UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

ESEJSKI RAD

Tema: Franz Kafka “Preobražaj“

Predmet: Tumačenje književnog teksta

Student: Mentor:

Emir Zenunović dr.sc. Mevlida Đuvić

Tuzla, septembar, 2016.

0
O Franzu Kafki

Franz Kafka je bio plodan pisac romana i kratkih priča te se smatra jednim od
najznačajnijih pisaca 20. stoljeća. Njegova djela, koja spajaju elemente realizma
i fantastike, obično imaju izolirane protagoniste koji se suočavaju sa bizarnim ili
nadrealističkim preprekama i nerazumljivim društveno-birokratskim vlastima, te
se u njima javljaju simboli otuđenosti, egzistencijalne tjeskobe, krivnje i
apsurda. Tako da je realnost zbivanja bliža događajima u snu nego u stvarnosti.
Sve je to učinilo Kafkinu prozu posebno dojmljivom i utjecajnom u razdoblju
poslije 2. svjetskog rata, a i kasnije.

Sva izdana djela Franza Kafka pisana su na njemačkom jeziku. Ona djela koja
su izdana za autorova života, privukla su oskudnu pozornost, što se ne može reći
za njegova posthumno izdana djela. Franz Kafka nije dovršio nijedan svoj
roman, a spalio je gotovo 90% svega što je napisao.

Njegova najpoznatija djela su: “Preobražaj“, “Proces“ i “Dvorac“.

Pripovijetka “Preobražaj“

Preobražaj je pripovijetka Franza Kafke, prvi put objavljena 1915. godine i

jedno je od njegovih najslavnijih i najsimboličnijih djela, a smatra se i jednim od
najzanačajnijih djela 20. stoljeca. Pripovijetka počinje sa trgovačkim putnikom
Gregorom Samsom, koji se budi preobražen u velikog ineskta. Ostatak
pripovijetke se bavi Gregorovim pokušajima da se prilagodi svom novom stanju
i da prestane biti teret svojim roditeljima i sestri, koji su zastrašeni od onoga što
je Gregor postao, te o promjeni koju je taj preobražaj napravio u odnosu njegove
obitelji prema njemu. Prije preobražaja Gregor je bio smatran korisnim članom
obitelji, ali nakon preobražaja sve se mijenja.

1
  Interpretacija

Ova pripovjetka ukazuje na problem društva u kojem živimo, a koji se odnosi na

ponašanje društva prema pojedincima koji su na neki način drukčiji od
prosječnog čovjeka tog društva, odnosno kako se na te pojedince gleda na
drukčiji način.

U ovoj pripovjetci tog pojedinca označava Gregor, a njegova obitelj društvo. Od

početka radnje pripovjetke možemo primjetiti da Gregorov preobražaj više utiče
na njegovu obitelj, nego na njega samog. Gregor razmišlja o tome kako će se sve
vratiti na staro i kako da opet počne raditi, da bi mogao pomagati obitelji, dok s
druge strane njegova je obitelj zgrožena samom pomisli na njega. Otac uopšte
ne želi da razmišlja o njemu, majka ga ne može ni pogledati, dok jedino od
sestre Grete prima neku vrstu simpatije i saosjećanja. Gregor niti u jednom
trenutku ne zamjera roditeljima na takvom ponašanju, niti se nalazi uvrijeđenim
od svega onoga što se priča na njegov račun. On kao da se sa svime time slagao i
u cijeloj toj situaciji je okrivljavao sebe za sve što se dogodilo. Prihvaćao je tuđa
mišljena o sebi i nije se namećao obitelji ni na koji način, čak se skrivao pod
krevetom u trenucima kada je sestra ulazila u njegovu sobu, nadajući se da će na
taj način uspjeti dobiti njihov oprost i da će ga prihvatiti.

Ovaj tekst, sa svim svojim motivima, ukazuje na problem otuđenosti čovjeka

koji je izoliran od društva i koji u toj svojoj otuđenosti usvaja tuđa mišljenja o
sebi i teži prema ispravljanju samog sebe, kao da prihvaća da nešto nije uredu sa
njegovim razmišljanjem ili samom njegovom pojavom, pa iz tog razloga i teži
za sopstvenom promjenom, sa ciljem društvenog prihvaćanja. Isto tako ukazuje i
na ograničenost društva, koje sagleda stvari samo iz svoje perspektive i prihvata
je kao jedinu moguću, ne razmišljajući o drugoj strani.

2
U jednom djelu pripovjetke, kada su setra i majka iznosile stvari iz Gregorove
sobe, on izlazi za njima želeći da njegove stvari ostanu kod njega iz razloga što
smatra da su te stvari jedine koje ga podsjećaju na to da je čovjek i u kojima
pronalazi dodatnu snagu za nastavak života. Pri tom svom izlasku iz sobe, on se
susreće sa ocem koji ga tjera nazad u sobu i pri tome ga gađa jabukama, od kojih
se jedna zarije Gregoru u leđa i pravi ranu od koje će Gregor kasnije umrijeti.
Simbol jabuke u ovom tekstu je od posebnog značenja, jer ta jabuka koja je bila
zarijena u Gregorovim leđima i koja je vremenom truhla, na neki način
predstavlja Gregorovo duhovno umiranje i sve veću tugu koju je on osjećao, jer
sa umiranjem te jabuke umire i on sam.

Zanimljivo je i to što Gregor nije uopšte razmišljao o tome kako i zašto je on

pretvoren u insekta, te da nije mogao ništa učiniti da spriječi svoj preobražaj, a
niti je njegova obitelj razmišljala o tome. To se može primjetiti na samom
početku privijetke, gdje se Gregor više brine o tome kako da stigne na voz, nego
o tome što se preobrazio u insekta. To nam govori mnogo o svijetu u kojem
Gregor živi, koji je na određeni način abnormalan, jer njegov preobražaj nije
doživljen kao nešto nemoguće.