UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET PALE

PSIHOLOGIJA

KLINIČKA PSIHOLOGIJA 2

STUDIJA SLUČAJA

Mentor: Student:

Prof. Dr Spasenija Ćeranić Marina Kukričar

Pale, jun 2019

UVOD

Ispitivanje je obavljeno u Palama 29. maja 2019. godine. Ispitanicu sam poznavala od ranije,
tako da je prihvatila testiranje bez problema. Prije ispitivanja joj je obašnjeno da su identitet i
rezultati anonimni, da se testiranje sprovodi u svrhu predispitne obaveze, i ukratko joj objašnjeno
šta se sve od nje očekuje tokom ispitivanja.

LISTA OSNOVNIH BIOGRAFSKIH PODATAKA – LOBI

I MINIMALNI LIČNI PODACI O ISPITANIKU

Sanja Davidović ima 21 godinu. Rođena je 7. oktobra 1997. godine u Zvorniku. Rođena je
prije vremena, kada je majka bila osmi mjesec trudnoće, tako da se nije znalo da li će djevojčica
preživjeti, pa je na dan njenog rođena nisu ni upisali u knjigu rođenih. U knjigu rođenih upisana
je naredni dan jer djevočica nije preminula. Formalni datum njenog rođenja je 8. oktobar 1997.
godine. Sanja je završila osnovnu školu i srednju elektrotehničku školu, nakon čega je upisala
Ekonomski fakultet u Palama. Nije udata, u vezi je 3 godine. Rođena je i odrasla u Zvorniku, dok
posljednje tri godine provodi u Palama. Sanja je druga po rođenju, ima brata koji je sedam godina
stariji od nje.

II MINIMALNI PODACI O PORODICI

Sanja ima živa oba roditelja i živi sa njima. Od njih se odvojila nakon što je upisala fakultet i
tada je počela da živi sama. Njeni roditelji se dobro slažu i nisu se nikada razdvajali. Sanjin otac
ima 56 godina, završio je srednju Ugostiteljsku školu, i po zanimanju je konobar. On je veoma
blag i Sanja ima veoma dobre odnose sa njim. Sanjina majka ima 54 godine, završila je
Ekonmsku srednju školu. Veoma je stroga i konzervativna. Sanja ima dobre odnose sa svojom
majkom ali je emocionalno bliža sa ocem. Sa bratom se dobro slaže. Njen brat je oduvijek za nju
predstavljao autoritet i nekada bi imao veći uticaj na nju i od roditelja. U posljednje vrijeme
komuniciraju manje nego prije, jer je njen brat zaposlen i mnogo vremena provodi na poslu, tako
da nema mnogo slobodnog vremena.
III MINIMALNI PODACI O DJETINJSTVU

Sanja je bila željeno dijete. Rođena je prije vremena, kada se rodila bila je veoma mala, tako
da je tri mjeseca bila u inkubatoru. Kao posljedicu toga,dobila je strobizam. Sa tim se dugo
borila, te je dvije godine išla na vježbe očiju u Sremsku Mitrovicu, ali bez željenog efekta. Nakon
nekog vremena, njeni roditelji se odlučuju za operaciju, koju je imala tokom treće godine. Poslije
operacije slijede godine oporavka, posjete oftamologu i vježbi. Trenutno stanje očiju je sasvim
normalno, ali zbog preventive, ide na kontrole jednom godišnje. Od roditelja je bila odvojena u
periodima koje je provodila u bolnici. Tokom djetinjstva vrijeme je često provodila sama sa
djedom i bakom koji žive u Milićima, tako da je za svoju baku veoma vezana. Sanja je kao dijete
bila veoma povučena i mirna. Što se tiče neurotičnih poremećaja, ima opsesivno kompulsivni
poremećaj, za kojeg kaže da traje od oko 7. Godine.

IV MINIMALNI PODACI O ŠKOLOVANJU

Ispitanica je redovno pohađala i osnovnu i srednju školu, i uvijek je prolazila odličnim

uspjehom. Nije ponavljala razrede. Školovanje je prihvatila kao jednu obavezu, tako da se trudila
da ispunjava svoje zadatke najbolje što može. Na smjer školovanja je uticao njen stariji brat, jer
je i on završio elektrotehničku školu. Sanja nikada nije imala prekršaje u školi niti bilo kakve
teškoće. Trenutno studira Ekonomsski fakultet. Fakultet je izabrala sama, a razlog koji navodi je
veća perspektiva prilikom zapošljavanja.
VI MINIMALNI PODACI O SOCIJALNOM PONAŠANJU I INTERESIMA

Sanja nije druželjubiva i ne provodi mnogo vremena u društvu. Rijetko razmjenjuje posjete, i
rijetko izlazi sa društvom u grad. Ima dosta drugova i sa svima je u dobrim odnosima, ali rijetko
sa kim je veoma bliska. Nikada ne dolazi u sukobe ni sa kime. Ima jednu najbolju prijateljicu,
koja studira zajedno sa njom, tako da u slobodno vrijeme izađe sa njom. Iz mjesta iz kojeg dolazi,
ne može izdvojiti ni jednu najbolju prijateljicu. Usljed nedruštvenog ponašanja, ispitanica je često
osuđivana od strane svojih drugova i roditelja, bila izložena njihovim kritikama, što je negativno
uticalo na njeno raspoloženje. Voli umjetnost, tako da u slobodno vrijeme voli da crta ili čita
knjiga, dok sport ne voli, niti se bavi njime.

VII MINIMALNI PODACI O SEKSUALNOM PONAŠANJU I BRAKU

Prvu vezu imala je sa 16 godina, ali je brzo prekinuta zbog nesuglasica koje je često imala sa
partnerom. Drugu vezu je imala sa 18 godina, sa momkom kojeg je upoznala na jednom
punoljetstvu, i sa njim je još uvijek u vezi. Sanjin momak je od nje stariji 4 godine. Prvi koitus je
imala sa 19 godina. Nema teškoća u seksulanom ponašanju, niti velikih nesuglasica sa partnerom.

VIII ISTORIJA BOLESTI

Opsesivno kompulsivni poremećaj, ispitanica ima od oko 7 godine. Iako su njene kompulsije
bile vidljive i drugima, tokom djetinjstva ni ona, ni njeni roditelji nisu znali da se radi o
psihičkom poremećaju. Za to je saznala tek u srednjoj školi, kada je učila o tome. Kompulsije su
se mijenjala tokom odrastanja, ali najčešče je to bilo dodirivanje nekog predmeta određeni broj
puta. Često su je roditelji opominjali zbog toga, ali ona to nije mogla prestati raditi. U rmarketima
je često morala da se vrati da stane na neku pločicu ili dodirne neki proizvod. Dok je radila
domaće zadatke papir je morao da bude savršeno čist, a ukoliko bi na njemu bila neka mrlja, koja
je nastala prilikom proizvodnje, na tom dijelu nije smjela ništa pisati. Kompulsije koje je imala
tokom djetinjstva su joj smetale ali joj nisu narušavale svakodnevno funlcionisanje. Tokom
srednje škole, njen OKP se pogoršao, i počeo oduzimati malo više vremena. Ispitanica kaže da je
u tom periodu počela da obraća pažnju na vrijeme, te je određene aktivnosti morala da raditi
tačno u određeno doba dana. Izbjegavala je minute i sate koje su za nju loši, jer ih je vezala za
neke loše događaje... Prva posjeta joj je teško pala, jer joj je bilo teško da priča o svemu kroz šta
prolazi, i pokušavala je da se suzdražava od plača. Takođe, bilo joj je neprijatno što jednoj
nepoznazoj osobi, mora ispričati nešto što ne može ni svojim najbližima. U prvoj posjeti
psihijatru se zadržala oko 15 minuta, tokom kojih je objasnila svoje stanje i dala osnovne podatke
o sebi. Psihijatar nije zahtijevao duži razgovor. Dobila je farmakoterapiju. Drugu kontrolu je
imala poslije dvije sedmice, i stanje je bilo vidno bolje, ali poremećaj je još uvijek bio prisutan.
Kontrole je imala svaki mjesec, a poslije pola godine svaka dva mjeseca.. Međutim sve je ostalo
na tome, i više se ništa nije mijenjalo. Kontrole kod psihijatra su trajale samo 10 minuta, i pri
tome nije dobijala nikakve savjete niti instrukcije, svu moć u smanjenu ovog poremećaja su
pružali lijekovi. Početkom ove godine, Sanja mijenja psihijatra, i po preporuci odlazi kod
psihijatrice u Loznici. Utisak koji je ostavila ova psihijatrica na ispitanicu je mnogo bolji.
Terapije su trajale tačno sat vremena, pri čemu je ispitanica dobijala kombinaciju farmakoterapije
i kognitivno bihejvioralne terapije. Ispitanica je nastavila koristiti iste lijekove, samo što joj je
doza trenutno smanjena. Ispitanica je zadovoljna novom pishijatricom, sa njom ulazi duboku u
pojedine detalje života i dobija određene instrukcije koje se tiču ponašanja. Kod nje je na terapiji
do sada bila 4 puta. OKP je značajno smanjen ali je još uvijek prisutan.

IX OPIS FIZIČKOG IZGLEDA I SOMATSKO EKSPRESIVNI ASPEKT PONAŠANJA

Ispitanica je prosječne visine i težine, oko 172com, i težine oko 57 kg. Ispitanica je imala
odbrambeni stav prilikom ispitivanja, i nije koristila mnogo neverbalnu komunikaciju. Pored
skolioze, ispitanica nema fizičkih mana. Veoma je sređena i uredna, skroman način odjevanja
koji ne privlači mnogo pažnje. Tokom intervjua, na osnovu opservacije i neverbalnih znakova
moglo se primjetiti da je ispitanica otvoreno razgovarala i da je sarađivala. Bez imalo teškoća je
odgovarala na pitanja, nije dugo razmišljala o odgovorima, jer je kako kaže, kroz terapije navikla
da priča otvoreno o svemu, i o sličnim pitanjima kao prethodnim. Ispitanica je bila motivisana za
razgovor i davala je veoma duge odgovore. Na neka pitanja je odgovarala veoma tiho, i tokom
nekih odgovora se osjetila tuga, a to su najviše ona pitanja koja su vezana za prošlost. Tokom
pričanja o opsesivnom kompulsivnim poremećajem, nije imala nikakvih kočnica, niti je bila
primjećenja tuga.
Intervju

Kada si i gdje si rođena?

Rođena sam 7. oktobra 1997. godine u Zvorniku, međutim formalni datum mog rođendana je 8.
oktobar 1997. godine. (blagi osmijeh ispitanice, usljed moje zbunjenosti)

Možeš li mi reći zbog čega se ne poklapa dan tvog rođenja sa danom kada si upisana u knjigu
rođenih?

Naravno. Rođena sam prije vremena, kada je moja majka bila osmi mjesec trudnoće.
Doktori nisu znali da ću preživjeti, zapravo kako moja mama kaže bili su ubjeđeni da neću jer
sam bila veličine jedne pivske flaše. Zbog toga me taj dan nisu ni upisali u knjigu rođenih. U nju
sam upisana naredni dan jer sam preživjela. (ispitanica je slegla ramenima)

Da li si bila u inkubatoru ili imala neki posaban tretman?

Bila sam u inkubatoru dugo, ja mislim oko tri mjeseca. Pošto sam u inkubatoru bila dugo, dobila
sam razrokost očiju. (ispitanica ispušta dug izdah)

Kao što mogu da vidim, strobizam više nije prisutan. Možeš li mi reći šta se u međuvremnu
desilo?

Sa tim problemom sam se veoma dugo borila. Prve dvije godine sam išla na vježbe očiju u
Sremsku Mitrovicu, ali nije bilo nekog naročitog efekta. Nakon nekog vremena, moji roditelji se
odlučuju da odem na operaciju, jer su shvatili da je to jedino rješenje za taj problem. Nju sam
imala tokom treće godine. Operacija je bila uspješna i poslije nje su uslijedile godine i godine
oporavka, posjete oftamologu i vježbi. I dan danas se sjećam koliko sam putovala, čekala i koliko
mi je bilo naporno. Iskreno nerado se sjećam tih momenata. (ispitanica je sve ovo pričala veoma
tihim glasom, sa izvjesnom tugom)

Da li još uvijek ideš na vježbe?

Da, idem na vježbe svake godine po jednom otprilike, uvijek kod iste doktorice, u Sremsku
Mitrovicu. To traje po nekoliko dana, pa obično iznajmim neki stan.

Sada mi kaži nešto o svojim roditeljima. Da li su živi oboje, koliko imaju godina,koju su školu
završili i šta su po zanimanju?

Živi su oboje. Tata ima 56 godina. Završio je srednju Ugostiteljsku školu, a po zanimanju je
konobar. Još malo pa će u penziju. Mama ima 54 godine, završila je Ekonmsku srednju školu, ali
trenuno nije zaposlena.

Da li tvoji roditelji žive zajedno i kakvi su odnosi među njima?

Da, žive zajedno, i imaju veoma sklade osobe. Rasprava ima, ali rijetko, i to su obično neke
sitnice, npr oko psa kojeg imamo i slično.

Kakav je tvoj odnos sa njima i sa kim si bliža?

I sa mamom i tatom imam veoma dobar odnos, veoma smo bliski i zaista me mnogo vole. Tata je
manje strog, pa sam malo bliža sa njim. Mama je malo kozervativna, pa se ponekad ne slažemo u
nekim stvarima. Ali kada imam neki problem, obično se obraćam mami. (osmijeh ispitanice)
Da li imaš brata ili sestru?

Da, imam starijeg brata. Stariji je od mene 6 godina.

Kakav je odnos sa njim?

Moj brat se prema meni uvijek ponašao kao roditelj, tako da prema njemu imam poštovanje ali i
blagi strah, jer ponekad ima veći autoritet nego moji roditelji. Dešavalo se da mi roditelji nešto
dozvole a on ne, i onda to tako mora da bude. Inače smo bliski, ali on trenutno radi, i dosta
vremena provodi na poslu, ja studiram u drugom gradu, tako da smo se u posljednje vrijeme malo
udaljili. (ispitanica pravi grimasu usnama, kojom pokazuje na nezadovoljstvo usljed te trenutne
situacije)

Šta moežeš reći o svom djetinjstvu, da li ga pamtiš kao srećno ili kao nesrećno?

Imala sam i ružnih i lijepih trenutaka. Ružne trenutke mogu vezati sa mojim zdravstvenim
problemom koji sam imala, tako da mi je određeni dio djetinjstvo prošao u liječenju mojih očiju.
Lijepi trenuci su oni koje sam provodila sam mojom porodicom. Takođe, često sam išla na par
dana kod djeda i bake, maminih roditelja, koji žive u Milićima, tako da se i tih momenata rado
sjećam. (ispitanica pravi blagi osmijeh dok je spominjala djeda i baku)

Da li si pored strobizma imala još neki zdravstveni problem?

Da. Kada sam imala 6 godina, imala sam upalu slijepog crijeva pa sam išla na operaciju, ali nije
bilo nikakvih komplikacija. Imam i blagu skoliozu, pa sam išla na vježbe za leđa kada sam imala
17 godina. Rečeno mi je da se skolioza ne pogoršava poslije osamnaeste godine. Ponekad me
zabole leđa ali pored toga nemam drugih tegoba.
Koju i srednju školu si završila i kakav si bila učenik u osnovnoj i srednjoj školi?

Završila sam srednju Elektrotehničku školu, smjer računarstvo, a bila sam odličan učenik i u
osnovnoj i u srednjoj školi. (ispitanica dok je ovo pričala, pričala je sa ponosom, glsanim tonom,
i kroz osmijeh)

Da li si sama donijela odluku da upišeš baš tu srednju školu ili je neko uticao na to?

Nisam sama, na to je uticao moj brat, jer je i on završio tu školu, pa mi je savjetovao da i ja

upišem istu. A kao što sam već rekla, on je za mene predstavljao autoritet, tako da nisam mnogo
razmišljala o nekoj drugoj školi.

Da li si imala neke probleme ili prekršaje tokom školovanja?

Nisam zaista imala nikakve probleme. Bila sam veoma uzoran učenik, ozbiljno sam shvatala
školu i bila sam marljiva. (veoma ozbiljan ton)

Koji fakultet si upisala i šta je uticalo na tu odluku?

Upisala sam Ekonomski fakultet na Palama, sama sa se odlučila na to. Razlog je možda to što je
veća perspektiva prilikom zapošljavanja.

Da li voliš sport i da li se baviš nekim sportom?

Ne volim sport, nista ne treniram, niti sam ikada trenirala, iako su moji roditelji često insistirali.
Jednostavno nisam sportski tip, i na fizičkom sam uvijek bježala od lopte.
Koliko si imala emotivnih veza do sada?

Dvije. Imala sam dva momka, s tim da sam još uvijek u vezi sa ovim drugim.

Koliko godina si imala kada si stupila u prvu emotivnu vezu i sta je razlog raskida?

Prvu vezu sam imala kada sam imala 16 godina. Nisam bila dugo u vezi sa tim momkom, jer
smo često imali nesuglasice i rasprave.

Kaži mi nešto više o trenutnoj vezi, koliko si godina imala kada si stupila u emotivnu vezu sa
tim momkom, kada si stupila u intimne kontakte, kakav je odnos između vas?

U drugu vezu sam stupila kada sam imala 18 godina. Mog sadašnjeg momka sam upoznala na
jednom punoljetstvu, stariji je od mene 4 godine.. Prvi intimni odnos sam imala sa 19 godina.
Izgradili smo jedan zaista lijep odnos, i nemamo nekih velikih nesuglasica.

Da li si ikada išla kod psihijatra ili kod psihologa zbog teškoća, i ako jesi kada i koliko često?

Da, posjetila sam dva psihijatra, zbog toga što imam OKP. Prvi put sam išla prošle godine u
februaru. Pošto mi je bila potrebna terapija, kontrole sam imala svaki mjesec, a poslije pola
godine svaka dva mjeseca. Nisam bila zadovoljna tim psihijatrom, jer mi nije pomoglo mnogo,
tako sam ove godine promijenila psihijatra, i trennutno idem kod jedne psihijatrice koja živi u
Zvorniku, po preporuci, i zaista sam zadovoljna sa njom. Kod nje sam do sada bila 4 puta.

Kaži mi nešto više o svom opsesivno kompulsivnom poremećaju. Koje su tvoje opsesije i
kompulsije?
Kompulsije su se mijenjala tokom odrastanja, ali najčešče je to bilo dodirivanje nekog predmeta
određen broj puta. Sjećam se da su me roditelji često opominjali zbog toga , jer ih je
pretposavljam iritiralo, a nisu znali da se radi o poremećaju. Za to sam saznala tek u srednjoj
školi, kada sam učila o tome U rmarketima sam često morala da se vratim da stanem na neku
pločicu ili dodirnem neki proizvod. Dok sam radila domaće zadatke papir je morao da bude
savršeno čist, a ukoliko bi na njemu bila neka mrlja, koja je nastala prilikom proizvodnje, na tom
dijelu nisam smjela ništa pisati. Kompulsije koje sam imala tokom djetinjstva su mi smetale ali
mi nisu narušavale svakodnevno funkcionisanje. Tokom srednje škole, moj OKP se pogoršao, i
počeo oduzimati malo više vremena. U tom periodu sam počela da obraćam pažnju na vrijeme,
pa sam određene aktivnosti morala da raditi tačno u određeno doba dana. Izbjegavala sam minute
i sate, jer ih je vezala za neke događaje, bilo dobre, bilo loše.

Kako je ovaj poremećaj uticao na tebe?

Sve to mi je stvaralo mnogo anksioznosti i veliki prtisak.. Prolazila sam kroz težak period, a sa
svim tim sam sasvim sama izlazila na kraj. O tome poslije nekog vremena nisam mogla da
pričam uopšte, jer bih istog trenutka počela plakati.

Opiši mi prvu posjetu kod psihijatra.

Psihijatra sam prvi put posjetila u februaru prošle godine, privatno. Prva posjeta mi je teško
pala, jer mi je kao što sam već rekla bilo teško da pričam o svemu kroz šta prolazim, i
pokušavala sam da se suzdržim od plača. Bolje sam podnijela dok sam mu pričala o svemu tome,
nego što sam mislila da ću podnijeti.. Takođe, bilo mi je neprijatno što jednoj nepoznatoj osobi,
moram ispričati nešto što ne mogu ni svojim najbližima. U prvoj posjeti psihijatru sam se
zadržala oko 15 minuta, tokom kojih sam objasnila svoje stanje i dala osnovne podatke o sebi.
Psihijatar nije zahtijevao duži razgovor.

Kaži mi da li si zadovoljna sa novim psihijatrom i kako se kod njega odvija terapija?

Zaista sam zadovoljna novim psihijatrom, tačnije psihijatricom i na mene je ostavila zaista dobar
utisak. Terapije kod nje trajale tačno sat vremena. Sa njom ulazim duboku u pojedine detalje
života. Dobijam i lijekove ali mi daje i savjete i zadatke koje se se odnose na moj poremećaj .
Nastavila sam koristiti iste lijekove, samo što mi je doktorica smanjila dozu.

Analiza intervjua

Tokom intervjua, na osnovu opservacije i neverbalnih znakova moglo se primjetiti da je

ispitanica otvoreno razgovarala i da sarađivala. Međutim što se tiče neverbalne komunikacije,
nije je mnogo koristila. Naime, imala je vrlo zaštitni stav. U toku intervjua, sjedila je prekrštenih
nogu, a ruke su bile spuštane na njih. Samo u nekim situacijama je pomjerala ruke, usljed boljeg
pokušaja objašnjenja nekog odgovora. O svim pitanjima je govorila otvoreno, nije dugo
razmišljala o odgovorima, jer je kako kaže, kroz terapije navikla da priča otvoreno o svemu, i o
sličnim pitanjima kao prethodnim. Bila je veoma saradljiva, davala je veoma duge odgovore i
nije joj bio problem da odgovara na pitanja. Na neka pitanja je odgovarala veoma tiho, i tokom
nekih odgovora se osjetila tuga, a to su najviše ona pitanja koja su vezana za prošlost. Tokom
pričanja o opsesivnom kompulsivnim poremećajem, nije imala nikakvih kočnica, niti je bila
primjećenja tuga. Ispitanica je i sama priznala da o tome više nema problema da priča kao na
početku, i da o tome sada priča normalno kao i o svim drugim stvarima.

Ponašanje ispitanika za vrijeme testiranja

Ispitanica je djelovala zainteresovano za rad od samog početka. Instrukcije o rješavanju zadataka

je odmah shvatila. Zadatke koji su zahtijevali verbalno izražavanje, rješavala je brzo, bez mnogo
razmišljnja, te je na varbalnom dijelu testa ispitanica pokazala nešto veću zainteresovanost i
samouvjerenost. Zadatke koji su zahtijevali više razmišljanja i psihičkog napora, rješavala je
sporije, i za nju su predstavljali poteškoću. Koncentraciju je održavala tokom cijelog testiranja,
bila je opuštena i radoznalo iščekivala zadatke.
VEKSLEROV INDIVIDUALNI TEST INTELIGENCIJE

VERBALNI
SIROVI SKOR SKALIRANI SKOR
TESTOVI

Informacije 17 10

Brojevi 20 13

Rječnik 57 12

Aritmetika 8 8

Shvatanje 14 8

Sličnost 20 11

Verbalni skor 62

NEVERBALNI
SIROVI SKOR SKALIRANI SKOR
TESTOVI

Dopuna 13 10

Strip 10 9

Mozaik 40 12

Sklapanje 24 8

Šifra 24 4

Neverbalni skor 43
 Suma skaliranih skorova IQ

Verbalni 62 99

Neverbalni 43 84

Ukupni 105 91

Sažetak
Sirovi Skalirani
Verbalni testovi
Skor Skor
Informacije 0 17 10
Brojevi + 20 13
Rečnik + 57 12
Aritmetika -- 8 8
Shvatanje -- 14 8
Sličnost 0 20 11
Verbalni skor 62
Neverbalni Sirovi Skalirani
Testovi Skor Skor
Dopune 0 13 10
Strip 0 10 9
Mozaik + 40 12
Sklapanje - 24 8
Šifra - 24 4
Neverbalni skor 43
Suma skaliranih skorova IQ
Verbalni 62 99
Neverbalni 43 84
Ukupni 105 91

Procjena ukupne inteligencije

Na verbalnom dijelu testa IQ ispitanice iznosi 99, a na neverbalnom 84. Ukupan IQ ispitanika

iznosi 91, na osnovu čega se može reći da ispitanica pripada kategoriji prosječene inteligencije.
Verbalna i neverbalna skala

Na verbalnom dijelu testa, IQ ispitanice iznosi 99 što ukazuje da ispitanica ima prosječne
sposobnosti verbalnog pamćenja i sposobnosti operisanja apstraktnim simbolima. Visok skor je
imala na skali “Rječnik,, i ,,Brojevi,, što ukazuje na to da ispitanica vlada pojmovima, ima bogat
fond riječi ,odosno sposobnost da izrazi ideje, i verbalnu fluentnost. Na subtestu Rjelnik davala je
jasne i precizne definicije riječi. Visoki skorovi na subtestu Brojevi, ukazujeu na adekvatnu
koncentraciju za vrijeme obavljanja ovog zadatka, dobro sekvencijalno i neposredno pamćenje, te
razvijenu sposobnost učenja jednostavnih sadržaja. Ispitanica ima sposobnost zadržavanja pažnje,
adekvatnog primanja informacija, a zatim i adekvatnog prisjećanja i vokalizacije tih informacija.
Nizak skor ispitanica je imala na skali ,,aritmetika,, i ,,shvatanje,, što ukazuje na niže sposobnosti
uviđanja i shvatanja i niže aritmetičke sposobnosti. Na neverbalnom dijelu test ispitanica je imala
niži IQ, i on iznosi 84. U sklopu neverbalnog dijela testa, viši skor je postignut na skali
,,mozaik,,. Najmanji skor je postignut na skali “Šifra” što ukazuje da ispitanik nema dobru
koordinaciju oko– ruka. Razlika između verbalnog i neverbalog dijela testa iznosi 15, što ukazuje
da ispitanica ima mnogo veću sposobnost da operiše apstraktnim pojmovima.

MINESOTA MULTIFAZNI INVENTAR LIČNOSTI

Ponašanje ispitanika za vrijeme testiranja

Instrukcije o ovoj vrsti testiranja, ispitanica je odmah shvatila i brzo je odgovarala na pitanja i
ubacivala ih u kutiju. Tokom čitanja pojedninih kartica je par puta zastajala jer nije bila sigurna
šta da odgovori, te je neke kartice ubacivala u kutiju, nesigurno, nakon dužeg razmišljanja.
Ispitivanje je trajalo oko 40 minuta.

Na MMPI-u, profil se karakteriše povišenjem Pt i Sc skale i validan je s ozbirom na

konfiguraciju kontrolnih skala. Visoki rezultati na psihosteniji, tipični su za osobe koje su napete,
neodlučne i opsesivno zabrinute osobe. To su najčešče osobe ispunjene strepnjom i zabrinutošču,
perfeskcionističke i napete, ispunjene suvjevjerjem i strahovima.. Takve osobe ispoljavaju
izvjestan nivo anksoznosti, uredni su, savjesni, pouzdani, istrajni i organizovani. Često koriste
racionalizaciju ili intelektualizaciju kako bi savladali anksioznost ali su sve te odbrane najčešće
neuspješne. Osobe koje imaju povišenu ovu skalu mogu biti sumnjičave na sebe, nesigurne i
neodlučne. Često su stidljive, ispoljavaju teškoće u socijalnim relacijama i zabrinute u pogledu
prihvatanja od strane drugih, Visoki reultati na ovoj skali mogu pokazivati tenziju i anksioznost,
koje narušavaju svakodnevno funkcionisanje osobe.

Isipiatnica je imala i povišenu skalu socijalne introverzije,što ukazuje da se radi o stidljivoj i

povučenoj osobi, osobi koja se osjeća neugodno u socijalnim interakcijama i koja se povlači iz
većine interpersonalnih relacija. Takve osobe su često stidljive i u kontaktu sa osobama
suprotnog pola. Povišenje na ovoj skali ukazuje da se radi o osobi koja se osjeća neugodno u
grupnim interakcijama, kojoj nedostaje samopuzdanje, osobi koja je submisivna, stidljiva i
plašljiva. Okolina takve osobe često doživljava kao distancirane, rigidne i zagonetne. Visoki
rezultati na ovoj skali ukazuju i da se radi o povučenoj, zamišljenoj, neodlučnoj i nesigurnoj
osobi, te da je ispitanica vjerovatno često osjetljiva na procjene i kritike od strane okoline. Takve
osobe su i oprezne, ozbiljne i pretjereno kontrolišuće.

CRTEŽ LJUDSKE FIGURE

Sa Mahover testom, odnosno crtežom ljudske figure, ispitanica nije imala teškoća.
Oduvijek je voljela da crta, tako da je joj ovaj zadatak nije predstavljao problem. Nije postavljala
nikakva pitanja u vezi sa načinom crtanja. Ispitanica je prvo nacrtala figuru ženskog pola, počevši
od glave prema nogama. Figure su pretjerano simetrične što ukazuje na emotivnu hladnoću
ispitanice, rigidnu kontrolu i kompulsivnost. Figure imaju jednostavnu obradu lica, što može
ukazivati na slab dodir sa društvenom realnošću. Oči su nacrtane širom otvorene što ukazuje da
se radi o ranjivoj, opreznoj i povredljivoj osobi. Na osnovu vrata koji je proporcionalan ostalim
dijelovima tijela, može se reći da ispitanica ima dobru racionalnu kontrolu impulsa. Nacrtane
duge ruke ukazuju da ispitanica ima ambiciju za samoostvarivanjem i sticanjem. Da se radi o
neurotičnoj osobi, ukazuje i činjenica da je pritisak tokom crtanja slab i da su linije tanke.
Elementi crteža ljudske figure na zadovoljavajući način dopunjavaju i potvrđuju ostala saznanja o
Sanji, dobijeni na drugim testovima, a to je da se radi o neurotičnoj osobi.

Zaključak

Na osnovu crteža ljudske figure se dolazi do kontsatacije da se radi o neurotičnoj osobi, koja je
kompulsivna, ranjiva i pažljiva. Ispitanica ima nizak nivo energije i sigurnosti, ali se mogu
konstatovati ambicije za sticanjem i samoostavrenjem.

INTERPRETACIJA TNR-A

Ponašanje ispitanika u test situaciji

Ispitanica tokom ovog ispitivanja nije bila naročito motivisana, niti zainteresovana. O
odgovorima je razmišljala duže, i na neke stavke je zastajala duže vrijeme usljed nemogućnosti
da odgovori. Odgovori koje je ispitanica davala na ovom testu su najčećše veoma kratki, i
obuhvataju malo riječi.

Odgovori ispitanika na ovom upitniku su obrađeni i ocjenjeni. Dobijeni rezultati su prikazani na

sledećoj tabeli:
Naziv životnih tema TNR

Majka 14/2.8

Otac 14/2.8

Porodica 13/2.6

Heteroseksualne veze 9/1.8

Prijatelji i poznanici 9/1.8

Autoritet 7/1.4

Sposobnosti 13/2.6

Rad 15/3.0

Kooperativnost 9/1.8

Strah i nesigurnost 13/2.6

Osećanje krivice 7/1.4

Apercepcija stresa 11/2.2

Prošlost 12/2.4

Budućnost 14/2.8

Ciljevi 14/2.8

Identitet 13/2.6
Prema vrijednostinma

Rang životnih tema na osnovu prosječnog skora

TNR

1 Majka 2.8

1 Sposobnosti 2.6

1 Rad 3

1 Identitet 2.6

1 Ciljevi 2.8

2 Heteroseksualni odnosi 1.8

2 Prijatelji 1.8

2 Kooperacija 1.8

3 Porodica 2.6

3 Prošlost 2.4

3 Budućnost 2.8

4 Autoritet 1.4

5 Strah i anksioznost 2.6

6 Stres apercepcija 2.2

7 Osjećaj krivice 1.4

8 Otac 2.8

Najviše vrednovane životne teme na TNR-u su: majka, otca, ciljevi i budućnost . Na osnovu
dobijenih podataka može se zaključiti da ispitanica ima konkretne ciljeve koje želi postići u
budućnosti i jasnu viziju onoga što bi željela da joj se desi, a što će postići svoj radom i
zalaganjem. Svoje poslove završava na vrijeme, postavila je jasan cilj a to je da bude ostvarena i
uspješna u budućnosti, i čak i sada teži ka tome.Majka i otac su takođe visoko rangirani što
ukazuje na to da ispitanica ima bliske i skladne odnose sa svojim roditeljima i da joj mnogo
znače u životu.

Najniže rangirane životne teme na TNR-u su osjećaj krivice i autoritet. Prema navodima
ispitanice, rijetko se osjeća krivom, jer ne postoji nešto veliko zbog čega se kaje u životu. Neke
od stvari koje navodi su ukoliko nešto pogiješi ili ne ostavri. Međutim ukoliko je okrivljuju za
nešto osjeća se veoma loše i to mnogo negativno utiče na nju. Veoma je osjetljiva na kritike.
Nizak skor na skali autoriteta, pokazuje da ispitanica slabo prihvata autoritet, naime prema
iskazima na TNRu ispitanica se plaši autorita, nervozna je i anksiozna u kontaktu sa njima, ne
želi da ulazi u konfkte sa njima i radi sve kako joj se kaže, slagala se sa tim ili ne.

Kvalitativna analiza

Karakteristični odgovori ispitanika na TNR-u za sve životne teme su sledeći:

1.Majka: majka i ja – se dobro slažemo

2.Otac: otac i ja – se dobro slažemo
3.Porodica: Porodica u kojoj sam rođena –je veoma harmonična
4.Heteroseksualni odnosi: Kada sam u društvu dopadljivog muškarca (4) – ne znam kako da se
ponašam
5.Prijatelji: Kada se nalazim u društvu (1) – ne pričam mnogo
6 .Autoritet: U razgovoru sa šefom (3) – budem nervozna
7.Sposobnosti: I drugi shvataju da moje sposobnosti (69) – mogu da iskoristim na pravi
način
8. Rad: Da bih uspješno završila posao (23) moram biti koncentrisana
9. Kooperacija : Ljudi se udružuju u timski rad jer (73) im je lakše

10. Strah i nesigurnost:

Nesigurna sam (10) – u sebe,

Izbjegavam situacije (74) - konflikata

11.Osjećaj krivice:

Sebi ne mogu da oprostim (43) – kada ne ostvarim cilj ,

Obično sebi prebacujem (75) - greške

12.Apercepcija stresa:
Kada me kritikuju i okrivljuju(44) –osjećam se loše
Kada me snađe neka neprijatnost (12) - pokušam da je savladam
13.Prošlost: Ključni događaj u mom životu (77) – poboljašanje vida
14.Budućnost:
Očekujem da moja budućnost (78) – bude zadovoljavaju
Jednog dana, ja ću (30) –biti ostvarena i uspješna
U narednih pet godina (46) – želim da završim fakultet i zaposlim se

15.Ciljevi:

Na ostvarenje mojih planova najviše utiče (79) – motivacija

Sebi sam postavila cilj (15) - da budem uspješna

16.Identitet:
Za okolinu, ja predstavljam (16) - povučenu osobu
Ja sam (80) –ozbiljna osoba

Zaključak iz prethodnih rečenica:

Prema prethodnim rečenicama može se konstatovati da ispitanica ima nisko samopoštoavanje,

da je često anksiozna, nervozna, poslušna i da se povinuje autoritetu. Uznemiravaju je i čine
nervoznim razne situacije, naročito u društvu ili kada je u pitanju osoba suprotnog pola.
Ispitanica vidi sebe kao povučenu, nedruštvenu i introvertnu osobu.Na kritike je veoma osjetljiva.
Na osnovu rečenica koje je ispitanica davala na TNRu,se takođe može zaključiti da ispitanica ima
visok motiv postignuća, da teži ka uspjehu i ostvarenju svojih ciljeva, kao i da ima visok stepen
motivacije, da je odgovorna i da se oslanja isključivo na svoje sposobnosti. Trenutne ambicije se
odnose isključivo na izgradnju karijere.

NALAZ I MIŠLJENJE

Sanja Davidović ima 21 godinu. Rođena je 7. oktobra 1997. godine u Zvorniku. Živi u
Zvorniku sa svojim roditeljima i starijjim bratom. Sanja je završila onsovnu školu i srednju
Elektrotehničku školu, nakon čega je upisala Ekonomski fakultet u Palama.. Rođena je i odrasla u
Zvorniku, dok posljednje tri godine provodi u Palama. Sanja je druga po rođenju, ima brata koji
je sedam godina stariji od nje. Nije udata, u vezi je 3 godine. Sanja je bila željeno dijete. Rođena
je prije vremena, što je poslije ostavilo posljedice, na način da je dobila strobizam, sa kojim se
dugo borila. Nakon operacije očiju, slijedi oporavak, te se nakon dužeg perioda sve vratilo u
normalu.. Ispitanica ima naglašenu socijalnu introverziju. Psihički problem koji ima tokom skoro
cijelog života je opsesivno kompulsivni poremećaj, koji joj ponekad izaziva velike poteškoće u
funkcionisanju, ali sa kojim je kako kaže vreenom naučila da živi. Godinu i po, Sanja ide na
terapije kod psihijatra, i te terapije su joj mnogo pomogle. Terapija se trenutno sastoji od
kombinacije farmakoterapije i kognitivno bihevioralne terapije. Usljed nezadovoljstva stručnosti
prvog psihijatra, nakon godinu dana ga je promijenila.
 Ispitanica je dobrovoljno pristala na saradnju. Na početku je nagalašena svrha za koju će se
koristiti dobijeni podaci kako bi se zaštitio identitet ispitanice i obezbjedila tačnost iskaza i
objektivnost. Sa ispitanicom sam uspostavila i održala adekvantan kontakt. Ispitanica je lako
pristupila testiranju, shvatala je i slijedila uputstva. Tokom ispitivanja koncentracija, pažnja nisu
bili promjenjivi, dok su se motivacija i zainteresovanost za neke zadatke smjenjivali. Neke
zadatke je obavljala brzo i sa lakoćom, dok joj je za neke trebalo više vremena, te je prilikom
njihovog izvršenja dugo razmišljala. Najveće interesovanje je imala za MMPI, dok je najveću
averziju imala prema TNRu. Na osnovu ispitiavanja može se konstatovati da je ispitanica
orjentisana u prostoru i vremenu.Mišljenje je logično. Percepcija nije oštećena.

Tehnike koje su primejnjene u toku ispitivanja su: Intervju, Lista osnovnih biografskih
informacija(LOBI), Vekslerov individualni test inteligencije (VITI), Mahover test - crtež
ljudske figure, Minesota multifazni personalni inventor (MMPI-202), i Test nedovršenih
rečenica(TNR).

Tokom prikupljanja podataka tehnikom intervjua, dobijeni su podaci o porodici,

ispitaničinom djetinjstvu, školovanju, socijalnim odnosima i somatskim i psihičkim teškoćama..
Ispitanica naglašava da su odnosi u porodici skladni, da se nerado sjeća djetinjstva zbog čestih
posjeta ljekarima usljed postojanja strobizma. Tokom školovanja nije imala problema, i radne
zadatke je otpočetka prihvatala ozbiljno. Ispitanica ima naglašenu socijalnu introverziju,
povučena je i teško stupa u socijlna kontakte. Ispitanici je ustanovljen opsesivno kompulsivni
poremećaj.

Na testu inteligencije postignuti ukupni IQ iznosi 91 što ukazuje da se radi o osobi

prosječnih intelektualnih sposobnosti.. Na verbalnom dijelu testa IQ iznosi 99, što ukazuje na
prosječnu sposobnost verbalnog pamćenja i opšteg obrazovanja, a na neverbalnom IQ iznosi 84,
što pokazuje ispodprosječne sposobnosti shvatanja socijalnih relacija, slabiju mentalnu brzinu i
umanjenu sposobnost traženja rješenja za konkretne situacije. Ne registruje se prisustvo
anksioznosti kao remetilački faktor u kognitivnom funksionisanju.

Na MMPI-u, profil se karakteriše povišenjem Pt i Sc skale i validan je s ozbirom na

konfiguraciju kontrolnih skala. Visoki rezultati na psihosteniji, tipični su za osobe koje su napete,
neodlučne i opsesivno zabrinute osobe. To su najčešče osobe ispunjene strepnjom i zabrinutošču,
perfeskcionističke i napete, ispunjene suvjevjerjem i strahovima.. Takve osobe ispoljavaju
izvjestan nivo anksoznosti, uredni su, savjesni, pouzdani, istrajni i organizovani. Često koriste
racionalizaciju ili intelektualizaciju kako bi savladali anksioznost ali su sve te odbrane najčešće
neuspješne. Osobe koje imaju povišenu ovu sklau mogu biti sumnjičave na sebe, nesigurne i
neodlučne. Često su stidljive, ispoljavaju teškoće u socijalnim relacijama i zabrinute u pogledu
prihvatanja od strane drugih, Visoki reultati na ovoj skali mogu pokazivati tenziju i anksioznost,
koje narušavaju svakodnevno funkcionisanje osobe.

Isipiatnica je imala i povišenu skalu socijalne introverzije,što ukazuje da se radi o stidljivoj

ipovučenoj osobi, osobi koja se osjeća neugodno u socijalnim interakcijama i koja se povlači iz
većine interpersonalnih relacija. Takve osobe su često stidljive i u kontaktu sa osobama
suprotnog pola. Povišenje na ovoj skali ukazuje da se radi o osobi koja se osjeća neugodno u
grupnim interakcijama, kojoj nedostaje samopuzdanje, osobi koja je submisivna, stidljiva i
plašljiva. Okolina takve osobe često doživljava kao distancirane, rigidne i zagonetne. Visoki
rezultati na ovoj skali ukazuju i da se radi o povučenoj, zamišljenoj, neodlučnoj i nesigurnoj
osobi, te da je ispitanica vjerovatno često osjetljiva na procjene i kritike od strane okoline.
Takvve osobe su i oprezne, ozbiljne i pretjereno kontrolišuće.

Na osnovu crteža ljudske figure se dolazi do kontsatacije da se radi o neurotičnoj osobi,

koja je kompulsivna, oprezna, ranjiva i pažljiva. Ispitanica ima nizak nivo energije i sigurnosti,
ali se mogu konstatovati ambicije za sticanjem i samoostavrenjem. Mahover test ukazuje na
emotivnu hladnoću ispitanice, rigidnu kontrolu i kompulsivnost, kao i slab dodir sa društvenom
realnošću.

Prema podacima koji su dobijeni na TNR testu može se konstatovati da ispitanica ima visok
motiv postignuća, da teži ka uspjehu i ostvarenju svojih ciljeva, kao i da ima visok stepen
motivacije, da je odgovorna i da se oslanja isključivo na svoje sposobnosti. Trenutne ambicije se
odnose isključivo na izgradnju karijere. Na osnovu dobijenih podataka može se zaključiti da
ispitanica ima konkretne ciljeve koje želi postići u budućnosti i jasnu viziju onoga što bi željela
da joj se desi, a što će postići svoj radom i zalaganjem. Svoje poslove završava na vrijeme,
postavila je jasan cilj a to je da bude ostvarena i uspješna u budućnosti, i čak i sada teži ka tome
Prema podacima koji su dobijeni na ovim testovima može se konstatovati da ispitanica ima nisko
samopoštoavanje, da je često anksiozna, nervozna, poslušna i da se povinuje autoritetu, usljed
straha i anksioznoti, i želje da ne ulazi u konflikte. Uznemiravaju je i čine nervoznim socijalne
situacije, naročito u društvu ili kada je u pitanju osoba suprotnog pola. Ispitanica vidi sebe kao
povučenu, nedruštvenu i introvertnu osobu.Na kritike je veoma osjetljiva. Nesigurna je u sebe i
svoje sposobnosti.

Zaključak: Klinička procjena ove ispitanica ukazuje da je ispitanica osoba prosječne

intelektualne sposobnost, koju karakteriše povišena socijalna introverzija i psihostenija. Ispitanica
ima ustanovljen opsesivno kompulsivni poremećaj, zbog čega ide na pshiterapije.