PRAVILA PISANJA ISTRAŽIVAČKOG RADA / NAJVAŽNIJE SMJERNICE –

OBAVEZNO ZA DIPLOMANTE I MAGISTRANTE ( 1 I 2 CIKLUS )

Predmet: Metodologija komunikoloških istraživanja

Autor: doc. dr. sc. Seid Masnica

1. Istraživački rad pisati u potrebno u wordu.

2. Font Times New Roman, veličina naslova 14, veličina teksta 12, prored 1,5,
margine iznose 2,5 cm.
3. Stranice trebaju biti numerirane (desni donji ugao stranice). Tekst treba biti
poravnat s lijeve i desne strane ( justify).
4. Tabele i slike moraju / trebaju biti dio teksta, numerirane po redoslijedu
pojavljivanja, naveden izvor i ako je potrebno ekplanaciju navesti u fusnoti.

SADRŽAJ: Ne numerira se

Sadržaj uraditi prema pravilima i treba da sadrži detaljan opis najvažnijih /

numeriranih sadržaja istraživanja. Sadržaj – SADRŽAJ – navesti na sredini stranice
kao glavni naslov, boldirati ga, ne koristiti italic, kao ni u bilo kojem naslovu i
podnaslovu u istraživanju. Italic koristiti ako želite intertekstualno izdvojiti neke
dijelove.

UVOD: Ne numerira se

Uvod slijedi nakon sadržaja i sadrži minimalno 1 stranicu. Uvod, kao i kompletan
sadržaj israživačkog rada piše se u trećem licu.

U uvodu se NIKADA ne citira, nedopustive su fusnote, fotografije, grafikoni i sl.

Svaki uvod mora da sastoji nekoliko dijelova: obrazloženje aktuelnosti predmeta koji
istražujemo, šta je svrha istraživanja, cilj istraživačkog procesa i okvirna struktura
rada.

DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA

Ključni pojmovi: navesti najmanje 6 pojmova.

Navesti definiciju svakog pojma koji ste naveli iz stručne literature, te navesti autora
definicije u fusnoti. VAŽNO: wikipedia – nedozvoljena.

METDOLOŠKI ASPEKTI ISTRAŽIVANJA

Vrlo je važno postaviti metodologiju istraživanja, koja je osnov svakog istraživačkog

procesa. Ona mora sadržavati sve dijelove istraživanja: vidjeti – Mirolsav Vujević ili
literaturu koja je adekvatna i priznata u domenu medodologije znanstvenog rada.

Važno: Svaki studet nakon postavljenog Sadržaja, Uvoda, Definicije pojmova i

pojmovnoe analize, Metodoloških aspekata istražvanja – dužan je isto u printanoj
formi dostaviti predmetnom profesoru ili asistentu na pregled ( po dogovoru ).

TEORIJSKI ASPEKTI ISTRAŽIVANJA

U ovom dijelu istraživačkog procesa, a nakon prikupljenje literature, objašnjavamo

najvažnije segmente dosadašnjih istraživanja o predmetu kojeg istražujemo.
Navodimo određene dijelove / citate autora, te ih uklapamo u zajedičku cjelinu, a sve
s ciljem da čitatelji mogu biti upoznati sa dosadašnjim istraživanjima na isti predmet, i
da lakše shvate svrhu i cilj postavljenog istraživanja.

Fusnote: Njema se označavaju citati, ključne misli, podjele i drugi navodi koji su
preuzeti od nekog autora. Označavaju se od 1 nadalje, nalaze se na dnu stranice.
Fusnote se stavljaju na kraj rečenice ( stavljaju se i na pojam ako se odnose samo na
njega).

Postoji nekoliko načina pisanja fusnota, a preporučuje se: prezime autora, prvo slovo
imena.,naziv djela, izdavač, mjesto izdanja, godina, broj stranice. ( Iza skraćenice
umetnite tačka (.), pa zarez (,), ili tačka (.) pa tačka-zarez (;). Npr: Vujević, M.,
Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Mate, Zagreb, 2013.

Važno: poštovati interpunkciju.

Ako je fusnota internet stranica, navodi se: ime stranice/ autora članka i naziv članka.
Nedopustivo: Navesti naslov kao glavni, a da ispod njega niste naveli određeni tekst.
Tj. Ne moze biti naveden naslov 4. , da odmah ispod postavljate podnaslov 4. 1.

EMPIRIJSKI ASPEKTI ISTRAŽIVANJA

Nakon sprovedenog istraživanja ( ankete, fokus grupe, intevjui... i druge metode i

tehnike koje smo koristili ), objašnjavamo svaki pojedinačno dobiveni rezultat i
radimo njegovu eksplanaciju. Svaki grafikon / tabela se numerira, sa rednim brojem
do tog grafikona / tabele. Sve što je potrebno dodatno objasniti, to možete ubaciti u
fusnotu.

KOMPARATIVNA ANALIZA ISTRAŽIVANJA

U komparativnoj analizi vršimo komparaciju, kao što i sami naziv metode kaže, svih
rezulata do kojih smo došli / anketa, upisnik, intervju, fokus grupa i dr. / i donosimo
djelimične zaključke o pojedinim rezultatima do kojih smo došli u ovom procesu.

Napomena: U ovom dijelu istraživanja prepoznaje se i stil pisca / istraživača. Svako

ima svoj stil i način kako objašnjava određene pojave.

ZAKLJUČAK - Ne numerira se

U zaključku navodimo sve ono što je bitno da bismo na osnovu postavljene

metodologije istraživanja, ukazali na opravdanost istraživačkog procesa, navodimo da
li smo dokazali ili opovrgnuli postavljene hipoteze / galvnu i pomoćne /, obavezno je
napomenuti hipotezu / tvrdnju i nakon toga naglasiti da li smo je dokazali ili ne. Na
taj način podsjećamo čitatelja šta smo na početku tvrdili i željeli dokazati. Na kraju
dajemo preporuke za buduća istraživanja.

LITERATURA - Ne numerira se

Literatura slijedi nakon zaključka i ne numerira se. U pravilu se piše po abecedi

autora ili ako nema autora po prvom slovu naziva: prezime autora, prvo slovo
imena.,naziv djela, izdavač, mjesto izdavanja, godina.
Prilikom izrade seminarskog rada student mora pored osnovne literature koristiti i
dopunsku – minimalno 10 naslova, uključujući literaturu iz metodologije po kojoj ste
koncipirali istraživanje.
Ostali izvori: Važno: greška je napisati samo web izvori pod ovaj naslov, ako imate i
neke dodatne materijale. Predlažem da koristite zajednički naziv – ostali izvori.
Piše se ispod literature. Navodi se sve što nije ozvaničeno kao relevantna literatura za
oblast koju smo istraživali, a služili su nam za pojašnjavanje da li kroz neka
istraživanja koja su rađena.

PRILOZI

Prilozima dokazujemo relevantnost istraživanja, dajemo istraživanju kredibilitet. Oni

trebaju biti sređeni, a nikako nabacani. Daju objašnjenje istraživanju, dokaz da smo
nešto uradili, i dali širinu za čitetelja, jer često nismo u mogućnosti da sve iskoristimo
u svom istraživanju. Prilozi su često mjesto gdje budući israživači mogu detektirati
dodatne podatke, vršiti propitivanja i istraživanja predmeta koji smo istraživali.
Mogu sadržavati:
1. Primjere / rezultate ankete ako je nismo naprijed navodili u cjelosti,
2. Intervjue, forme i odgovore,
3. Analize i rezulate fokus gripe,
4. Pravilnike,
5. Ustavna i zakonska rješenja,
6. Istraživanja... i dr.