Professional Documents
Culture Documents
"Birdwatching" Paralija
"Birdwatching" Paralija
14
PARALIJA
Ornitologu, posmatra~u
ptica, svako putovaqe pre-
dstavqa priliku za pos-
matrawe ptica. Letovawe
sa porodicom na moru je od-
li~na prilika da se uve}a
lista posmatranih vrsta.
Destinacija za letovawe
treba da bude blizu loka-
cija koje su interesantne
za okupqawe ptica: solane,
barska i mo~vara stani-
{ta, jezera, u{}a reka
(estuari), stene - litice.
Zbog seobe avgust i septem-
bar su najboqi termin za
letovawe. U avgustu 2012.
godine letovao sam u
Olimpik Bi~u, malom le- `io sam bo~ni prilaz, pre- menih ptica”. Na momente ~ekale vlastelice, vivci,
tovali{tu 2 km od Parali- bacio biciklu preko viso- sam ~uo i wihovo karakte- sprudnici (migavac, piju-
je. Naravno, odmah sam se ke metale kapije i nastavio risi~no ogla{avawe - tru- kavac, crvenonogi), muq-
„bacio” na istra`ivawe polako bedemom velikih bqewe. Bilo je to moje pr- a~e i sabqarke, ~igre (ma-
okoline. Na obli`woj re- Morski `alar bazena. U najbli`im baze- vo posmatrawe ovih veli- la i obi~na) i wegovo ve-
~ici bogatoj {evarom i tr- nima po obodu, odmarala su ~anstvenih ptica, moji pr- li~anstvo - crni ibis, sa
skom posmatrao sam rogo- jata galebova, ~apqe (siva, vi flamingosi. Prema in- zelenim odsjajem perja. Vi-
znog trstewaka, a velikog mala i velika bela), ~apqe formacijama sa interneta, vak se verovatno gnezdio u
trstewaka uglavnom slu- ka{ikare i sabqarke. Me|u plamenci u velikom broju poqu - pesku pod salikor-
{ao. Neo~ekivani raritet galebovima prepoznao sam pose}uju lagunu (seoba i zi- nijom. ^igre su hranile
tankokquni galeb Larus ge-
je bio svilorepi cvr~i} i mediteransku vrstu - movawe), me|utim, nisam se svoje ve~ito gladne pole-
nei, koji je i gnezdarica la-
(verovatna gnezdarica ove merci tu i tamo zadr`ava- (koje su zbog vru}ine bile previ{e nadao da }u ih vi- tarce. Muqa~e su opravda-
lokacije). Svakog jutra bih li. Da pomenem ~e{qugara slabo aktivne, tek, crno- deti. @eqa mi se ipak vale svoje ime - ptica koja
poranio i krenuo u potragu i zelenu zebu, kojih narav- glava travarka, sivi i rusi gune; dru{tvo im je pravio ostvarila. Posle vi{e od zarawa glavu u muqevitu
za ovom pti~icom. Nekoli- no „imam i kod ku}e”. svra~ak), obod mo~varne la- usamqeni pelikan - ru`i-
ko primeraka se stalno za- Ono {to sledi u nastavku gune se nazirao. Nastavio ~asti nesit, koji je lagano
dr`avalo na visokom zeqa- vredelo je dolaska u Olim- sam daqe i stigao do glavne ~istio perje; bilo je i
{qukarica (ri|a i mala
Muqa~a
stom rastiwu i gustom me- pik Bi~ i Paraliju i upra- kapije solane. Celo pod-
diteranskom `buwu. Bezu- vo je razlog pisawa ovog iz- ru~je solane je ogra|eno, a sprutka, `alar blatari} i
spe{no sam poku{avao da ve{taja. Na 12 km od leto- pristup zabrawen. Potra- morski) koje su se hranile u
plitkoj vodi; na drvenoj
banderi se gnezdio par ve-
tru{ki sa poletarcima u
gnezdu. Zatim se pojavio
radnik solane. Posle kra}e
Sabqarka rasprave napustio sam so-
lanu i posmatrawe ptica
nastavio na obodu prostra-
ne lagune. Velika povr{ina
akvatorija lagune je pe{~a-
nom obalom odvojena od mo-
ra. Odu{evqewe je malo
splasnulo jer su agregacije
ptica bile prili~no uda-
qene. Prvo informativno
posmatrawe dvogledom, i
onda, {irok osmeh, u daq-
ini, velike graciozne belo-
ru`i~aste ptice - plamen-
ci ili flamingosi (kako ja
vi{e volim). I ovog puta,
durbin sa uve}awem od 60 h pola sata posmatrawa, vodu u potrazi za hranom.
(vreme tiho bez vetra) je flamingosi su se sve vi{e Bilo je ve} kasno popod-
bio nezamenqiv za pravo udaqavali, pa sam i ja pro- ne. Porodice vlastelica i
u`ivawe. Naravno, svu pa- menio lokaciju. Vratio sabqarki su se odmarale
`wu sam fokusirao na dugo- sam se 2 km nazad glavnim „na jednoj nozi”. Uobi~a-
noge flamije. Jato od 10-ak putem, a onda jo{ toliko jeno je da u predve~erje
flaminga se lagano kreta- pored brojnih bazena, pre- kome{awa ptica postaju
lo i hranilo, verovatno ar- ko {irokog poqa niske intenzivnija. Jata ptica
temijom. Kroz titraje to- prore|ene halofitne vege- su odlazila u svoja no}i-
plog vazduha, plamenci su tacije, prete`no od sali- li{ta. Neke ~apqe ka{i-
opravdavali svoje ime „pla- kornije. U bazenima su me kare (ka{i~ari) su odle-
ih fotografi{em. Jednog vali{ta, nalazi se laguna i tele na solanu. Pogledom
jutra podigao sam par pupa- slana mo~vara, sa solanom i sam tra`io udaqene fla-