• V C T ^ J

V J

f '
h , I

NEUFERT
ELEMENTI
ARHITEKTONSKOG
PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING
Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12.
veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja,
prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta
Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva
sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb

UDK 72.011 (075.8)

NEUFERT, Ernst
Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i
propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim
potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije,
uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za
arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače
i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika
i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff;
<preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i
prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. -
(Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis
studiorum Zagrabiensis)

Prijevod djela: Bauentvvufslehre. -

Bibliografija. - Kazalo.

ISBN 953-212-080-7

1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig

I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik

420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002,

Golden marketing, Zagreb, Hrvatska

Ova knjiga objavljuje se u suradnji s

Institutom građevinarstva Hrvatske
Naslov izvornika

Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu

ERNSTU NEUFERTU
 Nakladnik
Golden marketing
Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska
Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916
E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr
http://www.golden-marketing.hr

Za nakladnika
Franjo Maletić, dipl. iur.

Glavni urednik i stručni redaktor

Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ.

Preveo s njemačkog
Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ.

Recenzenti
Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh.
Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh.
Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh.
Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh.

Urednici edicije
Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ.
Dr. sc. Radule Knežević

Lektorica
Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić

Kompjutorski slog
Željko Strunjak
Duško Kosanović

Tisak
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb
ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG
PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju,
oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima;
mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore
s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore,

predavače i slušače na fakultetima i ostalim
stručnim školama

Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i

PLANUNGS AG
NEUFERT MITTMANN GRAF
PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje

s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING w i e w ë g
 Peter Neufert/Ludwig Neff
PLANUNGS-AG
P NEUFERT MITTMANN GRAF
PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de
Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP

Podaci o naslovu za ovu publikaciju
mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice. Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne
preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka.

Od 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag).
30. izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979
31. izdanje, pregledano, 1982
32. izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984
33. izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992
34. izdanje, prošireno, 1996
35. izdanje, 1998
36. izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom,
turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana

© Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000

Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer.

Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena
izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti
izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na
mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

Predgovor prvom izdanju
U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni
arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža
sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz
Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je
arhitekt Adalbert Dunaiski.
Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolag-
anje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraće-
nom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi
mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog norm-
nog lista.
Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i in-
formativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju na-
vedenih pojedinačnih skupina.
Predgovor 30. izdanju
Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se
građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri
desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bit-
no novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena.
Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz
prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sa-
da, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije
gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od
novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva
na neku stranicu knjige.
Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog ured-
nika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog
časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti
posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor.
Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijalizira-
nost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za
suradnju.
Obradu pojedinih poglavlja proveli su:
liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W.
Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatro-
gasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska
Predgovor 33. izdanju
Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst
Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavš-
tinu za daljnje oblikovanje.
Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf,
naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Lud-
wig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo
raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je
namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom nje-
govom smrću u veljači 1986.
Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja
drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego
prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispra-
vnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno obli-
kovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vre-
menu.
PREDGOVORI
Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj su-
radnji.
Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstual-
nog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je raz-
loga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom
slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici.
Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju
neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u
novom izdanju moglo uzeti u obzir.
Berlin W 9, 15. ožujka 1936. Ernst Neufert
izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H.
Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl.
ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl.
ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski.
Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhi-
tekt Ludwig Neff.
Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su
aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One
su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom
adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informa-
cije.
Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 cr-
teža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 poj-
mova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu li-
terature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog
časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je ti-
me znatno obogaćen izvor podataka.
Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert
Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo iz-
raditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhva-
titi sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora
znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno
Ernstu Neufertu: ne više od toga.
Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem prido-
nijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog
rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce,
koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti
dobitak.
Köln, rujan 1991. Peter Neufert
VII
PREDGOVORI
Predgovor izdavača uz 33. izdanje
Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert
imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu
Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno po-
moćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo
stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama
vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979.
godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine.
Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov
sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je
uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života
Predgovor 35. izdanju
Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tije-
kom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i
dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože
računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili
nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AG-
Neufert Mittmann Graf Partner.
Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove
"ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je
32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od
Predgovor 36. izdanju
Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta
Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo
Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom bro-
jčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao
usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a
godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre.
Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhau-
su i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru
se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale za-
misli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se
Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom
"Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću".
Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vid-
jeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar -
Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neu-
fert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena
Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta
namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i
sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u
međusobnom iskazu poštovanja.
Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je
želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izda-
vanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG
VIII
mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti
posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo
predstaviti.
Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog
projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svi-
jeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sa-
držajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neu-
ferta.
Wiesbaden, rujna 1991.
četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo
kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena
novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim
temama.
Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važ-
nim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske
zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi
i staklene dogradnje.
Koln, lipnja 1998. Peter Neufert
sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju
uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska
tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner
nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koau-
torom Ludwigom Neffom.
36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama
i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački
pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CD-
ROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavni-
je i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak
znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, proši-
reno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama,
multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o
socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i
mnogim drugim objektima.
Köln/Weimar, 15. ožujka 2000.
Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner
i Ludwig Neff
 PREDGOVORI

Q
U novoj obradi i oblikovanju
sudjelovali su:

Q M. Horton, sanitarna tehnika.

W. Sommer, klimatizacija
prostorija.
Dipl. ing. H. J. Vetter,
izvođenje gradnje.
M. Menzel, građenje tekstilom.
M. Bauer, tehnika grijanja.
.u H. Jaax, energ. postrojenja.
Peter Neufert t Peter Mittmann Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska
dipl. ing. arh. dipl. ing. arh. dipl. ing. postrojenja
Planungs A G Planungs A G Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije.
Neufert, Mittmann, Graf, Part. Neufert, Mittmann, Graf, Part. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura,
inženjerski ured Trümper/Overath,
zašt. od buke i akustika prostorija.
Hawlitzeck, ceste i pruge.
St. Cargiannidis, saniranje
starih građevina, ostakljeni
pasaži i prenamjene
U. Portmann, održavanje i
sanacije.
J. Weiss, knjižnice.
f .- " . U. Kissling, javne knjižnice.
R.K. Jopp, knjižnice.
Ludwig Neff H. A. Knops D. Portmann f H. Rocholl, prodavaonice.
diplomirani dizajner Prof. dr. ing. arh. Prof. Nogge, zoološki vtovi i
arhitekt
ilustrator odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji.
Šef redakcije, prijelom, autor
belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi.
poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske
dvorane.
B. Rüenanver, crkve.
G. Hoffs, zvonici.
A. Ruhi, džamije.
W. Hugo, muzeji.
m
Kod novog oblikovanja i obrade
crteža sudjelovali su:
• i T. Altrogge, St. Badtke,
A. Briehan, A. Dummer,
K. Fegeler, A. Graf,
B. Echterhoff H. P. Kappler H. Hofmann
M. Menzel, I. Schirmacher,
dipl. ing. arh. dr. ing. arh. prof. dr. ing.
J. Valero, R. Walter,
ozelenjavanje krovova, ravan krov, toplinska zaštita, rasvjeta S. Wierlemann, D. Willecke.
vrtovi, ograde vrtni bazeni, privatni St. Vogel
zatvoreni bazeni

y
^ v. => sV í
U i t í
^ i-
i /
'i
R. Eckstein D. Lembke R. S. Suchy P. Karle
dipl. ing. arh. voditelj-graditelj, dr. ing., dipl. ing. arh. dipl. ing. arh.
akademik savjetnik suradnik dipl. ing. P. Pastyk upravne zgrade industrijske zgrade
dnevna rasvjeta visoke škole, laboratoriji

2
- - S

vmmmšam
Wolfgang Busmann Jan Fiebelkorn A. Kohler O. Muller
dipl. ing. prof. dipl. ing. dipl. ing. arh. dipl. ing. arh.
zračne luke kazališta građenje bolnica, tehnika skla- građenje bolnica, tehnika skla-
dištenja, liječničke ordinacije dištenja, liječničke ordinacije

IX
PROLEGOMENA
Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja
na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su
se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama
iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potreb-
na pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema no-
vim mogućnostima i zahtjevima.
Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših
predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca
našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gle-
dište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različi-
tim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklono-
stima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja
proisteklog iz unutarnje pobude.
Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu ko-
načno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana
vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije
sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi
se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spozna-
vanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo
zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektiv-
nošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli
kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu,
ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu
i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se
spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da
služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju.
Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je
Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja
ostaje samnom u rodu."
Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi
razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve
"gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom",
već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i me-
tode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmoni-
je.
Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u reče-
nici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora
odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema
građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu
se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun
vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi
kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!.
Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru
sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost
pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički
ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom
putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo
istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomo-
gne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u
X
krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvar-
alačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati
se - graditi mora svatko sam.
Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu
kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hra-
mova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih
predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i želja-
ma, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već
odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz
građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvaža-
vanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji poka-
zuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te
nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno
bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu
stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta pod-
nijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vreme-
na.
Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao,
prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije,
s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom
15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita
nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje gradi-
teljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu
se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati
djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građe-
vinama starih, dapače ih i zasjeniti.
Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije
usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u buduć-
nost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i ko-
risno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz
Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta
opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti pre-
više gubi u razmatranjima iz područja povijesti umjetnosti i
da se naslovom doktora daje zavesti na skretanje prema
takvim učenim sporednim putovima, jer se to događa na
račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko razgra-
natih zahtjeva stvaralaštva.
Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo ele-
mente, kako je to ovdje u Elementima graditeljskog pro-
jektiranja učinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-
jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti
u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primor-
ao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti
će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom
vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iska-
zanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdobl-
ja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim
obilježjem.
Ernst Neufert

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed
građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugo-
ga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji raz-
mještaj.
Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne
baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za
opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projek-
tiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina:
Sadržaj stranica XI
daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedi-
nih stranica.
Popis pojmova stranica 634
uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica
na kojima se gradivo o njima može naći.
Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1
kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojed-
nostavnjuje preglednost.
Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da
pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne
treba tražiti objašnjenje na stranici 1.
Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u to-
me što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu
sažeto u jednoj knjizi.
Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva.
Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo
svih stvari koje ga okružuju.
KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM?
Kao primjer uzeta je izrada projekta ili pretprojekta za jednu
upravnu zgradu.
Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovori-
ti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog po-
sebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose
u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto
k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj
predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu
sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice
UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM
blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama
456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno pred-
viđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na
stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, raz-
misliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.;
dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole
na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama
331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaoni-
ca i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema
stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477.
0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, doma-
ra, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a obli-
kovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranica-
ma 237-259.
Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama
207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o
konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na strani-
cama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na
stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na
stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75,
krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranica-
ma 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, mo-
dularne i normirane mjere na stranicama 60-61.
Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u
knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju
tekstualnog dijela, na stranicama 614-616.
Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo
1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima
i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i
način življenja.
U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CD-
ROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf -
nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD -
programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.
XI
Objašnjenje oznaka 1 Dječji vrtići, igrališta,
prenoćišta za mlade 327
Osnovne norme 2
Knjižnica, upravne zgrade,
Osnovne mjere, banke 331
odnosi mjera 27 Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363
Projektiranje 44 Prodavaonice, supermarketi
samoposluživanja 368
Organizacija građenja 51
Tehnika skladištenja 376
Elementi građevine 64
Radionice, industrijske
Grijanje, ventilacija 105 građevine 380
Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Adaptacije 402
Rasvjeta, osvjetljenje, Poljoprivredni objekti, držanje
životinja 404
staklo, dnevno svjetlo 143
Željeznice 421
Prozori, vrata 177 Parkirališta, garaže, parkirni objekti,
Stubišta, dizala 193 benzinske postaje, vatrogastvo 427
Ceste, prometni prostori 206 Zračne luke 450
Ugostiteljski objekti 456
Vrtovi, rasadnici 219
Hoteli, moteli, kongresne zgrade 464
Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237
Zoološki vrt 472
Gospodarske prostorije 241
Kazališta, kina, cirkusi,
Kućne prostorije 250 višenamjenski centar 475
Zatvoreni bazen 261 Sportski objekti 490

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Bolnice, liječničke ordinacije,

građenje za invalide 541
Balkoni 266
Starački domovi, centri za
Putovi, ulice 267 starije osobe 583
Stanovi za odmor, vrste kuća, eko- Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586
loško građenje, etažna gradnja,
Groblja 597
građenje drvenih kuća 268
Sanacija starih zgrada 299 Zaštita od požara 599
Škole 307 Mjere, težine, norme 614
Popis literature 624
Visoke škole, laboratoriji,
studentski domovi 316 Kazalo pojmova 634

XII
 SADRŽAJ

Objašnjenje oznaka Krovni pokrovi 84

Krovne konstrukcije - detalji 86
Objašnjenje oznaka i kratica 1
Uspravni krovni prozor 87
Izgrađena potkrovlja 88
Osnovne norme
Ravni krov 89
Sl jedinice 2 Ravni krov - detalji toplog krova 90
DIN 198.476.829.4999 4 Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi 91
Nacrti 5 Ozelenjivanje krovova 92
Raspored nacrta 6
Ozelenjivanje krova - detalji 94
Oznake za građevinske nacrte 7
Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za
Odvodnja iz zgrade i zemljišta 12
krovne vrtove e. V. 95
Vodovod i kanalizacija 18
Građenje tekstilnim materijalima 96
Plinske instalacije u visokogradnji 19
Konstrukcije od mreže užadi 97
Elektroinstalacije 21
Ovješene i poduprte konstrukcije 98
Tehnika osiguranja 24
Prostorne rešetke - osnove 99
Crtanje 25
Prostorne rešetke - primjena 100
Osnovne mjere, odnosi mjera Katne konstrukcije 102
Stropne konstrukcije 103
Čovjek kao mjerilo i cilj 27
Podovi 104
Mjera svih stvari 28
Dimenzije i potreban prostor 29 Grijanje, ventilacija
Čovjek i vozila 31
Čovjek i stan 32 Grijanje 105
Klima u prostoriji 33 Skladištenje tekućih goriva 109
Građevna biologija 34 Termoelektrana 110
Oko 37 Hidroelektrane 111
Čovjek i boja 39 Solarna arhitektura 112
Odnosi mjera - osnove 40 Solarna energija 115
Odnosi mjera - primjena 42 Hladnjače 116
Primjena: modularna koordinacija 43 Hlađenje i smrzavanje mesa 117
Tehnika kondicioniranja zraka 119
Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . 44 Fizika zgrade, zaštita građevina
Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije 45 Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi 123
Nove konstrukcije i oblici 46 Termoizolacija - difuzija vodene pare 124
Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . 47 Termoizolacija - način građenja 125
Postupak izrade 48 Detalji termoizolacije: vanjski zid 126
Predradnje - suradnja investitora 49 Akustična izolacija 131
Upitnik 50 Zračna akustična izolacija 132
Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka 133
Organizacija građenja Zaštita od vibracija - materijalni zvuk 135
Izvedba građevine 51 Akustičnost prostorije 136
Vođenje gradnje - osnovne mjere 59 Gromobrani 139
Osnovne mjere 60 Antene 142
Osovinske mjere 61
Modularna kordinacija 62 Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 63 Rasvjeta 143
Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . 152
Elementi građevine
Staklo 153
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi .... 64 Sintetički materijali 161
Građevna jama - zaštita, jame, zemljište 65 Dnevno svjetlo 162
Razmjeravanje zgrade 66 Sunčeva svjetlost 175
Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje 67
Izolacija građevina 69 Prozori, vrata
Dreniranje kao zaštita građevina 70
Ziđe od prirodnog kamena 72 Nadsvjetla - svjetlosne kupole 177
Ziđe od umjetnog kamena 73 Prozori 178
Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja 76 Prozori za stambena potrkovlja 182
Vezovi zidnih opeka 77 Čišćenje zgrade 185
Kamini 78 Vrata 186
Dimnjaci 79 Posebna vrata 189
Sustavi ventilacije 81 Uređaji za zaključavanje 190
Krovišta 82 Osiguranje zgrade i zemljišta 191

XIII
SADRŽAJ

Stubišta, dizala Zatvoreni bazen

Stubišta 193 Privatni zatvoreni bazen 261
Rampe - zavojita stubišta 196 Bazen za plivanje - detalji 263
Ljestve za bijeg - izlaz za nuždu 198
Pokretne stube - za trgovačke i poslovne zgrade . . . . 199 Praonice rublja, uređaji za pranje
Pokretne staze 200
Dizala - osobna dizala za stambene zgrade 201 Praonice rublja - uređaji za pranje 264
dizala - osobna dizala namijenjena pretežno za urede
banke, hotele; dizal za bolesničke krevete 202 Balkoni
Dizala - dizalo za male terete 203
Balkoni 266
Hidraulična dizala 204
Panoramska ostakljena dizala 205
Putovi, ceste
Ceste, prometni prostori Putovi i ulice 267
Ceste 206
Biciklistički promet 211 Stanovi za odmor, vrste kuća, građenje drvenih
Autoceste 213 kuća, ekološko građenje, etažna gradnja
Tramvaj, gradska željeznica 214
Stanovi za odmor 268
Prometni prostori 215
Kuće za odmor - vrtne kuće 269
Smirivanje prometa 217
Građenje drvenih kuća 270
Prometni prostori - zaštita od buke 218
Položaj kuće 271
Gradnje stanova 272
Vrtovi, rasadnici
Stambene zgrade u nizu 276
Vrtovi - ograde 219 Dvojne stambene zgrade 277
Pergole, staze, stube, potporni zidovi 221 Atrijske kuće 278
Vrtovi - zemljani radovi 222 Stambene zgrade 279
Vrtovi - osiguranje padine 223 Stambene zgrade sa zimskim vrtovima 280
Vrtovi - puzavice i penjačice 226
Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i šatora . . . . 282
Vrtovi - povišene i brežuljkaste lijehe 227
Drvene kuće - ekološko građenje 283
Vrtovi - ogledni primjeri 228
Stambene zgrade na padini 285
Staklenik 229
Stambene zgrade, velike 288
Drveće i živice 230
Stambene zgrade - međunarodni primjeri 289
Vrtno jezerce 231
Višekatne stambene zgrade 291
Jezerce za plivanje 232
Oblikovanje etaže 292
Vrtovi - uporaba kišnice 234
Vrtni plivački bazen 235 Socijalni stanovi za iznajmljivanje 293
Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 236 Projektno rješenje etaže 294
Galerijske stambene zgrade 295
Kućne nusprostorije, ulazi Terasaste kuće 296
Skloništa 297
Predprostor, vjetrobran, ulaz 237
Ulazi, garderobe 238
Hodnici 239 Sanacija starih zgrada
Spremišta 240 Sanacija starih zgrada 299
Očuvanje i sanacija 304
Gospodarske prostorije
Prostorije za kućanstvo 241
Škole
Spremište, smočnica 243
Kuhinje 244 Škole 307
Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju 245 Veliki prostori u gradnji škola 314
Blagovaonice - posude i namještaj 248
Visoke škole, studentski domovi, laboratoriji
Kućne prostorije
Visoke škole - predavaonice 316
Spavaće sobe 250 Crtaonice 321
Spavaće sobe - vrste kreveta 251 Studentski dom 322
Spavaće sobe - položaj kreveta 252 Laboratorij 323
Spavaće sobe - krevetske nište i zidni ormari 253
Garderobe 254
Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade
Kupaonice - oprema 255
Sanitarne kabine - predgotovljavanje 257 Dječja obdaništa 327
Kupaonice - položaj u kući 258 Pribor za igru, igrališta 328
Kupaonice - primjeri iz projekata 260 Prenoćišta za mlade 329

XIV
 SADRŽAJ

Knjižnica, upravne zgrade, banke Poljoprivredni objekti, držanje životinja

Knjižnica 331 Nastambe za male životinje - držanje iz hobija 404
Upravne zgrade - osnove 337 Držanje peradi 407
Upravne zgrade - osnove tipologije 341 Staje za tov svinja 408
Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne površine . 344 Staje za rasplodne svinje 410
Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345 Staje za konje i držanje konja 411
Upravne zgrade - dimenzioniranje, uređenje prostora Uzgoj goveda 413
za sjedenje 347 Uzgoj goveda - tov bikova 414
Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349 Uređenje gospodarstva 415
Klima u staji 420
Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnička oprema
građevine 350
Upravne zgrade - dimenzioniranje, radna mjesta Željeznice
s ekranom 351 Kolosijeci 421
Upravne zgrade - dimenzioniranje, površine za Odpremanje robe 424
namještaj 352 Putnički kolodvori 425
Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353
Upravne zgrade - primjeri 354 Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske
Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355 postaje, vatrogastvo
Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357
Autobusni kolodvor 427
Banke - općenito 360
Vatrogastvo i vatrogasne zgrade 429
Banke - trezori 361
Vozila 432
Teretna vozila 434
Ostakljeni pasaži, tipologija Parkirališta 435
Tipologija 363 Teretna vozila - okretanje 437
Povijesni primjeri 364 Teretna vozila - parkiranje i okretanje 438
Primijenjeni primjeri 366 Utovarne rampe 439
Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 367 Rampe, tova mi mostovi, podizne platforme 440
Garaže 441
Prodavaonice, supermarket's, samoposluživanja Nadstrešnice za osobna vozila 442
Garaže i parkirni objekti 443
Prodavaonice 368 Parkirne građevine 444
Prodavaonice za živežne namirnice 369 Parkiranje i parkirne građevine 445
Prodavaonice - isporuka robe 370 Parkirne građevine 446
Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . . . 373 Benzinske postaje 447
Klaonica i skladište 374 Odmorišta 449
Mesarski centar 375
Zračne luke
Tehnika skladištenja
Zračne luke 450
Visoka skladišta 376
Projektiranje / logistika 377 Ugostiteljski objekti
Sigurnosne odredbe 378 Ugostiteljski objekti 456
Sustavi regala 379 Ugostiteljski objekti na kotačima 458
Restoranske kuhinje 459
Radionice, industrijske građevine Velike kuhinje 462
Stolarska radionica 380
Tesarski i drvoprerađivački pogoni 382 Hoteli, moteli, kongresne zgrade
Autoservisi 386 Hoteli 464
Autoservisni pogoni 389 Hotelske kuhinje 467
Pekarnica 390 Motel 469
Industrijske građevine 392 Kongresne zgrade 470
Transportna i skladišna tehnika 395
Hale 396 Zoološki vrt
Višeetažni objekti 397 Zoološki vrt i akvarij 472
Sanitarne prostorije 398
Uređaji za pranje 399 Kazališta, kina, višenamjenski centri, cirkusi
Sanitarni uređaji 400
Kazalište 475
Garderobe, odlaganje odjeće 401
Kinematograf 485
Višenamjenski centar 487
Adaptacije Drive-in kina 488
Adaptacije 402 Cirkus, stacionaran 489

XV
SADRŽAJ

Sportski objekti Dnevne klinike, ambulantne operacije 570

Bolnice - područje opskrbe 571
Stadion 490
Bolnice - područje uprave 575
Stadion - opći pregled 491
Bolnice - nastava i istraživanje 576
Igrališta 492
Bolnice - ambulanta 577
Lakoatletski objekt 494
Posebne bolnice 578
Prostorije za fitness 498
Bolnice - nuklearna medicina, patologija 580
Teniska igrališta 500
Bolnice - njega rodilja i novorođenčadi 581
Minigolf 502
Bolnice - posebna područja njege 582
Igrališta za golf 504
Jedrilicarski sport - marine 506
Starački domovi, centri za starije osobe
Veslački sport 509
Objekti za vodene sportove 510 Domovi za starije osobe 583
Objekti za jahanje, manježi 511
Skijaška skakaonica 513 Crkve, muzeji, sinagoge, džamije
Klizališta 514 Crkve 586
Brzo trčanje na koturaljkama 516 Orgulje 588
Biciklistički kros - BMX 517 Zvona, tornjevi 590
Streljane 518 Sinagoge 591
Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre . . . . 520 Džamije 592
Badminton 526 Muzeji 593
Skvoš(squash) 527 Muzeji - međunarodni primjeri 595
Kuglane 528 Muzeji - primjeri iz Njemačke 596
Zatvorena kupališta 529
Otvorena kupališta 534 Groblja
Zatvorena i otvorena kupališta 535
Sauna 537 Krematoriji 597
Dvorane za igre 540 Groblja 598

Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Zaštita od požara

Liječničke ordinacije 541 Preventivna zaštita od požara 599
Skupne ordinacije 542 Uređaji za dojavu požara 600
Građenje za invalide 543 Sprinklerski uređaji 601
Građenje za invalide - stan 544 Uređaji za gašenje prskanjem vode, uređaji za gašenje
Životni prostor bez zapreka 546 pomoću C02 602
Bolnice - općenito 547 Uređaji za gašenje prahom, uređaji za gašenje pjenom 603
Bolnice - planiranje izgradnje 548 Uređaji za odvod dima i topline 604
Bolnice - oblici građevina 550 Instalacije vode za gašenje, protupožarne pregrade . . 607
Bolnice - red mjera 552 Okna dizala F90 608
Bolnice - hodnici, vrata, stubišta, dizala 554 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru . 611
Bolnice - operacijski odjeli 555
Glavne prostorije operacijskog odjela 556 Mjere, težine, norme
Postoperativna njega 557
Mjere i težine 614
Operacija - sigurnosni uvjeti 558
Bolnice - izdvojeni prostori 559 Odnos njemačkih i engleskih mjera 615
Područje intenzivne njege 560 Pretvaranje engleskih mjera u milimetre 616
Područje njege 561 Stalna opterećenja 617
Područje liječenja - porodništvo 565
Bolnice - terapija zračenjem 566 Popis literature 624
Laboratorij, funkcijska dijagnostika 568
Fizioterapija 569 Kazalo pojmova 634

XVI
 OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA
Kratice i oznake Mjerne jedinice, kratice Grčki
u tlocrtima alfabet
DIN 1356 DIN 1301 i 1302

Ankl garderoba A.G.I. radna zajednica za industrijsko 1012 10 cm 12 mm (mala A a (a) alfa
Anr pripremanje građenje povišena brojka znači mm) B ß (b) beta
Ar ostava BauNVOodredbe o korištenju građevine lfdm tekući metar r y (g) gama
B kupaonica BEL graditeljsko projektiranje engleski palac (col) A 5 (d) delta
Bch knjižnica BOL graditeljska regulativa • engleska stopa E E (e) epsilon
Bd pod VOB propisi o ustupanju građenja H ili h visina ili visoko Z ç (z) zeta
Bik balkon MBO zbirka građ. propisa B ili b širina ili široko H T| (e) eta
Br ured BO Zakon o građenju Fl površina e e (th) thêta
D služinska soba bzw. odnosno h sat i i (i) jota
Dg tavan DIN njemačke industrijske norme Min ili min minuta ili u minuti K K (k) kapa
Dga krovni vrt Elt električno A X (D lambda
S ili s sekunda ili u sekundi
Di trijem LNA lake bešavne cijevi 12° sve oznake stupnjeva M n (m) mi
erw. poželjno
Du tuš Celzija (K) N v (n) ni
soba za dame entspr. odgovarajuće
Dz
ff.
J energija H %(x) ksi
prizemlje i daljnji (i ostali)
Eg Ws količina topline 0 o (o) omikron
Elt roditelji ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikama n u (P)
N sila Pi
Ez blagavaonica IBA osovinski razmak u industrijskoj p p (0 ro
Pa tlak, pritisak
Fl hodnik izgradnji = 2,50
2° 3' 4" i 2 stupnja, 3 minute, I a (s) sigma
Gä gostinjska soba S. stranica { 4 sek. podjela 360 st. T x (t) tau
Gfl zelenilo Stud. student (ica)
% ili vH postotak Y u (y) ipsilon
Ga garaža UBA osovinski razmak u građenju <J) <)j (ph)fi
%0 promil
Hz soba za grijanje smještaja = 1,25
© promjer X X (ch) hi
Hzg grijanje UW propisi o HTZ
OK gornji rub y y (pß) psi
K kuhinja @ slika br. 1
FO gornji rub poda Q to(o) omega
Ke podrum vidjeti
SO gornji rub tračnica
Kg podrumska etaža EQ popis literature
M mjerilo
Kl odlaganje odjeće cf muškarci
/ po (na pr. t/m = tona po metru)
Ko prostor za ugljen $ žene
NW nominalna širina
Kr prostor za kovčege Hochw. visoka voda
Kz dječja soba Niedrw. mala voda
M djevojačka soba HHS. najviši vodostaj
Mz soba za muziciranje DV obrada podataka Rimski brojevi
Matematičke oznake
N niša EDV elektronička obrada podataka > veće od I= 1
og gornja etaža i.M. srednje, prosječno > 2
veće ili jednako II =
PC pergola ca. oko, približno < manje od III = 3
Pd parkirna površina dgl. slično <
manje ili jednako IV = 4
S ormar evtl. eventualno
I suma (zbroj) V= 5
Schlz spavaća soba gem. prema
kut VI = 6
Si sjedeće mjesto i.Allg. općenito
sin sinus VII = 7
Sk tajnik, tajnica rel. relativno
cos kosinus VIII = 8
So sin s.u. vidjeti dalje
tan tangens IX = 9
Sp smočnica vgl. usporediti
ctg kotangens X= 10
Spi sudoper vorh. postoji
prosječno, srednje XV = 15
Sz soba za igru usw. i tako dalje
= jednako c= 100
Tg ukopana garaža VDE savez njemačkih inž. el.
» identično jednako CL = 150
To kći u.U. pod uvjetom
spez. specifično
* različito cc = 200
Tr terasa
s.o. vidjeti prije « približno, oko ccc = 300
Tz soba za čaj
e sukladno CD = 400
Vr predsoblje sog. tako zvano
~ slično (i za ponavljanje riječi) D = 500
Vrr spremište Lit. popis literature
neizmjerno DC = 600
Wa praonica U.A. i slično 00

II usporedno DCC = 700

WC zahod UV ultraljubičasto
jednako i usporedno DCCC = 800
Wf vjetrobran H.B.O. građev. propisi pokrajine Hessen #
Wg * nije identično CM = 900
zimski vrt RT dio prostorije
Wr X puta, pomnoženo sa M = 1000
čekaonica etc. i tako dalje
Wt / podijeljeno MCMLX = 1960
gospodarska äq. ekvivalentno
prostorija R.z.d. | prostorije za trajni _L okomito
Wz dnevni boravak A.v.M. [ boravak ljudi V volumen, obujam
Zi soba GRZ iskaz površina pod zgradom (0 prostorni kut
glavni ulaz GFZ iskaz površina etaža korijen
pomoćni ulaz BMZ iskaz količina pri građenju A konačni prirast
BP plan izgradnje ^ sukladno
stubište CAD-fähige Abbildung auf
dizalo FH visina sljemena A trokut der CD-ROM Nufert,
sjever GE područje obrta tt istosmjerno, usporedno Bauentwurfslehre -
Gl industrijsko područje U protusmjerno, usporedno Allgemeiner Bauentwurf

1
 Osnovne Naziv osnov- Oznaka Definicija na U definiciji sadr-
OSNOVNE NORME
veličine ne jedinice temelju žane SI jedinice SI JEDINICE
1 Duljina metar m Valna duljina -
zračenja kriptona System Internationale d' Unites-» QP
2 Masa kilogram kg Međunarodni -

prototip Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake su:

3 Vrijeme sekunda s Trajanje perioda - T (tera) = 1012 jedinica (bilion) c (cent) = 1/100 stotinka jedinice
zračenja cezija = 109 jedinica (milijardu)
G (giga) m (mili) = 10~3 (tisućinka jed.)
4 Jakost Elektrodinamička M (mega) = 106 jedinica (milijun) M (mikro) = IO"6 (milijunti dio)
električne Amper A sila između dva kg, m, s k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) 9
n (nano) = IO- (milijarditi dio)
struje vodiča 12
h (hekto) = 100 jedinica P (piko) = 10- (bilijunti dio)
5 Temperatura ~ 15
(termodinamička Kelvin K Trojna točka vode da (deka) =10 jedinica f (femto) = 10- (bilijarditi dio)
temperatura) d (deci) =1/10 jedinice a (ato) = 10-18 (trilijunti dio)
6 Svjetlosna kandela cd Zračenje pri kg, s Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak
jakost skrutnjavanju platine
7 Količina tvari mol mol Masa molekule kg ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice

Veličina koja Jedinica u mređunarodnom mjernom Faktor

(?) S! - osnovne jedinice se mjeri sustavu (SI - sustav) propisano od 1978. preračunavanja
duljina m metar
površina m2 kvadratni metar
obujam m3 kubni metar
masa kg kilogram
a) toplinska izolacija
sila N Newton = 1 kg m/s 2 9,8
Oznaka Jedinica Značenje (u zagradi ranije oznake)
tlak Pa Pascal = 1 N/m2 133,3
t (°C. K) temperatura Pa
At razlika temperature bar bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m 0,98
(K)
(Wh) količina topline temperatura °C stupanj Celzijus (samo kao temperaturna
q K Kelvin* skala) 1
X (W/mK) sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline)
rad - 10
X (W/mK) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent (energija, Ws,J, Wattsekunda = Joule = Newtonmetar 4186
provođenja topline) količina Nm
A (W/m K) 2
koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) topline) Wh Wattsat = 3,6 KJ 1,163
a (W/m2K) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) kWh kilowattsat = 103 Wh = 3,6 MJ 1,163
k (W/m2K) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) snaga (zrače- W Watt 736
nje energije
1/A (m2K/W) koeficijent toplinske izolacije ili topline) W Watt 1,163
1/a (m2K/W) otpor predaji topline * od 1975 propisano
2
1/k (m K/W) otpor prolazu tipline
D' (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora (i) Preračunavanje osnovnih jedinica

c (Wh/kgK) specifični toplinski kapacitet

s (Wh/m3K) vrijednost akumuliranja topline
1m m = 1 m2 1 m 1 s - 1 = 1 m s -1 (= 1 m/s)
ß (1/K) koeficijent uzdužnog produljenja 1m 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2)
a (mK) koeficijent razmaka
1 kg 1 m 1 s - 2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 )
P (Pa) tlak
1 kg 1 m - 3 = 1 kg m - 3 (= 1 kg/m 3 )
Po (Pa) tlak (djelomični) pare 1m 1 m 1 s - 1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s)
9o (9) količina pare
9k količina kondenzata (5) Primjeri za "izvedene SI - jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica
(9)
V (%) relativna vlažnost zraka
^ (-) veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji)
M-d (cm) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) Coulomb 1 C = 1 As Ohm 1 n = 1 V/A

Ao (g/m2hPa) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za Farad 1F = 1 As/V Pascal 1 Pa = 1 N/m 2
vodenu paru) Henry 1H = 1 Vs/A Siemens 1 S = 1/fi
1/A0 (m2hPa/g) otpor propuštanju vodene pare Hertz 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) Tesla 1T = 1 Wb/m 2
(.iX (W/mK) faktor položaja Joule 1J = 1 Nm = 1 Ws Volt 1 V = 1 W/A
HV (W/mK) faktor položaja slojeva zraka Lumen 1 Im = 1 cd sr Watt 1 W = 1 J/s
P (DM/kWh) cijena grijanja Lux 1 lx = 1 Im/m 2 Weber 1 Wb = 1 Vs
b) akustička izolacija Newton 1N = 1 kg m/s 2

X (m) valna duljina Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA),
električne reaktivne snage Var (ver), a Weber i kao Voltsekunda (VS)
f (Hz) frekvencija
(Hz) granična frekvenicija
f„ (Hz) rezonantna frekvencija (ö) Nazivi i oznake izvedenih SI - jedinica

Edva (N/cm2) dinamički modul elastičnosti

S' (N/cm3) dinamička krutost
1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 A « 1 s = 1 As = 1 C
R (dB) veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju
1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 As/V = 1 C/V = 1 F
Rm (dB) srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk)
R' (dB) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) (7) Primjeri za SI - jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI - jedinica
LSM (dB) mjera zaštite od zračnog zvuka
Ln (dB) normirana razina materijalnog zvuka
2 2
V/M (dB) veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa Otpor propuštanju topline 1/A = 1 m h K/kcal = 0,8598 m K/W
TSM (dB) mjera zaštite od materijalnog zvuka Veličina toplinske provodljivosti X = 1 kcal/m h K = 1,163 W/m K
a H stupanj apsorpcije zvuka Veličina prolaza topline k = 1 kcal/m2h K = 1,163 W/m 2 K
A (m2) ekvivalentna površina pasorpcije zvuka Veličina prelaza topline
2
a = 1 kcal/m h K = 1,163 W/m 2 K
r (m) polumjer odjeka Zapremisnka gustoća = 1 kg/m3 = 1 kg/m3
al (dB) sniženje razine zvuka Računska težina = 1 kp/m3 = 0,01 kfl/m 3
Tlačna čvrstoća = 1 kp/cm2 = 0,1 N/mm2

© Fizikalne oznake u SI - sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice

2
Mjerne jedinice u graditeljstvu OSNOVNE NORME
Ozakonjenje SI - jedinica uslijedilo j e postupno između 1974. i 1977. O d 1. siječnja 1978. vrijedi među-
SI J E D I N I C E QP
narodni mjerni sustav sa SI - jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).

Sim- SI jedinic a Zakonska jed nica Stara jedinica Građevinski

Veličina materija! - K
bol u
novo
for- Naziv Oz- Naziv Oz- Naziv Oz- Međustobni odnosi
muli naka naka naka Beton B5
DIN 1045 (izdanje 1.72) B 10
Kut u ravnini radijan rad 1 rad = 1 m/m = 57,296° = 63,662 gon B 15
puni kut pla 1 pla = 2 ji rad B 25
pravi kut L 1L = 1/4pla = (ti/2) rad B 35
grad stari stupanj 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad B 45
minuta 1'= 1760 B 55
sekunde 1"= 1760= 173600
Laki beton LB 10
gon gon novi stupanj 9 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 =
(vidjeti "Richtlinien für LB 15
= jt/200 rad
Leichbeton und Stahl- LB 25
nova minuta a 1 c = 10" 2 gon
leichbeton mit LB 35
nova sekunda cc 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon LB 45
geschlossenem Gefüge")
Duljina / metar m mikrometar nm palac, col, (inch) in 1 in = 25,4mm (izdanje 6.73) LB 55
milimetar mm stopa (foot) ft 1 ft = 30,48cm Laki porozni beton LB 2
centimetar cm hvat (fathom) fathom 1 hvat = 1,8288m za zidove LB 5
decimetar dm milja(mile) mil 1 mil = 1609,344m DIN 4232 (izdanje 1.72) LB 8
kilometar km morska milja sm 1 sm = 1,852km
Cement Z 25
Površina, povr- A,q kvadratni m2 DIN 1164 dio 1 Z 35
šina presjeka, metar (izdanje 6.70) Z 45
površina zem- ar a 1 a= ^ m 2 Z 55
ljišta hektar ha 1 ha = 104 m 2
Anhidritna veziva AB 5
Volumen V kubni metar m3 DIN 4208 (izdanje 10.62) AB 12
litra I 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 AB 20
3
Normni Normni kubni m. Nm 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju Betonski čelik BSt 220/340
volumen Kubni metar cbm cbm = 1 m 3 DIN 488 dio 1 BSt 420/500
Vrijeme, t sekunda s (izdanje 4.72) BSt 500/550
interval vremena minuta min 1 min = 60 s
trajanje sat h 1 h = 60 min = 3600 s <2} Skraćene oznake za građevinske
dan d 1 d = 24 h = 86400 s —/ materijale uzevši u obzir definiciju
godina a 1 a = 8765,8 h = 31,557 106s čvrstoće

Frekvencija, re- f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija Građevinski

cipročna vrijedn. u jednadžbama veličina materijal - K
trajanja periode novo
Kružna 0) recipročna 1/s a =2xf Zidane opeke Mz 2
frekvencija sekunda DIN 105 (izdanje 7.69) Mz 4
Kutna brzina 0) radijan u rad/s a =2xn DIN 105 dio 2 Mz 6
sekundi (izdanje 1.72) Mz 8
Broj okreta, n recipročna 1/s 1/s = t/s = U/s Mz 12
brzina okretanja Mz 20
sekunda okret, po sek. r/s okret, u sekundi U/s
Mz 28
okret, po min. r/min okretaja u minuti U/min
metar u Opeka visoke čvrstoće Mz 39
Brzina V m/s kilometar km/h 1 m/s = 3,6km/h
sekundi Mz 52
na sat čvor kn 1kn = 1sm/h = 1,852hm/h
DIN 105 dio 3 Mz66
Ubrzanje gravi- <? metar u m/s2 (izdanje 7.75)
tacije sekundi na gal Gal 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2
Opeka od vapna i pijeska KSV 6
kvadrat
DIN 106 (izdanje 11.72) KSV12
Masa, težina m kilogram Kg KSV 20
(kao rezultat gram 9 1g = 10" 3 kg KSV 28
vaganja) tona t 1 t = 1 Mg = 10 3 kg
Zidni blokovi i zidna opeka Rz 12
pond 1 pd = 0,45359237 kg
za slobodnostojeće dim- Rs 12
funta 1 pf = 0,5 kg
njake DIN 1075 Rz 20
cent 1 ztr = 50 kg
(izdanje 8.69) Rs 20
metarski cent 1dz = 100kg
R 28
Sila F Newton N 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m R 39
Sila teže G din dyn 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N Puna opeka za visoke peći HSV 6
pond P 1p = 9,80665 * 10"3 N DIN 398 (izdanje 6.76) HSV 12
kilopond kp 1 kp = 9,80665 N HSV 20
megapond Mp 1 Mp = 9806,65 N HSV 28
kilogram - sila kg 1 kg = 9,80665 N
tona - sila t 1 t = 9806,65 N Blokovi od plinobetona G2
DIN 4165 (izdanje 12.73) G4
Mehaničko a Newton N/m2 Newton po N/ G6
naprezanje, po metru milimetru mm2 2
kp/cm2 1 kp/cm = 0,0980665 N/mm
2

čvrstoća kvadratnom kvadratnom kp/mm 1 kp/mm2 = 9,80665 N/mm2 Plinobeton GB 3,3

DIN 4223 (izdanje 7.58) GB 4,4
Rad, energija W, E Joule J 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg
Rešetkasti bolokovi od LLB 4
kilovatsat kWh 1 kWh = 3,6 106 J = 3,6 MJ
lakog betona DIN 18149 LLB6
KS - sat PSh 1 PSh = 2,64780 10s J
(izdanje 3.75) LLB12
erg erg 1 erg = 10~7 J
Količina topline Q Joule J kalorija cal 1 cal =4,1888 J = 1,163 10"3 Wh Šuplji bolokovi od lakog Hbl 2
Okretni moment U Newtonmetar Nm kilopondmetar kpm 1 kp m = 9,80665 J betona DIN 18151 Hbl4
Moment savijanja Mb J (izdanje 11.76) Hbl 6
Snaga, energija P Watt W 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 Puni bolokovi od lakog V2
betona DIN 18152 V4
konjska snaga PS 1 PS = 0,73549675 kW (izdanje 7.71) V6
V 12
Teromdinamička T Kelvin K stupanj Kelvina °K 1 °K = 1 K
temperatura stupanj Rankina 1 °R = 5/s K Šuplji blokovi i šuplji HD 4
Celzija temperat. 0 stupanj °C °R,°Rk 0 = 7 - 7 0 7 0 = 273,15K T-blokovi od betona sa HD 6
Temperaturni A6 K Celzijusa °C stupanj A0 = A7, pri tome vrijedi: zatvorenim šupljinama
interval i tempe- ili grd 1 K = 1 °C = 1 grd DIN 18153 (izdanje 8.72)
raturna razlika AT u jednadžbama treba primijeniti Opeka za stropove i ZWT12
Fahrenheit - 0F stupanj Fahren- °F 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 - 459,67 zidne panele ZWT18
temperatura heita DIN 4159 ZWT24
Reaumur - temp. 0R stupanj Rea,ira °R 0R = 4/5 0, 1 °R = 5/4 °C (izdanje 10.72) ZWT38

© S! - jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo)

© Skrećene oznake za gređevinske
materijale s izmjenom definicije
čvrstoće u 5% fraktilu

3
 OSNOVNE NORME
DIN 198.476.829.4999
y/2
Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. V. Berlin

Normirani formati danas su osnova za oblikovanje uredskog

namještaja. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta.
Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati
DIN - format.
Standardne formate razvio je dr. Porstmann iz površine od 1 m 2 ,
0 — ( 3 ) Temeljni formati koju je dijelio prema odnosu strana:
x : y = V2 (3) duljina stranice x = 0,841 m
x •y = 1 duljina stranice y = 1,189 m
Format Red A Red B Red C Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim
klasa stranama) daje osnovu za redove formata. Red formata A nastaje
0 841 2 1189 1 000 2 1414 917 2 1297 dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata
1 594 2 841 707 2 1000 648 2 917
-» © + (D
2 420 2 594 500 2 707 485 2 648 Dodatni redovi B, C predviđeni su za posebne veličine papira, npr.
3 297 2 420 353 2 500 324 2 458 kuverte, bilježnice i mape @
4 210 2 297 250 2 353 229 2 324 Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima
5 148 2 210 176 2 250 162 2 229 reda A.
6 105 2 148 125 2 176 114 2 162 Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A
7 74 2 105 88 2 125 81 2 114 i B @
8 52 2 74 62 2 88 57 2 81 Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na
9 37 2 52 44 2 62 polovice, četvrtine i osmine (kuverte, natpisi, crteži itd.) © + (6)

10 26 2 37 31 2 44 Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. S ob-

zirom na mogućnosti razvrstavanja, imaju istak na gornjemu rubu.
11 18 2 26 22 2 31
Registratori, mape, fascikli širega su formata od onog kojemu su na-
12 13 2 18 15 2 22
mijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. Za širinu treba po
© Dodatni redovi mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A, B, C
Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata, ali ako
@ DIN 821

postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje di-
Format Oznaka mm
Uzdužna 1/2 A4 105 x297 menzije (§)
polovica A4 Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format.
Uzdužna 1/4 A4 52 x 297
četvrtina A4 Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje, bit će listovi
Uzdužna 1/8 A7 9 x 105 nešto manji, ali korice moraju točno odgovarati normiranom forma-
osmina A7
tu. @
Uzdužna 1/2 C4 114x324
polovica C4 Širina korica ovisi o postupku uvezivanja.
itd.

© Trakasti formati
I—I—I
1/81/8 1/4

A/4

© Trakasti format A4

•210-

© Registrator - širina "špigla" gornja margina.

-81 - 5 u cicerima u [mm]

najveća
širina slike
Širina "špigla" 37 38 167 171
Visina "špigla" (bez naslova kolumne) 55 551/2 247 250
Razmak između "špalti" 1 5

(8) Blok, blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" 37 167
Najveća širina slike u jednoj "špalti" 18 81
Unutarnja margina (polovica trake za uvez), normirana mjera 16 14
najveća širina slike 167
Vanjska margina (vanjski rub papira), normirana mjera 27 25
Gornja margina (gornji rub papira), normirana mjera 20 19
Donja margina (donji rub papira), normirana mjera 30 28
donja margina

Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore
(9) Uvezane, obrezane knjige ® -> ® navedene norme -» (10)

4
 OSNOVNE NORME
NACRTI
DIN 824, 476

Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru,

na gradilištu, pri dogovorima, isporuci i arhiviranju. Obrezani ori-
ginalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 , (3)

Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi:

kod formata AO - A3 = 10 mm
kod formata A4 - A6 = s 5 mm.

© Normirani nacrt Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm, a za toliko
je korisna površina nacrta manja.
Veličine lista prema DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5
DIN 4 7 6 red A

Format: neobrezani Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih for-
sirovi list mm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240
mata svog reda.
Format: obrezani
gotovi list mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti:

© Veličine listova
za crtaći i transparentni papir
(iz toga izvedeno
1 500, 1 560 mm
250,1 250, 660, 900 mm)
zapauspapir 650, 900,1200 mm.
Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0, potrebna je ši-
rina role 900 mm.
• neobrezani format • Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složi-
linija na nacrtu,
ti prema (f).
obrezivanje kopije

1. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju.

2. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm
(prvi pregib), a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29,7 cm.
3. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib
2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili pro-
bušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem.
4. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.5
cm, za što je korisno primijeniti šablonu 18,5 * 29,7 cm. Dio nacr-
ta koji se ne uklapa presavija se po polovici, tako da se dio na ko-
jem je sastavnica nađe na vrhu. Produženi standardni formati
preklapaju se u istom smislu.
5. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b.

Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje-

(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14,8 x 21 cm.
n-.C-.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu
lista. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio
120-®- nije širok za parni broj 2, 4, 6 itd.18,5 cm, treba se preostatak pre-
lib
©
klopiti po polovici.
Isječak DIN A4

Podjela Broj jednakih polja pri veličini lista

za A0 A1 A2 A3 A4

a 16 12 8 8 4
b 12 8 6 6 4

( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja

DIN A 3
a i CL

Q.I
| " II ^

© Mjere i sheme preklapanja

5
 OSNOVNE NORME
RASPORED NACRTA

(prema DIN 6, 15, 16, 36, 406, 823,1352 i 1356)

—> s. 11
Istočna fasada Sjeverna fasada Zapadna fasada Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od
Presjek
5 cm biti prazan. Sastavnica sasvim desno na
0 sadrži:
1. vrstu nacrta (skica, idejni projekt, projekt itd.);
2. vrstu prikazane građevine ili podatak o elemen-
tu građevine (situacija, tlocrt, presjek, pogled,
perspektiva itd.);
Prizemlje 3. mjerilo
4. količinu, "ako j e potrebno.
Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske
vlasti) nacrt sadrži i:
1. ime (potpis) investitora,
-15-: 2. ime (potpis) projektanta,
3. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovodite-
Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija lja gradnje,
4. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog iz-
(i^ Praktični raspored nacrta na listu
voditelja radova,
5. napomene nadzorne službe:
10 5 0 20 30 ¿0 a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti
| I I t I | I I I I |

©
b) o suglasnostima j na poleđini lista
Praktično crtanje mjerila Na situacijskim nacrtima, tlocrtima itd. mora biti
označen smjer sjevera.
MJERILA (prema DIN 825) - > ©

U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim, a ostala mjerila manjim slovima; potonja
treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba crtati u mjerilu; kote dije-
lova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. Ako j e moguće, treba odabrati samo sljedeća
mjerila:
za građevinske nacrte1:1, 1:2,5, 1:5, 1:10, 1:20, 1:25, 1:50, 1:100, 1:200, 1:250;
za situacijske planove: 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000, 1:10000, 1:25000.

KOTE I OSTALE OZNAKE

(prema DIN 406, list 1 - 6 ) - > ©

Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Duljine manje od 1 m u nacr-
tima visokogradnje općenito se daju u centimetrima, a veće od 1 m u metrima; u novije vri-
jeme - » BOL QP , ali također i u milimetrima.
Dimnjačke cijevi, tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svo-
jim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina), a ako su kružnog presjeka ozna-
kom © = promjer.
Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina.
Dimenzije stuba navode se duž osi uspona, pri čemu se mjera gazišta navodi ispod, a vi-
sine iznad osi (-> s. 8).
Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iz-
nad a svijetla visina ispod osi (-> s. 8).
Primjer za ispravno kotiranje, u skladu s normama,
nezgodnog kosog tlocrta, navedene mjere su zidar- Podaci o visini poda etaže itd. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte vi-
ske mjere -*• s. 54 sine (± 0,00).
Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu.
2.69 Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3).
\ 7 Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta - točka i označavaju velikim slovom (abecednim
redom) u smjeru gledanja. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kot-
ne crtice - > © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi pri-
5Z_ mijenjeno. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez
+ 2,69 okretanja nacrta.
Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane,
a u lijevom kvadrantu s lijeve strane - > © + © .

© -
© b
3,52
(7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I-
6250
5250 —I I—

6
Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME
Stol Krevet 95 x 195 OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107
© 85 x 85 x 78 = 4 osoba
130 x 80 x 78 = 6 osoba
Noćni stolić 1 Zidni ormar

^ g ^ Okrugli stol
50 x 70, 60 x 70 IEI ' Donji ormarić

090 = 6 osoba ) Gornji ormarić

<ZD ) Stol za glačanje

Dvostruki krevet
( 3 ) Višekutni stol 7 0 - 1 0 0 95 x 195, 100x200

O ) Električni štednjak
OO
®120x180
Stol na razvlačenje

Bračni krevet ) Stroj za pranje posuđa

(francuski krevet)
• O © Stolica, stolica bez
naslona ©45 x 50 145x195

Hladnjak
Stolica s naslonom
za ruke 70 x 85
Dječji krevet
70 x 140-170 Zamrzivač

( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela

60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije

(50) Čvrsta goriva

Kupaonica
( 8 ) Sofa 80/1.75

Kada © Ulje
75 x 170, 85 x 185

( 9 ) Glasovir 60/1.40 - 1.60

Imiiiiiimii
Mala kada Plin
70x 105, 70x 125 <L

© Glasovir
kratki 155x114
Tuš
80 x 80, 90 x 90, 75 x 90
Struja

salonski 200x 150 H

koncertni 275 x 160
Kutni tuš
I Grijaće tijelo
90x90

© Televizor
Kotao s ložištem za
Umivaonik
kruta goriva
50 x 60, 60 x 70
Stolić za šivanje 50/50 - 70
Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika

Dvostruki umivaonik
(13) Stol za previjanje 80/90 (ss) ® 60 x 120, 60 x 140 Loženje plinom

Ugrađeni umivaonik
O 45x30
(14) Sanduk za rublje 40/60
Loženje uljem
o WC školjka
(15) Škrinja 40/1.00-1.50 38x70

Kutija za smeće
Pisoar "A,,
(16) Ormar 60/1.20 35/30

Bide
38/60
Okno za smeće
TTTTTTT
© Kuke na razmaku
1 5 - 2 0 cm Niz pisoara
m
f V M M Garderoba
Kuhinja
Kanali za dovod i odvod
1 II 1 l\ Ormar za odjeću i rublje zraka
Sudoper
50 x 100-180
=• 60 x 100

Pisaći stol
70x 1.30x78 Dvostruki sudoper
80 x 1.50x78 HOD 60x150 BD = dizalo za
bolesnika
TD = teretno dizalo
( 4 l ) Stupnjeviti sudoper OD = osobno dizalo
C D Stalak za cvijeće DH = dizalo za hranu
HD = hidraulično dizalo
W2) Kuhinjski izljev
Ü

7
 OSNOVNE NORME
Prozori sa slijepim okvirom s. 1 6 7 - 1 7 3 OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107
U
f-)<M
U)
C5 (O

SE
i&il sa bez
parapetne niše
Jednostmki prozor s unutarnjim Sandučasti prozor (K) s unutar- __ , J

® otvaranjem štedi prostor, daje mjesto (2'.) njim otvaranjem, dvostruki prozor (3) Jednostruki prozor s vanjskim
^ ^ Dvostruki prozor (D) s vanjskim
otvaranjem
W
za grijače tijelo (D), prozor krilo na krilo (V) otvaranjem

Prozori s doprozornicima Klizni prozor

Sin
OJ
mm
n <CM
0
CM KO

(5) Jednostruki prozor

© Dvostruki prozor (D), sandučasti
prozor (K), prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD)

Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata, podizna

^ Y
^ l / N . .
>1) Obrtna vrata dvokrilna Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena

•5.50C| Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag

16STG
172/290

B
Kad je riječ o prozorima, treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom, a
desnu bez niše
Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ - @ i zatvaraju ulaz u
m Prizemlje
zgradu bez propuha.
Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza, treba kri-
Jednokraka stubišta s. 193-197
la tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s. 1 9 3 - 1 9 7
Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu, a dvokrakom be-
ton ili kamen - » @ - @>
U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište,
približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.
| ± 0,0001 I -t- 5,5001
8 STG 172/290 Stube treba od ± 0,00 prema gore i prema dolje sustavno numeri-
8 STG 172/290
rati. Brojevi stuba ispod ± 0,00 dobivaju predznak - (minus). Broje-
« vi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta. Središnja li-
nija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom
4 STO
187.5/2M—8Vrb" (u podrumu također).
187.5/250
I - 750 • 4.1251
Podrum Prizemlje

(26) Dvokraka stubišta

8
 1

OSNOVNE NORME
@ Podaci o dimenzijama i ostali podaci, ako su potrebni OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE

a) podovi
bez odbijanja
b) stropovi otvora Brtvljenje, izolacija, DIN 18195 simboli za brtvijenje, voda nije pod tlakom
c) zidovi u m2
na dvije decimale
d) svijetle površine prozora Brtvena traka
e) svijetle površine vrata
f) vrste podova
g) vrste premaza ili obloga zidova Parna brana
h) vrste premaza ili obloga stropova
Ma* šm, M& Mk ¿Mita ¿MK Razdjelna folija

— — — — — — Nauljeni papir

Brtvena folija s uloškom od pletiva

(2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2)
7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom
Strop Zid
Vapnena boja Sv Zv Keramika - Zk Izravnavajući sloj, točkasto zalijepljen
Tutkalna boja St Zt Drvo Sd Zd
Mineralna boja Sm Zm Klinker - Zu Sloj zalijepljen po cijeloj površini
Uljana boja Su Zu Tapete Sp Zp
Voštana boja So Zo itd. Kit za poravnavanje

Zakretna vrata u prozorskim odnosno

Rotirajuća vrata vratnim okvirima Utisnuti šljunak
Klizna vrata
Pijesak

Predpremaz, temeljna boja

Žitka brtvena masa

(3) Kratice za označavanje vrste podova (P)
Brtveni premaz (npr. dvoslojni)

1) Košuljica Pk Ploče od kamenštine Nosač žbuke - rabic

Asfalt Pka Ploče od pečene gline . . .
Gips Pkg Impregnacija
Ksilolit Pkk 3) Tarac Pt
. Ptd
O o o o n o Filtarska hasura
Teraco Pkt Drvo
Cement Pkc Granitna ili sijenitna ploča . . . Ptg
Drenažna ploča
itd Blokovi od šljake . . . Ptš
2) Obloge Po Opeka . . Pto
Guma Pog itd. Podzemna, na padini, stajaća voda
Klinker Pok 4) Drvo Pd
Linoleum Pol Daske od mekog drva . . ... Pdm
Površinska voda
Asfaltne ploče Poa Bukove platice . . . . ... Pdb
Granitne ploče Por Hrastove platice ... Pdh
Ä ©
Ploče od vapnenca Pov Borove platice ... Pdr
Pojava vlage, plijesan, prljavština, itd.
Ploče od umjetnog kamena Pou Arišove platice . . Pda
Mramorne ploče Pom Bukov parket ... Pdbp
Ploče od pješčenjaka Pop Hrastov parket ... Pdhp
"Solukof" ploče Pos itd. Prodiruća vlaga
Ksilolit ploče Poo

Teren, sraslo tlo

Izolacija
(?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403
mw\wmmmwmt9tm Termo - i akustička izolacija općenito
["crveno | para | žuto | plavo | žuto | generatorski plin
i — žut0
— — 1 gradski plin,
Izolacija od mineralnih vlakana
| crveno | bijelo | crveno | vruća para | žuto | crveno
I \>I rasvjetni plin
| crveno | zeleno | crveno | odvod pare | žuto | zeleno | žuto~~| vodeni plin
Izolacija od staklenih vlakana
| zeleno | pitka voda | žuto | smeđe | žuto~~| uljni plin

| zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | žuto 1 bijelo 1 žuto 1 bijelo 1 žuto |
acetilen
| zeleno | žuto | zeleno | kondenzat Izolacija od drvenih vlakana
ugljična kiselina
| zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | žuto 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | Izolacija od tresetnih vlakana
| zeleno | naranđ. | zeleno | slana voda | žuto 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto |
kisik ^ Pjenasti sintetički materijal
| zeleno | cmo | zeleno | tehnička voda, riječna voda
vodik
| zeleno | crno | zeleno | crno | zeleno | | žuto 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto I
prijava voda, otpadna voda

I zeleno .) vod za ispiranje

1 žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto
dušik
|
AAAAAAA Pluto

amonijak Ploča od drvene vune vezane magnezitom

p l a v o ! zrak | žuto 1 Ijubičas.) žuto |ljubičas.| žuto | mmmmmm
| plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | naranđ. | kiselina
Ploča od drvene vune vezane cementom
I koncentrirana
| plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak | naranđ. | crveno | naranđ.
I kiselina
I plavo | cmo | plavo | ugljena prašina |ljubičas.| lužina
• Gipsana ploča
I ž"t0 | plin Iz peći, pročišćen | Ijubićas.j crveno [ijubičas.
J lužina
žut0
I !1 žuto | plin Iz peći, sirov 1 ulje
Gipspanel s kartonom

td
Za elemente zgrade: Kota se odnosi na: OSNOVNE NORME
P = pod GR = gornji rub
= donji rub OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE
S = strop DR
T = temelj G R PS = gornji rub sirovog poda D I N 1 3 5 6 - » QP
PS = sirovi pod GR PG = gornji rub gotov, p o d a
PG = gotovi pod DR ZŽ = donji rub z i d n o g žlijeba (4) Oznake u tlocrtima i presjecima
Z = zid
ZR = razupiranje Za oznake položaja: ' Jednobojno 2)
U bojama
3)
Kratice
ZZ = zazida se nS = na stropu svaki put dodati
PO = otvor u podu iS = ispod stropa
svijetlozeleno
PK = kanal u podu nP = iznad poda
PŽ = žlijeb u p o d u nt = iznad terena
SO = otvor u stropu it = ispod terena
SŽ = žlijeb u stropu k = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo
TO = otvor u temelju
TŽ = žlijeb u temelju Z a svrhu korištenja:
ST = sidrena traka Vd = instalacija v o d e crno bijelo nasipana zemlja
CČ = čahura za cijev PI = instalacija plina
smeđe crveno Zid od opeke u vapnenom mortu
0 = okno Gr = instalacija grijanja
Ral 3016
OZ = otvor u zidu (zatvara se) Ve = instalacija ventilacije
ZO = otvor u zidu (ne zatv. se) El = elektroinstalacija smeđe crveno Zid od opeke u cementrnom mortu
ZŽ = žljeb u zidu Ral 3016

smeđe crveno Zid od opeke u produženom mortu

Ral 3016

smeđe crveno Bb. Zid od porozne opeke u

Ral 3016 ZM cementnom mortu

ZŽ
ZJ smeđe crveno BI Zid od šuplje opeke u
^ Ral 3016 KZM produženom mortu
ZŽ
r////. smeđe crveno Zid od klinkera u
KL
Ral 3016 cementnom mortu

® Uli konačnici se zatvara = ostaje otvoreno

smeđe crveno Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka
7/b Ral 3016 u vapnenom mortu

Žlijeb u podu, stropu, temelju u presjeku

^777// V/k
smeđe crveno
Ral 3016
SC H Zid od zemljane opeke u
vapnenom mortu

isto u tlocrtu smeđe crveno Zid od kamena u

Ral 3016 mortu

Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku smeđe crveno Zid od lomljenog kamena u
x
Ral 3016 cementnom mortu

isto u tlocrtu sepia Šljunak

sivo crno Šljaka

Kanal u podu u presjeku • sdío'
cinčano žuto Pijesak

isto u tlocrtu
A) sidrena traka u presjeku V////////A oker FEG Košuljica (gips)
B) isto u tlocrtu

A) Okno u presjeku bijelo Žbuka

B) isto u tlocrtu
ljubičasto Betonski predgotovljeni
RAL 4005 elementi
Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu
modrozeleno Armirani beton
RAL 6000

<'<'///<'//,'//,•//, maslinasto Nearmirani beton

A) čahura za cijev u pogledu ""////'%'•'•'//• RAL 6013
B) isto u tlocrtu

Dimnjaci u tlocrtu TOC. Čelik u presjeku

smeđe Drvo u ravninama presjeka

Plinski dimnjaci u tlocrtu — RAL 8001
(3) Oznake za građevinske obrasce
0 Akustička izolacija
munmm S
Situacija postojeće
*—
Objekt koji će
javne prometnice • se ukloniti
crno i bijelo Hidro- i termo izolacija
—X—K—
Predviđene ali još
Javna zelena
sivo Stari dijelovi građevina
neizgrađene
površina
RAL 7001
prometnice +
l + - t - | Groblje

I ••• . ••• I Park

Postojeće I 11 l i j Trajni mali
Í;ÜN:"*'' l/t-v*. građevine
Kamp i teren 1, 1 Sportski Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje |smeđe| bijelo [smeđe] benzol
z a izletnike I — I teren
[smede| cmo [smeđe] katransko ulje [ crno | katran
Dječje
Kupalište |smede|crveno|smeđe] benzin [ sivo [vakuum
igralište

10
DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME

Za građevinske nacrte treba upot-

Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta rijebiti vrste crta prema -> 0
1:1 1:20 1:100 Navedene debljine crta zadržati i
1:5 1:25 1:200 pri crtanju tušem.
1:10 1:50

Širina linije u mm
1 2 I 3 4
Puna linija Konture presječenih dijelova građevine 1,0 0,7 0,5 Mjerne Mjere
(debela) jedinice ispod 1 m iznad
npr. 1 m npr.

Puna linija Vidljivi rubovi dijelova građevine, konture uskih ili malih 0,5 0,35 0,35 1 m 0,05 0,24 0,88 3,76
(srednje debljine) presječenih dijelova građevine 2 cm 5 24 88,5 376
3 m,cm 5 24 885 3,76
Puna linija Kotne linije, raster 4 mm 50 24 885 3760
0,25 0,25 0,25
(tanka)
Primijenjena mjerna jedinica u
Linije s uputama 0,35 0.25") 0 25 vezi je s mjerilom, što treba na-
vesti u sastavnici (npr. 1:50 cm).
Crtkana linija*) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0,5 0,35 0,35
(srednje debljine)
Mjerne jedinice

Linija crta - točka Oznaka za ravninu presjeka 1,0 0,7 0,5

(debela) pločice
mort
— košuljica
Linija crta - točka Osi 0,35 0,35 0,35 — parna brana
(srednje debljine) — izolacija
— konstrukcija stropa

Točkasta linija*) Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0,35 0,35 0,35
(tanka)

*) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima

točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima
**) 0,35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100
Upute, linije s uputama
Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem, te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm, mogu biti potrebne i
druge kombicanije debljina linija. kota
kotna linija
pomoćna linija
granica kotne
(T) Vrste i debljine linija linije
- 3.76

(7) Nazivi u kotiranju

625
24
-188, - 426 -
-Jäf
-236' . 5 - 4 —
3E
-437,5-
-674-
Kotiranje izvan crteža na pr. 1:100 cm 1 b24,
1
1 1

r JU
1 i
1
11,5 1
24 24
188,5 426 1 1
1 1
1 i
1 1 C2
1
1 1
UZ
1
62.5 113,5 113,5
-86,5-
1 1
266 "138,5 61,5 1
"138.5" 1
236 437,5
674 1
1
1 1
(3) Kotiranje stubaca i otvora npr. M: 1:50 cm 1
1 1
1 1
1 1
0b,02, 1 1
1 1
1
88s5 1
1
62 1 1
020B —1— u

-<j>0,00

K
imint-
l ® polje Oc Ob b
*" cjcjcm" ^ 0b2 0b2 b, b2

(?) Kotiranje koordinatama npr. M: 1:50 cm, m (8) Raster osi - polja

11
 O d i/od OSNOVNE NORME
Glavn i vod obor nske
vo de DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA

Vodovi za kondenzat iz
Nedostupno u objektu
Priključni I spojnl vod

Ponašanje pri požaru

Minimalni pad z a
Materijal

instalacije grijanja
D I N - norma ili DN Fekalna Oborinska Mješovita Fekalna Oborinska i

Na otvorenom
kanalizacija kanalizacija kanalizacija kanalizacija mješovita

|
o z n a k a atesta
unutar unutar unutar izvan

Vod u padu
kanalizacija

Sabirni vod
zgrada zgrada zgrada zgrada izvan zgrada

U zgradi
do 100 1:50 1:100 1:50 1:DN 1: D N
i
D 125 1:66,7 1:100 1:66,7 1:DN 1.DN

150 1:66,7 1:100 1:66,7 1.DN 1' D N

Keramička DIN 1 2 3 0 - 1
cijev s DIN E N 295-1-3 -
+ + +
-
+
-
+ A1 nije od 200 1-BM vm ! DN 1.DN 1:DN
kolčakom zapaljivo 2 2 2

Stupanj i s p a
njenosti h/d
Keramička DIN 1 2 3 0 - 6
(prema D I N 0,5 0,7 0,7 0,5* 0,7**
cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 - 1 - 3 + + + + + + A1
- - - 1 9 8 6 dio 2)
krajevima
* z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 , 7
DIN E N 2 9 5 - 1 - 3 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11,0
Keramička
cijev s glatkim odobrenje + + + + + + + + A1
-
krajevima, ^2) Minimalni padovi kanalizacije
tankostijena

Kanalizacijska cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza-

Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 + A1
- - - - -
s pelešom
vanja. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju, dubina j e 0 , 8 0 m, 1,00 m,
+
+ + 1,20 m .
Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 - - - A1
s kolčakom
V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a
Armiranobe- DIN 4 0 3 5 - _ + + +
- - - A1 zgrade. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o -
tonska cijev
dovima.

Staklena cijev odobrenje + + + + + + A1 P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m ko-

- - -
m a d i m a - l u k o v i m a , pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e
DIN 19840-1-2 + + +
+ + + + +
Salonitna A1 nije
cijev zapaljivo
4 5 ° . N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i -
ma, treba izgraditi kanalizacijsko okno.
+
+ +
Salonitna DIN 19850-1-2 - - - - - - A2
cijev
U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. U
približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene.
Limene cijevi DIN 18461
(cink, bakar, + A1
Gledano u smjeru tečenja vode, j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u
-
aluminij, po- drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgra-
cinčani čelik)
da).
Ljevano želje- DIN 1 9 5 2 2 - 1
zna cijev bez + + + + + + + A1
- -
kolčaka ( S M L )
Slika Simbol Naziv
DIN 19530-1-2 + + +
+ + + + +
Čelična cijev - A1 ) ( 3 ) Komad s kolčakom
1
Cijev od- • ( 4 ) Komad s pelešom
+ + + + + + +
nehrđajućeg odobrenje - - A1 Račva s pelešima
čelika
t=a , (- Komad s kolčakom i
v ^ / pelešom
+ + +
PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 - 1 - 2 - - - B1 teško
zapaljivo Jednostruki pravokutni Račva s kolčacima
priključak s kolčacima
PVC-U-cijev s
valovitom vanj odobrenje + +
Dvostruki pravokutni
- - - - -
priključak s kolčacima
skom cijevi Paralelni priključak
s kolčacima
+ Jednostruki pravokutni
PVC-U-cijev + +
- - - - - priključak s pelešima
profilirana
Jednostruki pravokutni T - komad odn.
> L
~ ® priključak - kolčak s križni komad s
+ + + pelešima
PVC-U-cijev odobrenje - - - - pelešom
s izolacijom Jednostruki kosi
+ priključak s kolčacima Redukcijski komad
PVC-C-cijev DIN 19538 + + + - + + + + B1 45°, 70°, 90° IE—• s kolčakom,
+ Dvostruki kosi L = 300+ 600
PE-cijev DIN 19535-1-2 + + + + + + + B2 normal priključak s kolčacima Redukcijski komad
-
tvrda zapaljivo 45°, 70°, 90° s kolčakom na
Jednostruki kosi širem otvoru
+ +
+
DIN 19537-1-2 - - - - - - priključak s pelešima
. Redukcijski komad
45°, 70°, 90°
s pelešom
PE-cijev tvrda odobrenje
Jednostruki kosi pri- Redukcijski komad
s profiliranom - - - - - - - -
ključak - kolčak s pe-
stijenkom P=tJ E=K s pelešom i
lešom 45°, 70°, 90° kolčakom
+ +
PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + +
- +
- B1 Koljeno s kolčakom Redukcijski komad
D=i s kolčakom i
PP-cijev odobrenje pelešom
+ Koljeno s pelešom
pojačana - - - - - - - B2
Komad za čiš-
I O J XZH ćenje, L=300-550
S-komad (etažni luk)
+ + + +
+ + + <>-—-
ABS/ASA/PVC DIN 19561 - B2
Luk s pelešima
cijev
\ ® (razl. kutevi)
i Cijevni zatvarač

Dvostruki luk s
\_7
ABS/ASA/PVC odobrenje
s pojačanim + - B2 pelešima
- - - -
vanjskim
slojem
- -
t"" * — Kapa
Luk s kolčakom 15°,
+ +
X. 30°, 45°, 60°, 70°
UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 - 1 - -
+ t h- - Slijepi peleš
%
- - -
Luk s kolčakom i
X. pelešom
Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti, - nije uporabiva, odnosno nije prikladna.
Redukcijski luk s
X. pelešom Sifon

© Područje primjene kanalizacijskih cijevi Fazonski komadi za cjevovode

12
 Naziv OSNOVNE NORME
Simbol Jedinica Objašnjenje (definicija)
u formuli
DIN 1 986, ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA

Proračunska l/(sha) Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja Količina otpadnih voda
količina oborina z a odvodnju, s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učesta-
losti (n).
Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna ko-
ličina otpadne vode koja se može očekivati Vs, Pri tome treba u ob-
Slivno područje A m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda
zir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja, pre-
pritječe uređaju z a odvodnju
ma zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz st-
Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe
V varnog dotoka:
uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog
područja. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 - 1 2
VS=K- + \/e
Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračuna-
Dotok vode V, l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti
vanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u
tablici 3.
Otjecanje oborinske V, l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri
vode zadanoj proračunskoj količini oborina Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od naj-
većega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta, bit će
Otjecanje fekalne V, l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priklju-
vode čenih izljevnih mjesta, uzevši u obzir
istovremenost mjerodavan taj instalirani dotok.
Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kana-
Otjecanje mješovite Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V, lizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju spe-
vode vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
cifične namjene zgrade.
Kapacitet toka v„ l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja, npr.
pumpe. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
Vrsta građevine, način odvodnje K
l/s
Karakteristika AW, 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri
priključka dimenzioniranju odvoda od njega Stambene zgrade, gostionice, pensioni, upravne zgrade, škole 0,5
(1 l/s)

Bolnice, lječilišta, veliki ugostiteljski objekti, hoteli 0,7

Koeficijent K l/s Veličina ovisna o vrsti građevine, proizlazi iz karakteristike
otjecanja otjecanja Javna kupališta, tuševi u nizu 1,0*

Kapacitet Vv l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri Laboratoriji u industrijskim pogonima 1,2*
otjecanja kompletnom punjenju bez statičkog pre- ili podtlaka
* ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve

Otjecanje pri djelo- VT l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu.

Vrijednosti koeficijenata otjecanja
mičnom punjenju Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Stupanj punjenja h/d, 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d, položene Karakteristika Nominalni promjer
odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda priključka pojedinog priključnog
AWS voda
Nagib 1 cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine
cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Npr. 1: 5 0 i 2 c m / m Umivaonik z a ruke, sjedaća kada, umivaonik u nizu
Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7 0,5 50

Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper, dvostruki sudoper)

Pogonska ki mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici pro-
uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12
hrapavost toka u odvodnim instalacijama. Vidjeti. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7
kompleta stolnog pribora, izljev, kućna perilica kapaciteta
do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom 1 = 40
Nominalni promjer DN Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelo-
ve koji pristaju jedni uz druge, npr. z a cijevi, spojne elemen- Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja 1.5* 70*
te za cijevi i fazonske komade. Nominalni promjer treba
približno odgovarati traženom promjeru, vidjeti D I N 2 4 0 2 . Profesionalni stroj z a pranje posuđa, stroj z a hlađenje 2* 100*
Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom
promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od pro- Podni izljev DN 50 1 50
računatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 , 5 % , DN 70 1,5 70
ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi.
D N 100 2 100
Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
W C školjka, trokadero 2,5 100

Tuškada, tuš na stalku, praonik z a noge 1 50

Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi, fazonskih
komada, poklopaca o k a n a itd. s dopustivim tolerancijama* Kada za kupanje s direktnim priključkom 1 50
na pr. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih
veličina presjeka (površina, opseg itd.) Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda
Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0
1 40
Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuš-
tene tolerancije traženog promjera na niže. Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom
Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2 (izljev), priključni vod od izljeva do 2 m duljine
1 50
Minimalni unutarnji mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog
promjer Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom
odstupanja D N prema d,
(izljev), priključni vod od izljeva preko 2 m duljine
1 70

Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva
odvodnje ili u njega ne mogu uči, pa ostaje na površini ili
prodire u zgradu.
_ k 40

Izljevno mjesto u laboratoriju 1 50

Iz: E D I N E N 7 5 2 - 1 1992-08
Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7
Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a 0,5* 40*
-
odvodnje otječu pod tlakom, ali ne dospijevaju na površinu
Pisoar (pojedinačna školjka)* 0,5 50
i ne uzrokuju prelijevanje.
Iz: E D I N E N 7 5 2 - 1 1 9 9 2 - 0 8
Nominalni promjer
sabirnog priključnog
Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok, promjer d, i/ili nagib voda D N
sustava odvodnje ne mijenjaju
Broj pisoara do 2 0,5 70
do 4 1 70
do 6 1,5 70
Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 - 1 preko 6 100
2

* sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje

Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne

i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta
© promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka)

13
 Vrste jedinice T.AWS OSNOVNE NORME
a) višesobni stan 5 DIN 1986, O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA
za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija
b) višesobni stan 4 Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne
za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija, ali bez kuhinje vodove
Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod
Jednosobni stan 4 tlakom treba dimenzionirati kako slijedi:
za sve predmete odvodnje
a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti
Hotelska soba i si. 4 toku oborinske vode V r .
za sve predmete odvodnje
b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijed-
© Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne, sabirne i glavne
vodove) Reducirane karakteristike priključaka
nost - protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode, uz uvjet da
zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog
Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uze- voda. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e
ti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\
vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. = 0,7. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan za-
jednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod, može se ukupno pot-
rebna energija za njihov pogon reducirati, npr. svaka se daljnja
Slučajevi opterećenja Proračunska količina
otjecanja crpka uzima u račun sa 0,4 Vp.

Niz praonika i niz tuševa % dotok vode

Laboratorij Ve dotok vode Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q>
Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3, 14 dotok vode Za pojedinačne priključke umivaonika, tuš-kada i sjedećih kada koji
DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e
Kanalizacijske pumpe, uređaji za dizanje fekalne vode, l/p protoka pumpe se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. Ima li više od tri promje-
veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su ne smjera, treba primijeniti DN 50.
tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju
Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji l/r otjecanje oborinske vode

©
Sabirni priključni vodovi @
Slučajevi opterećenja Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smi-
j e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m,
D N uz uzimanje u uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke)
obzir kriterija z a
Pojedinačni priključni vodovi polaganje
10 m; visinska razlika H mora biti manja od 1 m.
Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m, odnosno sa DN 70 dulji-
Osnovni
Kriteriji za polaganje Neod- Odzra- ne do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije verti-
Predmeti kanalizacije DN zračeno čeno
kalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.
Duljina L Visina H Broj lukova Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih
m1> m 1> komada DN DN
2) školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odz-
do 3 40 40 račiti.
40 do 3 do 1
Umivaonik, umivaonik z a do 3 50 40
ruke, sjedeća kada
preko 3 preko 1
40 i preko 3 70 50
do 3

Kada z a kupanje
- priključak na vertikalu bez
40 do 1 do 0,25 ograni- 40 40
preko FB
čenja Sabirni priključni vodovi
- D N vertikale > 7 0
D N uzevši u obzir
do 3 do 0,25 50 50 maksimalne Kriteriji za polaganje kriterije polaganja
bez
Kada z a kupanje s direktnim
50 preko 3 preko1 ograni- DN
priključkom
i čenja 70 50 neodzra- odzra- Duljina L Visina H neodzračeno odzračeno
do 3 čeno čeno m'l m1) DN DN

Kada z a kupanje s bez 1 - 50 do 3 do 1 50 -

priključkom na podni izljev >40 do 3 do 0,25 ograni- 40 40

preko 1 70
čenja 1 1,5 50 do 6 50
do 3 od vertikale
do 5 do 1 70 70
3 - 70 do 5 do 1 70 -
Podni izljev s priključkom bez
kade ili tuškade 70 preko 5 preko 1 ograni- preko 1 100 70
3 4,5 70 do 10
i čenja 100 70 do 3 od vertikale
do 10 do 3
do 1 100 "
16 100 do 10
preko 1 bez
Pojedinačni priključni vodovi bez W C - a preko 1
50 preko 3 ograni- 70 50
do 3 - 100
čenja do 3

preko 5 prekol - 1,5 50 preko 6 i preko 3

Pojedinačni priključni vodovi 70 i 100 70
do 3 - 4,5 70 preko 10 i preko 3 prisilno
bez odzračivanje
do 10 do 1 ograni- 100 100 100
- 25 preko 10 i preko 3
Pojedinačni priključni vodovi čenja bez W C - a
bez W C školjke 100 preko 10 preko 1
100
ii 125 100 16 - do 5 do 1 100 -
saWC
do 3
100
W C školjka 100 do 5 do 1 100 100 - 25 do 5 1 prisilno odzračivanje
saWC
W C školjka, max. 1 m bez
preko 1 - >16 svi prisilno odzračivanje
horizontalne udaljenosti do 100 do 5 ograni- 100 100
do 4
vertikale čanje W C s jednim umivaonikom (WT) u E G
3 100 - H maksimalno 4 m iznad položenog voda
svi preko3 prisilno
Pojedinačni priključni vodovi - razmak W C - a maksimalno 1 m od vertikale
odzračivanje

H visinska razlika od priključka na odzračni iLst

umu
3
6
vod do sifona predmeta odvodnje
L razvijena duljina cjevovoda do sifona l A
H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala, sabirni ili glavni vod)
Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova
do najvišeg sifona
2)
broj lukova uključivo izlazni luk sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona

(3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi

14
 maksim. K = 0,5 l/s K = 0,7 l/s K = 1,0 l/s OSNOVNE NORME
dopust.
DN *) maksim. maksim. maksim. DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA
d, min VS broj I,AWS broj I.AWS broj
mm l/s WC-a WC-a WC-a
70"> 68,2 1,5 9 - 5 - 2 -
Kanalizacijske vertikale
100 97,5 4,0 64 13 33 8 16 4
Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70.
125 115,0 5,3 112 22 57 14 28 7
Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema ©
121,9 6,2 154 31 78 20 38 10
146,3 408 82 208 52 102 25
U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije op-
150 10,1
*) vidjeti objašnjenja teretiti. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu, naveden je i granični
**) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 © priključiti na zasebnu broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično kru-
vertikalu (kuhinjska vertikala)
tog otpada) koji se smije priključiti. Osim toga, navedena je i količi-
(J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem na otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. 13.
Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se op-
K= 0,5 l/s K = 0,7 i/s K = 1,0 l/s teretiti sa 70% većim protokom. Dimenzioniranje prema ©.
maksim.
DN dopušt. maksim. maksim. maksim. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba di-
d ¡mm Vs S AW% broj I.AWS broj I.AWS broj
mm l/s WC-a WC-a WC-a
menzionirati prema (h/d-, = 0,5). Glavni vodovi izvan zgrada mogu
70») 68,2 2,1 18 - 9 - 4 -
se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d, = 0,7).
100 97,5 5,6 125 25 64 16 31 8 Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema po-
125 115,0 7,4 219 44 112 28 55 14 ložaju (unutar ili izvan zgrade - vidjeti i DIN 1986 - 1; 1988 - 6,
121,9 8,7 303 61 154 39 76 20 tab.4.). Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniran-
150 146,3 14,1 795 159 406 102 199 50 je primijeniti samo uz obrazloženje (v. DIN 1986 - 1; 1988 - 6).
*> vidjeti objašnjenja
**' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 © priključiti na zasebnu
vertikalu (kuhinjska vertikala) Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniran-
Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim je otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina
odzračivanjem
Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi
K = 0,5 l/s K= 0,7 l/s K = 1,0 l/s
maksim.
©
r
T(n)
DN *> dopušt. maksim. maksim. maksim. u l/s
d, m,n Vs I,AW% broj I.AWS broj broj 10000
mm l/s WC-a WC-a WC-a
70") 68,2 2,6 27 - 14 - 7 -

100 97,5 6,8 185 37 94 24 46 12 gdje znači: Vr otjecanje oborinske vode u l/s;
125 115,0 9,0 324 65 165 41 81 20 A slivna površina u m 2 ;
121,9 10,5 441 88 225 56 110 28
r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha);
150 146,3 17,2 1183 237 604 151 296 74
i// koeficijent otjecanja @
*> vidjeti objašnjenja
**> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . 13 © priključiti na zasebnu
vertikalu (kuhinjska vertikala)
Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzio-
(Z) Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem nirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). Pri
tome se može primijeniti formula © ili -> © s. 16. Dopunjujući DIN
Vrsta površine Koeficijent otjecanja
1986 - 1 : 1 9 8 8 - 6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova pred-
V
vidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. Odstupanja od ovih pravila
Vodonepropusne površine, npr.
- krovne površine nagiba većeg od 3° i mogu biti:
- betonske površine, rampe l - za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se, uz suglasnost
- učvršćene površine s ispunom reški i 1,0
- asfaltne površine lokalnih vlasti, primijeniti i manja proračunska količina oborina, ali
- teraco sa zalijevanjem reški J najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je
- krovne površine nagiba < 3° 0,8
- krov s kulirom 0,5 za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun
- zasađene krovne površine1* preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog
- za intenzivno ozelenjene 0,3
- za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja 0,3 pljuska r 5 ( 0 05) . Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o
- za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja 0,5 oborinama, može se proračun provesti s veličinama -> s. 16 © .
Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem, npr. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti
- tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku
opločene površine 0,7 u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju, prema DIN 1986 - 1 :
- tarac s više od 15% reški, npr. 1988-06.
kocka 10 x 10 cm i manja 0,6
- vodom vezane površine 0,5 - glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi
- dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina 0,3
od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina, npr.
- športske površine s drenažom
- površine od sintetičkog materijala, sintetički travnjaci 0,6 200 l/(s • ha), ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak
- gumna 0,4
r5{0,5) uz odobrenje lokalnih vlasti.
- travnjaci 0,3
- zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju od-
Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom
odvodnjom, npr. vodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane, ja-
- parkovi i površine pod vegetacijom
vljaju se razlike u očekivanoj količini vode. One se kompenziraju
- površine pošljunčane ili obrađene šljakom, djelomočno
učvršćene, npr. zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na
- vrtne staze s vodom vezanom površinom ili 0,0
- prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova
samom zemljištu (eventualno poniranje, plavljenje neugroženih
površina, retencijskih bazena i si.)
'' Prema smjernicama za projektiranje, izvedbu i održavanje krovne vegetacije - - posebne izvedbe krova, npr. s planiranim plavljenjem. Izolaciju
Smjernice za ozelenjavanje krovova
treba izvesti iznad visine plavljenja, a opterećenje vodom obuh-
® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr vatiti statičkim proračunom.

15
 r = 300 l/(s • ha) r = 400 l/(s • ha) OSNOVNE NORME
max.
dop. V= 1,0 i//= 0,8 ¥ = 0,5 V= 1.0 y/= 0,8 y/=0,5
DN DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA
V, A A A A A A
I/s m2 m2 m2 m2 m2 m2
50 0,7 24 30 48 18 23 36 Količina oborina
60*» 1,2 40 49 79 30 37 59 r r
Mjesto 'i 5(1) 5<0.5) 5(0,Q5)
75 1,8 60 75 120 45 56 90
l/(s • ha)
80*> 2,6 86 107 171 64 80 129
234 Alzey 114 254 540
100 4,7 156 195 312 117 146
118**> 7,3 242 303 485 182 227 364 Baden-Baden 120 267 569
120**' 7,6 253 317 507 190 238 380 Bitterfeld*) 95 212 450
125 8,5 283 353 565 212 265 424 Bonn 108 240 512
150 13,8 459 574 918 344 431 689 Braunlage 96 214 455
200 29,6 986 1233 1972 740 924 1479 Bremen v 108 240 512
*' Dimenizije prema DIN 18460; za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u Bremerhaven 117 260 554
tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci)
**' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1, DIN 19538, DIN V19560 i DIN V19561 Bremervörde 102 227 367
Dieburg 132 294 625
Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i
njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu Dortmund 120 267 569
(/ mm = 1,0 cm/m, /i/d, = 0,7)
Dresden*1 102 227 484
Essen 96 214 455
Flensburg 100 223 474
Sva u zemlji položena kanalizacija mora, bez obzira na -> 0 imati nomi- Frankfurt/Main 120 267 569
nalnu dimenziju najmanje DN 100. Garmisch-Partenkrichen 200 445 948
Gelsenkirchen 120 267 569
Odvodnja s krova p o d t l a k o m
Gießen 120 267 569
Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na
Göttingen 98 218 464
građevinu. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300
l/(s • ha). Grambek/Holst. 117 260 554
Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se pla- Halle*) 84 187 398
vljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. Hamburg 99 220 469
Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizola- Hannover 100 223 474
ciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statič-
Hannover-Langenhagen 98 218 464
kom proračunu.
Homburg (Saarl.) 131 292 621
Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode, kao
Idar-Oberstein 125 278 592
raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine us-
porene vode. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru Ingolstadt 105 234 498
tečenja vode dopušta se, odstupajući od odredaba u DIN 1986 - 1 : 1 9 8 8 Jever 74 165 351
- 6, ako je to dokazano hidrauličkim proračunom. Na izljevu, tj. na prije- Köln 97 215 458
lazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slo- Konstanz 150 334 711
bodnim vodnim licem, treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke ener-
Krefeld 112 249 531
gije reduciranjem brzine tečenja na < 2,5 m/s.
Lampertheim (Hessen) 129 287 611
Lingen (Ems) 130 289 616
Petominutna količina oborina, proračunana metodom koeficijenta
vremena Leipzig*) 97 216 460
Kao primjeri petominutnog pljuska, čija se količina na promatranom po- Losheim (Saarl.) 139 309 659
dručju, statistički gledano, prekorači jednom godišnje, jednom u dvije ili Lübeck 106 236 502
jednom u 20 godina, navode se podaci iz ATV - radnog lista A 118 u ta- Mainz 117 260 554
blici 15. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skla-
Mönchengladbach 105 234 498
du s promijenjenim količinama oborina. Pri dimenzioniranju sustava od-
Mühlhausen*' 87 194 412
vodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV - radnog li-
sta A118. München 135 301 640

Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog Munster-Lager 100 223 474
pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV - radnog lista A118 Neumünster 111 247 526
podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vre- Oldenburg 108 240 512
mena. Osnabrück 150 334 711
fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, pre- 274 583
Passau 123
korači jednom godišnje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata
Rüsselsheim 130 289 616
vremena prema ATV - radnom listu A 118. Ova se količina može
samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimen- Saarland (allgem.) 135 301 640
zioniranje sustava odvodnje zemljišta. Saarlouis 136 303 644
i~5(0,5) petominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, prekorači Sprendlingen 133 296 630
jednom u dvije godine. Stuttgart 126 280 596
f5(0,05) petominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, prekorači Torfhaus/Solling 119 265 564
jednom u 20 godina. Trier 131 292 621
Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Tübingen 200 445 948
Količina mješovite otpadne vode, mjerodavna za dimenzioniranje ka- Ulm (Donau) 140 312 663
nalizacije, sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske Wetzlar 122 272 578
vode Vr. Wilhemshaven 85 189 403
Vm = V, + Vr u l/s Wolsfburg 112 249 531
Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte
Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na für die Entwäserungstechink)" GE 1940.
kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa
Količina oborina
DN 150 ili više (h/d\ = 1, cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).

16
 1 Kućni priključak
plina
OSNOVNE NORME
2
Glavni ventil za plin DIN 1986,18012, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA
3
Izolacijski komad
4
Zatvarač U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne pro-
5
Mjerilo potrošnje
plina storije za kućne priključke. Prostorije za kućne priključke treba pro-
6 Izjednačavanje jektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju, Moraju
potencijala
biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. stubište, po-
7 Cijevi grijanja
8 Vertikalna drumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. Moraju se nalaziti
kanalizacija uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi - > © - © • Zidovi
9 Uzemljenje u
temeljima moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30; vrata naj-
10 Kutija kućnog manje 65/195 cm. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jed-
priključka struje
no zatvoreno krilo. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban
11 Kabel
telekomunikacija je odvod u podu. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u
12 Gromobran vanjski prostor. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.
13 Otvor za ventilaciju
14 Priključak vode Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Prostoriju treba
zaštititi od smrzavanja.
Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10
stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina
>1,80 m, duljina 2,00 m, visina 2,00 m -> Q . Do 60 stambenih je-
dinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina
1,80 m, duljina 3,50 m, visina 2,00 m.

(J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 1 Mehaničko odzračivanje

k u p a o n i c a / W C <l> 1 0 0
Antena 2 O t p a d n a v o d a <|> 1 0 0
PE FA
3 D o v o d grijanja D N 2 5
Gromobran
4 O d v o d grijanja D N 2 5
Uzemljenje npr. u
5 Topla v o d a D N 2 0
temeljima
6 Cirkulacija D N 1 5
Daljinski dojavni uređaj
7 Hladna voda D N 25
Plinska cijev
Cijev grijanja
PE Kabel osiguranja
V Spojni kabel za TN mrežu
W Brojilo potrošnje vode
Izolacijski komad
plinske cijevi
Dugi navoj
Nosač izjednačenja
potencijala
Kutija priključka jake struje
Kutija priključka jake struje

1 Rev. okno ij) 1,0 il.

2 Kanal fekalne vode
3 Kana! mješovite vode
4 Kanal oborinske vode
5 Priključak vode
6 Priključak plina
7 Priključak na
toplovod
8 Priključak struje
9 Priključak
telekomunikacija

(7) Sanduk sa crpkom

Odzračivanje preko krova

Tlačna ravnina
•
Gornji rub poklopca okna javne
kanalizacije
tlačni vod
dno priključnog kanala

dno mjesne kanalizacije

Svjetla širina (LW) SZ.
za okna u m
Presjek za dubinu okna od Priključak na mjesnu kanalizaciju
okna
>0,4m do <0,8 >0,8
W W W
- r
O 0,8 1*1

• 0,9x0,9

si otvor za čišćenje
Kapa- Visin, dizar ja u m Dim snzije u nm DNZ
citet 3 7 14 A B Z od do u mm
0,6 X 0,8 0,8 x 1
' ' I ID I ID Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada m3/h 47 12 - 1000 1000 450-500 100

bez penjalica bez penjalica Zgrada za više m 3 /h 64 22 -

1800 1300 700-850 125
Primjer zglobni priKljučaK obitelji
*' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna 3
okna mogu se izvesti s promjerom od 0,8 m Stambeni blok m /h 144 100 18 2600 1950 800-900 150

® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim

priključkom
(8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31

17
S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e OSNOVNE NORME
DIN 1451, 1986, 1 8 4 6 0
V O D O V O D I KANALIZACIJA

Tlocrt Nacrt Naziv Tlocrt Nacrt Naziv

®tlakom
Fekalna kanalizacija, ako je pod
označava se s DS
(27) Pumpa za odvodnju podruma

i i (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode

i i
i g
i •
©pod
Kanalizacija oborinske vode, ako je
tlakom označava se s DS
i i
(2^) Kada za kupanje

Mješovita kanalizacija

( ) Tuš kada

Odzračnjvod, oznake za smjer

© kao -> (D , npr. počinje i nastavlja
se prema gore H ^ (31) Umivaonik, umivaonik za ruke

V ( | | ) Bide

O ovisno o vrsti vodova

© Vertikala

Oznake za smjer
(3|) Pisoar

0) a) prolazno
b) počinje i nastavlja se prema dolje
c) c) dolazi odozgo i završava se
s d) počinje i nastavlja se prema gore
(3^) Pisoar s automatskim ispiranjem

• / / / / / / / T—J
( § ) Promjena materijala WC školjka, stojeća
|qJ //)////,

tr
( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi
(3^) WC školjka, zidna

Cijev za čišćenje s kružnim ili

v
7777777/

© pravokutnim otvorom

m • (37) Izljevna školjka (trokadero)

-a T ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje

(3^) Sudoper, jednostruki

(IO) Promjena nominalnog promjera

(3S^) Sudoper, dvostruki

( l j ) Sifon

(12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona

^ ^ Stroj za pranje posuđa
Hl M
(13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom
(41) Stroj za pranje rublja
Odvod s povratnim zatvaračem za
nn— nn— @ vodu bez fekalija
- ® - ®

-CD- "TlT (15) Separator masti ^ 2 } Stroj za sušenje rublja

mr (16) Separator škroba Klima uređaj

Separator benzina (separator za

"nr © lake tekućine)
Mali uređaj za
pročišćavanje,
Slavina hladne vode
^ 8 ) Taložnik za mulj
dvoetažni sustav K
-CD- Mali uređaj za
pročišćavanje, W (53) Slavina tople vode
(19) Separator kiselina višeetažni sustav K
Mali uređaj za Pomična slavina hladne
Separator ložulja (separator za lake
(tD "ET tekućine)
pročišćavanje,
višeetažni sustav V vode

Brana za loživo ulje Mali uređaj za

Slavina s navojem
1 pročišćavanje,
višeetažni sustav
K
nn— nn— Brana za ložulje s povratnim
H Sp H Sp zatvaračem Upojno okno, upojni Tlačni ispirač WC-a
Povratni zatvarač za vodu bez -€> ® bunar N
fekalija
Podzemni hidrant Izljevni ventil s plovkom
Povratni zatvarač za fekalnu vodu
DIN 2425 Kl
Okno sa slobodnim protokom Nadzemni hidrant Prskalica za tuš
•o- n (prikazano za odvod fekalne vode) DIN 2425

|—/Vo
-e- .u Okno sa zatvorenim protokom
Vrtni hidrant
DIN 2425
Prskalica na cijevi

18
Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME
PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI
Otvoreni cjevovod (s podatkom
25
© o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler
Plinski
aparati
Termički
kapacitet
Protoka
plina
Pokriveni cjevovod (s podatkom
© o nominalnom promjeru) Plinska grijalica za prostorije s
montažom na vanjski zid (s
kW m 3 /h

Promjena presjeka (s podatkom Plinski 8,8-28,1 1,14-3,62

© o nominalnom promjeru)
podatkom o kapacitetu)
bojler
Cirkulacijski 9,5-28,4 1,23-3,67
© Ulaz plinovoda u zgradu
Plinski grijači kotao bojler

© (3 Fleksibilni vod
Spremnik
vruće vode
5,1-13,9 0,70-1,91

Izolacijski element
© plin žuto / hladna voda svjetloplava
cirkulacija tamnoplavo
topla voda karmin crveno
/T
w Boje za vodove:
Plinska peć /
plinski kotao
2,6-60,3 0,34-7,79

Instalacija u usponu
© preljev crno
grijanje toplom vodom dovod cinober crveno
grijanje toplom vodom odvod plavo Vrijednosti priključaka na plinsku
instalaciju
Nastavak instalacije u usponu
©
© Instalacija u padu

Križanje dvaju vodova bez

® povezivanja
pijesak
© Križni spoj
Plinske vodove položiti u
Odvojak
© sraslo tlo; ne treba osigurati
od smrzavanja * \ Automatski
. zaklopac z a
—|rt T - komad za čišćenje i, klinove

4-rk K - komad za čišćenje

1
® Spoj s dugim navojem
Gradski plin I 1 m3

® Vijčani spoj Kućni priključak okomito na

frontu zgrade
Produkti sagorijevanja plina
Osigurač strujanja i zaklopac za
otpadne plinove
© Spoj prirubnicom
©
Zavareni spoj 1 Kombinacija elemenata
na ulazu u zgradu

Yï
8 2 Regulator tlaka
Zaporna slavina 3 Zatvarač
4 Plinsko brojilo
5 Ulazni vod
Zaporni zasun 6 Opskrbni vod
7 Odvojak
8 Armatura z a priključak
Zaporni ventil aparata, terrnostatski
zatvarač
9 Plinski aparat: štednjak,
T Terrnostatski zatvarač
bojler
T P0=3-
F Kutna slavina
O 1
SÜF
Redukcija tlaka
Plinsko brojilo u podrumu Plinska brojila na katovima

H T Plinsko brojilo
1 Opskrbni vod gradske
mreže
2 Čelični vod - kućni
X X Plinski štednjak (4 Instalater priključak
X X plamenika) 3 Obložna cijev Ol
4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod; plinovodi
5 Glavni zatvarač ( H A E ) se mogu postaviti s vanjske strane zgrade, npr.
X X -cfe — H 2 - s integriranim a k o j e kotlovnica u tavanu. Plinovod ne zathije-
Plinski štednjak s izolacijskim elementom v a zaštitu od smrzavanja
X X grijalicom (4 plamenika) 6 Granica između 2 Plinska cijev ispod ž b u k e
Dumm] G V U i instalatera 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se
7 Regulator tlaka moraju ventilirati. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuš-
Tiiinim
Opskrba plinom tenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u
Plinski hladnjak dijagonale.

(48 Polaganje plinskih cjevovoda

Plinska toplinska pumpa

1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W

É
ra.
2 Otvor z a otpadne plinove kod
Cijev za otpadni plin (s kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m '
blizu poda
podatkom o promjeru)
3 Otvor z a otpadne plinove pri
kapacitetu kotla preko 5 0 kW:
Uređaji za otpadni plin (s
presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a
podatkom o dimenzijama);
svaki k W preko 5 0 k W
također i za dimnjak za Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0
otpadne plinove kW+ 15 k W
1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2
Filtar

Plinska grijalica za
prostorije

Plinski protočni bojler

Lri

m Plinski kombinirani bojler

Kućni priključak za vodu i plin u
istom prostoru širine 1 m i dubine Kotlovnica > 35 kW
0,30 m

19
 Kupaonica Kuhinja s prozorom
OSNOVNE NORME
PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0

nn
Otvor za otpadni zrak ispod uvoda
odvodne cijevi iznad osigurača
strujanja.
Gornji ventilacijski otvor prema
susjednoj prostoriji bez mogućnosti
zatvaranja
Isto od ventilacijskog okna blizu poda
0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom
Kupaonica Kuhinja s prozorom
Uređaji - potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako
njihov položaj, veličina, građevinska izvedba i način potrošnje ne
izazivaju opasnost, te ako ih je atestirao DVGW.
Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana
zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umet-
nute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi
opasnost od požara. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm.
Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregra-
da ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline.
Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova.
Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem, ako su u zat-
vorenom sandučastom okviru, moraju biti povezane s okolnim

š 150 cm -2

nn
Protočni plinski bojler u kuhinji s
prozorom
S 1,80
Otvor za otpadni zrak prema
ventilacijskom oknu ispod uvoda
odvodne cijevi iznad osigurača
strujanja plinskog bojlera
S 150 cm 2 .
(2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom
Kuhinja s prozorom
prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po
600 cm 2 . Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i
nacrtima proizvođača uređaja. Obloga mora bočno i sprijeda uda-
ljena ^ 10 cm od kućišta peći.
Ostale peći, osim onih na vanjskim zidovima, treba smjestiti što
bliže dimnjaka.
Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termič-
ko opterećenje, odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja.
Kod unutarnjih prostorija, ventiliranih prema DIN-u 18017, treba
obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Građe-
vinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora.

nn
Otvor za otpadni zrak ispod uvoda
odvodne cijevi
Gornji ventilacijski otvor otpada
Mali bojleri (protočni)
U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u oni-
ma od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz ma-
log bojlera. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. Pro-
storije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova
iz bojlera. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni
odvod plinova.

© Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom; dopušteno

samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW

Kuhinja s prozorom

Otvor za otpadni zrak prem oknu

ispod odvodne cijevi, ali iznad
osigurača strujanja

Primjeri za dovod zraka za

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici; dovod zraka iz susjedne prostorije © sagorijevanje i odvođenje otpadnih
plinova preko krova

Tlocrtna Obujam, kW koji će biti

površina uz vis. 2,5m instalirani 140 W/m 110 W/m 80 W/m2 40 W/m2
2
i 50/100 mm
6 m2 15 m3 3,75 kW 27 W/m2 34 W/m2 47 W/m 94 W/m2
8 20 5 36 45 63 126
10 25 6,25 45 57 78 156
14 35 8,75 63 80 109 218
16 40 10 71 91 125 250
18 45 11,25 80 102 141 282
20 50 12,5 89 114 156 312
22 55 13,75 98 125 172 344
24 60 15 107 136 188 376
26 65 16,25 116 148 203 406
28 75 17,5 125 160 219 438 0.75/1.00 m m ©
^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne
(5) Veličina i kapacitet toplinskih uređaja ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove plinove

20
potrošači struje OSNOVNE NORME
ELEKTROINSTALACIJE

© Električni uređaj
općenito
Svjetiljka općenito
DIN 4 0 7 1 1 , 40 717

©
Višestruka svjetiljka s
Električni štednjak s naznakom broja i
tri ploče snage sijalica, npr. 5 Sporedni sat
sijalica od po 60W

-X
Kombinirani električni
Pomična svjetiljka
r®Ji ® štednjak
ugljen
s dijelom za
- g
Fonograf
Svjetiljka s
prekidačem

® Električni
pecnicom
pećr
štednjak s
Svjetiljka u nizu
Glavni signalni sat
- D Uređaj za
reprodukciju tona
Svjetiljka s
Pojačalo, šiljak
© Pećnica
Peć

-x
prigušivačem

®\ Svjetiljka za paniku
> strelice označava
smjer pojačanja -D Magnetofon

( 6 ) Mikrovalna pećnica

( 7 ) Infracrveni grijač
(X
©
©
Svjetiljka za nuždu

Reflektor e Telefonski aparat,

općenito prema DIN
40700, dio 10

Višestruki telefon,
Pozivna i prekidna
ploča

Svjetiljka s dodatnim
V i ? svjetlom za nuždu npr. sekretarska
garnitura
-B- Brojilo

0 Ploča za zagrijavanje
^ g ^ Stroj za pranje
posuđa
^ (IO) Kuhinjski stroj
Uređaj za hlađenje,
®
npr. uređaj za duboko
hlađenje, broj zvjez-
dica vidjeti DIN 8950
dio 2
®Zamrzivač, broj
zvjezdica vidi gore
©
Svjetiljka s dvije
v S ' odvojene strujne niti
Telefon s potpunom
vanjskom linijom Ploča brojila, npr s
jednim osiguračem
G D
© Flourescentna
svjetiljka s priborom
Telefon s djelomičnom
vanjskom linijom
Uklopni sat, npr. za
© Flourescentna
svjetiljka s podacima
Telefon s internom
linojom
promjenu tarife za
struju
© Svjetiljka s metalnim
parama, općenito Zvučnik Dojava temperature
Ü]
36 W ® Niz svjetiljki, npr. 3
svjetiljke po 36W
Vremenski relej, npr.
Radio aparat za stubišnu rasvjetu
58 W
@svjetiljke
Niz svjetiljki, npr. 2
po 58W
Relej ili prekidač sa
Signaini i komunikacijski
uređaji o Telefizor izmjenični
žmiganjem

a
Prekidač za strujni
(13) Klima uređaj Stražarski automat, udar
npr. s sigurnosnim
Interfon, npr. veza
prekidačem i Obrtni relej za
U h kuće i ulaza
frekvenciju zvuka

-(D) (14) Uređaj za toplu vodu Dojava vibracija

(trezorsko klatno) — n p r
Protusmjerni interfon,
. kuća - ulaz
I Barijera za
frekvenciju zvuka
Spremnik za toplu
vodu Dojava promjena Telefonska centrala,
svjetla, svjetlosna općenito Budilica, općenito
barijera
(16) Protočni bojler Mehanizam za
0+ Dojava požara s
otvaranje vrata © Budilica s naznakom
vrste struje
GH Signalna svjetiljka,
@ Friteza tasterom signalna sijalica,
svjetlosni signal (jOl) Udarna budilica, gong

o® Ventilator

Generator općenito
Automatska dojava
požara t>
o en
o •
Tipka za zvono

Pozivna tipka s
©Budilica
prekidač
za sigurnosni

Dojava policiji o a imenima Budilica s

Motor općenito
©ograničenjem
vremena zvonjave
Mikrofon

- 0

ŒD
—. Motor s naznakom
vrste zaštite prema
DIN 40050

UJ
Dojava požara s
mehanizmom za
pokretanje

Dojava taljenjem
-a
I HVt I
Slušalica

Glavni razdjelnik
O ^
(JIM) Motorna budilica

^ t Sušilo za ruke, sušilo metala (signalni uređaj) Budilica bez prekida

1
za kosu - 4 Í - ® zvonjave
Automatski pokazivač m Preklopnik ispod
Ç? © Budilica sa
® Stroj za pranje rublja "¿T temperature Vz žbuke svjetlosnim signalom

Stroj za sušenje Automatski pomoćni V © Čegrtalka

rublja uređaj za dojavu
požara
Vz

/jj
Preklopnik nad
žbukom © Zujalo

Infracrvena grijalica
Truba ili rog, općenito
1T0
Sigurnosna brava za
prolaznike
CH (^Ć®) Sirena, općenito

rrrm Grijanje prostorije

općenito
Glavna stanica
EM Truba ili rog s
naznakom vrste struje
& 110 Sirena s naznakom
vrste struje
mžiftHi prostrojenja za
Termoakumulacijska dojavu požara Kućni interfonski Sirena s naznakom
larmi grijalica aparat (111 visine frekvencije,
npr. 140 Hz
Automatska dojava
Električno grijano promjene osvjetljenja,
50/270 ^ Sirena sa zavijajućim
a staklo npr. fotoćelija
Ulazni interfonski
aparat
^ © tonom, npr. od 150 do
270 Hz

21
K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0
/ t ^ Izolirani vod u OSNOVNE NORME
C D 'stosmjerna struja
O v S ' izolacijskoj cijevi
- 0 Pretvarač općenito
ELEKTROINSTALACIJA
Izolirani vod za suhe

©općenito
Izmjenična struja ©cijevi
prostorije, npr. žica u - m Ispravljač, npr.
priključak na mrežu DIN 4 0 7 1 7 , 4 0 7 1 1 , 4 0 710
izmjenične struje
Izolirani vod za
2 kHz
©Tehnička
Izmjenična struja s ©vlažne prostorije
naznakom frekvencije H2 Pretvarač, npr.
izmjene polova
• T ® izmjenična
struja
(k) Kabel za polaganje
©vani ili u zemlji O © Senzorski efekt,
općenito
Izmjenična ili
© istosmjerna struja
(svestrana struja)
Vodovi, oznake, namjena
Osigurač općenito
K>
^05) Dodirni efekt, općenito

( 6 ) Mješovita struja
Zaštitni vod, npr.
©zaštitni
uzemljenje, nulovanje ili Navojni osigurač, npr. ©senzor
Pasivni infracrveni
pokreta
prekidač (staro) 10A i tip Dll, tropolni
®Niskofrekventna
izmjenična struja (44) Signalnivod
Niskonaponski ^ © Vremenski relej, npr. za
stubišnu rasvjetu

®izmjenična struja
Visokofrekventna (45) Telefonski vod osigurač visokog
kapaciteta (NH), npr.
50A veličina 00 ^08) Prekidač za strujni udar
I Vod za radio
©najviše
Izmjenična struja
frekvencije
Rastalni prekidač za
osigurače, npr. 63A ^09) Prazna kutija
i Vod sa simbolima tropolni
Oslonci vanjskih v o d o v a
i Pojednostavljeni prikaz Višestruka utičnica
DIN 4 0 7 2 2 31) Prekidač, zatvarač A.
' Zaštitni vodič (PE)
( H ^ Vod općenito

PEN-vodič
! Zaštitni prekidač,
četveropolni
A © Jednostruka utičnica sa
zaštitnim kontaktom
( i j ) Podzemni vod

( l ^ ) Oslonac, stup općenito 4-

N - vodič
16A I
Zaštitni prekidač
i snage, npr. 16A,
A
3/N/PE
© Kao gore, za trofaznu
struju

Strujna traka
tropolni © Dvostruka utičnica sa
-e- ( i j ) Natezni stup Cu 20 X 4 . Zaštitni prekidač za zaštitnim kontaktom
motore, tropolni
Drveni stup /////////////- Strani vod
^ 4 ) Utičnica s prekidačem
++++++ l Prekostrujni relej, npr. M
© Krovni nosač, konzola,
cijevni stup općenito
X-X-X-X-X
Daljni oblici prikazivanja,
npr. telefonija, noćno
predprekidač

uključivanje, vod za ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem

o-o-o-o-o Prekidač za
(16) Natezni stup
-i-i-i-i-i-
trepćuće svjetlo, vod za
rasvjetu u nuždi
H isključenje u nuždi

©općnenito
Rešetkasti stup
Zvjesdasti trokutni Prikaz po potrebi za
'—J okomito
Natezni stup Uvijeni vod, npr. dvožilni prekidač

Armiranobetonski stup Koaksijalni vod jH Pokretač, upravljački

v S ' općenito Utičnica za razdjelni
otpornik, npr. s 5 1
transformator
Natezni stup i Pravokutni šuplji vod za
stupnjeva pokretanja " 0 ®
' najvišu frekvenciju
Stup sa stopom
-0-
I Vod usmjeren prema
gore
Tipka - prekidač
0 © Električni priključak
općenito

Dvostruki stup Osvijetljena tipka -

, Vod usmjeren prema prekidač ^ 9 ) Priključak trofazne struje
' dolje 3/N/PE
@ Poprečno postavljeni
H - stup ili portalni stup Prekidač s

Portal od rešetkastih
stupova
/ I Vod prolazi i gore i dolje

I Spoj vodova
kontrolnom sijalicom

Prekidač 1/1
(isključivanje, jednopolni)
(Si) RWA-tipka ventilatora

@ Uzdužno postavljeni
A - stup Razvodna kutija, O © RWA - tipka dojave'
I prikaz ako je Prekidač 1/2
Oslonac s vlačnim potrebno (isključivanje, dvopolni)
usidrenjem
Prekidač 1/3
i Kutija 0 ( S ) Dojava požara (tipka)
(isključivanje, tropolni)
(2^) Oslonac s razuporom
, Krajnji priključak,
(28) Stup sa svjetiljkom krajnja račva Prekidač 4/1 (grupni IfdvI ( S ) EDV - priključna kutija
Ormarić za kućni prekidač, jednopolni)
priključak jake struje Širokotračni
Vodovi i spojevi v o d o v a općenito
Ormarić za kućni
priključak s naznakom
Y Prekidač 5/1 (serijski
prekidač, jednopolni) BRI © komunikacijski uređaj
(29) Izvedeno načina osiguranja Prekidač 6/1 (izmjenični (125) Telefonski razdjelnik
prekidač, jednopolni) Vt
i U gradnji Razdjelnik
Izmjenični prekidač, ( S ) Telefonska utičnica
Uokvirenje aparata, npr. potezni
i u projektu
kućište, razvodni
ormarić, razvodna ploča (127) Utičnica za antenu
\ pomični vod
Prekidač 4/1 (križni
Uzemljenje općenito prekidač, jednopolni)
! Podzemni vod, npr.
uzemljenje @ Antenski
dvostruki
odvojak, npr
. Nadzemni vod, npr. Mjesto priključka
slobodni vod sigurnosnog voda ^ Ž ) Vremenski prekidač
Vod na porculanskim prema VDE0100 /¡5q\ Antenski razdjelnik, npr.
-FX- l izolatorima (izolacijska v f ^ dvostruki
zvona) 1 ( 7 l ) Masa, tijelo
cí (Žl) Dimmer
m m - > (130) Antensko pojačalo
Vod nad žbukom Element, akumulator
H h ili baterija
<xf
m- ffl-
Vod u žbuki
Transformator, npr.
^02) Senzorski prekidač
9 , Utičnica za antenu
(prolazna kutija)

m m Vod ispod žbuke transformator za zvono Kh<f ^03) Dodirni prekidač

o Antenska utičnica s
priključnim otpornikom

22
 Svjetlosni signalizatori Gromobranska instalacija OSNOVNE NORME
DIH40708 DIN 4 8 8 2 0
Svjetlosni signalizator
Kontura zgrade ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708, 4 8 8 2 0
općenito

o i ) Oluk i olučna cijev Električni aparat Priključena snaga (kW)

©Trepćući signalizator s
pokazivačem smjera Armirani beton s
Električni štednjak
Izmjenična struja Trofazna struja
8,0 14,0
y priključkom
Svjetlosni signalizator s Ugrađeni kotlić 6,0 8,5
© prekidačem za
zamračenje I L T Čelična
konstrukcija
Ugrađena pećnica
Mikrovalna pećnica 1,0 2,0
2,5 5,0

Roštilj 0,8 3,3

Svjetlosni signalizator s

0 © tinjalicom ] (2^) Metalni pokrov

Toster / topla ploča
Ručni misker / sokovnik / mješalica
Ekspresna ploča
0,9-1,7

1,0
0,2
.2,0
0 © Pokazivač s automats-
kim vraćanjem
m ( 2 ^ Dimnjak
Krovni nosač za
Ploča za vafel slastice
Espresso kava
1,0
0,7
1,6
2,0
1,2
2,0
- e - 6 električne vodove
Friteza
Napa 0,3
© Pokazivač s automats-
kim vraćanjem svjetleći Ekspanziona
Aparat za vrelu vodu
Bojler
3 1/5 1
51/101/15 1
2,0
2,0
Pokazivač s automats- a posuda, spremnik Bojler 15 1/30 1 4,0
© kim vraćanjem svjetleći
ili mašući
,— (2£
Rešetka za snijeg
Bojler
Protočni bojler
501- 150 1
301- 1201
6,0
21,0
18,0/21,0/24,0
Protočna grijalica
Î (2|j) Antena Električni stojeći bojler 200 I - 1000 I 2,0 18,0
© Pokazivač bez auto-
matskog vraćanja
(3^) Metalni cjevovodi
Glačalo 1,0
Stroj za glačanje 2,1 3,3
Pokazivač bez auto- O Centrifuga 0,4
© matskog vraćanja
svjetleći
/ O Gromobranski
v L / vod, otvoren
Kombinirani stroj za pranje
Stroj za pranje rublja
3,2
3,3 7,5

o © Signalizator s uređajem
za punjenje

( i T ) Signalizator s pisačem
( 3 ^ Podzemni vodovi

/ O * Vodovi ispod krova i

pod žbukom
Stroj za sušenje rublja
Sušilo za kosu
Sušilo za ruke
Sušilo za ručnike
Ovlaživač zraka
3,3
0,8
2,1
0,6
0,1
Infracrvena grijalica 0,2 2,2
© Prihvatna motka,
motka za zastavu Solarij
Sauna
2,8
3,5 4,5
4,0
18
o (12) Brojilo / O j Priključak na Kupaonska grijalica 1,0 2,0
1 0 - v i ? cjevovod
Hladnjak 0,2
Brojilo sa svjetlosnim Zamrzivač 0,2
( 3 ^ Mjesto razdvajanja Kombinacija hladnjak / zamrzivač 0,3
O fc signalizatorom
Stroj za pranje posuđa 3,5 4,5
4 @ Cijev i šipka za
uzemljenje Centar za pranje posuđa 3,5 5,0
($) O
14) Višestruki signalizator
JL ( 3 ^ Uzemljenje
Usisavač
Usisavač perkusioni
1,0
0,6
Uređaj za čišćenje cipela 0,2
—}(- Naprava za laštenje poda 0,5
( 3 ^ Iskrište
Signalizator obustave
napajanja Priključna snaga električnih aparata
• H H - (4^) Iskrište zatvoreno

Stambena Broj strujnih krugova za Stambena Broj strujnih krugova za

(41) Stabilizator površina m 2 površina m 2
Baterije rasvjetu i utičnice rasvjetu i utičnice

do 50 2 do 4 5 3
( 4 ^ Prolaz kroz krov od 50 do 75 3 od 4 5 do 55 4
l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata
od 75 do 100 4 od 55 do 75 6
od 100 do 125 5 od 75 do 100 7
( 4 ^ Dizalo preko 100 8
s k a b a t e n i a preko 125 6
^ © S i r
—1| 1|- ( l 8 ) Element, akumulator © Brojilo za vodu,
brojilo za plin
Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema

* E

<
S Kuhinja

— a
0 i m_
L16A8
raj
P o izboru * , 16A9 Prostorija
L 1 b A
* — t [ | ] za kućanske
L_
-•n L16A10 poslove
< Stroj z a glačanje

Kupaonica '

_ Í-16A14 Predsoblje /
A 6 hodnik
..41—j— |L16A ^ mm Kupaonica ;

" ~ L"16A15 ~ T . Dnevni~šoba

_ _ J 7 1 0 _blajjovaomca

Djeca^ J
Kućni
priključak

\<' -(.18A1B " Rezerva

Razvodni plan

23
 OSNOVNE NORME
TEHNIKA OSIGURANJA - » DP
£>>'71 Kontrolni prolaz
Tehnika dojave provale y Optički signalizator Uključni relej
iÛJ osoba
r . p Digitalni priključak na
provodnik
JL 0 Kontakt na bravi
2 Uključni relej L U H- Obrtni križ
Analogno digitalni
® ( D Kontakt pri otvaranju
lî y
Uređaj za daljinsko
uključivanje * D y pretvarač s priključkom
na provodnik
Okretna vrata
l - H smjer toka signala

1
Td
• ( 3 ) Magnetni kontakt Alarmni reflektor Vrata s električnim
<jo> otključavanjem
Ekran
^ ^ Dojava vibracija Vrata s električnim
Tehnika dojave požara L_ _J otvaranjem

^ C D Kontakt klatnom Termo - maksimalni Tipkovnica

Nadsvjetlo
signalizator
1
0 Prekidač na vrpci Kućište
Termo - diferencijalni
signalizator i n i Zaštitna rešetka
r n
-JUIT © Folija I Nadzirano kućište
Optički signalizator L J
dima Sigurnosna rozeta
( 8 ) Dojava proboja Co
lonizacijski V
L J
I Nadzirani razdjelnik
^ g ^ Dojava pritiska I signalizator dima Sigurnosni dugi štitnik
nagazna hasura
A Okretno - otklopno
s A i © Dojava loma stakla IR signalizator
plamena
Tehnika televizijske kontrole
\L
krilo prozora,
osiguranje krila

p-^-n ©
Dojava tjelesnih
zvukova
® UV signalizator
plamena
TV kamera <? Križna ključanica

( > © V
Pasivni infracrveni TV kamera s Ključanica sa
zakretnim zasunom
< javljač kretanja
© Signalizator pritiska
(aktiviranje prskalica)
vario-optikom

< 0 — c > © Svjetlosna zapreka (o) (42) Ručni signalizator TV kamera, zaštitno
kućište
+ Ključanica sa
zasunom

< ^ 0 Dojava svjetla

Uključni relej Zaštitno kućište s H (95) Stražnja kuka

© obrtnom glavom
kamere po vertikali i
R Osiguranje rolo
© Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište horizontali kapkom

K © ključeva
TV kamera s obrtnom
J
Mikrovalni Dopplero
vi2/ javljač kretanja
U®@ glavom kamere po
vertikali i horizontali
© Osiguranje
preklopnim kapcima

Centrale / pribor Istovremeno otključa-

^ 7 ) Mikrovalna zapreka TV kamera sa
@signalizatorom V jmo) vanje/zaključavanje
dvjema osobama
Ü E M © Centrala za dojavu pokreta
Dojava promjene prepada i provala (SS) Prozorska ručica na
VF - polja zaključavanje
r
BM ©Centralazadojavu c? Monitor

th ©lim brave
pozara Sigurnosni preklopni
Dojava promjene
NF - polja ° °J
Z K (^7) Centrala za kontrolu
Dojava promjene
kapacitetnog polja
prilaza Tipkovnica, uređaj za
izbor slike
«CD* © Poprečni zasun,
dvostruki zasun
Centrala za
FU televizijsku kontrolu Monitor s T T © Osiguranje pdrumske
rešetke
videosignalnim
H H ( 2 l ) VF - zapreka [_o o o_| uključenjem slike
Centrala za prijavu
LD provale u lokalu
ff
( © Cilindar brava
1 , Ultrazvučni Dopplerov
ß
il
javljač kretanja
W S © radîocentra^a Tehnika kontrole prilaza
© Osiguranje podiznih
vrata

b—a Ultrazvučna zapreka

TO
Centrala za otvaranje
vratiju Čitač isprava © Ograda
Kontakt s
novčanicom
/ Pretvarač Samostojeći čitač
isprava s dodatnim ©
-X—X—X—X- Ograda od bodljikave
žice
unošenjem koda + + +
& Dojava prepada
Prijenosni pretvarač
7 Čitač sa stalnom
© Masivna ograda,
mreža
Elektromehanička Analogno - digitalni vezom
T sklopka
X pretvarač
Čitač isprava s
dodatnim unošenjem
® ® Rolo - pregrada sa
zatvaračem
L J Duhovna sklopka Mrežni ispravljač koda
Samostojeći čitač sa
© Čelična
rolo - pregrada
L_' 1J 1
dodatnim unošenjem
O-
L J
Vremenska sklopka Akumulator, baterija m koda © ) Rolo - ili kosa rešetka

V1 A Svjetlosna sklopka
Automatski uređaj za
biranje i najavljivanje © Sef
L J Terminal s podacima,
Aktivator tipkovnicom

H i Akustički signalizator À> I registratorskog

uređaja © Dvostruko sigurnosno
staklo

24
 V o đ e n j e malim prstom duž CRTANJE
1I |
ruba ravnala
1 Govor projektanta je crtež. Njime
?
svoje zamisli izlaže nedvojbeno,
X
internacionalno čitljivo, objektivno
i geometrijskim crtežima, privlačno
perspektivnim prikazima.
Crtačka vještina olakšava mu iz-
1 laganje svoje predodžbe i uvjera-
V
0 250 250 vanje investitora.
1125 750 >
j-
A Građevinski crtež je sredstvo za
?1 postizanje svrhe, a ne cilj sam po
T sebi kao kod slikara. U tome se
I I
stručni crtež i perspektivni prikaz
Papir za skiciranje (2j Skiciranje (građevisnki raster) ^ razlikuju od umjetničke slike.
f3) Dijeljenje papira
Za prostoručno crtanje u mjerilu
pogodni su blokovi za skice (DIN
A4) s kvadratičnim uzorkom papi-
ra (veličina kvadrata pola centi-
metra), a za točnije skice milime-
Konični oblik Previjanje spriječava deranje
pravilno tarski papir s debljom centimetar-
skom, nešto tanjom polacen-
timetarskom i tankom milimetar-
skom podjelom - » 0 .
Za crtanje u skladu s normama i
skiciranje pogodan je modularni
raster (prema propisanim mjera-
ma DIN 4172) (2). Za skiciran-
je mekom olovkom primjenjuju se
tanki prozirni papiri. Za početak
(4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje se sa smotka režu listovi priklad-
ne veličine. Pojedinačni listovi ki-
daju se duž kutnog ravnala - » (3)
ili se režu duž njenog unutarnjeg
ruba - » (3). Građevinski crteži tvr-
<Smm/ '.iimimii' pnmmmf* p'.
dom olovkom na jasno prozirnom,
teško poderivom crtaćem papiru u
DIN-formatu - » s. 4, uokviruju se
zaštitnim rubom ("obrube se") - »
@ i pohrane u ladicama. Za cr-
tanje tušem prikladan je transpa-
rentni papir, a za slikanje i gra-
4176 fičke prikaze vodootporni papiri.
"«7SO 5000 / \SOOO — Crtaći se papiri na jednostavnu
crtaću dasku (za DIN-formate - »
s. 4 od lipovine ili topole
(7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti pričvršćuju čavlićima s jednolikim
zašiljenjem - » © . Najprije se pre-
savije oko 2 cm široki rub papira
koji će poslije postati obrub - »
s. 5, čime se ravnalo malo odiže
od papira pa ne dolazi do brisan-
ja crteža (zbog toga treba crtati
odozgo prema dolje!).

Crteži se mogu pričvrstiti i ljeplji-

vim vrpcama od kreppapira - » (6y
umjesto čavlićima (u tom slučaju
može podloga za crtanje biti od
nekog sintetičnog materijala [Cel-
lon ili neki slični glatki materijal]).
Takozvani crtaći strojevi uobičaje-
ni su u inženjerskoj struci -»(§)•
Osim jednostavne, postoji i speci-
jalna "šina" kojom se mogu posta-
vljati različiti kutovi (patentirani
autorov izum). Ona je opremljena
podjelom na oktometre i centime-
tre - » © . Lepezasto mjerilo, pa-
ralelni razmjernik za šrafiranje,
podjela dužine - » Jednako-
kračni pravokutni trokuti s podje-
lom na milimetre i grade ->
(9). Improvizirana crtačka poma-
gala - » © . Krivuljari —>

Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju

25
 CRTANJE

Perspektivni prikazi objašnjavaju

zamisli projektanta, najčešće
uvjerljivije nego riječi. Perspektiva
neka bude konstruirana tako da
odgovara budućoj stvarnosti. Izo-
metrije mogu nadomjestiti ptičju
perspektivu ako su crtane u mjeri-
lu š 1:500 -> (§). Perspek-
tivni raster je u uobičajenim odno-
sima kutova prikladan i za per-
spektivni prikaz interijera (§).
Crtačke doskočice: brzo i točno
crtanje pravokutnih likova samo
"šinom", bez kutnika -> s. 25.
Ispravno držanje "šine" je, uz
mnogo vježbe, mjerodavno za
uspjeh. Podjela neke crte na
određene razmake olakšana je
odgovarajuće kosim položajem
normalnog centimetarskog mjeri-
la -> s. 25. Razna crtačka poma-
gala: tehnička olovka odgovara
za crtaće mine promjera 2 mm
svih tvrdoća od 6B do 9H.
(4) Minu okretanjem držati šiljaton Za brisanje tuša: stakleni brisač,
nož za brisanje, također nožić za
brijanje; brisanje olovke: gumica
koja ne razmazuje. Za crteže s
mnoštvom crta treba upotrijebiti
šablonu za brisanje -> © . Slova
je najbolje pisati bez pomoćnih
sredstava, a za tehničke crteže
trebaju šablone sa cjevastim peri-
ma, grafos, izograf itd. ili je po-

ABC, godno upotrijebiti kistić

Dobro za loše pisatelje. Među-
(g).

ABCDE
narodno normirano pismo ISO
AlBCfWII
3098/I = DIN 6776. Upotrijebiti ša-
(l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje blone s kurzivnim i uspravnim slo-
vima -> (Ž) - (3).

Trokraki instrument za crtanje

perspektive Podloga za crtanje perspektive

Rub crtaće daske

Očište

Reilesehov pribor za crtanje

(13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) Raster za crtanje perspektive
' perspektive

26

Čovjek stvara predmete da bi mu služili. Njihove mjere prema
tome odgovaraju tijelu. Tako su nekad bili ljudski udovi prirod-
na osnova svih mjernih jedinica.
Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: vi-
soka je poput čovjeka, duga je toliko lakata, toliko je stopa širo-
ka ili za toliko glava viša.
To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći
leže u krvi.
Međutim, metarska mjera to je dokinula.
Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je
moguće točnu i živu predodžbu. To čine investitori kad mjere pro-
storije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje di-
menzija na nacrtima. Tko uči graditi, trebao bi početi s tim da si
koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta
u njima, te da to neprekidno uvježbava, tako da mu pri svakoj
oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja, prostorije ili
zgrade bude slikovito pred očima.
O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako
kraj njega vidimo čovjeka, bilo u stvarnosti ili na slici. Karakteri-
stično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama)
u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto pri-
kazuju bez ljudi.
O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo po-
grešan dojam o veličini, i čudimo se kako posve drugačije izgle-
daju u naravi, najčešće znatno manje. U tome vidim jedan od
razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusob-
no, jer projektanti polaze od različitih, slučajno odabranih mjeri-
la, a ne od jedino ispravne mjere - čovjeka.
Želi li se to promijeniti, treba projektantu pokazati iz čega su se,
najčešće bez razmišljanja prihvaćene, mjere razvile.
Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dije-
lovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku
potreban u raznim položajima i pokretima.
On mora znati dimenzije predmeta, odjeće itd. kojima je čovjek
okružen, kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimen-
zije spremišta, namještaja itd.
Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba
namještaja, u kuhinji, blagovaonici, knjižnici itd., kako bi se
namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora.
Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno
razmješten, kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u , p o s l o v n o m pro-
storu, u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a -
rati.
Na kraju, on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u
kojima se svakodnevno kreće, kao na primjer u vlaku, tramva-
ju, automobilu itd.
O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. Iz
njih izvodi, često nesvjesno, dimenzije ostalih prostorija.
Međutim, čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor.
Emotivna strana nije manje važna. Kako se neka prostorija di-
menzionira, podijeli, oboji, osvijetli, namjesti i kakav joj je pri-
stup, najznačajnije je u smislu kako se to doživljava, osjeća.
Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godi-
ne 1926. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prak-
se i nastave.
UVOD
ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ
Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i
daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova.
Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (raz-
vijena) i međusobno odmjerena.
Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri,
uzevši u obzir njemačke norme. Opisi su ograničeni na naj-
nužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim cr-
težima.
Time projektant - stvaralac dobiva u planski sređenom, saže-
tom i suvislom obliku potrebne podloge, koje bi inače morao
mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno priba-
vljati mjerenjem izvedenih građevina.
Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži
samo sažetak, osnovni podaci i iskustva, a izvedene se građe-
vine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer.
Sve u svemu je ipak, izuzevši određene norme, svaki zadatak
drugačiji, pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti, koncipirati
i oblikovati.
Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom
vremena.
Izvedeni objekti, naprotiv, i suviše lako navode na oponašanje,
ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na
sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti.
Dobije li arhitekt - stvaralac u ruke samo dijelove, što je
namjera ove knjige, bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu
koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno
jedinstvo.
Na kraju, navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popa-
birčeni iz raznih časopisa, nego su prikupljeni iz literature, su-
stavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični pro-
jektni zadatak. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim
građevinama iste vrste, i prema potrebi ispitani na modelima ili
putem pokusa, uvijek s ciljem da se projektantu - praktičaru
prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka, kako bi
se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvar-
alačkom dijelu posla.
između
27

Odnosi čovječjih mjera
određeni oslanjajući se na spoznaje A. Zeisinga QD
Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen
je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g.
3000. pr. Krista).
Dakle, najmanje su se otada, znanstvenici i umjetnici trudili ot-
kriti odnose čovječjih mjera.
Poznat nam je kanon iz doba faraona, iz vremena Ptolomeja,
Grka i Rimljana, kanon Polikleta koji je dugo smatran normom,
zatim navodi koje su dali Alberti, Leonardo da Vinci, Michelan-
gelo i ljudi srednjega vijeka, te prije svega poznato djelo A. Du-
rera.
U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema
dužinama glave, lica i stopala. Kasnije su te veličine dalje dijel-
jene i dovođene u međusobni odnos, tako da su općenito u ži-
votu postale mjerodavne. Sve do našeg doba bili su stopa i la-
kat uobičajene mjerne jedinice.
Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. On je pola-
zeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima
kako slijedi:
28
UVOD
MJERA SVIH STVARI
1
/2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa,
1
/4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do
pupka,
Vq h = duljina stopala,
Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade, razmak
bradavica na prsima,
1
/io h = visina i širina lica (uključivo uši), duljina šake do
zglavka,
1
/i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa, širina noge
(iznad gležnja) itd.
Ova podjela se nastavlja sve do V40 h.
U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. Zeising, istražujući od-
nose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mje-
renjima i uspoređivanjem, uveo u ovu problematiku veću jas-
noću. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena duž-
na pažnja, sve dok značajni istraživač na tom polju E. Moesel
—> QP nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem
vlastitom metodom. Od godine 1945. Le Corbusier je za sve
svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom
rezu pod nazivom "Le Modulor"-» CP . Njegove su mjere: visi-
na čovjeka 1,829 m; visina do pupka 1,130 m itd. s. 43.
 LJUDI
MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR
prema normiranim mjerama i utrošku snage

I 625 1 h300-i I 875

© ® ® ® ®

1 V 8
'//1
/ 1 <*>
8
00 <
V ih/-—\ 11 _
r 11 °00
s
1 \ \ir\ 1
1 ^V M\l 1L i iJ L
Jn °

Mjere na stolici u stanu i

Mjere na stolici za rad @ blagovaonici
Mjere na naslonjaču

I 710 1

(17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći

29
 LJUDI
POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR
za ljude u pokretu dodati ž 10 % prema normiranim mjerama —» QQ i utrošku snage

POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM

30
ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA

Stara i nova vozila

kao primjer za
minimum prostora za
transport osoba

^ 1.54 H 1.62 2,80

Vagon putničkog vlaka. Tlocrt, 68 sjedišta, 0,45 m po sjedištu. Ukupna duljina odjeljaka
Presjek uz (?)
12,75 m. Duljina vagona za prtljagu 12,62 m, visina stupa 28 - 32 cm.
t- 1,20 -i

u u

26
-
-- -1 \ O '
I
-s
/ c* *
o
ff^ 60 75 SD U
—)
- f j
TTT7-

1. razred i- 1.97 —i y— 2.10

Vagon brzog vlaka, tlocrt, 48 sjedišta, ukupna
® duljina 20,42 m, vagon za prtljagu 18,38 m. 2. razred uzdužni presjek uz © 1 razred

Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom, blagovaonicom i prostorom za prtljagu, 28 sjedišta 2. razreda

31
 ČOVJEK I STAN

21° srednja temperatura "•'•:•:;:;:;:;.;.. . .-^>7,4° srednja temperatura '

21° srednja temperatura "•'••:•
23% srednja relativna vlažnost zraka 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?; 81% srednja relativna vlažnost zraka :
oko 0,015 rrvVsat kisika '
oko 0,02 m3/sat kisika oko 0,03 m3/sat kisika
32g/sat vodene pare
40g/sat_vodene pare 58 g/sat vodene pai

,043g/sat ugljičnog dioksida

kod niže
vlažnosti zraka
osjetno više
0,015 m3/sat ugljičnog dioksid^
15 000 mkg srednji
(J) Spavanje © Rad satni radni
učinak na
ergostatu

( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. VVolperta)

Tempe- Max.
Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladni- ratura sadržaj
u vode u m 3
pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što jim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Pri tempera- "Celzija zraka u g
ugodnije osjećaju, a time utječe i na radnu sposobnost. U turama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci na- 50 82,63
49 78,86
to spada zrak bogat kisikom, bez propuha a u laganom dražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće 48 75,22
zraka. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje 47 71,73
kretanju, ugodna toplina, ugodna vlažnost zraka i odgo- 46 68,36
varajuća rasvjeta. zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za 45 65,14
stambene zgrade. 44 62,05
Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku, raz- 43 59,09
Vlažnost prostorije 42 56,25
mještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. 271. Os- 41 53,52
novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo-
Najugodniji je zrak u I / 40
39
50,91
48,40
25 1 — # H prostoriji pri relativnoj
lacija, dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema
vlažnosti od 50 do
I M 38
37
46,00
43,71
namještaju, dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra- 36 41,51
20 — 6 0 % , a granične su 35 39,41
vanje (bez pojave propuha).
vrijednosti od 40 do 34 37,40

Potrebna količina zraka

//
70%. Previsoka vlaž- 1 33
32
35,48
33,64
31 31,89
o\< nost pogoduje mikro- 30
Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diok- 30,21
organizmima, gljivica- 29 28,62
sid i vodenu paru. Količinski je to kod ljudi različito, a ovi- 28 27,09
ma plijesni, izaziva 27 25,64
si o tjelesnoj težini, prehrani, djelatnosti i okolini 0 - @ 26 24,24
3 pojačan osjećaj hlad-
U prosjeku se po osobi računa na 0,020 m /sat ugljičnog 25 22,93
noće, stvaranje truleži 24 21,68
dioksida i 40 g/sat vodene pare Q - (3). 23 20,48
i znojenje -> (5). 22 19,33
lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dub- 21 18,25
Stvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je
lje disanje, zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o 20 17,22
prema uvjetima -> 0 - 0 Ono je važno za proces hlađen- 19 16,25
CO2. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 18 15,31
3 3
ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 17 14,43
m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako di-
prostorije, naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura 16 13,59
jete. Međutim, i uz zatvorene prozore kod slobodno sto- 15 12,82
krvi). 14 12,03
jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do 13 11,32
12 10,64
dva puta u satu, pa u normalnim okolnostima zadovoljava 11 10,01
za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) 10 9,39
Podnošljivo Podnošljivo Neposredno 9 8,82
i 8 - 1 2 m 3 , za dijete. Uz visinu prostorija 2,5 m 1 to znači više sati pola sata do opasno 8 8,28
%0 sat %o %0 7 7,76
za odrasle 6,4-9,6 m 2 i za djecu 3,2-4,8 m 2 stambene po- 6 7,28
Jodne pare 0,0005 0,003 -

vršine po osobi. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje A 5 6,82

Klorne pare 0,001 0,004 0,05 4 6,39
T
uz otvoreni prozor, izmjena zraka zračnim kanalima) Bromne pare 0,001 0,004 0,05 i 3 5,98
3 1 2 5,60
može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7,5 m , a Soina kiselina 0,01 0,05 1,5 + 1 5,23
u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. Ako se zrak Sumporna kiselina - 0,05 0,5 0 4,89
- 1 4,55
onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka, neprijatnim Sumporovodik - 0,2 0,6 2 4,22
u
isparenjima u bolnicama ili tvornicama, u zatvorenim pro- Amonijak 0,1 0,3 3,5 T 3 3,92
4 3,64
Ugljični monoksid 0,2 0,5 2,0 i 5 3,37
storima (npr. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122
Ugljični disulfid - 1,5* 10,0* 6 3,13
mora se umjetno pojačati izmjena zraka, tj. dovoditi kisik 7 2,90
Ugljični dioksid 10 80 300
8 2,69
i odvoditi štetne sastojke. 9 2,49
10 2,31
( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu 11 2,14
Toplina prostorija QP mg po litri, ostalo cm3 po litri 12 1,98
13 1,83
Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 14 1,70
20°, pri mirovanju, a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu 15 1,58
Dojenče oko 15 1,9% 16 1,46
kretanja. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži Dijete od 2,5 godina oko 40 1,5% 17 1,35
18 1,25
hranom i koji proizvodi oko 1,5 toplinskih jedinica na sat Odrasli u mirovanju oko 96
19 1,15
Odr. pri sred. radu oko 118 20,7 % 20 1,05
po kilogramu vlastite težine. Prema tome, odrasla osoba
Odr. pri teškom radu oko 140 1,3% 21 0,95
težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105, a u danu Odrasli u starosti oko 90 30,8% 22 0,86
43,7 % 23 0,76
2520 toplinskih jedinica, što bi bilo dovoljno da zavrije 25 24 0,71
75,8 % 25 0,64
litara vode. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima
0 - 0 . i raste s opadanjem temperature u prostoriji i po- Maksimalni sadržaj

©
vode u m 3
rastom tjelesne aktivnosti. Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP zraka u g

32
 KLIMA U PROSTORIJI
Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ
Kako postoji vanjska klima, postoji i klima u prostoriji, s izmjerivim vrijednosti-
ma za tlak zraka, njegovu temperaturu i brzinu, te "osunčanje unutarnjeg pro-
stora", tj. temperaturom zračenja. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara
ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj spo-
sobnosti.
Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u
ravnoteži, tj. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energi-
je. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom
gubitku topline u odnosu prema okolini. Tok topline usmjeren je od tople pre-
| " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji
[ ^ J d o d a t n i faktori
ma hladnoj površini.
[ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori Termoregulacijski postupci tijela

©
30 °C
(2) Utjecaj topline zidova
Zagrijavanje: prokrvljivanje kože, povećanje brzine krvotoka, proširenje krvnih
žila, podrhtavanje mišića; hlađenje: znojenje.
Izmjena topline između tijela i okoline
28 N Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži, ovisno o
r V /
a 26 \
s „ /
/ prokrvljenosti tijela. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu; kon-
vekcija (brzina zraka, količina zraka u prostoriji, razlika temperature između od-
1Q. 2 4 orema \ prema -
Roedleru Franku jevenih i neodjevenih površina tijela); isijavanje topline (razlika temperature iz-
£ 22
\ među površine tijela i okoline); isparavanje, disanje (površina tijela, razlika tla-
V
I
o
20
\ < \
ka vodene pare između kože i okoline).
2?
3 18
• \ c Pojmovi u svezi s izmjenom topline
Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom.
S
Q.
16 • \ &
Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka, zraka niska (porozni izolacijski
§ 14 • \ materijali!); konvekcija: prijenos topline. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom
(npr. grijalicom), diže se, hladi se na stropu i onda spušta. Zrak cirkulira i pre-
nosi prašinu i lebdeće djeliće. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. vode u
12 14 16 18 20 22 24 26°C 28 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28
Temperatura prostorije 9 L Temperatura prostorije S L u °C - > radijatoru), brža je i cirkulacija zraka. Isijavanje topline: površina toplog tijela
emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Isijavanje je proporcional-
(^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti no 4. potenciji apsolutne temperature površine, primjerice uz dvostruko veću
temperaturu je 16 puta veće. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračen-
ja. Ona je to kraća što je viša temperatura. Iznad 500°C toplina postaje vidlji-
va svjetlost. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinsk-
im. Ono se širi u svim smjerovima, prodire kroz zrak ali ga ne zagrije, a kruta
ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorp-
Neugodno
cije zagrijavaju (toplina zračenjem). Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija to-
pline za čovjeka najugodnija, a i najzdravija (kaljeva peć). Ugodna klima vel-
jača/ožujak, visina 2000 m, 5°C, suh zrak bez prašine, duboko modro nebo,
blistavo sunce na zasnježenom polju, visoka temperatura zračenjem. Neu-
godna klima . sredina ljeta (tropski krajevi), oblačno nebo, temperatura zraka
Ugodno Neu-
+ 30°C prašni velegrad, visoka vlažnost i sparina.
godno
Niska temperatura zračenjem. Preporuke za oblikovanje klime u prosto-
12 14 16 18 2 0 22 24 26 28
riji. Temperatura zraka i okolnih površina.
Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C - > Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Temperatura okolnih
(Jf) Polje ugodnosti površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Promje-
na temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom tem-
41)
perature površina (pad temperature zraka - porast temperature površina). Di-
38
y
Neu god no top 0 jagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenziv-
36 no) kretanje zraka. Kritične su površine prije svega prozori. Veliko vođenje
t \ Još ug Ddno
o 34 topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). To-
32
\ j ple i hladne noge subjektivan su osjet, a nije obilježje poda. Bosonog, čovjek
«

a 30
\ 1 osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja, a obu-
o

Z 28
\ odno
ven to osjeća, preko podne obloge i temperature uz pod. Temperatura površi-

£5 26
\ ne stropa ovisi o visini prostorije. Temperatura koju čovjek osjeća približno je
srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina.
a
b 24
\ Zrak i kretanje zraka. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Propuh u tom
Neu- l slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela.
22
hladno Temperatura i relativna vlažnost zraka. Ugodna je relativna vlažnost zraka
70 *
12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 12 14 16 18 20 22 24 26°C 28 40 do 50%. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti.
Temper, zraka u prostoriji S L u °C - » Temper, zraka u prostoriji 8 L - > Svježi zrak i izmjena zraka. Kontrolirano provjetravanje je povoljno, a sluča-
Polje ugodnosti f Polje ugodnosti jno ili stalno provjetravanje nije. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti ki-
sikom. Količina C 0 2 od 0,1 vol.% ne smije se prekoračiti, prema tome u stam-
Sadržaj vode u zraku Prikladnost Osjet pri
g/kg za disanje disanju benim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Pot-
Odo 5 rebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32,0 m 3 /sat.
vrlo dobro lagano svježe
Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0,4 - 0,8 puta obujma prostorije na
5 do 8 dobro normalno
sat po osobi.
8 do 10 zadovoljavajuće još podnošljivo
10 do 20 sve lošije teško, sparno Apsolutni Relativna Tempera- Opis
20 do 25 već opasno vlažno vruće sadržaj vode vlažn. zraka tura
preko 25 nepodesno nepodnošljivo
41 2 g/kg 50% 0°C lijep zimski dan, klima za
Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) liječenje pluća (Davos)
preko 41 Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima 5 g/kg 100% 4°C lijepa kasna jesen
Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza 5 g/kg 40% 18°C vrlo dobra klima u prostoriji
gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3,4853+0,0144(Xc O 2-0^] "r 8 g/kg 50% 21 °C dobra klima u prostoriji
IO"3 ¿ j (1-0,378 Xe). 10 g/kg 70% 20 °C suviše vlažna klima u prost.
Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0,041 (Xco^0,04)] ,2S^/kg 100% 30 °C tropska kišna šuma

(9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // - , ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu

33
 Sje
er
GRAĐEVNA BIOLOGIJA
->QP
Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hart-
manna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach - VVoIdbrunn -
Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka, posebno utjecaj
2,50 —
tla, građevina, prostorija, gradiva i instalacija.
1 Geološki utjecaji
2,00
Prema navedenim autorima, oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. glo-
balna rešetka -> © od stacionarnih valova, vjerojatno uzrokovanih Sun-
cem. No njihova pravilnost može, prema Hartmannu dovesti do zaključka
Lijevi krevet stoji u točki križanja, kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se
Globalna mreža magnetno desni je presiječen rubnom zonom,
© uređena s naročito patogenim
točkama križanja
šrafirane zone rubne mreže
izgleda nemaju štetnog utjecaja
zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu.
Rešetka je magnetski orijentirana, u trakama širine oko 20 cm, od magnets-
kog sjevernog prema južnom polu. U srednjoj Europi osovinski razmak
traka iznosi oko 2,50 m, a okomito na njih u smjeru istok - zapad oko 2 m

Te su trake, prema iskustvu, fiziološki štetne, a naročito njihova sjecišta pri

duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti).
Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne
rešetkaste mreže, čini se bez patogenih utjecaja - » ©
U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se po-
klope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi, rasjedi ili diskonti-
nuiteti, pri čemu prednjače vodene žile - » ©

Mreža globalne
Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Povoljna je, dakle, zona ili površina od 1,80
biologije
x 2,30 m bez smetnji, između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartman-
Istok
nu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji, prije svega od
Lijevi krevet je naročito ugrožen jer
©žila,
se križaju globalne mreže i vodena
čime se štetno djelovanje
®Zona bez smetnji između traka
globalne mreže 1,80 x 2,30 m sjecišta traka - > © . Prema Palmu, -> QJ globalna je rešetka od približno 2,0
x 2,5 m linija polovičnih razmaka. Stvarna rešetka je prema tome globalna
pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16
1-i- - -
f * "I H- r H- / \ — oko cijele Zemlje, s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever - jug i 5 do

I i1 \
rt- / t•
s
— 6 m u smjeru istok - zapad.
/ L \
i \ -J•1- -r -1-h / * s
T -» ->-

i V •- - -

t
+ --
•h
Svaka sedma traka je kao tzv. drugi red mnogostruko jača u djelovanju,

f •j S 't}-i- •HT \
i dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m - » © . Svaka
_L •h r —
sedma traka tog drugog reda, dakle na razmacima od 250 odnosno 300
1 Î h -H• L. S \
/ —

/ 4. •H
S
/ T smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. I u ovom slučaju su

: i £-t-7 •fj . V-uSlf

> —

1 ->- / -> * najizraženija sjecišta tih traka.

1 4- — 1
--
Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do
1 T * \ -L
r
1
}1 -r-r S •f ItT J_L H >1-I-i
/ \ 4--1
1
15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka, na visini od
(- -
više tisuća metara, pomoću posebno osjetljivih filmova.
14 k +
*l 1 %i Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sje-
Desni krevet uz zid doveo je do
veroistok - jugozapad i sjeverozapad - jugoistok - » © , također u perioda-
© zdravstvenih tegoba, premješta-
njem u lijevi položaj ozdravljenje
nakon kratkog vremena bez
© Globalna mreža prema Palmu s
razmacima od oko 4 x 5 m s
točkastim linijama polovice ma sedmice, ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja.
lijekova razmaka 2 x 2,50 m-> (?) S druge strane, postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o
pouzdanosti magnetne igle, jer moderne građevine mogu utjecati na iglu.
Granit
Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rub-
Zrak

Granit
ne zone naročito patogene.
Zrak U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko
iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole), jer se
zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Čini se da je najvažnija
sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone.
Međutim, kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo - zrak,
© " " T ^ - Vodič prema
sjeveru tj. na površini zemlje, dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim ploča-
ma višekatnih zgrada, što je Endros CD dokazao na modelu - » © . Zor-
H t t t H M
Magnetno polje Zemlje nu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz-

© Modelsko ispitivanje R. Endrosa

pokazuje kako se kvantne silnice
na površinama otklanjaju od
Silnice električnih polja vodenog
toka, koje pri koncentraciji stvaraju
geopatogene zone
mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile - > ®
Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija, tj. slabljenje
vertikale i proširuju životne energije, smetnje na srcu, bubrezima, krvotoku, disanju, želucu i iz-
mjeni tvari, sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak.
U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u
zone bez smetnji - » © . Djelovanje tzv. uređaja za neutralizaciju smetnji nije
svestrano prihvaćeno; neki su se pokazali izvorima smetnji. Navodno nema
smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina
3 m, širina 4 m, duljina 5 m. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni
tlocrti (pčelinje saće).
0 M 5 10 15 20 Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto, b) tekuće i c) plinovito.
Reakcije rašlji
1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led, normalno = b = voda i iznad 100°
Površina terena
v ' f - - j f - j r ? \ P*—' v 7 ; . : : ~ v " = c = para. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pret-
vorbu. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena, oni nisu
---."-.J*' ^ — lUspor
K n n r nori7emne vode
podzemne vode
mrtvi nego u neprekidnom kretanju. U metalima primjerice oni se lagano
Tok podzemne vode
kreću oko neke točke ravnoteže - »
Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode © Zagrijavanje ubrzava kretanje do pre-
laska u tekuće stanje -> ( | ) . Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju je-
dan od drugoga do prelaska u plinovito stanje —> (,3).
34
 GRAĐEVNA BIOLOGIJA
-»QP
S druge strane, pri apsolutnoj ništici (°K = 273,15°C)prestaje svako gi-
banje atoma ili molekula, kao i u zrakopraznom prostoru.
Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. Primje-
rice kad je riječ o staklu, toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu
poredani. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okoli-
ni manje ili više osjetno prikazuje (4). Masa molekula pare opet ovisi o
toplini, pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim
tlakom). Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak, jednako svladavajući
( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D .
Dugogodišnji pokusi prema Schröder - Specku -> Qp pokazuju da zračen-
molekula vodene pare molekula zraka
ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla.
Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma, odnosno promje-
o ¿o«o«o ohmomo
ne smjera prethodno prodrlog zračenja © . Uslijed toga je u susjednu
o «o«o* O t O O O I
•o*o«o oootoo prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje (?).
O o o o» o • o #- OIOOOO
Pokus s mljevenim plutom, suprotno tomu, pokazao je apsorpciju zračen-
• o * o * o • oo o o •
o « omom- oomooo ja. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 - 3 0 mm, ako su spojene ili
o o o •o«o*o oooiot nastavljene na prijeklop (8).
o i o » o m- o o i o i o
momomo O O O i O l Glina se smatra zdravim materijalom, pa ona pečena na približno 950°C

O
o o o
omomom-
•o«o#o
oioooo
O O I O I O
za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam.
o *o*o* o oo•o o Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka
o o • o « o * o • OOo• o sumpora, a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari, gdje zrenjem
o o unutra toplo vani hladno
nastaje masno vapno. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično
vanjski

vapno. Poznato je da je vapno baktericidno, pa je uobičajeno ličiti staje

Molekule vodene pare kreću se iz
( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju ©tople unutrašnjosti prostorije, za-
kočene vanjskim zidom, u smanje-
vapnenim mlijekom.

nom broju prema hladnijem vanjs- Gips je cijenjen kao prirodni gips, pečen na što nižoj temperaturi, ^ 200"C,
kom zraku. Molekule zraka kreću se ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil, koža svila itd.
izvana prema unutra.
Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira, ali se od nje-
ga ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi.
S U zrake iz tla i materijala
if « f } « f « f « ; Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom.
Armiranobetonska strop na ploča Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva,
/ / /
kao drveni ocat, drveno ulje ili katran. Drvo intenzivno reagira na mirise:
/ /
/ / / / /
t*:|/ / / /' /' / / / / održava dobre i razara loše. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unu-
\ / /si/zra'ke iz tla / / tarnje obloge, ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivi-
/
i:J / // / / // / ,' / /
'
' '' / 1 / 'Prirodno tlo < ma. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi,
kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije
nego se otpremi u pilanu (prilično skupo).
Betonske stropne ploče propuštaju
© zrake iz tla bez promjene (odnosno
otklanjaju ih S. 34 @)
Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto, mlje-
veno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane), hasure od kokosovih
vlakana, sva biljna vlakna kao na primjer morska trava, ali i ekspandirana
glina i dijatomejska zemlja. Ne preporučuju se sintetični materijali, mine-

f
-44-4^-44 jl « 4 *
ralna vuna, staklena vuna, vuna od šljake, pjenobeton, plinobeton, navor-
Asfaltna hasura 2 - 2,5 m m ana alufolija itd.
•'/////' / / / s t r/o p '

1
7 / / Amiiranobetonski Staklo. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim,
'././.i...v.„/. ,,••.,/,• • ,,•,/,.•,,.•. kao i višeslojno staklo. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u sta-
klani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike.
Postoji skepsa prema staklu u boji. Preporučuje se kvarcno odnosno
biostaklo koje propušta 70 - 80% ultraljubičaste svjetlosti.
Metal. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za
// // / / ?4/ / / ./ / /
/ // // // // // i // ,/ / / ¿// ', / /,
/ / / r / / / ' ' / / / /
/ / Prirodno tlo oblikovanje velikih površina, čak i kao bakreni krov za stambene zgrade
fmsMss/s
/ / im^^fm^mm
/ /
W / / // / MS/A*/, / / SU /zrake ^/ tla / / / / |M / /
/
/ /
/
/ / /
s_
/ /
(ne i za crkve). Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. Djelomič-
na 'masivnom
' / stropu a
' / / / / / / /
/ / / /
Asfaltna hasura otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla, tako no se tolerira bakar, željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzroku-
©dautjecaj
koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni
ju smetnje u polumjeru od 4 m). Kositar se cijeni, pa i olovo. Bronca
(5 7 5 % bakra), zaslužuje pohvalu. Aluminij ima velike izglede. Azbest
4 - H — j -
treba upotrebljavati vrlo oprezno. Za razne namaze preporučuje se pažl-
* f- f f $ H jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno
Mljeveno pluto 1/ 1/ // 1/ zračenje.

'
r\
^Armiranobetonski strop
— Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. Smatra se da je 10% "kulturni"
i I 1 i
/ / / / materijal, tj. prikladan za život i bez štetnih nuspojava.
i i, i
/ '
11i i .
/
1
i; /
Beton, a naročito armirani beton, odbija se izričito Dopušta se ipak u po-
/ / / / / / dručju temeljenja i podruma. Kao posebni zagovornik građenja drvom na-
/ ' S U zrake iz tla / / '
/ ' . < 1 1 / vodi se dr. Steiner, utemeljitelj antropozofskog društva, u svezi s prvim
/ / /
1 1 1 /
' ' / / Goetheanumom u Dornachu, ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea-
Prirodno tlo
. i
num posebno masivna građevina od armiranog betona. O tome vidjeti
^ w / w / A M W
istraživanja industrije betona QP.
fgj Mljeveno pluto, također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane),
debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje

35

Kabel od utičnice do svjetiljke na
trasi oko uzglavlja uzrokovao je sm- © smetnje kao kod 1 Premještanjem
etnje. Izvlačenjem utikača nestao je
napon struje pa je došlo do ozdravl-
jenja (prema Hartmannu)
Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući, od masivnih stropova još i
© pojačane. Zračenja do 2,9 SU nisu dovela do smetnji. Od 3 SU nastaje sklonost
prehladama, reumatskim bolestima, oboljenjima mjehura itd. Od 6 SU vrlo jake
smetnje, djelovanje prema tjelesnoj konstituciji.
(4)
^ ^
1 - 6 Trafostanica i mnogobrojni
dalekovodi
9-10 Bračni kreveti
11 krevet većeg dječaka
12 krevet manjeg djeteta
13 krevet manjeg djeteta prije
oboljenja
14 os sjever - jug kroz zonu
smetnji
Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12
(prema K. E. Lotzu QP ;
36
Otvoreni kabel
Kabel iza uzglavlja uzrokovao je
kabela na suprotnu stranu prostori-
je smetnje su nestale (prema Hart-
mannu)
Srednja godišnja koncentracija um-
jereno pokretnih pozitivnih i negativ-
nih atmosferskih iona u danima s
mjerljivim oborinama u centru Fila-
delfije, ovisno o dobu dana (prema
R. Endrosu)
GRAĐEVNA BIOLOGIJA
->QP
Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visok-
im vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Tolerira se lagani beton s
dodatkom ekspandirane gline.
Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom), kanalizacija i plinske instalacije zrače
u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje, ali i na biljke.
Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što
je moguće dalje od tih uređaja, npr. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima.
Prema tome, instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade, uz kuhinje i kupaoni-
ce, po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. 276 (Š)
To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom, dakle i kad nema
protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem, a to se još
pojačava kad struja poteče. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdra-
vstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel
pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga (D U drugom pak slučaju nestale su
slične tegobe kada je kabel, koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta, premješ-
ten na suprotni zid (2)
Posebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od
50 Hz. Električni uređaji kao grijalice, perilice, bojleri, i naročito mikrovalne pećni-
ce s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice, najčešće emitiraju patoge-
no zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove, tako da stanovnik često dolazi pod
utjecaj više izvora -»(3).
Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove,
prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove, podove i stropove, stalno
trošeći struju. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izo-
lacijom vodiča. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno
isključenje na strujomjeru.
Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje.
Hladnjaci, zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u po-
gonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Nadalje, transformatorske sta-
nice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj
stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m pre-
ma jugu), a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih
zgrada. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati pato-
geno zračenje.
Utjecaj iona . Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Izmjenu tvari ugla-
vnom uzrokuju ioni. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V, ali
samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. U kubičnom
centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona, ovisno o geo-
grafskom položaju i lokalnim okolnostima. Postoje mali, srednji i veliki ioni. Biološki
djeluju srednji i mali ioni. Prema američkim mjerenjima, u godišnjem je prosjeku
dnevna količina iona između 300 - 600 iona/cm 3 gotovo konstantna, a u slučaju
mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća - > ( 4 )
Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje
snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Već su istraživanja koje je
Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na
životinje i ljude. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno
opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja.
Dakle, što je više negativnih aeroiona u zraku, čovjek sporije stari. Istraživanja pos-
ljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni
tlak, astmu, krvotok, reumu. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju po-
zitivni ioni; samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Takvi aero-
ioni nastaju u slobodnoj atmosferi, a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona
po kubičnom centimetru zraka, ovisno o području i klimatskim okolnostima. Novi-
ja su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani, čak
ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje; otkrivene su čak i u uskim
planinskim dolinama.
Visinsko zračenje, vjerojatno najučinkovitije, prodire do 300 m u tlo, a može se
mjeriti još 1000 m pod vodom. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zra-
ka. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo, jača je redukcija kozmičkog zračenja.
Polarizacija, tj. orijentacija plusa prema minusu, odnosno primanje i otpuštanje na-
boja rezultira redom. Depolarizacija, tj. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uz-
rokuju nered.
Ukopani kabeli, plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Smetnje su
ustanovljene do 2 m uokolo. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama
umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione, tj. stvaraju poželjnu rav-
notežu. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih
okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda, kli-
matske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Kombinacija generatora i elek-
troda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u
krugu od približno 2 - 3 m.
(SU = mjerna jedinica; prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder - Specka).
 OKO

crni krug iz
U f ! > — C
izvjesne
udaljenosti
izgleda za
oko 1/3 manji fV',1^
I
od bijeloga

(J) Crne površine i tijela izgledaju man-

je od bijelih iste veličine, crno odje-
veni ljudi izgledaju vitkiji, bijelo od-
jeveni deblji nego što zaista jesu. To
vrijedi i za sve elemente građevine.
Ako se želi utisak jednake veličine
crnih i bijelih površina, moraju bijele
(3)
biti odgovarajuće manje. Svijetla
boja uz tamnu čini da tamna izgleda
još tamnija.
Stvarno paralelne vertikale ove
"Zolnerrove figure" zbog kosih crti-
© Dužine a i b djeluju zbog beznačaj-
nih dodataka, a dužine A-F i F-D
zbog uključivanja u različite površi-
ca djeluju koso.
ne, kao različito duge, iako su jed-
nake duljine.

o
o© o ft
o
o
C 0 3
cgo
(¿) Krugovi A u objema skupinama iz-
Dva jednaka lika osobe u perspek-
tivnom crtežu izgledaju različito ve-
@apsorbira
Boja i uzorak tkanina odjeće mijenjaju dojam osobe. Crno čini vitkim —» a jer crno
svjetlost. Bijelo čini punašnim —» b, jer bijelo dispergira svjetlost. Verti-
gledaju oku različito veliki, iako im je liki, jer nisu uklopljeni u zakonitosti kalne pruge povećavaju visinu —» c, a horizontalne širinu—»d, karirani uzorak po-
promjer jednak (relativna veličina). perspektive. većava širinu i visinu —» e.

Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje

Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali.
ličito velike nego i sasvim različito u izražaju.
- o o — n n

• • OD • • • • •O
• • • • • •
• • • • • •
OD
• •
OO
OO
(il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno, horizontalno ili mješovito) - > @ , mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di-
— ' jelu površine zida, usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti).

Brojčani podaci u
modularnim
12 </ jedinicama
o

/ <0
.I

a \ L

D
O
' 12 'H12 16 150

Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed raspo- Već zbog položaja očišta izgleda
građevina viđena odozgo višom Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju
reda prozora, vrata, namještaja -> djeluje kao "crijevo", -> v§) nego odozdo. K tome dolazi i os- vertikalno, a prema gore zakrivljene stube,
je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog jećaj nesigurnosti pri pogledu pre- vijenci i pojasnice horizontalno (horizontal-
stola pod prozorom. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgova- ma dolje, zbog kojeg sve izgleda no zakrivljene).
rajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim više nego pri sigurnom stavu i pog-
ledu prema gore.

37

© Kod niskih prostorija dojam pros-
tora "na prvi pogled" (mirna slika)
Čovječje vidno polje pri mirnom
držanju glave i pokretima očiju je
široko 54°, a veliko prema gore 27°
i prema dolje 10° > udaljenost pri
potpunom sagledavanju građevine
= širini građevine ili dovostrukoj vi-
sini građevine iznad visine oka.
© Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja; time je određena ogra-
ničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. Ta udaljenost E
može biti, u odnosu prema dimenzijama detalja,
dimenzije detalja _
odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T
tg0°1'0 ""0,000291
Treba li neki natpis biti čitljiv na uda-
ljenosti od npr. 700 m, mora debljina
slova (prema (§)) iznositi d > 7000
x 0,000291 = 0,204 m; visina slova
"h" je uobičajeno peterostruka debl-
jina, = 5 x 0,204 = 1,02 m.
Cjelina objekta i okolice
Pri određivanju širine ulica koje
omogućuju opći pregled i razgleda-
vanje detalja treba se pridržavati
gore navedenih naznaka
38
Kod visokih prostorija dojam prosto-
@ ra "pipanjem" oka prema gore (opi-
pana slika)
Vidno polje nepokretnog oka obuh-
vaća vrh stošca od 1 što daje prib-
ližno površinu nokta na palcu
ispružene ruke
Potrebana visina da se
prostigne isti utisak kao
pri razmaku od 8 , 5 0 m
® Veličina još raspoznatljivijih eleme-
nata građevine može se lako iz-
računati iz trigonometrijskih odnosa
i određene udaljenosti oka
Elementi građevine koji se nalaze
iznad istaka, a trebaju biti vidljivi,
moraju se izvesti na odgovarajućoj
visini (a); pojedini elementi mogu
neznatnim preoblikovanjem oku
ponuditi veće površine (b i c)
OKO
KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA DO
Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Gledanje ponaj-
prije služi našoj tjelesnoj sigurnosti, a promatranje počinje tamo
gdje gledanje završava; o n o dovodi do uživanja gledanjem pro-
nađenih "slika".
Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž
objekta, razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika.
Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječ-
ka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Unutar tog "vid-
nog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Idealna
stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže.
Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote.
(Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu, tj. o osjetilu ra-
vnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje-
potu koju osjećamo u simetričnim, harmoničnim predmetima i od-
nosima - » s. 4 0 - 4 3 ili u uravnoteženim predmetima). Izvan ovog
okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku.
Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po du-
bini i širini.
Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća
kao takt ili ritam, što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima
od glazbe ("Arhitektura - zamrznuta glazba", - » Neufert, BOL).
U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna"
slika —>(T) —(2).
Prostorija, čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sli-
ku, izaziva osjećaj zaštićenosti, ali ako j e prostorija vrlo duga, os-
jećaj potištenosti.
A k o j e strop visok, pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis, čini
se prostorija slobodnom i uzvišenom, uz pretpostavku da su raz-
maci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni.
Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno op-
tičkim varkama. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine, a
visina se uvijek čini većom. Poznato j e da se toranj gledan odozgo
čini mnogo višim nego odozdo - » s. 37 @ i (§).
Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju,
a horizontalni savijeni u sredini - > s. 37 (§), uz to i - > s . 3 7 - » ( T ) - ( 9 ) .
Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost
(barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavlje-
nim prozorima i vijencima (crkva Sv. Petra u Rimu) ili čak perspek-
tivno naslikanim vijencima, svodovima i si. Odlučujuće za određi-
vanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3), u nekim slučajevima
"polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja
veličina "polja čitanja" —>(5) i © .
Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udal-
jenosti.
Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje is-
pod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7)
ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP
dokazao; uz ovo crteži —»(3) - (9)) konstruirani prema njegovu
djelu).
Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja
(različita u skladu s veličinom slova), sjedala gledatelja od izvođača
itd.
 ČOVJEK I BOJA
toplo

Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili ne-
lagano
raspoloženja, aktivnost ili pasivnost.
Izbor boja u pogonima, uredima ili školama može radni učinak po-
umirujuće
jačati ili oslabiti, a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata.
Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fi-
ziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti, pa
© Prirodni krug boja (prema Goetheu):
trokut crveno - plavo- žuto = osnovne
boje, od kojih se teoretski miješan-
Tamne i svijetle boje i njihovo djelo-
<D vanje na čovjeka tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slo-
bode — > © - © . Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji
jem mogu dobiti sve boje. Suprotni
trokut: zeleno - narančasto - ljubiča- proizlaze iz pojedinih boja —> (2), (3). Najveću impulzivnu snagu ima
sto = miješane boje koje nastaju mi-
ješanjem osnovnih boja narančasta boja; slijede žuta, crvena, zelena i purpurna. Najmanju
impulzivnu snagu ima plava, zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i
J
jarkocrvena pasivne boje).

narančasta
U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male po-
vršine, dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti.
žuta
Tople boje djeluju aktivno, poticajno, katkada uznemirujuće. Hladne
boje djeluju pasivno, umirujuće uili introvertno.
Zelena boja opušta živce. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjet-
la i odakle djeluje.
svjetloplava^^i i^-^zelena
plavozelena Tople i svijetle boje odozgo potiču duh; sa strane ga griju i prib-

©
© Lake i teške boje (nisu istog znače-
nja kao tamne i svijetle boje -» © ,
jer osim udjela tamnoće na osjećaj
težine utječe i udio prirodne crvene
boje)
Tamne boje opterećuju. Prostorije
© izgledaju niže ako su stropovi nag-
lašeni jakom bojom.
ližavaju; odozdo ga olakšavaju i uzdižu.
Krug boja u dvanaest dijelova
Tople i tamne boje djeluju odozgo završno, dostojanstveno; sa
strane obuhvatno; odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje.
Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće;
sa strane udaljavajuće; odozdo glatko, potičući kretanje.
Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći; sa strane hladno i tuž-
no; odozdo otežavajuće i potišteno.
Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. U kolorističkom obliko-
vanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih
skupina boja i njihovoj neutralizaciji, pa time ih čini svjetlijim, življim
i raščlanjenim.
Kao boja reda, bijela se boja koristi za označavanje površina za sk-
Svijetle boje uzdižu. Prostorije iz-
gledaju više ako su zidovi naglaše-
no tamni nasuprot svijetlom stropu
ladištenje i postavljanje, za crte usmjeravanja i prometnu signaliza-
ciju. —» © .

y
©
Duge prostorije izgledaju kraće ako Bijelo kao boja za vođenje pri kre- Pojedinačni tamni elementi ispred Pojedinačni svijetli elementi ispred
© se završni poprečni zidovi jako nag-
lase bojom.
tanju, npr. u pogonima, laboratoriji-
ma itd.
© svijetlog zida djeluju snažno i jako
se ističu.
© tamne pozadine djeluju lakše, na-
ročito kod prividnog predimenzioni-
ranja.

Stupanj svjetlosti površina

Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje

Bijeli papir 84 svijetlosmeđe oko 25 čisto tirkiz plavo 15 Solnhof-ploča oko 50

Vapneno bijelo 80 čisto-bež oko 25 zeleno poput trave oko 20 prosječna boja kamena 35
Limun žuto 70 srednje smeđe oko 15 zeleno kao lipa, pastelno oko 50 asfalt, suh oko 20
Slonova kost oko 70 losos-ružičasta oko 40 srebrno sivo oko 35 asfalt, mokar oko 5
Krem oko 70 zasićeno šarlah crveno 16 siva vapnena žbuka oko 42 hrastovina, tamna oko 18
Zlatno žuto, čisto 60 cinober crveno 20 sivi sirovi beton oko 32 hrastovina, svijetla oko 33
Žuto kao slama 60 karmin crveno 10 šperploča oko 38 orah oko 18
Svijetlooker oko 60 duboko ljubičasto oko 5 žuta opeka oko 32 svijetla smreka oko 50
Čisto-krom žuto 50 svijetloplavo 40-50 crvena opeka oko 18 aluminijska folija 83
Čisto-narančasto 25-30 duboko nebesko plavo 30 tamni klinker oko 10 pocinčani željezni lim 16

39
 kvarta 3/4 ODNOSI MJERA
oktava 1/2 terca 4/5 OSNOVE tH
seksta :
Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Važniji kon-
kretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. Pitagora j e polazio od
toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. Iz
\ 5
m = 3 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve har-
6 m = 2 monične intervalne proporcije, a iskuljučuje disharmonične interva-
\ 5

3 m= ry' le - sekunde i septime.

M j Pitagorin pravokutnik, uključuje sve
intervalne proporcije a isključuje
disharmonične, sekundu i septimu
^ Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Pita-
gorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ ©
(j2j Pitagorin trokut (4),koje treba primjenjivati na širine, visine i duljine prostorija. S for-
mulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati:

a2 + b 2 = c 2
a a b c P m x y
36°87' 3 4 1 2
a = m (y 2 - x 2 )
5 53° 13' 1
22°62' 5 12 13 67°38' 1 2 3 b = m 2 x y
16°26' 7 24 25 73°74' 1 3 4 c = m (y2 + x2)
28°07' 8 15 17 61°93' 0,5 3 5
12°68' 9 40 41 77°32' 1 4 5
Pri tome su: x, y: svi cijeli brojevi
18°92' 12 35 37 71°08' 0,5 5 7
x j e manji od y
43°60' 20 21 29 46°40' 0,5 3 7
m:
i : faktor povećanja odnosno smanjenja.
31°89' 28 45 53 58°11' 0,5 5 9

Brojčani odnosi iz pitagorejskih jed-

nadžbi (izbor) (4) Primjer Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius naz-
vali krug, trokut - > ( D i kvadrat - > © , iz kojih se mogu konstruirati
mnogokuti. Drugi mnogokuti (npr. sedmerokut (§), deveterokut
- y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. Tako se
primjerice petnaesterokut © može konstruirati preklapanjem
istostraničnog trokuta i peterokuta.
Peterokut - > © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega
izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu - » s. 43
© - ( ! ) . Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotreb-
ljivi.
Za projektiranje i konstruiranje tzv. "okruglih" građevina potrebni su
Tetiva = r
mnogokuti. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r, tetiva s i visi-
na trokuta h pokazano j e - » - » s. 42.

(5) Istostranični trokut, šesterokut

Raspolovljenje polumjera £ B,
kružni luk oko B s AB i C,
A-C ž stranica peterokuta

® Peterokut
® Petnaesterokut BC 2__1_=
5 3
±
15 (9) Približni sedmerokut, pravac BC
raspolavlja AM u D, BD je približno
® Približni deveterokut, kružni luk oko
A s AB daje točku D na AC = c1
1/7 opsega kruga Kružni luk oko C sa CM daje točku
E na kružnom luku BD = a. Dužina
DE približno odgovara 1/g opsega
kruga k d

h = r • cosp

S = r sin B
2

S = 2 • r sin p

h = S . cotang p

I M f—m—1
Proračun mjera u mnogokutu
(li) Peterokut i zlatni rez (i 2) Deseterokut i zlatni rez (14) Formula
-> S. 63

40
 ODNOSI MJERA
OSNOVE—» QP

Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze

Iz osmerokuta razvijeni kvadrati
) n/A trokut prema A. v. Drachu
© © - ®
prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature.
Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina od-
govaraju stranicama kvadrata uspješno je primije-
nio graditelj katedrale Knauth pri određivanju od-
nosa dimenzija katedrale u Strassburgu.
Jednakokračni pravokutni trokut - > © od A. v.
Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga, jer se njegova visina
određuje vrhom rotiranog kvadrata. Njegov pronalazač ga je ta-
kođer uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. Osim svih ovih li-
kova, mogu se, prema istraživanjima L. R. Spitzenpfeila, dokazati
odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. Kao podloga je
pri tome služio tzv. dijagonalni trokut. Tu je visina trokuta dijagonala
kvadrata konstruiranog nad polovicom baze - > @ ® ®
Tako oblikovani pravokutnik - » © ima odnos stranica 1 : VZ. To
znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika
ostaje odnos stranica 1 : V2. Zahvaljujući dr. Porstmannu, taj je
odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata - > © --> s. 4 d.

D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmeroku-

ta - > © - ® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1
do 7 -»(§)

Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje - > ® . Po-

stupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korije-
na za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Na osnovi približ-
nih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen pro-
stornu rešetku MERO prema načelu tzv. "puža" - > ® ®
Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima šta-
pova na čvorove. Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih kori-
jena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju ver-
ižni razlomci (-» s. 43) u obliku G =
n-1
Vn = 1 +
1+G
®
^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane
)) 1 V 2 - pravokutnik vrijednosti korijena
10

V~2 =

{ i + A—Uizi
V+—/
{ 1+ / +

• • •
3 7 17 41 99 239
12 29 70 1C

i n i i 11
f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž"

V 2 = 1,4142135

! > 1 1

0,5 1,5

0,6 5 7 1,4

0,58333 . . . 12 17 1.41667. . .

0,58621 . . . 9« 41 1.41379 . . .

0,5857143. . .
i
7 0 | 99 1,4142857 . . .

0,5857989 . . . 169 239 1,4142011 . . .

0,5857865 . . . V2 1,4142135 . . .
Primjeri za nepravokutnu
koordinaciju -> s. 56
MERO-prostorne rešetke: konstru- Verižni razlomci V2
irane na V2 i V3 -» s.90-92 ® V3

41
 ODNOSI MJERA
PRIMJENA QD

Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa, koji su prethodno nave-

0 Rimsko kazalište prema Vitruviju
© Proporcije zabatnog ugla dorskog
hrama na osnovi zlatnog reza.
Prema Moesselu Qp
/M deni, opisao je Vitruvius. Prema njegovim je istraživanjima primjeri-
ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu
\ VÀ7 V
/ — » © , a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). Obje konstruk-
3 cije daju dvanaesterokut, što se može prepoznati na stubištima.
1 V I 1 / 1 Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza, ali to
-L J_
nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište, čiji se tlocrt zasniva na
(2) Grčko kazalište prema Vitruviju peterokutu, nalazi se u Epidaurusu —
U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia, staroj luci
grada Rima, upoznato je načelo Svetog reza. To se načelo zasniva
na raspolavljanju dijagonale kvadrata. Spoje li se točke u kojima se
kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata, dobije se
rešetka s devet polja. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog
reza. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovlje-
nog osnovnog kvadrata, uz odstupanje od samo 0,6%. Zbog toga
sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » ©
© © © Čitav je građevinski kompleks, od situacijskog plana do
detalja opreme, sagrađen prema tim odnosima mjera. Palladio u
6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasni-
va na Pitagorinim radovima. On koristi iste prostorne odnose (krug,
(4)
v
—'
Kazalište u Epidaurusu
trokut, kvadrat itd.) i harmonije za svoje građevine —
Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u
potpuno jasnim formulacijama —>(n). Tako su Indijci u svojoj "Mans-
ara", Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou", ali prije svega
Japanci svojom "Kiwariho" - metodom - » BOL, stvorili gradi-
teljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme
gospodarske prednosti.

X X y / x ( V 2 = 1,4142. . .)
1 1 1
2 3 1,b
5 7 1.4
12 17 1,4166. . .
24 41 1,4137. . .

(5) Sveti rez, građevine u Antica Ostia Geometrijski princip

^g^ Podni mozaik u jednoj kući u ® Geometrijski k.juč za PaHadijeve @ Palladio. vjla Pisani u B a g n o l u
(7) Tlocrt cjelokupne gradnje
Antica Ostia

\ /
\ ji

t ft- Y
\ i g
\ /
B ^

• \

/.—. i.
\

S! - /
Èm
Osmerokutni sustav stupove formi-
ran od četverokuta podijeljen u po 6
Cehovska kuća Rügen u Zürichu Tlocrt upravne zgrade BMW-a u © f a s a d n i h elemenata. 48-kut razvijen
^l) Japanska riznica iz: ttrokuta -
Munchenu

42
 ODNOSI MJERA
PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA - » Q0
U 18. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i
prednost se daje aditivnome - » s. 59 d. Tek se uvođenjem modu-
larnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcional-
ne odnose mjera - » s. 40 @ - Podaci o koordinacijskim susta-
vima i mjerama -> s. 6 2 - 6 3
Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na

©
zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.
Geometrijska konstrukcija zlatnog
reza © Međuzavisnost kvadrata, kruga i
trokuta "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću
formula. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu ods-
ječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu
m = 0,382 •

- 2 dijela
L _ Major
- 3 dijela To znači: pokazuje povezanost odnosa propor-
- S dijelova Major Minor
- 8 dijelova cija između kvadrata, kruga i trokuta
- 13 dijelova
(D-
- 21 dio
- 34 dijela
Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom
_
55 dijelova 1
G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razlo-
~ 89 dijelova G
- 1 4 4 dijela
mak. ->(3)
Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert
"Bauordnungslehre"
Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji, prema Fibo-
Verižni razlomak: zlatni rez nacciju, stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo, solarni pleksus,
glava, prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL). Najprije je
Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina, a to
je 1,75 m - » s. 2 9 - 3 0 , koju je prema zlatnom rezu podijelio na mje-
G - 1 + ¿
re: 108,2 - 66,8 - 41,45 - 25,4. - > ®
G = 1 + -—- Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca,
1+1
1+1 ovdje nalazi vezu s engleskim colima, što kod većih mjera nije mo-
guće.
1+1
Zbog toga je 1947.g. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih
stopa = 1828,8 mm kao visine tijela.
Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže

Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu, pa je

uspostavio uz to i plavi red, polazeći od 2,26 m (vrhovi prstiju uz-
(4) Figura proporcija dignute ruke), koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda - > © .
Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u
Vrijednosti izražene u metarskom sustavu praktično primjenjive mjere. ->(§)

Crveni niz:Ro Plavi niz: BI

Centimetara Metara Centimetara Metara

95280,7 952,80
58886,7 588,86 117773,5 1177,73
36394,0 363,94 72788,0 727,88
22492,7 224,92 44985,5 449,85
13901,3 139,01 27802,5 278,02
8591,4 85,91 17182,9 171,83
5309,8 53,10 10619,6 106,19
3281,6 32,81 6563,3 65,63
2028,2 20,28 4056,3 40,56
1253,5 12,53 2506,9 25,07 A =108
774,7 7,74 1549,4 15,49 B = 216 (7J Modulor
478,8 4,79 957,6 9,57
295,9 2,96 591,8 5,92
182,9 1,83 365,8 3,66
113,0 1.13 226,0 2,26
69,8 0,70 139,7 1,40
43,2 0,43 86,3 0,86
26,7 0,26 53,4 0,53
16,5 0,16 33,0 0,33
10,2 0,10 20,4 0,20
6.8 0,06 7,8 0,08
2,4 0,02 4,8 0,04
1,5 0,01 3,0 0,03
0,9 1,8 0,01
0,6 1,1
itd. itd.

(ó) Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti

43

© Izvorna drvena konstrukcija,
osnova oblikovanja grčkih
hramova
Q¿\
© Drvena konstrukcija slična (T)
kakva se još i danas svugdje
primjenjuje
® zahtijeva okvirne elemente od čisto
Razvijena
površina 33 cm
© Čavlana drvena skeletna konstruk-
cija, svrsishodna, jeftina, ali bez vla-
stitog izraza. Bolje ju je sakriti opla-
© stupovima u vanjskom zidu. Polo-
tom ili žbukom
© Armiranobetonska konstrukcija s
uvučenim stupovima sa statički po-
( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna
•' vanjskom zidu između prozora —>
voljnim i ekonomičnim konzolnim
istakom s prozorskim vijencem
44
Oblikovanje u kaneu kojemu Grci
dalje razvijali na osnovi (J^
Konstrukcija od lomljenog kamena
obrađenog kamena
Armiranobetonska konstrukcija sa
vica debljine parapeta nalazi se
ispred stupova, oslonjena na kon-
zolni istak stropne ploče
ploča s tankim čeličnim stupovima u
s. 46.
DIJELOVI GRAĐEVINE
KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA
U početku ljudskih kultura vezovi, čvorovi i užad svojom tehnikom
uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike.
Kasnije se pojavilo građenje drvom, koje je u gotovo svim kultu-
rama osnova arhitektonskih oblika, čak i u grčkim hramovima
¡
Ove su spoznaje razmjerno nove, ali je sve veći broj primjera koji
dokazuju njihovu vjerodostojnost.
Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad - » QQ , u kojem je
posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture,
prije svega Alhambre u Granadi, temelji na tehnici građenja drvom.
Obrada interijera maurskih građevina, suprotno tome, proizlazi iz
tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama),
bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azu-
lejos" (glazirana glinena keramika). U nekim prostorijama Alcazara
u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu, toč-
no kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora.
Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen
u gips. Oblici koji su proizašli iz gradiva, tehnike i potrebe, uz iste
uvjete, u svim su zemljama i vremenima slični, ako nisu čak i jed-
naki.
Te "vječne oblike" dokazao je V. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjeri-
ma. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi, oni iz godine 3000
pr. Kr. i u današnje doba, slični su kao jaje jajetu.
Pri primjeni drugog gradiva, druge tehnike i drugačije uporabe na-
meće se i drugačiji oblik, iako povremeno isključivo ukrasni oblici,
koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik, skrivaju to oku, taje ili
čak prikazuju nešto drugo (barok). Za oblikovanje građevina od-
lučujući je dakle na kraju ipak duh vremena.
Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastan-
ka umjetničkog oblika nego rezultat. Svaki način građenja jednom
pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja, a dalje se
samo kultivira i usavršava. Danas se još zalažemo za odgovarajuće
izražavanje u betonu, čeliku i staklu; kod tvorničkih i drugih velikih
zgrada već su uspjela nova, uvjerljiva ostvarenja, jer za njih potre-
ba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> ©
Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine, prema njenoj određenoj
tehničkoj zadaći, daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i
cjeline. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte.
Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zada-
tak razraditi čiste konstrukcije, kako bi buduća vremena na njima
samo kultivirala čisti oblik -> (2). Daleko je važnija zadaća svih ar-
hitekata da, uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vre-
mena, ostvare njegove umjetničke predodžbe, kako bi temeljem tog
osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine
s. 47. Za to treba: osjećaj mjere, suzdržanost, prilagodba okolini, or-
ganska povezanost gradnje, prostora i konstrukcije i dobro us-
klađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Dakako
da se pri tom podrazumijeva tehničko, organizacijsko i gospodarst-
veno ispunjenje svrhe.
Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje,
"koji imaju što reći", podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem
"duha vremena".
Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor, zrelije će, sa-
držajnije i trajnije biti njegovo djelo. Takvo je djelo - zvuči paradok-
salno - lijepo za sva vremena, kao i svaka prava umjetnost.

SVODOVI
Primitivni narodi grade svoje
© okrugle kolibe od materijala koji se
nađe na licu mjesta, kamena, drve-
nih motki i pletera od lijana, oblože-
ne lišćem, slamom, trskom, krznom
ili sličnim materijalom
Bizantinski su graditelji prije 1400
godina izveli kupolu Aje Sofije nad
pravokutnim tlocrtom. Njena je kon-
strukcija izvana jasno vidljiva, ali iz-
nutra sakrivena optičkim efektima
(dematerijalizacija).
DRVO
Podnožje od
lomljenog kamena
®
U svim zemljama svijeta koje su bo-
gate drvom su brvnare slično obli-
kovane, kao posljedica konstrukci-
jskog rješenja
KAMEN
J • " ,
A
Od neobrađenog prirodnog kame-
na bez morta mogu se izvesti samo
niski zidovi (podnožja), stoga se
prva kamena kuća takoreći sasto-
jala samo od krova s niskim ulazom
Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja, a kasnije iz
toga nastaje čisti, ali često i besmisleni oblik, koji se pri pojavi
novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Za to se mogu naći
bezbrojni primjeri, od Likijskih kamenih grobnica, na kojima svaki
Blokovi od snijega Led k a 0
Prozor
Slično grade i Eskimi svoje ljetne
© kuće od kitovih rebara obloženih
krznom, s prozorima od morževih
crijeva, što odgovara "wigwamu" u
njihovoj pradomovini. Slična je i
zimska kuća "iglu"
Lučni vezač od trske
Hasura od trske
/ X
¡Tlinf A
Osim kružne kupole se kao pokrov
u mnogim krajevima može naći
bačvasti svod, od "vezača" od trske
i pokriven pletenom trskom (način
građenja u Mezopotamiji)
U područjima koja su siromašna
drvom razvila se skeletna konstruk-
cija (pojedinačni drveni stupovi i
prozori između njih). Kao ukrućenje
služe košnici u prozorskim parape-
tima
Obrađeni lomljeni kamen omoguću-
je izvedbu viših zidova, a uz upotre-
bu morta, čak i zabatnih zidova i
nadsvođenih otvora
GRAĐEVINSKI OBLICI
KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE
Rimljani su izgradili prve kupole od U Perziji su Sasanidi (6. st.) prilikom
© kamena. Na Pantenonu je to izvede-
no u najčišćem obliku, nad kružnim
tlocrtom.
građenja svojih prvih kupola polazi-
li od kvadratičnog tlocrta. Prelaz od
kvadrata na krug ostvaren je "trom-
pama"
\
... od kamena najprije u doba Rim- Polazeći od križnog svoda (prodor
ljana, a kasnije u graditeljstvu ro- dvaju bačvastih svodova) nastali su
manike (primjer: katedrala u Šibeni- u gotici primjenom šiljatih lukova
ku)
smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi,
čiji je način provođenja sila postao
bitnim obilježjem stila (potporni lu-
kovi i kontrafori)
Suprotno prethodnoj, razvila se ka- Panelna građevina dobiva svoj ob-
© natna konstrukcija s pojedinačno
razmještenim prozorima s ukrućen-
lik panelima koji se izrađuju u radio-
nici i brzo i jeftino sklapaju na gradi-
jem putem kosnika u uglovima i lištu
ispunom polja od vrbovog pruća i
gline
Težnja za što većim prozorima na
gradskim kućama dovela je do
U kasnijem se razdoblju uokviruju
otvori i zidaju uglovi točno obrađe- pojave zgrada s kamenim stupo-
vima, slična skeletnim drvenim
nim kamenom. Preostali dijelovi zi-
dova izvode se od nepravilnog lom- kućama -» uQ)
Ijenog kamena i žbukaju
laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija, do auto-
mobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za
bič).
45
 NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI - » tU
ČELIK

(5) Arh. L. Mies van der Rohe s (?) 1 ^

Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jed- lagani, a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima, skoro
va vidljivim stupovima - > 0 , ali nisu svugdje dopustive. Samo se u bez granica -> (3) Lagane, otvorene hale s malim brojem stupova i
rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi - » ( § ) . U daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čeli-
kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito kom ili aluminijem ->

ARMIRANI BETON

(ß) Arh. F L. Wright (7) Arh. F L. Wright (§) Arh. F L. Wright

Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootpo- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka ->
rne ili čak nezapaljive konstrukcije, pa obloženi čelični elementi ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§), jezgru zgrade-» @ ili ob-
sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- likovan poput gljivaste ploče-» (§).

LJUSKE

Arh. O. Niemeyer

Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primje- uzdužne ljuske - » ® , ritmički nastavljenih poprečnih Ijuski-
njuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima - » (9), nizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?).

Arh. M. Novicki s M. Deitrich

Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne
svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka
oblik lake viseće plohe _» (§).-» Armiranobetonske viseće plohe u

Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije, ne samo
zbog gradiva ili spoznaja iz statike, nego najčešće zbog duhovnog
poniranja u suštinu novoga načina građenja, tražeći odgovarajući
izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. Odlučujuća je
razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije, suprotno vre-
menu cara VVilhelma, kada su se primjenjivali postojeći oblici i upot-
rebljavali se u svakoj konstrukciji, bez obzira na to je li od kamena,
drva ili gipsa, tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao
"dekoracija".

46
 ZGRADA I OBLICI
KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA
VANJSKI PRETPROSTORI

®
Oko 1500. g. su kuće i cijeli gradovi
bili opasani zidovima i zatvoreni
teškim vratima
©
Oko 1700. g. zid i vrata služe samo
kao ograda, omogućujući pogled
koji mnogo obećava
© U 19. stoljeću je kuća još zatvorena,
ali je okolni prostor otvoren okružen
niskom ogradom
©
U 20. stoljeću nema više nikakvih
ograda (naročito u Americi), kuća
stoji u velikom, zajednički njegova-
nom perivoju, nenametljivo među
drvećem
ULAZI

Okog. 1000. su na brvnarama vrata Oko 1700. g. ulazna vrata imaju

® bila niska, s visokim pragom (nije
bilo prozora, svjetlo je dolazilo kroz
(&)
otvore u krovu)
na, postoji zvekir, prozori s rešetka-
ma i malim okruglim ispupćenim
© ukrasne prečke, prozirno staklo i
potezno zvono
® U 20. stoljeću povezuje suhi hodnik
automobil s vratima od zrcalnog ar-
staklima miranog stakla. Fotoćelija otvara
vrata i ujedno najavljuje posjetitelja

VEZE PROSTORIJA

1
i]
1 —
[ ii
1

fj J l I-4
« '
1

j1
1 c i
i

(9) Oko 1500. g. niska teška vrata, će-
lije s oskudnim dnevnim svjetlom,
pod od širokih kratkih dasaka
® Oko 1700. g. široka dvokrilna vrata,
prostorije u nizu, pod od parketa
V Pomična stijenka
klizni prozor
Oko 1900. g. klizna vrata za spa- U 20. stoljeću promjenljive prostori-
® janje prostorija, obloga poda lin-
oleumom, klizni prozori i potezne
je, klizna vrata i zrcalni prozori na
električni pogon, markize (platneni
zavjese krovovi koji se mogu smotati) kao
zaštita od sunca

Zahod i Spavaća
bide soba

Strana prema vrtu

Kamena kuća oko 1500. g. Masivni
Drvena kuća oko 1500. g. je odraz
zidovi kao zaštita od neprijatelja i
kraja, načina građenja (brvnara) i
hladnoće zauzimaju istu površinu
načina života (mali prozori)
kao prostorije
Kuća oko g. 2000. s vitkim nosivim čeličnim stupovima, neovisno o njima tanki ne-
nosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku, termičku i
klimatsku izolaciju. Između predsoblja, dnevne sobe i blagovaonice ne postoje
vrata, samo prostorno razdvajanje
Arh.. Mies v d. Robe

U razdoblju između otprilike godine 1500. - vremena spaljivanja
vještica, praznovjerja, sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave, čiji se
oblici ponekad i danas još priželjkuju - i našega doba postoji golem
tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha.
Na građevinama i njihovim dijelovima, a i na drugim stvarima i nači-
nu života, jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slo-
bodniji i samosvjesniji, a građevine svjetlije i lakše. Za modernog
čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja, razbojnika ili de-
mona, nego nenametljivi, lijepi i oslobađajući okvir za život, otvoren
prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda.
Pod time, doduše, svatko zamišlja nešto drugo; o stvaralačkoj sna-
zi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati, i u kojoj je mjeri
sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. 44.
Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. Mnogi su
investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. stoljeću, a ma-
lobrojni su već stigli u 20. stoljeće. Poklapanje stoljeća ovdje pred-
stavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta.

47
 - M . 1:2000" PROJEKT
POSTUPAK IZRADE

Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku

jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom
mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno
s. 271 i prema stranama svijeta. Tijekom ovog rada projek-
tantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim
duhovnim okom.
Sada slijedi, na temelju opisanog postupka definiranja površi-
ne zgrade, konačna lokacija zgrade na zemljištu.

(T) Četiri prijedloga položaja zgrade na
gradilištu od 3000 m2 s padom tere-
na prema sjeveroistoku. Investitor
je predvidio varijantu.4, a prihvaće-
na je varijanta 1 (2)
/o*} Kod ove varijante je pad terena
¡Spred zgrade povoljan, gospodar-
s ki dio objekta je na zapadu, izlaz i
kolni prilaz s ulice na sjeveru,
Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta, smjerova vjetra,
mogućnosti prilaza, položaja zemljišta, postojeće vegetacije i
susjedstva. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više
pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i
protiv, ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući po-
ložaj zgrade.
Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo,
pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Sad počinju
"porođajne muke" prvoga projekta zgrade, ponajprije u duhu,
pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog
zadatka i njegove duhovne pozadine.
Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba
cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja, te iz
toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled.
Ovisno 0 arhitektovu temperamentu, kod jednoga je ishod ono-
ga "rađanja" slobodna skica ugljenom, a kod drugoga filigrans-
ka crtarija. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost
prve skice.
S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće
raste jasnoća misaone predodžbe.
Stariji, zreli arhitekti, često su u stanju projekt neposredno pro-
storučno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konač-
no rješenje. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi, ali im

Idejni projekt zgrade ima nedostat- Definitivni projekt zgrade s uklonje- najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja.
© ke! Garderoba i vjetrobran preveliki,
kupaonica i prostorija za priprema-
nim nedostacima. Bolje su obliko-
vane prostorije. Zbog prirodnog
Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka
nje preuske, opasne stube u hodni- pada terena su spavaće sobe 2,5 m 3 do 14 dana, jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštri-
ku, iz kuNnje nema pregleda nad iznad terena, garaža ispod njih u ra-
zini terena (3) je zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjan-
ulazom (3)
je. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i ko-
risne dogovore sa suradnicima i investitorom.
Projektni program
Sad počinje razrada projekta, dogovor sa statičarom i projek-
Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz tantima grijanja, vodoopskrbe i elektroinstalacija - ukratko, ut-
pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. 49 i 50. vrđuje se konstrukcija i instalacije.
Prije početka projektiranja mora biti poznato: Nakon toga, ali često i u tijeku rada, podastiru se nacrti nad-
1. Položaj i veličina zemljišta, visinske razlike u njemu i u odnosu
ležnim organima vlasti. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci.
prema cesti.
Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije, građevinski propisi, U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema
urbanistički uvjeti itd. propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pri-
Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog in- stignu i ponude, pa se radovi mogu ugovoriti i započeti.
ženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski ela- Za opisane radove arhitektu, ovisno 0 okolnostima, treba 2 do
borat.
3 mjeseca za veću obiteljsku kuću, a 3 do 12 mjeseci za velike
2. Zahtijevane prostorije glede površine, visine, položaja i među-
sobnih funkcionalnih veza. zgrade (bolnice i si.).
3. Dimenzije postojećeg namještaja. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti, jer se valja-
4. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zem- na priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova
ljišta, uređenje gradilišta, građenje itd. -» s. 51-58.
građenja.
5. Način građenja koji treba primijeniti; kad zgrada ima pokrov
Važna pomoć pri tome su upitnici s. 49 i 50 i građevne
crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim
krovom. knjige s. 59.

48
 PROJEKT
PREDRADNJE - SURADNJA INVESTITORA - » QP

Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" cr-
teži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena.
Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru; pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na
gradilištu.
Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci, koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci,
ubrzavaju napredovanje. Sigurno su odstupanja potrebna, ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju kori-
stiti, makar samo kao poticaj.
Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada, a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima, primjerice ob-
rascima za predračun troškova.

Upitnik za izvještaj o narudžbi 6. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv, adresa, telefon)
7. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa
Izvještaj za narudžbu br.: osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada?
Izdavatelj naloga: 8. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog
Narudžba: statusa rukovoditelja gradnje?
Izvjestitelj: 9. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema
Kopije za: za to - telefon, pisaći stroj?

I. Podaci o investitoru
1. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? 1 Pov-
Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? r jerlji-
Odakle potječu podaci? J vo!
2. Kakvo je poslovno ponašanje?
3. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je pos-
ljednja instancija?
4. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom
pogledu?
5. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A
posebno u svezi s našim načinom rada?
6. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti
pozornost?
7. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće
posljedice?
8. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti?
9. Moraju li crteži biti razumljivi za laike?
10. Tko je prije davao arhitektonske savjete?
I I . Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao?
12. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje ve-
ličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da do-
bijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim
uspjehom?
11. Pogodba cijene
1. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene?
2. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih
IV. Općenito
1. Ako nema ograde, treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može
li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpis-
nu ploču za gradilište? Natpis na njoj?
2. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta?
3. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje?
4. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda?
5. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan?
6. Radno vrijeme građevinskih radnika?
V. Projektni zadatak
1. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga
mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka pro-
jektiranja ponovno potvrditi?
2. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim
zgradama? -> VIII, 9.
3. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja?
Prostorni plan?
4. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome
nalazi u našoj dokumentaciji?
5. Gdje je sličan objekt primjerno izveden?
6. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno?
VI. Osnove oblikovanja
1. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svi-
jeta? Smjer vjetra?
2. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? ->
VIII, 9.

radova? 3. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta

3. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati
cijenu?
4. Kolika je investicijska svota?
5. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi?
6. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor?
III. Osobe i poduzeća vezani na posao
1 - S kim treba voditi sve pripremne dogovore?
2. Tko je nadležan za koja specijalistička područja?
3. Tko kontrolira račune?
4. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti?
5. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do
koje svote? Postoji li za to pismena ovlast?
snimatelja)? Naručeno?
4. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju?
5. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija?
Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta, ve-
ličina)?
6. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir?
7. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja?
8. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novog-
radnji za ovo gradilište?
9. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne
dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga
već u fazi idejnog projekta?
10. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je
rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije?

49

VII. Tehničke podloge
1. Kakvo je temeljno tlo toga kraja?
2. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje?
S kojim rezultatima?
3. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti?
4. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši
vodostaj?
5. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koli-
ko katova? Koliko je dubok bio podrum?
6. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim?
7. Na koji način treba izvoditi građevinu?
Posebno važno:
Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime?
Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode?
Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje?
Čime? Obloge?
Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime?
Obloge?
Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime?
Obloge? Zaštitni premaz?
Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra?
8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno?
Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Verti-
kalno?
9. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi?
10. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje?
11. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta sta-
kla? Način otvaranja? Jednostruki, krilo na krilo, s kutijom?
12. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S
gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom?
13. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loži-
vim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s
kišnicom za punjenje sustava?
14. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na ko-
jem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za
omekšavanje?
15. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Od-
stranjivanje plinova? Odvlaživanje?
16. Kakvo hlađenje? Priprema leda?
17. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatro-
gasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilaci-
je tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani?
18. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji
je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne
vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta Si se to? Vla-
stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicio-
niranje?
19. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ?
Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavl-
janje instalacije? Odzračivanje?
20. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka?
Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noć-
na tarifa od - do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska
stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije?
Dizelski agregat, parna turbina, vjetrenjača?
21. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje?
22. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj?
23. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili pa-
rapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje?
24. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cije-
vna pošta?
50
PROJEKT
UPITNIK
25. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vr-
stu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira?
26. Ostalo.
VIII. Podloge za projektiranje
1. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li
u njemu relevantnih podataka za projektiranje?
2. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o pro-
metu?
3. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren?
4. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno?
5. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe?
6. Uvjeti rješenja kanalizacije?
7. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu?
8. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektra-
ne? Kabliranje ili zračni vod?
9. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način
građenja?
10. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove?
11. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta?
12. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potre-
ban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? For-
mati nacrta? Kopije u plavoj, crvenoj boji? Kaširano na
\ platnu?
13. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je
ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje
nadležna institucija za graditeljstvo?)
IX. Podaci za izvedbu
1. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolod-
vora?
2. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolo-
sijek? Mogućnosti istovara?
3. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor - eventualno ob-
lice, talpe?
4. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih
površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u
odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano ra-
diti jedan pored drugoga?
5. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje?
Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi?
6. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su roko-
vi i načini isplate primjereni?
7. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena?
X. Rokovi
1. Skice za dogovor sa suradnicima?
2. Skice za dogovor s investitorom?
3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova?
4. Projekt (mjerilo)?
5. Predračun?
6. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu, sa statičkim proračunom
i ostalim potrebnim prilozima?
7. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole?
Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja?
8. Izvedbeni nacrti?
9. Datum raspisa natječaja?
10. Rok predaje ponuda?
11. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe?
12. Početak građenja?
13. Prijam grubih građevinskih radova?
14. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)?
15. Završni obračun?
SISTEMATIZACIJA
A Definiranje pojmova
1.0 Građevina - projekt
2.0 Građevina - izvedba
B Aktivnosti pri izvedbi građevine
1.0Plan izvođenja
1.1Definiranje aktivnosti / sadržaji
1.2Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja
1.3Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe
* izvedbeni nacrti
* nacrti detalja, nacrti pojedinosti
* posebni crteži
* građevna knjiga
2.0 Ugovaranje radova
2.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji
2.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova
2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova
* BGB
* VOB (dijelovi A/B/C, uvodne napomene)
* opis aktivnosti (popis aktivnosti, programi aktivnosti)
* knjiga standarda za radove
* LV - uzori
* podloge namijenjene izvođaču
3.0 Nadzor
3.1 Definicija aktivnosti / sadržaji
3.2 Ciljevi / rizici nadzora
3.3 Sredstva / instrumenti nadzora
* podloge za AVA, sredstva / instrumenti planiranja
izvedbe (crteži, podaci iz ugovora o građenju)
* tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjevi-
ti dijagrami, linijski dijagrami, mrežno planiranje)
C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP
A Definiranje pojmova
Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adek-
vatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Archi-
tekten und Ingenieure - propisi o honoriranju arhitekata i inženjera
na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inže-
njera i arhitekata) [poglavlje 1.]
1.0 Projekt građevine
HOAI, članak 15., faza izrade (LPH) 1-4:
prikupljanje podloga (3%), idejni projekt (7%), glavni projekt (11%),
ishođenje dozvola (6%); "projektantske aktivnosti" - 27% od ukup-
nog honorara [poglavlje 2.]
2.0 Izvedba građevine
HOAI, članak 15., faza izrade (LPH) 5-9:
izvedbeni projekti (25%), pripreme ugovora (10%), suradnja oko
ugovaranja (4%), nadzor (31 %), briga oko objekta i dokumentaci-
ja (3%); "aktivnosti oko izvedbe" - 73% cjelokupnog honorara s.
55 (2). HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi, tj. temeljne aktiv-
nosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi.
B Aktivnosti pri izvedbi građevine
1.0 Plan izvođenja
1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Ovu materiju propisuje HOAI,
članak 15., faza izrade 5.
* Osnovni radovi:
Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješe-
nja), uzevši u obzir urbanističke, oblikovne, funkcionalne, tehničke,
građevno - fizičke, gospodarske, energetske (npr. u smislu racio-
nalne upotrebe energije), biološke i ekološke zahtjeve, koristeći pri-
loge drugih stručnjaka, tako da se postigne rješenje pripravno za iz-
vedbu.
Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima, primjeri-
ce definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih ele-
menata u mjerilu 1:50 do 1:1, s potrebnim tekstualnim napo-
menama.
IZVEDBA GRAĐEVINE
-»ro
Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda
prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1, s potrebnim tekstualnim objašnjen-
jem; određivanje materijala.
Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje
njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu.
Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja
objekta
* Posebne aktivnosti:
Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi, kao podlo-
ge opisa i programa izvedbe radova *).
Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija, kao podlo-
ge opisa i programa izvedbe radova *).
Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opi-
sa i programa izvedbe radova, te usporedba s projektantskim pla-
novima*).
Razrada detalja.
Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba, koje nisu surađivale na
izradi projekata, glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima
(npr. radionički nacrti izvođača, isporučiteljevi nacrti rasporeda stro-
jeva i njihovih temelja), ako se ti radovi odnose na elemente koji
nisu mogli biti uključeni u predračun.
*) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe rado-
va u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. U tom slučaju ot-
padaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova, ako se
primijeni opis i program izvođenja radova.
1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja
Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i po-
grešaka. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički
problemi do u detalje te njihova provjera s formalne, pravne, teh-
ničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski pro-
pisi, uredbe, npr. izvršne odredbe, smjernice, npr. smjernice za mje-
sta okupljanja; tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća
građenja, npr. DIN-norme, konzultacije s ekspertima; ekonomske
podloge: instrumenti za kontrolu troškova, npr. procjena / obračun
troškova usp. DIN 276, i prema potrebi konzultacije s ekspertima).
Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka
materijala (otklanjanje nedostataka, propadanje), gubitaka radnog
vremena (prazan hod, udvostručenje rada), stalnog smanjenja vri-
jednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi.).
1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja
* Izvedbeni nacrti, sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kota-
ma; uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. 55 @ •
* Parcijalni nacrti (= nacrti detalja, pojedinačni nacrti),
dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine; uo-
bičajena mjerila 1 : 2 0 , 1 : 1 0 , 1 : 5 , 1 : 1 - » s. 55
* Posebni nacrti, - izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. armi-
ranobetonske, čelične, drvene itd.) - prikazuju druge dijelove građe-
vine / uređaje prema potrebi; uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o kon-
strukciji. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356, mogu se ri-
ješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi
povezano s AVA (usp. niže) (odgovarajući software na raspola-
ganju).
* Građevne knjige (= knjige prostorija) - sadrže tablično potpune
podatke o veličinama (npr. duljina, širina, visina, površina, volumen
prostorije ili dijela prostorije itd.), o materijalima (npr. obloge zidova,
podne obloge itd.), o opremi (npr. instalacije grijanja, ventilacije, sa-
nitarija, elektroinstalacija itd.), pa su podloga funkcionalnog opisa
aktivnosti (= opis i program izvedbe radova, posebno aktivnost
HOAI, članak 15. LPH 5, suprotno od opisa i programa izvedbe, os-
novna aktivnost, HOAI, čl.15. LPH 6; usp. VOB/Ačl.9.).
51
2.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju)
2.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Ovu materiju propisuje HOAI,
čl. 15., faza izrade 6+7
* Osnovne aktivnosti:
- iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opi-
sa radova, uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na pro-
jektu;
- sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama;
- usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na
projektu;
- sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova;
- prikupljanje ponuda;
- kontrola i vrednovanje ponuda, uključujući sastavljanje pregleda
cijena po vrstama radova, uz suradnju svih sudionika faza aktiv-
nosti 6 i 7;
- usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudje-
luju u ugovaranju;
- pregovori s ponuđačima;
- rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili
paušalnih cijena iz ponuda;
- suradnja pri dodjeli posla.
* Posebne aktivnosti:
- sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građev-
nom knjigom *);
- sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja ak-
tivnosti;
- sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih
stručnih suradnika na projektiranju;
- kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova,
uključujući pregled cijena *);
- sastavljanje, kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema po-
sebnim zahtjevima.
2.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova
Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi plano-
ve izvedbe u okviru građanskog prava, utvrđeno odgovarajućim
uredbama (usp. Građanski zakonik, BGB - Bürgerliches Gesetz-
buch, članci 631 .-651., odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih
radova, VOB - Verdingungsordnung für Bauleistungen, dijelovi
A/B/C ) s. 55 © .
Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. 55 © za defini-
rane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugova-
ranje radova, kao npr. opis radova / uvjeti ugovora itd. + pismena
potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja ra-
dova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i
ostajanja u obvezi itd.).
Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom po-
nuđača, odnosno njegova ovlaštenog zastupnika, postaju ponuda -
a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve
modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja; npr. vrsta / op-
seg radova, cijene, rokovi, odgovornost itd.)
Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju
iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između
ugovornih strana - međusobne obveze jasno utvrditi.
Nejasne, nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših
ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke /
smanjenje vrijednosti / dodatne troškove.
2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova
* BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugo-
voru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naruči-
telja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. Članci 631 .-651.
Sadrže prave norme za ugovore o radu. Naslovi / sadržaji pojedinih
članaka su: čl.631. suština ugovora o radu, čl.632. naknade, čl.633.
jamstvene obveze izvođača, otklanjanje nedostataka, čl.634.
postavljanje rokova i mogućnost promjene, smanjenja i prekida,
52
IZVEDBA GRAĐEVINE
->&)
čl.635. naknada štete zbog neizvršenja. ČI.636. kašnjenje izvedbe,
čl.637. prestanak jamstva, čl.638. kratka zastara, čl.639. prekid i
obustava zastare, čl.640. obveze prihvaćanja naručitelja, čl.641.
dospjelost plaćanja, čl.642. suradnja naručitelja, čl.643. otkaz od
strane izvoditelja, čl.644. nositelj rizika, čl.645. jamstva naručitelja,
čl.646. dovršetak preuzimanja, či.647. založno pravo izvoditelja,
čl.648. hipoteka na građevinsko zemljište, čl.649. otkaz od strane
naručitelja, čl.650. predračun, čl.651. ugovor o isporuci djela -» s.
55©-©
* VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima pose-
ban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o
tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i
pravni problemi / zahtjevi (usp. AGB - zakon). VOB nije zakon ni
pravni propis, pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio
B/C, moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta, usp. AGB - zakon,
čl. 23.5.).
Podjela VOB-a u tri dijela:
- VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih
radova
Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja,
izdavanje radova, ugovaranje. Odredbe VOB/A imaju obilježje pre-
poruke (za privatne investitore) - a obavezujuće su za javnopravne
investitore.
- VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe
građevinskih radova
Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore,
koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako
dogovoreno. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. 1. vrsta / opseg rada,
čl. 2. naknade, čl. 3. podloge za izvedbu, čl. 4. izvođenje, čl. 5.
rokovi izvedbe, čl. 6. ometanje i prekid izvođenja, čl. 7. podjela rizi-
ka, čl. 8. otkaz od strane naručitelja, čl. 9. otkaz od strane izvodite-
lja, čl. 10. odgovornost ugovornih strana, čl. 11. kaznene odredbe,
čl. 12. preuzimanje, čl. 13. jamstva, čl. 14. obračun, čl. 15. rad u
akordu, čl. 16. isplata, čl. 17. osiguranje, čl. 18. sporovi.
- VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugova-
ranje građevinskih radova (ATV)
Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr.
zemljani radovi, zidarski radovi itd.) prema jedinstvenoj sistema-
tizaciji s. 55 ©
0. Upute za opis radova - pomoćne napomene za sastavljanje
jednoznačnih, iscrpnih raspisa (br.01 opći neophodni podaci, br.02
potrebni dopunski podaci, usp. VOB/A, članak 9.1.
1. Važeće područje, - upućivanje na postojeće DIN-norme (teh-
ničke odredbe za izvođenje); generalna klauzula: "Gradiva i građe-
vinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku, istovar i
skladištenje".
2. Gradiva / građevinski elementi, - uvjeti kvalitete, "standardi" za
gradiva /građevne elemente (DIN-norme, službena odobrenja).
3. Izvođenje, - propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DIN-
norme) usmjereno na "standardno izvođenje".
4. Pomoćni radovi / posebni radovi, - utvrđivanje vrste / opsega
pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez po-
sebne naplate.
5. Obračun - propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvede-
nim količinama (odnosi se na obračunske jedinice, razgraničenje di-
jelova građevine koji se međusobno isprepleću, ponovljena izmjera
odnosno odbici).
Opći sastavni dijelovi ugovora, najčešće nedovoljni za jedno-
značno, zaključno reguliranje, dopunjuju se "prethodnim napo-
menama" (dodatni ugovorni uvjeti, posebni ugovorni uvjeti, ne smi-
ju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje, uz potpunu
primjenu odredaba AGB - zakona (uravnoteženost VOB-a kao IZVEDBA GRAĐEVINE
"cjeline"),
_ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB
"može se - odredbe", npr. Postupak prijama itd.
kompletu postaju vrlo opsežni. Ponuđači: različiti izdavači
- mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe
->• s. 56
definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a),
* Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude
npr. izvještaji u građevnom dnevniku, način izražavanja itd.
dodatne informacije, pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijs-
s. 56
kih detalja.
* Opis aktivnosti, kao jednoznačna, iscrpna definicija aktivnosti,
Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (teksto-
postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju —> s. 56 Treba
vi, proračuni). Kombinacija podataka za izdavanje radova i plani-
razlikovati:
ranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Com-
- opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A, čl.9,/3-9);
puter Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) -
- opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti, FLP; VOB/A,
softvvareom.
ČI.9./10-12).
Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju po- 3.0 Nadzor (nadzor na građevini, objektu / dokumentacija)
pise radova tako da postaju opisi radova. 3.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI, čl.
popisi aktivnosti, rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je 15. faze aktivnosti 8 i 9.
opis dijela aktivnosti prema vrsti, kakvoći, količini, dimenziji, obil-
* Osnovne aktivnosti:
ježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. 56 @ mogu se raščla-
- nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom
niti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi
dozvolom, planovima izvođenja i opisima aktivnosti, kao i s opće-
dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz
nito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima;
pomoć "prethodnih napomena" ->s. 56
- koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru;
Programi aktivnosti, opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikov-
- kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata;
no, funkcionalno, tehnički, ekonomski) koji se odnose na dovršenu
- sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram);
aktivnost. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno:
- vođenje građevnog dnevnika;
popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama; moguć je standardizi-
- zajednička izmjera radova s izvođačima;
rani popis aktivnosti bez naznake količina).
- prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključe-
Opisi aktivnosti - kao dio podloga za pogodbu radova - unošenjem
nih u projektiranje i nadzor; utvrđivanje nedostataka;
cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugo-
- kontrola računa;
vora o građenju. Ima li proturječnih dijelova ugovora, vrijede redom
- utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisi-
(usp. VOB/B čl. 1.1):
ma za obračun u stanogradnji;
Opis aktivnosti, posebne ugovorne odredbe, eventualne dodatne
- zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima;
ugovorne odredbe, eventualni dodatni tehnički uvjeti, opći tehnički
- predaja objekta, uključujući sastavljanje i predaju potrebnih pod-
uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle
loga, npr. upute za rukovanje, atesti;
"posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. 56
- popis jamstvenih rokova;
* Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže
- nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom
pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove, tehnički
primanja radova;
besprijekorne, potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa
- kontrola troškova;
pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktiv-
- obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamst-
nosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova
venog roka izvođača;
prema VOB/C).
- nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamst-
Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 od-
venog roka, ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih ra-
jeljaka. Svako poglavlje ima svoj broj. Tako se pojedini tekstovi (po-
dova;
vezani u poglavlje, prema potrebi iz 5 odjeljaka; skraćeni tekst /
- suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja;
opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka, tj. vrste radova + broj
- sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.
pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. 56
* Posebne aktivnosti:
Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionaliza- - sastavljanje, nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata;
ciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički - sastavljanje, nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova
odbor elektronika u graditeljstvu, GEAB; cilj: primjena jedinstvenih vremena, troškova ili kapaciteta;
standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području - djelatnost odgovornog voditelja gradnje, ako ta djelatnost prema
cijele države). zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktiv-
Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: nosti iz faze aktivnosti 8;
- katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju - sastavljanje plana zaliha;
(StLK), područja aktivnosti 100-199; - sastavljanje popisa opreme i inventara;
- katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK), područja akti- - izrada uputa za čuvanje i održavanje;
vnosti 200-299; - promatranje objekta;
- knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB), pod- - upravljanje objektom;
ručja aktivnosti 400-499; - obilazak građevine nakon predaje;
- regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika, pod- - kontrola radova na čuvanju i održavanju;
ručja aktivnosti 800-999. - priprema brojčanih podataka za datoteku objekta;
* LV - obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi - iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokaza-
(prethodnik StLB). Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više telja;
varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem), pa zbog toga u - preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.

53
3.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora.
Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta:
- kontrola, izmjere, obračun kao dopuna AVA (raspis, izdava-nje,
obračun; usp. poglavlje izdavanje posla) -> s. 57
- planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog
menadžmenta (raspoloživost ljudi, mehanizacije, materijala u
pravo vrijeme, u potrebnoj količini, na pravom mjestu).
Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građe-
nja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. Loš
nadzor, manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg
izvođenja, nedostataka (vidljivi / skriveni), pogrešaka u obračunu,
povećanja troškova, opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i mate-
rijal. Nezadovoljavajući projektantski menadžment, odsutnost koor-
dinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova.
3.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor
* Podloge AVA, kao i sredstva / instrumenti za planiranje iz-
vedbe objašnjeni su pod 1.3.12.3. Građevinski nadzor temelji se na
projektu (izvedbeni nacrti, nacrti detalja, posebni crteži), te eventu-
alnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o gra-
đenju.
* Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje
koriste različite uobičajene metode:
- Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno
(= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese, a horizontalno
(= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskust-
venih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovara-
juće horizontalne crte. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti
prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. Popisi aktivnosti
( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripo-
mažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno -
ostvareno.
Prednosti gantograma: preglednost, očiglednost, čitljivost (prikaz
proporcija vremena). Nedostaci gantograma: paušalnost, neraš-
članjenost dijelova procesa, teškoće u prikazu kombinacija / ovis-
nosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena traja-
nja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa, ne može
se ustanoviti). Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez po-
sebnog smjera dovršavanja, planiranje pojedinih tokova (programi
aktivnosti), planiranje ulaganja (program radne snage / program
opreme) - » s. 57 @ .
- Linijski dijagrami (dijagrami brzine, puta [količina], vremena)
predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno
o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane), a na drugoj
jedinice duljine puta (rjeđe količina). Iz toga se raspoznaje brzina iz-
vođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i pro-
storni razmaci između aktivnosti. Prednost: očigledna predstava br-
zina i kritičnih razmaka. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju
različitih aktivnosti (prostorno, vremenski kad tijeku građenja ne-
dostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka
građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina, visina, npr. ce-
ste, potkopi i si., tornjevi, dimnjaci i si.) - « 5 7
- Mrežni planovi, rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraži-
vačke oblasti Operation Research) [si.22], služe analizi, prikazu,
planiranju, upravljanju, kontroli odvijanja radova. Uvršta-vanjem što
više ulaznih parametara (vrijeme, troškovi, sredstva za izvedbu itd.)
prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti.
Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O)
(startni čvor, pojmovi vidjeti DIN 69900, list 1), pronalaze (proračun
unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka, FAZ /
najraniji termin završetka, FEZ) za nastupanje svih događaja / pro-
cesa (D = trajanje, vrijeme između početka i završetka procesa).
Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin
završetka FZ(n). Uključene prethodno procijenjene vremenske
54
IZVEDBA GRAĐEVINE
CD
rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n),
najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka, SAZ / najkasnije
rokove završetka, SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa
(proračun unatrag), najkasniji projektni rok početka SZ, odnosno
ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP =
najkasniji rok SZ . najkasniji početni, završni rok SAZ / SEZ minus
najraniji rok - najraniji početni, završni rok FAZ/FEZ) - » s. 57
Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice /
čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. 57 @
1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical - Path -
Method, CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). Čvorovi
predstavljaju početne i završne događaje procesa. Temeljni pore-
dak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvan-
tificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka
prethodnog do početka sljedećeg događaja; završni događaj pro-
cesa A = početni događaj procesa B). Vremenski model je determi-
niran (tj. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme).
Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno, međuzavisnosti
dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju
se fiktivnim procesima (nulte veze, Dummy, odnosi redoslijeda u
streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. 58 @ -
Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama proce-
sa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama
vremena) s. 58
2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra - Potential -
Method, MPM) prikazuju procese čvorovima. Strelice odražavaju
odnose organizacije radova. Temeljni odnos organizacije (def.v.g.)
kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do
početka sljedeće aktivnosti; početni događaj aktivnosti A = početni
događaj aktivnosti B). Vremenski model je determiniran (v. CPM).
Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa
(usp. CPM) - » s. 58 @ @
3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja
(Progmamm Evaluation and Review Technique, PERT) prikazu-
ju događaje čvorovima. Strelice odražavaju odnose organizacije
radova. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje
vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti).
Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze
(procese kao strelicu, događaje kao čvor).
Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja,
ali nema primjenjivane metode.
Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog
planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vre-
menskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano
upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim ak-
tivnostima). Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje
služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi).
Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju
(dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena), pri-
kazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM; ali
CPM je rašireniji u praksi; stariji, razvijeniji, organizacijski odnosi
koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivno-
sti u 70-80% slučajeva).
Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani, ali nedovoljno ilustrativ-
ni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma, v.g.) Kao
pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV
(za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih po-
dataka iz liste procesa). Postoji odgovarajući software (pretežni dio:
CPM).
 L P H 1 Prikupljanje podloga

l p h 2 Idejni projekti
ORGANIZACIJA GRAĐENJA
LPH 3 G l a v n i projekti
->QQ
l p h i. Planovi z a građ. d o z v o l u
Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB
l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu VOB/B
§632 Naknade § 2 Naknade I
|§ 14 Obračun |
§ 15 Rad u akordu
l p h 6 Priprema z a ustupanje radova
§ 6 3 3 Nedostaci § 4 Izvođenje (br 7)
l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju
§ 13 Jamstvo (br. 3, 5, 6)
|§ 17 Osiguranje |
§ 634 Postavljanje rokova, |§ 13 Učinci jamstva (br. 3, 6)
promjene, smanjenje
§ 635 Naknada štete § 4 Izvođenje (br. 7)
§ 8 Otkaz putem A G (br 5)
§ 13 Jamstvo (br. 7)
§ 636 Zakašnjenje izrade § 5 Rokovi izvođenja
§ 637 Prestanak jamstva § 13 Jamstvo (br. 3)
§ 638 Zastara (kratka) |§ 13 Jamstvo (br. 3, 7)
§ 639 Zastara (prekid, obustave) |§ 13 Jamstvo I
§640 Prijam |§ 12 Prijam |
§ 641 Dospjelost plaćanja |§ 16 Plaćanje |
§ 642 Suradnja naručitelja § 4 Izvođenje
§ 643 Otkaz od strane izvođača § 9 Otkaz putem A N
§ 644 Rizik § - uputa § 12 br. 6
§ 645 Odgovornost naručitelja § 7 Podjela rizika
§ 646 Dovršenje umjesto prijama § 12 Prijam
§ 647 Pravo izvođača na hipoteku - ne postoji
§ 648 Hipotekarno osiguranje građevine - ne postoji
§ 649 Pravo otkaza naručitelja 8 Otkaz putem A G
§ 650 Predračun troškova - uputa § 2
§ 651 Ugovor 0 isporuci - nije predmet V O B

lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre", dio 1, Werner Verlag,

© Düsseldorf, 1985. s. 49

Opseg ugovora i
prijevremeni raskid
Izvođenje, smetnje,
preuzimanje

VOB/B Izvođenje

Podnošenje rizika,
Izolacija
odgovornost, garancija
Plaćanje
Podloga za pad (8) Opći uvjeti ugovaranja
8 cm, arm. betonska ploča
Procjedni otvor 10 cm
1. Zemljani radovi i temeljenje 2. Grubi radovi
(F) DIN 18300 Zemljani radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi
(3) Nacrt detalja (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. bet. radovi
(R)DIN 18302 Građenje bunara (R) DIN 18332 Radovi s prirod, kamenom
[Ugovor 0 građenju) (R)DIN 18303 Zagrađivanje (F) DIN 18333 Radovi s beton, blokovima
" r (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. konst.
Dodatak (R)DIN 18305 Navodnjavanje (R)DIN 18335 Građenje čelikom
(F) DIN 18306 Odvodnjavanje i (R)DIN 18336 Izolaterski radovi
I Podloga za ustupanje
Cijena + kanalizacija (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo-
(4^) Ugovor o građenju Dopisi + [Pogodbene podloge (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi - izolaterski radovi
(F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18339 Limarski radovi
Ugovorni uvjeti + I Opis aktivnosti (R)DIN 18309 Injektiranje
(R) DIN 18310 Radovi na osiguranju 3. Završni radovi
BGB
vodotoka, nasipa i obaloutvrda (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu
(R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R)DIN 18352 Keram. radovi i opločenja
Pravni propisi 0 (R) DIN 18312 Podzemni radovi (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga
ugovaranju radova Dio A, B + C (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s (R) DIN 18354 Asfalterski radovi
§ § 6 3 1 ff B G B I potpornom tekućinom (F) DIN 18355 Stolarski radovi
i (R)DIN 18356 Parketarski radovi
(R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom
Odnos investitor /
izvođač (9) Iz: VOB dio C
A2 Oznaka prostorije B2 Veličina prostorije B4 Kućanski tehnički priključci za B5 Mjerne veličine
1 2 3 1 2 3 1 2 3 4 5 6 1 3 ti
Privr. broj prostorije Korištenje Korisnik Temp LW Svjetlo Primjedbe
<2 Površina S Visina •e Sadržai Grija- Venti- Sani- ELT/js ELT/ss Transp
A B c (ABT) > m2 > m
<61 m 3 nje lacija tarije tek.
°c F C H LUX (adrese)

W 104 Hodnik N 6,92 1 2,47 N 14,87 _ _ _ SCH TAD - 20 1 AAD - utičnica za antenu
DB SPA DB - stropno grijaće tijelo
WVT G A D - utičnica za kuć. aparat
W 204 Kup./WC N 3,47 1 2,475 N 8.588 WWH ZWE WA WB - - 24 7 PA - izjednačavanje potencijala
WB STD S C H - prekidač
wc PA S P - sudoper
SPA - interfon
W 304 Kuhinja N 6,09 1 2,47 N 15,04 WWH ZWE SP SCH - - - 20 4 S T D - utičnica
STD TAD - utičnica za telefon
WBS W A - kada
GAD W B - umivaonik (B.4.3)
DB Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.4.4)
W 404 Lođa N 1,69 1 2,363 N 4,000 W B S - zidno. grij. tijelo s S C H
W 504 st.-b(.-sp. N 19,77 1 2,47 N 48,63 WWH - - SCH AAD - 22 1 w c - wc
STD V W T - razdjelnik stana
DB W W H - grijanje vode
W 604 Vent. • inst. F 0,36 L 2,475 N 0,891 Z W E - prisilna ventilacija

Knjige prostorija (skraćeni oblik - primjer)

55
 IZVEDBA GRAĐEVINE
0)

Redni broj Brojčana oznaka standardnog rada Količina Jedinica EP GP

(OZ) Opis djelatnosti mjere
3,01 81 013013 11 11 10 14
Beton sloja čistoće
podloga horizontalna
gornja površina betona horizontalna
od nearmiranog betona
kao normalni beton DIN 1045
B5
debljina 8 cm 25 m
(jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti
Kratki tekst: "si. čist., beton, B5"

Primjer 1. Količina i EP izvan teksta - Godina izdanja StLB: 1981

EP GP • područje djelatnosti: betonski i
Poz. Količ. Opis jedinična ukupna armiranobetonski radovi
cijena cijena • beton na licu mjesta sloja čistoće
2.02 105,0 m podnih ploča podruma od nabijenog - podloga horizontalna
betona B debljine 10, 12 cm izvesti: Površine • gornja površina betona horizontalna
treba oblikovati u padu prema slivnicima. • od nearmiranog betona
za 1 m2 35,70 3748,50 • kao normalni beton DIN 1045
• B5
Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst
b) nema podataka za udio u EP
• debljina 8 cm
c) EP nije napisan slovima

Primjer 2. EP u tekstu 81013 013 11 11 10 U

T„T 2 ,T3.T 4 ,T 5
2.02 105,0 m podnih ploča podruma od nabijenog
betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Površine
treba oblikovati u padu prema slivnicima. (16) Standardni tipski tekstualni opis
- rad DM 24,60
-materijal DM11,10
- ostalo DM - , - za 1 m2 35,70 3748,50
EP i. W.. tridesetpet 70/100 Izvod: StLB, LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi)

Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku

T1 T2 T3 Jed. Dugi tekst K.-br. Kratki tekst
3.2. Elementi zgrada u izgradnji
Primjer 3. EP i količine u tekstu i u jednom retku
Uputa:
Opisu radova trebaju prethoditi
2.02 Podne ploče podruma od nabijenog
betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Površine propisi o obračunu odjeljka
treba oblikovati u padu prema slivnicima. 0.1 str. 7 Konstruktivno povezani
105 m2 elementi građevine koji se izvode
UM/S: DM 24,60/DM 11,10/DM - , - u jednom radnom procesu moraju
EP i. W.: tridesetpet 70/100 35,70 3748,50 se opisati u T1/048 ili 053

Prednosti: a) velika ušteda prostora

b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku
037 Beton na licu mjesta za zid zid
038 — zid okna zid okna
Popis djelatnosti 039 — zid kanala zid kanala
040 — zid između čelične konstrukcije zid
041 — parapet parapet
042 — stubišni parapet stubišni
parapet
043 — atika Attika
044 — potporni zid potporni zid
045 — krilni zid krilni zid
Popis djelatnosti (LVZ) 046 — zid potpornja potporanj
047 — zid ležaja ležaj
048 11 beton na licu
Q mjesta
Prethodne napomene i pozicije 1 jedna bočna površina u nagibu
2 , nagih 21
® 3 obje strane nagnute

® Izvod: standardna knjiga radova

Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. 1 odsj. 2d)

Raspis (poziv Pogodbene podloge Zidovi
za podnošenje (VOB/A § 10 br. 1-3; VOB/B § 1 br. 2)
ponuda 1. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto), u
(VOB/A Tehnički sadržaj Pravni sadržaj betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostra-
§ 17 br. 4)
+
(1) Opis radova (2) Posebni noj oplati, sa / bez armature Č ... koja se doprema / postoji na
Uvjeti natječaja ugovorni uvjeti BVB
(VOB/A
gradilištu, bez / sa oplatom
§ 10 br. 4. (4) Dodatni tehnički (3) Dodatni Posebni zahtjevi:
odsj. 2) propisi ZTV ugovorni uvjeti ZVB beton ••3 po m 2
m°
betonski čelik kg po m 2 /m 3
(5) Opći tehnički (6) Opći ugovorni oplata m 2 po m 2 /m 3
propisi VOB/C uvjeti VOB/B
3
2. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi, KG, u armiranom betonu
Ugovor o građenju
debljine 30 cm od B15, u dvostranoj oplati, bez bet. čelika, bez
oplate

(15) Podloge za ustupanje radova Popis radova

56
 Raspis
HOAI, § 15, LPH 6 -i 7
IZVEDBA GRAĐEVINE
Ustupanje -»CP
Obračun HOAI, § 15, LPH 8 493 m

(19) N a d z o r na objektu

Program gradnje
WW
Veliača Ožuiak Travani

21
20 fc
p =
lb
radna
Teška-
19
f CS

18
17
b
E j B

16
fc ê o

15 fc <=
IE
K
E ^ S3
13
1? S a
tt 3
_ Â J
10 SSr«=
3
8

1 $W a

radna_
reška
it, eg e
a

—
t 3T o
3

L T D 1
i
n m uređenje gradilišta w77t oplate i radovi u čeliku
CZ1 zemljani radovi i — i postavljanje skele
C 3 betonski radovi uklanjanje skele

Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa

Program mehanizacije

Redoslijed radova:
Gradilište urediti i raspremiti
Zemljani radovi i rušenja
Izrada presjeka ceste
Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka

Terminski plan građenja

• Linearno programiranje

-Simulacija
Operativna istraživanja-
Broj radnih mjesta ¡/^Tehnika mrežnog planiranja
1 - smjenski pogon 1 - smjenski pogon
/ Elementi mreže Ostalo
2 - smjenski pogon

f
Najkasniji termin Najkasniji termini:
-početka r SAZ = najkas. termin početka
Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj projektiranja | SEZ = najkas. termin zavržtetka
Rujai
SZo 4 — S Z , 4—SZ,<

£5 =
Red Ele- Jedin.
Rezerva = vz(n)
Količina Utrošak Xh Trajanje Usporedba
br. ment Radni mjere h/E h/jedin. vre- n Termin poč. Kritični put | Zadani termin
5 o. projektiranja Najraniji termini ' Termin završetka
građe proces mena (dan ra c Startni čvor I F A Z = najraniji termin početka završetka projektiranja
vine mjes., god.) ° FEZ = najraniji termin završetka projektiranja

treba
Proračun mreže
jest
treba
Aktivnost Strelica
jest
treba
Elementi mreža — Orjentacija Prikaz
jest

*
Događaj Čvor

Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže

57
 0, 0,
IZVEDBA GRAĐEVINE
Odnosi završetak- Normalni slijed Normalni slijed s Vremenski uvjetovana
- početak (prividna prividnom aktiv- prividna aktivnost
aktivnost) nošću
Dio procesa Termin Dummy Najranije Najkasnije 1
Br. Skraćeni Tra- od I do od I do poč. zavr- poč. zavr- * 1
poz opis janje br. događ. br. događ. šetak šetak ž
103 Iskop P2 2 2 3 1 2 0 2 0 2 0
od j i 102 Iskop P1 2 4 5 1 3 4 2 4 2 4 0
1 —fr
Završ.
događ. • Zavri
događ.
Završni događaj od j od i od j 101 Iskop W1 4 6 7 1 5 6 4 8 4 8 0
104 Iskop W2 5 8 9 1 7 8 8 13 13 18 5
VN broj aktivnosti
Čvor VD trajanje aktivnosti 203 Piloti 17 3 10 2 19 11 28 9
NP broj mrežnog plana
SA FA FA najraniji početak 302 Temelji P1 4 11 12 5 11 4 8 4 8 0
SE FE VN FE najraniji završetak
». SA najkasniji početak 301 Temelji W1 8 13 14 7 12 13 8 16 8 16 0
GP NP VD SE najkasniji završetak 304 Temelji W2 10 15 16 9 14 15 16 26 18 28 2
GP ukupno rezervirano vrijeme
= lančana igra 303 Temelji P2 4 17 18 10 16 17 26 30 28 32 2
aktivnost
nulta veza odn. Dummy 402 Beton, stup P1 8 19 20 12 19 8 16 8 16 0
kritični put 401 Beton, stup W1 16 21 22 14 20 21 16 32 16 32 0
403 Beton, stup P2 8 23 24 18 22 23 32 40 32 40 0
8 8 16 16 16 16 32 32 1
Uf t > = lančana igra
0 13 0 4 0 21 0 22

\ \ 36 32 501 48 44
4 27 12 4 28
Procesna lista (CPM) usp.

Redni broj
I 4 4 302 6 8 I 8 8 402 16 16 Odnos Odnos
I . Čvor Opis aktivnosti
I
Ii /
0 11 4 0 12 I 0 19 8 0 20 redosljeda '
FA 1 0 I SA
redosljeda

10
VN broj aktivnosti
VD trajanje aktivnosti
20 NP broj mrežnog plana
i \ FA najraniji početak
i \ FA FE SA SE FE najraniji završetak
i SA najkasniji početak
0
0
0 103 2
2 2 0
2
3
X
•f
28 19
9 10
i
20 26 303 32 30
2 17 4 2 18
1 32 32 403 40 40
0 23 8 0 24
VN SE najkasniji završetak
GP ukupno rezervirano vrijeme
NP VD GP = lančana igra
—X 1
7 60 60 72 72
ovisnost
0 31 0 32 • > kritični put

13 B 104 18 13 18 16 304 28 26 40 40 404 60 60

m 16132116132
5 B 5" 5 9 2 15 10 2 16 0 25 28 0 26
nm 401

Metoda mrežnog planiranja 32|44 3 6 p

strelicama aktivnosti
15 12 l 4

Metoda mjerila Metoda mrežnog planiranja MOMS ¡11618 116

302 1.02
3 I2 I 6 TTTTT UNI 6
Linijski dijagram Gredni dijagram CPM orijentacija MPM orijentacija
prema rubu prema čvoru 44¡56|48)60;

16112 1 4

m
C H - t ] w
m u n
turn
^ 26Bgj^8I3?

min 2
Lgzemm403
131 8 1 0
60|72|6O|72 72(72
17 112 I 0

, Z=D, ÏWTW m
L« 104
s<?Ou - Í D — KZh- 5 15 1 5 T W T 141201

Mrežni plan

Q3 Z = D, + 1 Br. Opis Traja- Preth. Najrani Najkasrliji Ukup. rez.

•Mota - M U — « ü h
poz aktivnosti
103 Iskop P2
nje
2
aktivnost poč.
0
završ. poč.
2
završ. vrijeme"
0 2 0
102 Iskop P1 2 103 2 4 2 4 0
101 Iskop W1 4 102 4 8 4 8 0
104 Iskop W2 5 101 8 13 13 18 5
203 Piloti 17 103 2 19 11 28 9
T-^o 302 Temelji P1 4 102 4 8 4 8 0
301 Temelji W1 8 103, 302 8 16 8 16 0
304 Temelji W2 10 104, 301 16 26 18 18 2
Or*ÇN3 303 Temelji P2 4 203, 304 26 30 28 32 2
402 Beton, stup P1 8 302 8 16 8 16 0
•£
<=D,—
u. ÇhHD 401 Beton, stup W1 16 301,402 16 32 16 32 0
•Su. 403 Beton, stup P2 8 303, 403 40 60 40 60 0
«»CH-a
501 Gornji ustroj 12 401,402 32 44 36 48 4
•c CM
W1-P1
CQ.2 :i-cf
vizi 502 Gornji ustroj
P1-P2
12 403, 501 44 56 48 60 4

h E
^no t Dk^ctó Z = D, + 2
503 Gornji ustroj 12 404, 502 60 72 60 72 0
P2-VV2
1
> = lančana igra

Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} Procesna lista (MPM) usp.

58
Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje VOĐENJE GRADNJE - OSNOVNE MJERE
je onaj za opis prostorija po broju. Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine.
Ovakvi - ispunjeni obrasci daju podrobniju, pregledniju i jasniju in- Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se
formaciju o građevini nego bilo kakav opis, a njima se mogu koristi- obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne
ti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje, a stalno moraju biti pri ruci radove. (?).
nadzornoj službi. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju
pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. Tako Str- 2
k*m l ^ m PLANUHGS AG KNJIGA
dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sasta- mW • • NEUFERT HTTUANN GRAF Broj projekta : 455.02
• m . 4 partner PROSTORIJA Broj prostorija :9
vljanje građevne knjige = knjige prostorija. Kat: : prizemlje ....
Weyeretr. 48 - 52 - 50676 Kfitn
Obrazac 21 8/98 Projekt terasasta zgrada Projektant: Meier
Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatra-
Građe Prataat Dubn
ia Širina Površi1na Opseg Visina Obua
j1m Odtei Rezultat Primjedbe
ne prostorije na način da ih je lako provjeriti. m m' prostorije m m
Kuća Staub, kuta 6 5 30 22 2.5 75
Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju, tako da
ha. Kofčima Maci itšespi Promd braäs Bojs Pntnjaibe
svaka pozicija sadrži istovjetan tekst; listovi odgovaraju tijeku rado-
1. 30 m2 vBfjnflbäon pisfoo cöfafefio, bijela
va te se na kraju uvezuju. ** dsps&vna bop
2 40 m2 zaJe gspsena ztaäa prpeirtjena zapoizbcfu strtftožtatoje
Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun ra- tepös, sredne j gnjfto
2
3. 30 m pod (podna cto^) sveärih cesn eäräi sva
dova, uz korištenje mjera u glavi obrasca.
4 30 m2 pol hrsstowna paritet (imz&psl&l Hase) prcodna
Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja ob- 5 19 m kuli£ letače 6 cm hsiäovma zsQb^ertepow&e plodna
jekta. 6. 1 pfoz^i/ffsta 3,5/2,5 m ämiij säo proSfeaaiRžhiodwfeni, bfefa (zdaqsko stakb
vrela 85/201 wate Ö&H& bnwa LZR 12mm
Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na 7. 1 grbače ljeto 2,50/69 m Müfcr pcsfaufjenrastremeits bijda powš.ičeftja17.1 rn
nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. 8 4 ušasce normira žn^e sfiK&ka BusdKteeger podzbiäu kremboa
j prema ^jeqäsltöioin
UP Busch Duro prqektu
2000a
Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. Stu- 9 3 sseoji požara na z&oveita preiis spec^š' takom
i prozoru prefektu
pac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. Tu
10 1 išćrecazaaifeitsi sMa Buscb-Jaeger kreni boa
j prenta realističkom
se primjerice unose visina parapeta, visina do vijenca, širina pro- UP Busch Duro pfqektu
2tcoa
zorske klupčice itd.
^ ^ Knjiga prostorija

OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL, Neufert
Normni brojevi (NZ)
Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jed-
noobrazno provesti i međusobno prilagoditi, stvoreni su nedugo
poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323), koji
jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. Osnovna mjera je
kontinentalna jedinica mjere - metar, a u Americi 40 palaca (cola) =
1,00 m, točno 1,016 m.
Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike
za geometrijskim stupnjevanjem, pa je utvrđena dvojna struktura re-
dova NZ u okviru decimalnog sustava, nastala od polovičnog dijel-
jenja broja 1000 = 500, 250, 125 i udvostručenja broja 1 = 2, 4, 8,
16; sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg
broja iz prvoga reda od 31,25, broj n = 3,14 i VlO = 3,16 zaokružen
na 3,15 odnosno 31,5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na
broj), te u skladu s tim polovica od 125 = 62,5 zaokružena na 63.
Geometrijski deseterodijelni NZ - red dakle je: 1; 2; 4; 8; 16; 31,5;
63; 125; 250; 500; 1000 - » © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadese-
tero- i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijedno-
stima interpolirati).
Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju:
1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ;
2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ;
3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ.
Građevinske mjere
Suprotno strojogradnji, u graditeljstvu teško da postoji potreba geo-
metrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritme-
tičkih redova za jednake dijelove građevine, npr.: kamen, grede,
podvlake, vezovi, stupovi, prozori i tome slično. Normni brojevi za
građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve, ali uzevši u
obzir želju za tehničkim jedinstvom, moraju biti usklađeni i sa NZ.
DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ
i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi, kao i osnova
mjera za projektiranje i izvedbu.
DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi)
Uvodna napomena
Razvoj graditeljstva, posebno u visokogradnji, zahtijeva normirane
mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog
normiranja.

1 Pojmovi
< = Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10"
1.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za
X n .
Približne n
vrijednosti J I
£ graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne,
grube građevinske i izvedbene mjere.

© m < g > ( D m<%>cD m O ® oa 1.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere iz-
vedene ponajprije u teoretske mjere; one su podloga za pojedi-
načne, grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi
pojavljuju. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine plans-
r w i < ^ > ( S Š Q ) Hill < % > ( 5 g o ) \ m } <
ki povezali.
Mantise Primjer:
0 .1 2 3 .4 J5 A I .8 .9 .0
modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm
Veza sa sustavom mjera: 2 £ m - 2 5 d n i - 2 S 0 c i i i - 2SOO mm mod. mjera za debljinu nabijenog beton, zida = 25 cm.
Keinzle
Normni brojni red
T. H. Berlin
1941 R 10 ( D I N 323) K 4444 1.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće
male) za jedinice grubih ili završnih radova, npr. širina reški,
V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. dr. Kienzle debljina žbuke, mjere prijevoja, tolerancije itd.

59
1.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere OSNOVNE MJERE
za grube radove, npr. zidarske mjere (bez debljine žbuke), de-
bljina međukatne ploče, mjera neožbukanih otvora za vrata i
4.3. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova
prozore.
građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz gradi-
1.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građe-
teljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške
vinu, npr. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene
ili površinske obrade.
obrade površina, tlocrtne mjere postolja, visine katova.
Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm
1.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški
nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm;
nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. Kod dijelova
modularna mjera širine prostorije =300 cm
građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modu-
nazivna mjera širine prost. =300+1=301 cm.
larnih uz odbitak reški.
Primjer: Objašnjenja uz DIN 4172
modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine, kao npr
debljina reške = 1 cm opeke, s građevinskim normnim brojevima, sveden je nemetarski sta-
ri normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru
- nazivna mjera za duljinu opeke = 24 cm
od 250 x 125 mm (s reškama). To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.
- modul, mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 cm
Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62,5 mm (nominalna mjera = 52
- naziv, mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 cm.
mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62,5 = 4:2:1, što opeci daje
odlučujuće prednosti, kako je u BOL-u opširno prikazano CD i (1)
2 Građevinski normni brojevi
Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim
Redovi prvenstveno Redovi prvenst. Redovi prvenstveno
za grube radove za detaljne za interijer mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a, b, c i
mjere d iz DIN-a 4172
a b c d e f g h i Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betons-
25
25 2£ 2£ 25 = 5 5 2x5 4x5 5x5 ki blokovi s. 73, otvori prozora i vrata -» s. 181-187, visine etaža
2 3 4 10 2
itd. normirane prema DIN-u 4172, tako da se njihove dimenzije kao
2,5 crvena nit stalno ponavljaju.
5 5
6V 4 7,5 Uz dio 1.2 i 1.6 DIN 4172
8V, 10 10 10
12 y2 12,5
12 1/2 15 15
16 2 / 3 17,5
3
18 /4 20 20 20 20
22,5
25 25 25 25 25 25 25
27,5
1
31 /4 30 30 30
33 V3 32,5
35 35
37 1/2 37 V2 37,5
2
41 /3 40 40 40 40 mod. mjera 250x125x62,5 mm
43 3/4 42,5 nom. mjera 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm
45 45
50 50 50 50 50 50 50 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama
52,5

Vt H^
56 v4 55 55
58 1/3 57,5
60 60 60 60
62 y2 62 V2 62,5
65 65
66 2/3 68 3/4 67,5
70 70 70
72,5
75 75 75 75 75 75 75
77,5
81 V4 80 80 80 80
83 % 82,5
85 85
87 1/2 87 1/2 87,5
91 2/3 90 90 90
93 3/4 92,5
95 95
97,5
100 100 100 100 100 100 100 100 100

3. Male mjere
Male mjere smatraju se mjere od 2,5 cm i manje. Prema DIN-u 323,
red R10, treba ih odabirati u veličinama:
2,5 cm; 2 cm; 1,6 cm; 1,25 cm; 1 cm;
8 mm; 6,3 mm; 5 mm; 3,2 mm;
2,5 mm; 2 mm; 1,6 mm; 1,25 mm; 1 mm.

4. Primjena građevinskih normnih mjera

4.1 Graditeljske modularne mjere, izvedbene mjere i pojedinačne
mjere treba uzeti iz tablice.
4.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod
Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.
dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake gra-
diteljskim modularnim mjerama. Također ih treba uzeti iz tablice
© Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2,5 mm
Za stupce; NM = RR - 2 x V? reške = RR - 2,5 mm

60
Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan, gdje su na-
kon velikog požara godine 1657. u Tokiju određeni stil i veličina zg-
rada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Osnovna je mjera bio
ken = 6 japanskih stopa = 1,818 m. Osovinski razmaci zidova
određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena, pa su prozori i vrata,
čak i podne hasure, dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama.
To je značajno pojednostavnilo, pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća
u Japanu. Primjeri -> BOL.
U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima ka-
natnog građenja postojala slična sustavnost. Mjerodavna je veliči-
na bila pruska stopa, koja je najšire rasprostranjena i odgovara ra-
jnskoj i danskoj stopi.
Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta =
4 stope -> 0 . Pruska, rajnska i danska stopa, koja je još i danas u
danskom graditeljstvu u uporabi, prevodi se u metarski sustav kao
31,25 cm, lakat 62,5 cm i pregradak kao 1,25 m. Istu osnovnu mje-
ru od 1,25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje
standardne gradnje, naročito ako se upotrebljavalo drvo.
Engleski i američki sustav mjera, koji se također zasniva na 4 sto-
pe, vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1,219 m) duljini 1,25 m. Zbog
toga su građevne ploče, proizvedene na američkim strojevima, u
zemljama s metarskim sustavom široke 1,25 m, npr. iverice i si. Nje-
mačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija
2x1,25 = 2,50 m, a isto tako i gipsane ploče. Najzad, brojka 125 je
NZ koji se najčešće primjenjuje. Red mjera koji proizlazi iz 1,25 m
preuzet je 1942.g. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova
(2). U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tips-
kih građevina. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropo-
va, prema tome, i danas najčešće 125/2 = 62,5 cm = duljina kora-
ka odraslog čovjeka -> s. 27.
Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske, industrijske i sk-
ladišne građevine
1. Osovinski razmaci
a) Općenito
Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele
osovinskim razmacima pod pravim kutom. Kao mjerna crta uvi-
jek služi os statičkog sustava konstrukcije. Osovinski razmaci su
mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta, čime se određuje po-
ložaj stupova, nosača, sredine zidova itd. Za okvirne su kon-
strukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima.
Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikal-
nu ravninu projekcije presjeka, što vrijedi i kad se prikazuje na-
gnuta ploha.
b) Industrijske građevine
Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi teme-
ljna mjera od 2,5 m. Višekratnik od toga daje osovinske razma-
ke od 5,0; 7,5 i 10,0 m, itd. U posebnim slučajevima (nastambe
Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova
OSOVINSKE MJERE
ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2,50/2 = 1,25
m i njeni višekratnici
Tako nastaju i interpolirane mjere 1,25; 3,75; 6,25; 8,75 m.
Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati.
U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad
10 m: 12,50 m, 15,00 m, 20,00 m, 25,00 m, 30,00 m, 40,00 m,
50,00 m, 60,00 m (62,50 m), 80,00 m, 100,00 m.
2. 2. Nagibi krova
Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. U skladu s
praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova:
1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armira-
nobetonskih konstrukcija, uz izuzetak posebnih konstrukcija
kao što su ljuske, šed - krovovi itd.;
1:12,5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstruk-
ciji;
1: 4 za pokrov od valovitog salonita, pocinčanog lima s ukruće-
njem, valovitog lima, pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili
oplati, pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima
i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastam-
be (barake);
1:2 za pokrov ravnim pločama, itd.
Objašnjenja
Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka
polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.
Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine:
stupove, zidove, stropne konstrukcije, vezače, rogove, letve, krovni
pokrov, prozore, zastakljene površine, vrata, kranske staze i ostale
elemente. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za
normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako skla-
panje. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera.
Kod zidnih blokova, staklenih ploča, armiranobetonskih ploča itd. tre-
ba uračunati i širinu reški.
Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standar-
dizirati razmake ležaja kranskih staza.
Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se
međusobno zamijeniti, mogu se izrađivati unaprijed i svestrano
upotrebljavati. Serijska proizvodnja, mogućnost zamjene i držanje
zalihe na skladištu donose uštedu radne snage, materijala, troško-
va i vremena. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojed-
nostavnjuje izvedbu građevine. Pobliže -> BOL.
O 3.125 - 1125%]
/ | Šiljati krov za određena
područja i namjene
2500 -)100%)
\ Nagib krova za biber
crijep i sve ostale vrste
crijepa
U 1 8 7 5 - p75%1
I Nagib krova za škriljevac
i obične žljebnjake
1 250 - | 50%1
Nagib krova za
žljebnjake za plitki krov
625 -r~25%1
Krovni pokrov Ijepenkom
za privremene objekte
200 - -15L
125 - 5Vo
Krovni pokrov Ijepenkom
za čelične i arm. bet.
kontrsrukcije
Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova
61
 MODULARNA KOORDINACIJA
DIN 18000

DIN- normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o pro-

jektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju
građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. Mo-
dularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u
graditeljstvu.
Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinaci-
je radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevi-
ne. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske de-
finicije. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i
konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava, kao
© Građevni elementi u koordinatnom
sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa
šest ravnina)
še
pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. Koor-
dinacijski je sustav uvijek objektno specifičan.

i . Geometrijske definicije
Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni
Koordinatna ravnina elementi te određuje njihov položaj i veličina. Uz toga proizlaze
nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priklju-
čaka. 0-©,®.
Granični
(2) Koordinatni sustav odnos
Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijen-
tiranih ravnina, čiji su razmaci koordinacijske mjere. Ti razmaci
© Granični odnos, osovinski odnos
mogu, ovisno o projektu, biti u sve tri dimenzije različiti.

ipa
Koordinatni pravac
Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvi-
je paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinaci-
jsku mjeru, uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. Element
©(sjecište dviju ravnina) je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položa-
jem. To se naziva graničnim odnosom. - > © - > ©
U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne
uklapa među dvije koordinacijske ravnine, već se njegova središn-
ja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Tako se element
u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. - > © - > ®
Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr.
Koordinatna točka nosiva struktura, elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.) raščla-
© (sjecište triju ravnina)
© Superponirani djelomični
koordinatni sustav niti na djelomične sustave. - > ©
Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. stube, prozori, vrata itd.) ne
moraju biti modularni, nego samo građevni elementi sastavljeni od
njih (stubišta, fasadni ili pregradni zidni elementi itd.). ->(§)
Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno pro-
laze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. nemodulama zona
© Nemodulama zona
koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična su-
9 "
stava. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj
•na
/\
zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava,
jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom
1H 1
Poprečno priključeni nemodularni
mjerom. - > ©
© građevni elementi u središnjem
položaju
Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. sre-
dišnji i rubni položaji u modularnim zonama. -

© Poprečno priključeni nemodularni

građevni elementi u rubnom položaju
Veza osovinskog odnosa i
modularne zone materijala

-72M-
12.12. J i . 30 121 30 18 12 12

30 M = 300:19 = 15,8
16
Dsoblj« 33M
—I—o 36M

ilagajna/
V\ Kafeterija
30
96M 114M
- > h = 322=18,75 cm
/jelo
kiosk
i—o 16
16 • 26 = 416 cm
420 = 42 M
-> b= = 26,2 cm
16
Idejni projekt objekta za odmor na autocesti
© Predgotovljeni armiranobetonski
stubišni krak
(pretpostavljene fuge 1 cm)

62
 Osnovni modul Ograničenje: KOORDINACIJSKI SUSTAV +
M = 100 mm horizontalno: KOORDINACIJSKE MJERE
12M
PREMA DIN 18000 MODULARNA
Multimodul:
KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU
mxM 6M i 3M
m = 3, 6, 12 20, (U izvodu)
3M = 300 mm 1M-
6M = 600 mm 30 Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i
12M = multimoduli 3M = 300 mm, 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. iz njih
1200 mm 1ŽM se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. Po-
Preferentni 6M glavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere - teoretske
brojevi baždarne mjere. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih, kon-
nxmxM 3M- red strukcijskih i ekonomskih razloga. 0
n = 1, 2, 3, 4, 16 struko,
Osim toga, postoje i normirane nemodularne dopunske mjere,
5, 6, ... 1M- red
I = 25 mm, 50 mm i 75 mm, npr. za umetke i priključke s preklo-
30 struko
pom. —>• (3)
Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni.
Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi raz-
ličitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav ©
P r e f e r e n t n i brojevi
Proračunom brojčanih skupina (npr. Pitagorinih) ili rastavljanjem na
faktore (npr. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklo-
5
E piti u modularni koordinacijski sustav. (2) + (D
ci Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. trokut, četverokut, pe-
terokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv.
|f| 4•n•M 4•n•U ||| "okrugle" građevine. ©
Uli 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU
(2) Primjer za primjenu, kosi krov (3) Dopunske mjere u vertikalama Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja
koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna
0 5
! ffi (npr. graditeljstvo, elektrotehnika, transport). (9)
,11

, ?7
71
??
29 „
34
- 24 _
29
39
34
39
34
24 M
Također DIN 30798

,?
"27 41 22
T3 29 22 7
?v 46 f 2 r*
¿1 51*
51 39
56 34

, ??
-
68 22
65 '
?7 63
1 90 I
I £
3i

• • c
© Dopunske mjere u
horizontalama

Najmanja moguća mjera, od koje

na dalje nastupa kontinuirani sli-
jed, izračunava se pomoću kritič-
nog broja (Krit Z).
Krit Z = (a -1) (b -1)

1 "" -

]•[• no 0 •
bi l

1 " (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu

W t OM Z = ( 1 2 - 1 ) • ( 5 - 1 ) = 44
Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora

Namještaj

Zgrada

Građevinski radovi za
elektroničku opremu

N
Transportna —/ Utovame jedinice
sredstva | Domena transporta |

rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova
od reguliranih mnogokuta (situacija)

63
 TEMELJNO TLO
Površina terena
3- TEMELJENJA, GRAĐEVNE JAME, ROVOVI
DIN 1 054, 4022, 4030, 4123, 4124, 4125 ->QQ

Prikupljanje informacija: istraživanje, prosuđivanje.

Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode, kao i po-
našanja odabranog načina temeljenja, dovode najčešće do teh-
ničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta.
Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opte-
rećenjem, tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Posljedi-
ca: potpuni slom temelja.
(T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava
Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se
pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. Posljedica: defor-
macije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine.
Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako
Postojeća z g r a d g ^ >
su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu, rasprosti-
ranju, položaju i debljini slojeva tla, norma za rutinske slučajeve daje
smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / tra-
Površina terena
kasti temelji; temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilo-
Kota berme ne ispod tima). Ako takva iskustva nedostaju, potrebno je : pravodobno ispi-
kote poda podruma
tati tlo, savjetujući se po mogućnosti, sa stručnjacima za geotehni-
ku, imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom), bušenje
Stopa t e m e l j ,— S 2 ,0—,

1 v Podzemna voda
(rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i son-
Al
diranje; DIN 4094. Broj i dubina ovise o topografiji, vrsti građevine i
(?) Mjere osiguranja pri građenju © Osiguranje
zgrada
postojećih susjednih
podacima koji se traže.

4 Postojeća zgrada
Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovi-
to mjerenje (promjene razine).
Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu
Predviđena zgrada DIN 4030. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav, vlažnost,
Postojeća
zgrada konzistencija, specifična masa, stišljivost, posmična čvrstoća, vo-
dopropusnost. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gu-
Povgpina terena
stoći do dubine do koje su provedena.

Granica iskopa
Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (nes-
1 prarna slici ® kraćeno dostaviti izvođaču).
i Ali t Stopa t e m e l i a : > y ^ f
Opis tla (stijene) DIN 4022, klasifikacija za zemljane radove DIN
Izvedba građ. "p ^ Podgrađivanje 10 w Podzemna voda
jame prema DIN 4124 (zid, beton ili Ali 2 0,5
18300,18196, podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slo-
armirani beton) I- H jeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom, stanja pod-
(4) Podgrađivanje u presjeku -> © Temeljenje u presjeku -» (7)
zemne vode.
Dubine temeljenja / iskopa, količine iskopa.

VI
rT

1. kampada
7,11 r "I
1. kampada
"1 Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124.
Fali prijevod do kraja

r~r r Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti slje-

deći kutovi nagiba kosine:

Sljedeća kampada
a) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla p = 45°,
Sljedeća kampada
b) kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla p= 60°,
c) kod stijene /?=80°.

1. k a m p a d a _ i ' ••I /
1. kampada

(6) Tlocrt - * ( 4 )
© Tlocrt -> (5)

Poklopac od oblica min.<t> 10 cm

|-aO,6H
Podložna gredica 16x16
1-2:0,6 H cm ili 4> 16 cm (ako je
— ~ potrebno)
(-2 0.6H
>0,05
Pojasna gredica
16x16 cm

Ukrućenje
razuporom
vi s
Viseći čelični štap <J>
VI 16 m m ili 10x30 m m

1.. Ovjes (rak)

Osiguranje ugradnjom vertikalnih

(8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak ® Jarak s rubnim gredama
kanalskih platica

64
 GRAĐEVNA JAMA
DIN 4124, ZAŠTITA, JAME,
ZEMLJIŠTE

Protiv prodora vode sa strane po-

maže ograđivanje građevne
jame. Mlazni beton na pokosima
0 , Ugradnje nosača i betons-
ke ispune (D Čelično žmurje
0 uvijek osigurano geosi-

® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m
betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od
betona
drima.
Uz mali dotok podzemne vode se
voda kontinuirano crpi iz udulj-
benja ili jaraka s drenovima u dnu
građevne jame (§).
Kod jačeg dotoka vode kroz dno
građevne jame, što ugrožava nosi-
f?,
-Geosidro vost temeljnog tla, potrebno je sni-
ziti razinu podzemne vode @
Razina podzemne vode treba pa-
sti na sigurnosnu dubinu od 50 cm
ispod dna građevne jame. Jarci
Čelični stup također moraju biti osigurani iz-
vedbom kosih stijenki ili razupi-
ranjem 0 Kao pravilna dubi-
na pola-ganja označen je razmak
od površine terena do dna kanala
( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a
© Osiguranje stijenke vertikalnim
drvenim platicama ili do cijevi.
Normalna dubina preko 0,70 m preko 0 , 9 0 m preko 1,00 m
polaganja do 0,70 m do 0,90 m do 1,00 m do 1,25 m

Svijetla širina jarka 0,30 m 0,40 m 0,50 m 0,60 m

Građevina se naginje
Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora
Vanjski promjer cijevi Minimalna svijetla širina b u m
odnosno
Povišeni kolčaka i peleša Jarak s podgradom stijenki Jarak bez podgrade stijenki
tlak tla d
u m Normalno S razupiranjem (3 < 60° | b > 60°

do 0,40 b = d + 0,40 b = d + 0,70 b = d + 0,40

Razina pod- preko 0,40 do 0,80 b = d + 0,70

zemne vode
preko 0,80 do 1,40 b = d + 0.85 b = d + 0,40 b = d + 0,70

preko 1,40 b = d + 1,00

Plavljenje temeljne stope

^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode - uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124

osiguranje stijenki
djelomičnim
razupiranjem

(8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci

Nanosna_
skela

CjoN Građevna jama s radnim

prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim
prostorom i osiguranjem stijenke

65
 GRAĐEVNA JAMA
RAZMJERAVANJE ZGRADE
DIN 18196, 18300, 18303
Ako zemljište još nije razmjere-
no, treba uključiti geodeta. U
službeni situacijski plan tada će
se ucrtati kuća © - © To je
najvažniji prilog zahtjevu za
izdavanje građevne dozvole.
Nakon izdane građevne dozvo-
Geodetska
0 oznaka le bit će zgrada na zemljištu is-
© Izvod iz katastarskog plana (?) Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na
terenu
k o l č e n a - > © - © . Predviđena
građevna jama označava se
drvenim kolcima -> © - © .
Građevna jama mora biti veća
od kuće. Prostor za rad > 50 cm
- X © - © . Nagib pokosa ovisi o
sastavu tla. Što je tlo pjeskoviti-
je, blaži je nagib -> © . Nakon
50 Pokos iskopa zemlje napinju se žice,
Vrsta tla
rastresita tla polazeći od nanosnih skela ->
mješovita tla © , koje označavaju vanjsku
vezana tla
trošna i kompaktna stijena konturu zgrade. Na presječnim
točkama određuju se pomoću
® Građevna jama
viska vanjski uglovi zgrade ->
© . Izmjeriti treba i visine-» © .
Orijentacija se zasniva na
mjerama u okolici. Ravnjača ->
(§), najčešće drvena ili alumini-
Konopac
jska letva duljine 3 m s ugrađe-
C ' nom ili nasađenom libelom, ho-
rizontira se i podupre na slobod-
\ 5m
4m nom kraju. Visine točaka terena
Dno građ. _ \ Konopac očitavaju se na graduiranoj letvi.
jame Razulja je prožima, savitljiva ci-
^ \ I
Radni b 3m a
jev punjena vodom, duljine 20-
- 50 prostor
Određivanje pravokutnog
Nanosna skela 30 mm, na čijim krajevima verti-
(5) Kuća u građevnoj jami
© tako se iskolčava zgrada -
trokuta po Pitagori
kalno držane staklene cijevi s
milimetarskom podjelom omo-
Drvena gućuju pogled na površinu
Ukrućenje daska
Podravnjača vode. Nakon provjere, kad se
obje staklene cijevi drže jedna
kraj druge, mogu se prenositi vi-
sine s milimetarskom točnošću
između točaka koje se i ne mor-
aju međusobno vidjeti, npr. u
4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. različitim prostorijama.
Visine se mjere gradiranom letvom.

Križevi
® Uglovna skela -> © ® Ravnjača

Susjedna
zgrada Visina
Visina ceste Građevna jama za
H nazidka Reper
projektiranu zgradu
5ÄÜ (poklopac kanala)

Kota dna iskopa

-4,05
T •
7777777Z
(7) Određivanje visina za zgradu

66

Pretpostavka p r a k s e d a s e
ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna.
Prema Kogleru i Scheidingu -> QP
su linije j e d n a k o g tlaka
približno k r u ž n o g oblika
Preklapanje utjecaja sus-
® jednih temelja povećava
opasnost od slijeganja i
(5}
pojave pukotina. Važno
za novogradnju blizu već
konsolidirane postojeće
zgrade.
Temelji samci za lagane zgrade
bez podruma
(9) Armiranobetonska temeljna ploča
Jednostavni pravokutni temelj od
© mršavog betona
Uz jednako kontaktno
o p ^ e - f ^ — f j )
naprezanje će slijeganja pod
širim temeljem biti veća nego
pod uskim.
(izobare)
Temeljenje na nasipu ( 5 )
od pijeska visine 0,80
-1,20 m. Pijesak se
nasipa u slojevima
debljine 15 cm i sabija
uz viaženje. Optere-
ćenje se raspodjeljuje
na veću površinu
temeljnog tla.
(8) Najčešće se izvode trakasti temelji
Duboko temeljenje na pilotima i
^ 0 ) bunarima
Stepenasto prošireni temelj od
nearmiranog betona
ZEMLJANI RADOVI, RADOVI U TLU I TEMELJENJE
DIN 1054,1055, 4014 - > DD
Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za
ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevi-
na. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (te-
meljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). Na osnovi stručne ocje-
ne 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija
građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd.). I vrsta
zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © , tra-
kasti temelji -» ® , temeljna ploča ® . Ako je nosivi sloj tla na
većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opte-
rećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°,a u betonskima
60°. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. Nearmirani betons-
ki temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opte-
rećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokograd-
nje. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i
veći kontaktni pritisci. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura
- > © - © • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim beto-
nom postiže ušteda u visini, količini betona i dubini iskopa temelja.
Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade ->
Temeljenje na
padini. Linije
rasprostiranja
Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosi-
opterećenja - kut vosti tla, kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećen-
nagiba padine, je. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0,80 m
kod inženjerskih konstrukcija 1,0-1,5 m.
Poboljšanje nosivosti temeljnog tla.
a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator), sabijanje u okrugu
od 2,3 do 3 m; razmak vibratorskih jezgri oko 1,5 m. Tlo se do-
sipava. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju.
b) Piloti za zbijanje tla, šupljina se zatvara mineralnim agregatom
različite granulacije, bez veziva.
c) Učvršćivanje i zbijanje tla.
Stabilizacija cementom; ne može se primijeniti kod koherentnih
tala i tala agresivnih prema cementu. .Ubrizgavanje kemikalija
(otopina silicijeve kiseline, kalcijev klorid). Trenutno i trajno oka-
menjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šlju-
nak, pijesak, drobljenac).
a) Ploča konstantne debljine
a) Temelji razdvojeni b) Temelj nije
(pogrešno) razdvo en
S z z z z J I
b) Ploča ojačana gredama
Z Z Z Z Z Z Z Z 8(A
c) Ploča ojačana gredama
c) Izvedba pri razdvo- d)Teme|j
.r
kraj
0=
d) Pojačanje ispod stupova
jenoj temeljnoj stopi stojeće 2grade
Oblikovanje temelja na razdjelnim
^4) Presjeci temeljnih ploča
odn. dilatacijskim reškama
Još širi temelj kao armirano
Skošeni temelj od nearmiranog
betona betonska ploča
67
 ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE
DIN 1054, 1 055, 4014 —» [JJ

Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN

1055 0 . Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim
a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili b) usidrena stijenka od žmurja ili c) stijenka od žmurja ili betona
betonirana in situ betonirana in situ uključena u građevinu jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu, sa-
stav, prostiranje, položaj i debljinu slojeva tla, ako lokalna iskustva
ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. Kad se temelji na pilotima,
treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Dubi-
na istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1,0 B ili 2x
promjer pilota, ali š 6,0 m). Potrebni razmaci bušenih pilota ->
d) građevina betonirana l e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid
stijenku građevne jame za zabijene pilote —• 0 . Navedene veličine razmaka ne vrijede za
(jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055, T2) nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota; oni se izvode kontinuira-
no. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota
[i n u -> bušeni pilot betoniran pod tlakom, Brechtelov sustav 0.

Temeljenje na pilotima, osnovni pojmovi: opterećenje pilota može

se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju, pritiskom na
stopi pilota ili na oba načina. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu
i svojstvima pilota. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko sto-
pe pilota na nosivo tlo, te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći pilo-
ti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Zabijanjem pilota zbijaju se
slabo nosivi slojevi tla. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti
prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oploš-
(J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054
ju. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pri-
tiskom stope; trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. Dopušte-
no opterećenje znatno se povećava proširenjem stope.
Položaj pilota u tlu: piloti u tlu - piloti koji su čitavom duljinom u tlu.
Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a go-
» 3d
1,10 m
f- rnji im je dio slobodan, pa su prema tome izloženi izvijanju
Gradiva: drvo, čelik, beton, armirani beton, prednapeti beton
(3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014, T1)
Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju, utisnuti pi-
loti se utiskuju, bušeni piloti - piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvi-
jeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Razlikuju se piloti koji tlo
zbijaju, istiskuju ili razrahljuju
Vrsta opterećenja, osno opterećeni piloti, vlačni piloti opterećeni su
vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. Tlačni piloti
opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i
• 'v U, • trenjem po oplošju. Piloti izloženi savijanju, npr horizontalno opte-
If i-Ti- rećeni bušeni piloti velikog presjeka.
- e --I ' . .s2dF, I •
Izrada i ugradba. Predgotovljeni piloti, dopremljeni na gradilište u di-
jelovima ili u potpunoj duljini, ugrađuju se u tlo zabijanjem, ispira-
(Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) njem tla, vibriranjem, utiskivanjem, uvijanjem ili postavljanjem u pri-
premljene bušotine. Piloti izvedeni in situ, tj. ugrađeni u šupljinu iz-
W Á V / / vedenu u tlu bušenjem, zabijanjem itd. Mješoviti piloti, izvedeni od
IU predgotovljenih elemenata na gradilištu.
Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tije-
kom građenja, na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem
uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja.
Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014,
T1)

U l a z n a vilica Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka

Ispust v o d e "
V K a p a z a pritisak

%
y Cijev z a
?
/ bušenje

5Z

Gumeni
. prsten

© Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav

Brechtel)

68
 IZOLACIJA GRAĐEVINA
DIN 18195, 4095 —> tU

Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor,

naprotiv, češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao
dodatni stambeni i radni prostor. U skladu s tim javlja se želja za

j| većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim

prostorijama. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Kod
nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal-
Ako je teren u nagibu treba brdsku
©
Podrum treba horizontalno i verti-
kalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) © stranu posebno pažljivo zaštititi, a
brdske vode odvesti drenažom ->
nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage - > © - © . Kod vanjskih
zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © - @. Kod zgrada sa
zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvid-
jeti najmanje dvije horizontalne izolacije - > © - © • Kod unutarnjih
zidova može se gornja izolacija izostaviti. Za horizontalne izolacije
u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka, izolacijske trake za
, Kota poda
\w krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. U skladu s vr-
••o .o-Q .-Q-.Q Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba

m1
Kota terena! Kota t e r e n a
predvidjeti zaštitne slojeve -> @ - Neposredno na izolaciju ne
.-Q a'cP. •o. Q , n ° . ' o . 0
//A^áVkVV/A\y/. smije se nasipati građevni otpad, drobljenac ili šljunak.
\ \ \
\ \ \
\ \
k w\|
\\ \\
Izolacija zgrade bez podruma, sa Izolacija zgrade bez podruma, sa
© skromnim zahtjevima glede koriš-
tenja prostorija: nasip na visini zid-
© skromnim zahtjevima glede koriš-
tenja prostorija: nasip na visini okol-
ne izolacije nog terena
Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv Vrsta izolacije

Nosivi pod
kapilarnog djelovanja na izolacijski sloj protiv vlage
vlaga iz tla vertikalne dijelove zgrade

Kota p o d a procjedne vode (bez tlaka) izolacija protiv procjedne

oborinska voda po nagnutim dijelovima vode

Kota t e r e n a 'i A\'

Zračni prostor

k/Avy/A\y/AW
zgrade

izolacija protiv vode

podzemna voda hidrostatskog tlaka pod tlakom
\ \

(5) Izolacija zgrade bez podruma: pod Izolacija zgrade bez podruma: pod
ventiliran zračnim prostorom leži nisko, u razini površine okolnog
terena

T e m e l j n a ploča

Izolacija zgrade s podrumom, sa ^g^ Izolacija zgrade s podrumom; zidovi

skromnim zahtjevima glede koriš-
tenja prostorija (zidovi od opeke na
(8)
—
Izolacija zgrade s podrumom; zidovi
od opeke na trakastim temeljima
od betona ® Izolacija zgrade s podrumom; zido-
vi od opeke na temeljnoj ploči
trakastim temeljima)
V./

Zaštita

t valoviti tekstil
Cementna žbuka
ili slična izolacija

Izmjena slo-
jeva, filtarska
obloga, d r e n a ž n a t
cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda

^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih

@ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ploča ili slično

69
 IZOLACIJE GRAĐEVINA
DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA
DIN 4095, 18195 -»CD

Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cije-

vima, kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu.
Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).
Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje, kontrolu,
ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenaž-
ne slojeve.
Je li drenaža iza zida potrebna, proizlazi iz slučajeva (?) - (3)
• o: O'-O ; o ••°.°0
0 0
0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu
(T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla
© Voda bez tlaka u slabo propusnom
tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti, tako da ne
nastaje hidrostatički tlak.
(3) Kad je prisutna voda pod tlakom, redovito u obliku podzemne
vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće.

—Šljunak 4/32
Pijesak 0 / 4

Položaj Materijal Debljina u m

šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 >0,50
Voda pod tlakom u tlu s podzem- ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim Ispred filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni >0,10
nom vodom slojem zidova sloj granulacija 4/32 >0,20
šljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,20
Na stropovima šljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,50
filtarski sloj granulacija 0/4 i >0.10
Ispod podnih ploča procjedni sloj granulacija 4/32 i
šljunak granulacije 4/32 i geotekstil
šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 >0,15
Oko drenažnih procjedni sloj granulacija 4/32 i >0,10
cijevi filtarski sloj granulacija 0/4
šljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,10

Šljunak 4 / 3 2
Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva.
= 0.3 | D N 100 Drenaža nominalni promjer DN 100, pad 0,5 %
Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300
(5) Drenaža s drenažnim elementima (d) Drenaža oko podzemne građevine
Okno za ispiranje, kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.
DN 3on s_0,5%

r
- 0
D N 100 "tr
DN 1000

Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste

drenaže
Simbol Dio građevine Gradivo

Filtarski Pijesak,
h-.-.-.l sloj geotekstil
(filtarska vuna)

Drenažni Šljunak
sloj pojedin. element
(drenažni kamen,
- ploča.)
Spojni element
R»<X>34 (drenažna ploča)

Zaštitni sloj Folija,

Razdvaj. sloj premaz

Izolacija 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50
Šljunak 4 / 3 2
Drenaža
Otjecanje Q u l/s —
Cijev za ispiranje i . Betonske filtarske Sintetičke drenažne
kontrolu; sabirno drenažne cijevi cijevi
- -
okno za ispiranje...

^g^ Negativni bunar za male količine ot-

(9) Simboli za drenažne elemente ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava
jecanja

70
 IZOLACIJE GRAĐEVINA
DIN 4095,18195 ->QP

Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljiš-

te, voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode; zbog
toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 - © ili izolacija kao
za slučaj vode pod tlakom (4) - ©
Voda pod tlakom
Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu, mora se iz-
' Betonska posteljica vesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova.
Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba pozna-
( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e
vati vrstu temeljnog tla, najvišu razinu podzemne vode i moguće ke-
mijske tvari u njoj. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine
18,80 podzemne vode. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane
0100 Ijepenke, metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala.
Í 3 — Okno za čišćenje i
kontrolu Izvedba. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote pod-
rumskoga poda, treba izvesti zaštitni zid, ožbukan radi prihvata
obodne izolacije, nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču
poda i nosive zidove podruma, koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne
zidove. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7). Izolacija
mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. Ona na-
jčešće leži uz vodu © - (D Kod izolacije na unutarnjoj strani
mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.-»
Kontrolni ij Taiožnik pumpe
otvor B Odvod u kanalizaciju

Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom

Kolnik od
/
/ \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice lijevanog asfalta

Zaliveno mastiksom
Prema kanalizaciji Zaštitni sloj
a) brtvljenje spoja dvaju zidova
Elastična brtvena
na mjestu izolacijskog sloja
traka, 2 sloja po 2 m m pomoću tanjurastih sidara
položena bez
• Kontrolni otvor lijepljenja

, - Beton Izolacija
/ V / V / /
^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . o . ' •
^ ^ K o Hf.Jl.oo -A^O ^ . ^ - ^ T r T ^ V ^ Armiranobetonski
J strop
- Površinski filtar Debljina prirubnice > 1,5 cm b) brtvljenje prodora cijevi kroz
Drenažna cijev 0 150 Širina prirubnice > 12 cm
15 cm šljunkoviti pijesak izolacijski sloj pomoću
R a z m a k vijaka < 15 cm, vijci M 2 0 prirubnica
( ¿ ) Presjek A - B - > @
© Izolacija pomičnih dilatacijskih reški
u armiranobetonskim pločama
( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a

M a s a za
Vodonepropusna obloga 2 sloja bakrene trake, zalijevanje
IsDuna razdielnice valovite s kalotama, Sitna kocka reški Staklene prizme

Prirodno tlc
plinoviti
pijesak
Zidna drenaža
mješoviti filtar
pjeskoviti šlju-
nak 4 - 32mm

__ Podložni beton pjeskoviti šljunak r o a i u z n i Deion fj|( a

Prijelaz izolacije preko dilatacijske
( 4 ) C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom

Konkretno Y/
( 5 ) Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom
© r a z d j e l n i c e stropne a r m . bet. p l o č e .
Termoizolacija nasipom.
® Brtveni sloj uz priključak na prozor-
ski otvor ili p o d r u m s k o o k n o

tlo Sidrena Razdjelni sloj od bitu-

Teren - ploča menizirane Ijepenke
kao ležaj tipa 500, bez premaza

I 1
J^RV-i - i

laobljenje

Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom
( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom
© N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv
podzemne vode
Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zi-
d o v a s filtarskom z a l o g o m

71
 ZIĐE
OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053
Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade
kamena: zid od lomljenog kamena, ciklopski zid, slojeviti zid, zid od
tesanaca, mješoviti zid - » © - © Slojeviti kamen, nastao talože-
njem, mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kameno-
lomu 0 , (3), što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je
smislu ispravnije, jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.
Za ciklopski zid (2). prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.
Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih vi-
sina, niti manja od njegove visine. Vrlo je važno odrediti dimenzije
(T) Suhozid (2) Ciklopski zid kamena. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na
svim stranama. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u
čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.
Zahtijeva se da:
a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri
reške,
b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja,
c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač, ili da se izmjenju-
ju slojevi dužnjaka i vezača,
d) debljina (dubina) vezača je oko 1,5 puta veća od visine sloja, ali
najmanje 30 cm,
e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja,
f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a
kod zida od tesanaca = 15 cm ©, ©, © ,
g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje - » © - © ,
Vidljive plohe treba naknadno fugirati.
Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1,5 - 2,0 m (visina
radne skele). Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.
Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja
boju kamena. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u
nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © . Obloga kamenim
pločama debljine 2,5 - 5 cm (travertin, vapnenac, granit itd.) ne ur-
ačunava se u presjek. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid
na razmaku od 2 cm.-» (10).

Grupa Vrste kamena Min. tlačna čvrstoća u

Uslojeni zid od KP/cm 2 (MN/m 2 )
(5) Nepravilno uslojeni zid
poluobrađenog kamena A vapnenci, travertin, vulkanski tuf 200 (20)

B meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) 300 (30)

statički nosivi presjek c kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. mramor), 500 (50)
bazaltna lava i si.

D kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom), sive sedimentne 800 (80)

stijene

E granit, sijenit, diorit, kvarcni porfirit, melafir, dijabaz i si. 1 2 0 0 (120)

1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena

Vrsta Grupa Grupa prema tablici

ziđa morta A B C D E

1 Ziđe od lomljenog I 2(0,2) 2(0,2) 3(0,3) 4(0,4) 6(0,6)

2 kamena ll/lla 2(0,2) 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7) 9(0,9)
3 III 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 10(1,0) 12(1,2)

4 Uslojeni zid od polu- I 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 6(0,8) 10(1,0)

5 obrađenog kamena ll/lla 5(0,5) 7(0,7) 9(0,9) 12(1,2) 16(1.6)
6 III 6(0,6) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2)
Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid
7 Nepravilno i pravilno I 4(0,4) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0) 16(1.6)
8 uslojeno ziđe ll/lla 7(0,7) 9(0,9) 12(1,2) 16(1,6) 22(2.2)
9 III 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0)
statički nosivi presjek
10 I 8(0.8) 10(1,0) 16(1.6) 22(2,2) 30(3,0)
11 Zid od klesanaca ll/lla 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4.0)
12 III 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0)

© Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u

KP/cm2 (MN/m2)

Vitkost odn. zamje-

njujuća vitkost 8(0,8) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0)

1 10 8(0,8) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0)

2 12 6(0,6) 7(0,7) 8(0,8) 11(1,1) 15(1,5) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0)

3 14 4(0,4) 5(0,5) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0) 14(1,4) 22(2,2) 30(3,0)

4 16 3(0,3) 3(0,3) 4(0,4) 6(0,6) 7(0,7) 10(1,0) 14(1,4) 22(2,2)

i—id S 4 c m
5 18 3(0,3) 4(0,4) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0) 14(1,4)

6 20 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0)

® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe

' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2

72
 ZIĐE
OD UMJETNOG KAMENA

DIN 105, 106, 398, 1053, 18151-53

Vrste blokova:

DIN 105 zidna opeka DIN 398 blokovi od šljake

Mz = puna opeka HSV = puni blok od zgure
VMz = fasadna puna opeka HHbl = šuplji blok od zgure
KMz = puna klinker opeka HSL = blok od zgure s otvorima
Hlz = šuplja opeka VHSV = fas. puni blok od zgure
VHLz = fasadna šuplja opeka
KHLz = šuplja klinker opeka DIN 4165 blokovi od plinobetona
DIN 18149 blok. od plinobet. s otvorima
DIN 106 blokovi od vapna i pijeska DIN 18151 šuplji blokovi od plinobetona
:
KS puni blokovi DIN 18152 puni blokovi od lakog
Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem KSVm = KS-fasadni blokovi betona
KSVb = KS-obložni blokovi
KSL = šuplji blokovi i blokovi V = puni blok malog formata
115 20 240 >17 5 (115) s otvorima VBI = puni blok velikog formata
KSVmL = KSL-fasadni blokovi S = dodatno slovo za puni
KSVbl = KSL-obložni blokovi blok s utorima

DIN 18153 šuplji betonski blokovi

Sve zidove treba izvoditi horizontalno, vertikalno i u pravcu, vodeći

računa o pravilima veza. Kad je dvostruki zid, stropna se konstruk-
cija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve
treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara, promjera 3 mm
po kvadratnom metru zida. Razmak sidara vertikalno treba biti 25
cm, horizontalno 75 cm.

^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom
Dvoslojni s obloženim zidom Duljina Širina Visina
(WDVS)
Oznaka u cm u cm u cm

15 Tanki format DF 24 11,5 5,2

20-100 Normalni format NF 24 11,5 7,1
I—l 1 1 1 /2 normalni format 1 Vi NF 24 11,5 11,3
H 240^00
2 1 /2 normalni format 2V2NF 24 17,5 11,3

© Formati blokova prema DIN 105

Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam

J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke. Preferentne mjere - > • ©

Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom

b-J l I opterećenju zida (stalni teret) od
> 50 kN/m < 50 kN/m
36,5 2,50 2,00
30 1,75 1,40
24 1,35 1,00

Minimalne debljine podrumskih zidova

Debljina nosivog zida Visina Zid za ukrućenje

koji treba ukrutiti u cm etaže u 1. do 4. u 5. i 6. Razmak Duljina
um punoj etaži odozgo um
11,5 < d < 17,5 Debljina u cm <4,50 >1/5
<3,25
17,5 < d < 24 <6,00 visine
> 11.5 >17,5
Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 <3,50 <8,00
30 < d <5,00

> 11^(17 5 , 240) (14) Debljine, razmaci i duljine zidova za ukrućenje

Vertikaln žljebovi Horizontalni i kosi utori

Debljina zida u cm Širina x c ubina u cm Širina x dubina u cm
izved. pri zidanju naknad. izrezano
11,5 - 11,5x2,0 -

14,5 51,0 x 3,0 14,5 x 2,0 -

17,5 51,0 x 6,0 17,5x3,0 -

24 51,0 x 12,5 24,0 x 4,0 6,0x3,0

30 63,5 x 12,5 30,0 x 5,0 6,0 x 3,0
36,5 76,0 x 12,5 36,5 x 6,0 6,0x3,0

Obloga pločama na ziđu visoke ter-

Sa/bez zračnog sloja, ožbukan Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi
mičke izolacije

73
 ZIĐE
OD UMJETNOG KAMENA
DIN 105, 106, 399, 1053, 18151, 18152, 18153, 4165

Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama

koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije). Zidovi za ukrućenje
su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s. 73
-» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju preni-
jeti više od svoje vlastite težine jedne etaže. Nenosivi zidovi su ploča-
sti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne
služe kao ukrućenje protiv izvijanja. Udubljenja i žljebovi moraju se
Dvoslojni zid sa zračnim međuslo- izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja. Horizontalna i kosa
(2) Priključak na podnožje
jem
udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog
proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati
računski dokaz -» s. 73 U sve vanjske i poprečne zidove, koji
kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja, treba ug-
raditi serklaže. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže, ili duljine
preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Kod zidova s
mnogim ili velikim otvorima, naročito ako zbroj širina otvora prelazi
60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine
etaže ili 40% duljine zida, treba predvidjeti serklaže.

Redni Duljine Slojevi Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm

broj u m
Križanje armiranih zidova od bloko-
va od laganog betona © Armirano ziđe, nadvoji nad prozori-
ma i vratima
1
A

0,115
O

0,135
V

0,125 1
52

0.0625
71

0.0833
113

0,125
155

0,1666
175

0,1875
238

0,25
2 0,240 0,260 0,250 2 0,1250 0,1667 0,250 0,3334 0,3750 0.50
3 0,365 0,385 0,375 3 0,1875 0,2500 0,375 0,5000 0,5625 0,75
4 0,490 0.510 0,500 4 0.2500 0.3333 0,500 0,6666 0,7500 1.00
5 0,615 0,635 0,625 5 0,3125 0,4167 0,625 0,8334 0,9375 1,25
6 0,740 0,760 0,750 6 0,3750 0,5000 0,750 1,0000 1,1250 1,50
7 0,865 0.885 0,875 7 0,4375 0.5833 0,875 1,1666 1,3125 1.75
8 0,990 1,010 1,000 8 0,5000 0.6667 1,000 1,3334 1,5000 2,00
9 1,115 1,135 1,125 9 0,5625 0,7500 1.125 1,5000 1,6875 2,25
10 1,240 1,260 1,250 10 0,6240 0,8333 1,250 1,6666 1,8750 2,50
11 1,365 1,385 1,375 11 0,6875 0,9175 1,375 1,8334 2,0625 2,75
12 1,490 1,510 1,500 12 0,7500 1,0000 1,500 2,0000 2,2500 3,00
13 1,615 1,635 1,625 13 0,8125 1,0833 1,625 2,1666 2,4375 3,25
14 1.740 1,760 1.750 14 0,8750 1,1667 1,750 2,3334 2,6250 3,50
15 1,865 1,885 1,875 15 0,9375 1,2500 1,875 2,5000 2,8125 3,75
16 1.990 2,010 2,000 16 1,0000 1.3333 2.000 2,6666 3,0000 4.00
17 2,115 2,135 2,125 17 1,0625 1,4167 2,125 2,8334 3,1875 4,25
18 2.240 2,260 2,250 18 1,1250 1,5000 2,250 3,0000 3,3750 4.50
19 2,365 2,385 2,375 19 1.1875 1,5833 2,375 3.1666 3.5625 4.75
20 2,490 2,510 2,500 20 1,2500 1,6667 2,500 3,3334 3,7500 5,00
Ziđe od blokova od lakog betona

© ^g^
(šuplji blokovi) s armiranim nadvo-
jem od lakog betona
Ziđe od šupljih blokova s koritastim * A = vanjske mjere, O = mjere otvora, V = nominalne mjere
nadvojem
(jj) Projektantske mjere za zidove

Format Oznakć Mjere u Broj Po m2 Po m 3

bloka bloka cm slojeva Debljin; zida ziđa
na zida
1 m blokova morta blokova morta
D Š V visine u cm kom lit kom lit

DF 24x11,5x5,2 16 11,5 66 29 573 242

132 68 550 284
E 36,5 198 109 541 300
0
E NF 24x11,5x7,1 12 11,5 50 26 428 225
0 24 99 64 412 265
n 36,5 148 101 406 276
Blokovi od plinobetona, lijepljeni
reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke, zaliveno
mortom
2 DF 24x11,5x11,3 8 11,5 33 19 286 163
0
24 66 49 275 204
(U
36,5 99 80 271 220
Stiropor 5 cm 5. 3 DF 24x17,5x11,3 8 17,5 33 28 188 160
0 24 45 42 185 175

4 DF 24x24x11,3 8 24 33 39 137 164

o.

8 DF 24x24x23,8 4 24 16 20 69 99

Blokovi Blokovi 49,5x17,5x23,8 4 17,5 8 16 46 84

i šuplji i šuplji 49,5x24x23,8 4 24 8 22 33 86
blokovi blokovi 49,5x30x23,8 4 30 8 26 27 88
37x24x23,8 4 24 12 26 50 110
37x30x23,8 4 30 12 32 42 105
24,5x36.5x23,8 4 36,5 16 36 45 100

Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog

© sloja i žljebovima za punjenje

mortom
© Montažni zidni blokovi s izolacijom
kanalima za mort
Potrebni materijal za zidarske radove

74
 Pločica od sintetike (samo za dvoslo- ZIĐE
jno ziđe sa zračnim međuprostorom)
Međukatna ploča OD UMJETNOG KAMENA
DIN 105,106, 399,1053, 18151, 1 8 1 5 2 - 3 , 4165

Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga

od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. Svaki sloj
mora imati ž 2 reda kamena, između kojih prolazi jedna kontinuira-
L Dilatacijska
na uzdužna reška smaknuta po slojevima, potpuno ispunjena mor-
razdjelnica tom, debljine 2 cm.
Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. 73.
Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. Pri dokazu naprezanja
uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja, a za vitkosti i raz-
Žičano sidro za dvoslojno ziđe za
vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. 66-67 make ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice
debljine vanjskog sloja.
Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. Prazni prostor između slo-
Debljina zida u cm 17,5 11,5 jeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odob-
Visina etaže u m Š3.25 renje građevinske inspekcije.
Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. dod. za lake razdjelne zidove i 2,75 Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. Najmanja debljina
Broj punih etaža iznad 41)2) 22)
unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11,5 cm, zračni međuprostor
debljine 6 cm.
Dopušteno samo kao međuoslonac kont. ploča sa svijetlim rasponima = 4,50 m, pri čemu
je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih popreč- Povezivanje slojeva sidrima -> © - (2). Vanjski sloj mora nalijega-
nih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1,25 m. ti punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen
Uklj. ev, etaže sa zidovima debljine 11,5 cm
2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer, iz kojih proizlaze vezom s unutarnjim slojem.
manja opterećenja zidova, povećati za 2 m. Zračni međuprostor, počevši od 10 cm iznad terena, vodi se nepre-
3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena
ako se centričnost dokaže. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11,5 cm biti = 30
kinuto do krova.
kN, a za zidove od 17,5 cm = 50 kN. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvo-
rima presjeka 150 cm 2 . Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjs-
kom sloju najmanje na uglovima zgrade, horizontalne uz vezove s
© Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm; uvjeti primjene
unutarnjim zidom -» © .
Armirani zid. Debljina zida ^ 11,5 cm, Klasa čvrstoće zidnog bloka
^ 12, mort III. Reške s armaturom £ 2 cm. Čelik 0 ^ 8 mm, na
križanjima ^ 5 mm.
Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od
Vrste zidova, debljine zidova. Statički potrebnu debljinu zida tre-
zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m
E = 1,0 Ei 2,0 Ei 1,0 E Š2,0 Ei 1,0 E i 2,0
ba dokazati.
11,51) 12 8 5 5 6 4 To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava.
17,5 20 14 13 9 9 6 Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede
i 24 36 25 23 16 16 12 zaštite od topline, zvuka, požara i vlage. Ako zidni blokovi nisu ot-
porni na smrzavanje, treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN
18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija.
(7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III)
Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim
tlačnim silama, npr. opterećenjem među katnih konstrukcija, te hori-
zontalnim silama, npr. opterećenje vjetrom.
DIN Prostorna Vanjski Zidovi između
norma Oznaka masa zidovi stanova i
kg/m3 DIN 4108 stubišni
zidovi
Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno 2 13
potkrovlje
18151 šuplji blokovi od lakog 1000 300 300
betona s dvije ili tri šupljine 1200 365 240 Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne 11,5" 17,5
1400 490 240 zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom
poprečnom raspodjelom opterećenja, npr. prema DIN 1045
18152 puni blokovi od lakog betona 800 240 300
1000 300 300 Kod svih ostalih stropova 24 24
1200 300 240
1400 385 240 1
1600 490 240 ) Najviše dop. vertikalno korisno opterećenje uklj. dodatak
za lake pregradne zidove p = 2,75 kN/m2
4165 blokovi od plinobetona 600 240 365
800 240 365
(6) Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm, pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove
4223 parom stvrdnuti plinobeton 800 175 312,5

4226 građevinski elementi velikog 800 175 312,5

2 dio formata s ekspand. glinom, 1000 200 312,5 Debljina nosivog Visina Zid za ukrućenje
eks. škriljcem, prir. plovuč., 1200 275 250
zida koji treba etaže u 1. do 4. punoj u 5. i 6. punoj Razmak
pjenastom lavom bez 1400 350 250
ukrutiti etaži odozgo etaži odozgo
kvarcnog pijeska
cm m debljina cm debljina cm m
4226 laki beton s poroznom strukt. 1600 450 250
2 dio 111,5 <17,5 14,50
i neporoznim agregatom 1800 625 250 = 3,25
117,5 <24 16,00
kao šljunak 2000 775 250
i 11,5 š 17,5
4226 kao naprijed, ali s poroznim 1200 275 250 124 <30 13,50 ¿8,00
2 dio agregatom 1400 325 250 130 = 5,00
1600 425 250

© Minimalne debljine vanjskih zidova, zidova između stanova i zidova stubišta, obo-
strano ožbukanih \ D
, „, „ „_,,!,„,*
Debljine i razmaci zidova za ukrucenje

75
 Žbuka od umj-
etne smole VANJSKI ZIDOVI
NISKOENERGETSKI NAČIN
GRAĐENJA
Važan element za štednju ener-
gije grijanja jest termoizolacijs-
ko svojstvo vanjskih zidova. To-
plinska izolacija zgrada je u nis-
koenergetskom načinu
10*, građenja bitno ovisna 0 povezi-
120-150 vanju različitih elemenata
175+240
građevine. U tim detaljima može
Q Ziđe s termoizolacijom (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) -doći do znatnih gubitaka topline.
Standardni presjeci s navede-
Obložni sloj.
Vanjski sloj • nim građevnim materijalima
Termoizolacijski daju povoljne vrijednosti termoi-
.Termoizolacijski
materijal materijal zolacije.
U prodaji se nudi velik broj gra-
diva kao što su beton, ziđe,
drvo, izolacijski materijali, gips,
pluto, trska i glina. Glina se kao
gradivo dokazala tisućljećima.
Ona je najraširenije i odavno us-
Gipsana žbuka
vojeno gradivo cijelog svijeta.
175 Biološki je i ekološki besprije-
korno gradivo. Danas se može
(4) Dvoslojno ziđe
naći na tržištu u obliku predgo-
Ploča od gipsa s vlaknima tovljenih elemenata, prilagođe-
OSB pločas nih današnjem stanju tehnike
-> ® - ©

Drvena obloga

0,11-0,19
W/(m 2 K)

© Niskoenergetski
ekokuća)
zid (Heckmann
(fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama

Drvena oplata

18,6-28,6

^gj Zid od drvenih elemenata (igno- Blokovi od lameliranih letava

trend)

76
 VEZOVI ZIDNIH OPEKA

2. holandski vez: naizmjenično ume-

® tanje vezača između dva dužnjaka i

sloj samih vezača

© Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope

ke
Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa
od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa
od 1/4 opeke izmjenično

56: i W//s
v/m
v m
vm

I M — vm
" M " W/A '////A
Ižržža w
fe^ZE V////A ^ t o
^ ------- ^ ^^ "
y///A , « W//A U ... V//A '///A
y m
MM
1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po
^g^ Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenič-
no po slojevima
Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmje-
nično po slojevima ®
1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po
slojevima s usponom preklopa od
1/4 opeke desno i lijevo
slojevima, preklop od 1/2 opeke u
usponu u lijevo

zid od 1/2 opeke, armiran, s poljima

od 4 opeke

© Nasatični obložni zid ispred zrač-
nog prostora, povezan sidrima s
unutarnjim zidom
B 1
¡§
IP §P
B P
P m
Podna obloga od cijelih i polovica
opeka (također i klinker)
i 1
I
i 1
i
i
fl ii
Šuplji zid od dva nasatična zida od Šuplji zid od dva nasatična zida od
1/4 opeke, povezan vezačima (koji
šupljinu dijele horizontalno) i nasa-
Zid od opeke koji djeluje kao orna-
ment, sa smaknutim šupljinama 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim
opekama
tičnim sidrenim opekama
/SM
m
m
i w
kao (¡21) drugačije složeno (moguće Jako izložena podna obloga od na- kao s četvrtinama opeke (uzor-
mnoge varijacije) satičnih opeka (uzorak riblja kost ak pletiva)
kao kod parketa)

Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 ope-

kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke)
ke) za rasvjetu ili ventilaciju

77
w

KAMINI
O T V O R E N ! K A M I N I - > DD

Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 - @. Pres-

jek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskla-
diti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0
- ©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4,5 m.
Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® - Ot-
vori za dovod zraka trebaju biti izvana. Svrhovito je otvore za dovod
zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane - > © , - > ©
Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova,
bukovinu, hrastovinu, brezovinu, drvo voćaka, ili ložiti plinom prema
DVGW radni list G 260. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u
© Kamin otvoren s jedne strane sa si-
gurnosnim područjem
Kamin otvoren s jedne strane u od-
vojenim prostorijama prostorije s manje od 12 m 2 površine poda. Otvorenim kaminima
mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. Bolji
su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © . Za-
paljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju
odozgo, odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © - ©

g ¿4*
& Ö
Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog ma-
terijala klase A1 DIN 4102 dio 1. Pod, zidovi, prostor za pepeo i ko-
lektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča. Zidne opeke ili blo-
kovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. U obzir dolazi i va-
trostalni beton ili sivi lijev, DIN 1691. Kolektor dima može biti od
čeličnog, mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.

© Kamin otvoren jednostrano/dvo-

strano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa si-
gurnosnim područjem

Tip Otvoreno s jedne strane Dvostrano otvore noOtv. s tri strane

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Površina prostorije male 16- 22- 30- 33- 25- 35- prekc 35- 45- preko
oko (m2) prost. 22 30 35 40 35 45 48 45 55 55
Obujam prostorije male 40- 60- 90- 105- 90- 10S- prekt 105- 150-
oko (m3) prost. 60 90 105 120 105 150 150 150 150 200
(5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora 2750 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500
ložišta (cm2)
Svijetle mjere 60/ 70/ 80/ 90/ 100/
otvora ložišta (cm) 46 52 58 64 71
0 (cm) odgovarajućeg 20 22 25 30 30 25 30 35 25 30 35
dimnjaka
Mjere su A 22,5 24 25,5 28 30 30 30 30 30 30 30
u cm B 13,5 15 15 21 21 - - - - - -

C 52 58 64 71 78 50 58 65 50 58 65
D 72 84 94 105 115 77 108 77 90 114
E 50 60 65 76 93 77 90 108 77 90 114
F 19,5 19,5 22,5 26 26 27,5 30 32,5 27,5 30 32,5
G 42 47 51 55 59 64 71 82 64 71 82
H 88 97 104,5 120 129 80 88 95 80 88 95
I 6 6 6 7 7 6,4 6,4 6,4 6,4 6,4
Težina (kg) 165 80 310 385 470 225 300 405 190 255 360
Razmaci između otvora ložišta i

© građ. elemenata od zapaljivog ma-

terijala
© Zaštita zapaljivih podova ispred ot-
vora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina

f
s O U

^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin
Kamin otvoren s dvije strane
stem Schiedel)

78
 DIMNJACI
DIN 18150,18160 —> CD

Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje, namijenjena

odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. Na je-
© © ®
Brojčana usporedba stupnjeva korisnog dan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke sna-
učinka
ge veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Svako ložiš-
te u zgradama s više od 5 etaža, svaki otvoreni kamin, kovačka va-
tra, otvoreno ložište, ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj
O dimnjak.
Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili te-
Utjecaj vjetra na funkcioniranje Utjecaj oblika i presjeka glave
dimnjaka dimnjaka na kretanje zraka kuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30
kW. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek, po-
dogradnja na krovu
1,00 vršine >100 cm2, duljina najmanje stranice 10 cm. Ako su zidani od
1,00 h 1,00 opeke 2: 13,5 cm, dulja stranica ne smije biti veća od 1,5-struke
MJ kraće stranice. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. Za za-
¡<1,5 x h > 1,5 x h
jedničke dimnjake k 5 m. Za plinovita goriva ž 4 m . Grlo dimnjaka £
40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod
nagiba ispod 20° £1 m. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova
udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje, mora biti
za £ 1 m viši od dogradnje. Na krovovima s parapetnim zidom mora
grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Svaki dimnjak mora imati
otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm, smješten > 20 cm
ispod najnižega priključka ložišta. Ako se dimnjak ne može čistiti
kroz grlo, mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za
(?) Visine dimnjaka iznad krova čišćenje. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradi-
vo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150, zid-
na puna opeka DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106,
puna opeka od šljake DIN 398. Troslojni dimnjaci s toplinskom izo-
lacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski ko-
madi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147; za vanjski
sloj: fazonski komadi od lakog betona, zidna puna opeka, šuplja
(T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom
opeka B DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, opeka
od šljake DIN 398, blokovi od plinobetona DIN 4165. Za izolacijski
sloj izolacijski materijal DIN 18147. Slobodne vanjske površine dim-
njaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. Stijenke
dimnjaka ne smiju se opterećivati.

(9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom

Oplata

na krovu nagiba preko 15°

potrebne su nagazne
daske, rešetka ili stube za
kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6
Rešetka za pristup čišćenja
© dimnjaka -> © Izlaz na krov
Glava dimnjaka s oblogom od
škriljevca

Zidana obloga
Razdjelna
reška do
obloge
/

" ploča
1 - 2 cm izolaciona hasura
do koje se betonira - Dimnjak

: dimnjaka kroz drvenu Prolaz kroz betonsku stropnu Razmak između drvenog grednika i Razmak između krovne grede i
i konstrukciju ploču dimnjaka dimnjaka

79
 Zaštita od
toplinskog DIMNJACI
zračenja Ev. laki beton
DSN 1 8 1 5 0 , 1 8 1 6 0 —» CD
T
Opšav glave dimnjaka treba iz-
vesti od škriljčanih ploča, azbe-
stcementnim pločama, pocinča-
nim ili bakrenim limom, pričvrsti-
ti za dimnjak čepovima (ne
>40
< Nezapaljivi zid
drvenim). Preporučuje se pred-
gotovljeni opšav. ©-(J6)
• Zapaljivi zid
;: Orrrtšir;:::: g' Jj

® Dimnjak u blizini zapaljivih

materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja
^g^ riovodne cijevi
Prolaz dimovodne cijev kroz zid
od zapaljivog materijala

Otvor za čišćenje
/ Zid od nezapaljivih materijala 1 1 1 1dimnjaka s krova
H*"H
!
Okruglo željezo
zmi . Izolacijska
vrpca
EFpšr
2-31
Predvidjeti
ventilaciju
gore i dolje

i- ®
Predvidjeti ventilaciju
gore i dolje
m
® Bliski zidovi od zapaljivih odn.
nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu
Izlazni otvor s Ijestvama i
nagaznom daskom

Glava dimnjaka / obloga škriljcem

80
 DN 80
N a g l a v a k cijevi z a SUSTAVI VENTILACIJE
odvod zraka dužine
Naglavak cijevi za D N 80 x 3 cm DIN 18017 list 1 - 3
odvod zraka dužine l a v a k cijevi z a d r u g u
D N 80 x 3 cm toriju duljine D N Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama
80 x 3 cm
kao što su škole, hoteli, gostionice i si. koriste se ventilacijski uređaji
za jednu ili više prostorija, priključeni na jedan kanal -> 0 - (2). Ven-
tilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zra-
ka na sat. Količinskivza kupaonice, gdje je i zahod, zadovoljava ka-
pacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po
školjci. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan ot-
vor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. Veličina presjeka ka-
nala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije.
Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. U kupaonicama
V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- Ventilator za dvije prostorije za in- ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C.
stalacije pod žbukom stalacije pod žbukom

In
Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0,2 m/s.
i t 1
Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu, a za pojedinačne ventila-
^Ventilator
cijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neisko-
rištene tavanske prostore. Svaka pojedinačna ventilacijska instala-
\ cija mora imati vlastiti glavni kanal - > © + © .
vi
Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal ->
@ + ©.

I \
\

vi

I
Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom
bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj
priključaka -> © . Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog po-
gona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do
V s r osam etaža. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji.
Hi\ ti
. , ... .. , . • • •-s Centralno ventilacijsko postrojenje
Centralno ventilacijsko postrojenje (4) jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ Svijetli presjek Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera
s odvođenjem zraka preko krova W glavnog kanala
glavni kanal sekundarni kanal
2
cm do 10 m 10-15m preko 15 m cm cm
Ventilator
'''^-Ventilator 340 5 6 7 20x17 9x17
400 6 7 8 20x20 12x20
500 8 9 10 25x20 12x20
I- V v 6 7 20x17 2x9/17
340 5
\ | r
[|
400 6 7 8 20x20 2x12/20
500 8 9 10 25x20 2x12x20

|
340 5 6 7 2x20/17 9x17
400 6 7 8 2x20/20 12x20

\ 500 8 9 10 2x25/20 12x20

(9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33,3 cm)
t

(T\
tü H
||
\

||
Centralno ventilacijsko postrojenje
V [ /S\
Centralno ventilacijsko postrojenje
^midinu UG l e
POOP4X15/10

•
] • ¡2x15/10

O O O O Q

• • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0
3x15/10

>*15/10
• • • • • • • 8x15/10
uzdužno tanke stijenke; popr. pregrade 5 cm
® Ventilacija pojedinačnim kanalima, debljina vanjske stijenke 2,5 cm
s odvojenim glavnim kanalima s vise glavnih, bez sekundarnih ka-
Izlaz zraka na suprotnim stranama
Prekrivanje. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak
I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a

Jednokanalno ventilacijsko postro-

Ventilacija pom. sabirnih kanala s
® j e n j e prema DIN 18017 1.1 sustav
Hamburška ventilacija (Berlinska
ventilacija)
Sustav Kolnske ventilacije (dovod i
odvod zraka) © jednim glavnim i jednim sekundar-
nim kanalom
Primjer izvedbe s jednim glavnim i
dva sekundarna kanala

81
 Duljina rogova kod KROVIŠTA
krovišta s rogovima

Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male

širine zgrade najekonomičnije rješenje.
Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji, ali su
takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta.
Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovi-
šta s rogovima, dakle prikladna samo za iznimne slučajeve.
Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija kon-
strukcija.
Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevi-
ne.
Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina, štite ih od oborina i drugih
atmosferskih utjecaja (vjetar, hladnoća, toplina). Sastoje se od no-
sive konstrukcije i pokrova.
Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo, čelik, armirani beton), nagibu
Raspon L u m
Nagib krova u

elemenata h
stupnjevima

krovišta, vrsti i težini pokrova, opterećenju itd. Za veličine opte-

rećenja vidjeti propise (vlastiti teret, pokretno opterećenje, vjetar,
Visina

snijeg).
Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od ro-
15—40 10-20 s
"-i gova i krovište s podrožnicama. Obje konstrukcije mogu se i kom-
binirati. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata, način
prijenosa sila, što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu.
30-60 10-20 s

© Krovište s veznicima

© Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima

Krovište s veznicima i izgrađenim

(9) Krovište s veznicima i podrožnicama
potkrovljem

82
 KROVIŠTA
->CP

Krov s podrožnicama. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi pre-

sjeci, moguća i primjena oblica). Koncentracija opterećenja u pod-
vlakama, prijenos sila na vezače. Potreban je niz podupora u unu-
trašnjosti, što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. 80 @ prvobitni ob-
lik^ krovišta; prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače.
Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u
sredini ako je duljina rogova = 4,5 m. Pri većim širinama zgrade i
duljini rogova = 4,5 m dvostruka je ili višestruka stolica.

Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom

je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4,5 m); inače
(jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima
ukrućenje veznikom -> s. 82 (§). Pravilan, snažno povezan, kon-
strukcijski sustav, moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslona-
ca. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza
(vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju
stropnih greda - lom plohe krova) -> s. 82 ®
Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova.
Ako je duljina rogova veća od 4,5 m, treba poduprijeti veznike -» s.
80.

Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m,

duljina rogova do 8 m, duljina veznika do 4 m. Takva je krovna kon-
strukcija trozglobni okvir sa zategom.

Krovište od drvenih rešetkastih rogova, Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja, s

kosnicima pod 45°, raspon < 25 m

8-14 12-14
Sustav I nosača
A =nosač sjednostr hrptom
B =nosač s dvostr. hrptom
C =nosač sa sandučastim
hrptom

(7j Spoj na tupi sudar s obrazima

® Krovište od lijepljenih rogova I presjeka, odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 ^^

Nagibi krova na dvije vode 6°, 15° i 25'

Gang-Nail čavlana ploča % Nagibi krova na jednu vodu 6°,10° i 15°

Gornji pojas aj Silazne dijagonale s d) Uzlazne i silazne dijagonale s

,, vertikalnim štapovima vertikalnim štapovima
Gornji pojas
produženje

I ii |
— Moguć i • Donji pojas —
konzolní ¡ b) Uzlazne dijagonale s č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~
istak ' : vertikalnim štapovima

Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama

kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja

83
OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI
—> CP
Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom,
duljine 1,2 -1,4 m, na letvama razmaka 30 cm, s vrhom prema gore,
debljine sloja 1 8 - 2 0 cm.
Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 - 70 godina, u vlažnima jed-
va polovicu tog vremena -> ® . Krovni pokrov od šindre -> @ - hrast,
ariš, bor, rjeđe smreka. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2,5
cm, debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. 200 kao zaštita od
vjetra i prašine. Preklopi 8 cm, bolje 10 cm.
Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šablo-
ni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -»
Crijep: biber, užljebljeni ili koritasti -» © - Betonski crijep sa
suhim sljemenom i grebenom -> Crjepovi posebnih formata nor-
mirani su. -»(9)
Fazonski crijepovi -> @
POR - Zabatni jednovodni sljemeni OL - Dvovodni crijep lijevi
ugaoni desni crijep TOL - Okapni dvovodni crijep
T - Crijep okapnice lijevi
P - Jednovodni završni crijep FOL - Dvovodni crijep za priključak
W - Crijep na spoju sa zidom sljemena lijevo
TSR - Crijep za završetak okapnice, GR - Početni crijep za sljeme
desni uglovni i greben desni
SR - crijep za bočni priključak FOR - Crijep za priključak dvovodnog
desno sljemena desni
SL - crijep za bočni priključak F Priključni crijep sljemena
lijevo OR - Dvovodni crijep desni
PSL - crijep za bočni priključak TOR - Uglovni crijep okapnice
jednovodnog krova lijevo dvovodnog krova desni
GL - Završni crijep sljemena lijevo F Središnji crijep u polju
G - Crijep za sljeme i greben GZ - Stakleni crijep

POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR

Šatorasti krov, mnogokutni tlocrt

(čT) Mansardni krov, mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi

Engleski krov od škriljca, ili od

® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6
' ' 0,70
© Krov od šindre 0,25 kN/m2 eternit ploča, 0,45-0,55 kN/m2

©crijep),
Dvostruko pokriven krov (biber
težak pokrov, 0,60 kN/m ,
34-44 crijepa/m 2
2
Betonski crijepovi 0,60-0,80 kN/m2,
nagib 18° Valoviti crijep, laganiji, 0,50 kN/m
2
(^7) Užljebljeni crijep, 0,55 I

84
 KROVNI POKROVI

Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica

70 - 145 cm za ploče duljine 1,60 m i od 1,15 do 1,175 m za ploče
od 2,50 m. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ - (2).
Limeni krovovi od pocinčanog lima, titancinka, bakra, aluminija, cin-
ka itd. -> © - 0 . Svi fazonski komadi za sljeme, oluk, opšav ruba
itd. bakreni lim, trgovački formati -» (?). Bakar u odnosu na sve dru-
ge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma, pa
= 10° nagiba s brtvenim užetom je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje, savijanje itd.). Pa-
Krov od azbestcementnih valovitih tina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. Treba izbjegavati kom-
® ploča s fazonskim komadima za sl-
jeme i strehu 0,20 kN/m2
{2) Minimalni nagibi krova
klopi po visini
0 i pre-
binaciju s aluminijem, titancinkom i pocinčanim čelikom; kombinaci-
ja s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je. Bakreni su krovo-
vi nepropusni za vodenu paru, zato su posebno prikladni za hladne
krovove -» s. 88-89. Vlastita težina krovnog pokrova (računska
I—Smjer pokrivanja— Smjer vjetra težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod
Profil 177/51
Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljine 6,5
nagibom, bez težine rogova, podrožnica i vezača. Pokrov crijepom
Širina mm 920 920 920 920 tež. 1 6 - 3 2 kg i betonskim crijepom bez morta, ali uračunate letve. Mort dodati kao
0,1 kN/m2.
Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116
jednostruki pokrov uklj. umeci 0,60
krunski ili dvostruki pokrov 0,80
-Smjer pokrivanj;
Vučeni falcani crijep DIN 456 0,60
Profil 130/30
Falcani crijep, reform ploče, falcane ploče, ploče za ravni krov DIN 456 0,55
Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljina 6,0
Falcani betonski crijep DIN 1117 0,55
Širina mm 1000 1000 1000 1000 tež 15,8-31,5 Žljebljeni crijep DIN 456 0.50
Ploče DIN 1118 0,50
\3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) 0,50
Žljebnjaci bez polaganja u mort 0,7 0,90
Metalni pokrov aluminijem (alu. deb. 0,7 mm) uklj. oplata 0,25
Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0,6 mm) uklj. oplata 0,30
Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0,63 mm)
uklj. bitumen. Ijepenka i oplata 0,30
Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. bitumen. Ijepenka i oplata
s velikim pločama (360 X 280 mm) 0,50
s malim pločama (oko 200 X 150 mm) 0.45
Engleski pokrov škriljcem uklj. letve
na letvama dvostruki pokrov 0,45
na oplati i bitumen. Ijepenci uklj. oplata 0,55
Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci 0,50
dvostruki pokrov 0,60
Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231)
na letvama uklj. letve 0,15
na oplati uklj. Ijepenka i oplata 0,30
Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231)
uklj. pričvrsni materijal 0,25
Limeni krov s falcanim pokrovom Minimalni nagibi krova za pokrivanje cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br. 13 uklj. oplata 0,30
0,25 kN/m2 pocinčanim čeličnim limom
'/2 vala normalno
7,50 —i h - 7,50 ' l— 7,50 Kornere, formati Trake Ploče

Duljina m 30-40 2,0

11° ( 2 % ) 3° ( 5 % )
Širina m, max. 0,6 (0,66) 1,0

Debljina m m 0,1-2,0 0,2-2,0

Duljina mm 9000 7500 4000 8,0
Zapr. težina kg/dm 3 8,93 8,93 Dubina krova Visina profila
Širina mm 1000 1000 1000 19 kg/m streha/sljeme 1 8 - 2 5 mm 2 6 - 5 0 mm
do 6 m 10° (17,4%) 5° (8,7%)
6-10 m 13° (22,5%) 8° (13,9%)
- Širina ploče 1 0 0 1-1,00H 10-15 m 15° (25,9%) 10° (17,4%)
preko 15 m 17° (29,2%) 12° (20,8%)
-Korisna širina 91 5
8 - 1 0 ° 2 0 0 mm. s brtvljenjem preklopa
Pričvršćenje

129.. i*
i
, Q O
i
i H 10—15 150 mm. bez brtvljenja preklopa

preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa

Veliki elementi za krov i zid Oblici isporuke i kroja valjanog bak- ^ ^ Pokrov valovitim limom, min. nagib
(J) Pokrov pločama od čeličnog lima renog materijala za pokrovne ploče krova, bočni preklop
(Canaleta)
i trake

Odvodnjavana Normirana Širina Odvodnjavana Normirani Širina

Odvodnja krova krovna površina promjer krojenja
krovna površina veličina krojenja
uz polukružni oluka za iimene uz kruž. presjek olučne za limene
oluk oluke olučne cijevi cijevi cijevi
W I | 0
Pocinčani lim D I N 9721 min. 0,7 m m (Zn) m2 mm 0 mm m2 mm mm

Kuka za oluk: pocinč. čelična traka (St 2) do 20 50 167 (12-djelni)

do 25 70 200
Čelični lim D I N 1541 pocinčan i preko 20-50 60 200 (10-djelni)
(St 2) preko 25-40 80 200 (10-djelni)
preko 50-90 70 250 (8-djelni)
Polukružni Pravokutni obložen olovom preko 40-60 90 250 (8-djelni)
preko 60-100 80 285 (7-djelni)
Kuka z a oluk: pocinč. čelična traka (St 2) preko 60-90 125 285 (7-djelni)
preko 90-120 100 333 (6-djelni)
Bakreni lim DIN 1787 (Cu) preko 90-125 150 333 (6-djelni)
preko 100-180 125 400 (5-djelni)
Kuka za oluk: plosni bakar (Cu) preko 1 2 5 - 1 7 5 180 400 (5-djelni) preko 180-250 150 500 (4-djelni)
Aluminijski lim D I N 1725 (AI) preko 1 7 5 - 2 7 5 200 500 (4-djelni) preko 250-375 175
Ležeći
Kuka za oluk: pocinč. čelična traka (St 2) Oluke principijelno postavljati u padu. Veća preko 325-500 200
brzina tečenja protiv začepljenja, korozije i Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od koro-
smrzavanja. Kuke za oluk su u pravilu po- zije), čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj
Oznake:
cinčano plosno željezo širine 20-50 mm i de- cijevi. Min. razmak olučne cijevi od zida 20
(primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N bljine 4 - 6 mm. mm. R a z m a k obujmica 2 m.
0,75 mm; s kukama 333 St Zn)
Stojeći

(li) Oblik i položaj oluka Materijali

Normirane veličine oluka u odnosu
prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u od-
nosu prema odvodnjavanoj površini

85
 KROVNE
KONSTRUKCIJE
DETALJI
Kod nosivih sustava kosog kro-
va treba razlikovati krov s po-
drožnicama od krova samo s ro-
Čeona daska
govima. Te se konstrukcije
mogu i kombinirati. Karakter-
istika im je različitost funkcija
nosivih elemenata. Način prije-
^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s
nosa opterećenja utječe i na
Detalj krovne okapnice s dvoslojnim Priključak roga svornjakom na pod-
podrožnicama zidom vlači unutarnji raspored prostorija u
tlocrtu.
Krov s podrožnicama: rogovi
Vezica roga imaju podređenu funkciju (slabi
presjeci, moguća i upotreba ob-
lica). Koncentracija opterećenja
u podvlakama, prijenos opte-
rećenja u osi vezača, niz podu-
pora u unutrašnjosti utječe na
oblikovanje tlocrta.
Krov od rogova: (načelo nede-
formabilnog trokuta) u jednosta-
Obloga vnom obliku moguć kad su male
duljine rogova (do 4,5 m); inače
© Potporanj roga, preklop, veza ča-
vlom
© Rog sprepustom preko strehe © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim
treba ukrućenje vezačima. Pra-
rRog
Sidreni vijak vilan, dobro povezan konstruk-
cijski sustav, moguć unutarnji
prostor bez stupova. Veza iz-
među stope roga i stropne gre-
de mora prenositi vlak (krov od
/ /
rogova ima karakterističan vanj-
/ /
ski izgled).
//
/y ' > 1,90
"V
Nazidnica ž 80

Presjek A - B Pogled

(8) Povezivanje sidrenjem

Pnčavlani
lim

Mijena

Presjek C - D Perspektivni prikaz

® Izdužena "gajba" krova s podrožni-
cama Završetak roga, osiguranje vijkom
© Detalj veze kada je rog konzolno
prepušten izvan krovišta

86

0 Šiljata "gajba" 45°
USPRAVNI KROVNI
PROZOR
Ako tavanski prozori na zabatu
nisu dovoljni za osvjetljenje ta-
vana, grade se uspravni krovni
prozori s odgovarajućom kon-
strukcijom. Veličina, oblik i ras-
pored tih konstrukcija ovisi 0 ob-
liku i veličini krova i 0 potrebnoj
količini dnevnog svjetla.
Te konstrukcije i prozori trebaju
(2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45°
po mogućnosti biti iste vrste i
veličine. O njihovu skladnom
uklapanju u plohu krova, 0 nji-
hovu obliku, gradivu i rješenju
detalja ovisi cjelokupni izgled
zgrade. Širina te prozorske kon-
strukcije neka odgovara razma-
ku rogova kako bi se izbjegle
skupe izmjene rogova.

(?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @

(7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba"

® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao®

Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko)

87
 Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA
I I
DIN 4108
Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao
"ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno, slama i si.). Ti su prostori bili
pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan, pa se zbog
toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je
snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. Nastanjene je
prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. Ako se
tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije, topi se snijeg i nastaju le-
dene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ven-
Presjek kroz planinsku seljačku
kuću sa spremištem
(?) Shema stvaranja ledene barijere tiliranog pokrova sprečava tu pojavu. U ventiliranom tavanu treba na
dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore, svaki veličine naj-
manje 2% površine krova. Da bi se odvela vodena para, to znači pros-
ječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi).

Vrsta krova: krov na dvije vode Sastav krova: izolacija između ro-
Dimenzije gova
Razmatra se ventilacijski presjek iz-
(3) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) među termoizolacije i donjeg ruba
oplate
A)^ B^
Proračun
2 55 5
H ™ ™ ^ Dokaz:
ČAJ—(5) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Ostala krovna površina

Ventiliranje potkrovnog prostora
reškama u drvenoj oplati
"Sljemenjak
© Betonski krov
• Sljemenjak
(10) Drveni krov s ovješenim stropom
Oblikovanje strehe kod dvoslojnog
© hladnog krova s ukrštenim letvama
i oplatom
Sljemenjak
(jT) Drvena krovna konstrukcija
Dvoslojni hladni krov; ventiliranje
© obaju zračnih prostora kroz proreze
u kalkanskoj dasci
Uvjet: Uvjet:
= 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe Slobodni ventilacijski presjek A l minimal-
A 1 ili A 2 no 200 cm2
ali min. 200 cm2/m Slobodna visina minimalno 2 cm
Tijek proračuna: AL - ventilacijski presjek Tijek proračuna:
Visina ventilacijskog
2
AL streha =^qqq x 9,0 - 0,018 m2/m pr0St0ra=
100 - L (8 + 8)
- 180 cm2/m 200
Kako je 180 cm2/m manje od traženog 100-16
min. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti = 2,4 cm
min. 200 cm2/m.
Dimenzioniranje: Pri tome treba računati na debljinu donje
AL streha 1200 cm2/m
Primjena:
oplate, tj. pri debljini od 2 cm mora visina
od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg
Iznalaženje visine kontinuiranog ventila- ruba roga iznositi min. 4,4 cm.
cijskog proreza za kontinuirani ventilacijs-
ki prostor uzevši u obzir širinu rogova od Dokaz:
8 cm uz Al - 200 cm2/m: Ekvivalentna difuzijska
Visina: debljina zračnog sloja
Ventilacijski prorez HL = potrebno A,
100 - (8 + 8)
200 Uvjet:
L
100-16 a -duljina roga
H u ž 2,4 cm s<j-ekviv. difuzijska debljina zračnog sloja
a = 10 m: sd = 2 m
Kod dvovodnog krova s duljinama rogova a š 15 m: sd = 5 m
< 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. a > 15 m: sd š 10 m
Kod dvovodnog krova s duljinama rogova uz sd - n s (m)
š 10 m vrijedi za strehu H - vodena para
2 Koeficijent difuzijskog otpora (v. DIN
Au streha = jgoo x A1 A 2 crr|J/
m 4108, dio 4)
s - debljina materijala (m)
Primjena:
a) tvrda poliuretanska pjena (PUR)
(debljine 8 cm)
s = 8 cm = 0,08 m
ji - 30/100 (v. tablica 1 DIN 4108,
Uvjet: dio 4, stranica 7)
S 0,5%o pripadajuće nagnute krovne sd = 30 x 0,08= 2,4 m = sđ
plohe A1 +A2 sd potrebno = 2 m
Tijek proračuna Au - ventilacijski presjek b) Izolacijska ploča od mineralne vune s
kaširanom aluminijskom folijom (naru-
05
čiti kod proizvođača)
Au sljeme = .T^pc (9,0+9,0) = 0,009 m2/m
s = 8 cm
= 90 cm2/m
Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m
Dimenzioniranje:
Uz pripremu odgov. izolacije može se
A l sljeme = 90 cm2/m
zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti.
Primjena:
Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd
Elementi sljemena s ventilacijskim presje-
kom i/ili ventilacijskim crijepovaima pre- različitih izolacijskih materijala najbolje je
ma podacima proizvođača. prikupiti informacije od proizvođača.
® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108

88
Nagibi krova RAVNI KROV
Prohodni ravni krov 2° • 4° obično 3° - 4°
2,5° • 4° obično 3° - 4°
DIN 52128-133, 52143,18338
Drvo-cementni krov
Krovna Ijepenka sa šljunkom 3° • 30° obično 4 ° - 10°
Dvostruka krovna Ijepenka 4° • 50° obično 6 ° - 12° Hladni krov s. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim po-
Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. trake) 3° - 90° obično 5° - 30°
8° -15° obično 1 0 ° - 1 2 °
krovom; ako je nagib manji od 10%, provjetravanje je nedovoljno i
Krovna Ijepenka, jednostruka
Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 12° • 18° obično 15° zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108, 3.
Krov od falcanog crijepa, 4-stPuki fale 18° - 50° obično 2 2 ° - 4 5 ° dio.
Krov od šindre (šindra 90°) 18° •21° obično 19° - 2 0 °
2 0 ° • 33° obično 2 2 °
Krov od falcanog crijepa, normalan Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s par-
Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 18° • 35° obično 25°
5° • 90° obično 30° nom branom; redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija -
Krov od valovitih azbestcementnih ploča
Krov od umjetnog škriljca 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° - 4 5 ° parna brana - termoizolacija - hidroizolacija - zaštitni sloj.
Krov od škriljca, dvostruki pokrov
25° • 90° obično 30° - 50°
Krov od škriljca, normalan 30° - 90° obično 45° Topli krov kao obrnuti krov: s. 90. Redoslijed sastava odozdo:
Stakleni krov
30° •45° obično 33°
30° krovna, konstrukcija,- hidroizolacija - termoizolacija s dokazanim
Pokrov crijepom, dvostruk • 60° obično 45°
pokrov krunskim crijepom
35° • 60° obično 45° svojstvima za takav slučaj - zaštitni sloj kao balast.
Pokrov žljebnjacima
40° • 60° obično 45°
45° Topli krov s betonskom izolacijom: s. 90. termoizolacija - be-
Pokrov krovnim trakama - 50° obično 45°
45°
,—\
Pokrov trskom ili slamom - 80° obično 6 0 ° - 7 0 ° tonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija - rizično! Nosi-
Nagib krova -> s. 85 va masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na kliz-
ne ležaje; izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s.
Razlika unutarnje i vanjske temperature
I- ako t 20°/- 15°C
90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugra-
diti trake od stiropora). To je preduvjet za funkcioniranje sustava.
sadržaj vlage (100%)
Nagib = 1,5%, bolje 3%, treba predvidjeti u konstrukciji, u protivnom
nastaju lokve.
Sm % relat. vlažnost zraka
'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s
uloškom od aluminija 0,2 mm na kliznom sloju perforirane staklene
vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora
prašine); položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi konden-
zacija -»(2), ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338,
-20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura
3.10.2).
1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. Razlika između tem- Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku
perature zraka u prostoriji i točke rošenja - ovisno o sadržaju vlage u zraku -
može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). razgradnju (pjenasti materijali); dimenzioniranje tablica (4); po-
2. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevins- laganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s pre-
kih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji.
vinutim rubom (na svim stranama).
3. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x"
ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja - pa ne može doći do kon-
denzacije. Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (re-
brasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja
Stambene prostorije Zatvorena plivališta postupkom lijevanja i valjanja. Između dva sloja staklene mreže do-
20°C, 60% relativne vlage 30°C, 70% relativne vlage lazi jedan sloj staklene vune, ili dva sloja debele bitumenizirane fo-
Vanjska temperatura -12 - 15 - 18 - 12 - 15 - 18 lije (d § 5 mm), spojene postupkom zavarivanja. Jednoslojna izola-
(%) 25 23 21 15 14 13
cija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine
® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane
parne brane smiju imati, uključivši i granični sloj zraka, ako se želi spriječiti kon-
denzacija
(moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (dru-
gi sloj pruža dodatnu sigurnost!).
Primjer:
Stambeni prostor, rel. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 - 3 0
Vanjska temperatura -15°, x = 23% mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom;
Betonska ploča 20 cm 1/A = 0,095 m2 K/W sprečava stvaranje mjehura, temperaturne šokove, mehanička oš-
Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.120 m2 K/W
Slojevi do parne brane = 0,215 m2 KAA/ tećenja, utjecaje ultraljubičastih zraka. Dodatnu sigurnost daju
0,215% £ 23%; 100% = 0,94 m 2 KAA/ ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka.
Uz vanjsku termoizolaciju od = 0,94 - 0,215 i 0,725 = 3 cm stiropora na parnu branu Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove ob-
neće nastati kondenzat.
vezatno).
5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz
Staklena mreža, bit. Ijepenka 3 kg/m2
Bitni detalji
2
Slivnici s. 90 @ - @ moraju uvijek biti termički izolirani, priključ-
Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena
(postupak zalijevanja i valjanja) ci u dvije razine, također priključak parne brane. Brtviti priključak na
500 juteni filc. bit. krovna Ijepenka s 1,5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklo-
pima)
odvodnu cijev. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom
s. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. Bezuvjetno osigu-
Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura
rati pad — 3% prema slivnicima.
Termoizolacija (20 kg/m31 više) "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima
1,5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. 90 (5) -(§).
3,5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja)
Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih
aluminijskih ili betonskih profila -> s. 90 (5) - (I); cinčani su priključ-
• Traka perforirane staklene vune (samo položena)
• Pretpremaz bitumenom 0.3 kg/m2 ci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).
• Krovna ploća odn. beton u padu Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja, me-
Besprijekorna izvedba toplog krova hanički pričvrstiti, ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a
18195). Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potr-
Težina krova Potrebni otpori prolazu topline 1/A gati krovnu opnu; treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti laga-
100 kg/m2 0,80 m2 • K/W ne ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene)
50 kg/m2 1,10 m2 • K/W
20 kg/m2 1,40 m2 • K/W
kako bi se smanjila amplituda vibracija, može i šljunčani nasip, te
predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.
(¿) Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja to-
pline)!

89
 RAVNI KROV
DETALJI TOPLOG KROVA
"izolacijsko tijelo", otporno na pritisak
-Brtvena prirub. za pajriu branu
Zaštitna rešetka rtvena prirubnica
."Izolacijski prsten"
Krovna opna

Termoizolacija

Izolacijsko tijelo
Žbuka od staklene pjene
Passavant
krovni odvod

Slivnik na ravnom krovu od polies- & •-n. Dvoetažni slivnik, brtvljen

© Odvodnja krova, min. 2 slivnika, na-
gibi 3% tera armiranog staklenim vlaknima r
s predgotovljenom termoizolacijom;
\ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od
staklene pjene čiji se donji rub Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi
bolje dvoetažno _> ubetonira ("Passavant") M 1:10 ("samurova cijev")

MS završni krovni profil (Aluminij)

Rubno ispupčenje
Predgotovljeni element od lakog betona
(Laki beton)
. Termoizolacija
Dio s prepustom
• Hidroizolacija
Nosači na razmaama

2bl Beton
- Klizni ležaj
-Termoizoiacijska (meka)
i ploča zbog širenja ploče

Rub ravnog krova s pokrivenim

kliznom reškom (klizna traka) Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš)

Aluminijski završni profil

- Žbuka
Laki beton
Žbuka
Termoizolacija Zakitana rešetka
Hidroizolacija 3 sloja Kuka
• Beton
KutniK od cinčanog I trna
_ Brtvljenje kitom
T Pokrovna letva
"Prirubna šina Podne ploče polo-
Hidroizolacija
. "Compi* traka žene na predloške
Termoizolacija
- Stdrena šina

i 0 to

Svomjak <

Spužvasta guma -
Brtveno uže 0 10
sa z
Zaštita: dvostruki uložak šljunka, ^ f 00) 'dom, kutnik od cinčanog Spoj sa zidom s FD brtvenom
bolje šljunčani nasip lima i pokrovna letva Spoj sa zidom s prirubnom širinom
letvom (otpornom na gaženje)

Ovoslojna rasvjetna kupola

I Spoj sa zidom
Termoizolacija
Hidroizolacija
Ploče na
podlošcima

- Betonska ploča
I '— Termoizolacija
I ' — Hidroizolacija
- Roče na podlošcima

Spoj sa zidom na mjestu vrata za Spoj sa zidom, bolje je da prag

Dvostojna rasvjetna kupola s
V ® terasu V® vrata bude iste visine kao zaštitni
nazidak ventilacijskim prorezima -» s. 177
Držač voda na izolacijskoj traci
Gromobran - Pokrov razdjelnice
Betonski predložak 15/15/18
Pomoćna
konstrukcija

Humus 3 0 - 3 5 c m

Sloj slame ili staklene vune

Žbuka
Postavljanje gromobrana na beton-
© ske podloške bez prodora kroz kro-
vnu opnu
Šljunak, granuiirana keramika
ili šljaka 10-20 cm
— Zaštitni estrih
Hidroizolacija
Termoizolacija
Beton za pod

Beton

—Žbuka

a muviii vrt
Krovni vn na toplom
lopiom krovu, umjesto
Krovu, umj<
Izdignuta dilatacijska razdjelnica s Dilatacijska razdjelnica s pomoć- p? (2(3 zaštitnog estriha preporučuju Priključak dimnjaka s obloženom
dodatnom zaštitom nom konstrukcijom i pokrovom ^ ploče od granulirane gume pločom

90

Šljunak
Žbuka
Termoizolacija
— Betonski krov
(vodonepropusan)
I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^
5 cm šljunka 15/30 ili podne
ploče na podlošcima
(5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 )
nosača; podgled blanjane talpe
Dodatni odzračnik s
prilijepljenom kapon
Žbuka'""' Beton
Dodatni odzračnik kod hladnog kro-
t<® va za izuzetno velike krovne površi-
ne i za ventiliranje uz priključak na
više dijelove građevine
Drvena oplata
— Hidroizolaclja 3 sloja
Šljunak
Žbuka armirana staklenom mrežom
(8) Hladni krov lake konstrukcije
Jednostruka Ijepenka —
Pokrov limom
Stvaranje ledene barijere
Žbuka
Zid
Vijenac od predgotovljenih eleme-
nata; preveliki istak; ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno
prorez se može zamrznuti
Alu.-završni profil
• Laki beton
• Parna brana+klizni sloj RAVNI KROVOVI
Termoizolacija
Hidroizolaclja + folija ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI
Obloga krovnih terasa: s. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu po-
steljicu ili na podmetače. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod
obloge pa nema smrzavanja).
Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča, nasipa ke-
ramičke sačme ili šljunka, preko toga filtarsko predivo -> s. 90
Krovovi iznad zatvorenih bazena i si.: Ventilirati prostor iznad ob-
ješenog stropa ili tu šupljinu grijati. Umjesto tablice -> s. 90 (2) pri-
mijeniti tablicu (3) .Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane
uključivo granični sloj prema zraku najviše 13,5% otpora prolazu to-
t" © Ravni krov brtvljen folijom
pline 1/k!
Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. Važno: termoizolacija
Položaj otvora za odvod
' zraka na suprotnoj strani
iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče, ne samo
zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio
slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio pre-
visok.
Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje, dugog vijeka tra-
janja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola).
Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan - bolje
je položiti ploče. Prednost: brza zaštita od oborina, lako je pronaći
pogreške, nema ograničenja primjene.
Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova.
Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije
moguća je pojava kondenzata, koji se ljeti uvijek osuši; neprikladno
za vlažne prostorije.
Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko
priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za
pažnjom pri izvođenju.
Hladni krov - > © - ( § )
Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 110 -
120. unutarnjeg sloja > 10 cm, sloj zraka služi samo za izjednače-
nje tlaka pare, analogno toplom krovu, jer može za ventiliranje služi-
ti samo uz nagib iznad 10%. Redoslijed slojeva -> (§) i (§).
i ci i
Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i
Hladni krov teške konstrukcije
utor to nije!
Termoizolacija -> s. 89
Košara za zaštitu od lišća
3 sloja Ijepenke Hidroizolacija kao za topli krov s. 90
Nagib > 1,5%,bolje 3%, važno za odvodnju. Termički izolirati i cije-
vi koje prolaze kroz krov -» (§).
Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci
na zidove, naročito kod zatvorenih bazena; toleriraju se neizbježni
čavlani spojevi).
^
Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA)
popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod
termoizolacije.
Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih osci-
lacija, znači "klimu barake", ne može se poboljšati samo termoizo-
lacijom!
Termoizolacija slivnika hladnog rav-
nog krova u ventiliranom praznom
Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u nji-
prostoru ma mora vladati podtlak, jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šu-
pljinu krova.
Eternit Pred premaz ' Zavarene bitumen trake
Ventilacija (dvorane)
Termoizolacija
Masa za lijepljenje po čita-
voj površini
Krovna letva
Nasatice postav Masa za lijepljenje - u obli-
gredica ku traka ili točkasto Termoizolacija
Alu -parna brana Parna brana
Bit Ijepenka
ó bol ab-hsfr- Sloj za izjednačenje tlaka
pare
Z & u m P a s t a za premaz
Krovna hidroizolacijska
traka Masa za reške
Izolacijska traka s tekstil-
nim uloškom p Zaštita površine sitnim dro-
Izolacijska traka s metal- . bljencem
nim uloškom
Izolacijska traka s uloškom
Zaštita površine šljunkom
od sintetike
Folija od sintetike
Ventilacija na sljemenu kosog
Simboli za označavanje sastava krovne izolacije
V - ' kupalište)
91
 OZELENJIVANJE KROVOVA
—» QP
Povijest
Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali
su krovove. U Berlinu su oko 1890.g. seljačke kuće radi zaštite od
požara pokrivane slojem humusa, na koji su se naselile biljke. Go-
tovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. stoljeću otkrio Le Cor-
busier

Svojstva zelenog krova

Krovni vrtovi na najamnim stambe- 1. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem
® nim zgradama: "Programsko usmje-
renje za novu arhitekturu"
© Krovni vrtovi kao skupina lončanica
na balkonima i krovnim terasama gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina)
2. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu
3. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima
4. Poboljšava mikroklimu
5. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici
6. Građevinsko - fizičke prednosti
ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene
su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje
7. Veže prašinu
8. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života
9. Povećava ukupne zelene površine.

© Semiramidini viseći vrtovi u Babi-

lonu (u 6. st. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu
se vratiti ozelenjivanjem krovova

Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu

Raspodjela oborina - čvrste površi- Raspodjela oborina neizgrađene
(5) Pregrijani, suhi gradski zrak-> (6)
© Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara
vanja biljaka koje troše energiju površine

Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu

Veliki dio izgubljenih slobodnih po-

(7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8)
—
Poboljšanje gradskog zraka •filtri—
ranjem i apsorbiranjem prašine i us-
Gradnjom svake nove kuće gubi se
dio slobodnog terena -> (14)
@ vršina mogao bi se nadoknaditi oze-
lenjivanjem krovova
lijed kisika što ga proizvode biljke

Površinski sloj humusa

hranjive tvari

Psiho-fizička vrijednost zelenih površi-

Prirodno kruženje vode i hranjivih na (zelene površine pozitivno utječu
tvari na osjećaj ugodnosti)

92
 OZELENJIVANJE KROVOVA

Nagibi krova. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od

25°. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.
Vrste ozelenjivanja krova. Intenzivno ozelenjivanje. Krov postaje
stambeni vrt opremljen pergolama, lođama i si. Sve treba stalno
održavati.
Raslinje: livadna trava, grmlje, ukrasno bilje, drveće.
Ekstenzivno ozelenjivanje. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zah-
tijeva minimalnu njegu.
Raslinje: mahovina, trava, zeljaste biljke, grmlje, drveće.
Mobilno zelenilo. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za oze-
lenjivanje krovnih terasa, parapeta i balkona.
Prirodno navodnjavanje: kiša. Voda se akumulira u drenažnom slo-
ju i vegetacijskom sloju.
Zalijevanje. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda
mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.
Kapljično navodnjavanje. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili
drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše.
Kišenje. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja.
Gnojenje. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili
ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi.
.v.v.' Razdjelni sloj .v.v.v.

Sanduci s biljkama kao obrub ze-

(3) Raspored slojeva zelenog krova lene površine
4 t A17/1 1
Latinski nazivi Hrvatski nazivi visina cvjeta
(boja cvjetova)
Saxifrage Aizoon Kamenika 5 cm VI
(bijelo - ružičasta)
Sedum Acre Oštri žednjak (žuta) 8 cm VI-VII
Sedum Album Bijeli žednjak (bijela) 8 cm VI-VII
Sedum Album „Coral Capet" bijela sorta 5 cm VI
Filtarska tkanina
elementi Floradraina Sedum Album „Laconicum" bijela sorta 10 cm VI
izol. zaštitna hasura
2 folije za zaštitu od kori- Sedum Album „Micranthum" bijela sorta 5 cm VI-VII
jenja .hidroizolacija krova
Sedum Album „Murale" bijela sorta 8 cm VI-VII
Sedum Album „Cloroticum" Busenasti žed. (svjetlozelena) 5 cm VI-VII
Sedum Hybr. Zimzelen (žuta) 8 cm VI-VII
Sedum Floriferum Zimzelen (zlatna) 10 cm VIII-IX
Sedum Reflexum „Elégant" Zimzelen (žuta) 12 cm VI-VII
Ozelenjivanje krova sustav Zinco f - Ozelenjivanje krova sustav Zinco
Floraterra Floradrain Sedum Sexangulare Zimzelen (žuta) 5 cm VI
Sedum Bijela Tatra" Zimzelen 5 cm VI
Sedum Spur. „Superbum" Zimzelen 5 cm VI-VII
Sempervivum Arachnoideum Čuvarkuća (ružičasta) 6 cm VI-VII
Sempervivum Hybr. Čuvarkuća (ružičasta) 6 cm VI-VII
Sempervivum Tectorum Čuvarkuća (ružičasta) 8 cm VI-VII
Pelosperma Podnevnik (žuta) 8 cm VI-VII

Festuca Glauca Vijuk (plava) 25 cm VI

Festuca Ovina Vijuk (zelena) 25 cm VI
Koeleria Glauca Trava (zeleno srebrna) 25 cm VI
Melicia Ciliatx Trava (svjetlozelena) 30 cm V-VI

Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno)

¿te
Sloj usitnjenog treseta
Mješavina zemlje
•3 Filtarska hasura
"4 Drenažni sloj
— 6 Sloj za zaštitu od korijenja
Razdvajajuće-zaštltni sloj
Hidroizolacija krova
Nosiva konstrukcija

Visina ^ 250 cm do 250 cm 5 - 2 5 cm 5 - 2 0 cm 5 - 2 0 cm 5 - 1 0 cm

Visina nasipa od 35 cm 19-35 cm 14 cm 12 cm 12 cm 10 cm
Površin. opter. 3,7 kN/m2 1,9-3,7 kN/m2 1,4 kN/m2 1,1 kN/m2 1,15 kN/m2 0,9 kN/m2
Količina vode 170 l/m2 80-170 l/m2 60 l/m2 45 l/m2 40 l/m2 30 l/m2
Sloj usitnjenog treseta - cm - cm - cm 1 cm - cm 1 cm
Mješavina zemlje 23 cm 7-23 cm 5 cm 4 cm 7 cm 4 cm
Drenažni sloj 12 cm 12 cm 9 cm 7 cm 5 cm 5 cm
Navodnjavanje ručno ili Ručno ili automatski Ručno ili automatski Ručno Ručno Ručno
automatski

® Različiti načini ozelenjivanja krova

93
 OZELENJIVANJE KROVOVA
DETALJI tD
Vegetacija
Vegetacijski sloj Vegetacijski sloj. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandira-
Filtarski sloj ni škriljevac. Oni daju: stabilnost strukture, zračenje tla, zadržavaju
Drenažni sloj
• Šljunak
Zaštitni sloj vodu i oblikuju tlo. Zadaće: spremište hranjivih tvari, reakcija tla (pH
Sloj za zaštitu od korijenja - vrijednost), prozračivanje, zadržavanje vode.
Razdjelni sloj
Hidroizolacija krova
Filtarski sloj. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamulji-
Razdjelni sloj vanje drenažnog sloja.
Termoizolacija
Parna brana
Drenažni sloj. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. Materijal:
Izravnavajući sloj hasure od vlaknastog tkanja, drenažne trake od pjenastog materi-
Krovna ploča
jala, ploče od sintetike, zaštitni materijali.
Zaštitni sloj. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana
fr® Topli krov -> ( | ) (2) Topli krov sa zelenilom opterećenja.
Sloj za zaštitu od korijenja. Prodiranje korijenja zaustavlja se
Vegetacija PVC/ECB i EPDM - trakama.
Vegetacijski sloj Razdjelni sloj. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila.
Filtarski sloj
- Šljunak Drenažni sloj Primjeri -» Q - ©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i va-
Zaštitni sloj
rijantu s ozelenjivanjem. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti
Sloj za zaštitu od korijenja 1.
Razdjelni sloj ^ 11 besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Treba
Hidroizolacija krova pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. Obratiti naroči-
Drvena oplata
Nosač
to pažnju na: sklop slojeva (stanje), oblikovanje nagiba, neravnine i
Zračni prostor progibe krovne konstrukcije, hidroizolaciju krova (mjehuri, pukoti-
Termoizolacija
ne), dilatacijske razdjelnice, rubne priključke, prodore (svjetlarnici,
ostakljene kupole, ventilacijske cijevi), slivnike. Dvostrešni krovovi
se također mogu ozelenjeti. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) - ©
zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja,
isušivanje).
(S) Hladni krov -> @
® Hladni krov sa zelenilom

Busen u svitku (ispod toga mješavina Drenažna cijev Filterski filc

ekspandirane gline i zemlje) Ekstr. polistiren pjena
Nasip šljunk
Vegetacija
Filterski filc Ekstr. polistiren-pjena

Šljunak Vegetacijski sloj Rubni krovni profil

Filtarski sloj —
Drenažni sloj
Zaštitni sloj
Termoizolacija
Sloj za zaštitu od korijenja—j
Hidroizolacija krova
L Razdjelni sloj
Hidroizolacija krova
—'"p
1
Krovna ploča

Odvodna cijev viv

Detalj strehe kosog ozelenjenog

® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1
krova Detalj strehe -> (n

Obloga pločama na pijesku

Filtarski filc
Drenažni elementi
Folija za zaštitu od korijenja
Hidro- | 32 1
izolacija 1— 2 5
Vegetacija
Vegetacija
(koja može uspijevati na
P šljunku, rijetki busen) Vegetacijski sloj
. 50
I I lllJ 11 Mješavina šiju- Filtarskhstej—
u
- ^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj
"^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja
"TL Klizno-zaštitni sloj
.Y:YXv/:\Y:\\v/^y.\-XY.\\'-.v.-.\ ^ Hidroizolacija krova

Spoj sa zidom sa sigurnosnim

k d K s s s s s f l s s r trakom šljunka
moguće)

"Čičkasta" drenažna hasuraM

Zemlja ^

Busenje (s livade

Prijelaz s pješačke staze na

Prijelaz sa cestovnog kolnika na
t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova intenzivno odnosno ekstenzivno
intenzivno ozelenjeni krov
ozelenjenje

94
Definiranje pojmova OZELENJIVANJE KROVA
1 Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamje- IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . V . - * QP
na uobičajenih slojeva, npr. šljunka, zaštitnim slojevima koji zah-
tijevaju održavanje. 5. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građe-
2. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi, a njegu vinsko - fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja
u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. 6. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu
od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.
Područje primjene
7. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oš-
Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir tećenja; primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne tru-
s tlom, naročito na krovovima, podzemnim garažama, skloništima i le nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari.
si. 8. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpor-
nost protiv truljenja.
Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja
9. pH - vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6,0.
1. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj 10. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu obori-
funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. na od najmanje 30 l/m2.
2. Krovnu konstrukciju, statiku, zahtjeve građevinske fizike i 11. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka izno-
vegetacijsko - tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. siti najmanje 20%.
3. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osigura-
nje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj Zelena površina i održavanje
tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokri-
vačkog obrta: 1. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina, stepa i kamenjara
4. Visina strehe Balast rubno Unutarnje treba kombinirano upotrebljavati; prednost dati biljkama koje se
iznad terena područje područje same regeneriraju.
m kg/m 2 kg/m 2 2 Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja, ili siju odnosno
do 8 najmanje 80 40 presađuju kao mladice.
od 8 do 20 najmanje 130 65 3. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje, pri čemu
preko 20 najmanje 160 80 posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike, krovne
priključke i sigurnosne pojase.
5. Ovisno o opterećenju vjetrom, način se izvođenja i težina 4. Biljke koje se same nasele, pa i mahovine i lišaji, ne smatraju se
balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine stranom vegetacijom.
krova. 5. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti.
6. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s pove-
6. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice, naročito vrba,
ćanim silama sisanja, u širini od (prema DIN 1055, dio 4.)
breza, topola, javor i si.
b/8 = 1 m = 2 m.
7. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje.
7. 8.
8. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom
sloju.
Rubno područje Unutarnje područje

Rubno područje — min 80 kg/m 2 - — mm 40 kg/m 2 1

Zaštita od požara

Unutarnje poaručje 1. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima.

2. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase
Sigurnosni trak B 1).

Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima slje-

9. U načelu, ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za
održavanje, tj. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtije-
vaju redovitu kontrolu, kao npr. slivnici, prodori, dilatacije, zidni
priključci itd.
10. Na tim bi mjestima, u najmanjoj širini od 50 cm, zaštitni slojevi
trebali biti od anorganskog materijala, npr. šljunak, sedra.
11. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim
koritu potoka, kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz ve-
getacijskog sloja.
12. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvod-
njavanja.
Zahtjevi, funkcije, konstrukcijske mjere
1. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne
krovove
2. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije.
3. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije
jer ona mora biti pristupačna kontroli
4. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi.
deći redoslijed:
Ekstenzivna biljna površina - sađenje, sijanje, rasađivanje mladica
(biljni kontejneri, hasure, ploče).
Vegetacijski sloj - daje biljci stabilnost, sadrži vodu i hranjive tvari te
omogućuje izmjenu tvari, plinova i vode. Vegetacijski sloj mora
imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode.
Filtarski sloj - sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz
vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja, te služi za dozi-
rano otjecanje vode.
Drenažni sloj - služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju
vegetacijskog sloja, te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode.
Zaštita od korijenja - štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog
djelovanja korijenja, koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti
znatne razarajuće sile.
Krovni pokrov - mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti
trajno nepropustan (DIN 18531, DIN 18195).
Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti
trajno i efikasno spriječeno.

95
 GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA

Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava.

Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički
složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta.
Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pleti-
vo, s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a, otpornim na koroziju
Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana pre-
svučeno slojem PTFE, vodonepropusno, propušta svjetlo, vijek tra-
janja minimalno 30 godina PTFE predivo, stabilno protiv uItralju-
bičastih zraka, upotrebljava se i za odjeću astronauta. Visoka kak-
voća glede svjetla. Vijek trajanja minimalno 30 godina.
Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlaka-
na, presvučeno slojem silikona (npr. Sikabran), vodonepropusno,
propušta svjetlo, vijek trajanja 20-30 godina.
»HuMMI
Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlaka-
na, obostrano folije od ETFE, vodonepropusno.
Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i
vjetrom), ne truli, otporno je na agresivne utjecaje okoliša, odbija pr~
ljavštinu i vodu.
Težina: 800-1 200 g/m 2 ;
Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%;
Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102;
Vijek trajanja: 1 5 - 2 0 godina; (20-30 godina)
Izgled: u svim bojama, visoka postojanost boje;
Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 - 3 m, najčešće
1,5 m. Duljina do 2000 m. Kroji se prema konstrukciji, spaja šiva-
njem, zavarivanjem, lijepljenjem, kombiniranjem spomenutih postu-
paka ili spajanje stezaljkama.
-> 0 Zbrojivi standardni sustavi:
Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim
smjerovima. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat, pravokutnik,
trokut, krug, mnogokut.
Primjena: spoj ne komunikacije, čekaonice, paviljoni, nadstrešnice
itd.
0 Pneumatske hale:
Membranu nosi mali pretlak zraka. Zračne ustave sprečavaju jače
istjecanje nosivog zraka. Dovod zraka može se kombinirati s gri-
janjem. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom
(zračni jastuk). Širina = 45 m, duljina neograničena.
Primjena: izložbene, skladišne i industrijske hale, sportske dvora-
ne, natkriti bazeni, te natkrivanje gradilišta (rad zimi).
© Gradnja kupole
© Natkrivanje površina © Napete konstrukcije:
Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uz-
duž rubova. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izo-
lacije. Rasponi mogu biti i veći od 100 m.
Primjena: izložbene, industrijske i sportske hale, dvorane za sku-
pove ili sportske aktivnosti, nadstrešnice.
© - © S k e l e t n e hale:
Nosivi skelet od drva, čelika ili aluminija, oko kojeg je napeta mem-
brana kao zaštitna presvlaka.
Primjena: izložbene, skladišne i industrijske hale.

-Tia*. 4Sm

(4) Pneumatske hale

Provizorne građevine s nosivom skelom

od drva, čelika ili aluminija: rasponi max.
Napete konstrukcije, posebni oblici • gradnje 40 m. Predgotovljavanje, brza montaža,
niski troškovi izvedbe
tekstilom

96
 KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI

Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s la-

koćom veliki rasponi bez oslonaca. Njemački paviljon na Svjetskoj
izložbi 1967.g. u Montrealu izveden je na taj način - > © . © . olim-
pijski stadion 1972.g. u Munchenu -> (3), ® , (5), (7), ® kao i
klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g), (g), Za-
nimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne
visoke škole u Dortmundu - » ( § ) .

Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni, čelične mreže od

užadi, čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili
(T) Njemački paviljon; Montreal Expo 1967; arhitekti: R. Gutbrod, F Otto prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom.

Na rubovima konstrukcije od mreže užadi, strehama i si. vodi se

užad u obliku girlandi, preko pokretnih, najčešće kosih čeličnih stu-
pova, koja se zatim natežu i usidruju.

Takozvani lebdeći stupovi - nosivi elementi koji su i sami poduprti,

dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek.
Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih eleme-
nata - sidrenih vijaka, lijevanih čahura, kabelskih sidara itd.
Sportska hala
Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema
DIN 980 ili pomoću tlačnih spona.

¿U
Sportska hala

® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972.

^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne

grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog
užeta

(9) Studentski projekt: S. Caragiannidis, G. Bili

(4) Olimpyski stadion München 1972. skretno sedlo visinske točke

Arh.: Bechnisch i partner '

\\ \ I I / II 3
A
Hl
5

Poprečni presjek

1. krovna opna
poliestersko pletivo obloženo PVC-om
2. BST ploče 3. letva: 4x6 cm
4. spojna os 5. letva. 6 x 6 cm
6. sintetički podlošci h - 2,5 cm
Uzdužni presjek 7. plošni čelik 300/60x8 8. stezne naprave
9. kabelska mreža 11,5 mm 10. vijak
Klizačka dvorana olimpijskog parka .—.
München; arh.. Kurt Ackermann i (11) @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa Stezna naprava rubnog užeta ka-
partner, 1983. sastavom krova belske mreže

97

Prodajna centrala Renaulta, Swin-
® don / Wiltshire
arh.. Norman Foster Ass., London
(3) Vanjski izgled s galerijom
(4) Detalj sustava ostakljenja "Planar"
Fleetguard Fabrik Quimper/France;
© Arh: Richard Rodgers i partner,
London
Istraživački centar Schlumberger,
® Cambridge/GB;
Arh: Michael Hopkins i partner,
London
98
OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu
Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presje-
ka, čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Uglavnom se to
može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih kon-
strukcija. Vlačna užad je čelična, i u normalnim slučajevima može
se i naknadno utezati. Užad prenosi samo vlačne sile.
Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pri-
držati konzolne nosače. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak
ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -»
Kod poduprtih je konstrukcija, slično kao kod mrežastih, potreban
. "lebdeći stup" koji je, kao tlačni element, izvrgnut izvijanju.
(2) Interijer izložbene hale Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman
Foster -» 0 - @, Richard Rogers - > © - © , Michael Hopkins -»
® - © i Gunter Behnisch -» ©
Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savi-
jenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na
okrugle prednapete čelične jarbole - > 0 - 0 . Projekt omogućuje
proširenje osnovne površine za približno 67%. Ovješena konstruk-
cija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova
bez prekidanja radnog procesa.
Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu, tvornica motora u
SAD, trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama
Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako
bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © -
©•
Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u
Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © - © i sportskih
hala Guntera Bechnischa -» © .
Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -»
® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @
mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine.
Sportska dvorana na lokaciji Scha-
(5) fersfeld u Lorchu;
arh: Bechnisch i partner, Stuttgart
A A A . ^ A A A
J»PÄ
—
Koncertna dvorana, sajamski
Otpremna zgrada zračne luke
(7) Presjek kroz fasadu
© Paderborn / Lippstadt; projekt:
kompleks Dortmund; natječajni
projekt: Portmann, Echterhoffe,
Hugo, Panzer
(9) Perspektiva interijera / zimski vrt
Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund; arh.. Gerber i partner,
Dortmund

(T) Platonska tijela
Jednadžba rešetke
'...V..W3-
Prostorna rešetka - roštilj; sastavlje-
© na od oktaedara i tetraedara s pra-
vilnim štednim otvorima u donjem
pojasu
Prostorni građevni elementi okta-
edar i tetraedar
Geometrijski red duljina štapova s
© f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za
geometrijske redove: kućište amo-
nita
PROSTORNE REŠETKE
Pet platonskih tijela OSNOVE - > QP
Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih
Tetraedar = 4-površina i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni po-
Heksaedar = 6-površina liedri. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske
Oktaedar = 8-površina strukture, a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih
Dodekaedar = 12-površina mreža, koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova, štapo-
Ikosaedar = 20-površina va, te prema tome i površina. Pravilne ravne mreže trokutne su, kva-
dratične i šesterokutne.
- » sferične mreže Primijenjeno na pet platonskih tijela, proizlazi iz jednadžbe rešetke
da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i šta-
pova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu troku-
tova, dakle tetraedre, oktaedre i ikosaedre. Heksaedar zahtijeva u
Za postizanje kinematičke stabi- svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova, a dodekaedar 24 štapa. Ako
lnosti mora biti ispunjena Foppl- sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine,
ova jednadžba rešetke: broj šta- mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen.
pova = 3 x broj čvorova - 6, jer Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s
u trodimenzionalnom prostoru faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je
mora svaki čvor biti fiksiran s tri čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°, 60° i 90°. Kao i kod
štapa. Da bi se trodimenzional- ravninskih rešetki, mora se poći od toga da se štapovi na čvorove
na konstrukcija nepokretno vežu zglobno.
oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pri-
držajna štapa, prema tome je 3
x broj čvorova (1+2+3) = broj
štapova.
N A A A A A A A A / ^ "
Prostorna rešetka - roštilj; od okta- Prostorna rešetka - roštilj; od po- Prostorna rešetka - roštilj; od po-
® edara i tetraedara s reduciranom vi-
sinom © luoktaedara i tetraedara u položaju
paralelno s rubovima © luoktaedara i tetraedara u zakrenu-
tom položaju (45°)
Prostorni građevni elementi okta-
© edar i tetraedar (veliki ugao kocke)
s reduciranom visinom
^g^ Prostorni građevni elementi poluok-
taedar i tetraedar
Prostorni građevni elementi poluok-
taedar i tetraedar
'S
>
K/
W V W V W V
Jednoslojna sferična ikosaedarska
kupola
Prostorna rešetka
® Prostorna rešetka
99
 Normalni čvor s 18 površina
dopušta kuteve priključaka od
45°, 60°, 90° i njihove višekrat-
nike. Postoji samo jedan nor-
mirani čvor jednog tipa, koji se
proizvodi u velikim serijama
Suprotno tome, regularni čvor,
koji se najčešće izvodi sa 10
površina, dobiva samo toliko
rupa koliko je potrebno za veli-
ke količine identičnih čvorova
u prostornim roštiljnim rešet-
kama.
Specijalni se čvorovi mogu
proizvesti prema slobodnoj
narudžbi, glede veličine pri-
ključaka kao i kuta između dva
ubušena navoja.
Mero-čvorovi
Li = osovinska mjera sustava
I 2 = nominalna mjera štapa
1 Kružni profil šupljine 3 Osigurač navoja
KHP (cijev) 4 Naglavak zavrtnja
2 Stožasti naglavak 5 Sigurnosni urez
© Priključak štapova na čvor
L3 = proizvodna mjera štapa
L4 = neto duljina cijevi
6 Zavareni šav
7 Otvor za odvodnju
8 Otvor za uvođenje trna
PROSTORNE REŠETKE
PRIMJENA —» Qp
Prostorna rešetka MERO, koju je razvio Mengeringhausen, sastoji
se od čvorova i štapova -> 0 - (3) Pri tome vrijedi osnovno nače-
lo da se, ovisno 0 silama koje treba prenijeti, biraju odgovarajući
čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. Kod
građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne dje-
luju kao "idealni zglobovi", nego mogu, u skladu s uzdužnim silama
u štapovima, prenijeti i male momente savijanja -> 0 - (7). Kod
prostornih kombinacija postoji mogućnost da se, uz slobodni izbor
osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih
duljina štapova, projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u
proizvoljne nosive površine -> (i|), @
Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti obliko-
vanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. Do sada najveća polukugla-
sta zgrada u svijetu je Globe - arena u Stocholmu -> Postupci
montaže su slobodna konzolna gradnja, montaža odsječaka ili po-
stupak podizanja ploča. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi
pocinčani. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih
rešetki, otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do slo-
ma konstrukcije. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti
priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka, razvojem se došlo
do velikog broja dopunskih sustava čvor - štap, koji omogućuju op-
timiranje konstrukcije i pokrova -> ® - ©

(3) Građenje Mero rešetke

NK-sustav (lončasti čvor) direktno
oslanjanje krovne opne na štapove
gornjeg pojasa, dvoslojne nosive
strukture, veze vijcima neotporne
na savijanje, kompaktno oblikovan
prijelaz štapa u čvor gornjeg poja-
sa, donji pojas u KK-sustavu
TK-sustav (tanjurasti čvor), direktno
oslanjanje krovne opne, samo jed-
noslojne strukture, veze vijcima
neotporne na savijanje u troku-
tastom rasteru, kompaktno obliko-
van prijelaz štapa u čvor
ZK-sustav (cilindrični čvor), direktno
oslanjanje krovne opne, jednosloj-
ne strukture, može i trapezolika
geometrija, veze pomoću više vija-
ka otporne na savijanje, kompaktno
oblikovan prijelaz štapa u čvor
BK-sustav (blok čvor), direktno os-
lanjanje krovne opne, jedno- i višes-
lojne strukture, jedno- i viševijčane
veze, optika čvora integracijom šta-
pova

Detalj šed-sljemena. Pogled na kro-

Presjek Globe-arene u Stockholmu; vove paviljona za izložbe biljaka
(12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu; arh. Strizevvski arh.: Berg Gruga, Essen (NK-sustav)

100
 PROSTORNE REŠETKE
PRIMJENA —» CD
Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. Ruter,
Dortmund - Horde. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spa-
jaju na kuglu od kovanog željeza. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev -
vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. Uglavnom su svi štapovi
pocinčani, a dodatno se može nanijeti i boja. U sustavu Krupp-Mon-
tal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova; u slučaju
potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja.
Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 - (5), detalji -> © - ® .
(2) Sustav prostorne rešetke
KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih
0 Čvorna točka
sila, bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) -
KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA), klinaste spojke,
klina i obuhvatnog prstena s osiguračem.
Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. Spojna su
sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve šta-
pova i pritežu u kuglasti čvor -> © - Za sve prostorne rešetke
karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80
- 1 0 0 m.

Dimenzije cijevi
Broj pozicije stat. proračuna i - ^ B r o j pozicije stat. proračuna
ft kugle k u g l e
\ ^ 0 . 3 '
Dimenzije cijevi
Priključni vijak Priključni vijak

Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi

Glava stupa

Elastomerni ležaj

Dimenzije cijevi
Priključni vijak
Broj pozicije stat. proračuna Upeti stup
ft kugle
Kugla

(5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa, upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice

Opći središnji čvor - centralni dio s

® 12 priključaka, od toga 4 x horizon-

talni i 8 x dijagonalni štapovi
Opći središnji čvor

Modul mreže S

1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 3 Čelični trapez, lim 4 Postolje

5 Centralni dio 6 Ležište klina 7 Klin 8 Podrožnica
9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 11 Držač klina 12 Horizontalna cijev
13 Dijagonalna cijev

(13) Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka

101
 3 n = n = n
KATNE KONSTRUKCIJE
-»QQ

Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata, kao panel-

p ir i
na ili skeletna gradnja. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu
r i gradnje.
Uporabivo u svim područjima visokogradnje, broj katova ograničen
nosivošću i težinom gradiva. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zido-
r ir ir i
vi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje.
Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna
stropnim konstrukcijama. Debljine zidova i ukrućenja: DIN

© Prolazni stupovi, prečke na sakrive-

nim konzolama (D Prolazni stupovi, prečke na konzo-
lama
1045/1053.
Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor; slo-
bodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Omogućuje
velik broj katova, različita predgotovljenost.
Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na sa-
mom gradilištu i predgotovljenost, skeletna gradnja u čeliku, alumi-
niju i drvu.
Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovi-
ma, s poprečnim okvirima, s uzdužnim okvirima, s uzdužnim i po-
prečnim okvirima.
Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu kon-
strukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda).
Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima po-
vezani su u katne okvire.
© Nastavljani stupovi,
stupovi s prečkama
pojedinačni
® Nastavljani stupovi, prečke na sa-
krivenim konzolama Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kru-
to povezani, pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene
jedna iznad druge.
Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. Vezovi (košnici, rešet-
ke), masivne ploče (zidne ploče, zabatni zidovi, zidovi stubišta).
Mogući mješoviti sustavi.
Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje;
predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglob-
nim čvorovima, pa je potrebna kruta jezgra.
Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © -
© . Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama.
Skeletna gradnja s prekinutim stupovima - > © - © . Pojedinačni
stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene
konzole) -> © . Visina stupova moguća i kroz dva kata. Spoj stu-
© Nastavljani stupovi, prečke na kon-
zolama © Katni okviri oblika slova H
pova može biti pomaknut od kata do kata. Zglobni stupovi s jezgrom
za ukrućenje. Skeletne gradnje s dijelovima okvira.
Skeletne gradnje s dijelovima okvira © - ©
Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem po-
lju (zglobni katni okvir).
Dvozglobni okvir, u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom
kruto spojena greda (zglobni katni okvir).
Skeletne gradnje s gljivastim pločama - » © . Stupovi s konzolno
istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stu-
povima, zglobna veza ploča u sredini polja).
Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i
vodi ih horizontalno do oslonaca. Masivna betonska ploča, bez gre-

©
da, šuplja, rebrasta ili kasetirana ploča, vrlo je teška kad su veliki
Dvozglobni okvir
© Stupovi oblika slova T i L razmaci stupova, što je loše za provođenje instalacija (moguć po-
stupak lift - slap), najčešće kvadratični osnovni raster © - ©

Masivna betonska ploča

Stropni nosivi sustav s nosačima u Stropni nosivi sustav s nosačima u

© Stropni nosivi sustav s nosačima u

© Gljivasta okvirna konstrukcija
jednom smjeru: nosač leži nepo-
® tri sloja: za vrlo velike razmake
stupova; opterećenja podvlaka
dva sloja: opterećenje nosača
ploče prenose se preko podvlaka
sredno na stupu preuzimaju glavni nosači na stupove

102
 Parket Šperploče
Cementni estrih Akustična izolacija
STROPNE KONSTRUKCIJE
Ploče od mineralnih vlakana
Šperploče Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih
nosača @ - (2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Po-
laganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od
buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije
postavljaju se u suho, bez oplate, i odmah su sposobne preuzeti op-
terećenje ->• (3) - ©
Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 - 375
- 500 - 625 - 750 - 1000 - 1250 mm. Masivna stropna ploča betoni-
rana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek na-
kon vezanja betona, uz to uvodi vlagu u građevinu.
Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1,5. Debljina

(D Drveni grednik od lijepljenih dašča-

nih nosača s otvorenim podgledom
= 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. "Filigranske" stropne kon-
strukcije izvode se od predgotovljenih, najmanje 4 cm debelih
armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na
mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). Debljina
ploče 1 0 - 2 6 cm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne
gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja.
Širina ploča najviše 2,20 m. Strop je nakon ispune spojnih reški bez
žbuke pripremljen za ličenje.
Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montaž-
no. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21,5 cm. Raspon od 6,48 m.
Širina stropnih elemenata 1 m. Sloj betona nije potreban. Šuplja
ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih predna-
petih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama, pa je sto-
Strop od predgotovljenih arm. be-
ga vlastita težina ploče mala. Elementi se međusobno spajaju zali-
Montažni strop od arm. betonskih
jevanjem reški. Debljina elementa 15 i 18 cm, širina 1,20 m, duljina
® tonskih elemenata s ispunom od
šupljih elemenata koji statički nisu
nosivi
® rebara i ispunom od opekarskih šu-
pljih blokova do 7,35 m. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni
i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog
lima.

goo ž 1.10 1— Ovisno 0 strelici luka

- Nabijeni beton- Opeka 1 Opeka 1

Nabijeni beton pri osov. razmaku 5 150 cm

Opeka pri osov. razmaku š 1 3 0 cm
Svod (Pruska kapa) osov. razmak prema stat. proračunu 3 m
Šuplja ploča od prednapetog beto- Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @
© Monta-strop od šupljih opeka i sa
žljebovima za armaturu i beton
na s upredenom žicom za prednap-
injanje

Kompletno montažni strop od arm Armiranobetonski rebrasti strop be- Rebrasti strop od U - profila (arm. be-
Kompletno montažni strop od arm.
betonskih I - nosača
betonskih nosača sandučastog pre-
sjeka
toniran na licu mjesta, razmak reb-
ara š 70 cm, širina rebra = 5 cm
© ton. grede), povezanih vijcima, čime
se postiže krutost u popreč. smjeru

® Arm. betonska stropna ploča, armi-

rana u jednom smjeru ili križno
Strop od čeličnih nosača s ispunom
od armiranih ploča od lakog betona

103

Ploče od prirodnog kamena, po-
ložene bez pravilnog rasporeda
Mali kvadratični mozaik, 20/20,
© 33/33 mm
© Kvadratični mozaik, 50/50, 69/69,
75/75 mm
© Mali peterokutni mozaik 45/32 mm
^g^ Četverokuti s umetcima, uzorak
pletiva
Predgotovljene parketne ploče na
konstrukciji s podnim grijanjem
104
PODOVI
Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama, kva-
liteti stanovanja i troškovima održavanja.
Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče, ploče od škrilje-
vca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene, polubrušene
i brušene -» 0 - ( | ) . Piljene ploče od vapnenca (mramora),
Ploče od prirodnog kamena, u rim-
skom slogu
pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju
površinu. Polažu se u mort ili lijepe na estrih.
Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla, keramike ili pr-
irodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. -» (3)- (J)
Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gli-
ne koja se u procesu pečenja sinterizira, pa nema gotovo nikakvog
upijanja vode. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje, donekle i na
kiseline; malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja.
Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih dašči-
ca, ploča, mozaika i dasaka -» @ - @
Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine
ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® - @
Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela; za brodski pod
na pero i utor nordijska smreka / jela, američki crveni bor (redpine)
i smolasti bor (pitchpine).
Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka, po-
laže se na betonsku podlogu -» @>- (§)
z a ! k
® ^ 0 ™ Essenskog oblika,
^gj Četverokut s umetcima 100/100,
50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva
Drveni tarac
Specijalno ljepilo
Izravnavajući sloj ili —Osnovni premaz
plivajuCi estrih
Drveni tarac položen u ljepilo, na
Predgotovljene parketne ploče na Drveni tarac položen u ljepilo s povr- glatko zaribanom položenom beto-
starim drvenim podovima šinskom obradom (stambeni prostori) nu (profesionalno)
 130 W/m 2 385 m 2 2700 m 2
GRIJANJE
DIN 4701, 4705, 4725, 4755, 4756, 6608, 4108, 44576 - » QD
90 W/m 2 550 m 2 3900 m 2

50 WIm 2
1 000 m 2
7000 m 2 Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih po-
vršina.
100 200 300 400 500 kW
Loženje uljem. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loži-
50 kW 350 kW Nominalni
termički vim uljem.
učinak
Prednosti i nedostaci loženja uljem. Manja cijena goriva (u od-
Ložionica s
2 vrata nosu na plin oko 10 - 25%). Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. Lako
se regulira. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. U najamnim
(J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu
zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora
| Dimnjak
za gorivo. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od
poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa stro-
gim propisima. Plaćanje goriva prije upotrebe. Visoko zagađenje
okoline.
Loženje plinom. U porastu je grijanje zemnim plinom.
/ / / / / / / / / V
Prednosti i nedostaci loženja plinom. Nema troškova skladište-
T Ložionica s 8 m 3
= 2,0 m
nja. Niski troškovi održavanja. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe.
i Dovod zraka Preporučljivo za vodozaštitna područja. Lako se regulira, visok go-
dišnji stupanj korisnog učinka. Moguće grijanje pojedinačnih stano-
va odnosno prostorija (plinske peći). Nisko zagađenje okoline. Ovis-
nost o opskrbnoj mreži. Viša cijena energije. Strah od eksplozije pli-
na. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka.
Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW
Kruta goriva. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i
mrki ugljen te drvo. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad
C7 nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Ta goriva
/ k Dimnjak
/ emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu, pa državni
/ I
/ propisi nameću visoka davanja.
/
/ Prednosti i nedostaci krutih goriva. Ne ovisi se o uvoznim ener-
V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 /
/
/ Odvod gentima. Niske cijene goriva. Mnogo rada oko loženja. Potreban ve-
/ Ložionica1 s 22 m 3 1
zraka
/ liki skladišni prostor. Velika emisija štetnih tvari. Slabe mogućnosti
/ Ss2,40m
/ reguliranja.
/ Dovod zrakai
/ l— Obnovljivi oblici energije. Tome pripadaju: Sunčeva energija, en-
Presjek z z z z z
ergija vjetra, energija vode, biološke mase (biljke), otpadne tvari
(bioplin). Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom
/ / / / / / / / / / / / / / / / /
radnog vijeka, pa je potražnja za njima mala.
Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos-
Druga vrata ložionice (odn.
prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili
energanama izmjenom energije u toplinu.
Ložionica s 2 2 m 3

Prednosti i nedostaci daljins-

kog grijanja. Nisu potrebna
Plinski b o j l e r — t T ~ |
ložišta ni dimnjaci. Nema troš-
Vrata ložionice n=U O . o . TT
otvaraju se van kova skladištenja. Plaćanje na-
kon upotrebe. Preporučljivo za
" ; / / / / / / ; ; ; ; / / / / / / / /'A vodozaštitna područja. Pri prije- rtm, r a . t o .
lazu energije u toplinu štiti se
Jh-HiV/i
okolina. Visoka cijena energije.
rezi-, rezu., p .
Ovisno je o opskrbnoj mreži.

(3)
Podrumska vrata za slučaj nužde

Ložionica s 2 vrata (min. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW

Promjena načina grijanja zahti-
jeva izgradnju dimnjaka.
T Odvod
Povratni vod
Plinski
vodovi

- Odvod

C E ^ g c t i r c i p a
& -Povratni vod

• r t a o - r a
sa o ^ i a r a S . L u ' S n i . i . ' S

o - r a c r t a i a a t a m a ta

im
J 4—Kotao I
~L Odvod
li

- Povratni vod
21

- Kotao

©
Dvocijevni sustav s donjim razvo-
® dom i vertikalnim uzlaznim vodovi-
Dvocijevni sustav s gornjim razvo-
dom i vertikalnim uzlaznim vodovi-
Dvocijevni sustav s horizontalnim
© Jednocijevni sustav sa specijalnim
ventilima i horizontalnim razvodom
© razvodom (standardna izvedba za
uredske zgrade)

105
 GRIJANJE
-»tu
Grijanje strujom. Trajno grijanje prostorija električnom strujom,
zbog visoke cijene struje, moguće je samo u posebnim prilikama; iz-
nimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Prednost
je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija, npr. garaže, por-
tirnice, crkve. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgo-
varajuće temperature, čist pogon, nema skladištenja, stalna pripra-
vnost za rad, niski troškovi instalacija.
Akumulacijsko grijanje strujom. Primjenjuje se kao električno
podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električ-
ne peći i električnog bojlera. Za akumuliranje se koristi vrijeme nis-
ke potrošnje struje u distribucijskoj mreži. Podno grijanje zasniva se
na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u
zrak prostorije. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojleri-
ma odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja
mreže. Za razliku od podnog, ovaj se oblik grijanja može regulirati.
Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Nije potrebno ložiš-
te ni dimnjak, nema otpadnih plinova, zanemariva je potreba pro-
stora, niski su troškovi održavanja, nema skladištenja goriva.
0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a i)Konvektor
s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iza klupe Konvektori. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego
iz prostorije hladnog zraka usisavanjem
izravno na molekule zraka. Zbog toga se konvektori mogu maskira-
(2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA ti ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Nedostatak im
je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine.
Visina Razmak Dubina Površina Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Presjeci
hl nosača c za ličenje
H2 po članku prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani
K o d d u b o k i h radi- u mm u mm u mm (m2)
/ 4 0 min.
jatorskih niša pre- 0 . Konvektori ispod poda @ . Vrijede isti uvjeti kao za konvek-
/C_H c poručuje s e
280 200 250 0,185
ostaviti p r o r e z e 430 350 70 0,09
tore iznad poda. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu
110 0,12°
m i 160 0,185
prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Raspored @ odgo-
220 0,255 vara udjelu preko 70%, od 20% do 70% odgovara @>, a ispod
580 500 70 0,12
110 0,18 20% (§). Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje nis-
160 0,2552
220 0,34 kom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prola-
111 680 600 160 0,306 zi, a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela - zrak u prostoriji. Da
77777777777, 980 900 70 0,205 bi se povećao učinak, mogu se kod konvektora s nedovoljnom visi-
160 0,44
220 0,58 nom okna (npr. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Zbog buke koju
Mjere za ugradnju lijevanih radijato- Dimenzije lijevanih radijatora prema proizvode ventilatorski konvektori, u stambenim su prostorijama
ra prema DIN 4720 DIN 4720 samo ograničeno uporabivi-> 0 . Grijaća tijela mogu se na razne
načine maskirati. U nekim slučajevima se javlja značajno smanje-
nje korisnog učinka. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti
Visina Razmak Dubina Površina
h, nosača C za ličenje čišćenja. Ako su maske metalne, toplina se zračenjem gotovo u ci-
H2 po članku
u mm u mm u mm (m2) jelosti prenosi na zrak u prostoriji, ali ako su od materijala niske to-

m 300
450

600
200
350

500
250
160
220
110
0,16
0,155
0,21
0,14
plinske vodljivosti, toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s.
107 0 . Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Zrak
se zagrijava na grijaču, struji uz prozor prema stropu i hladi se na
160 0,205
4HWI- 220 0,285 vanjskim i unutarnjim zidovima. Ohlađeni zrak teče preko poda opet
50
H
1000 900 110 0,24 prema grijaču. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot
Dužina
160 0,345
220 0,48 prozoru. Tada se zrak hladi na prozoru, pa onda teče hladan preko
poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. 107.
Mjere za ugradnju čeličnih radijato- ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema
ra prema DIN 4722 DIN 4722

DD
f h i fS
i I-
D u ž i n a po
"članku 4 6 m m © - -
é
ffl
i I +1 35 H 821 1

s
a) Horizontalnob) Horizontalno
r>> V i V s_|amelama

H E
E

1 igy m
'/////////V,
w m
821 1 1001 1
) Horizont I) Vertikalno
2-redno 2-redno

© Cijevni radijator (3-cijevni) Različiti oblici plašta vertikalnih vo-

dova kod cijevnih radijatora
Presjek kroz plosnato grijaće tijelo ® Prikaz različitih pločastih grijaćih ti-
jela

106
 GRIJANJE
-»tu

Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrija-

vanje prostorije. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zra-
ka u prostoriji. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veli-
ki, ali se to može riješiti dodatnim grijačima, npr. podnim konvekto-
rima.
O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama.
Do sada su se, kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu praši-
I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela A Širina okna - C+2k E Razmak nosača radijatora
3 otvorena odn. perfortrana obloga grijaćeg tijela B Razmak od poda minimalno H Min. mjera ukupne visine nu odnosno grinje, zanemarivala grijaća tijela. Grijači s velikim ud-
70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.
C Dubina gnjaćeg tijela
jelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu, pa ona intenzivnije dolazi
(1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela
u dodir sa sluznicama. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim la-
melama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja. Pogodna su
dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je mo-
guće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. To se
postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih
radijatora.
Uskladištenje loživog ulja. Količina loživog ulja mora biti dovoljna
(2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja
za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. Približna
prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 - 1 0 litara po ku-
bičnom metru grijanoga prostora. U kotlovnici se smije uskladištiti
najviše 5 m 3 . Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti
cjelokupnu količinu ulja. Kod ukopanih spremnika mora postojati
osiguranje od propuštanja, npr. dvostruke stijenke ili unutarnja oblo-
(5) Podno grijanje (mokro polaganje)
ga od sintetičnog materijala. U vodozaštitnim područjima propisuju
Slojevi poda odozgo prema dolje:
- p l o č i c e 10 mm, lijepljene se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. U zgradama se
- estrih (visina iznad cijevi min. 4 5 mm)
- a r m a t u r n a mreža ( 0 3.5 mm) postavljaju baterije spremnika od sintetike, čiji je obujam po 500 -
- P E - f o l i j a 0,2 mm
-termoizolacija PST 33/30 2000 litara, ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma
Vodove stropnc«/ grijanja treba uz
vanjske zidove položiti na manjim koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju.
razmacima Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. U određenim vre-
menskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. U
slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup-
^^Betonskapl'o
nu količinu ulja. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odz-
(4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) račivanje. Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji
Slojevi poda odozgo prema dolje: Slojevi poda odozgo prema dolje'
koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. pri ukopanim spremnicima).
- p l o č i c e 15 mm u - p l o č i c e 10 mm, lijepljene, ili tapison
- posteljici od morta 30 mm - m o n t . estrih ploče 19 mm
Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na granič-
- k l i z n a folija 0,3 mm - P E - f o l i j a 0,2 m m
- e s t r i h 4 5 mm -aluminijske lamele - vodilice
nim površinama prostorija, uz uglavnom razmjerno niske tempera-
- a r m . mreža za cijevi - polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm
- PE- folija 0,2 mm - h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustič- ture.
-termoizolacija PST 33/30 ka izolacija (ako je potrebno)
Vrste panelnog grijanja: podno grijanje, stropno grijanje, zidno gri-
janje.
Podno grijanje. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda
predaje zraku u prostoriji, ali i zidovima i stropu. Prijelaz topline u
(S) Podno grijanje (termički moduli) zrak je konvektivan, tj. uslijed kretanja zraka površinom poda. Pri-
Slojevi poda odozgo prema dolje:
- novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva)
jenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. Toplinski
- PE-folija
- termički modul s termoizolacijom
učinak može, ovisno o vrsti podne obloge, iznositi 70-110 W/m 2 .
Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od
keramike, drva ili tekstila, ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti
veći od 0,15 m 2 kW.

© Stropno grijanje s aluminijskim ka-

setama
Zidni uređaj za grijanje zraka

16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24°

Razvod zraka pom. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko - psihološku ocjenu sustava grijanja

107
 GRIJANJE
-» QP
Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno
JiE^ tí! uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. De-
bljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora
E3- preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi
koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekri-
vanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje mi-
nimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku
grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane.
Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke
podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može
preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije
© Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o to-
plinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih pror-
ačuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod pa-
nelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza
topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće
250 mm 250 mm 250 mm 250 mm površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno
H E H
nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u
4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene
temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C ,
a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za
kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda
od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim
je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za to-
plinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako
(2) Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska
zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog gri-
janja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim
zrakom.

730 730 730.

mm mm mm Nominalni volumen Dimenzije u mm max.
V u litrama (dm 3 ) Masa m (s priborom)
Duljina I Dubina t u kg
. .. , ,. Skupina Dosuda za gorivo od naj-
Posuda za gorivo od najlona (poha- . , , 1 000 (1100) 1100 (1100) 720 « 3 0 - 5 0 kg
mid), pogled sa strane L ona "T (velicina skuPine m a x ' 1500 (1600) 1650 (1720) 720 * 4 0 - 6 0 kg
5 posuda) 2 000 2150 720 * 5 0 - 8 0 kg

(^9) Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala

Volumen Dimenzije u mm (minimalno) Težina u ka od

Vum Vanjski Debljina lima 1,1 1,2
minimalno promjer Duljina 1-struka s 2-strukon Svijetla širina Jedno- A/C B
di I stijenka stij (svaka) stijeni
1 1000 1510 5 3 - 265 - -
3 1250 2740 5 3 - 325 - -
5 1600 2820 5 3 500 700 700 790
7 1600 3740 5 3 500 885 930 980
10 1600 5350 5 3 500 1200 1250 1300
16 1600 8570 5 3 500 1800 1850 1900
20 2000 6969 6 3 600 2300 2400 2450
25 2000 8540 6 3 600 2750 2850 2900
30 2000 10120 6 3 600 3300 3400 3450
40 2500 8800 7 4(5) 600 4200 4400 4450
50 2500 10800 7 4 600 5100 5300 5350

© Spremnik za loživo ulje, pogled sa

strane
Spremnik za loživo ulje, pogled
sprijeda
60 2500 12800 7 4 600 6100 6300

Težina u kg od
6350

1,3 2,1 2.2 B

A B

1,7 1250 1590 5 - 500 - _ - 390

2,8 1600 1670 5 - 500 - - - 390
3,8 1600 2130 5 - 500 - - - 600
Spremnik 5 1600 2820 5 3 500 700 745 - 740
6 2000 2220 5 - 500 - - - 930
— Kontrolna letva
7 1600 3740 5 3 500 885 930 935 -
10 1600 5350 5 3 500 1250 1250 1250 -
16 1600 8570 5 3 500 1800 1950 1850 -
20 2000 6960 6 3 600 2300 2350 2350 -
25 2000 8540 6 3 600 2750 2800 2800 -
30 2000 10120 6 3 600 3300 3350 - -
2500 6665 7 - 600 - - 3350 -
40 2500 8800 7 4 600 4200 4250 4250 -
50 2500 10800 7 4 600 5100 5150 - -
2900 8400 9 - 600 - - 6150 -
60 2500 12800 7 4 600 6100 6150 - -
2900 9585 9 - 600 - - 6900 -
(T) Spremnik u kadi ^g^ Predgotovljena betonska zaštitna
kada za spremnike Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) -> ©

108
 SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60 Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine
spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti
h
najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam naj-
većega spremnika u prostoriji.
-10 Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obu-
jam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremni-
ci od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara
ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sinte-
(T) Spremnici za loživo ulje u prostorijama tike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unu-
tarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi.
% Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala
R a z m a k ograničen
dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati ni-
kakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupač-
nog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i
Polijevanje spremnika 60 cm od stropa -» 0
Razmak Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C
AI Plamište ispod 21 °C
AII Plamište od 21°do 55°C
A III Plamište von 55° do 100°C
B Plamište ispod 21 °C pri 15°C
topivo u vodi.
Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad
1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama.
Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iz-
nad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača
A I Spremnik EristupnLpi
podzemni
10 20 m
najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3
Zaštitni pojas p r e m a
obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak re-
(?) Malo skladište tekućih goriva T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4
Slobodna površina prema
ducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora
T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1 postojati mogućnost njihova zatvaranja.
Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore.
Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila.
Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s po-
rastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mo-
gućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna
vozila i opremu -» (§)- (3).
Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od gra-
nica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona
podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika naj-
manje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zat-
voreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire
od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora po-
klopac biti ispitan na teret od 100kN.
Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se
radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta mora-
ju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara
vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona,
ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Pot-
rebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih
vozila.
Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim
gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se
skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja
površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @
Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odz-
račivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od
kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima
promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu
promjera najmanje 120 mm.
Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv pla-
mena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih
tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je
obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid pu-
njenja preko granične visine i preljevni ventil.

(J) Postrojenje za opskrbu gorivom

109
 Proizvodnja struje Proizvodnja pare
r-n r i _
f I Proširenje " 1
TERMOELEKTRANA DO
i ! i !
I I I I Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m
Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja stru-
je, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izga-
ranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika
vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od
stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj
ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj
očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom slo-
ju.
V
Tehnološka para
Pomoćna postrojenja
^
Ugljen Vapno1
•+JL • - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije to-
ulje/plin Fini pepeo
PijesahT
Grnbt kove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju
Kondenzat P®**80
pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spre-
3 Shema dispozicije termoelektrane mišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventila-
Grijaće površine tora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sa-
Pama turbina
drži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transfor-
matorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske
[ G ) Generator
uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje
lehnoktška para upravljačke prostorije.
Osnovni tokovi materijala su:
a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kon-
denzat,
b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi,
c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

* Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u po-

moćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu
Fini pepeo termoelektrane.
Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom
- » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izga-
ranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industri-
jskim energetskim postrojenjima i toplanama.
Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući
pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako
se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ub-
acivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dola-
zi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana,
grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u
podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao se-
kundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nala-
zi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni
ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površi-
ne u ložištu, sve do ulaska u ciklon.
U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih česti-
ca izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cir-
kulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim
Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i sred-
njeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se pli-
novi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslo-
bađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimn-
jake ili u jedan zajednički.
Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u
ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih kru-
tih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak.
Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon po-
novnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne
pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru
pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće
vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje
toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u ko-
tao.

- > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih

dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje sred-
nje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s moguć-
nošću proširenja za još jedan kotao.
Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati ugla-
v n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti moguć-
nost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg
¡1 5 r< postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

r- -v-r.-" * u * 1

Proširenje

® Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10
 v Instalirana snaga Pj nst HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o
prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju
P[kW] strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.

5 0 % -| V I Prosječno
opterećenje.

Prateća T : 1 Tipovi turbina Područje primjene

Ofenpvrto 0[?terećen)eTm, 8 7 6 0 h/a
Pelton - turbina Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više
sapunice kod velikih protoka
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a
2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)
Francis - turbina Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz
velike protoke
(T) Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana
Kaplan - turbina Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada
(najviše 70 m)
Protočna Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m
(Ossberger) turbina visinama pada i protocima

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja.

P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe

1 Akumulac. jezero 7 Pogonska zgrada \v.v. hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim tur-
2 Ulazna građevina (strojarnica) •>>;•; binama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizan-
3 Tlačni cjevovod 8 Nizvodni razdj. vod '•»
4 Okno zatvarača 9 Odvod ja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n
5 Uzvod. razdj. vod 10 Ulazna građevina turbine.
6 Komore zatvarača
Uzvodni dio Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi
Nizvodni dio
Duljina pogonskog cjevovoda" kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e
voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prih-
Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom v a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m pro-
peleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zašti-
ta od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan,
horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj.
B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stro-
j e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku
čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5),
(7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran
rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbi-
ne i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih bloko-
va, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih pro-
storija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija
smjestiti o k o navedenih blokova.
Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stro-
Tlocrt j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s
Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova
nadzemna gradnja
strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć -
nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stro-
j e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smješte-
nog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice)
[Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visoko-
tlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasip-
nim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni
strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u pod-
z e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u
čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

Hidroelektrana s vertikalnom
^Jj Strojarnica s nagnutom cijevnom
turbinom i ledobranom © Kaplan-turbinom, nadzemna
gradnja
Pogonska zgrada

03Om 'I P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

Pogonska zgrada sa slobodno
stojećom strojarnicom © Pogonska zgrada pokrivena
nasipom
Hidroelektrana u oknu (9) Podzemna hidroelektrana

111
 SOLARNA ARHITEKTURA

Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investi-

tore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima
fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost
zaštite okoliša.
Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambe-
ne zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom
izgradnjom.
Energetska bilanca zgrada
Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspo-
laganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak to-
liko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, ras-
vjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija.
Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom
topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove.
Razmatranja o energetski ispravnom građenju
Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na
tri osnovna načina:
1. smanjenjem gubitaka topline,
2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja,
3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja ener-
getske bilance.
Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već
Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| "~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja
godišnje pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već
MM1400-1500| 11600-1700 ^^^1800-1900
postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju
© Sunčane zrake / trajanje osunčanja se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski
uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na
« = 30
\ N
njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energets-
/f a = 45 sV
N
x 90 ki ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj
a = 60 su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zra-
đ S •-V ku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odno-
\ % su na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a
./V" a = 90
\ idealni je primjer polukugla.
V \ Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobi-
l y NN
i/ teljske kuće.

Slječan Veljača Ožujak Travanj Sviban Lipanj Srpanj Kolov. Rujan Listop. Studen Prosin.

© Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijed-

nosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)
Gubici Sunčevog zračenja
na ulasku u kuću (primjer)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno (5) Svaki pojedini utjecajni faktor treba /g\ 0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku
W pažljivo
pažljivo ispitati
ispitati kako
kako bi
bi se gubici
se gubici W po vršinu o kutu upada zraka
Sunčevog zračenja smanjili koliko
je moguće

•of \\>

l ! f f I ! U I I I |
Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta
(4) Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku
© azimuta

112
 Južno orijentirane površine u nagibu 55° do
65° omogućuju najveće iskorištenje Sunče-
ve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci
Južno orijentirane površine u nagibu od 30°
do 60° daju suprotno gornjem dobro iskoriš-
tenje energije tijekom prijelaznih razdoblja
(to su mjerodavna godišnja doba za optimi-
ziranje osunčanja kuće)
Južno orijentirane površine u nagibu 0° do
30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca
(npr. za kolekotre za grijanje vode za kuć-
anstvo). One su najprikladnije za skupljanje
energije difuznog zračenja.
© Iskorištenje Sunčeve energije
ovisno o nagibu
ft ¿t)
Kombinacija različito nagnutih
kolektora
„.»"»i""«,,
1 jelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova,
\
V 2. način korištenja Sunčeve energije:
¿A
50%
l f™ , 1 sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja to-
Blago nagnute i kose plohe su pri-
® kladne za prikupljanje difuznog
zračenja
® Nasuprot tome vertikalni prozori pri-
maju pri pokrivenom nebu samo do
50% difuznog zračenja
Presjek zgrade koja je projektiranja Presjek zgrade koja je projektiranja
© samo za prijam direktnog zračenja
(nebo bez oblaka)
samo za prijam difuznog zračenja
(oblačno nebo)
A J
(7) Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu
Polovica kocke sa 4
kompaktne jedinice 1 Razdvojenog ^
Naslagano
(fT) Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine
SOLARNA ARHITEKTURA
-> QP
Organizacija tlocrta
Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se do-
biva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima
zgrade, npr. zidovima, podu.
Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stam-
bene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene ve-
likim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak pred-
vidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi:
1. proširuje se stambena površina,
2. dobiva se Sunčeva energija,
3. stvara se termička tampon - zona.
Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom
dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije
imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne
vanjske klime.
Korištenje Sunčeve energije
Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno.
Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih ur-
eđaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda,
pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije.
Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo nov-
ca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U
jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični.
Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih di-
staklene strukture.
Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su:
1. klimatske okolnosti:
srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno
Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije;
neposredno korištenje, posredno korištenje;
3. izbor gradiva:
pline.
© Direktno korištenje Sunčeve
energije kroz zastakljenu površinu © Indirektno korištenje Sunčeve
energije kroz Trombe-zid
® Zimski dan. Upadajuće Sunčevo
zračenje grije zrak između stakla i Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u
Trombe-zida. Otvorenim gornjim i prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak iz-
među vanjskog ostakljenja i Trom-
donjim zaklopnicima zrak se u pro-
storiji kreće i grije. be-zida pri zatvorenim zaklopnicima
smanjuje gubitke topline.
113
 SOLARNA ARHITEKTURA

Staklenik:
Suptropska vegetacija, prosječna
relativna vlažnost zraka 40 - 65%,
visok sadržaj kisika, mogućnost
Istok upotrebe oko 300 dana u godini

Uređaj za zaštitu od Sunca postavl-

Veliki ventilacijski otvori su važan
preduvjet za regulaciju klime u
stakleniku tijekom ljetnih mjeseci
© jeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo
zračenje ne dopire u prostoriju, ali
nisu trajni jer su izloženi vjetru i ne-
vremenu

Dogradnje s vanjske strane: zimi Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lis-

© osunčane što je više moguće. Ne-
dostatak je eventualno zasjenjenje
® natim drvećem, grmljem i slično po-
stiže se ciljana klimatizacija
(5) Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže Arh.. Planungsteam LOG

od susjednih objekata

Otvoreni
kamin

Obiteljska kuća sa staklenikom Funkcija hipokaustičnog zabatnog

(6) Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima
© Arh. Bela Bambek, Aichwald grijanja

®-®
1 Dnevni boravak 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti
2 Blagovaonica 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba
3 Staklenik 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon
4 Ulaz 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® - @

Tlocrti
1 Hodnik
2 Kućna tehnika
3 Ostava
4 Podrum
5 Vlažni podrum
6 Dvojna garaža
7 Vjetrobran
8 Predsoblje
9 Dnevni boravak
10 Blagovaonica
11 Kuhinja
12 Prostorija za
domaćinstvo
13 Djeca
14 Zimski vrt
15 Akumulacijska
površina
16 Spavaonica
17 Balkon

Prizemlje
® Kat Arh.. Planungsteam LOG

114
 SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko
1,5 m 2 površine kolektora i oko
100 litara volumena spremnika
za vodu - » ® . Jednoobiteljsko
kućanstvo sa 4 člana treba za
pripremu tople vode kolektor od
30 cijevi sa 3 m 2 površine ap-
10 80 90100 150 sorbera. Kolektor ovisno o osu-
Zgrada s min. termoizolacijom flSOVV/m2)
Zgrada s poboljš. termoizolacijom (13QWnf) nčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh
- - Zgrada s dobrom termoizolacijom (150W/rrf)
Trad. kuća Trad. kuća Niskoener- ™ Zgrada s vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf) na dan. To je dovoljno da zagri-
1982 1995 getska kuća
Potrebna toplinska energija za © P o t r e b a topline i potrošnja goriva u je 200 - 280 litara vode -> © .
© Potrošnja energije u domaćinstvu toplu i pitku vodu obiteljske stambenim zgradama ovisno o ter-
stambene zgrade moizolaciji Svaka solarna instalacija zahti-
Topla voda 88 litara Hladna voda jeva za sada i sustav za grija-
28 litara Kut nagiba
kolektora^ nje, jer se izravno Sunčevom
energijom u dogledno vrijeme
ne može grijati.
Sunčeva energija može se do-
W / / / / / / / / / / / / / / y >
% Nagib bivati aktivno i pasivno.
100 Aktivno dobivanje Sunčeve en-
ergije: primjena tehničkih ur-
eđaja, npr. sunčani kolektori, ci-
jevni vodovi, sabirni spremnici,
Higijena tijela 53 litre Toaleta 201 pumpe itd. za prijenos Sunčeve
Pranje, rublje 18 litara Piće, kuhanje 4 I
Pranje posuđa 10 litara Pranje automobila energije.
Ostalo čišćenje 7 litara Vrt _4J

©
Ukupno 88 litara Ukupno 28 I
0 20 40 60 Pasivno dobivanje Sunčeve en-
Potrošnja vode u domaćinstvu ) Kut nagiba kolektora ergije: primjena određenih dije-
Apsorber lova građevine za akumuliranje
1
Kuća topline, npr. zidovi, stropovi,
Kolektor ¡ Upravljački staklene strukture: korisni
n n učinak tog sustava ovisi o raz-
130°-138°
ličitim faktorima:
1. klimatske okolnosti - srednja
mjesečna temperatura, geo-
metrija osunčanja odnosno
Sunčevog zračenja, trajanje
\45°-53° osunčanja, zračenje energi-
Korištenje sučevog zračenja (s) Polumjer osunčanja zimi Apsorber za bazen je;
^ 1 = kolektor Cijev izmjenjivača topline 2. način korištenja Sunčeve en-
J(-\ 2 = dovod i odvod
!s
" \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj.
ergije - neposredno korišten-
m . 4 = regulator Kondenzator je, posredno korištenje;
^ Tekućina za prijenos
topline 3. izbor gradiva - sposobnost
•Termo izolacija površinske apsorpcije i spo-
sobnost akumuliranja topli-
ne.

Različite tehnologije:
1. Solarna termija: termičko ko-
rištenje solarne energije služi

J
\ ^ '//
Presjek termičke cijevi S
V. •

J //
A

//
se kolektorima. Pojam kolek-
tor znači prikupljanje ili "hvat-
anje". Solarna termija služi
^j) Vakuum - cijevni kolektori za grijanje vode.
Standardna solarna tehika
=> Niska temperatura 2. Solarna struja: fotovoltaža

Termičko iskorištenje
^ CI' potrošne tople vode
Grijanje bazena
(PV) neposredna je pretvor-
solarne energije - prostorija ba Sunčevog zračenja u
Pasivna solarna energija
istosmjernu električnu struju
Niska temperatura
=> r iOO za grijanje prostorija uz pomoć solarnih ćelija.
LEn
Koncentrirani solarni kolektori
> P a r a visoke temperature
z a tehnološku energiju i

Fotoelektrično iskorištenje
solarne energije
<¿á električnu energiju

Solarne ćelije

=> Električna energija

© Solarno postrojenje za potrošnu

vodu
Solarne tehnike (shematski prikaz)

115
 HLADNJAČE
DIN 4701, 4 7 1 0 Q p
Cä
Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjs-
kih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vri-
jednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti to-
plinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizo-
lacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova
prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obna-
vljaju tako da se:
1-10
Enscheds K Osnabrück a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod
i Frankfurt ad 0.
krovne obloge,
b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu
neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili
; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) c) ugrađuju slojevi termoizolacije,
v t-n
Jf . /
- r
»Gera Dresden vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3.
7Fulda4
, QhV ^ • > »Plauen
Jačine vjetra
»Eger
Brzina u m/s
Bayreuth (.
Saarbrücken
• Nürnberg
Karlsruhe/«
W über 600m ü.NN
Izotermička karta 0 tišina 0 7 vihor 12-14
Strossburg najnižeg dvodnevnog
prosjeka temperature 1 tihi propuh 1-2 8 olujni vjetar 14-17
Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 laki vjetar 2-4 9 oluja 17-20
2 0 godina), razdoblje
1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila 3 slabi vjetar 4-6 10 jaka oluja 20-24
'.^•Salzburg njemačka meteorolo-
£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i
4 umjereni vjetar 6-8 11 orkanska oluja 24-30

© ured Offenbach/Main 5 svježi vjetar

6 jaki vjetar
8-10
10-12
12 orkan preko 30

Smjer S SI I JI J JZ Z SZ Prosjek Prosjek

\vjetra bez tišine s tišinom
Mjesec^^ vjetra vjetra Rashladne prostori
Siječanj 3,8 3,8 4,3 4,2 3,9 5,4 6,9 6,3 4,6 4,6 Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uze-
Veljača 5,1 4,4 3,8 3,9 4,5 6,4 6,8 6,7 5,2 5,2 ti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperatu-
Ožujak 5,5 4,4 5,0 3,5 3,5 6,6 7,0 7,0 5,2 5,2
Travanj 5,3 4,1 4,4 3,9 4,2 6,6 6,9 7,7 5,8 5,8 ru, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja,
Svibanj 4,7 4,4 4,3 3,6 3,5 5,7 6,2 6,3 4,9 4,9
3,2 3,3 4,7 6,4 4,8 4,8
način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o
Lipanj 4,9 4,4 3,7 5,5
Srpanj 5,3 3,7 3,0 2,9 3,4 5,3 6,3 7,0 6,3 5,3 specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, topli-
Kolovoz 4,5 3,3 3,4 3,4 3,5 5,3 6,3 7,0 4,4 4,4 ni od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun pot-
Rujan 4,5 3,2 3,0 3,1 3,7 5,3 5,7 6,4 4,6 4,6
Listopad 4,4 3,1 2,8 3,0 3,1 5,9 7,0 6,4 4,7 4,7 rebne hladnoće obuhvaća:
Studeni 4,8 4,0 3,7 4,0 4,0 7,7 8,4 9,1 6,7 6,7 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje
Prosinac 5,1 4,1 4,0 3,6 4,9 7,1 8,1 8,3 5,9 5,9
do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At).
Godišnje 4,9 4,0 3,9 3,6 4,0 6,1 6,8 6,8 5,2 5,2
Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti
[2) Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main
potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina
Smjer S SI I JI J JZ Z SZ Prosjek Prosjek
robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%;
\vjetra bez tišine s tišinom 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji;
Mjesec\ vjetra vjetra
3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod;
Siječanj 1,8 2,3 2,1 1,3 2,7 3,5 4,0 3,6 2,5 2,5
Veljača 2,9 2,6 1,9 1,6 3,1 4,9 4,4 3,6 3,3 3,2 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori),
Ožujak 3,3 3,1 2,1 1,0 2,8 4,2 4,6 3,4 3,2 3,2 topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora;
Travanj 3,9 3,7 1,9 1,5 3,4 5,1 4,9 4,0 3,9 3,9
Svibanj 3,1 2,5 2,2 1,8 3,0 4,2 4,8 3,3 3,3 3,3 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130.
Lipanj 3,2 2,6 1,7 1,7 2,3 3,7 4,5 3,6 3,1 3,0
Srpanj 3,0 2,6 1,7 1,7 2,8 3,8 4,4 3,2 3,2 3,2
Kolovoz 3,0 2,6 2,0 1,8 2,6 3,7 4,2 3,6 2,9 2,9 Hlađenje mesa
Rujan 2,9 2,5 1,6 1,4 3,4 4,1 4,2 3,4 3,1 3,0 Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno
Listopad 2,6 2,3 2,1 1,6 3,0 4,0 4,4 3,4 3,0 3,6
Studeni 2,1 1,5 1,3 1,2 3,4 4,6 5,1 3,6 3,7 3,6 hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90%
Prosinac 2,6 2,1 1,7 1,2 3,8 5,4 6,1 5,0 4,0 4,0 tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom
Godišnje 3,1 2,6 1,9 1,6 3,1 4,3 4,7 3,6 3,3 3,2
prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% ti-
(3) Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven jekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak
Max. koeficijent Minim, zahtijevana
težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađi-
Elementi građevine
prolaza topline debljina termoizolacije vanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu tempe-
W/(m2K)1> bez proračuna 2)
ratura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od
Vanjski zidovi 0,60 50 mm
274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlaž-
Prozori Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje
nosti od 90 do 95%.
Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog 0,45 80 mm
prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji
ograničuju prostoriju prema gore ili dolje
u odnosu na zrak izvana
Podrumski stropovi i podne ploče, te 0,70 40 mm
zidovi i ploče koje graniče s negrijanim Max. vrijeme skladištenja
prostorijama pri različitim temperatura-
11
Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e ma i postocima vlažnosti
2)
P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i - (0 K = 273,15°C)
jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e
prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o -
e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .
4 8 12 16

©
V r e m e n s k e jedinice

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata

građevine

116
Roba za hlađenje Temperatura Kretanje zraka Relativna Trajanje HLADNJAČE
K M. = srednje vlažnost skladištenja
St. = jako zraka HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» QP
D. = u tami u%
Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se
Pivovara
Skladištenje piva 274,15-274,65 M. 90 - sastav mesa ne mijenja.
Skladišta hmelja 273,15-271,15 M. 75 6 mjeseci Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri re-
Meso lativnoj vlazi od 90%.
Govedina 272,65-273,65 M. 80-85 15 dana
Svinjetina 271,15-272,15 M. 80-85 15 dana Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; go-
Ovčetina i teletina 274,15-272,15 M. 80-85 15 dana vedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana.
Iznutrice 273,15-274,15 M. 75-85 3 dana
Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno
Smrznuto meso 258,15-255,15 D. 85-90 10 mjeseci
Suho meso, kobasice 283,15-274,15 M. 75-80 6 mjeseci uspostavlja stanje svježeg mesa.
Divljač i perad U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrza-
Divljač smrznuta 265,15-263,15 M. 85-90 9 mjeseci vanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena
Perad svježa 272,15-273,65 M. 80-85 8 dana
Perad smrznuta 258,15-255,15 M. D. 85-90 4-10 mjes. zraka u satu.
Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se
Riba proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost
Ohlađena u ledu 273,15-274,15 - 100 5-10 dana
Smrznuta, masna riba 250,15-245,15 D. 90-95 8 mjeseci nakon otapanja.
Smrznuta, nemasna riba 253,15 D. 90-95 12 mjeseci Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina
Soljena riba 271,15 M. 85-95 10 mjeseci
se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri tempera-
Jaja
turi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar
Jaja u hladnjači 272,65-273,65 St. 75-85 pr. 8-10 mjes.
pakiranju rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg
Maslac, mlijeko, sir svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od
Maslac, kratkotraj. sklad. 272,15-277,15 St. 75-80 do 6 tjedana 2,5m.
Maslac, trajno skladišt. 263,15-259,15 M. D. 80-85 12 mjeseci
Sir, meki 275,15-277,15 M. 80-85 2-6 mjes.
Skladište sira, Švicarska 274,65-277,15 M. 70 4-12 mjes. Vrsta mesa Temperatura u Vrijeme skladiš-
Povrće skladištu °C tenja (mjeseci)
Cvjetača 272,15-273,15 M. 90 4 tjedna
Govedina -18 15
Grah, sušen 278,15-280,15 - 70-75 9-12 mjes.
Grašak u mahunama 273,15 - 85-90 1-2 tjedna -12 4
Krastavci, otv. skladištem 273,15-277,15 - 85 1-2 tjedna - 9,5 3
Krumpir 276,15-279,15 M. 85-90 6-9 mjes.
Kiseli kupus 276,15 - - 6-9 mjes. Svinjetina -18 12
Šparoge 273,65-274,15 - 85-90 4 tjedna -10 2-4
Špinat 272,15-272,65 - 90 8-10 dana - 9,5 1
Rajčice, zrele 273,15-274,15 M. 80-90 10-14 dana
Luk 271,15-270,65 St. 75-80 6-8 mjes. Svinjski but -18 51/2
Smrznuto povrće 250,15-255,15 - - 6-12 mjes. -10 4
Voće Kokoši -22 do 18
Ananas 277,15 - 85 2-4 tjed.
Jabuka, prema sorti 272,15-276,15 M. 90-95 3-10 tjed.
-18 4
Naranče 273,15-275,15 M. 85 1-2 mjes -12 do 10
Banane 284,65 M. 85 3 tjedna - 9,5 2
Kruške 271,15-275,15 M. 90-95 1-8 mjes.
Jagode 272,15-274,15 M. 90 2-3 tjed. Puran -35 preko 12
Trešnje, ribiz 273,15-274,15 M. 90 2-4 tjed. -23 12
Šljive 273,15-275,65 M. 85 5-6 tjed. -18 6
Ogrozd 273,15-274,15 M. 85-90 2-6 tjed.
Grožđe 80-85
-12 3
272,65-275,15 M. 3-6 mjes.
Limun 275,15-278,15 M. 80-85 1-2 mjes.
Smrznuto voće i voćni soli 250,15-255,15 - - 6-12 mjes. (Í2) Temperatura i trajanje skladištenja
Sušeno voće 272,15-277,15 - 70-75 9-12 mjes.
Biljke i cvijeće
Jorgovan i đurđice 269,15-266,15 M. 80 -
Hlađenje ribe
Ruže 272,15-270,15 - 90 -
Rezano cvijeće 275,15 M. 85 -
Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do
Krzna i vunena roba 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže
Čahure svilene bube, mrtve 258,15-253,15 - - - se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za
Krznena roba 275,15-271,15 - 90 -
Vunena roba 275,15-278,15 - 80 -
dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 -
Kože 274,15-275,15 - 95 - 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pri-
Kruh, brašno i dr. stup zraka i isušivanje.
Kruh, tjestenina 281,15-283,15 - - -
Brašno 275,15-277,15 - - -
Gotova peciva 279,15-281,15 - - - Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg.
Skladište za čokoladu 277,15-279,15 - - -
Žito, suho 280,15 - - -
Hlađenje maslaca
Vina i sokovi
Rajnsko i mozelsko vino 279,15-284,15 - - - Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na
Bordo i burgundac 283,15-284,15 - - - 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci.
Jabukovača, grožđ. mošt 273,15-274,15 - - -
Relativna vlažnost zraka 85-90%.
Rakije 276,15 - - -

Razno
Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do
Restoranske hladnjače 275,15 - 80-85 - 60 kg.
Izložbene vitrine 279,15-281,15 - - -
Skladište za dimljene 283,15-276,15 - - -
proizvode (krzna) Hlađenje voća i povrća
Konzervator jestivog leda 265,15-261,15 - - - Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K do-
Umjetno klizalište 288,15 - - -
Led na umjet, klizalištu 268,15 - - -
vodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja.
Mrtvačnica, pretinci 268,15 - - - Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna
Knjige u knjižnicama 291,15-297,15 M. D. 55-65 -
vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime,

© Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

transporta, prethlađenja itd.

117
 HLADNJAČE
- » OD
Hlađenje jaja Pivovare
Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umj- Skladištenje slada: +8 do +10°C.
etno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan.
kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s kli- Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C
matiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne povr-
viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina pro- šine 4200-5000kJ/dan.
storije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ
zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i ci- po hektolitru mješavine slada na dan.
jele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C
zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor,
metar. odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta.
Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje.
122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm.
Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rash- Hlađenje prostorija općenito
ladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se
stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vri-
jeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće,
prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona.
npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prosto-
Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u
rijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri
koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja
smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme
70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 16-
pogona i potrebno prozračivanje prostorije.
18kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400
Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/
izgubljenih sanduka po 360 komada.
+4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati po-
Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki
datke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage
31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregra- postrojenja:
da omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kar-
tona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 Tlocrtna površina Potrebna količina Snaga
sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 - prostorije hlađenja postrojenja za
11000 jaja. m2 kJ/Tag hlađenje W
Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 5 50000 870
komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, 10 82000 1400
može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira ras- 15 111300 1900
hlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. 20 138600 2400
Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći 25 163800 2850
nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. 30 187000 3250
Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Le- Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom
scarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u
Tako se održava prirodno stanje jaja. prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3
Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i
za jaja dodaje ozon. računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada),
Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom me- svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg
tru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. ( 4 - 5 goveđih četvrtina)
Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih po-
lovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta.
Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi
Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi
Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja od-
2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni
straniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije
prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m.
potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri sm-
Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3
rzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je
polovice), ovisno o veličini.
naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a
Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa:
tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površi-
prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan
ne poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 7-
prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat
10 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%.
Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog Skladišni prostor za smrznuto meso
svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris div- Količina po kubičnom metru prostorije:
ljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da smrznute ovce 400-500 kg
visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i smrznute svinje 350-500 kg
85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od smrznuta goveda 400-500 kg
- 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativ- Normalna visina slaganja: 2,5 m
ne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu stru- Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je
janja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema po- ograničen rok skladištenja.
stupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C
Pilići se smrznu za 2-3 sata. Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan
Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka.
treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170
paru. visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118
Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :
DIN 1 946 -> W
1. temperaturne razlike "Prirodna ventilacija" prozori, Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rat-
2. prirodni vjetar vrata, ventilacijska okna; hausallee 6, St. Augustin
3. rad ventilatora "Prisilna ventilacija", uređaji za do Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ven-
vod i odvod zraka, klima uređaji tilaciju DIN 1946
Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica
vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka.
Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje van-
jskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sa-
jamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20
m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, pre-
davaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu,
a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_
Okno za izbacivanje produkata
Ventilator sagorijevanja i svježeg zraka
Ventilator odvoda

Mreža dovoda

© Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena

klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sl-
jedeće:
a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štet- (5) Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina
ne i suvišne tvari;
b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opte-
rećenja uslijed grijanja ili hlađenja;
c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijs-
ka strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem;
d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od
neželjene izmjene zraka.
Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljan-
jem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje).
Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom
obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka.
20 21 22 23 v 24 25 26 27 28 29 30 °C 32
Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne
(cT) Područje ugodne temperature zraka u prostoriji Vanjska temp.U -
mase pomoću različitih strojeva.
Krivulja vrijedi za:
- s t u p a n j aktivnosti 1
- o s r e d n j a odjevenost
1. Prirodno provjetravanje -temperatura zraka približno jed-
naka temperaturi površina koje
Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz zatvaraju prostoriju
Osim toga se pretpostavlja:
spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim
miješanjem
"S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u - a r i t m . sredina na jednom mjestu
tijekom mjerenja kroz min. 2s
nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i - a n e m o m e t a r s vremenskom kon-
stantom od max 2s i cos - k a r a k -
vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih teristikom u oba smjera strujanja
Dopušteno je:
konstrukcija prozora obično iznosi -kratkotrajne vršne brzine koje
mogu i višestruko premašiti aritm.
sred. vrijednost
> 0 , i = m? . -prekoračenje dopuštenih brzina
zraka do 10% na max 10% mjer-
h m (da Pa) 2/3 nih mjesta
Nije dopušteno:
To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano pro- 22 23 24 25 26 °C
2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1
min. koje nastaju npr. uslijed ne-
vjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođe- T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to — stacionarne regulacije

nje zraka, eventualno i uz povrat topline". (7) Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovolja- Odvod
Skala boja:
vanjski zrak zelena
va za stambene prostorije. z r a k a iz
dovod zraka zelena
^prostorije odvod zraka žuta
Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ula- kretanje zraka žuta
mješoviti zrak naranč.
zi a zrak iznutra gore izlazi.
Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje
prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i od-
vođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz 1
svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozo-
K-
Dovod vanjskog zraka sr
re. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva (r :
Komora za
propuh". I miješanje
r «
Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može
zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za pro-
vjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946). (?) Shema klimauređaja

119
 TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> QP
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnje- sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako
ve obrade zraka: je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske
centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za
1. Filtriranje hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW
zabranjeno je od 1995. godine.
Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50):
c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvore-
a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni
nom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala
filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak:
može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran
sa zrakom ulazi i raspršeno ulje.
pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode
b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom ok-
viru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri i postrojenja za klimatizaciju. v
s automatskim čišćenjem.
Za velike centrale za hlađenje:
Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe:
c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na ne- d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompre-
gativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedosta- soru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i
ci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho.
d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Ispa-
Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, ravanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid
veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod
apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vo-
elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju sm-
dena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi
etnje u bilanci zraka.
uređaj bez vibracija, malih dimenzija.
e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i
f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se po-
čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem.
sudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i mag-
lu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađen-
je zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja
primjenjuje u industrijskim objektima.
Filtarska Prosječni stupanj filtriranja Prosječni stupanj učinka Em
klasa u odnosu na u odnosu prema
sintetičnu prašinu u % atmosferskoj prašini u %
Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenza-
EU 1 Am< 65 -
torsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni konden-
EU 2 65<Am<80 -
zatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzato-
EU 3 80<An<90 -
ri. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti.
EU 4 90 <Am -

EU 5 - 40 < £ m < 60 Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se
EU 6 - 60 < £ m < 80 kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kon-
EU 7 - 80 < £ m < 90 denzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cir-
EU 8 - 90 < £ m < 95 kulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sap-
EU 91> - 95 < £ m nicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađen-
1)
Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s je isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti
klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185
podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zra-
(T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase kom hlađene kondenzatore.

2. Zagrijavanje zraka 4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem

a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena
je mogućnost reguliranja.
b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim
uljem. Dobra mogućnost reguliranja.
c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Re-
brasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili
aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o
dimnjacima.
3. Hlađenje zraka
Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno
regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem,
tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja
isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klima-
tizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere).
U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvo-
di se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida od-
nosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici
sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru.

Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stal- Ostali uređaji za vlaženje:
na temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta
i kinodvorane ljeti. a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači;
a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za ispara-
je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba vanje. Nedostatak: ovapnjenje;
radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male
Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a količine zraka.
nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane ur-
eđaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela.
b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: ras-
hladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

120
 TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1946 QQ
5. Ventilatori 8. Prostorije za uređaje
Radijalni i aksijalni ventilatori. Korisni učinak prikladnih ventilatora Građevinski i sigurnosno - tehnički zahtjevi VDI 3803. Planiranje ur-
ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Do ukupnog radnog pritiska od eđaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt
približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke, a iznad te vri- jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade.
jednosti aksijalni je ventilator glasniji; primjena naročito u industrijs- Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je
kim građevinama. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni to akustički prihvatljivo; dobar pristup. Zidovi zidani, ožbukani, s pre-
temelji s amortizerima. mazom koji se može prati, bolje keramika.
Odvodnja poda u svim komorama, slivnici sa sifonima protiv mirisa
mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. Za centrale iznad
X X >i V -1 J. drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Na vanjsk-
(T) Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja im zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oš-
tećenja od kondenzata. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibra-
cija, rješenje je "kuća u kući". Dodatno opterećenje poda od stroje-
TT va 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora.

i
F Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtje-
E1 vima za filtriranje zraka i prigušenje buke. Na uskim i dugim tlocrt-
nim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge.
Duljina za jednostavne industrijske
^2^ Ventilacijski otvori: a - sami se otvaraju; b, c, d, e • nepokretni; d - za tamne ko- klimatizacijske uređaje oko 12 m
more; f - za ručno opsluživanje
za komforne uređaje oko 16-22 m
za centralu iz koje se odvodi zrak oko 4 - 6 m.
Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne ur-
eđaje:
Prohodna rešetka za dovod širina x visina
i odvod zraka s kutijom za
Zračni kanal s rutom za osvjetljenje do 20000 m 3 /sat zraka 3,0 m 3,0 m ] komorne
©
prašinu
Rešetka za dovod i odvod zraka 2 0 - 4 0 0 0 0 m 3 /sat 4,0 m 3,5 m l centrale
4 0 - 7 0 0 0 0 m 3 /sat 4,75 m 4,0 m J
6. Prigušivači buke Tome treba dodati prolaz 1,5 do 2m za montažu i popravke. Kod ve-
U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od
likih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju gri-
centrale prema klimatiziranim prostorijama. Duljina u smjeru stru-
janja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za sre-
janja zraka 1,5-3m, ovisno o prigušenju. Izvedba u kulisama od va-
dišnju upravljačku ploču.
trootpornih materijala, npr. ploče od tvrdih vlakana ili lima, s ispun-
Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije
om od mineralne vune. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL
- uređaja DIN 4109". U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Po-
buke. sebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom
brzinom), a posebna je zona i unutarnje područje zgrade, uređaji
7. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: niskotlačni ili s visokim brzinama -> @
od pocinčanog željeznog lima, nehrđajućeg čelika vatrootpornih
iverica i si. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek, a može biti
i pravokutan, s odnosom stranica do 1:3. Skretanje oko uglova tre-
Topla voda (dovod)
ba zaobliti -> DIN 24147, 24151-53, 24163, 24167, 24191. Pot- Topla voda (odvod)
rebno je redovito održavanje. Voditi računa o protupožarnim zahtje- Nosivi stup
- Parapetna ploča
vima koji se odnose na ventilacijske uređaje. -Obloga
Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike 'Rešetka za razmak
podne ili kose kanale. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego beto-
nirani. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se
može prati. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom,
izbjegavati akumuliranje topline. Presjek kanala mora biti dovoljno
velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). Podni kanali za od-
vod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj ot-
vora za čišćenje.
Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiseli-
na, a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Rešetke za
dovod i odvod zraka, prema DIN 4740, ne postavljaju se na pro-
hodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prosto-
rije). Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostori-
ji, smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Otvori na stropu za do-
vod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje, ali moraju se moći
lako čistiti; najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 - ( 5 )
Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz
prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje); ispust sisanjem na stra-
ni hodnika. Za kazališta, kinodvorane i predavaonice treba omo-
gućiti da zrak dolazi ispod sjedala, a isisava se na stropu. Vođenje
zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG), upravna
zarada Dvckerhoff Zement AG

121
Visokotlačni klimatizacijski uređaji
Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni
su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline
zimi odnosno hladnoće ljeti, a ne zbog opće potrebe ventiliranja. Vi-
sokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobiča-
jenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana, a topli-
na odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod
centralnog grijanja. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više
topline nego kubični metar zraka.
Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injekti-
vni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu to-
pline, koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom
ili hladnom vodom. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline.
Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno
besprijekorno kondicioniranje zraka. Vanjski zrak se čisti predfiltri-
ma i finim filtrima. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom, pa su
slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva.
Klimatizacijski konvektori. Opći zahtjevi:
1. jačina buke š 30 do 33 fona. DIN 4109
2. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN
1946);
3. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati
sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama;
4. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C, u pro-
tivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat
na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju).
Visokotlačni vodovi zraka, po mogućnosti kružnog presjeka, ideal-
ne prilike za strujanje, bez vibracija. Kod osovinskih razmaka pro-
zora od 1,5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka,
naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak
i vodu. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm.
Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti in-
stalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije; npr. za 14-katni-
TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
tu
cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu, ili instalacijska etaža
na sredini visine zgrade.
Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontal-
nim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema
van ili neposredno iza fasade, i to na nižem katu i prodorima kroz
stropove prema gore.
Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje
približno je 6 m. Nije li tako, treba dodatni unutarnji uređaj za hlađen-
je, dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6
= 12 m + hodnik. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara
na hodnik, odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne
prostorije. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je
količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za bespri-
jekorna svojstva kondicioniranog zraka.
Uređaji za ventiliranje kuhinja
Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. 458-459. Visina 3-5 m. Gornje dije-
love zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). Iz-
mjena zraka oko 15-30 puta, paziti na podtlak; zrak odlazi iz sus-
jednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće po-
većano dimenzionirati. Kotlove, štednjake i friteze treba grupirati i
iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. Kanale svake
godine treba čistiti, dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Bez cirkulaci-
jskog provjetravanja. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko
ostakljenje.
I, , rAJ
Sekundarni zrak
Injektorski aparat I

Grijanje

Visokotlačno klima - postrojenje (sustav LTG)

Ventilator, kondenzator, Pumpa za tekućine,

® općenito
^10) Zračni vod, općenito Regulator, općenito
općenito

^J^ Prigušivač zvuka, općenito

i i
A Proizvođač vodene pare Armatura, općenito
<D Filtar općenito
X ^2) Prekiopnik, općenito M
© © R e g u l a t o r količine
Protočni regulacijski
Pretvarač, grijač zraka Kotao za vodu ventil (prigušni ventil)
strujanja, općenito

Povratna armatura,

© Uređaj za vlaženje,
sušenje zraka
^4) Mješač (zraka), općenito A Pretvarač vodene pare NJ općenito

Armatura sa
© Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka
~ Izmjenjivač topline s
23) križanjem tokova
materijala
sigurnosnom funkcijom
Armatura s ručnim
upravljanjem
© Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka
_ Izmjenjivač topline bez
24) križanja tokova IX!
materijala Posuda općenito,
© ekspanzijska jedinica

©
Komora za miješanje,
općenito © Zaštitna rešetka od
atmosferilija
Stroj za grijanje i
hlađenje općenito
O
Ventilatorski konvektor,
općenito

© -
Razdjelna komora,
općenito
¿ p Senzor, mjerno mjesto

Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1

Toranj za hlađenje
općenito
0 Industrijski uređaj
općenito

122
 TERMOIZOLACIJA
POJMOVI - MEHANIZMI
jzziczr Svrha je termoizolacije:
- udobnost; zaštita čovjeka od previše i premalo topline,
- ušteda energije za grijanje,

I
- zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno
postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja, a prije svega kon-
¡=•1=1 denzacija vodene pare.
Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u pri-
i—u—i- jašnjem sustavu kcal].
Opadanje temperature Količina topline, navodi se u Wh [=1,16kcal]; temperatura °C; razlike tempe-
o d g o v a r a 1/k rature K (kelvin; prijašnja dimenzija grd); 1,16Wh (= 1 kcal) podiže temperatu-
Princip prolaza topline kroz neki Tok temperature u jednoslojnom ru 1000g vode za 1K.
© element građevine elementu građevine Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline), vođenjem, zračenjem i difuzi-
jom vodene pare; može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti.
Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifič-
Unutarnja žbuka 0,015 0,7 = 0,02
no je svojstvo gradiva; s t o j e manji taj broj, manja je i toplinska vodljivost. Vri-
Zid 0,30 0,22 = 1,36
Vanjska žbuka 0,02 0,87 = 0,02 jednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu; "mjerne
vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti!
1/A 1,34
Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je
1/a, 0,12
1/a B 0,04 vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m); može se jed-
nostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom
Vanjska
žbuka 1,56 D'- 1/A= d' • D'. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odre-
Unutarnja
_ 1 daba DIN-a 4108, za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja
žbuka 0,64
1/k zbog kondenzacije (-> dolje).
Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka
1.5 koji prianja uz element građevine, "granični" sloj zraka. Što je manja brzina kre-
tanja zraka, toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0,04
Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. Primjer: zid od plinobetona
(ako postoji vanjska obloga 0,08). Na unutarnjoj strani elementa (1/a,).
500 kg/m3 debljine 30 cm, ožbukan
Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpo-
ra jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njego-
k2 + va recipročna vrijednost k - koeficijent toplinske vodljivosti - daje u W/m 2 K
[kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za pro-
Rog
račune grijanja).
k na mjestu roga = 0,45
k između rogova = 0,95 Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK]
_
l i " M Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvaž-
niji brojčani podatak za proračun termoizolacije; njegova je veličina za razne
Termoizolacija
Žbuka 70 slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veliči-
km = § 0 , 4 5 +
A, = 10 A; = 70 na služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. Izvedena je ve-
A = 80 = 0,056 + 0,83 = 0,E ličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid"; proračunava se iz jednakih di-
jelova F i k-vrijednosti obiju komponenti:
km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw)
^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa
građevine. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade iz-
računan iz podjednakih udjela F i k - vrijednosti sastavnih dijelova omotača:
zid (W), prozor (F), krov (D), površine poda na tlu (G) i površine stropa u do-
Termoizolacija |- Termoizolacija diru sa zrakom (DL), uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i po-
dova na tlu:
kw • Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0,8 k D • FD + 0,5 ke • FG
—
km
Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG
Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline sv-
ladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unu-
tarnju površinu elementa; svladava otpor elementa prema prolazu topline i do-
siže vanjsku površinu elementa; svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u
vanjski zrak. - > ( i )
Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na
O p a d a n j e temperature odgovara 1/k pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu pre-
ma prolazu topline 1 / k - > (3)
Tok temperature kao (5),, ali kari-
) T o k temperature u višeslojnom
elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u
mjerilu koeficijenata otpora prolazu
1 primjer: 1/aj + 1/A + 1/ota = 0,13 + 0,83 + 0,04 = 1,00
1/a, 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 %
topline). Tok temperature je u cije- Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je:
lom elementu građevine linearan 1/a, 1 3 % - 4 0 = 5,2 K
1/A 8 3 % • 40 = 33,2 K
1/a a 4 % - 4 0 = 1,6 K
2. primjer - uz 1/A od 0,33 bio bi odnos
0,13 0,33 0,04 = 2 6 % 6 6 % 8 %
U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10,4K, što znači
da je površina zida za 10,4 K hladnija od zraka u prostoriji!
Prema tome, koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine, toli-
ko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dola-
zi do pojave kondenzata vode.
k = 0,48
2 4 c m šo staklo 6 m m izolacijsko staklo Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva, pa se
+ 5 c m stiropor 2 x 6 mm
(šuplja o p e k a ) može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoi-
Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju zolacijskih svojstava (§), (§); tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi.
© temperaturu 9, = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. unutarnje po-
vršine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.
Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je
važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. 124.

123
 TERMOIZOLACIJA
Tok temperature
DIFUZIJA VODENE PARE
Vodena para, plinovito agregatno stanje vode, nastaje pretvorbom u paru pri
temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi; toplina koja je za
to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. Vodena para u zraku nije vid-
ljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku).
Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća
pri višoj temperaturi. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno pri-
sutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi. Kad tem-
peratura pada, raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista.
10 0 10 20 30
Primjer količina vodene pare u zraku 12,3 mbar
Temperatura zraka (°C)

©
zrak 20°C; 12,3 mbar / 23,4 mbar = 52%

® Količina vodene pare u zraku pri

različitoj relativnoj vlažnosti zraka
Iz toka temperature u elementu
građevine proizlazi krivulja max. ko-
ličine vodene pare koja difundirá
zrak 15°C; 12,3 mbar / 17,5.mbar = 72%
zrak 10°C; 12,3 mbar / 1 2 , 3 mbar = 100%
kroz element Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala, vodena bi se
para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa, vrlo dekorativna
O O O O O O o o o o o o na ružinim laticama. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže
• • • • • o o o o o ••••••••• 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare.
•••••••••
o o o o o o ••••••••• Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal); u
• • • • • • -ooooooooooo
• • • • • • ooooooooooo mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para - parcijal-
Relativna razlika tlaka pare (razlika Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka ni tlak pare. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o

© parcijalnog tlaka pare) među stra-

nama elemenata građevine
© zraka) među stranama elemenata
građevine
količini vodene pare u zraku (v.g. -»tablica (§)), jer se time razmatranja o di-
fuziji mogu jednostavnije prikazati (0,6 mbar = 1 g vode/kg zraka). Razlike
parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vo-
Temp. °C max. parcijalni tlak
pare u zraku (kp/m2) dene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla-
-10 26,9 Vanjska Relativna vlažnost zraka kova u smislu parnog kotla - » (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova ->
- 5 40,9 tempera- s. 89 i dalje).
± 0 62,3 tura (°C) 50 60 70
± 5 88,9 Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom, tj. prolazom
+ 10 125,2 -12 33,5% 25% 17,8% kroz elemente građevine i njihove slojeve. Tome se slojevi suprotstavljaju
+ 15 173,9 -15 30,8% 23% 16,2% svojim otporom protiv difuzije \i d (cm, m); on se iskazuje debljinom sloja
+ 20 238,1
+ 25 - 18 28,4% 21% 15,0% zraka koji bi imao isti difuzijski otpor; izračunava se kao umnožak debljine
323,0

©
sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.t.
© Parcijalni tlak vodene pare u zraku
Max. udio graničnog sloja zraka
odn. do granice pare („x") Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare; analogno pro-
toku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slo-
jeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa.
l
' Iznutra I I Iznutra Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0,5 cm,
mbar 1 I mbar | I unutarnji 2 cm) zanemariti.
f 25 I I
r 25 I
i Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11,7 mbar, vani - 1 5 7 8 0 % = 1,3 mbar
- 20 |
1
/I
-20
I
|
/ 1
Razlika 119 - 14 = 10,4 mbar
I
-15
I
| / I Zid 24 cm; H d 4,5 2 4 = 108 cm 94,7% 105 = 9,8 mbar
- 15 |
I
I
Unutarnja H d 6 1,0= 6 cm 5,3% 105 = 0,6 mbar
- 10 i -10 | I
| I žbuka 1,5 cm; 114 cm 100,0%
I I 1 Primjeri difuzije
- 5 I 1 - 5 ,

1
1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine, treba spriječiti kondenzaciju na nje-
1
Parcijalni tlak vodene pare ostaje nim elementima. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene

© ispod max. mogućeg, nema kon-

denzata
© uslijed nedovoljne izolacije: kon-
denzat na i u elementu građevine.
X=max. dopušteni udio graničnog
pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća. U primjerima ©
prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjeri-
- @

sloja zraka lu termoizolacije (usporedi s. 123); zakrivljena crta pokazuje najveći mogući
1 parcijalni tlak pare, zadan pravcem protoka temperature. Da bi se izbjegla
mbar
r 25 |
RJ !
><1 '
oštećenja, važno je:
1 • Dovoljna termoizolacija
-20 |
K / Ji / /| U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije; u primjeru © na-
1
- 15 | staje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja
zraka očito prevelik. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup-
• 10 '
KTJ I nog otpora prolazu topline 1/k —> © .
y ] i
- 5 I • Ispravno postavljanje slojeva
I
/ i ' Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm, a
s vanjske blag - » © ; u protivnom dolazi do kondenzacije - » © Taj nagib
© Faktor rasporeda slojeva = nagib
krivulje, pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor
rasporeda = nagib krivulje, uzdiže
se prema van = kondenzat u unu-
proizlazi iz faktora slojeva s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog
trašnjosti elemenata građevine otpora, dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . izvana nizak faktor difu-
zijskog otpora, loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A.
•Parna brana na pravom mjestu
mbar
- r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani, tamo će doći do ukup-
nog pada tlaka pare; posljedica je kondenzacija —> @ , želi li se to spriječi-
ti, treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane, pri čemu slojevi ispred bra-
ne ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k
©

© Parna brana na hladnoj strani: kon-

denzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj stra-
ni sprečava stvaranje kondenzata.
X=max. termoizolacija na unutar-
njoj strani parne brane

124
 Hidroizolacija
i— Termoizolacija
TERMOIZOLACIJA
- Parna brana NAČINI GRAĐENJA
(ZZŽ3Z3 - - Žbuka
Način građenja bez parne brane -» @
wuMr¿nimimiir4riUH;«f<iiiitit»HiiHTiTinnf
Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz
F777IF71 pare. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: do-

EZH voljna termoizolacija, faktor X smanjuje se iznutra prema van. Za

vrlo vlažne prostorije (npr. zatvoreni bazeni) treba analitički ili gra-
fički provjeriti tok tlaka pare -» (3).
Masivni krov s paronepropusnim
(T) Masivni zid bez termoizolacije © pokrovom Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolaci-
jskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja to-
Otpor prolazu topline 1/k pline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. Stoga treba
Redoslijed slojeva Debljina -Koefic. Difuzijski
elementa građevine
od izvana sloja termoizo- otpor upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvor-
prema unutra lacije
d (cm) 1M d : D |j d (cm) ene bazene -> s. 261-262).
Gran. zr. sloj izvana _ 0,04 - Način građenja s parnom branom -» (2)
Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 0,047 600
Stiropor tip 0 4 0 4 1,0 200
Novi je način građenja ("topli krov", "topla fasada") s vanjskim slo-
Žbuka 1.5 0,02 15 jem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom
Gran. zr. sloj iznutra - 0,12 -

Ukupno 1/y=1,120 8 1 5 branom (-» s. 124);kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo, pa

je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgoto-
vljeni zidovi). Važno: termička izolacija, uključivo granični sloj zraka
slojeva do parne brane, ne smije prijeći određeni dio ukupnog ot-
pora prolazu topline -» s. 124. Kod masivnih konstrukcija treba iz-
ravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja
—> s. 92 i dalje. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par-
ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla, nego samo parcijal-
ni tlak pare -» s. 125, preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću
tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjed-
načenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. 92 i dalje).
Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5)
Detalj I
'"•i • m Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje
Detalj II
100 200 300 1000
Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Preduvjet: presjek ven-
Detalj III
tilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm; funkcija ventiliranja
(D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zra-
ka).
- Azbestcementne ploče
[— Žbuka (sintetika)
Nosač žbuke (staklena vuna)
i - Zračni prostor Kad je manji pad, potrebna je parna brana (raspored -» način
p Termoizolacija
Termoizolacija građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje
obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m), jer se u protivnom
JCTtiirmnYffimnroffmvniro javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Ras-
pored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne bra-
ne. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak!
Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizo-
lacijski učinak manji od okolnoga. Tako raste dio otpora prolazu to-
® Masivni zid s paronepropusnom
fasadom © Masivni zid s ventiliranom
fasadnom oblogom pline graničnog sloja zraka na tom mjestu, pa temperatura na po-
vršini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do
kondenzacije (-> s. 123). Porast troškova grijanja zbog toplinskog
mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jedno-
strukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovi-
ma. (—»s. 123 © ) .
Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i nje-
gove neugodne posljedice (pojava plijesni i si.), mora se povisiti
temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. U tu svrhu mo-
gući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most po-
moću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje
termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukup-
® Na unutarnjoj površini vanjskog
ugla stvara se kondenzat
(j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje
kondenzat nom otporu prolazu topline 1/k);
Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem
njegove unutarnje površine, okolinom koja je dobar vodič topline ili
Betonski zid izvana
dovođenjem toplog zraka. Tako se smanjuje otpor prijelazu topli-
/n

iII
/^ ne1/aj u odnosu na toplinski most, a time i udio graničnog sloja zra-
l i
ka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k.
\
ftl 1 tt I Tipični su primjeri prikazani na ® . Međutim, i uobičajeni vanjski
Zid Iznutra
Izvana Zid
ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo, obrnuto nego kod
1 \
(9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika
\
tt 9 ft / vanjska površina koja predaje toplinu; tome se pridodaje i činjenica
da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima
Betonski zid iznutra znatno veći nego na širokoj površini.
Na velikoj vanjskoj površini toplins- Pri velikoj unutarnjoj| površini to- Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglo-
® kog mosta nastaje kondenzat (veli- (9) plinskog mosta je gubitak topline po vima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni.
v
ki gubitak topline po jedinici površi- —' jedinici površine znatno manji
ne)

125
Naziv i skica
DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID
Debljina Otpor prolazu
S topline 1/A Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane, ne upot-
m 2 K/w
rebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbu-
u pro- na naj- ku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom), eventualno sa
sjeku povolj- završnim slojem mineralne žbuke.
nijem
mjestu Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s. 90
1. Armirani beton i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja
Arm. bet. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 0,20 0,06 (tanji zid, viša temperatura); spoj prozora sa zidom ->
140 0,21 0,07 Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr. zatvoreni bazen): jača
160 0,22 0,08
termoizolacija; najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka,
a fk Í 180 0,23
0,24
0,09
slojevi do parne brane -> s. 123) treba smanjiti. U ovom je slučaju
200 0,10
500 500 500 220 0,25 0,11
"(625,750) (625,750) (625,750) sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilira-
250 0,26 0,12
na fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .
Arm. bet. ploča s gredicama ( bez žbuke) 120 0,16 0,06
140 0,18 0,07
160 0,20 0,08
ÚODt M t 180 0,22 0,09
Staklena pjena u mastiksu
Bitumenska emulzija
300 kg/m2
Parna brana
Termoizolacija-

T
_ J _ 500 500 500
200
220
0,24
0,26
0,10
0,11
Vanjski zn Vanjski zid

I (625,750) "(625,750) ~ (625,750) 240 0,28 0,12

2. Arm. bet. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim
elementima prema DIN 4160
Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 115 0,15 0,06
bez poprečnih rebara (bez žbuke) 140 0,16 0,07
165 0,18 0,08
Bitumenska emulzi|a
300 kg/m2
3tĐO/••I (31
300 300 300 300 300 i ¡c-a«^ 1 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka
ZkJ KSK 11,5

© V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj

Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 190 0,24 0,09 unutarnjoj strani strani
s poprečnim rebrima (bez žbuke) 225 0,26 0,10
240 0,28 0,11

a
1 ton a a'foaifaof
jna^aa?ioi
Jat
ina
¿¿li 265
290
0,30
0,32
0,12
0,13 Masivna konstrukcija
Stiropor 4 c m
Zračni prostor
Azbestcementna ploča

300 300 300 300 300 Letve

Azbestcementna
ploča

3. Strop od arm. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element, prema DIN 4159
Blokovi s djelom, ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 0,15 0,06
140 0,18 0,07
165 0,21 0,08
190 0,24 0,09
225 0,27 0,10
240 0,30 0,11
265 0,33 0,12
290 0,36 0,13
Blokovi s potpun, ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 0,13 0,06
140 0,16 0,07
165 0,19 0,08 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo
190 0,22 0,09
225 0,25 0,10
240 0,28 0,11
265 0,31 0,12
290 0,34 0,13
4. Arm. bet. šuplje grede prema DIN 1045
(Bez žbuke) 65 0,13 0,03
80 0,14 0,04
• • • DfD • • DfD • sj 100 0,15 0,05
Termoizolacija

©
prolazi nepre-
kinuta preko
Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) konstrukcije
- Kutnik - nosač ploča

Vrsta betona Prostorna Debljina (cm)

masa
kg/m3 12,5 18,75 25,0 31,25 37,5
® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^
Plino-, pjenobeton 400 0,89"* 1,34" 1,79" 2,23** 2,68"
laki beton, očvrsnut 500 0,78*" 1,17" 1,56" 1,95* 2,34*
parom, plinobeton 600 0,66"* 0,99** 1,32* 1,64* 1,97
očvrsnut parom 800 0,54" 0,82* 1,09 1,36 1,63
Armirani laki beton 800 0,41" 0,63* 0,83* 1,04 1,29
Azbestcementne
kompaktan, uz primjenu 1000 0,33** 0,49* 0,66 0,82 0,99
ekspandirane gline ili 1200 0,25 0,38 0,50 0,63 0,79
škriljevca itd., bez 1400 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60
kvarcnog pijeska 1600 0,17 0,26 0,34 0,43 0,51
Laki beton s poroznim 600 0,57*** 0,85" 1,14 1,42* 1,70
agregatom bez 1000 0,35 0,52 0,69 0,87 1,04
kvarcnog pijeska 1400 0,22 0,33 0,44 0,55 0,66
1800 0,14 0,20 0,27 0,34 0,41 8 • i Pravilni položaj
| 111 J termoizolactjskog
Armirani beton (2400) 0,06 0,09 0,12 0,15 0,18 I ' j r i - ' ~ ffi zračnog prostora

* š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka

** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka
j" || ^ \ Iznutra Termoizolacija
" * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka vanjskog ruba presjek
Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betons- r i stropa

© kih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr. za balkone) po-
boljšava termoizolaciju za do 68,3%.
Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom

126
 TERMOIZOLACIJA
PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994, DIN 4108 Element: pod stubišta
Oznaka: ogledni projekt BEL, investitor: Neufert A1 Pod stubišta 3,51 x 3,26 11,44 m2
Tip zgrade: 1.1 pojedinačni/dvojni objekt, unutra ^ 10°C
Stambena zgrada Element: strop iznad podruma
Predgotovljeni objekt: ne
A1 strop iznad podruma 11,99 x 11,99 143,76 m 2
Svijetla visina prostorija: ^ 2,60 m
A2 - odbitak - ( 1 , 1 2 x 3 , 5 5 + 1,39x4,01) - 9,55 m 2
Uređaj za ventilaciju: (nema)
T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 , 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Ukupna površina elementa: 134,21 m 2
3
Grijana zapremina: 535,864 m

Rezultati pojedinih elemenata građevine

Proračun volumena:
3
Element: unutarnjni zid stubišta > UG
V1 EG 11,39x11,39x2,5 324,33 m
A1 stubišni (3,51 + 3,26 + 3,26) x 2,65 26,58 m 2
V2 - odbivši EG - (1,12 x 3,55 + 1,39 x 4,01) x 2,50
zidovi UG
V3 UG 3,51 x 3,26 x 2,4 27,46 m 3

V4 DG (površina kao EG) 120,2 x 3,46/2 207,95 m 3 Vanjski prozori sjever

Ukupni grijani volumen zgrade: 535,86 m 3 Staklo: specijalno staklo s atestom kv = 1.6
Vrijednost kv 1,6 W/(m 2 K)
Proračun površina elemenata građevine g-faktor: 0,60
Element: vanjski prozori na sjeveru
Okvir: Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombini-
A1 WC 0,51 x 0,50 0,26 m 2
rano. Ostali profili s atestom za kr
A2 Kuhinja 1,26 x 1,20 1,51 m 2
do 2,0
A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0,89 x 2,01 1,79 m2
Grupa materijala za okvir: 1
A4 Roditelji 2,76x2,12 5,85 m2
Vrijednost kr 2,0 W/(m 2 K)
Ukupna površina elementa: 9,41 m 2
Vrsta elementa: prozori, vrata - prozori
Ispred grijaćeg tijela: / ne
Element: vanjski prozori istok / zapad
Orijentacija: sjever/zasjenjeno
A1 Stanovanje 2,01 x 1,40 2,81 m2 Površina: 9,407 m 2
A2 Hodnik 1,01 x 1,40 1,41 m2 Udio okvira: ^ 15%, < 40%
A3 Djeca 1,26 x 1,40 1,76 m2 1/a iznutra: 0,000 m 2 K/W
A4 Kupaonica 1,01 x 1,01 1,02 m2 1/a izvana: 0,000 m 2 K/W
Ukupna površina elementa: 7,01 m 2 Solarni dobitak: 415,418 kWh/a
Vrijednost kF.eq: 1,030 W/(m 2 K)
Element: vanjski prozori na jugu Vrijednost k: 1,600 W/(m 2 K)
A1 Stanovanje 4,01x2,12 8,50 m 2 Rezultati proračuna:
Dop. vrijed. k prema DIN 4108: nema zahtijeva
Element: krovni prozor Element odgovara DIN 4108.
A1 AF 1,14 x 1 , 4 4 x 2 3,28 m 2 Dop. vrijed. kF prema WSVO:
Dop. vrijed. k v prema WSVO: 3,400 W/(m 2 K)
Element: ulazna vrata Element odgovara WSVO za taj tip građevine
A1 AT 1,65x2,12 3,50 m 2
Vanjski prozori istok/zapad:
Element: vanjski zid poroton 36,5 cm Staklo: specijalno staklo s atestom kv = 1.6
A1 A W E G (11,99 + 11,99 + 1,12 + 10,87 Vrijednost kv 1,6 W/(m 2 K)
+ 1,39 + 10,60) x 2,8 134,29 m 2 g-faktor: 0,60
A2 -površina AF sjever - 9,4071 - 9,41 m 2
Okvir: Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombini-
A3 -površina AF ist./zap. -7,0121 - 7,01 m 2
rano. Ostali profili s atestom za kr
A4 -površina AF jug - 8,5012 - 8,50 m 2
do 2,0
A5 -površina AF sjever - 3,498 - 3,50 m 2
Grupa materijala za okvir: 1
ulazna vrata
Vrijednost kr 2,0 W/(m 2 K)
A6 zabatne strane DG 11,99 x 3,46 41,49 m 2
Vrsta elementa: prozori, vrata - prozori
Ukupna površina elementa: 147,35 m 2
Ispred grijaćeg tijela: ne
Orijentacija: istok
Element: vanjski zid stubište > teren
Površina: 7,012 m 2
A1 AW stubište 3,51 x 2,65 9,30 m 2 Udio okvira: £15%, <40%
1/a iznutra: 0,000 m 2 K/W
Element: krov 1/a izvana: 0,000 m 2 K/W
A1 krov 11,99x13,6 163,06 m 2 Solarni dobitak: 532,218 kWh/a
A2 -površina AF4 -3,2832 - 3,28 m 2 Vrijednost kp.eq: 0,610 W/(m 2 K)
krovni prozor Vrijednost k: 1,600 W/(m 2 K)

Ukupna površina elementa: 159,78 m 2 Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever

127
 TERMOIZOLACIJA
Vanjski prozor, jug 1/a iznutra: 0,130 m 2 K/W
Staklo: specijalno staklo s atestom kv = 1.6 1/a izvana: 0,040 m 2 K/W
Vrijednost kv: 1,6 W/(m 2 K) Vrijednost k: 0,398 W/(m 2 K)
g-faktor 0,60 Rezultat proračuna:
Okvir okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tablica 1 1,390 W/(m2K)
Ostali profili s atestom za kr = 2,0 Element odgovara DIN 4108.
Dopuštena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva
Grupa materijala za okvir 1 Element odgovara WSVO za taj tip građevine
Vrijednost kr 2,0 W/(m2K)
Vrsta elemenata: prozori, vrata-prozori Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van)
Ispred grijaćeg tijela: ne
Orijentacija: Brojčana oznaka gradiva d X P H dM.
jug
Površina: 8,501 m 2 [m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m2 K/W]
Udio okvira: > 15%, < 40% 1 KLB lakiklima - blokovi
1/a iznutra: 0,000 m 2 K/W W6 - NB, prostorna
1/a izvana: 0,000 m 2 K/W masaO, 6, LM 21 0,3000 0,180 600 5 1,67
Solarni dobitak: 938,532 kWh/a 10
Vrijednost kF.eq: 1,060 W/(m 2 K) 2 Polistirol, ekstrudirana
Vrijednost k: 1,600 W/(m 2 K) smjesa 0,0200 0,040 25 80 0,50
Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever 250
Vrsta elemenata: vanjski zid u terenu
Krovni prozor Površinsko grijanje ne
Površina: 9,301 m 2
Staklo: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm Masa po m2- 180,500 kg
Vrijednost kv: 2,1 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 0,130 m 2 K/W
g-faktor 0,70 1/a izvana: 0,000 m 2 K/W
Okvir- okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. Vrijednost k: 0,435 W/(m 2 K)
Ostali profili s atestom za kr = 2,0 Rezultat proračuna: kao vanjski zid poroton 36,5

Grupa materijala za ovkir 1

Vrijednost kr- 2,0 W/(m 2 K) Krov, dijelovi presjeka
Vrsta elemenata: krovni prozor, nagib krova > 15° Udio TDW Oznaka
Ispred grijaćeg tijela: ne 12% rogovi
Orijentacija: istok 88% međupolja
Površina: 3,283 m 2
Udio okvira: > 15%, < 40% Vrsta elemenata: krov/strop prema vanjskom zraku odozgo,
1/a iznutra: 0,000 m 2 K/W neventilirano
1/a izvana: 0,000 m 2 K/W Površinsko grijanje ne
Solarni dobitak: 290,727 kWh/a Površina: 159,781 m 2
Vrijednost kF.eq: 0,854 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 0,130 m 2 K/W
Vrijednost k: 2,000 W/(m 2 K) 1/a izvana: 0,040 m 2 K/W
Vrijednost k: 0,250 W/(m 2 K)
Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever
Rezultat proračuna:

Ulazna vrata Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tab. 1 0,790 W/(m 2 K)
Element odgovara DIN 4108.
Staklo: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm
Dopuštena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva
Vrijednost kv: 3,0 W/(m K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine
g-faktor 0,50
Okvir okvir grupe 2.1 betonski ili metalni profili
s atestom za kr2,0 do 2,8 Krovni rogovi, dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van)
Grupa materijala za ovkir 2.1 Brojčana oznaka elementa d X P H dix
Vrijednost kr 2,8 W/(m 2 K) [m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m 2 K/W]
Vrsta elemenata: vanjska ostakljena vrata, okvir < 30% 1 Gipskarton ploče
Ispred grijaćeg tijela: ne DIN 18180 0,0120 0,210 900 8 0,06
Orijentacija: sjever, zasjenjeno 8
Površina: 3,498 m 2 2 Polietilen folije
Udio okvira: > 15%, < 40% debljina > 0,1 mm 0,0005 0,300 0 100000 0,00
1/a iznutra: 0,000 m 2 K/W 100000
1/a izvana: 0,000 m 2 K/W 3 Polistirol (PS) - tvrda 0,0400 0,035 15 20 1,12
Solarni dobitak: 128,726 kWh/a pjena (stiropor) 50
Vrijednost kF.eq- 2,425 W/(m 2 K) 4 Smreka, bor, jela 0,1400 0,130 600 40 1,08
Vrijednost k: 2,900 W/(m 2 K) 40
Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vrsta elemenata:

Vanjski zid poroton 36,5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Površinsko grijanje
Površina: 19,147 m 2
Brojčana oznaka gradiva d X P , d IX Masa po m 2 : 95,400 kg
2
[m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m K/W] 1/a iznutra: 0,130 m 2 K/W
1 Gipsana žbuka bez 0,0150 0,350 1200 10 0,04 1/a izvana: 0,040 m 2 K/W
aditiva 10 Vrijednost k: 0,408 W/(m 2 K)
2 Poroton - šuplja opeka, sljubnice Rezultat proračuna
ispunjene, prostorna 0,3650 0,160 800 5 2,28
masa 0,80, LM21 15 Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih
3 Žbuka od umjetne 0,0150 0,700 1100 50 0,02 vrijednosti k prema DIN 4108/2, tabl. 2: 0,585 W/(m K)
smole 200 Masa po jedinici površine: 10,80 kg/m 2
(slojevi nisu definirani kao drveni)
Vrsta elemenata građevine: vanjski zid, općenito Element odgovara DIN 4108.
Površinsko grijanje: ne
Površina: 147,355 m 2 Dopuštena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva
Masa po m 2 : 326,500 kg Element odgovara WSVO za taj tip građevine

128
 TERMOIZOLACIJA
Krovna polja - dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van):
Brojčana oznaka gradiva d X p d/X Brojčana oznaka gradiva d X p n d/X
[m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m 2 K/W] [m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m 2 K M ]

1 Gipskarton ploče 1 Gipsana žbuka bez 0,0150 0,350 1200 10 0,04

DIN 18180 0,0120 0,210 900 8 0,06 dodataka 10
8 2 Vapneno-pješčani blokovi i
ploče, DIN 106/1+2,1.400 0,2400 0,700 1400 5 0,34
2 Polietilen folije
10
debljine > 0 , 1 mm 0,0005 0,300 0 100000 0,00 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena
100000 (stiropor) 035 0,0200 0,035 15 20 0,57
3 Polistirol(PS)-tvrda pjena 50
(stiropor) 035 0,0400 0,0350 15 20 1,14 4 Gipskartonske ploče
50 DIN 18180 0,0120 0,210 900 8 0,06
4 Izolacijski materijal od mine-
ralnih/biljnih vlakana 040 0,1200 0,040 50 3,00 Vrsta elementa: Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor,
Površinsko prianjanje: ne
Vrsta elementa: krov/strop prema vanjskom zraku odozgo Površina: 26,579 m 2
Masa po m 2 : 365,100 kg
neventilirano
1 / a iznutra: 0,130 m 2 K/W
Površinsko prianjanje: ne 0,130 m 2 K/W
1 / a izvana:
Površina: 140,607 m 2 Vrijednost k: 0,785 W / ( m 2 K)
Masa po m 2 : 17,400 kg
Rezultat proračuna:
1 / a iznutra: 0,130 m 2 K/W
1 / a izvana: 0,040 m 2 K/W Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1- 1,960 W/(m 2 K)
Vrijednost k: 0,229 W / ( m 2 K) Element odgovrara DIN 4108.
Dopuštena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva
Rezultat proračuna: kao za krov element odgovara WSVO za taj tip građevine

Pregled razmatranih elemenata građevine

Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van):
Oznaka elementa A f Vrijednost k ATk
Brojčana oznaka gradiva d X P d/X [m 2 ] [W/m 2 K] [W/K]
[m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1]
2
[m K/W]
Zidovi Aw
1 Cementni estrih 0,0400 1,400 2000 15 0,03 Vanjski zid poroton 36,5 cm 147,35 1,0 0,398 58,58
35
2 Normalni beton Ukupno 147,35 58,58
Bočni zidovi Aab
prema DIN 1045 0,1600 2,100 2400 70 0,08
150 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26,58 0,5 0,785 10,43
3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena Ukupno 26,58 10,43
(stiropor) 040 0,0400 0,040 - 15 20 1,25 Prozori Af
50 Vanjski prozori sjever 9,41 1,600 15,05
1,0
Vrsta elementa: pod na zemlji Vanjski prozori istok/zapad 7,01 1,0 1,600 11,22
Površinsko prianjanje: ne Vanjski prozori jug 8,50 1,0 1,600 13,60
Površina: 11,443 m 2 Krovni prozori 3,28 1,0 2,000 6,57
Ulazna vrata 3,50 1,0 2,900 10,14
Masa po m 2 : 464,750 kg
1 / a iznutra: 0,170 m 2 K/W Ukupno 31,70 56,58
1 / a izvana: 0,000 m 2 K/W Krovovi/stropovi Ad
Vrijednost k: 0,656 W / ( m 2 K) Krov 159,78 0,8 0,250 32,00
Rezultat proračuna: Ukupno 159,78 32,00
Elementi prizemlja zgrade Ag
Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1 0,930 W/(m 2 K)
Element odgovara DIN 4108. Vanjski zid stubišta iznad terena 9,30 0,5 0,435 2,02
Dopuštena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva Pod stubišta 11,44 0,5 0,656 3,75
Element odgovara WSVO za taj tip građevine Strop iznad podruma 134,21 0,5 0,335 22,50
Ukupno 154,95 28,27
Sveukupno 520,37 185,86
Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van)
Brojčana oznaka gradiva d X P , d/X Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine
[m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m 2 K/W] Površina Udio vrijed. k * f Udio
1 Keramičke pločice 0,0100 1,000 2000 300 0,01 Ogledni projekt BEL Neufert [m 2 ] [%] [W/(m 2 K)] [%]
400 Aw Zidovi 147,4 28,3 0,398 31,5
2 Cementni estrih 0,0700 1,400 2000 15 0,05 Aab Bočni zidovi 26,6 5,1 0,392 5,6
35 Af Prozori 31,7 6,1 1,785 30,4
3 Polietilenska folija sa solarnim dobicima 0,839
debljine > 0,1 mm 0,0020 0,300 0 100000 0,01 Ad Krovovi/stropovi 159,8 30,7 0,200 17,2
100000 A d l Stropovi sa zrakom odozdo 0,0 0,0 0,000 0,0
Aq Elementi prizemlja zgrade 520,0 29,8 0,182 15,2
4 Polistirol (PS) - tvrda pjena
(stiropor) 040 0,1000 0,040 15 20 2,50 Ukupno 520,5 100,0 0,357 100,0
50 Proračun prema WSVO za zgrade
5 Normalni beton Grijani volumen V: 535,86 m3
prema DIN 1045 0,1600 2,100 2400 70 0,08 Ukupna površina omotača A: 520,37 m2
150 Odnos površine prema volumenu A/V: 0,97 1/m
Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 29,13 kWh/a m ;
Vrsta elementa: strop iznad podruma (podrum nije grijan) Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L. 18,28 kWh/a m ;
:
Površinsko prianjanje: da Godišnji interni dobici Q',: 8,00 kWh/a m
Površina: 135,210 m 2 Godišnji solarni dobici Q's: 4,30 kWh/a nr
Masa po m 2 : 545,500 kg (u odnosu na volumen zgrade)
1 / a iznutra: 0,170 m 2 K/W Godišnja potreba topline za grijanje:
Q'h = 0,9 (Q'r + Q'L) - (Q'| + Q's): 30,37 kWh/a m :
1 / a izvana: 0,170 m 2 K/W 94.91 kWh/a m ;
Q"H = Q'H/0,32:
Vrijednost k: 0,335 W / ( m 2 K) Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline:
Rezultat proračuna: Q'H-: 30,64 kWh/a m ;
O'Hma*: 95.75 kWh/a nr
Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1 0,810 W/(m 2 K) Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.
Element odgovara DIN 4108. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.
Dopuštena vrijednost k prema WSVO: 0,350 W/(m 2 K) Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.
Element odgovara WSVO za taj tip građevine Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj
zaštiti (WSVO), izdanje od 16. 8. 1994.

129
 TERMOIZOLACIJA
Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti
Stupanj Faktor
Površinski Površina -Koeficijent ukupnog specifičnih
Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu Br element O z n a k a / onjentacija A, -prolaza prolaza temperat.
broj elemenata topline K, energije razlika
1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti 9I elemenata
2
[m ] [W/m2K)j H građevine 1
Oznaka zgrade ili dijela zgrade: BEL Neufert 1 AV,' Vanjski zidovi Vanjski zid poroton 3 6 , 5 c m 147,35 0,389 1.0
Mjesto: Ulica i kućni broj 2 Aj,' Površina krova Krov 159,78 0,250 0,8
Područje: Broj parcele: i krovnih ploča

3 A g : Donji završetak Vanjski zid stubište - teren 9,30 0,435 0,5

z g r a d e uključ.
I. Godišnja potreba topline za grijanje 4 površine u Pod stubišta 11,44 0,565 0.5
5 kontaktu s tlom Strop iznad podruma 134,21 0,335 0,5
A/V Max. dopust, godišnja Pror dopušt. godišnja A ^ Ploče sa z r a k o m
potreba topline za grij. potreba topline za grij. odozdo
V

Omotač zgrade
6 A ^ . Granične površ Unutarnji zid stubišta > U G 26,58 0,785 0,5
koji pren. topi. Q'HZUI = 30,64 kWh/(m 3 a) Q'HZUI = 30,64 kWh/(m 3 a) p r e m a dijelovima

A = 520,37 m2 z g r a d a s visokom
unutar temperat.

Grijani volumen Ap: Prozori, Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno

7 prozori / vrta i Vanjski prozon sjever 9,41 1,600 0,60 1,0
zgrade 8 vanjska vrata U l a z n a vrata 3,50 2,900 0,50 1,0
3 2 2
V = 535,86 m Q"HZUI = 95,75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.91 kWh/(M a) Orijentacija, istok
1
A / V = 0 , 9 7 nrr 9 Vanjski prozori: istok / z a p a d 7.01 1,600 0,60 1,0
10 Krovni prozon 3,28 2,000 0,70 1,0

Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je iz- Onjentacija: z a p a d

vedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ). Orijentacija: jug

11 Vanjski prozon jug 8.50 1,600 0,60 1,0

Dostavljaju se sljedeći podaci:

Preračunato na
• stambenu površinu prema § 4 4 , • glavna korisna površina prema Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir
st 1 II. BV -samo uz korištenje DIN 277 - za druga korištenja
stana A*=149,91 m 2 proizlazi godišnja - A*= . m 2 Zatvorene, negrijane staklene dog- Ventilacijski uređaj s mehaničkim po-
potreba topline za grijanje radnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) gonom s povratom topline (sa ili bez
/ izolacijskim ili dvostrukim ostaklje- toplinske pumpe), stupanj povrata
Q** h = Q h / A * = 108,56 kWh/(m 2 a njem 1 ) / termoizolacijskim ostaklje- topline uređaja r| W = %
Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini njem uz odgovarajuće označene po-
Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom vršine
redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.
Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji Povišene vrijednosti iskoristive unu- Ventilacijski uređaj s mehaničkim po-
su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr. meteorološki podaci, određe- tarnje topline zbog isključivog koriš- gonom bez povrata topline
ne pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka). tenja kao uredske ili upravne zgrade
Međutim, nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno raz-
ličitim navikama korisnika, pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može
ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.
Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevi-
ne u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1, 1.5.3.

Ostale karakteristike koje se odnose na energiju

Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno)

Q h = 16274,48 kWh/a
Uzeto je u obzir
Potreba transmisijske energije Iskoristivi unutranji dobici topline
Q r = 15612,21 kWh/a Q, = 4286,91 kWh/a

Potrebe energije za ventilaciju Iskoristivi solarni dobici topline

Q L = 9795,59 kWh/a H Q S = 2305,62 kWh/a h sadržan u Q,

Korisna površina zgrade prema

Propisu o toplinskoj zaštiti Proračunska zapremina zraka
An = 171,48 m 2 V L = 428,69 m 3

11,99 11,99
(T) Presjek (?) Prizemlje stambene površine 95,91 m2 (ogledni tlocrt)

130
 „Srednje čujno područje •
AKUSTIČNA IZOLACIJA
120
QD
110
To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do
100 slušatelja - nije ga moguće potpuno spriječiti. Ako su izvor zvuka i slušatelj
90
u istoj prostoriji, to se postiže upijanjem zvuka -> s. 134, a ako su u različi-
80
tim prostorijama, to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom.
05 70 Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od
zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija
Q
50 od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element
40 građevine).
30 Primjer zračnog zvuka: radio - vika - limena glazba
20 materijalni zvuk: buka koraka - šumovi od instalacija - glasovir
10 (ujedno i zračni zvuk).
0 U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići
-> s. 132, izolacija od buke koraka —> s. 133. Zvuk se širi mehaničkim titraji-
20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 2000 3000 4000 7000 10000 Hz
ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1,0333
Frekvencija f —-
kg/cm 2 ) u vrlo malim veličinama, mjerljivim u mikrobarima (|ib); (promjena

® Odnos između jačine tona (fon), tlaka zvuka (|ib), veličine jačine zvuka i
zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2)
tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere).
Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz; 1 Hz
(Hertz) = 1 titraj u sekundi. Za građevine je važno područje između 100 i
3200 Hz, na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Tlak zvuka kreće se u
čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). To je zvučno
0- 10 Početak čujnosti
područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona
20 Tiho šuštanje lišća
A. G. Bellu). Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što
30 Donja granica uobičajenih šumova u stanu
40 srednji šumovi u stanu; tihi razgovor; ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Zbog
mirna stambena ulica toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu
50 Uobičajena razina razgovora; glazba s radioaparata sobne površine -> (T). Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima - dB (A) od-
jačine u zatvorenoj prostoriji nosno iznad 60 dB u belima (B), mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mje-
60 Buka tihog usisača; uobičajena buka u poslovnoj ulici ri fon.
70 Pojedinačni pisaći stroj; zvono telefona na udaljenosti 1 m
Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvu-
80 Vrlo prometna ulica, dvorana s pisaćim strojevima
ka, tj. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk
90 Glasna tvornička hala
100 Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m; motocikl navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). Aku-
100-130 Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si.) stična se izolacija uglavnom ostvaruje masom, dakle teškim debelim ele-
mentima građevine, pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu
zvuka iz zraka u element građevine, zatim pobuđivanjem mase elementa i
Skala jačine tona
na kraju opet pri prijelazu u zrak. Ako se element neposredno pobudi (ma-
terijalni zvuk), prigušenje je zvuka dakako manje.
Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvu-
ka: zrak - element - zrak - element - zrak; bolja izolacija od one koju bi dala
sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. rezonantne frekvencije, koja
bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Rezonantna frekvencija može se uspo-
rediti s klaćenjem letećih vrata, koja se klate već uz lagane udare (rezo-
nantna frekvencija); usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem,
ubrzanje je teško i zahtijeva silu. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti ma-
terijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvu-
ka. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao
a) Pogrešno bjlspravno savijeni val. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s; kod savijenog vala
ovisi o materijalu, debljini sloja i frekvenciji. Frekvencija kod koje brzina ši-
Prikaz savijenih valova zida pri nor- Osjećaj jačine tona: uho općenito renja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s
©
malnim frekvencijama: zid ne vibri- osjeća neki šum kao dvostruko
© ra kao cjelina (-> a), nego njegovi di-
jelovi vibriraju jedan prema drugom
glasniji ako je jačina zvuka udese-
terostručena
jest granična frekvencija; kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u ele-
ment i obrnuto vrlo dobar
(-»b)

Žbuka

100 200 400 800 1600 3200 Hz

Obložna ljuska od ožbukane drvene

vune; laka ploča; žbuka 1,5 cm; pje-
nobeton 11,5 cm; stiropor 1,6 cm Izolacija od zračnog zvuka zida
cm 0,5 1 2 4 6 8 10 (el. ekspandiran); laka ploča od (T) prema mjerenjima prof. dr.
Debljina elementa građevine drvene vune 2,5 cm prikovana s ve- Gosele; veličina izolacije od zra-
likim razmakom čavala; žbuka od
(5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © gipsa i pijeska 2 cm
C j ) čnog zvuka bez obloge - 7 dB, s
oblogom + 2 dB

131
 ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA
U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša, slabi-
ja nego bi to od njegove mase trebalo očekivati. Kod teških krutih elemena-
Otpor pobudi ta granična je frekvencija iznad, a kod tankih savitljivih elemenata ispod in-
teresantnog područja frekvencija; kruti elementi imaju svoju graničnu frek-
venciju usred interesantnog područja, dakle smanjenu akustični izolaciju
->©•
Zračenje zvuka
Zaštita o d z r a č n o g z v u k a
G l a v n i put
Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine - » time ra-
ste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka - » (5). Krivulja u DIN-u
4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim
S p o r e d n i put
frekvencijama da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM =
± 0 dB; propisane vrijednosti - » (2), potrebna debljina zida - > © .
Zahtijevana granična krivulja za Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći
0 Zračni zvuk - prenošenje
zračni zvuk negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izola-
ciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uo-
bičajenog načina građenja). Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljus-
M ke težine između 10 i 160 kg/m 2 ; stoga granični zidovi između stanova, na
koje se nadovezuju pregradni zidovi, moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2
/

1
(ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ).
Malo
Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka - » © imaju
izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka; čak i pri malom ud-
S p u š t e n i strop jelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka naj-
češće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora; treba

©
Zaobilazni put preko priključenih dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora. Zidovi s ne-
© jednoslojnih elemenata građevine,
ako ti zidovi i ploče imaju površins-
Dijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm. ljuskom -> s.

ku masu iznad 250 kg/m2 131 © , dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom
izolacijskom materijalu i ako su savitljivi - * s. 131 ® ili ako su potpuno od-
vojeni od površine na kojoj leže. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na
Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže
Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 , 2 5 | male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). Za dvostruke zidove koji
n a v e d e n e površinske težine
P u n a o p e k a * , blokovi
3
imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje, provjere-
od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 , 2 5 |11,5
ne načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma-
Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 , 2 5 111,5 I 124 136,5
terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju!
Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 , 2 5 112.5 | 125 |37,5j
* obostrano ožbukani Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 , 2 5 11,5
zidovi (zidarske mjere) Re- Broj Oznaka Prostorna M a s a zida M a s a zida
05 e: 1,5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo dak lista
norme
masa
kg/dm 3
> 400 kg/m2 > 350 kg/m2
< 400 kg/m2
10,3 I 0,5 11.5 I 2 ' 2 , i Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3)
mm kp/m2 mm kp/m2
Gips ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1-1.5 I 2 10 15 \20f. Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova, obostrana žbuka debljine 15 m m

°- 3 l M 1,5 2
i Ukočeno . „ „ ,
I drvo
, -
<600 k9/m >
1
2 DIN 105 Šuplja opeka, puna opeka
1.0
1,2
365
300
450
445
300
240
380
360
3 1,4 240 405 - -
4 Puna opeka 1,8 240 485 - -
5 Klmker z a visokogradnju 1,9 240 505 - -

6 - - 300 380
7 Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.2 300 440 240 360
8 1.2 300 445 240 360
9 DIN 106 Giter blokovi od vapna 1 pijeska 1,4 240 405 - -
10 list 1 1.6 240 440 - -
11 1.6 240 440 - -
12 Puni blokovi od vapna 1 pijeska 1,8 240 485 - -
13 2 240 530 - -

14 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure 1.8 240 485 _ -

15 Tvrdi blokovi od zgure 1,9 240 505 - -

16 Šuplji bio- Obrnuto ugra 1,0 300 420 - -

17 kovi s dvije đeni, šupljine 1,2 300 460 - -
18 DIN ili tri šup- ispunjene 1.4 240 410 - -
19 18151 Ijine pijeskom 1,6 240 440 - -
20 1.0 365") 400 - -
21 Bez ispune 1,2 - - - -
22 pijeskom 1.4 - - 300 355
23 1,6 300 430 240 380

24 0,8 365 405 _ -

25 DIN Puni blokovi od lakog betona 1,0 365 450 300 380
26 18152 1,2 300 445 240 360
27 1,4 240 405 - -
28 1,6 240 440 - -
10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500
29 DIN Blokovi od plino-1 pjenobetona 0,6 - - 490 390
2
Površinska masa elementa (kg/m ) 30 4165 0,8 490 485 365 380

Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.

(jT) Prigušenje zračnog zvuka, površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u)
obostrano ožbukani debljine 15 m m

31 DIN Plino-1 pjenobeton 0,6 - - 500 350

32 4164 0,8 437,5 400 375 350
1 Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve do 20 dB 33 Beton od plovučca, šljake, 0.8 437.5 400 375 350
34 drobljene opeke i si. 1.0 375 425 312.5 360
2 Teška vrata s pragom i dobrom brtvom do 30 dB 35 312,5 425 250 -
1.2
3 Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve, otvaraju se pojedinačno do 30 dB 36 DIN 1,4 250 400 - 350
37 4232 1.6 250 450 187,5 350
4 Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom do 40 dB
38 1,7 250 475 187.5 370
5 Jednostruki prozor bez posebne brtve do 15 dB 39 Porozni beton od neporoznog 1.5 250 425 - -
6 Jednostruki prozor s dobrom brtvom do 25 dB 40 agregata, npr šljunka 1.7 250 475 187.5 370
41 1,9 187,5 405 - -
7 Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve do 25 dB
42 DIN Kompaktni beton od šljunka 2,2 187,5 460 150 380
8 Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom do 30 dB 1047 ili drobljenca

(§) Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka
LSM = OdB

132
 ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE
KORAKA-» QP
Razdjelni zidovi
Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 mor-
aju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade; mini-
malna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200
kg/m2). Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere;
počinje li ona tek na razini terena, mora se strop nad podrumom iz-
vesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao
i razdjelni stropovi između stanova). Reške treba ispuniti odgovara-
jućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima; već
i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zid-
'TN Dvoslojni razdjelni zid s kontinuira- ne ljuske krute!
' nom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»©
Složeni zidovi
Nepovoljno Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različi-
m u te akustične izolacije, npr. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijed-
nost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije

U
5Všl
R od veće izolacijske vrijednosti -> ©
Zračenje
zvuka

G l a v n i put

) S p o r e d n i put

7 /

Frekvencija (Hz)

Prijenos materijalnog zvuka

© Poželjna granična krivulja buke
koraka

- Izolacija
— Estrih (podloga)
- Obloga

0 5 10 15 20 25 30
Ploča Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2
© Ž b u k a nanesena prije estriha do
gornjeg ruba ploče. Za porozne zi-
dove propisano
^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha
kod masivnih zidova © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u CD

—
Trajno elastična masa
Plivajući pod od pločica
- Estrih (podloga) za pod
Tijek proračuna:
1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti
D z = D1 - D2, pri čemu treba staviti Di > D2
Izolacija 2. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida
i - Estrih 3. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s
Zaštitni estrih vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z .
-Podne pločice ili ploče

Prigušenje buke koraka

Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibri-
ranje -> (3). Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvu-
ka, dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u pro-
storiji ispod, ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". Pri
tome - zbog utjecaja starenja - vrijednosti odmah nakon izvedbe
Ploča
Izolacija moraju biti za 3 dB povoljnije.
Plivajući pod od keramičkih pločica ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za
(kupaonice) kupaonice s tušem
Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični
izolacijski sloj bez reški, pokriven zaštitnim slojem, i preko toga estrih
od betona, anhidrita, lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u
r- Elast. stiropor ^ 1 0 mm 4109, list 3); to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka, dakle dopuš-
Drveni pod teno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II,
- Pijesak, glina, šljaka
rub uvijek slobodno pokretan, reška zabrtvljena trajnoelastičnim ki-
tom, vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . Estrih je tanka kru-
ta ljuska, stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove.
Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zrač-
nog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka
postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije gru-
pe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u
Žbuka na pleteru
^ Letve konstrukciju grupe II -> (9). Koliko će plivajući estrih ili meka ela-
stična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka, proizlazi iz
^ Mogućnost prigušenja buke koraka
(9) Savitljiva stropna ploča
kod drvenog grednika
vrijednosti poboljšanja VM (dB).

133
 Konstrukcija. AKUSTIČNA IZOLACIJA
Beton B 25 12 cmD
•EZ] Bitumenska Ijepenka 500 g/m2 Šumovi od instalacija javljaju se kao
i i Ploča pluta 5 cmD
Bitumenska Ijepenka 500 g/m2 • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura
Beton B 25 12 cmD
I I koje prigušuju zvuk, nužan je atest; ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine
armaturnih šumova na svim mjestima, grupa II sa = 30 db (A) dopušteno
samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijsk-
I - - 4
• • im prostorijama; poboljšanje svih armatura, između ostalog, pomoću pri-
gušivača zvuka;
I 1 • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima, po-
o n boljšanje: lukovi umjesto koljena, dovoljne dimenzije, akustično izolirani
nosači -» (?)
• šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si., poboljšanje: spri-
/ . ^ Akus,| Akustički izolirani temelj kotla ječiti rezonanciju objekata, odzračni ventili u armaturama, postavljanje
V."v čki izolirana obujmica
širine 90 cm kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti
na zid);
• šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja); poboljšanje: pravilno dimenzioni-
ranje i odzračivanje odvodnih cijevi.
Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB
(A).
Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i
kanalizacije, vertikalni plinovodi, kanali za smeće, dizalo) ne smiju se ugra-
P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba, spavaća soba).
Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj —>
(2), podnožje koje apsorbira zvuk), zvučno izoliranim poklopcem gorača,
priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima, priključak na razvodnu
L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora.
Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima, bučnost ventilacijskih i klima-
tizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. telefonskih prigušivača zvuka;
A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g
z v u k a . npr. g u m a oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak.
B = z r a č n i prostor, e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a
izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a Što je deblji komplet slojeva, obuhvaćaju se dublje frekvencije. Ventilacijs-
Kanal opremljen materijalom koji ke instalacije treba postavljati akustički izolirano!
(^3) Metalno gumeni element ® upija zvuk - (telefonski prigušivač
zvuka) Upijanje zvuka
Upijanje zvuka - suprotno od prigušenja zvuka - najčešće ne smanjuje pro-
laz zvuka kroz element građevine. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora
neposredno stiže u uho, već samo smanjuje reflektirani zvuk.
Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora, bit će od nekog po-
lumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno
glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. Ako se smanji refleksija zvuka, past
će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke; polumjer
jeke se povećava. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja!
Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima
ekvivalentne površine upijanja zvuka; to je idealna površina upijanja zvuka
koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. Za vrijeme odzvanjanja od 1,5
sekunde - idealno za privatne zatvorene bazene i si. - mora ekvivalentna
1.2 0 . 4 0 . 8 1.6 3.2 6.4 12.5 2 5 50 0 200 400 600 800
Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 )
površina upijanja zvuka A biti 0,1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije
v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2,5 m samo 1,1 m),
Postupcima upijanja zvuka može se
razina reflektiranog zvuka sniziti
© Polumjer jeke i kapacitet upijanja
zvuka neke prostorije
a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.
Primjer- zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0,05 = 2,00 m 2
Time polumjer jeke postaje veći. a
istovremeno opada razina buke 100 m 2 zidova i poda • 0,03 = 3,00 m 2
unutar dotadašnjeg polumjera jeke 60 m 2 akustičnog stropa • 0,4 = 24,00 m 2
29,00 m 2
29

A = = 0,2 V; vrijeme odzvanjanja dakle 0,75 sekundi

Zaštita od vanjske buke

2 0 = h/>.
Efekt akustične izolacije uz pomoć
© zapreka na otvorenom (A. I Kmg).
Na ordinati je djelovanje zaklona
ovisno o kutu « -> (8); Visine su u
metrima a duljine zvučnih valova tre-
ba očitati
Primjer- a = 30° h = 2,50 m uz 500
Hz (podr. sred frekv.) ¿340/500 =
0,68 Valna duljina je h/7 =2,5/0,68
= 3,68, efekt zaklona = 17dB
Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.) postoje sljedeće mogućno-
sti:
a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj
strani od izvora buke;
b) akustički izolirati vanjske zidove, osobito prozore i vrata; ako su prozori
fiksni, treba predvidjeti ventilaciju;
c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke;
d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru, npr nasipe, zidove ili ve-
Skica dimenzija iz -> © getaciju.
Q = izvor zvuka
B = slušatelj
Za nasipe, zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelo-
vanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina prib-
ližno 340 m/frekvencija); iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određe-
na kutom a.
Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke
i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu.

134
 ZAŠTITA OD VIBRACIJA
MATERIJALNI ZVUK - > QP
V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e
uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0
K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o -
kuju vibracije z r a k a , n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u -
di. Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s -
kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka.
A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton, r a z l o g j e t o m u na-
jčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka Zaštitu od materi-

/—.. Laki zid - s n a ž n a pobuda, j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro-

teški zid slaba pobuda
(D } P o b u d a od materijalnog zvuka
vođenja zvuka

Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka

Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s
a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži
Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u .
C j e v o v o d e , prema DIN-u 4109, treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e
t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2)
K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a Z a ozi-
d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a !
Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u -
d u m a t e r i j a l n o g z v u k a , ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e .
( O d v o j e n o o k n o d i z a l a '_• 3 c m
Završetak okna na neoprenu
M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi.
mineralna vlakna
V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič-
Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e .
Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim
Pričvrsni e l e m e n t
vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ .

±
cjevovoda

P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i -
- ^ £ Betonski temelj kao
S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti.
dul)ine
fl<P"M umirujuća m a s a
K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u
s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5)
K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a
g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . M o g u s e u g r a d i t i i a k u -
s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S - p j e n e .
Pluto, p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti.
Poniklana čelična opruga Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u , a d a nisu pre-
Postavljanje stroja na elastičnom
Primjeri za pojedinačne opružne
(J5j umetku u temelju o p t e r e ć e n i , bolji j e u č i n a k
••—' elemente
Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje
20 n a j č e š ć e biti > 0,5 N / m m 2 A k o to nije, p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le-
žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a
-10

U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i -
(D 0
<D m a l n o o p t e r e ć e n i , ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a Elementi se izrađuju od
g> » 10 n e o p r e n a ili čelika -> ©
i Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog
• 20
s v o j e m a l e krutosti.
»30 Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. Kod pojedi-
Pojačanje f rigušenje n a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a , t a k o d a b u d u
»400 1 0 3 10 20 50 10
j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @
2 = 1 41

Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u , npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a , ne

( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o
pričvršćenog sustava
Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g
p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§)
N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n -
Stropni ovjes D E 2 0 A j e m -> (9)
Vješalica usidrenja 1/16
N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e , npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u , m o ž e
Mineralna vlakna
dovesti do pogoršanja

DP 16
Opruga- KuTno sidro 1 / 2 2
Uipskarton ploče

® Dvostruko elastično oslonjeni

ventilator
Primjer z a stropni e l e m e n t s
oscilirajućim metalom

135
 AKUSTICNOST PROSTORIJE
DIN 52216 tU

Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predsta-

ve treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za
slušanje.
Treba uzeti u obzir različite utjecaje, od kojih su najvažniji.
- trajanje odjeka,
- refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prosto-
rije
1 Trajanje odjeka:
(j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora
zvuka -» 0 . Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 -
Vrijeme mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).
Namjena prostorije Trajanje
odjeka 2. Apsorpcijska površina:
u sek. Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg mate-
Govor Kabare 0,8 rijala, izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni
Igrokaz 1.0 prozor).
Predavanje A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka,
Glazba Komorna glazba 1,0 1.5 S = dio površine
Opera 1,3 1,6
Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine
Koncert i 1,7 2,1
formulom
Orgulje 2,5 3,0
t _ 0,163 V
(2) Kriterij jeke
/'o - ') Područje optimalnog trajanja (Sabineova formula)
odjeka as S
3. Jeka:
S 30
Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu
2 5
pojedini, subjektivno prepoznatljivi šiljci, oni se nazivaju jekom
£ 1
2.0
Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta
h- 1 8 r I -
kao kriterij jeke.
•S 1 6
•o Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka, pa se
o
CD 1 4
G uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke.

Zahtjevi za prostorije
1 Trajanje odjeka:
10 5
2 3 5 Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3).
Volumen V
(4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji; dulje je
pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. Za f = 500 HZ mogu
Uporabna Volumenska Max.
funkcija karakteristika zapremi- se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti
u m3/mjesto na u m3 ->©
Dvorane za sast.. 3 5 5000
dramsko kazal. 2 Razumljivost govora
Višenamjenska 4 7 8000 Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5).
prostorija za
govor i glazbu Nije normirana, tako da su uobičajeni pojmovi - razumljivost reče-
Opera, opereta 5 8 15000 nice, razumljivost sloga, ocjena logatomima
Dvorana za 6 10 10000
komornu glazbu
Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom razumlji-
Koncert dvorana 8 12 25000 vošću govora.
20 40 60 8 0 % 100 za simfon. glazbu
J. Razumljivost slogova
Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja
Prostorije za ora- 10 14 30000
torije i koncerte ispisuju pojedine slogove bez smisla, npr lin, ter (logatomi), a toč-
| Loše Dobro Vrlo d o b r o na orguljama
nost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti.
j^g^ Tablica spec, volumena
^5) Razumljivost govora
V = f(vrsta) U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šum-
ni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do
ponovljivih rezultata.
3. Doživljaj prostora
Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i
smjeru
Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka, dok
rane refleksije, s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m
razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk, pojačavaju
razgovjetnost -> (§). Govor zahtijeva manje usporenje, do 50 ms,
kako se razumljivost ne bi smanjila.
i 17 33 100
R a n e , p o v o l j n e refleksije

Slijed refleksije u prostoriji

136
 AKUSTICNOST PROSTORIJA

Rane bočne refleksije, kad je posrijedi glazba, subjektivno se po-

voljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa, čak i pri malim vremeni-
ma zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja), jer oba uha
primaju različite signale Uske, visoke prostorije s raščlanjenim,
geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stro-
povima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija

Primarna struktura prostorija

(0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa
Obujam: ovisno o namjeni -> s. 136 ©
-Govor 4 m 3 /po osobi
- Koncert 10 m 3 /po osobi
Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće tra-
janje odjeka.
Oblik prostorije: za glazbu su uske, visoke prostorije s raščlanjenim
zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. U blizi-
ni podija potrebne su refleksijske površine za rane početne reflek-
sije i balans orkestra. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk
u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Treba izbjegavati
paralelne, neraščlanjene površine, kako bi se onemogućila trepera-
va jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kuto-
vima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija
Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i
mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Ako je nepovoljan oblik stro-
pa, nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentraci-
je.
Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag, jer bi bočne
refleksije mogle biti premale 0 . Taj se nedostatak može kompen-
zirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"),
npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako na-
borani zbog provođenja zvuka.
Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije, ali za
govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i
uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . Višenamjenske pro-
Berlinska filharmonija, visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala
storije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su
neprikladne za glazbu. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako
bi poduprli neposredno širenje zvuka, jer u protivnome prejako pada
razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba
nadvisivati redove stolica, što daje jednoliki neposredni zvuk na
svim mjestima -> (7). Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu
Sekundarna struktura
Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovolj-
nu primarnu strukturu, npr nabiranje površine zidova koji se šire ->
(D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementi-
ranjem -> s. 138 (2)

Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven - arhiva u Bonnu

137
 AKUSTICNOST PROSTORIJA
Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođa-
vaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. Odgovarajuća izmjena
reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput
j a k o raščlanjene površine -> (3)

Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). P o s e b n o

su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne
koncentracije zvuka, a k o središte kugle leži u visini podija -> (§}
Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem za-
krivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9)
Rastavljanje nepovoljnih reflektira-
(^T) Platna za vođenje zvuka
jućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju
difuzno reflektirati, tj. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). Di-
fuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke,
jednolike krivulje trajanja odjeka. Raščlanjenje nabiranjem površina
zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površi-
ne, parapeti, niše itd., dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski po-
maknutih refleksija -> (4)

Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formu-

lom

0,163 • V
t =
«s

Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. prema DIN-u 5 2 2 1 2

,— s a) difuzna refleksija promjenom ma- određuje se u prostorijama za odjek. Njegova j e vrijednost između
Difuznost uslijed refleksije u vmens-
[3j tenjala b) difuzno reflektirajuča po-
kim razmacima 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125, 250,
vršina
500, 1000, 2 0 0 0 , 4 0 0 0 Hz. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka od-
nose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. U proračun treba uključi-
ti sve p o j e d i n a č n e površine, osobe, stolice i dekoracije sa svojim
specifičnim vrijednostima

Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i sto-

licama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima, ko-
riste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što
j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju, slično osobi koja sjedi. Dodatne apsor-
Frekvencija -
pcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju
kad je specifični o b u j a m -> s. 136 © znatno premašen. A k o su obu-
Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama
j a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni, najčešće j e pot-
rebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije

Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem po-

vršina različitih svojstava. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom struk-
turom:

- vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. Dimenzije,

Frekvencija razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja
:e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora -> (5)

- površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje

frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). Udio otvora, o b u j a m i izo-
lacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju, intenzitet i oblik m a k s i m u m a
apsorpcije -> ( i ) .

- porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvenci-

ja Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o -
kim frekvencijama -» (7).

Frekvencija

[7j Apsorpcija poroznih materijala

 GROMOBRANI
DIN 48801, 57185
Otprilike na 50. stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu
oluje, o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u obla-
cima.
U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e , zidovi i si.)
č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a , a k o j e u
r a s k o r a k u treba skupiti n o g e
Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer

©
se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja
Krov na jednu vodu Krov s blagim nagibom z i d o v a , j a r b o l a , stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle, štete n a s t a j u g d j e
ima v l a g e
U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez",
s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . D o d a t n o s e
postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a
G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat, pro-
vođenje i uzemljenje
Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u
z a š t i ć e n o j zoni
Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e
nadgradnje, zatvorene balkone, dimnjake i ventilacijske uređaje
T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju.
Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e , k r o v n i v o d o v i , m e t a l n e krov-
ne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre-
ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a
^oj Kosi krov na dvije vode
© Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a , z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja,
treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d slje-
m e n a - > (§) - ©
K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a , d o l a z i d o
p a d a n a p o n a , npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a
g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n -
ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi.
Vrlo d j e l o t v o r n a mjera, da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u
s g r o m o b r a n s k o m instalacijom, n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i -
jala

(J5) Šatorasti I (6) Šedl

Krovni vod Antena

Vod uzemljenja Dizalo

0 1 ]
Uzemljenje u temeljima D Kamin

-oo— Razdjelno mjesto • o Metalne dogradnje

tí Pomoćno uzemljenje Premoštenje brojila za plin-vodu

(razdjelno mjesto)
H <*- Priključak na metal >— Prolaz kroz krov

Savitljivi priključak Vodo-plinovod

=====

©
j — i . Traka za izjednačenje pot- Brojčana oznaka razd mjesta
encijala /traka za uzemljenje
Dubinsko uzemljenje Oluci i olučne cijevi
O --0—
Danas uobičajena gromobranska Razdvojnik iskrenja
—M—
CD instalacija Metalni pokrov
Dilatacijski luk
— i—i—i— Rešetka za zadržavanje snijega
Hvataljka Prik. mjesta na cjevovode,
_s_ d -
oluk, olučne cijevi i si.
Stabilizator
£ Cijevno i štapno uzemljenje
Arm. beton s priključkom Uzemljenje
E3-
Rub zgrade p ] Brojilo za vodu, za plin
W | !
J J I Čelična konstrukcija
- e - Krovni nosač za elektr vodove

(ED Čelični spremnik

• ® Hvataljka/motka za zastavu

Svjetiljka Metalni cjevovodi

GD- o

Slamom pokrivena zgrada u pogledu i tlocrtu, vod na sljemenu na drvenim stupo- ,—.
ra\ -
8 J vima uzdignut 60 cm iznad sljemena udaljenost vodova od krova 40 cm, sabirni
Simboličke oznake za elemente

vod za uzemljenje "" gromobranske instalacije

139
 GROMOBRANI
U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a , c i j e v i ili
ploča, na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo
@ - V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij).
Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u
tlo. R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. Površinska se
u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a
ugrađivati u beton temelja -> © - (£}. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a
,— s Čelična skeletna građevina skelet Limeni krov s drvenim stijenkama. s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i , t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e -
(Jj priključiti na krovni vod i na vod za krov priključiti na sljemeni vod i od-
uzemljenje vod ka. A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m, o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m -
ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz
ij za prihvat jedne točke.
Aluminijski pokrov
min 0 , 5 mm Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a , c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a - > ( i ) - ( § ) nisu
d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a O d g o v a r a goli al-
u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k .

Suhi pijesak i
priv. zemljište

Kamenito tlo
Razdjelnik

Glina, poljo-
Vrsta Otpor ras-

_
Močvarno
zemljište
uzemljivača prostiranja

šljunak
šljunak
pijesak

Vlažni
Vlažni
Uzemljenje o

© Osnovni dijelovi gromobranske in- /¿N Aluminijski krovni pokrov kao uređaj

I
stalaciie Ks za prihvat Trakasti u z e m
duljina u m 12 40 80 200 400 1200
Cijevi u z e m
dubina u m 6 20 40 100 200 600 5
Trakasti u z e m
duljina u m 6 20 40 100 200 600
IOJ zida s krovom Cijevi u z e m
ukoliko konstru- dubina u m 3 10 20 50 100 300 10
ktivni metalni spoj
ne postoji Trakasti u z e m

- Aluminijska duljina u m 4 13 27 67 133 400

o b l o g a min Zidna obloga Cijevi u z e m
0,5 m m
dubina u m 2 7 14 34 70 200 15
Trakasti u z e m
duljina u m 2 7 13 33 67 200
Cijevi u z e m
dubina u m 1 3 7 17 33 100 30

još ekonomično nije više ekonomično

(D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid

Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla

Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom /^oN Dimnjak s prihvatnom motkom Uzemljenje u temelju od nearmira- Uzemljenje u temelju od armiranog
V-V napravom od kutnih čeličnih profila >-J priključenom na sljemeni vod nog betona betona

Sve metalne elemente koji izlaze iz

® krova, ventilacijske cijevi i si , pri-

ključiti na gromobransku instalaciju
u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu
strehe priključiti na oluk
® Krovni nosač voda jake struje ne
treba neposredno priključiti. Raz-
mak za otvoreno iskrenje = 3 cm
Za čelične elemente s el. uređajima
ugraditi stabilizator napona

140
 O d v o d g r o m a za zaštitu
energetske i informacijske
mr
Energetska mreža - f j frf- eže
ZAŠTITA OD GROMA
U Područje razdvajanja U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zašti-
_ 7 iskrenja
is
I n f o r m a c i j s k a mreža
te, u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) ©
Stabilizator n a p o n a
I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a
Zona zaštite 0A:
B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1
Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA- U tom su
području mogući direktni udari groma, postoji neprigušeno polje od-
terećenja groma.

Zona zaštite 0B:

Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju
se područja za koja su direktni udari groma, u skladu s klasom zašti-
te, isključeni. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. Takva
područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma
(BSZ) 0 B .

Zona zaštite 1:
Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od gro-
ma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov, vanjski zido-
vi i pod podruma zgrade, pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih
dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete.
\ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m
Zona zaštite 2 i više:
Uzemljenje u temelju Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede
Kanal/zaci^ska cijev
daljnje zone zaštite od groma. Na primjer računalni centar kao zona
zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3.
&

K l a s a g r o m o - Učinkovitost P o l u m j e r kugli Veličina Tipični Zaštitni kut Min j a č i n a

b r a n a [P] [E] gromobrana otvora mreže razmaci I1'] struje g r o m a
[r] M odvoda [i]
I 98% 20 m 5 m x 5 m 10 m - > © 2 0 0 kA

II 95% 30 m 10 m x 10 m 15 m 150 kA

III 90% 45 m 15 m x 15 m 20 m 100 kA

IV 80% 60 m 20 m x 20 m 25 m

Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba (J5y' Klase gromobrana
zaštititi

Z o n a g r o m o b r a n a O.
W = veličina otvora m r e ž e
a g r o m o b r a n a Of.

Instalacija u z e m l j e n j a

Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom, zaštitnim ku

tom i mrežom

S = sigurnosni razmak
= zaštitni kut

Energetska
mreža

Čelična armatura

0
I z j e d n a č e n j e potencijala
Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a
gromobrana

0 Lokalno izjednačenje
potencijala i stabilizator

n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I)

141
 Topli v l a ž n i zrak
prema J Henjesu -> ANTENE
G r a n i č n i sloj
Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled gra-
Hladni suhi zrak
da. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga, blisko smješte-
ne antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. Projektiranje skupne an-
tene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b)
s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. ->(š) +(§) koja
su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodo-
vod, treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Ti-
Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova jekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gro-
mobrana izvede stručno -> s. 140. Antene se ne smiju postavljati na
krovove od slame, trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim
okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima.
Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napo-
na. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odaši-
ljačem. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu
odašiljaču, a uz to i tzv. polarizaciju. Kratki valovi ne slijede zakriv-
ljenost Zemlje, valovi metarske duljine djelomično slijede, a dio od-
lazi u troposferu i odatle se reflektira. Tako je u nekim slučajevima
moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne
doseže. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. Treba se
držati osnovnih pravila —> (|) Važan je potrebni prostor za smještaj
dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka
( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smje-
izborom povoljne lokacije
ru prema odašiljaču, naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne an-
tene u području VHF imaju smanjen prijam. U području VHF to je
smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica
prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (po-
moćne antene). Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih,
Slob M o m e n t od
duljina vjetra srednjih, kratkih i UKV valova, te za više područja TV valova, iz-
L M R 80 MR 110
(m) (kpm) vedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. Kad su uređaji na
4 15 41 4 57 0 jarbolu, treba provesti statički proračun prema VDE 0855, dio 1 —>
4 0 38 4 53 0
3 75 33 7 46 4
@ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu
3.5 29 4 40 5 krovišta s duljinom uklještenja > 1 m, pri uklještenju u zid > 0,75 m.
3,25 25.3 34.8
3.0 21 6 28 7 Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na akti-
2.75 18 1 24 9
2 5 15.1 20.6 vni dimnjak. Kad su ravni krovovi, treba antenu pričvrstiti na vanjski
12.1
2 25
96
16 7
13 4
zid. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba
2.0
predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu
Moment od vjetra MR na cijevnom
nosaču 50 mm

1 LMK-antena i 2 UHF antene

UKW antena za Provođenje cijevi
odabrani smjer nosača antene Postojeća .
gromobranska^^^l Ako gromobranska
prijama Priključci antene.
instalacija nstalacija postoji treba
VHF antena (npr 75-ii- koaksijalni
F III (K8)) kablovi ostvariti ovu vezu
VHF antena (npr. Pojačalo za LMKU Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm?
F II (K10)) i TV-kanale Šina za uzemljenje
UHF antena (npr 10 Šina za uzemljenje Dodirna površina vanjskih vodova svih
F IV (K35)) 11 Kabelska spojnica š 10 cm2 HF - antenskih kablova
UHF antena (npr s kontrolnom
F 5 (K56)) Pojačalo
kutijom
Antenski nosač za 12 Glavni vodovi
75-U- koaksijalni
kablovi Šina za uzemljenje
13 Razdjelne kutije za vanjskih dijelova
razdvajanje glavnih vodova
osnovnih vodova
14 Antenske utičnice
za radio i TV
15 Priključni kabel za
radio
16 Priključni kabel za
TV
17 Uzemljenje
Premoštenje cijevi od
sintetike ili nekog
privremenog prekida
Cu 10 mm2

Premoštenje
brojila za vodu

© Shema instalacije skupne antene

© Shema gromobranske instalacije
(Siemens)
Kućno Uzemljenje
uzemljenje gromobranske
instalacije

142
 Fizikalne veličine Tehničke veličine i Rasvjetno-tehnička jedi- RASVJETA
oznake u formulama nica i skraćena oznaka
- > t n

Tok zračenja Svjetlosni tok <t> Lumen (lm) Umjetna rasvjeta, DIN 5035
Jačina zračenja Svjetlosna jakost I Candela (cd) Radni prostori - smjernice "Umjetna rasvjeta", ASR 7/3 1979
Informacije: LiTG - Geschäftsstelle, Burggrafenstr 6, Berlin
Jačina ozračenja Jačina osvjetljenja E Lux (lx)
ERCO Leuchten GmbH, Postfach, Lüdenscheid
Gustoća zračenja Gustoća svjetla L (cd/m2)
S v j e t l o s n o - t e h n i č k e veličine
Količina zračenja Količina svjetla Q (Im h) Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. Svjet-
Ozračje Osvjetljenje H (lx h) losni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. Svjet-
losna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjet-
(T) Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja losne jakosti, i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK)
-> s. 144 (2). LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko, srednje ili široko,
simetrično ili nesimetrično. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest
jačina osvjetljenja E.
Strujni vod s reflektorima Rasvjetno tijelo, općenito
X Rasvjetno tijelo s naznakom Tipične vrijednosti:
Svjetlosni sustav / svjet. cijevi
X 6 b r o j a žarulja i snage globalno zračenje (vedro nebo) max. 100000 Ix
i Svjetlosni sustav s umetnutim
žaruljama X Rasvjetno tijelo s prekidačem globalno zračenje (oblačno) max. 20000 Ix
0
O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke, x Svjetlo za nuždu, stalno upaljeno optimalno gledanje 2 0 0 0 lx
okrugle / cilindrične
X Svjetlo za nuždu koje se pali
prema potrebi
minimum na radnom mjestu
rasvjeta za orijentaciju
200 lx
20 lx
o Zidni fluter, reflektor
okrugao / cilindričan
<s Reflektor
ulična rasvjeta 10 lx
Rasvjetno tijelo s metalnim
parama, općenito mjesečina 0,2 lx
Ugrađene / viseće svjetiljke, Svjetleća traka s naznakom snage
• kvadrati čne
2Q
x 58
Svjetleća traka s naznakom broja
Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. Sjajnost žarulja relativno je vi-
soka i dovodi do zasljepljivanja. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti
Q W svjetiljki i snage
Ugrađene / viseće svjetiljke, Kontrolna svjetiljka općenito svjetiljke u zatvorenim prostorima. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz
pravokutne
jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t).
Općenite oznake za žarulje u arhi-
tektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh.
nacrte prema DIN 40717
Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). Mjera za
korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V).

Svjetiljke
Žarulje s električnim pražnjenjem Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražn-
jenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela, staklo
Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje može biti mliječno po želji, vrlo dobra reprodukcija boje, nema treperenja. Vi-
soka sjajnost (osvijetljenost), stoga naročito kod halogenih žarulja izvanre-
dan svjetlosni učinak; male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije
svjetiljki; dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru, na-
=C A
ročito u reflektorima. Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W); uporab-
Žarulja s parama Fluorescentna žarulja na trajnost im je 1000 do 3000 sati.
žive ili natrija
Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava

I
za preduključenje, a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno is-
korištenje i razmjerno su dugotrajne, 5000 do 15000 sati. Boja svjetla im je
Žarulja s halogenim ' ovisno 0 tipu, toplo bijela, neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. Re-
metalnim parama Kompjfflria produkcija boje umjereno je do vrlo dobra; mliječnost stakla ograničena. Za
fhinrpcrpntna tarnlia
rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG).
(?) Sistematizacija žarulja

Žarulje Halogene žarulje V i s o k o t l a č n e žarulje s Fluorescentna žarulja

električnim pražnjenjem
P (W): 60 - 200 P(W): 5 0 - 4 0 0

0
QT o o P (W): 75 - 250 T P(W): 18
Žarulja za opću Žarulja sa 36
uporabu živinim parama 58
Kompaktne fluorescentne žarulje

¿
P(W): 8 0 - 1 2 5
GM P(W): 2 0 0 - 5 0 0
P(W): 6 0 - 1 2 0 Reflektorska
QT-DE T đl 4 P(W): 7
PAR 38 Reflektor žarulja žarulja sa živinim
P(W): 300 parama 9
500 11
P(W): 250

4
P (W): 300 750 Reflektor, žarulja
PAR 56 Reflektor, žarulja QT 1000 « 3 0 = 3 P(W): 10 26
s halogenim met-
13
nir\ alnim parama TC-D
P (W): 75 - 250 18
P(W): 6 0 - 1 5 0 P(W): 7 0 - 2 5 0
PAR 38 Parabolična ref-
Reflektor, žarulja Žarulja s haloge- P ( W ) : 18
(QR 122) lektorska žarulja
HIT-DE nim met. parama 24
TC-L 36
P(W): 2 5 - 1 0 0 Niskonaponske Halogene žarulje ft P(W): 3 5 - 1 5 0
Mliječna žarulja fijf Žarulja s haloge- a P(W): 7 40
QT y P(W): 2 0 - 1 0 0 HIT nim met. parama r=p 11 55
P(W): 2 5 - 1 0 0
Kriptonska žarulja
P(W): 7 5 - 4 0 0
Žarulja s haloge-
TC-SB 1 «
P (W): 20
HIE nim met. parama Ugrađen starter
GR-48 Reflektor, žarulja
P(W): 1 5 - 6 0 P(W): 3 5 - 1 0 0
Minjon žarulja P(W): 2 0 - 7 5 Žarulja s haloge- Usporedba:
QR-CB Reflektor s hlad
25 W f 5 W
HST nim met. parama 40 w y J— 7 W ušteda struje
er nim svjetlom 60 W Ii -*• 11 W do 80%,
P(W): 3 5 - 1 0 0 P(W): 5 0 - 2 5 0 f" > - • 1 5 deseterostruki
P(W): 3 5 - 1 2 0 75 W W

Linijska žarulja QR-111 Reflektor, žarulja HSE Žarulja s natri- 100 W \ 20 W vijek trajanja
120 W 1• -®*23 W
jevim parama

143
 RASVJETA
Svjetlosno
sredstvo A Rasterna svjetiljka
i N ,,
\
Fluter
\
^ ^ Uplight Downlight
Q Kvadratična Pravokutna

s A Žarulja opće uporabe

Q 60 - 200 W o O
« PAR, R Parabolična
n reflektorska žarulja
Reflektorska žarulja o O
60 - 300 W
= QT Halogena žarulja
[I 75 - 250 W o o o O
OT-DE Halogena žarulja s
n t . • >n dva podnoška o o
100-500 W
ja QT-LV Niskonaponska
M halogena žarulja o o
U 2 0 - 100 W
OR-LV Niskonaponska reflekt-
¿J orska halogena žarulja o o
/ A 2 0 - 100 W
T Fluorescentna žarulja
a = 18 - 58 W o o o o
ji TC Kompaktna fluoresce-
M TC-D ntna žarulja o o o o o o
Hl TC-L 7 - 55 W
* HME Žarulja sa živinim
P\
U
parama
50 - 400 W
o
<* HSE/ Žarulja s natrijevim
A HST parama o
\J 5 0 - 250 W
HIT Žarulja s halogenim
i^M] HIT-DE metalnim parama o o o o
35 - 250 W

(T) Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela

120V

'60°
Viseća zrcalna
rasterna svjetiljka y750 cd/klm i
direktno - indirektna

Direktno - indirektno
rasvjetno tijelo

Downlight

60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventili-

rano downlight svjetlo
160 m3/h kod 35dB(A)
200 m3/h kod 40 dB (A)
— ^ 30° Zrcalni rasterni
cd/klm^--^
zidni fluter
Dvosmjerno ventilirano
downlight svjetlo
60
160 m3/h kod 35 dB (A)
A / 7 200 m3/h kod 40dB(A)
Dekoracijsko downlight
svjetlo, otvor djelomično
^^ ^ s5 0L0 cd/kim,^ 5
prekriven:
Direktno - indirektna svjetiljka - metalnim uloškom
- zatamnjenim staklom
- prizmatičnom lećom
X / - akrilnim prstenom

Kvadratični dovvnlight
reflektor
Indirektna svjetiljka 300x300 mm
Svjetiljke i raspodjela svjetla

144
 Nominalna jačina svjetla
RASVJETA

HIT-DE < 70 W
HIT-DE > 70 W
HME < 80 W
QT < 250 W

QT > 250 W

HME > 80W

HIT > 70 W
HIT < 70 W
Visina Nomi-

A < 100 W
A > 100 W

QR-CB-LV
prosto- nalna Prostorije

PAR 38
PAR 56

QT-DE
rije jačina

QR-LV
QT-LV

TC-D
TC-L

HSE
HST
rasvjete UJ
O
a: l- 1- X
Parkirne garaže, prostorije za pakiranje • • • •
Nusprostorije • • • • • •
Do •
200 Lux Radionice
Restorani • • • • •
Foyeri • • • • • • •
Standardni uredi, nastavne prostorije, šalter-sale, blagajne • • •
Prostorije za sjednice • • • • • • • •
Radionice • • •
Do Knjižare • • •
500 Lux Prodavaonice • • • • • • • •
Do @ • • • • • • • •
3m Izložbene dvorane
Muzeji, galerije, svečane dvorane • • • • • • • • • • • •
Ulazni pretprostori • • • • • • • •
Obrada podataka, standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti • •
Radionice • • $

Robne kuće • • •
Do Prodajni centri •
750 Lux Izlozi • • • • •
Hotelske kuhinje • ©

Koncertni podiji • • •
Tehničko crtanje, veliki uredi • •
Skladišta • • • • •
Radionice • •
Industrijske hale • • • • • • •
Do • • • • • •
200 Lux Foyeri
Restorani • • • • • • •
Crkve • • • • •
Koncertne dvorane, kazališta • • •
Radionice • • • •
Industrijske hale • • • •
Predavaonice, aule, dvorane za skupove • • • ®

Do Prodavaonice • • • • • •
500 Lux Izložbene dvorane, muzeji, galerije slika • • • •
3m
do Ulazne dvorane • • • • • • • • • •
5m • •
Ugostiteljski objekti
Sportske dvorane, višenamjenske i gimnastičke dvorane • • • • • •
Radionice • • • • • •
Crtaonice • •
Laboratoriji •
Knjižnice, čitaonice • • •
Do Izložbene dvorane • # • • • •
750 Lux Sajamske hale • •
Robne kuće • • • • •
Prodajni centri •
Velike kuhinje •
Koncertni podiji • • • ®

Industrijske hale, strojarnice, rasklopna postrojenja • • • • •

Do Skladišta s visokim regalima • •
200 Lux Crkve • • •
Koncertne dvorane, kazališta • • •
Industrijske hale • • • • •
Muzeji, galerije slika • • • •
Do • • • • • •
Preko Zračne luke, željezničke postaje, prometne zone • •
500 Lux
5m Svečane dvorane • •
Sportske i višenamjenske dvorane • • • • •
Industrijske hale • • • •
Auditoriji, predavaonice • • •
Do • • •
Izložbeni prostori • • •
750 Lux
Sajamske hale • • • •
Prodajni centri • | • • •
•1
A = Žarulja opće namjene QT-LV = Niskonapon. halog. žarulja T = Fluorescentna žarulja HME = Žarulja sa živinim parama
PAR = Parabolična reflektorska žarulja QR-LV = Niskonapon. reflekt. žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja HSE = Žarulja s natrijevim parama
R = Reflektorska žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. reflekt. žarulja, TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja HST = Žarulja s natrij, parama, cijevna
QT = Halogena žarulja hladno svjetlo 4- cijevna HIT = Halogena žarulja s metal, parama
QT-DE = Halogena žarulja s dva TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja HIE = Halogena žarulja s metalnim
podnoška izduženi oblik parama, eliptični oblik

©
145
 RASVJETA
Vrste rasvjete u prostorijama ^
Neposredna, simetrična rasvjeta 0 . Preporučuje se za opću
rasvjetu: radnih prostorija, prostorija za skupove, prostorija za kre-
tanje publike i za prometna područja. Da bi se postigla neka zada-
na razina osvijetljenosti, potrebna je relativno mala električna sna-
ga. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. 149 0
Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje izno-
se oko 30°, a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. Pri pro-
jektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°.
Downlight - zidni širokokutni reflektori, zidni reflektori s ra-

© Direktno osvjetljenje, simetrično

© Zidni fluter, direktno osvjetljenje
sterom -> 0 . Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične os-
vijetljenosti. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta.
Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Jednolična rasvjeta zi-
dova i dijela prostorije. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki po-
stiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Moguća ugradba halogenih
žarulja ili fluorescentnih žarulja.
Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Služe isklju-
čivo za osvjetljavanje zidova. Upotrebljavaju se halogene žarulje i
fluorescentne žarulje.
Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu
svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije.
Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom
krugu od 360°. Koriste se halogene žarulje, naročito one niskona-
ponske.
Posredna rasvjeta -» (§). Karakteristika ove rasvjete temelji se na

©
Zidni fluter s djelomičnim osvjetlje-
doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsut-
® njem prostorije, na tračničkom raz-
vodu
Zidni fluter
nosti refleksnog zasljepljivanja. Preduvjet je dovoljna visina prosto-
rije. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje
stropa. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki
ograničiti na 400 cd/m 2 . Potrošnja energije je do tri puta viša nego
pri izravnoj rasvjeti.
Neposredno - posredna rasvjeta -> © . Pri povoljnoj visini pro-
storije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posred-
ne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv
utrošak energije (70% neposrednog, 30% posrednog). Pretežno se
upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s obič-
nim žaruljama.
Stropni širokokutni reflektori, podni širokokutni reflektori ->
(§) - (9). Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno
poda. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a
moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem.
Indirektno osvjetljenje
Zidna svjetiljka -> @>. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida -
mogući i svjetlosni učinci, npr. pomoću filtra za boju i prizmi. U ogra-
ničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda.
Zidni širokokutni u nizu -» © . B e z osvjetljavanja poda, naročito
su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Vertikalne razine os-
vijetljenosti od 50 lx, 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane
vrijednosti za izložbe. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke.
Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut
zračenja 10° („Spot"), 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Promjene svjet-
losnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i
promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji, izložbe-
ne prostorije, prodavaonice) i filtara u boji. Zaštita od zasljepljivan-
ja rasterima i zaštitnim zaklonima.

(7) Direktno - indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter

© Podni fluter
® Zidna svjetiljka, direktno - indirektno
osvjetljenje
© Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu

146
mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA

Geometrija rasporeda svjetiljki

Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o vi-
sini prostorije; -» © - @ .
Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30°
(optimalno) do 40° - » ( § ) - © .
Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širo-
kosnopna svjetlost, zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50°
(duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -»
kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°.

20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. Zbog toga je 20 lx horizontalne

jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih
prostorija.

200 lx Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx.
© © 4) O O Zbog toga je 200 lx min. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne
prostore.

2000 lx 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije.

T ®
b
Faktor 1,5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža.
i € O Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u
unutarnjim prostorijama: 20, 30, 50, 75,100,150, 200, 300, 500,750,
1000, 1500, 2000 itd.

(D wní,dT-19 5a ' Jteri

' raZmak SVjet
" © Downlight, razmak svjetiljki: b - 2a Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama

Preporučena jačina Područje, djelatnost

rM.y.Y.Y.Y^iV.y^ úa^va'^a^ osvjetljenja

20 30 50 Putovi i radne površine na otvorenom

50 100 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju

V 100 150 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno

200 300 500 Vizualni zadaci, laki
300 500 750 Vizualni zadaci, srednje teški
500 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva, npr. uredski poslovi
750 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama, npr. precizna montaža
r*~~ acr-io* 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama, npr. kontrolni zadaci
Iznad 2000 Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke
.. . . Kut nagiba reflektora za osvjetljenje
Kut
02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE
"a a = 30 -'40 ' Stim^Kn)
flutera (optimum) ' © * a = 30" - /opi

Slovna oznaka: IP Primjer: IP 44

Prva brojčana oznaka: 0 - 6
Druga brojčana oznaka: 0 - 8
1. brojčana oznaka, zaštita
0 Bez zaštite
1 Zaštita od velikih stranih tijela
(> 50 mm)
2 Od srednje velikih stranih tijela
(>12 mm)
3 Od malih stranih tijela
(< 2,5 mm)
4 Od zrnatih stranih tijela
(< 1 mm)
5 Od naslaga prašine
6 Od prodora prašine
Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela
Stupanj zaštite od prodora vode
2. brojčana oznaka, zaštita
0 Bez zaštite
1 Zaštita od kapanja vode vertikalno
2 Koso pod kutom do 15°
3 Od vode koja sipi
4 Od vode koja prska
5 Od vode u mlazu
6 Protiv prodora vode pri
preplavljivanju
7 Od prodora vode pri uronjavanja
8 Od prodora vode pri potapanju

(7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela

Stupanj Indeks Ra Tipična područja primjene

1A >90 Biranje boja, galerije

1B 90 > Ra > 80 Stan, hotel, restoran, ured, škola, bolnica, tiskara,
tekstilna industrija

2A 80 > Ra > 70 Industrija

70 > Ra > 60
3 60 > Ra > 40 Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede
reprodukcije boje
4 40 > Ra > 20 Ostalo

^ Kut zaklanjanja svjetlosti

(9) Osvjetljenje zida fluterom 04) Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035
(= 30°/40°/50°)

147
 RASVJETA
->QP
Obilježja kakvoće rasvjete
Dobro rješenje rasvjete mora, uzevši u obzir ekonomičnost, zado-
voljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. Osim tih kvantitativnih
kriterija, treba obratiti pozornost i na kvalitativne, prije svega arhi-
tektonske kriterije.

ručju zračenja imati nisku razinu
sjajnosti
Kvantitativni kriteriji
Razina osvijetljenosti
Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300
lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija).
Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići do-
datnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta.
Smjer svjetla 0
Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane, a pre-
duvjet je za to krilati oblik LVK s. 144 Q).
Ograničenje blještavila 0 - 0
Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bli-
ještanja, refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima.
Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki
s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°.
Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjet-
la na radno mjesto, u kombinaciji sa zagasitim površinama oko rad-
nog mjesta 0
Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim iz-
borom postavljanja ekrana. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle
reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore
visokog sjaja).
Raspodjela sjajnosti
Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađiva-
nja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posred-
noj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 .
Boja svjetla i reprodukcija boje s. 147 @
Boja svjetla određuje se izborom žarulje. Razlikuju se tri grupe: to-
plo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K), neutralno bijelo
svjetlo (3300 K - 5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000
K). Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bije-
le boje. Pri reprodukciji boje, što uglavnom ovisi o spektralnom sa-
stavu svjetla, treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1
(vrlo dobra reprodukcija boje).
Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§)
Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ), koje proizvo-
de pojedinačne svjetiljke, mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog
zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h,
razmak d i kut upada svjetla a).

Stupanj Stupanj
refleksije % refleksije %
Materijali za izradu svjetiljk
Aluminij, čist, visokopoliran 80 do 87 Mort svijetli, vap. žbuka 40 do 45
Aluminij, eloksiran, zagasit 80 do 85 Mort taman 15 do 25
Aluminij, poliran 65 do 75 Pješčenjak 20 do 40
Aluminij, zagasit 55 do 76 Šperploča, sirova 25 do 40
Aluminij, obojen, zagasit 55 do 65 Cement, beton, sirov 20 do 30
Krom, poliran 60 do 70 Opeka, crvena, nova 10 do 15
Emajl, bijel 65 do 75
Lak sasvim bijel 80 do 85 Boje
Bakar, visokopoliran 60 do 70 Bijela 75 do 85
Mjed, visokopolirana 70 do 75 Svijetlo siva 40 do 60
Nikal, visokopoliran 50 do 60 Srednje siva 25 do 35
Papir, bijel 70 do 80 Tamno siva 10 do 15
Srebrna pozadina ogledala 80 do 88 Svijetlo plava 40 do 50
Srebro, visokopolirano 90 do 92 Tamno plava 15 do 20
Svijetlo zelena 45 do 55
Građevinski materijali Tamno zelena 15 do 20
Hrastovina, svijetla, polirana 25 do 35 Svijetlo žuta 60 do 70
Hrastovina, tamna, polirana 10 do 15 Smeđa 20 do 30
Granit 20 do 25 Svijetlo crvena 45 do 55
Vapnenac 35 do 55 Tamno crvena 15 do 20
Mramor, poliran 30 do 70

Stupanj refleksije rasvjetno - tehničkih materijala

148
Specifična priključna snaga P* W/m 2 Korekcijski faktor k RASVJETA
za 100 lx pri visini 3 m, površina = 100 m2 Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» CD
Visina Površini Stupanj refleksije
i refleksiji 0,7/0,5/0,2
H A[m 2 ] 070502 050201 000 U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti
O A 12 W/m 2 svjetlo srednje tamno
(En) za danu električnu priključnu snagu žarulja, odnosno odrediti
10 W/m 2 Do 20 0,75 0,65 0,60 potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvi-
öQTe 3m 50 0,90 0,80 0,75
5 W/m 2 S100 1,00 0,90 0,85 jetljenosti. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti. Za
3-5m 20 0,55 0,45 0,40
to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu
5 W/m 2
50 0,75 0,65 0,60 žarulje 0 . Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje. Korekcij-
tC
S100 0,90 0,80 0,75 ski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova, stro-
4 W/m 2
TC-L 50 0,55 0,45
5-7m 0,40 pa i poda (2).
3 W/m 2 S100 0,75 0,65 0,60
T26 Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja, treba

© Specifična priključna snaga P* za

različite tipove žarulja (2) Tablica korekcijskih faktora komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .
Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može
Primjer:
se primijeniti i za uredske prostorije. Dvoosna prostorija površine 24

.ffl.ffl. ffl^.
. o . Površina prostorije A = 1 0 0 m 2

® Visina prostorije H = 3 m m 2 , u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po

Stupnjevi refleksije 0 , 5 / 0 , 2 / 0 , 1 (srednja refleksija)
dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pret-
Tip rasvjetnog tijela @ •
paljenje 90 W). Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijet-
. O® 0© P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja)
P = 9 • 45 W = 405 W
ljenosti od približno 375 lx.
O ffl O ffl Offl o Tip rasvjetnog tijela ® :
9 P* = 12 W / m ?
® 'ffl • o
(standardna žarulja)
Za uredske se prostorije često, osim konvencionalnih zrcalnih ra-
EB« ffl « P = 8 100 W = 8 0 0 W
Tip rasvjetnog tijela ( £ ) . sternih svjetiljki, postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kom-
• o • P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja)
paktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -»
P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W

Formula - > @ © .Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napoj-

_ (100 • 405 1 0 0 ' 8 0 0 , 100 • 3 2 0 ,
E
n
0 0
nim trakama i reflektorima.
© Proračun jačine osvjetljenja za
neku unutarnju prostoriju E n = 180 lx
100 -4 100 12 100 10 ' '
Osvjetljenje zgrada
Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žaru-
A = 24 m 2
lja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od
6,00 m k = 0 , 7 5 (svjetla refleksija)
P- = 3 W / m 2 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj
P =4 90 W = 360 W okolini).
100 • 4
En = 24 3
0,75

E n = 3 7 5 Ix

E„ Nominalna jačina osvjetljenja (lx)

1 P
En = ° ° k
A P P Priključna snaga (W)
(?) Proračun za uredsku prostoriju P* Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i )
En A P* 1 A Tlocrtna površina prostorije
P
100 k k Korekcijski faktor -> (2)

(8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P

Proračunska formula za svetlosni tok <t> = potrebni svjetlosni tok
svjetiljke L = srednja sjajnost (cd/m2)
A = površina osvjetljavanja
^ t L A
ct>= rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja
NB P
p = stupanj refleksije građ. materijala
Sjajnost za osvjetljenje Stupanj refleksije pri osv etljenju
Objekt (cd/m2) L Građevinski materijal P
Slobodno stojeći 3 - 6,5 Opeka bijelo glazirana 0,85
Tamna okolina 6 , 5 - 10
Mramor bijeli 0,6
Srednje svijetla okolina 10 -13
Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo Žbuka svjetla 0,3-0,5
Vrlo svijetla okolina 13 - 1 6
(ERCO) Žbuka tamna 0,2-0,3
Stupanj učinkovitosti osv jetljenja Pješčenjak svjetli 0,3-0,4
1B Pješčenjak tamni 0,1-0,2
Opeka svjetla 0,3-0,4
Velika površina 0,4
Opeka tamna 0,1-0,2
Mala površina
Velika udaljenost 0,3 Drvo svjetlo 0,3-0,5
Tornjevi 0,2 Granit 0,1-0,2

Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje

(6) Svjetleća struktura (ERCO)

15 10 2 0 15^5"

© Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo

(ERCO)
^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm

149
 RASVJETA
Toplo bijelo Neutralno bijelo Bijelo kao dnevno svjetlo
Boje svjetla (PHILIPS) 76 29 827 927 830 ' 930 25 33 840 940 950 865 965 54
Stupanj reprodukcije boje 3 1B 1A 1B 1A 2A 2B 1B 1A 1A 1B 1A 2A

Prodavaonice
Živžne namirnice • X X
Meso X X
Tekstil, koža X • X • X
Namještaj, sagovi X X X X
Pribor za sport i igre, papir X X
Foto, satovi, nakit X • X •

Kozmetika, frizer • X • X • X
Cvijeće • X X X
Pecivo X
Hlađena roba X
Sir, voće, povrće X
Riba X
Robne kuće, prodajni centri X X X X X
Industrija, obrt
Radionice • X
Elektrotehnika, strojogradnja • X X
Tekstilna industrija X X
Tiskare, grafički obrt • X X • X
Ispitivanje boja X X
Lakimica X • X •

Skladište, transport • X
Uzgoj biljaka X
Obrada drva X X X
Ljevaonice, valjaonice • •

Laboratorij X X X
Ispitivanje boja X X
Uredi i uprava
Uredi, hodnici X X
Dvorane za sjednice X X
Školski i nastavni prostori
Predavaonice, razredi, dječji vrtići X X
Knjižnice, čitaonice X X
Društvene prostorije
Restorani, ugostiteljstvo, hoteli X X
Kazališta, koncert, dvorane, foyeri X
Prostorije za priredbe
Izložbene i sajamske hale X X
Sportske i višenamjenske dvorane X X
Galerije, muzeji X X
Klinike i ordinacije
Dijagnostika i tretman • •

Bolesničke sobe, čekaonice • X • X

Stanovi
Dnevni boravak
Kuhinja, kupaonica, hobi, podrum
Vanjska rasvjeta
Ulice, staze, pješačke zone
Osvjetljenje vert. signalizacije
Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja
X X
X X X X
X X
X
= preporučuje se • = može se primijeniti

150
 RASVJETA

Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3

kao i DIN 5035 dio 2 (izvod)

Tablica nominalnih jačina osvjetljenja, smjernice za radna mjesta

Vrsta prostorije En/lx Vrsta prostorije En/lx Vrsta prostorije En/ix Vrsta prostorije En/lx
Vrsta djelatnosti Vrsta djelatnosti Vrsta djelatnosti Vrsta djelatnosti

Opći prostori: Brušenje, jetkanje, poliranje stakla, Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Kontrola kvalitete
oblikovanje staklenih instrumenata 500 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Visoki zahtjevi 1000
Prometne zone u spremištima 50 Dekoraterski radovi 500 Održavanje 300 Kontrola kvalitete
Skladišni prostori 50 Ručno brušenje i graviranje 750 Revizije 500 Vrlo visoki zahtjevi 1500
Sklad, prost, u kojima se roba traži 100 Fini radovi 1000 Ispitivanje boje 1000
Sklad, prost, u kojima treba nešto pročitati 200
Prolazi u visokoregalnim skladištima 20
Pult za izdavanje 200 Elektrotehnička industrija: Proizvodnja i prerada tekstila:
Talionice, čeličane, valjaonice,
Otprema 200
velike ljevaonice Proizvodnja kablova i vodova,
Kantine 200 Radna mjesta u kupkama 200
Ostale prostorije za odmor 100 montažni radovi, namotavanje Predionice 300
Proizvodna postrojenja automatizirana50 grubom žicom 300
Gimnastičke prostorije 300 Bojenje 300
Proiz. post. s ljudskim intervencijama 100 Montaža telefonskih aparata,
Garderobe 100 Predenje, pletenje, tkanje 500
Stalno zaposjednuta radna mjesta namotavanje srednjom žicom 500
Praonice 100 Šivanje, tisak na tekstilu 750
u proizvodnim postrojenjima 200 Montaža finih aparata,
Toalete 100 Kitničarstvo 750
Održavanje 300 podešavanje, ispitivanje 1000
Sanitetske prostorije 500 Ukrašavanje 1000
Kontrolna mjesta 500 Montaža najfinijih dijelova,
Strojarnice 100 Kontrola robe, kontrola boja 1000
elektroničkih dijelova 1500
Opskrba energijom 100
Umjetno krpanje 1500
Pošta 500
Telefonska centrala 300 Prehrambena industrija i industrija
Obrada i prerada metala:
potrošne robe:
Industrija nakita i satova:
Kovanje malih komada 200
Prometnice u zgradama: Opća radna mjesta 200
Zavarivanje 300 Proizvodnja nakita 1000
Miješanje, raspakiranje 300
Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Obrada dragog kamenja 1500
Za osobe 50 Urarska i optičarska radionica Klaonice, mljekare, mlinovi 300
Fini radovi sa strojevima 500 1500
Za vozila 100 Rezanje i sortiranje 300
Kontrolna mjesta 750
Stubišta 100 Proizvodnja delikatesa
Hladne valjaonice 200
Utovarne / istovarne rampe 100 Obrada i prerada drva: i cigareta 500
Vučena žica 300
Kontrola proizvoda, dekoriranje,
Prerada teških limova 200
Parenje 100 sortiranje 500
Prerada lakih limova 300
Uredske i slične prostorije: Piljenje 200 Laboratoriji 1000
Izrada ručnog alata 500
Montaža, gruba 200 Sastavljanje 200
Uredske prostorije s radnim Montaža, srednje fina 300 Izbor furnira, lakiranje,
modelska stolarija 500 Trgovina na veliko i malo:
mjestima blizu prozora 300 Montaža, fina 500
Uredske prostorije 500 Oblikovanje kovanjem 200 Rad na strojevima za obradu
Prodajni prostori,
Veliki uredi / grupni uredi: Ljevaonice, podrum itd. 50 drva 500
Oplemenjivanje drva 500 stalna radna mjesta 300
Visoka refleksija 750 Platforme 100
Kontrola 750 Radna mjesta uz blagajnu 500
Srednja refleksija 1000 Priprema pijeska 200
Tehničko crtanje 750 Čišćenje odljevaka 200 Zanatstvo i obrtništvo
Prostorije za razgovor 300 Radna mjesta na mješalici 200 (primjeri iz različitih struka):
Prijamne prostorije 100 Izrada i obrada papira, grafički obrt:
Ljevaoničke hale 200 Ličenje čeličnih konstrukcija 200
Prostorije za promet publike 200 Izljevna mjesta 200
Brušenje drva 200 Predmontaža uređaja za grijanje
Obrada podataka 500 Strojno oblikovanje 200
Strojevi za papir, i ventilaciju 200
Ručno oblikovanje 300 Bravarija 300
proizvodnja kartonaže 300
Izrada kalupa 300 Automehaničarske radionice 300
Knjigovežnica, izrada tapeta 300
Kemijska industrija: Modelarstvo 500
Krojenje, pozlaćivanje, prešanje Građevna stolarija 300
Galvanizacija 300 Radionice za razne popravke 500
i jetkanje klišeja, radovi na
Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Ličenje 300
kamenu i pločama, tiskarski Radionice za radio i TV aparate 500
Postrojenja s povremenim ručnim Kontrolna mjesta 750
strojevi, izrada matrica 500
intervencijama 100 Izrada alata, fina mehanika 1000
Ručni tisak, sortiranje papira 750
Stalno zaposjednuta radna mjesta Karoseristički radovi 500 Pogoni uslužnih djelatnosti:
Retuširanje, litografija,
u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Lakirnica 750
ručno i strojno slaganje,
Održavanje 300 Noćna lakirnica 1000 Hoteli i gostionice, prijam 200
oblikovanje sloga 1000
Laboratoriji 300 Tapetarski radovi 500 Kuhinja 500
Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500
Radovi s povećanim vizualnim Završna montaža 500 Blagovaonica 200
Urezivanje u čelik i bakar 2000
opterećenjem 500 Inspekcija 750 Buffet 300
Kontrola boja 1000 Dvorane za sjednice 300
Restorani sa samoposluživanjem 300
Kožarska industrija:
Praonice, pranje 300
Industrija cementa, keramika, Energetska postrojenja: Rad na buradi 200 Strojno glačanje 300
staklarski obrt: Prerada koža 300 Ručno glačanje 300
Pogon za snabdijevanje 50 Sortiranje 300
Sedlarski radovi 500
Radna mjesta ili zone uz peći, Kotlovnica 100 Kontrola 1000
Bojenje kože 750
mješalice ili mlinove 200 Prostorija za izjednačenje tlaka 200 Frizer 500
Kontrola kvalitete,
Valjanje, prešanje, oblikovanje, Strojarnice 100 Kozmetičar 750
Srednji zahtjevi 750
puhanje stakla 300 Nusprostorije 50

151
 RASVJETA
f
\
I FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE
I Proizvoljno vođenje linije, sve vrste pisma, ornamenata i likovnih
I N prikaza. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora), uo-
I V
I s bičajena primjena za kinodvorane, kazališta, prodavaonice, rekla-
mu.
- b—
U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga
ispod fluorescentnih cijevi. Svjetlo pretežno pada izravno prema
dolje ® - © .
Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jed-
noličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene, slično dnevnoj
svjetlosti.
Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotreb-
ljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica, a također i za vanjsku ras-
vjetu.
Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju
izvedba rastera svjetlo slično dnevnom, s dobrom reprodukcijom boje. Žarulje su
O CT ( i ) Paralelni raster bez startera u normalnom grlu (npr. u grlu za standardnu žarulju).

r^JLJE (2) Paralelni kosi raster

(3) Dijagonalni raster PROZIRNA, SVJETLOPROPUSNA GRADIVA
(4) Dijagonalni kosi raster Pri određivanju veličine, oblikovanju boja, dimenzioniranju prozora
© (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost, ra-
sipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i
ekonomskog učinka.
Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjere-
nom, potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlo-
propusni materijali s usmjerenom (§), difuznom (?) i mješo-
Planparalelna
ploča vitom propusnošću -» (S).
Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (pre-
poručljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla
© propusnost prozirnog ® Difuzna propusnost (8) Mješovita propus-
nost ornament - od onih s vanjskim matiranjem tablica (9).
stakla, sa smicanjem opalnog mliječnog
s,akla stakla, svile, svjetlog Svilena sjenila u boji, s bijelom podstavom, imaju, uz malo sma-
kosih zraka ' a i a b a s t e r a ltd - opalnog stakla itd.
njenje propusnosti, oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih.
Propus- Apsorp-
Materijal Rasi- Debljina Refleksija nost cija Stakla za dnevnu svjetlost, kojima je zadaća da boju električne
panje mm % % % rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti, apsorbiraju oko 35%, dok
ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju
Prozirno staklo Nikakve 2-4 6-8 90-92 2-4
60 - 80%.
Ornament staklo Malo 3,2-5,9 7-24 57-90 3-21
Prozirno staklo, izvana matirano Malo 1,75-3,1 7-20 63-87 4-17
Prozorska stakla prozirna stakla, propuštaju 65 - 95% svjetla, ovis-
Prozirno staklo, iznutra matirano Malo 1,75-3,1 6-16 77-89 3-11 no o kakvoći. Prema dr. Kleffneru -» QP zbog loše prozirnosti sta-
Opalna stakla: grupa 1 Dobro 1,7-3,6 40-66 12-38 20-31 kla, naročito ako su dvostruka i trostruka, može doći do tolike
grupa 2 Dobro 1,7-2,5 43-54 37-51 6-11 apsorpcije svjetla da se, zbog toga potrebno povećanje površine
grupa 3 Dobro 1,4-3,5 65-78 13-35 4-10
prozora, bitno naruši toplinska izolacija.
Naborana grupa 1 Dobro 1,9-2,9 31 - 4 5 47-66 3-10
opalna stakla grupa 2 Dobro 2,8-3,3 54-67 27-35 8-11
Opalno staklo u boji: crveno Dobro 2-3 64-69 2-4 29-34 STAKLO, informacije:
narančasto Dobro 2-3 63-68 6-10 22-31 Flachglas AG, Auf der Reihe 2, Gelsenkirchen-Rotthausen
zeleno Dobro 2-3 60-66 3-9 30-31 Interpane, Postfach 20, Lauenförde
Opalinsko staklo Malo 2,2-2,5 13-28 58-84 2-14
Gerresheimer Glas AG, Heyestraße 178, Düsseldorf
Porculan Dobro 3,0 72-77 2-8 20-21
Mramor, poliran Dobro 7,3-10 30-71 3-8 24-65 VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH, Viktoriaallee 3 - 5 , Aachen
Mramor, natopljen Dobro 3-5 27-54 12-40 11 - 49 Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za
Alabaster Dobro 11,2-13,4 49-67 17-30 14-21 uporabu bez daljnje obrade. Ono je jasno prozirno, bezbojno, jed-
Karton, slabo obojen Dobro 69 8 23
nolike debljine, obostrano ravnih sjajnih površina. Svjetlopropus-
Pergament, neobojen Dobro 48 42 10
41 22
nost je 91 - 93%.
Pergament, obojen svjetlo žuto Dobro 37
Pergament, tamno žut Dobro 36 14 50
Svila, bijela 28-38 61-71 1 Klasifikacija:
Svila, obojena 5-24 13-54 27-80 Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249, za stambene i
Pamučna tkanina 68 28 4 uredske prostorije.
Resopal, toniran 1,1-2,8 32-39 20-36 26-48 Klasa 2: građevno staklo za tvornice, skladišta, podrumske i ta-
Pollopas, svjetao 1,2-1,6 46-48 25-33 21-28
vanske prozore.
Celon, bijel (zamućen) 1,0 55 17 28
Celon, žut (zamućen) 1,0 36 9 55 Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase.
Celon, plav (zamućen) 1,0 12 4 84
84
Primjena' ostakljenje prozora, izloga, vrata, razdjelnih stijena,
Celon, zelen (zamućen) 10 12 4
Kristalno staklo 6-8 8 88 4 namještaj, sigurnosno staklo, dvostruke ploče. Dodatna obrada:
Armirano staklo 6-8 9 74 17 brušenje, nagrizanje, matiranje, pečenje, oblaganje, bojenje, savi-
Sirovo staklo 4-6 8 88 4 janje. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama, kao
Staklo za zaštitu od sunca 2,0 6 38 56
obloženo staklo, staklo za suhe ploče, automobilsko staklo, sigur-
(zeleno)
nosno staklo.
(9) Svjetlosno - tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo

152
 STAKLO
IZOLACIJSKO STAKLO
Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od
dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo, zrcalno staklo,
lijevano staklo, ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim
međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom. Višestru-
ko izolacijsko staklo pruža, ovisno o izvedbi, visoku termoizolaciju
i/ili akustičnu izolaciju (npr. akustično izolacijsko staklo, staklo za
zaštitu od sunca, spregnuto staklo s međuslojem). U međuprostoru
Kompaktno staklo sa Od dvije Od tri staklene ploče
se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin. S obzirom na različitost rub-
zavarenim rubom staklene ploče nih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izola-
© Izolacijsko staklo cijsko staklo © A , lemljeno izolacijsko staklo © B, izolacijsko
staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.
Zrak u Zrak u
prostoriji
Zrak u
Višesloj no izolacijskt staklo Dd k vrijedn.
prostorijj_ prostoriji
Opadanje + 2 1 ° [Opa- 11° +21°
k-Wert
danje
JOpadanje 8'
SZR 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da W/m2 K*
23° Staklo ^13°
Staklo + 1 0 °
4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm
Širina u cm 141 185 185 300 300 300
Visina u cm 240 300 500 500 500 500
Staklo
-2° 8 Površina m2 3,4 3,4 3,8 8,0 10,0 10,0 3,2
Izvana Izvanai fevjna
naJ: Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
10° - 10'
Ukupna debljina u mm 16 18 20 24 28 32

(2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog, izolacijskog i trostrukog ostakljenja Širina u cm 141 245 280 300 300 300
Visina u cm 240 300 500 500 500 500
10 Površina m2 3,4 6,0 8,0 10,0 10,0 10,0 3,1
Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
Ukupna debljina u mm 18 20 22 26 30 34
Širina u cm 141 245 280 300 300 300
Visina u cm 240 300 500 500 500 500
12 Površina m2 3,4 6,0 8,0 12,0 12,0 10,0 3,0
Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
Ukupna debljina u mm 20 22 24 28 32 36
Tolerancije debljine u mm ± 1,0 ± 1,0 ±1,0 ± 1,0 ± 1,0 ± 1,0
Tolerancije veličine u mm ± 1,5 ±2,0 ±2,0 ±2,0 ±2,0 ±2,0
Masa kg/m2 20 25 30 40 50 60

(5) Dvostruko izolacijsko staklo

Podaci OPTIFLOAT u mm 4 4 4 5 5 5 4 4 4 5 5 5
SZR u mm (8,5) (8,5) (8,5) (8,5) (6) (6) (6) (6)
k-vrijednost (W/m2 K)* 1,9 1,9 2,0 2,0

Propusnost svjetla % 74 72 74 72

Debljina elemenata u mm 29 32 24 27

Max. duljina stranice u cm 141x 240 180x240 141x240 180x240

Min. dimenzije u cm2 24x24 24x24 24x24 24x24

Odnos stranica 1:6 1:6 1:6 1:6

Max .površina u m2 3,4 3,4 3,4 3,4

Masa u kg/m2 ca. 30 ca. 38 ca. 30 ca. 38

Tolerancija deblj.:-1 mm / +2 mm 'Ispitano prema DIN 52619
Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi Tolerancija vel. ±2,0 mm

Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) (6) Trostruko izolacijsko staklo

Dulja stranica u cm (širina)

0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500
Dulja stranica u cm (širina)
50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500
Preporuka za debljinu 2 0 m ( = 1,2 kN/m 2 1200
vanjske i unutarnje staklene Pa)
ploče kod izolacijskog stakla
visine ugradbe do 8 m
(opterećenje vjetrom = 0,75
kN/m 2 odn. 750 p a )

(?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m

153
Sloj z a zaštitu od
sunca ~~
SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO
Upadno
zračenje
100% Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do
Refleksija
780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog
Transmisija
svjetla prema
svjetla
oka izraženu u postocima, DIN 67507.
i2D

Refleksija
zraCenja Transmisija zračenja
> Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u posto-
cima.
prema van 14%
Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169:
Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje,
Sekundarna o Ra > 80 = dobra reprodukcija boje
predaja ,

i> Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280

do 380 nm, DIN 67507 u postocima.
Solarnoizolacijsko staklo © Solarnoizolacijsko staklo
zlato 30/17
Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do
2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundar-
ne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra, DIN
1) k- vrijedn. W/m K

Propusnost ukupne
propusnost svjetla

67507.
Brojčana oznaka
Refleksija svjetla

Prosječni faktor

max. dimenzije
u
Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. Faktor b
selektivnost S

o
izvana/iznutra

propusnosti b

c
vi
3
CL
je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema pro-
(12 mm)

energije

O „
cmxcm
lazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od
RL %

O.Ž?
Tl %

g %

Q. §
F Dl- 87%.
Titan w .. • gu(%)
66/43 | 66 | 21 | 18 | 17 | 1,4 | 43 | 0,49 | 1,53 | 260x500
Vrijedi odnos: b = 0 _. 0/
0//0
Auresin
66/44 66 15 11 7 1.4 44 0,50 1,50 240x340 Brojčana oznaka selektivnosti S. S = T L /g. Visoka vrijednost S po-
50/32 50 19 16 9 1.5 32 0,37 1,56 240x340 kazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj pro-
49/32 49 38 36 10 1.4 32 0,37 1.53 260x500
45/39 45 30 17 11 1.5 39 0,45 1,15 240x340 pusnosti energije (g).
40/26 40 32 22 8 1.3 26 0,30 1.54 240x340
39/28 39 26 11 9 1.4 28 0,32 1,40 240x340 Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koli-
Zlato ko se energije gubi prolazom kroz staklo. Što je njegova vrijednost
40/26 40 25 36 11 1,4 26 0,30 1,54 240x340 manja, manji je gubitak topline. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi
30/23 30 18 40 11 1,4 23 0,26 1,30 240x340
Srebro
o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili
50/35 50 40 35 14 1.4 35 0,40 1,43 240x340 plemeniti plin). Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu, vrijednost
50/30 50 37 34 18 1.3 30 0,34 1,67 260x500 k poboljšava se slojevima plemenitih kovina. Navedene vrijednosti
49/43 49 36 22 14 1.5 43 0,49 1,14 240x340
48/48 48 39 21 13 1,5 48 0,55 1,00 240x340 k, DIN 52619, odnose se na SZR širine 12 mm.
37/32 37 40 14 8 1.5 32 0,37 1.16 240x340
36/33 36 46 26 8 1.4 33 0,38 1,09 240x340 Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. Pri
36/22 36 48 45 9 1,2 22 0,25 1,64 240x340 neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toni-
15/22 15 26 42 8 2.6 22 0,25 0,68 200x340
Bronca ranje većine stakala koje je, ovisno o tipu, sivo ili umbralno. To se
49/33 49 16 35 12 1,4 33 0,38 1,48 240x340 može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene
36/26 36 26 46 8 1,4 26 0,30 1,38 240x340 prozore.
Neutralno
Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska sta-
51/39 51 11 30 15 I 1,6 | 39 0,45 1,31 240x340
51/38 51 16 10 18 1,6 38 0,44 1,34 300x500 kla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spek-
Zeleno tralni sastav. Reprodukcija boja označava se indeksom "R".
37/20 37 25 36 3 1,4 20 0,23 1,85 260x500
38/28 38 34 17 8 1,4 28 0,32 1,36 240 x 340
Sivo IZOLACIJSKO STAKLO - VIŠENAMJENSKO STAKLO
47/51 47 6 22 27 2,9 51 0,59 0,92 240x340
43/39 43 7 17 18 1,5 39 0,45 1,09 240x340 Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za
ČUDO 78 15 15 98 3,0 72 0,83 1,08 ostakljenje visoki i brojni zahtjevi, zaštita od topline, zvuka, Sunca,
(za uspor edbu)
požara, zaštita objekata, osoba i okoliša, estetika u oblikovanju.
(3) Solarnoizolacijsko staklo U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji
se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.
Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi
SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO
sjedinjuje više zaštitnih namjena.
Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim više-
uz istodobno što manju propusnost ukupne energije. To je omo- namjenskim izolacijskom staklom; ipak, standardno višenamjensko
gućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na staklo ne postoji. (4)
unutarnju stranu prema prostoru između stakala. Osim dobrih
svojstava solarne izolacije, takvo staklo s vrijednostima k 1,2
W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolaci-
je. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima,
nude se mnoge mogućnosti oblikovanja, uz dopunu pomoću prik-
ladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. Solarnoi-
zolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim
Vrijednost energ.

staklom, jednostrukim sigurnosnim staklom, spregnutim sigurnos-

Termoizolacijska

Zaštita okoliša
Solarnoizolac.
Sastav stakla

Reprodukcija
vrijednost ky-

vrijednost g-
SZR staklo

izolacija Rw

nim staklom, oklopnim izolacijskim staklom, lijevanim staklom / or-

bilanca k-
elemenata

Akustična

sigurnost
boje RaD
Debljina

Estetika
Pasivna

namentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. Nije moguća

kombinacija s armiranim staklom.
Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom bro- mm mm W/m z K % W/m*K dB - - - _
jčanih vrijednosti oznaka, od kojih prva daje propusnost svjetla a ESG 26 1,2 43 0,68 36 98 da da da
6/16/4
druga propusnost ukupne energije u postocima. Primjer: auresin
(= modro) 40/26. (?) Višenamjensko staklo - primjer

154

JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG)
"ESG" je prednapeto staklo. Prednapon se postiže termičkom ob-
radom. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrija-
vanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. Suprot-
no float - staklu, od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhoti-
ne, od "ESG" nastaju mali komadići, najčešće tupih rubova, pa je
opasnost od ozljeda bitno smanjena. Osim toga se "ESG" odlikuje i
drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar, te po-
stojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150
K). Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara
lopte; školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razlo-
ga; u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta, vrata i razdjel-
ne stijene. Područje u cijelosti ostakljene fasade - parapetna stakla
DIN 18516 dio 4. - ograde, staklo se upotrebljava kao stubišna i bal-
konska ograda radi osiguranja od pada. Naknadna obrada "ESG"
nije moguća. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla.
"ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencional-
nim izolacijskom staklom -» (?)
STAKLO
SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA,
DIN 52290
Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji
može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada.
Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB - folijom.
Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB - folijom
izvodi se standardnim ili pojačanim načinom.
Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom
povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. Ostakljenja DIN 52290
dijele se u sljedeće grupe:
ostakljenje otporno na proboj - slovne oznake A - B - C; ostakljenje
otporno protiv eksplozije - slovna oznaka D.
Napada se obično izvana, na vanjsko staklo. Kad je riječ o kazne-
nim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Ne
dopušta se promjena redoslijeda ugradnje, npr. okretanjem eleme-
nata - » ( 3 )

Debljine stakla u mm Klasa Sastav Deb- Težina Max. Max. Max.

ESG
otpor- ljina dimen- povr- odnos
nosti zije šina str. Primjeri primjene
kombi- Float ESG VSG
mm kg/m2 cm m2 -
nacije 4 5 6 8 10 4 5 6 8 10 6 8 10 12
Jednoslojno 9,0 21 225x400 9.0 1:10 Zgrade u naseljima
4 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x A1
200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 9/10/4 I so 23,0 32 225/400 6,0 1- 6 za jednu ili viiše obitelji
Debljina stakla u mm

5 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x Jednoslojno 9.5 22 225x400 9,0 1:10 Usamljene privatne
240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 A2
9,5/10/4 Isc 24,0 33 225/400 6,0 1 6 zgrade
6 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x
Jednoslojno 10,0 23 225x400 9,0 1:10 Stambene zgrade s viso-
240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A3
10/10/4 I so 24,0 34 225X40C 6,0 1 6 kovrijednom opremom
8 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x i usamljene zgrade za odmor
240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360
Jednoslojno 11,0 24 225x400 9,0 1:10 Vile, posebno ugroženi
10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x DH 4
240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 11/10/4 Iso 25,0 35 225x400 6,0 1:6 objekti

Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim Gore navedene max. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se de-
opterećenjima u DIN 1055 blja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Kod jednoslojnih A-tipova max. dimenzije
predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na
© Max. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm vanjskoj strani.

® Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta

SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG)
U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float - stakla ili više njih čvrsto
spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili po-
moću više njih. Prozirnost, koja je za staklo uobičajena, neznatno
se smanjuje, ovisno o debljini. VSG je staklo koje veže krhotine; pri OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE
lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. Žilavo elastična folija Prema DIN-u 52290 dio 3., ostakljenost protiv probijanja dijeli se
otežava probijanje, čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 - B3, s rastućim stupnjem
se probijanje i provala). U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara sigurnosti -> (4)
prostor. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina, Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određiva-
škola i dječjih vrtića, djelomično i obavezna primjena. Osim što osi- nje premije osiguranja.
gurava od provale, VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad
glave", pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -»
Klasa Sastav Deb- Težins Max. Max. Max.
<D- otpor- ljina dimen- povr- odnos Dodat,
nosti zije šina strani« učinak Primjeri primjene
mm kg/m2 cm m2 -

VSG Debljine stakla u mm

Jednoslojno 17 40 225x30C 6,75 1:10 C 1 SA Trgovine foto i video
B1
Kombi- Float ESG VSG 9/10/4 Iso 32 54 225x30d 6,0 1 6 priborom, ljekarnice,
dijelovi robnih
nacije 4 5 6 8 10 4 5 6 8 10 6 8 10 12 kuća. računski centri
6 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x Jednoslojno 21 52 225x300 6,75 1:10 C 2 SA Galerije, muzeji, antikvari-
Debljina stakla u mm

240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 B2
9,5/10/4 Is ¡37 66 225x30C 6.0 1. 6 jati, robne kuće, psih. klinike
8 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x
240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 Jednoslojno 28 66 225x300 6,75 1:10 C 3 SA Draguljarnice, krznarije
B3
28/10/5 Isc 43 80 225x300 6,0 1 6 kazneno - popravne usta-
10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x
nove, energet. centrale
240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400
12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x
SA = pojava krhotina
240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400
Gore navedene max. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se deblja stakle-
Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim na ploča ugradi s vanjske strane.
opterećenjima u DIN 1055

(ž) Max. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm (?) Ostakljenje otporno na proboj

155
 STAKLO
SIGURNOSNO STAKLO SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN
52290
Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T)
Da bi se odredila premija za zaštitne objekte, Savez osiguravatelja Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 -
objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja proval- D3 imaju, prema tipu, i sigurnosna obilježja protiv probijanja, sloma
nih ostakljenja (EH). Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis. i proboja metkom. Klasa otpornosti protiv eksplozije, navedena za
Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kate- neki tip stakla, vrijedi samo ako mu je površina «1 m2
gorija: EH01-02-1-2-3.
Koja je kategorija potrebna za određeni objekt, ovisi o okolnostima.
O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.
Klasa Sastav Deb- Težina Max. Max. Max. Dodatni
otpor- ljina ^dimenzija povr- odnos učinak
nosti šina stranica
Klasa Sastav Deb- Težina Max. Max. Max.
otpor- ljina dimen- povr- odnos mm kg/m2 cm m2 -

nosti zija šina stranica Primjeri primjene

Jednoslojno 11 24 90 x 110 1,0 16
D 1 A3
mm kg/m2 cm m2 -
6/8/11 Iso 25 40 90 x 110 1,0 16
Jednoslojno 10 23 225x300 6,75 1:10 Zgrade u naseljima za 90 x 110 16
Jednoslojno 17 40 1,0
EH 01 D2 B1/C1 SA
10/10/4 I so 24 34 225/300 6,00 1 6 jednu ili više obitelji 6/8/17 Iso 31 57 90 x 110 1,0 16
Jednoslojno 11 24 225x300 6,75 1:10 Jednoslojno 28 66 90 x 110 1,0 16
EH 02 Vile, posebno ugroženi D3 B3/C3 SA
11/10/4 Iso 25 35 225/300 6,00 1: 6 objekti 6/8/28 Iso 42 83 90 x 110 1,0 16
Jednoslojno 18 39 225x300 6,75 1:10 Trgovine foto i video
EH 1 priborom, ljekarnice, (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju
18/10//5 Isc 33 52 225/300 6,00 1 6 dijelovi robnih kuća,
računski centri
Jednoslojno 25 51 225x300 6,75 1:10 Galerije, muzeji, antikva-
EH 2 rijati, robne kuće, psihi-
25/10/5 Iso 40 63 225/300 6,00 1: 6 jatrijske klinike STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU © - ©
Jednoslojno 36 78 225x300 6,75 1:10 Draguljarnice, krznarije,
EH 3 kazneno - popravne
36/10/5 Iso 51 91 225/300 6,00 1 6 inst., energet. centrale Asimetrični sklop staklenih ploča A) Težina ploče: akustična izola-
cija obično raste s težinom plo-
© Zastakljivanje otporno na proboj s VdS - certifikatom če.
B) Što je sastavljeno staklo ela-
stičnije (npr. veza ploča lijevan-
om smolom) bit će obično i
Ostakljenja otporna na proboj metka, DIN 52290, oklopno staklo na-
učinak izolacije veći.
jveće sigurnosti od napada na život. To se staklo ugrađuje tamo gdje
Debljina vanjske i unutarnje
se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. Po- Ispuna
plinom staklene ploče ne smije biti jed-
stoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. Osim toga se razlikuju sta-
naka. -> @
kla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2)
Što je razlika veća, najčešće je
Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višes-
veći i učinak izolacije.
lojnog asimetričnog VSG, svi tipovi stakla imaju i povećanu otpor-
(4) Staklo za akustičnu izolaciju
nost protiv provale. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iz-
nosi 500 kg; jednoslojna izvedba 600 kg.

Tip Sklop Deb- Težina k-vri- Propus Opć. g - vri- Akusti- Max. Max. Max. Shading
izvana ljina jednost nost reproduk- jednost čna duljina povr- odnos koef.
SZR ispunj. svjetla cija boje, izolacija stranica šina stranici
iznutra plinom indeks R w

prozirnost

Klasa Sastav Debljina Težina Max. Max. Max. mm mm kg/m 2 W/m2K % - % dB cm m2 - -

otpornosti dimenzija povr- odnos
šina stranica 37/22 6/12/4 22 25 2,9 82 97 75 37 300 4,0 16 0,86

mm kg/m2 cm m2 -
39/24 6/14/4 24 25 2,9 82 97 75 39 300 4,0 1:6 0.86

Jednoslojno 17 37 225 x 300 6,75 1:10 40/26 8/14/4 26 30 2,9 81 97 72 40 300 4,0 1:6 0,83
C 1 SA 32 54 1 6
17/10/5 Iso 225 / 300 6,00 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 3,0 43 0.79
35 80 96 69 300 4,0 1:6"
Jednoslojno 28 66 225 x 300 6,75 1:10
SF 64 1 6
4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 35 3.0 80 96 69 44 300 4,0 1.6* 0.79
19/10/9 Iso 38 225 / 300 6,00
Jednoslojno 23 52 225 x 300 6,75 1:10
SA (5) Staklo za akustičnu izolaciju
C2 11/10/10 Iso 31 48 225 / 300 6,00 1 6
Jednoslojno 34 83 225 x 300 6,75 1:10
SF 93 1 6
28/10/11 Iso 49 225 / 300 5,30
64 Tip Sklop Deb- Težina k-vri Propus Opć. g - vri- A^usti- Max. Max. Max. Shading
Jednoslojno 28 225 x 300 6,75 1:10
C3 SA 69 1: 6
izvana ljina jednost nost reproduk- jednost čka duljina povr- odnos koef
11/10/19,5 Iso 40 225 / 300 6,00 SZR ispunj. svjetla cija boje, izolacija stranica šina stranica
iznutra plinom indeks Rw
Jednoslojno 50 122 225 / 300 4,90 1:10
SF 109
prozirnosti
34/10/11 Iso 55 225 / 300 4,50 1 6
mm mm kg/m 2 W/m 2 K % - % dB cm m? - -

Jednoslojno 44 104 225 / 300 5,70 1:10 GH 9,5/ 200 x

C4 SA 90 5,50 1 6 45/30 G 30 40 3.0 78 97 64 45 6.0 1:10 0.74
17/10/21 Iso 48 225 / 300 15/6 300

Gh 10/ 200 x
Jednoslojno 70 168 225 / 300 3,60 1:10 47/36 G l 36 40 3.0 78 97 64 47 6,0 1:10 0.74
SF 20/6 300
48/10/11 Iso 69 140 210/300 3,20 1- 6
GH 10/ 200 x
50/40 Gl- 40 50 3,0 77 95 62 50 6,0 1:10 0,71
Jednoslojno 77 187 210/300 3,20 1:10 20/10 300
C5 SA 75 156 3,20
32,5/10/32,5 Iso 225 / 300 1 6 GH 12/ 200 x
53/42 Gl- 42 55 3,0 75 95 60 53 6.0 1.10 0,69
20/10 Gl- 300
Jednoslojno 77 187 219/300 3,20 1:10
SF 156 GH 20/ 200 x
32,5/10/32,5 Iso 75 225 / 300 3,20 1 6 55/50 Gl-
20/10 G l
50 75 3,0 72 93 54 55
300
6.0 1:10 0.62

Oklopno staklo - zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju

156
 Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko Max. Max. STAKLO
staklo odnos dimenzije
stranica Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih, od
Struk tura pri
12 m m bočnih dijelova i nadsvjetla. Ostale mogućnosti: klizna vrata, harmo-
mm Pruganje Strana SZR cm
nika-vrata, segmentna ili kružna vrata. Isporučuju se u raznim struk-
Staro - niemačko Žuta i bijela 4 A X 1:6 150x210

Staro - njemačko k - kraći

turama i bojama. Nude se standardne i posebne dimenzije. Dimen-
« x
rub na < 2 5 cm 3ijela, žuta, bronca, siva 4 1:6 150x210 zije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični do-
Gotsko staklo Žuta i bijela 6 » 0 1:6 150x210
vratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) - ( f ) . Pri nasilnom
Cinčila Bronca i bijela 4 A X 1-6 156 X 2 1 3

4
razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili
Kroko 129 Bijela « 0 1:6 156 X 2 1 3

Delta Bronca i bijela 4 « x 1.6 156x213

više labavo drže na okupu. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12
Difulit 5 9 7 Bijela 4 X x 1:6 150x210 mm. Prema statičkim zahtjevima, mogu biti potrebna i ukrućenja.
Difulit, armiran 5 9 7 Bijela 7 X X 1:10 150x245

Arm. staklo s parom mreža^ Bijela 7 x x 1:10 186 x 3 0 0

Arm. staklo s parom mreža^) Bijela 9 x x 1:10 150 X 2 4 5

Armirani okulit Bijela 9 x 0 1:10 1 5 0 x 300

Armirani ornament 187

(abstracto) Bronca i bijela 7 • 0 1:10 180x245

Armirani ornament 521, 5 2 3 Bijela 7 x 0 1:10 180x245

Armirani ornament
Flora 0 3 5 + Neolit Bijela 7 A „ 1:10 180x245

Edelit 504, d v o - i j e d n o s t r a n Bijela 4 A x 1-6 150x210

Flora 0 3 5 Bronca i bijela 5 A x 1:6 150x210

Lijevana antika Žuta, siva i bijela 4 x x 1:6 150x210

Lijevana antika 1074, 1082, 1086 Siva 4 X X 1:6 126x210

Karolit dvostran Bijela 4 A X 1:6 150x210

Katedral krupno i
sitno kovano Bijela 4 « « 1:6 150x210

Katedral 102 Žuta 4 x x 16 150x200

Katedral 1074, 1082, 1086 Siva 4 x X 1.6 150x210

Pleter Žuta i bijela 4 A 0 1:6 150x210

Kugelit 0 3 0 Bijela 5 A x 1:6 150x210

Listral Bijela 4 A 0 1:6 150 x 2 1 0

Maya Bronca i bijela 5 x 0 1:6 156 x 2 1 3

M a y a matirano Bronca i bijela 5 « 0 1-6 156 X 2 1 3

Neolit Bijela 4 A 0 1:6 150x210

Niagara Žuta, bronca i bijela 5 A 0 1:10 156 X 2 1 3

Niagara matirano, glatko Bijela 5 A X 1:10 156x213

O r n a m e n t 134 (Núcleo) Bronca i bijela 4 A X 1:6 150x210

O r n a m e n t 178 (Silvit) Bronca i bijela 4 A X 16 150x210

Ornament 187 (Abstracto) Žuta, bronca i bijela 4 • 0 16 150x210

Ornament 502, 504, 5 2 0 Bijela 4 x X 1:6 150x210

O r n a m e n t 521, 5 2 3 Bijela 4 x 0 1:6 150x210

Ornament 523 Bijela 4 X X 1:6 150x210

Ornament 528 Bijela 4 X 0 1:6 150x210

Ornament 550, 552, 5 9 7 Bijela 4 x x 1:6 150x210

Patio Bronca i bijela 5 A 0 1:10 156x213

Sirovo staklo, kovano Bijela 5 x x 1:10 186x300

Sirovo sstaklo, kovano Bijela 7 x x 1:10 186x450

Tigris 0 3 3 Bijela 5 A x 1.6 150x210

Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = *

©
se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. s a m o izvana = V
Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. proizvoljno = * dvokrilne kombinacije vrata
1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. odnos strana 1 3

© Kombinacije lijevanog stakla

Veličina I Veličina II Veličina III

Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem obli-
Vanjska mjera krila 709 x 1972 mm2 834 x 1972 mm2 959 x 1972 mm2
kuje određena struktura površine. To staklo nije jasno prozirno. -> standard
© Mjere žljeba
dovratnika
716 x 1983 mm2 841 x 1983 mm2 966 x 1983 mm2
Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica,
Zidarska mjera 750 x 2000 mm2 875 x 2000 mm2 1000x2000 mm2
zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. Ornamentirano lije-
vano staklo klasificira se kao: ornamentno, staklo bijelo ili obojeno;
Posebne dimenzije su moguće do veličine od:
sirovo staklo bijelo; armirano staklo bijelo ili obojeno. Gotovo svako
1000x2100 mm2
komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacij- 1150x 2100 mm2
sko staklo -> 0
(4) Staklena vrata - dimenzije DIN 18111
Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana, kako bi se spoj
rubova mogao besprijekorno izvesti. Radi lakšega se čišćenja struk-
turirana strana okreće prema SZR. To je moguće samo ako je struk-
Vrsta stakla Debljina stakla Max. dimenzije Tolerance
tura plitka. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji debljine
kao float - staklo, ESG, VSG, niti s obloženim termoizolacijskim i so- mm mm2 mm
larnoizolacijskim staklom. Sjajno, sivo, bronca 10 2400 x 3430 ±0,3
12 2150x 3500*
10 2400 x 3430
OPTIVVHITE® ±0,3
Vrsta stakla Nominalna Tolerancije Max. dimenzije 10 2150x 3500*
debljina (cm x cm)
mm mm 10 1860x 3430
Struktura 200 ±0,5
10 1860x 3500*
Vrtno prozirno 3 ±0,2 48x 120 73x 143
CO CO

staklo 46 x 144 73x 165 Bambus, činčila, 1700x2800

±0,5
(normativne mjere) 4 ±0,3 60x 174 60x200 sjajno/bronca 1700x 3000*

(2) Vrtno prozirno staklo (5) Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima)

157
 STAKLO
r-4—1
i Ili.
i DIN 4242, 1055,4102-3,18175
5
b b b Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dva-
c a a a a
ju dijelova pod pritiskom. Pri tome međuprostor ostaje hermetički
A c
zatvoren. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i pro-
zirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. Blokovi se mogu
A = n, b + n2 a | n, = broj blokova (b)
n2 = broj reški (a) proizvesti u raznim dimenzijama, bez obloge, s oblogom izvana ili
B = A+ 2 c
iznutra, bijelo ili u boji. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. To su
H =A+ c + d c = 8,5 cm
d = 6,5 cm npr. svijetle razdjelne stijene, pregrade prostorija (gimnastičke i
Formule za određivanje min. zidarske mjere otvora sportske dvorane), prozori, rasvjetne trake, balkonske ograde i ter-
asne stijenke. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G
Normativne mjere za zidove od
staklenih blokova 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne po-
vršine 3,5 m 2 , prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokut-
2 nika. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema
«¿JL™, DIN-u 4242, pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijs-

H
4 1
1
a
«
ka opterećenja. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija,
dobra svjetlopropusnost (do 82%); u skladu s dekoracijom mogu biti
prozirni do blistavi, difuzni i matirani, povišene čvrstoće protiv
udara. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mor-
I tu k = 3,2 W/m 2 K,u vapnenom mortu k = 2,9 W/m 2 K .

Ugradba u okvirni žljeb u zidu n •0,8 cm m s

— Min. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm
6 5 c m min. polumjer
1- Klizna reška Reške <1,0 ne smiju se armirati
11,5 c m
2- Dilatarijska reška,
npr. tvrdi spužvasti Nominalna mjera
materijal staklenog bloka 11,5 cm 19,0 cm 24,0 cm
3- Trajno elastično
brtvljenje 105 c m min. polumjer ^ i r i n a r e š k e

4-Žbuka 19,0 cm od 1,5 cm 200,0 cm 295,0 cm 370,0 cm

5-Alum. prozorska > 0 8 ( Širina reške
c = 1,8 c m ' j
klupčica od 1,8 cm 95,0 cm 180,0 cm 215,0 cm
6- Metalni držač,
L profil 135 cm min. polumjer Širina reške
7 - Sidro ili čep c = 1,5 c m " 24,0 cm od 2,3 cm 65,0 cm 105,0 cm 135,0 cm
Ugradba s jednostr. unutar, oslanjanjem
i 2 I (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova

Dimenzije Težina Komada Komada Komada

mm kg za m 2 u kutiji na paleti
115x115x80 1,0 64 10 1.000

Ugradba u ravnini fasade s L - držačem

146x 146x98 1,8 42 512
Tlocrti 6" x 6" x 4"

(2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 190x 190x50 2,0 25 504

190x 190x80 2,3 25 10 360

190x190x100 2,8 25
1-Klizna reška
2-Dilatacijska reška, npr.
tvrdi spužvasti materijal
3-Trajno elastično 197x 197x98 3,0 288
brtvljenje mm 8" x 8" x 4"
4-Žbuka
5-Alum. prozorska 240x115x80 2,1 32 10 500

Detalj ugla u tlocrtu

klupčica
6 - Metalni U - profil
7-Metalni L-profil
[JL 240 x 240 x 80 3,9 16
8- Sidro ili čep

300 x 300x100 7,0 10 128

Ugradba s U - profilima i izvana postavljenom termoizolacijom

S
\QJ Dimenzije staklenih blokova

Nearmirapi zidovi od staklenih blokova

1-Klizna reška Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7)
2-Dilatacijska reška, npr. smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. Zbok kon-
tvrdi spužvasti materijal
3-Trajno elastično brtvljenje struktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242.
4-Žbuka
5-Metalni U -profil
6-Sidro ili čep
Dimenz ije zida Optereć.
Raspored reški Debljina Manja stranica Veća stranica vjetra
Tlocrt mm m m kN/m2

Kontinuirane >1,5
>80 <1,5 <0,8
Pomaknute <6,0

© Priključak na unutarnji zid

pomoću U - profila Presjek l I
(7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova

158
 220 ^
6H
STAKLO
lNP2 I J41 K 22/41/6 218
232
Profilno građevno staklo je lijevano staklo, proizvedeno kao U - pro-
fil. Prozirno je, s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament
250 I SP 2
J I ' 60 K 22/60/7
504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.
|NP 26 J41 K 25/41/6 Nema posebnih zahtjeva pri održavanju. Prikladno je za okna di-
7 k- -H 7
262
zala i ostakljenje krova. Nema blještavila u prostorijama. Posebni
I SP 26 1 JöO K 25/60/7
319 tipovi: profilit-bronca, Cascade, Topas, Amethyst. Termoizolacijsko
6H- -H6
, 262
staklo Reglit i Profilit "plus 1,7", presvučeno slojem metalnog oksi-
|NP 3 J J41 K 32/41/6
331 da, postiže vrijednost k = 1,8 W/m 2 K.

6 H-
486
—H6
K50/416
J I60 K32/60/7 Solarnoizolacijsko staklo: tip R - "jantar" I P - "antisol" omogućuje
zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i ap-
|NP 5 J I 4 1 sorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja. Reduci-
NP/SP = Reglit
K = Proflit ran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt stakleni-
(T) Profilno građevno staklo - presjeci DIN 1249 ka. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena. Za ostakljenje sports-
kih prostorija, gdje su stakla izložena udarcima, treba primijeniti
v
L_ V V Reglit SP2 /Profilit - K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN
V j
Gornji rub I II III
18032) bez žičanog uloška. Reglit/Profilit dopušta se kao vatro-
otvora za do do do do do do do do do zaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102. Normalni i specijalni profi-
osvjetljenje 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m

Tip stakla - > (T L* L* L* L* L* L* L* L* L-

li mogu biti i uzdužno armirani žicom.
NP 2 3,25 2,55 2,20 4,35 3,45 2.95 4,60 3,65 3,10
K22/41/6
NP 26 3,05 2,40 2,05 4,10 3,25 2,75 4,35 3,45 2,90
K25/41/6
5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60)
NP 3 2,75 2,20 1,85 3,70 2.95 2,50 3,90 3,10 2,65
K32/41/6
NP 5 2,30 1,80 1,55 3,05 2,40 2,00 3,25 2,55 2,15
I—i ' :
K50/41/6

SP 2 5,15 4,05 3,45 6,65 5,45 4,65 7,00 5,75 4,90 fL J ^"j65(85)
K22/60/7
SP 26 4,85 3,85 3,25 6,55 5,15 4,40 6,90 5,45 4,65 2,5
K25/60/7
K32/60/7 4,40 3,45 2.95 5,85 4,55 3,90 6,20 4,90 4,15

(2) Zatvorena zgrada (0,8 1,25 g)

Ö J gLLio A = nominalna mjera + reška
B = vanjska mjera okvira
Dvoslojno ostakljenje
H = vanjska mjera okvira
(visina)
h/a = 0 , 2 5 ; - ( 1 , 5 q) H/a = 0,5; - ( 1 , 7 q) L =duljina stakla

r-Vi = višekratnik od 2 5 cm
Vis. iznad ter r - « - .
Gornji rub otv. do do do
«—i

do do do do do do do do
71 H i
Jednoslojno ostakljenje r —
L/
• *
JŽT n = broj traka
Određivanje širine i visine:
za osvjetljenje 8 m 20 m 100 rn 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m
[i 2 . 5 2.5 Širina B = n A + 5 cm.
Tip stakia-Ö^ L* L* L* L* L* L* L" L* L* L* L* L* Wsina
65(85) H = L + 4 cm
NP 2 2,60 2,10 1,75 3,75 2,95 2,50 2,45 1,95 1,65 3,50 2,75 2,35
K22/41/6
(ö) Mjere ugrađivanja
NP 26 2,50 1,95 1,70 3,50 2,80 2,35 2,35 1,85 1,60 3,30 2,65 2,20
K25/41/6
NP 3 2,20 1.75 1,50 3,15 2,50 2,15 2,10 1,65 1,45 2,95 2,35 2,00
K32/41/6
NP 5 1,85 1,45 1,25 2,60 2,10 1,75 1,75 1,35 1,15 2,45 1,95 1,65 Savijeno staklo -» QQ
K50/41/6
a) Savijanje u obliku kružnih
SP 2 4,20 3,30 2,80 5,95 4,65 3,95 3,95 3,10 2,65 5,55 4,40 3,70
K22/60/7 isječaka sa ili bez ravnih
SP 26 3,95 3,10 2,65 5,60 4,40 3,80 3,70 2,90 2,60 5,25 4,15 3,55
K25/60/7 dijelova
K32/60/7 3,60 2,80 2,40 5,00 4,00 3,40 3,35 2,65 2,25 4,75 3,75 3,20
b) Dvostruko savijanje s
L = duljina staklenih traka u metrima
(3) Otvorena zgrada jednakim ili promjenljivim
polumjerom savijanja
c) Stožasto savijanje
Propusnost svjetla: jednoslojno do 89%
dvoslojno do 81 % d) Savijanje S - oblika
Akustična izolacija: jednoslojno do 29 dB e) Savijanje U - oblika ili slično,
dvoslojno do 41 dB
trosiojno do 55 dB sa ili bez ravnih dijelova
jednoslojno k = 5,6 W/m2 K
Termička izolacija: dvoslojno NP k = 2,8 W/m 2 K
SP k = 2,7 W/m2 K (7) Oblici savijanja
©

Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla

T s r g h Razvij, dulj.
r n r r - i m
A = jednoslojno, rebra izvana " -rr" "niti 80-300 40-150 0-100 40-190 126-501

( n m ifirn s m 9 h Razvij, dulj.

B = jednoslojno, rebra iznutra 100-340 20-260 0-100 40-140 146-506

i T T - i T T S v i s g h Razvij, dulj.
c = jednoslojno rebra iznutra i izvana
C 80-200 7-183 33-200 112-464

r rr—n stfüTVT s m Razvij, dulj.

D = jednoslojno, rebra izmjenično
160-340 20-200 308-488
i m m n " P I P I
E-l = dvoslojno, promjenjljivi oblici s h R Razvij, dulj.
(5) Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja
(mjere u mm)
140-300 60-100 71-163 202-382

159
 STAKLO
AKUSTIČNA IZOLACIJA
Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom
Čelik težinom stijene od staklenih blokova sa:
/ Čelični 1,00 kN/m2 pri debljini od 80 mm
'okvir
1,25 kN/m2 pri debljini od 100 mm
— Gipskarton 1,42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. Priključeni ele-
Građ. ploče
menti građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. Kon-
strukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je pot-
rebna povišena zaštita od zračnog zvuka. Pri povišenim zahtjevima
za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se
osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima, sa što manjim
© Ostakljenje klase vatrootpornosti "G"
prozorima, otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde.
Obratiti pažnju na DIN 4109, akustična izolacija u visokogradnji. Vri-
PROTUPOŽARNO STAKLO jednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DIN-
Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo u 52210. -> (7)
uvjetno koristiti. U slučaju požara float - staklo pri jednostranom Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka)
utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena, ispadaju veliki Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtje-
odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. Sve većom upotrebom
Vrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine
stakla u visokogradnji za fasade, elemente ograde i parapeta te za buke koja izvana prodire u prostoriju
razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. Prema Razina za proračun*) Prosječna najviša razina

1 danju 30 - 4 0 dB (A) danju 4 0 - 50 dB (A)

DIN-u 4102, za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj Prostorije za boravak u stanovima, sobe u
hotelima, bolesničke sobe u bolnicama noću 20 - 3 0 dB (A) noću 30 - 4 0 dB (A)
dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. Pri tome se raz- i sanatorijima

likuju sljedeće klase vatrootpornosti: 2 Nastavne prostorije, mirni pojedinačni uredi, 3 0 - 4 0 dB (A) 4 0 - 50 dB (A)
znanstvene radne prostorije, knjižnice, konfe-
G30, G60, G90, G120, G180 rencijske dvorane i predavaonice, liječničke
ordinacije i operacijske dvorane, crkve, aule
F30, F60, F90, F120, F180
3 Uredi z a više osoba 35 - 4 5 dB (A) 4 5 - 55 dB (A)
T30, T60, T90, T120, T180 4 4 0 - 50 dB (A) 50 - 6 0 dB (A)
Veliki uredi, gostionice, prodavaonice,
Klasa vatrootpornosti ,,G" šalterske dvorane

Takozvana G - stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz 5 Ulazne prostorije, čekaonice, otprema 4 5 - 5 5 dB (A) 5 5 - 6 5 dB (A)

6 Opera, kazalište, kino 2 5 dB (A) 35 dB (A)

plamena i plinova (npr. G30 = 30 minuta). Za svako "G - ostak-
7 Studio z a tonska snimanja prema specijalnim zahtjevima
ljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena
*) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina
dozvola. ->(T)
G - ostakljenja mogu se izvesti na tri načina:
armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom, najviše do
© Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice
2719

G60/G90;
složena specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla; Situacija izvora buke Udaljenost od prozora Preporučene klase akustične izo-
do osi ceste lacije za navedene vrste prostorija
prednapeto borosilikatno staklo, npr. Pyran. 1 2 3 4

Autoceste, srednja gustoća prometa 25 m 4 3 2 1

80 m 3 2 1 0
STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 250 m 1 0 0 0

Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se, kao i sve Autoceste, visoka gustoća prometa 25 m
80 m
5
4
4
3
3
2
2
1
ostale stijene od staklenih blokova, sazidati s U - profilom i bez nje- 250 m 2 1 0 0

ga, a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. Zbog ja- Državne ceste 8 m 3 2 1 0
25 m 2 1 0 0
kog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova, treba 80 m 1 0 0 0

stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mi- Županijske ceste 8 m 2 1 0 0
25 m 1 0 0 0
neralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) 80 m 0 0 0 0

Glavne prometnice u centrima Kompaktna izgradnja, 5 5 4 3

Klasa otpornosti I G 60 G 120 G 90 G 120 F 60
velikih gradova gust promet
Veličina ostakljenja u m 2 3,5 m2 2,5 m 2 9,0 m 2 4,4 m 2 4,4 m 2 Razrijeđena izgradnja 4 4 3 2
Max. visina elementa 1 3,5 m 3,5 m 3,5 m 3.5 m 3,5 m srednji do gust promet
Max. širina elementa 1 6,Om 6,0 m 6,Om 6,Om 6,0 m
Potrebna visina parapeta 1,8m 1,8m nije potreban nije potreban nije potreban
Oblik ostakljenja jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno dvoslojno
Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od
Format staklenih blokova 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 cestovnog prometa

Klase vodootpornosti staklenih blokova

FX-'
Klasa Format staklenog Vrijed. zašt. Ocijenj vel.
akustični R„ bloka m m od zračnog akust. izol
izolacije zvuka L S M R'w

6 >50dB Pogodno za dvoslojne 190 x 190 x 80 - 12 dB 4 0 dB

prozore/zidove od
2 4 0 x 2 4 0 x 80 - 10 dB 4 2 dB
staklenih blokova
240x115x80 - 7dB 4 5 dB
5 4 5 - 4 9 dB Pogodno z a plohe
od staklenih blokova 300x300x100 - 11 dB 4 1 dB

4 4 0 - 4 4 dB Pogodno za plohe Dvoslojni zid s

od staklenih blokova 240 x 240 x 80 - 2dB 50 dB

3 35 - 39 dB

2 3 0 - 34dB
1 Kutni čelik bO % b5 m m
1 2 5 - 2 9 dB
Duljina ž 100 mm, po staklenom
polju min. 4 komada 0 S 2 5 dB
2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni
z a protupožarnu primjenu

(3) Detalji ugradbe - protupožarno ostakljenje

3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od
staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema
VDI - smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova

160
 SINTETIČNI MATERIJALI
Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK),
OsannstrafJe 37, Darmstadt
Sintetični materijali kao sirovine tekući, u prahu, granulirani - dijele se u: 1
duroplaste (stvrdnuti toplinom); 2. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati);
3. elastomere (trajno elastični). Industrijska dorada kemijskim dodacima, pu-
nilima, staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode, građevne materijale i
predgotovljene elemente.
Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu:
otporni su na vodu i koroziju, ne traže održavanje, mala im je težina, obojeni su,
visoko su otporni na svjetlo, mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno nane-
seni na druga gradiva, može biti i folija na čeliku, ukočenom drvu -> (3) itd.,
lako se oblikuju i mijenjaju oblik, lako se obrađuju, niska im je toplinska vodlji-
vost. Komercijalni oblici ( T ) - (§). Dvostruke ploče s rebrima, 16 mm, širina
1200 mm, duljine 1,60 m; 2,00 m; 2,5 m; 3,0 m; 3,30 m; moguće i veće duljine.
Dvostruke ploče s rebrima, 40 mm, duljina za ostakljenje krova 2,5 m, za ver-
tikalno ostakljenje 3,5 m; svjetlopropusno -> ( 3 ) .
Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta; mora se držati međunar-
odnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale, čija su svojstva u veći-
ni slučajeva već utvrđena normama, propisima i smjernicama. Najvažniji sin-
tetični materijali za graditeljstvo, s oznakama, prikazani su u tablici:
( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. 177
ABS = akril-butadien-stiren GF-UP poliester arm. stak. vlak.
CR = kloropren IIR butilkaučuk
EP epoksidna smola MF melaminformaldehid
EPS = ekspandirani polistiren PA poliamid
GFK = sint. arm. stak. vlaknima PC = polkarbonat
PE polietilen PS polistiren
PIB = poliisobutilen PVC hart = tvrdi polivinilklorid
PMMA = polimetakrilat PVC weich = meki polivinilklorid
(akrilno staklo)
PP polipropilen UP nezasićena
poliesterska smola

Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode, gradiva i predgotov-

ljene elemente sadrže pretežno do 50% punila, armature i ostale primjese.
Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi.
Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost
temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode
i požar).
Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla, dakle za-
paljivi. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapal-
jivo), najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo), a neki klase B3 (lako zapa-
ljivo). Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjer-
nicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji.
Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo
1. Gradiva, poluproizvodi; 1.1. građevinske ploče i trake; 1.2. tvrdi pjenasti
© Sendvič - ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa materijali; 1.3. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS - laki beton); 1.4.
folije, trake, pletiva, netkani tekstili; 1.5. podne obloge, K - obložni materijali za
sportske površine; 1.6. profili (bez prozora); 1.7 cijevi, crijeva i pribor; 1.8. brt-
veni materijali, ljepila, veziva za žbuke i dr.
2. Elementi građevine, primjene: 2.1. vanjski zid; 2.2. unutarnji zid; 2.3. strop;
2.4. krov i pribor; 2.5. prozori, doprozornici i pribor; 2.6. vrata, kapije i pribor;
2.7. ležaji (oslonci).
1
14) Linearna nosiva struktura (rešetka) Plošno (ljuska) 3. Pomoćna sredstva, sitni dijelovi i d r : 3.1. oplate i pribor; 3.2. brtvene tra-
ke, trake i ploče od mekog pjenastog materijala; 3.3. pričvrsni elementi; 3.4. di-
jelovi okova; 3.5. ventilacijski pribor (bez cijevi); 3.6. ostali sitni dijelovi.
4. Kućna tehnika; 4.1 sanitarni dijelovi; 4.2. sanitarni objekti; 4.3. armature i
sanitarni pribor; 4.4. elektroinstalacija i pribor; 4.5. grijanje.
5. Oprema, uređenje; 5.1. namještaj i pribor; 5.2. rasvjetna tijela, rasvjetna in-
stalacija.
(Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska 6. Konstrukcijska primjena; 6.1 krovovi i krovne konstrukcije, svijetli krovo-
vi; 6.2. pneumatske i šatoraste konstrukcije; 6.3. spremnici za gorivo, posude,
silosi; 6.4. bazeni; 6.5. tornjevi, kamini, stubišta; 6.6. prostorne ćelije; 6.7 kuće
od sintetičnog materijala.
Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski.
r>. Sendvič - kupola Hannover (1970) Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane, pa je stoga malo opte-
Betonska ljuska f. Schott
Jena (1925) 450 kg/m2 33 kg/m oslonjena na 3 točke rećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost - > © - © Nosive kon-
(prof. dr. O. Jungbluth)
strukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju

A
samo za prijenos vlastite težine, snijega i vjetra, kao i za mala dodatna koris-
na opterećenja (npr. kod svjetionika). Prikladni su sljedeći sintetični materijali:
akrilno staklo (do raspona od 10 m), GF - UP (do 40 m), PUR integralna pje-
na, sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m), pneumatske mem-
brane (0 do 74 m) - > © -<§)

Crkva sv. Petra u Rimu (1585.) Pneumatska hala Forossa Finska

2600 kg/m (1972.) 1,65 kg/m

161
 Frekvencija DNEVNO SVJETLO
U U hercima
U metrima nanometrima DIN 5034 —» tD
(nm) (Hz)

5
100000 10 100 bilijuna Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera
10'
Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se za-
10000 104 10 bilijuna 10: Dugi valovi dovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. Isto tako treba osigurati
primjerenu optičku vezu s eksterijerom. Odgovarajuće su odredbe
1000 103 1 bilijun 106 - Srednji valovi
u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru"
100 102 100 milijardi 107 — Kratki valovi (dio 1 - 5), smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama
SR Njemačke.
Ultra kratki
10 10 10 milijardi 10 8 - valovi Svjetlost, valna dužina, boja svjetla
1 1 1 milijardi 10! Televizija U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost re-
1
lativno mali isječak, naime valnih dužina od približno 380 do 780
1 desetinka 10" 100 milijuna 10
nm. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnets-
1 stotinka 10~2 10 milijuna Radarski kog zračenja, između ultraljubičastog i infracrvenog, koji oko može
10"- valovi
osjetiti. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama, tako
1 tisućinka 10~3 1 milijun
10 su npr. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. Sunčeva svjetlost sadrži
1 deset 10"4 100000 relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom
Infracrveno
tisućinka 1013- zračenje
1 sto 10"5 10000
dugovalnog zračenja, tj. većega udjela crvenog svjetla.
Narančasto
tisućinka
10'4-
Žuto Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu; odstupanja su jutarn-
6
1 milijuntinka 10" 1000 je i večernje rumenilo, duga itd.
10
1 deset 10" 7
100 Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja - posebno za umjetno svjetlo -
milijuntinka
8
Ultraljubičastq
10' 6 - zračenje jest luks (lx). Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vid-
1 sto IO" 10
milijuntinka jeti poslije).
10'7-
1 milijarditi 10~9 1 Astronomske osnove: Sunce, položaj Sunca
dio Rendgenske Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni.
10,e-
1 deset mili- 10"'° 1 desetinka zrake
jarditi dio Ljubičasto Sunce je "primarni izvor svjetla" -» QP , za nastanak dnevnog svjet-
1 sto mili- 10"" 1 stotinka 10'9— la, neovisno o različitim nebeskim prilikama. Nagib Zemljine osi od
jarditi dio 23,5°, dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak
1020-
1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji
102'- ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . Taj položaj karakterizi-
1 deset 10~'3 1 deset
bilijunti dio tisućinka raju dva kuta:
1 sto bilijunti 10"14 1 sto 10:
Azimut Og i visinski kut ys
dio tisućinka
10 : Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca, s oznakom horizon-
1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka talnog odstupanja od 0°, 0° = sjever, 90° = istok, 180° = jug, 270° =
10; zapad -» © gledano od strane promatrača. Visinski kut ys: verti-
z b
kalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta, gledano od strane
10 -
promatrača -»
Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp Određivanje položaja Sunca
(1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra)
Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto po-
21. ožujka Ekvinocij
23,5° stoji više metoda, npr. određivanje stupnja geografske širine i vi-
sinskog kuta.
Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. 163 -> (5) nastaju
četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji
Sunca: 21. ožujka i 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevi-
ca (TNG), Sunčeva deklinacija 0°.
21. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan), Sunčeva deklinacija
-23,5°, a 21. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan), Sunčeva deklinacija
+ 23,5°.
Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. 21. ožujka
23. rujna Ekvinocij i 23. rujna u 12,00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širi-
Godišnja doba - ovdje na sjevernoj hemisferi ne zenitni kut iste veličine. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad
Kassel) zenitni je kut u 12,00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). Visinski kut
Horizontalno Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°.
0° odstupanje^
S r" Položaj je Sunca u podne 21. lipnja, dakle u 12,00 sati (a s = 180°)
za 23,5° viši nego 21. ožujka i 23. rujna, dakle 39° +23,5 = 62,5°,
nasuprot tome je položaj Sunca 21. prosinca za 23,5° niži nego pri
ekvinociju, dakle 39°-23,5° = 15,5°. Ova su odstupanja jednaka za
sve stupnjeve geografske širine.
Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti
visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.

Kut azimuta -a, (4) Visinski kut -ys

162

/ -» ( j ) . Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azi-
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj
(5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp
Geografska širina i visinski kut ys ->
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj
Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka, Aachen, Koln, Kas-
© sel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J]
RWE - dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ, 8° 39' ID, meridijan računanja vre-
mena: 15° 00'lD -> QQ
DNEVNO SVJETLO
DIN 5034 QD
Dijagrami položaja Sunca
U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za sred-
nju, sjevernu i južnu Njemačku, npr. za 51° sjeverne širine (Kassel
\ mutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Primjeri-
ce u Kasselu 23. rujna Sunce izlazi u 6,00 sati pri a s = 90° (istok), u
12,00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°, a zalazi
istoga dana u 18,00 sati i a s = 270°.
Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u
Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . Dijagram
sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnev-
nim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i nazna-
ku meridijana vremenske zone.
Da bi se odredio položaj Sunca, za pune sate nacrtane su satne kri-
vulje u obliku petlje, pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugo-
dište a zelena drugo polugodište. Oblik satnih krivulja posljedica je
elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. Navedena vreme-
na u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada
promatrano mjesto (npr. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme, 15°
istočne dužine).
Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sun-
ca toga dana i toga sata. Iz narančastog polarnog dijagrama može
se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut), i visinski
kut Sunca (visina) (D •
Projekcija putanja Sunca
Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga
(D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sun-
ca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. u mjesecu).
Položaj Sunca, satno vrijeme i određivanje vremena
Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu
dana i godišnjem dobu. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je
podatak za doba dana (npr. u dijagramima položaja Sunca) pri
određivanju dnevnog svjetla. Svako je mjesto uključeno u neku vre-
mensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vri-
jeme). Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme, treba
WOZ preračunati na zonsko vrijeme, koje je za SR Njemačku sred-
njoeuropsko vrijeme (MEZ). MEZ = WOZ + razlika vremena pri
čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko
ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat).
Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
23.9.
l 18 Ruj
® Stereografska projekcija kretanja Sunca, npr. za 51° SŠ. 21. 3. odn. 23. 9.. izlazak
Sunca u 6.00 sati. zalazak Sunca u 18.00 sati, y s = 39° u 12.00 sati-» Q]
163

Grafička konstrukcija sjene
45° odstupanje od 0°
Sunčevo osvj | •
t t
Istok Jugoistok
Mogući tokovi sjena na foliji-» Q]
Nebeski svod h 3 cm (prozirno)
Zamjenljivi listići s krivuljama za
Sunce, toplinu, svjetlo, zrake..
Podloga 0 14 cm s kompasom
Horizontoskop s projekcijom prozora - istočna strana-» [Tj
164
DNEVNO SVJETLO
Položaj Sunca, zasjenjivanje, pomagala
Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zra-
ke odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geo-
grafskom položaju, dobu dana i godišnjem dobu, o građevinskim
okolnostima i uvjetima okoline, postoje sljedeća pomagala:
- grafička konstrukcija sjene:
Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i verti-
kalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova
Sunčeve putanje prikazanih na -» s. 160 Primjerice zasjenjen-
je nekog dvorišta u Kasselu, 51° sjeverne širine, treba prikazati za
21. ožujka u 16,00 sati. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 )
od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. 163 © + ( § ) . Položajni
nacrt se orijentira prema sjeveru. Smjer zasjenjenja određen je ho-
rizontalnim rubovima zgrade, dakle paralelama sa smjerom Sunče-
vih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. Duljina sjene određena
je vertikalnim rubovima zgrade, znači treba smanjiti stvarnu visinu
zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. Sjecište sa smjerom zas-
jenjenja daje duljinu sjene.
- panoramska maska:
Za sjevernu, srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projek-
ciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s
podacima o azimutu, visinskom kutu, dobu dana i godišnjem dobu.
Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju, postavlja-
ju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka, ovisno o lokaci-
ji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku, svaki se utjecaj na
okolinu, a isto tako i zenitno zasjenjenje, može prenijeti u mjerilu 1:1
na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). Nakon toga se foli-
ja može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja
dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu.
- horizontoskop:
To je pomagalo kojim se na gradilištu, oko zgrade i u zgradi iznala-
ze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. Horizontoskop se sastoji
od prozirnog "nebeskog svoda", kompasa, podloge i zamjenjivih li-
stića s krivuljama koji se, ovisno o zadatku, podlažu za određivanje
svjetla, zračenja, topline itd.
središnje osi i»5° 90" 105° 120"
Panoramska maska
Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sje-
• I 49° SS
+ ne u prostoru, prikazano Na nekom određenom mjestu u pro-
t t
Jug Jugozapad Zapad storiji, kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na
listić s krivuljama ispod svoda, raspoznat će se pravi dio otvora kroz
koji upada svjetlo. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji, ovis-
no o orijentaciji zgrade, za svako godišnje doba i doba dana odre-
diti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost
- simulacija na modelu:
Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade
preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati
model izrađen u mjerilu
1 "Umjetno sunce" s paraboličnim
zrcalom ili slično
2 Model: npr. za urbanizam, arhitekturu
3 Simulator za različita doba dana i godine, te
stupnjeva geografske širine
Projekcija prozora
Shematski tlocrt
(14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt, stručni odsjek arhitektura
 DNEVNO SVJETLO

Meteorološke prilike

Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini ti-

jekom godine određeni su geografskom širinom, klimatskim okol-
nostima i različitim stanjima neba (vedro, oblačno, tmurno, djelo-
mično oblačno itd.).

O, za nas tipičnom, trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla, treba zna-

ti sljedeće:

Godina ima 8760 sati. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iz-

nosi u godini prosječno oko 4300 sati.

Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati go-
dišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište.
Tijekom većega dijela godine, tj. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla, na
Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo, ovisno o mje-
snim klimatskim prilikama.

Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu

(14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» QQ
površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj po-
vršini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu, vidjeti sliku (§). "Ost-
varena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama
1/10 sata. Podaci prikazuju samo makroklimu; lokalna mikrokli-
matska odstupanja nisu uzeta u obzir". QP

Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura, trajanje osunčan-

ja, stanja neba itd.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke
službe u Offenbachu.
U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj
površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva
kakvoća dnevnog svjetla, ovisno o geografskoj širini i klimatskim pri-
likama.

Fizikalne osnove zračenja

Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Samo mali dio

Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energi-
ja jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake, odnosno dovo-
di do neravnomjernosti njihova intenziteta.

Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja, kao

npr. rasipanje, refleksija i apsorpcija zračenja, djelići prašine i ka-
pljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla), kao i zbog vodene
pare, ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. QQ

Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se

u valnom području od 0,2 do 3,0 (im.
Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultralju-
bičasto zračenje u području valnih dužina od 0,2 do 0,38 jam, oko
44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0,38 do 0,78 pm
(maksimum je pri 0,5 pm u području vidljive svjetlosti), te oko 53%
infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0,78 do 3,0 [im
"TT T- QD •

<SMJ>
Položaj, Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na
npr. l >
51°SŠ Zemlju; to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata
j
I
Vrijeme Vedro Maglovito Nebo prekri-
i
Jf'
\ po četvornom metru okomito ozračene površine.
plavo
nebo bez
oblačno,
sunce se
veno oblaci-
ma, mutan 1 TUE Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na prib-
oblaka vidi kao dan I ližno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s
bijela ploča Jt 1
N]
« potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 - 200 W/m 2 , usporedi
Horizontalna 0 O.S 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0M«m|
jačina ozra- 6 0 0 - 800 2 0 0 - 400 50-150 ® Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m -
čenja W/m 2 Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°).
Horizontalna 60000- 19000- S 000 Šrafirano područje prikazuje gubitke uslijed
jačina osvje- 100000 40000 20000 refleksije, rasipanja i apsorpcije zračenja zbog
tlienia lux
sadržaja vodene pare, ugljičnog dioksida,
Difuzijski 10-20% 20 - 30% 80- prašine i čestica vlage u zraku
udio neba 100%
© Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do
Zemlje
Različiti intenziteti zračenja i prom- ® Područje vidljivog svjetla-» DP

©
jenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri
različitim klimatskim prilikama -> CD

165

(T) Moguće ozračenje unutarnjih površi-
na zgrade direktnim upadom Sunčevih
zraka od zime do ljeta
n8) Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu
DNEVNO SVJETLO
—^ CO
Globalno zračenje
Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površina-
ma zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest global-
no zračenje Eeg. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje usli-
jed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja
neba) Sunčevog zračenja, izraženo u W/m2ili npr. u vatsatima/m2
dnevno, mjesečno ili godišnje. Kod difuznog i direktnog zračenja
(2) Optimalni nagib kolektora za tijekom treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja, npr. od susjednih zg-
godine iskoristivo globalno zračenje -> rada, ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih).
Qp -> s i67
Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih
potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korišten-
z
jem" pomoću građevinskih zahvata (npr. ostakljene površine za ko-
Tl =
rištenje "efekta staklenika", unutarnji termoakumulacijski zidovi...)
2
@ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. pomoću kolektora, so-
larnih ćelija . . . ) - » ® Obrnuto, udio globalnog zračenja određuje ter-
mičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaci-
ju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078).
Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površi-
ne kolektora, koje treba odrediti za lokalno korištenje, može se do-
biti kao energetska veličina.
U DIN-u 5034, dio 2. navodi se globalno zračenje za oblačno, vedro
i "srednje" nebo. ® prikazuje "...horizontalnu jačinu ozračenja u
W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca..." pri ve-
drom nebu. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela
dobivenih od Sunca E e s i neba EeH-
Primjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solar-
ne energije, moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaci-
ju površina zgrade prema © . Horizontalna jačina ozračenja može
se uzeti iz ® .
U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije
zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije.

Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i raz-
Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizon-
ličitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i talne jačine globalnog zračenja.
horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini
Sunca. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela
Sunca E eS i neba EeH. - * QJ
neba, navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na raz-
ličito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima
korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca.
X U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri
\
\ vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvi-
\ šega odnosno najnižega položaja Sunca.
A ' , 0 jutro
u i" 1 . + ^f
Pasivni i aktivni solarni sustavi
/ \ / / /LUä^f----^
/ Y* Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama
iga (misli se na njemačke uvjete - primj. ur.) tijekom sedmomjesečnoga
Jug Istok - zapad razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj
Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različi-
tim položajima Sunca tijekom dana. Zavisnost količine zračenja na neku površinu - kolovoz, lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije na-
o kutu upada zraka (yx). Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih ročito intenzivan -*s. 167 ipak se dio energetske potrebe zgra-
nagiba (0°-90°). - * Qp
de (grijanje, topla voda, ventilacija itd.) može pokriti termičkim ko-
1000 rištenjem energije okoline; pri tome je u prvom planu problem du-
800 goročnog akumuliranja energije.
1600
Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelo-
£400

i" 200 vanja dva sustava: aktivni i pasivni.

8 10 12 14 16
LI 18 20 h
Zapadni prozor

Ljet

4 6 8 10 12 14 16 18 2 0 h 4
t6
Zi n a ^

Južni prozor Sjeverni prozor

Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez ob-
Zs laka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. -> QQ

166
 Proizvodnja top- DANJE SVJETLO
line, npr. k o l e k t o r
. Zatvoreni ^
Medij

y A
k r u ž n i tok
1 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja to-
2 Izmjenjivač Plinovit
topline ili t e k u ć
pline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. Nazivaju se i
Zatvoreni indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih
^ A' kružni tok
Medij J procesa pretvaranja. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja
Emisija
topline
aktivnih sustava kao toplinska kaskada. Pri tome se toplina može
S V O T S L S K R L S P
dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično.
12) Potreba topline - trajanje osunčanja Toplotna kaskada - aktivni sustav Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno", pri čemu
se oblikom zgrade, gradivom, konstrukcijom i njenim sastavnim di-
jelovima pretvara solarna energija u toplinsku, akumulira i nepos-
redno predaje zgradi.
Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobi-
vanje, pretvaranja i predaju topline.
1. Provođenje topline: -» @ 1
Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje, ta se solarna ener-
gija pretvara u toplinsku. Tok topline stvara se razlikom temperatu-
re, a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. Ako je
temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida, "akumulira-
na" će se toplinska energija predati okolini.
2. Konvekcija:-» @> 2
Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu en-
ergiju okolini, ovisno o razlici temperature. Što je razlika temperatu-
Zračenje topline (3) Kolektor
© re zida i okoline veća, predaje se više topline. Tako zagrijani zrak
Pasivni sustavi - principi QQ diže se uvis.
3. Zračenje topline: -» © 3
Ostakljenje 9 Uređaj za zaštitu od sunca z Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u
Dvost. ostakljenje prozir. staklon 0,8 dugovalno (infracrveno). Materijal zrači u svim smjerovima, a inten-
Uređaj ne postoji 1,0
Trost. ostakljenje prozir. staklom 0,7 zitet ovisi o temperaturi njegove površine.
Stakleni blokovi 0,6 Smješten iznutra ili između stakala 4. Kolektor: -> @ 4
Višeslojno ostakljenje specijal- 0,2- Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana
nim staklom (termoizolacijsko, 0,8 Tkanine odn. folije 0,4-0,7
solarno izolacijsko) svjetlost. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugoval-
Žaluzine 0,5 no i ne može ponovno proći kroz staklo, pa se tako unutrašnjost
Stupnjevi propuštanja ukupne ener- Smješten izvana zagrijava (efekt staklenika) - » @ 4
gije ostakljenja
Žaluzine, pomične lamele, 0,25 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na aku-
Kolona 1 2 3 ventilirane straga
muliranje, reguliranje i raspodjelu u zgradi.
Preporučene max. Žaluzine, rolete, grilje, 0,3
vrijednosti (gf f) pokretne ili nepokretne Zaštita od ljetnog ozračenja
lamele
Redak Gradnja Nema Postoji Prema DIN-u 4108, dio 2., preporučuje se ljetna termička izolacija
interijere pojačane pojačana
prirodne prirodna Nadstrešnice, lođe 0,3 otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom, kako bi se
ventilacije ventilacija izbjeglo pregrijavanje. Preporuka glasi: umnožak stupnja propu-
Markize, ventilirane odozgo 0,4
ili sa strane snosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -»
1 Lako 0,12 0,17 Markize, općenito 0,5 ® )x udio površine prozora (f) na fasadi - dakle g xzxf- treba
2 Teško 0,14 0,25
za teške zgrade iznositi 0,14 - 0,25 a za lake 0 , 1 2 - 0 , 1 7 - > @ .
Preporučene max. vrijednosti (gf f) Faktor redukcije z uređaja za solar- Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. u 2. dijelu DIN-a 4108
nu izolaciju u kombinaciji s osta-
ovisno o prir. mogućnostima ventili-
kljenjima (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine
ranja prema DIN 4108 dio 2, tab. 3
fasade, jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno
pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -»
Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline, fizikalne zakonitosti, speci-
fičnosti materijala i oblik zgrade, treba se za svaki pojedini slučaj
provesti točna analiza -» @

Objašnjenja uz sliku (§):

Vanjski prostor i fasada © Unutarnji prostor i fasada

- zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije
- (drveće, grmlje itd.)
- svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr.
šljunak ispred zgrade
- zaštita od sunca i blještanja (P = 35°),
istak oko 90 cm
- svjetli reflektirajući materijali fasade
(pastelne boje)
- primjerena veličina prozora (s izolacijsk-
Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim im staklom) za upad svjetla i topline, ok-
mjerama (npr. uredske zgrade bez klima uređaja) vir iznutra bijel
- event. biljke
- svijetla do srednja obloga poda
- fleksibilni sustav grijanja (komb. grijanje
zrakom i toplom vodom)
- svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.
koja direktno sunčevo zračenje pretvara
u difuzno (naročito u prelaznim razdoblji-
ma)
- svijetle matirane boje na zidovima i na-
ročito na stropu (pastelne i prirodne boje
namještaja)
- poprečna ventilacija otklopnim krilom
- event. jednostavna mehan. ventilacija

167
175
W/m2
DANJE SVJETLO
150 J -»tu
125 _
Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s
<>100_
rasvjetom sa strane ili odozgo:
Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima:
75. - jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a
- jednoličnost
50 — - zasljepljivanje
- zasjenjivanje.
25
Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači-
0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle, difuzno zračenje). Danje svjetlo
Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol Ruj. Lis. Stu. Pro.
koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjet-
Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. širine ovisno o la D (Daylight - Factor). Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvi-
dobu dana i godine -» , Ee = horizontalna jačina ozračenja
jetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea), D
= (Ei : Ea) x 100%. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postoci-
ma, npr. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx), a u prostoriji 500 lx daje
D = 10%.
Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. Osvijetljenost prostorije
mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. Jačina van-
jskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i go-
dišnjem dobu, npr. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti, - » (§)

Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih fakto-

ra: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 - > © .

Ovdje znači:
- DH - faktor osvijetljenosti neba
- DV - faktor izgrađenosti
- DR - faktor unutarnje refleksije

Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P - Faktori redukcije:

i - stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja
k1 - faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora
k2 - prljavština na ostakljenju
k3 - upadni kut danjega svjetla.

Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru

određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0,85 m
iznad kote poda. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.
Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu
h i o4 — —^ horizontalne osvijetljenosti. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla
(koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta dan-
Referentna jega svjetla - » @>. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvi-
I površina
jetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama), a njome se
utvrđuje Dmin i Dmax (v. i jednolikost). Krivulja kvocijenata danjega svjet-
la daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji.
i irdr.fr..:
Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %:
Presjek
Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i
Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom Smjernicama za radne prostorije A S R 7.1. Taj DIN daje točne podatke o
danjeg svjetla u prostoriji minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim pro-
storijama. Međutim, u Smjernicama za radne prostorije to nije točno ut-
vrđeno. Z a sada o tome nema daljnjih podataka, ali se za to traženi tok
danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kas-
nije).
Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stam-
benima, treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u
radnim prostorijama:
Dmin - 1 % u stamb. prostorijama: ref. točka sredina prostorije - » @>.
u rad. prostorijama: ref. točka u najudaljenijem dijelu prostorije - > (33)
D m i n - 2 % u rad. prostorijama - za prozore na dvjema stranama,
D m i n - 2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo, pri (Dm) min - 4 % .
Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni, treba pripadni maksimalni
kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtje-
va, a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent
Jačina unut. Jačina vanjsk 3g osvjetljenja Jačina vanj. Jačina unut. danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin.
osvjetljenja Ea osvjetljenja osvjetljenja
Ei/lux 10 000 lux - > @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti
5000 Ea/lux Ei/!ux
prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora.
200 4,0% 2,0% 5000 50
500 10,0% 5,0% 10 000 100

700 14% 7,0%

Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za
željene jačine osvijetljenosti pri raz-
ličitim jačinama osvjetljenja oblač-
nog neba (D = Ei/Ea x 100%).
Jačine osvjetljenja prostorije u
EP koje se mogu očekivati pri
različitim jačinama osvijetljen-
nosti oblačnog neba, ako je
D = 1%. (Ei = D x Ea/100%).

168
 DANJE SVJETLO

Svjetlost, veličina prozora, vizualna povezanost

Položaj, veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega

svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.) definira odgovarajuće ve-
ličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostori-
je. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti:
- D% = 0,9 za sredinu stambene prostorije, odnosno za najudalje-
niju točku radne prostorije,
- širina prozora = 0,55 x širina prostorije,
Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim pro- - oblačno nebo,
zorima
- refleksija: zid = 0,6;
strop = 0,7;
pod = 0,2
- gubici svjetlosti: staklo = 0,75;
konstrukcijski elementi k1 = 0,75;
prljavština k2 = 0,95
- reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0,2)
- kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s. -> @> i ®>)
Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slič-
ne stambenima:
visina (h) = 3,50 m;
dubina (t) = 6 m;
površina (A) = 50 m 2
Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne ve-
Definicija za određivanje potrebnih širina prozora -
m ličine prozora i za stambene i za radne prostorije. To je obuhvaće-
Širina prozora = (bF) m no u DIN-u 5034, i u istom smislu u Smjernicama za radne prosto-
Visina prostorije (h)— 2,50 m 2,50 m rije (ASR 7.1, minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) ->
Visina prozora (hF) — 1,35 m 1,85 m ®, ®.
Dubina prostorije (t)— 5m | 7m 5m | 7m
Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako:
Širina prostorije (b) - treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za
Zagrađenost 5 2,75 2,75 5 2,75 2,75
7 3,85 3,85 7 3,85 3,85 odgovarajuće visine građevine;
a = 0°
- za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s
5 2,75 4,46 5 2,75 2,75
7 3,85 6,07 7 3,85 3,85 vanjskim prostorom;
- za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu pro-
5 3,69 5 2,75 3,83
-
zora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.
7 5,07 - 7 3,85 5,18
Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe,
DIN 5034. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama
prostorije i promjenljivoj zagrađenosti, ovdje u izvodu treba, među ostalim, paziti na upad svjetla, razmake zgrada, obli-
kovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada; npr. poželjni su raz-
maci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja
-L Jf od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu
i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji
Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove
predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera; općenito od-
govarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.
Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno pro-
Presjek
vjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem, odnosno umjetnim
S t a m b e n e prostorije R a d n e prostorije nebom ili endoskopskim uređajem.
prema D I N 5 0 3 4 prema D I N 5 0 3 4 , prema D I N 5 0 3 4
c i 2,20 m kao z a stambene ako je h < 3 , 5 0 m ako je h > 3 , 5 0 m
h8 £ 0,90 m prostorije, ako je: površina prozora c - hp := 1,30 m
bF * 0,55 • b h s 2,50 m > 3 0 % od hB ž 0,90 m
Minimalni t i 6,00 m b x h b F i 0,55 • b
zahtjev A £ 50 m 2

Vizurne veze prema DIN 5034

T
2.0 m hFž 1.25m ©
1,3 m
^
Kl)
t S 1,0 (0,5 m
u bolnicama)
i ,85-1,25m

®
S t a m b e n a prostorija
R a d n a prostorija
bF i 0,55 • b tž 5 m F - 1,25 m 2
bF/m ^ 0,1 • A / m 2 t> 5 m F - 1,5 m 2
bF • hF i 0,3 • A F e F = 0,1 A A < 6 0 0 m 2
- 0,16 A E F= 6 0 + 0,01 A A > 6 0 0 m 2
b F • h F / m 2 ^ 0,07 • A • h/m 3
Potrebni prozori u stamb. prostorijama -
m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema
ASR-» CD
Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ]
Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora

169
 Boje prema svjetlini Materijali neobrađeni Podne obloge od traka
DANJE SVJETLO
Vrsta Danje
bojom i ploča

rada svjetlo D°/c

-»OD
(Tamno do svijetlo) (Tamno do svijetlo) (Tamno do svijetlo)

Grubo 1,33 Crvena 0,1 bis 0,5 Beton 0,25-0,5 Tamne 0,1-0,15 Jačina osvijetljenosti, stupnjevi refleksije,
Žuta 0 , 2 5 - 0 , 6 5 Ziđe Srednje 0,15-0,25 reprodukcija boje i zasljepljivanje
Sred. fino 2,66
Zelena 0,15-0,55 Crv. opeka 0,15-0,3 Svjetle 0,25-0,4

Plava 0,1-0,3 Žuta opeka 0,3-0,45

Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na
Vrlo fino 5,00
Smeđa 0,1-0,4 Op. od pij. i va[ 0 , 5 - 0 , 6
rasvjetu u interijeru. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi pot-
Fino 10,00! Bijela (sred. 0 , 7 - 0 , 7 5 Drv. površini rebni su, ovisno o vrsti aktivnosti, određene jačine osvijetljenosti pri
Siva 0,15-0,6 Tamne 0,1-0,2 danjem svjetlu ->• ©.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva re-
Nap.. 1 0 % je na južno
strani previše, na sjever Cma 0,05-0,1 Srednje 0,2-0,4 fleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču
noj dobro
Svjetle 0,4-0,5 vidljivosti. Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovi-
Jačine si o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -»
41} osvijetljenosti Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp © i usporedi -><§).
D%
Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj
rasvjeti G = D min /D max 1 : 6, -> © , pri rasvjeti odozgo G =
1 : 2 - » ©.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen.
Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjet-
1 la tri puta veća od one na horizontu.
"tb Lo»«^ iii
Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati:
- stupnjevi refleksije (vrlo visoki),

IIILJJ
- usmjerenje svjetla zaslonima,
- rasporedom prozora.

Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina

Jednolikost pri bočnoj rasvjeti
i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti

Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje:

\ / - zaštita od sunca - izvana,

- zaštita od bliještanja - iznutra, odnosno izvana u kombinaciji sa
zaštitom od sunca,

Cl - površine bez sjaja,

H li
- ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.

Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i

h II
Bliještanje
b& Neznatno bliještanje
ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.)

Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo za-

sjenjenje koje daje dojam plastičnosti:
- zaštita od sunca,
- zaštita od bliještanja (također i na sjeveru),
© D % Krivulja - uravnotežena raspodjela danjega svjetla,
- ne smije biti neposrednog bliještanja,
- višeslojne odnosno stupnjevane fasade.

Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasje-

njenje pri rasvjeti odozgo:
- ( - > © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora
treba filtrirati translucentnim materijalima, roštiljima ili si.,
- dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB),
- svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.
elementi konstrukcije).
Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • Sažetak, kriteriji kakvoće TL - bočna rasvjeta
© OD OD Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti
tako da nastane identitet prostorije. Na tok danjega svjetla uz isto-
doban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade, tj.
prijelaz iz interijera u eksterijer. Stupnjevani, višeslojni i istodobno
transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različi-
te zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba.

Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući - * Q0

170
 a DANJE SVJETLO
- » m

Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo)

S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 - 7 m) smanjuje se intenzitet da-
njega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Usmjeravanje svjet-
la omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije.
Osnove - preusmjeravanje svjetla
Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @>
- ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo,
- ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije,
- izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca, iskoristi sunčana
Princip preusmjeravanja svjetla energija zimi,
- priguši gustoća zenitnog svjetla, odn. da se to svjetlo posredno koristi,
- preusmjeri posebno difuzno zračenje,
- izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla); dovoljna je samo
zaštita od unutarnjega bliještanja.
Lightshelves (reflektori)
Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke.
Zrcalne, polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. One znatno po-
pravljaju jednoličnost rasvjete, naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa.
Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D
Prizme
r-p. Strukturirana Zastor za (D žaluzine © S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja
^ površina ^ svjetlo
-> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i
Mount Airy Public Library, S. Carolina, SAD-> QQ propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. Da bi se spriječio prolaz sunča-
nih zraka, ploče prizama su zrcala. Prizmine ploče omogućuju zadovolja-
vajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m.
Pogled, usmjeravanja svjetla, zaštita od bliještanja
Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se pobolj-
© Ostakljenje šati osvijetljenost dubine prostorije -> @ .
® Staklena prizma Pogled u eksterijer je očuvan. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. Samo
je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Eventualno TEB na prečki.
CD Zrcalna ploha
Solarna stakla, staklene opeke, zavjese
® Izolacija Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su, među
® Staklena prizma ostalim, sljedeći sustavi -> @ :
- solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti
© Ostakljenje refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla,
- staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost,
- zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo.
Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima.

Nova pinakoteka, München Dvorana umjetnosti, Bremen Brandywine River Museum

Chadds Ford, Pennsylvania

7£L±
Nacionalni muzeja za zapad- Kimbell Art Musum Nofdiyllands Kunstmuseum
Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp njačku kulturu, Tokio Fort VVorth,Texas Äalborg, Dànska

Bauhausarchiv, Berlin Museum Abteiberg Muzej zaklade Maeght

Mönchengladbach St. Paul-de-Vence

Uffizi, Firenca Dijecezanski muzej, Guggenheim Museum

Paderborn New
New York
Yor*
Usmjeravanje svjetla Preusmjeravanje svjetla - rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri, muzeji) -> Qp

171
 DANJE SVJETLO
1| Jj Šupljina stropa
-»CD
O O 0 0 0 OO 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6
Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostori-
1 l 1 i i 1 1 1 1 1 1 1
Model
jama (svjetlo sa strane - odozgo) pri oblačnom nebu:
Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. analitički,
Zrcalo
rVc grafički, kompjutorski, mjerno - tehnički. Za određivanje udjela dan-
n ¿ida 11
jega svjetla (DH, DV, DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti
Stol z a m o d e l ^ ^
y ) daljnje informacije.
Zid s r e d n j e 1
*! M j e r a č luxa Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba
svjetle boje
izgraditi", odnosno za "zgradu koju treba sagraditi", preporučuje se
približno simulirati stanje danjega svjetla. To se može izvesti na te-
Umjetno nebo, primjer melju crteža ili modela.
1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodi-
menzionalnom prostoru, pa stoga treba uz simulirane okolnosti te-
stirati model prostorije odnosno zgrade. Na njemu se mogu ispitati
različiti načini djelovanja danjega svjetla.
Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim, matiranim, svijetlim,
translucentnim stropom, koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na
zidovima koji ga okružuju (horizont), simulira se stvarno djelovanje
jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -»
Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 - 3000 lx. Po-
moću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim ur-
eđajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea =
Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom
2000 lx). Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 prostora modela (npr. Ei = 200 lx), pa u tom slučaju kvocijent dan-
jega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. Tom se metodom može
odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @
Različitim se materijalima može utjecati npr. na tokove danjega
svjetla, jačine osvijetljenosti, koloristične efekte, dimenzije prostori-
ja itd. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla.
V i z u e l n a kontrola Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su slje-
deći materijali: - kartoni ili papiri različitih, po mogućnosti pastelnih
boja; - transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje di-
fuznog zračenja; - aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zr-
A l u m , folija ili si. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola calne efekte.-»
Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo
100% Zenit Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pret-
postavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozori-
ma, dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu.
Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zaht-
jev za D%), to je pri "nadsvjetlu" drugačije. Kakvoću danjega svjet-
la u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori:
- gustoća zenitnog svjetla - proporcije prostorije - kriteriji kakvoće -
danje svjetlo - nadsvjetlo - faktori redukcije. Radno mjesto -» © u
prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iz-
nad njega. Treba li na referentnoj ravnini (0,85 m iznad poda) po-
stići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom,
mora bočni prozor biti 5,5 puta veći od otvora na krovu.
Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u
zenitu 3 puta viša nego na horizontu. Dakle 100% nebeskog svjet-
la pada na nadsvjetlo, a samo 50% tog svjetla u bočni prozor.
Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama, tj. o dulji-
ni, širini i visini, prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba
izbjeći.
Kriteriji kakvoće nadsvjetla
Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima iz-
ražava se sa D min i D ma „ -» (fj). Za danje svjetlo u prostoriji s nad-
svjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i Dmin Od = 1%.
a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%!

Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo

Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo

172
 ke - vrijednosti = O/h DANJE SVJETLO
Odnos Preporuka
Dmin:Dmax
Otvori nadsvjetla —» C D
< 1 1,1 Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ra-
| Nastojati ^
vnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti.
1.2 1,3 1,4
Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" po-
Prihvatljivo 1.4 1,5 1.7
dručja; to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m .
Kritično 1,6 1,8 2,0 Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na koris-
Izbjegavati 1,7 2,0 2,2
nu odnosno referentnu površinu (0,85 m iznad poda). Traženo G = 1:2
ne odnosi se na D max , nego na D min , jer se nejednolikosti danjega
Razmak nadsvjetla, visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće
svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". Pri toj jedno-
oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke - faktor) - > CD
likosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi ->
Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x
Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu, pri us-
u mjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju, i sljedeće kompo-
nente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke - faktor).
Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O)
odgovaraju visini prostorije (h), dakle pri odnosu ~ 1:1.
II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini
prostorije trebao bi iznositi 1:1,5 do 1:2, vidjeti s. -» © .
© prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način
njihova funkcioniranja. Također je dana preporuka za oblikovanje
60° 90° svjetlosnih otvora.
Y
Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo
Usporedba tokova i količina danjeg Faktor redukcije ky ovisno o kutu Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izre-
a svjetla za rasvjetu sa strane i b nagiba y ostakljenja šed krovova
odozgo ovisno o četiri različito na- zanog svoda nebeskog svjetla. II -» © a uspoređuje se količina
gnuta otvora nadsvjetla -> CD svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja
upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. Najveća količi-
na svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. Suprotno tome,
bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo
u blizini prozora. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jači-
na osvijetljenosti na referentnoj ravnini.
Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada
ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. U - » © b predočeni su
odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove
h = O 1. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (-
CD
h = a 2. Kod svjetlarnika h = a ( ) Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje, prije nego ops-
h = 2a 3. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m
krbi prostoriju danjim svjetlom, i konstrukcija odnosno dubina ugrad-
nje otvora nadsvjetla.
© prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim
proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Treba dakle izbjega-
vati suviše visoka ili masivna okna, odnosno prevelike dubine ug-
radnje -» © a. Preporučuje se stoga filigranska, dobro reflektira-
Redukcija količine danjeg svjetla kod Jednoliko osvjetljenje prostorije i
nadsvjetala s visokim oknima odn. s time bolji odnosi danjeg svjetla kod
juća konstrukcija -» © b.
masivnom konstrukcijom ispod njih nadsvjetala s filigranskom dobro re- Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi
flektirajućom konstrukcijom ispod
njih
samo o prije navedenim parametrima.
Bočni prozori + Nadsvjetla + Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj po-
nadsvjetla sa D/% D/% šedovi + nagnuti šedovi vršini prostorije (kF - faktor).
suprotne strane za
D = 5%
II -» © prikazana je, pri navedenim odnosima, usporedba bočnih
K 10
5
prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima.
0
0,8
Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima
kvocijent danjega svjetla povisio na 5%, mora se udio površine pro-
10 10-
zora znatno povećati, npr. do odnosa 1:1,5. Suprotno tome, mora se
3 0,5
5-
0- SI za isti zahtjev, naročito ako je riječ o kosim shed krovovima, površina
nadsvjetla povećati tek neznatno. Tu zadovoljava približno odnos 1:4
do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine).
0,3 Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo:
x = transmisijski stupanj ostakljenja,

S i
k1 = konstrukcijski elementi,
k2 = prljavština na staklu,
k3 = difuzna svjetlost.

S i 0-.
0,25 "

S
10 1-

i 0,6
5
0

Utjecaj otvora za danje svjetlo - uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina pro-
zora / površina tlocrta = 1:6 - na kvocijent danjeg svjetla. Uz to je navedena potreb-
na kF- vrijednost za Dmin = 5% -> m

173
 'O
^
a
O O O O O
Ovješeru strop s
1/j umjetnom rasvjetom
O O O O O O O O O U O O U OOđ
^

Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla

DANJE SVJETLO

Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblač-

nom nebu. Međutim, otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom
nego i neposrednom sunčanom zračenju. Te različite prilike osvijet-
Ijenosti treba simulirati pod umjetnim nebom, ali i pod umjetnim sun-
cem. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno
procijeniti na modelu -> © .
Projektni parametri - nadsvjetlo @ @ usporedi @
- ne orijentirati nadsvjetla prema jugu,
- pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje,
- držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo,
- izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti,
- voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla - Dm
- osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju,
- izbjegavati bliještanje, bolje je plastično zasjenjenje,
- površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno - tehnički
odvojiti
- omogućiti pogled van.

b) Svod (npr. pasaž) d) Svjetlarnici za direktni i indirektni

upad svjetla
Pojedinačni otvori velikih dimenzija

c) Laterne
b) Membrane (npr. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor, natkriven i s usmje-
renim vizurama i osvjetljenjem

iWïi
\l2) Otvori velikih površina naročitih oblika

Svjetlo sa strane i odozgo

d) Krovovi na dvije vode (može i kao
pojedinačne svjetlosne kupole)
Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i
namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti, tj. o geo-
grafskom položaju lokacije. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti
i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @
Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektira-
ti na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja - difuzna i neposredna
sunčana svjetlost - » © + © . Gunnar Birkets je, uzimajući u obzir
teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti, usmjerivanje svjetla, termičko opte-
rećenje itd., izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer
kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD.
Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuz-
ne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kom-
pleksa CD.
Zenit

b) Nagib 60° (konkavni, konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom

Šed otvori (konkavni, konveksni)

Horizont (Shema) Horizont Horizont (Shema) Horizont

© K o r p u s zgrade koji bi trebalo razvi- @ t i
ti u južnim regijama (visoko sunče-
vo zračenje), bočna rasvjeta
a) Međusobno uklopljene smaknute c) Bočna nadsvjetla kao vijenac
koso položene ljuske
Korpus zgrade koji bi trebalo razvi-
u sjevernim regijama (visok udio
difuznog osvjetljenja), rasvjeta sa
strane i odozgo

b) Lepti rasti otvor sa svjetlo- d) Stakleni krov s lamelama za

propusnim stropom difuzno i direktno svjetlo
Mogućnost za rasvjetu sa strane i Rasvjeta sa strane i odozgo.
(7l) Posebni oblici odozgo Konturni zidovi odvojeni od stropa

174
 SUNČEVA SVJETLOST
Određivanje osunčanja građevina prema H.
B. Fisheru i W. Kürtu -> QP
DIN 5 0 3 4 - 2 - > s . 162-166
Primjena
Osunčanje projektirane građevine može se
odmah očitati ako se projekt građevine,
nacrtan na prozirnom papiru, u skladu sa
svojom stvarnom orijentacijom u prostoru
preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili
obrnuto. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji
odnose se na područje 51,5° sjeverne širine
(Dortmund - Göttingen - Halle - Militsch). Za
najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg
- München - Salzburg - Wien) treba ucrtanim
visinama Sunca dodati 3,5°.
Za najsjeverniji dio, sa 55° sjeverne širine
(Flensburg - Bornholm - Königsberg), treba
3,5° odbiti. Stupnjevi navedeni u dva vanjs-
ka prstena odnose se na "azimut"; to je kut
kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s isto-
ka prema zapadu u projekciji na horizontal-
nu ravninu. Lokalna vremena navedena u
vanjskom prstenu poklapaju se unutar Nje-
mačke s normalnim vremenom za 15° istoč-
ne dužine (Görlitz - Stargard - Bornholm =
meridijan srednjoeuropskog vremena). Za
mjesta istočno od 15. stupnja lokalno je vri-
jeme za svaki stupanj 4 minute ranije, a za
zapadna 4 minute kasnije od normalnog vre-
mena. Za Potsdam je na 13° istočno od Gre-
Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. lipnja) enwicha prema tome lokalno vrijeme 8 mi-
©
Najdulji dan u godini nuta kasnije od srednjoeuropskog vremena.
51,5° S Šir. (Dortmund Halle) Trajanje osunčanja
Moguća dnevna insolacija od 21 .svibnja do
21. srpnja približno jednako traje, 16 do 163/4
sati, a od 21. studenoga do 21. siječnja traje
81/4 do 7 1 / 2 sati. U mjesecima između toga
mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2
sata mjesečno. Stvarno osunčanje zbog
magle i oblaka iznosi jedva 40% od navede-
noga. Stupanj djelovanja je u raznim mjesti-
ma vrlo različit. U Berlinu su okolnosti na-
ročito povoljne (u srpnju gotovo 50%, Stutt-
gart 35%). Točne podatke o tome za predjele
o kojima je ovdje riječ, daju državni me-
teorološki uredi.
Sunce i toplina
Prirodna toplina na otvorenome ovisi o po-
ložaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta to-
plinu. Zbog toga krivulja topline kasni oko
mjesec dana iza krivulje visine Sunca, tj. naj-
topliji dan nije 21. lipnja nego jedan od po-
sljednjih dana srpnja, a najhladniji dan nije
21. prosinca nego se javlja u posljednjim da-
nima siječnja. Naravno i u tome se lokalne
okolnosti znatno razlikuju.

Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. rujna)
© ekvinocija

175
 SUNČEVA SVJETLOST

Osunčano od 14—20 1 S h

Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h / -614
= 9%

Osunčano od 3 " — 1 0 M "

«6%

(5) Ljetni solsticij. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sje-

veroistočnoj strani zasjenjenje, ubrzo nakon 13 sati
leži i jugoistočna strana u sjeni, dok su ostale strane
u odgovarajućim vremenima osunčane.

Osunčano od 9* 5 —16

= 81/4
\

© Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca), najkraći dan u godini 51 5° S
širine (Dortmund - Halle) ' '

2 1 . lipnja
Ljetni solsticij

21. ožujka i ,
2 3 rujna Q^

Položaj Sunca u podne karakteri-

stičnih dana u godini. Udaljenost
Sunca od promatrača odgovara
unutarnjem polumjeru crteža kre-
2 1 . prosinca
tanja Sunca s točkastim kretanjem v
Osunčano od 1 4 « — 1 8 h
Sunca u tlocrtu, što odgovara tlocrt-
= 3M
noj projekciji visine Sunca. © E k v i n o c i j . Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10
sati u sjeni, a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15
sati u sjeni

Osunčano od 9—1545
\ Nije osunčano
/

1-aH Pogled

•i°Visina Sunca

Osunčano od 8 ' 5 — 9 '

Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. ekvinocij 11 Zimski solsticij. Sjeveroistočna strana dobiva Sun-
sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. On u tlocrtu određuje granicu sjene na
koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Odsječak x nanesen vertikalno
© ce jedva jedan sat, jugoistočna strana je ubrzo nakon
15 sati u sjeni
na sjenu u tlocrtu, prenesen na pogled, daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na pred-
K
njoj fasadi.

176
 NADSVJETLA

z
-SVJETLOSNE KUPOLE
3
H L «
15-30 Ventilator -
Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija, dvorana, stubišta itd. te za
1
odvođenje dima iz tih prostora, na raspolaganju su: kupole, ele-
'JM.
S postoljem, kruta i ventilirana menti za osvjetljenje, kasete, kapci za odvođenje dima i rebrenice
kao kruti ili pomični elementi. Mogu biti i od pleksistakla koje reflek-
6 0 X 60 1,20 x 2,40 1,80 x 2,40 50 x 1,00 1,00 x 1,00 1,20 x 1,50
80x80 1,25x2,50 1,80 x 2,70 tira toplinu. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se
90x90 1,50 x 1,50 1,80 x 3,00 5 0 x 1,50 1,00 x 1,50 1,20x2,40
1,00 X 1,00 1,50 x 1,80 2,20 x 2,20 upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže
1,00x2,00 1,50 x 2,40 2,50 x 2,50 60x60 1,00 x 2,00 1,50 x 1,50
1,20 X 1,20 1,80 x 1,80 se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog
1,20 x 1,80 60 x 90 1,00x2,50 1,50 x 3,00 vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje, mora
O k r u g l a kupola: 0 6 0 , 9 0 , 100, 1 2 0 , 1 5 0 ,
180, 220, 2 5 0
90x90 1,00 x 3,00 1,80x2,70 otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi
Svjetlosna kupola s visokim
se koristilo njegovo usisno djelovanje. Otvor za dovod zraka treba biti
© "Normalna" svjetlosna kupola postoljem 20% manji od otvora za odvod zraka. Prisilno odvođenje zraka po-
stiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac; učinak je 150 - 1000
m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.
Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima, odvodna površina tre-
ba biti aerodinamična. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po
*L : \
90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. Ugrađuju li se parovi venti-
mi lacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga
smjera, onda je orijentacija niz vjetar - uz vjetar.
A B A B A= B= Za stubišta, kad ima više od 4 cjelovite etaže, potrebni su otvori za
40 60 x 60 1,60 1,80 x 1,80
Prolaz svjetla Otvor na stropu odvođenje dima. Ti su otvori različitih veličina do 5,50 m, a u po-
70 90 x 90 1,70 2,00 x 2,00
72 x 1,20 x 1,08 125 x 1,25
sebnoj izvedbi 7,50 m, bez pomoćne konstrukcije.
80 1,00 x 1,00 2,20 2,00 x 2,20
1,00 1,20 x 1,20 2,30 2,50x2,50 72 x 2,45 x 2,30 1,25x2,50 Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliješta-
1,30 1,50 x 1,50 2,40 2,70 x 2,70 75x1,16x76 1,50x1,50
nja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog pre-
(3) Piramidalna svjetlosna kupola (4) Kupola za sjeverno svjetlo diva pružaju sve značajne klimatsko - tehničke prednosti hale sa
šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizan-
jem pretvoriti u šed krovove

H 1 , 5 0 - 6,50 H 5,0

(5) Svjetlosna traka, svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo

-2,00-4,00- - 5,00 -

® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed, kosi šed 90°-šed, vertikalni šed

60° = Kut z r a č e n j a S u n c a

Sjever

7 6 % Propusnost z a svjetlo

Termoizolacija u području zasjenjenja

40 mm uloška od staklenog prediva 3,01-4,00 1 40 mm
3,61-4.50 170 m m 4,01-5,50 1 70 mm
4,51-6,50 1 90 m m 5,51-7,50 190 m m
Element Element

Šed - nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla

177
 PROZORI

Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati za-

dovoljavajuće danje svjetlo. U skladu s tako važnom ulogom razvili
su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga obliko-
vanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih pro-
zora, uokvirenih bogatim razigranim dekorom. U europskom kultur-
nom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna
obilježja. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja
Mediterana, moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zat-
Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine
širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) vorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna
rasvjeta bila skupa. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje
® Veličine prozora kod industrijskih Veličine prozora = 0,3 A x B
objekata svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna.
Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom.
Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne po-
vršine radne prostorije.
Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne ši-
rine svih zidova (M + N + O + P ) - » © .
Kod radnih prostorija viših od 3,5 m mora svjetlopropusna površina
prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida:
= 0.3AxB-> ©.
Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vri-
Svijetli otvor
prozora
jedi sljedeće:
- najmanja visina ostakljene površine 1,3 m
n
S 9 0 Parapet

Primjer ->(5) Visina parapeta = 0,9 m

A Stan, upadni kut svjetla 18° - 30° Ukupna visina svih prozora mora
(3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0,5 R B Potrebna veličina prozora u dnev-
iznositi 50% širine radne pros-
nom boravku
C 17% tlocrtne površine dnevnog bo-
torije Q < 0,5 R. ®
ravka zadovoljava kao veličina pro- a Potrebna veličina prozora
zora. dnevne sobe 14% tlocrtne po-
Nagib krovne plohe je poznat, vršine. Za dnevnu sobu od 20
c b a nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtije-
m 2 x 0,14 = 2,8 m 2 prozora,
ftVi va samo 20% veličine vertikalno
S30--S45'
postavljenog prozora, tj. nagiba
b Potrebna veličina prozora za
c b a
30°, uz isti efekt osvjetljenja pro- kuhinje.
S 18'-S30* c b a
storije - ali nedostaje pogled na c Potrebna veličina prozora svih
s> B okolicu.
ostalih prostorija,
Prozori su uvijek bili i jesu najslabi-
3 18'
d Kut upada svjetlosti.
c b a i ja točka termoizolacije. Stoga je
1 povoljno zadovoljavajuće osvjet- Što je veći kut upada svjetlosti
10 15 20 25% ljenje postići malom veličinom pro- toliko moraju prozori biti veći.
t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe zora, ukoliko se ne računa na dobi- Razlog: što su susjedne zgra-
vanje topline od sunca kroz prozor.
de bliže i što su više, veći je i
(5) Veličine prozora u stambenim zgradama Osim veličine prozora i njegovog
nagiba važna je i lokacija zgrade.
strmiji kut upada i manja količi-
Slobodnostojeća zgrada će uz istu na svjetlosti koja prodire u zg-
površinu prozora dobivati više radu. Manja količina svjetlosti
svjetla nego zgrada u centru gra- nadomješta se većim prozori-
da.
ma.
Primjer © - ©
A Nagib krovnog prozora 40° U Nizozemskoj se propisima
Kuća nije na slobodnoj lokaciji, ali određuju veličine prozora ovis-
nije značajno zasjenjena no o kutu upada svjetlosti.
10% tlocrtne površine je dovoljno
kao veličina prozora

Veličina prozora (7) Krovni prozor

178
 PROZORI
DIN 5034 RASPORED
POLOŽAJ PO ŠIRINI

U čeličnom ili armiranom beton-

(?) U zidu od lomljenog kamena

U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® skom skeletu

POLOŽAJ PO VISINI

® Na mjestu s lijepim pogledom i

istaknutim građ. elementom
(6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola)

1,75 >

(IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici

(§) Kuhinja

VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE - * ( § ) - ©

Ugrađena grijaća tijela (konvektori)

Osoba koja sjedi je izložena zahtijevaju dovođenje i odvođenje
© H ^ - a ^ i u sobu. topli zrak © ^ S r ^ * hladnom i toplom zraku (nezdravo) zraka

ZAŠTITA OD POGLEDA

Vertikalne rebrenice, lamelasti Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner)
® Za zavjese treba predvidjeti
dovoljno prostora u uglovima
zastori

179
SOLARNA IZOLACIJA PROZORI
DIN 18073 ->QD
Zaštita od sunca treba spriječiti
bliještanje, smanjiti ulazno
zračenje topline. Dok u južnim
geografskim širinama i minimal-
na veličina prozora omogućuje
dovoljan upad svjetla, u zemlja-
ma srednjih geografskih širina
preporučuju se veliki prozori s
velikim upadom difuznog svjetla
-> © . Na 50° geografske širine

© Rebrenice iznutra, sunce dopire iza

stakla; nepovoljno
(2) Rebrenice izvana
© južni prozori imaju pri upadnom
kutu 30° potpunu zaštitu od sun-
ca -> ® - ® . Rebrenice -> ®
od plosnatih lamela (drvo, al-
uminij, sintetični materijali) čiji je
razmak nešto manji od širine
(nagib se može mijenjati) - > © .
Rolete, markize i markizolete
;i5o°
postavljaju se po želji. Briše so-
leil © ugrađen fiksno ili okr-
etno oko osi lamela. Pogodno i
za visoke i za kose površine
prozora. Toplini koja se uzdiže
uz fasadu mora se omogućiti iz-

^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i

topline
© Markizolete © Koso - vertikalna markiza
laz kroz proreze, a ne da ulazi
u stan kroz otvorena nadsvjetla
uslijed gomilanja kraj elemenata
za zaštitu od sunca. Prema
Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za juž-
ni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt - Houghtonu -> CP drvena rebre-
Schvveinfurt) -> ( 7 ) - (8) nica propušta 22%, markiza
21. lipnja (ljetni solsticij), u podne a 1 = 63°, 28%, a unutarnje platnene role-
a = 27°; 1. svibnja i 31. srpnja, u podne a 1 te 45% sunčane topline (ne-
= 50°, a = 40°; 21. ožujka i 21. rujna (ekvi-
nocij), u podne a 1 = 40°, a = 50° zaštićeni prozor 100%).
Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a •
visina prozora H; min. istak A = tga ® H) -
debljina zida D

Balkon ili staza za ¿asma oa /—n Dvostruka

uvosu Kosa Položaj rebrenice daje difuzno
1 Brise soleil,
©čišćenje prozora čel. limaalum. ili
(10) drveta, (11) zaštita
zaštita svjetlo, djeluje kao zasjenjenje @ Venecijaner
zaštita od sunca
i bliještanja

7,5

to §

15°
2,10

2,60 3 , 1 0

/ / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / /
Zaštita od Regulabilna
markiza

180
 PROZORI
NAČINI OTVARANJA
Okretno krilo
5 oko
•' horizontalne
Otklopno krilo

Okretno krilo
oko vertikalne
osi (može biti i
ekscentrična)

Zaklopno krilo

^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i

( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor
horizontalne osi

OBLICI NALIJEGANJA

© Nalijeganje iznutra na sakriveni

doprozornik
Nalijeganje izvana na sakriveni
doprozornik
(8) Prozor sa cvijećem

• Dvokrilni prozori 1 Trokrilni prozori

I Jednokrilni prozori |

375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000

Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu.

8x4
rr E ! s r
O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere.
125 m m z a širinu i visinu: 62,5 62,5
npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125)
= 1 1 2 5 » 1375

F 8x6
ID I
a

Prr 0 !
® Način nalijeganja 1 (nalijeganje

0
iznutra)

0
/
m^
9x11
62,5 62,5

" RR
5

Objašnjenje:
® Način nalijeganja 2 (nalijeganje
izvana)

H l Preporučene veličine
•Veličine
§ Veličine, preporučljive za prozorske trake
| Veličine, preporučljive za prozore/vrata
ElVeličine, preporučljive za podrumske prozore
s Veličine, preporučljive za prozore na
pr aonicama

® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050

Način nalijeganja 3 (bez
nalijeganja)

181
 PROZORI
¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA

Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena

kakvoća prostora.
Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svi-
jetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -»
Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima
za stanovanje. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema
razmaku rogova.
Bogati, široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugrad-
njom mijena i pomoćnih rogova. Strmi krovovi zahtijevaju kraće, a
blaže nagnuti dulje prozore. Krovni se prozori mogu pokrivnim ok-
^g^ Otklopni prozor, otklopno - klizni
(T) Okretni prozor
prozor virima spajati u nizove -> ® , ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj
ili iznad drugih - » © - © .

54cm "|B4cm | ,74cm, , 94cm | | 114cm , , 134cm ,

Dodatni element
kružni luk

®
Okretni
prozor ñ A A

Otklopni prozor s metal, prozorskim

© Klizni prozor, prozor - vrata
elementom
r
A
Okretni
prozor
A
Prozor učvršćen tvrdom pjenom

Otklopno -
okretni
prozor n\ f \ /
\ \ t'
k
Izlazni prozor • 64cm

(5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi

Dodatni
element zid

® Veličina prozora

Vel. prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144
1,00
-1,20 Površina upada
svjetla m 2 0,21 0,28 0,36 3,44 3,55 0,66 0,93 1,12 1,36
Veličina
2 2
prostorije u m 2 2-3 3-4 4-5 5-7 9 11 13 m

(D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije

1
r ^ 20-75° N
Prozorski niz s vertikal, dodat, pro-
(8) Varijanta ugradbe, vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Jedan pokraj ili iznad drugog
zorima ->(in)

182
 PROZORI
DIN 68121, 4108

DIN 68121 normira drvene profile za okretne, okretno - otklopne i

Zidarska mjera
otklopne prozore. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A - D i pre-
Modularna zidarska mjera
ma vrsti okvira ->@E - H. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi
s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija), nastali su brojni
oblici i konstrukcije prozora -> © - d). Vanjske prozore i ostakljena
vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim
staklom. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3,1
Vanjska mjera doprozornika
W/m2K.

^ 0 Drveni prozor

Ž
T «T -

Vanjska mjera doprozornika Jedno- Prozor Dvostru- Prozor sa Prozor s

struki krilo na ki prozor sakrivenim punim
prozor krilo okvirom okvirom
Zidarska mjera
(6) Oblici prozora

(2) Čelični prozor

1 2 3 4 5 6 7

Opis ostakljenja Ostakljenja Prozori i prozori - vrata

i) uključujući okvir
«V F
W/ 2) W/m2 K)
2
(m K) 1 33'
2,1 | 2,2 2,3
Uz upotrebu normalnog stakla

1 Jednostruko ostakljenje 5,8 5,2

2 > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od 3,4 2,9 3,2 3,3 3,6") 4,1")
3 > 8 do <10 mm jednostruko staklo od 3,2 2,8 3,0 3,2 3,4 4,0")
4 >10 do <16 mm jednostruko staklo od 3,0 2,6 2,9 3,1 3,3 3,8")
5 > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,4 2,2 2,5 2,6 2,8 3,4
6 > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,2 2,1 2,3 2,5 2,7 3,3
7 >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,1 2,0 2,3 2,4 2,7 3,2
tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila
8 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s 2,8 2,6 2.7 2,9 3,2 3,7")
razmakom stakala od 20 do 100 mm
9 Dvostruko ostakljenje s normalnim i izola- 2,0 1,9 2,2 2,4 2,6 3,1
cijskim staklom (zračni međuprostor
10 do 16 mm) s razmakom stakala
20 do 100 mm
10 - dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola 1,4 1,5 1,8 1,9 2,2 2,7
cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do
15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm

11 Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 3,5

sa šupljim blokovima prema DIN 18

1
) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr. ostakljenje izloga) može se za koeficijent
propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v
2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi:

t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva, sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.
drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je ko-
eficijent propusnosti topline okvira kF < 2,0 W/(m2 K) dokazan atestima.
Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako
je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike, a eventualni metalni ulošci
služe samo za montažu.

Grupa 2.1 Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila, ako je ko-
eficijent propusnosti topline okvira kR < 2,8 W/(m2 K) dokazan atestima.

Grupa 2.2: Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijen-
ta propusnosti topline okvira3,6 > kR > 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima

t? (5) Aluminijski prozor

© Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za
prozore i prozore - vrata uklj. okvir (kF)

183
 PROZORI
DIN 4109
0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora od-
lučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj
element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s kon-
strukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira
1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost
protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namješta-
nje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr.
kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s aku-
stičnom izolacijom prozora -» ® - Tehnički zahtjevi: nepropus-
nost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija,
t* /T\ Aluminijski prozor sa spojenim (2) Aluminijski prozor s termički
w
krilima odvojenim profilima do 37 dB akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje
protiv provale.

Prom. opt. tije-

boravak u stanovima2)
vozila na sat
1

kom dana u
oba smjera,
t 3 t

Potrebna vrijednost
Udaljenost

razina buke (u dB)

prozora Rw (u dB)
ulice (m)

akustične izolacije
Prosječna vanjska

u prostorijama za
Tip ulice
I

Razina buke
Stambena ulica <10 0
i^DjV L L Stambena ulica <35
26 do 35
0
(dvotračna) 10 do 50 1
11 do 25 II
i 10 III
Stambeno - >100 0
n sabirna ulica 36 do 100 1 0 ^ 50 25(30)
(dvotračna) 26 do 35 50 do 200 II
11 do 25 III
4- Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ Aluminijski prozor krilo na krilo, i 10 IV
|f V^/ među krila ugrađena solarna izola- V temnoizolacija do 47 dB Lokalna cesta 101 do 300 1 51 do 55 25(30)
cija, kapacitet do 47 dB u naselju" 101 do 300 1
(dvotračna) 36 do 100 II
Stambeno - 11 do 35 200 do 1000 III
i 10 IV
II 56 do 60 30(35)
sabirna ulica
" i (dvotračna)
Gradske 101 do 300 III

pfa glavne pro-

metne ulice
Industnjska
36 do 100

>35
1000 do 3000 IV

V
III 61 do 65 35(40)

područja
4-do 101 do 300 IV IV 66 do 70 40(45)
6 tračne
glavne pro-

m metne ceste. V >70 45(50)

EH
autocestovni i 100 3000 do 5000 V
priključci
i auto -
ceste 2
> Vrijednosti u zagradi odnose se na
"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim vanjske zidove i moraju se uzimati i za
zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke prozore, ukoliko oni predstavljaju više od
60% površine vanjskog zida

Aluminijski klizni prozor, j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor,

t»(D temnoizoliran do 35 dB V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB
Kolika je glasnoća? ® Izbor odgovarajuće akustičke
izolacije

Klasa Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije

akustične prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja
m izolacije buke dB

6 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima

T 4:
sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom
stakala veće debljine

A 5 45-49 Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim

razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim
okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih
stakala preko 100 mm

ru
4 40-44 Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje
debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim
* prozor oa sintetičnog materijala, * .0. Prozor od sintetičnog materijala, brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm
(7) aluminijski istaknuti doprozornik, W krilo na krilo, između ploha solama
do 42 dB izolacija, kapacitet do 45 dB
3 35-39 Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim
staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem,
uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko
- •
- - •
- •
- •
- •
ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm,
fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima

- •
- - • - •
- •
- •
2 30-34 Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim
ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno
ugrađeno ili s brtvljenim prozorima

1 25-29 Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim

ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozori-
ma bez dodatnog brtvljenja

J
0 20-24 Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem
— — I
1.39 4
—
1
——I - 1 — 1 —— 1

( 9 ) Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-» © Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Osiguranje pomoću sigurnosne
košare i sigurnosnog pojasa
Čišćenje susjednih prozora
Radne platforme
CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > QP
Fasadna dizala i transporteri
Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s upr-
tačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»
©
Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omo-
gućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na
održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno
postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje
rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu
raraielno pomične sigurnosne fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Iz-
@
ljestve, moguća uporaba za 3 - 4
etaže
vedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondo-
lom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na
krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama.
Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -»
©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724
ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Na-
jveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su
galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .
® Zatamnjena površina predstavlja
prihvatljivu veličinu za čišćenje
Vrsta građevine Vanjski prozori Krovni prozori
Svakih:
Uredi Svaka 3 mjeseca* 12 mjeseci
Javni uredi 2 tjedna 3 mjeseca
Prodavaonice Izvana svaki tjedan 6 mjeseci
Iznutra svaki 2. tjedan
Prodavaonice (na gl. ulicama) Izvana dnevno 3 mjeseca
Iznutra svaki tjedan
Bolnice 3 mjeseca 6 mjeseci
Škole 3 - 4 mjeseca 12 mjeseci
Hoteli (first class) 2 tjedna 3 mjeseca
Tvornice (precizni radovi) 4 tjedna 3 mjeseca
Tvornice (teški rad) 2 mjeseca 6 mjeseci
Privatne kuće 4 - 6 tjedana -
* Prozore u prizemlju treba češće čistiti
Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora
Sustav Gardemann
185
 VRATA
DIN 107 s.8

© Općenito pogrešno otvaranje (2) Općenito pravilno otvaranje

i.

(5) S ormarom (povoljan raspored)

© Dvoja vrata na uglu koja se
otvaraju u istu prostoriju
(7) Dvoja vrata pogrešno (8) Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava

y e v a šarka K-J
\ ^ « ^ ^ D e s n Lijeva Sarka J
RE
LE VZ7-77
Desna brava
Lijeva brava

(9) Zatvaranje desno (T^) Zatvaranje lijevo Desno krilo Lijevo krilo

Desna brava

Desna šarka

^ ^ Leteća vrata jedno- i dvokrilna, Okretna vrata, jednokrilna,

Dvokrilna vrata s desnom bravom Centrična, za desni promet
event, desni promet ekscentrična

SZ3 Πv ^ v v

Krilo s bravom

(i?) Četverokrilna vrata Klizna vrata, klize ispred zida Klizna vrata, ulaze u zid

Dvokrilno

Američki Balanced Door Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepo-

voljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, oteža-
vaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - »
© - ® .
Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja
se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u pro-
storiju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otva-
ranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokre-
tanja i otvaranja.

Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za
kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.

Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase.
Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno
za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd.
Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina
O iznosi 55 cm

U stambenim zgradama iznosi svijetla širina:

jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 cm

za nusprostorije, kupaonice, zahode oko 70 cm

I
I
I
I 0
I
I
£ dvokrilna vrata,
ulazna vrata u stan
kućna vrata
sobna vrata
kućna vrata
oko 90
do 115
oko 170
140-225
cm
cm
cm
cm

I I £ Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno

normalno
185
195-200
cm
cm

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti

Oblikovanje krila vrata
otežavaju bijeg iz zgrade.

186
 VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111

Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske

mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne dru-
gačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Če-
lični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi ->
Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normira-
noj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Mjere krila Mjere dovratnika

Zidni otvori Vanjske mjere Mjere krila o d Svjetla

z a vrata vratnog krila žljeba do širina Svjetla
DIN 18100 ('tipske mjere") žljeba, dovratnika visina
nominalne mj. u žljebu dovratnika
dop. odstup. dop. odstup u žlljebu
±1 ±1
-3

8 .
1 875 1875 860 1880 834 1847 841 1858

2 625 2000 610 1985 584 1972 591 1983

•D
Granica z a naziv 2000 1972 716 1983
3 750 735 1985 709
Debelo uokvireno preferentne mjere "vrata"
4 875 2000 860 1985 834 1972 841 1983

5 1000 2000 985 1985 959 1972 966 1983

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. 6 750 2125 735 2110 709 2097 716 2108
Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1
7 2125 834 2097 841 2108

m
875 860 2110

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata 8 1000 2125 985 2110 959 2097 966 2108

9 1125 2125 1110 2110 1084 2097 1091 2108,

(§) Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba Svjetla mjera Vanjska mjera
njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika prolaza kroz kroz dovratnik
širina x visina dovratnik (DIN 18101)
ŠxV ŠxV ±1 ŠxV SxV
-2

875x1875 885x1880 841x1858 811x1843 860x1860

625x2000') 635x2005 591x1983 561x1968 610x1985
750x2000D 760x2005 716x1983 686x1968 735x1985
875x20001> 885x2005 841x1983 811x1968 860x1985
1000x2000» 1010x2005 966x1983 936x19682) 985x1985
750x2125 760x2130 716x2108 686x2093 735x2110
875x2125 885x2130 841x2108 811x2093 860x2110
1000x2125 1010x2130 966x2108 936x20932) 985x2110
| M j e r a v r a t n o g krila 1125x2125 1135x2130 1091x2108 1061x20932) 1110x2110
¡Normirana z i d a r s k a mjera 1
>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)
2
>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025)
(2) Širina > Visina vrata
(§) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

I Mjera dovratnika od Mjera dovratnika od

I Ižlijeba do žlijeba žlijeba do žlijeba
I Mjera vratnog krila M j e r a v r a t n o g krila
¡Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

(4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5) Vrata sa slijepim dovratnikom (Í0) Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a
otvora Svijetla
Svijetla mjera
mjera otvora
otvora

Svijetla mjera
prolaza

I
| M j e r a v r a t n o g krila Normi- I [Mjera
i Mjera dovratnika od I Mjera dovratnika od rana 'vratnog krila
Mjera dovratnika od
'žlijeba do žlijeba 'žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila
i žlijeba d o žlijeba iz'dar" Mjera dovrat-
I M j e r a v r a t n o g krila M j e r a v r a t n o g krila sk a
Normirana zidarska mjera I Normirana zidarska mjera I . nika od žlijeba
I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera ' Normirana zidarska mjera

© ©
m
'era do žlijeba
Vrata sa stolarskim dovratnikom Vrata s dovratnikom (drveni)
Kutni dovratnik Obuhvatni dovratnik Dovratnik

187

Sklopiva vrata vođena centrično
© Sklopiva vrata vođena bočno
(harmonika - vrata)
1
Razdjelna zavjesa prema DIN
10032 d. 4
188
Akordeon - vrata od drvenih ploča
odn. savitljivog materijala
Klizna vrata vođena oko ugla,
zglobna klizna vrata
VRATA
Okretna vrata -» © - ©
izrađuju se tako da se mogu
sklopiti, tj. kad je mnogo prolaz-
nika, osobito ljeti, krila se sklope
u sredini ako ljudi istodobno ula-
ze i izlaze. Krila se mogu sasvim
gurnuti na stranu ako se prolazi
samo u jednom smjeru (kraj rad-
nog vremena) -> @ - ©
Automatska vrata, uređaji za
otvaranje: radarsko upravljanje,
električna kontaktna hasura ->
© - ® pneumatski kontakt u
podu.
Jednosmjerni ili refleksni svjet-
losni branik, automatska klizna
vrata pogodna za izlaze za nuž-
du u trgovinama, upravnim zgra-
dama, samoposluživanjima,
6-krilna širine do 8 m.
Vrata - zračna zavjesa -> (§) ,
noću se zatvara podiznim vrati-
ma ->• (D
Zatvaranje prostorije pomoću
sklopivih vrata-» ®). Harmo-
nika - vrata obješena u sredini
-> (vi) za zatvaranje širokih ot-
vora. Kombinacija okretanja i
klizanja. Akordeon - vrata iz-
rađuju se od ukočenog drva,
umjetne kože ili tekstila -> ©
Teleskopska vrata sadrže više
krila koja su međusobno spoje-
na zupcem. Teleskopska vrata s
vanjskom vodilicom jednoslojna
su -> © a s unutarnjom vodili-
com dvoslojna -> ®
Teleskopska vrata jedna do
drugih-» © ili jedna u drugima
-> ® s gornjim ovjesom mogu
se voditi oko ugla © ili kori-
stiti za promjenljiva zatvaranja
->©
Razdjelne zavjese nabrane
odozgo -> © , ili horizontalno s
gornjim ovjesom —>• © omo-
gućuju dijeljenje velikih prostori-
ja.
 POSEBNA VRATA
—» QP

Za garaže i slično proizvode se

podizno - zakretna vrata 0,
zakretno - preklopna vrata s
oprugom ili protuutegom. Jed-
nostijena, dvostijena, zatvore-
na, djelomično ili potpuno
ostakljena. Ispuna drvo, sintets-
ka, aluminij, pocinčani čelični
a) Podizno-preklopna b) Podizna vrata s oprugom c) Podizna vrata s lim.Najveći otvor za prolaz vozi-
vrata za izjednačenje težine bez protuutegom la 4,82 x 1,96 m. Maksimalna
stropne vodilice
veličina krila oko 10 m 2 . Može
se ugraditi i u kružni ili segment-
ni luk. Udobno rukovanje po-
moću motora za daljinsko upra-
vljanje. Podizna sklopiva vrata
-» CD, člankovita vrata -> (D, te-
leskopska podizna vrata ->
rolo-vrata © od aluminija za
A B •••V^ smještaj ispod stropa. Jednosti-
2,25 m 2,00 m
2,37= m 2.12 5 m
jena i višestijena velika ulazna
2,50 m 2,25 m
2,75 m 2,37 5 m
vrata za industrijske, prometne i
3,00 m 2,50 m
4,00 m 2,75 m
radioničke građevine. Maksi-
4,50 m 3,00 m malna širina 18 m i visina 6 m.
5,00 m 3,00 m 15-18
8,00 m 7,00 m Rukovanje pomoću: poteznog
(?) Podizna sklopiva vrata
© Člankovita vrata (sekcijska vrata),
normirane veličine
prekidača, fotoćelijom, indukci-
jskim ili bežičnim daljinskim
upravljačem (električno ili pneu-
matski), kontaktnim pragom.
Provozne vratnice s brzim otva-
ranjem -» © , PVC vratnice -
klatna -> ® jednoslojni PVC ot-
poran na trošenje i udar. Proiz-
vodi se i kao trakasti zastor ->
®
Brtvljenje vrata gumenim seg-
mentima ili gumenim svitkom za
utovar u grijane skladišne pro-
Klizna vrata storije. Zaštita od atmosferilija pri
Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik
Čelična klizna vrata T 30 - T 90
aluminij)
T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50 utovaru i istovaru © - ©
14 m
Protupožarna vrata T30 - T90
jednokrilna i dvokrilna -> ©
Protupožarna klizna vrata. -> @
Klizna, podizna ili podizno -
zakretna vrata u protupožarnim
zidovima moraju funkcionirati
neovisno o električnoj napojnoj
mreži. U slučaju požara moraju
se automatski zatvoriti (Fische-
rov zasun).
Moguća staklena ispuna

© Sklopiva vrata na mehanički pogon

(brzo pokretna)

A B
1,00 2,00
1,00 2,125
1.25 2,00
1,25 2,125
1,50 2,00
1,50 2,125
1,75 2,00
1.75 2,125
2,50 2,50

© Brtvljenje vrata gumenim

segmentima
Brtvljenje vrata gumenim svitkom Protupožarna vrata T30 - T 9 0
^ ^ Protupožarna klizna vrata
T30-T90

189
 UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje po-

moću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS
YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava.
Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični susta-
vi ©
Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u
dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale de-
bljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijaci-
jom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i kompli-
cirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog
sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigur-
nosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon pre-
dočenja tih dokumenata.
Sustav centralne brave
U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička
vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza
u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» ©
Sustav glavnog ključa
U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre či-
tavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -»
<D

(5) Sustav glavnog ključa Sustav centralnog ključa

U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno
1
za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj
stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.
Sustav generalnog centralnog ključa
11 _ ?1 Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni
glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Mo-
fl 0 il J
guća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki ci-
0• O S , lindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "na-
f=±%f Ü H I f—
dređenim" glavnim ključem.
Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli ©
n "SSiSä
B«« gSiS m lilrâà Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»
©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, Ugroženo

vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju
vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za pre-
svlačenje

Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna Jako ugrože-
vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata no
vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije

Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, Vrlo jako
prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, ugroženo
podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana

(5) Stupnjevi ugroženosti

Dimenzije u m m
Sustav generalnog i centralnog Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla
ključa

190
 OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjan-

je kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo
se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armira-
nog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se anali-
zom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Polici-
ja surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju su-

protstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo si-
lom, uz ostavljanje tragova nasilja.
Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje
mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u
poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Me-
haničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiks-
ne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, si-
gurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žiča-
ni ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od
provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.

I Policija Zaštitarska Vratar Ćl. obitelji,

poduzeća | suradnici
Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili
0 Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između
Uređaj za dojavu dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena.
Uređaj za dojavu požara napada ¡^provale
Sustav za alarmi-
1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada
ranje iz dizala (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zg-
Sustavi daljinskog upravljanja
radi.
Sustavi osiguranja robe-
Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju
takav pokušaj što prije dojaviti.
Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom
mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu
provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad pro-
storijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni sig-
nali.
Sustav video
-nadzora Uređaj za nadzor Sustav kontrole
prilaza
© v a n j s k i h površina
Sustavi osiguranja Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opas-
nosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za
pravodobno otkrivanje i dojavu požara.
Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara.
2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se
sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za
zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu
okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do
granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih /
graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih /
osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, spreča-
vanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila,
promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav:
građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata,
(3) Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području
nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kon-
trola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, oba-
vještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Orga-
nizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijal-
ne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u
pomoć.

® Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

Dijelovi zgrade i oprema
koje treba osigurati
Kućna vrata, vanjska vrata
Unutarnja ulazna vrata
Sobna vrata")
1
Klizna vrata - unutra «
Garažna podizna vrata
Prozori - s krilima
Prozori - vrata, podizna vrata
Ostakljena klizna vrata - vani
Svjetlosne kupole
Prozori u krovnoj plohi
Zidovi od staklenih blokova
Izlozi, velika fiksna ostakljenja
Masivni zidovi i stropovi
Laki zidovi i stropovi
Tavanske stube - pokretne
- skulpture
Pojedin. objekti 1 2) — reljefi
- slike
Podne površine - unutra")
12
Oklopljena blagajna )
Ormari, kućišta aparata12)
Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ Vrlo prikladni
O Još uporabivi
© Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale
Usporedbeni kriteriji
Karakteristika nadzora
prioritetno obuhvaćen
smjer kretanja
Područje nadzora po jedinici -
orijentacijske vrijednosti dosega
Nadzor nad čitavom prostorijom
(preko 8 0 % prostorije)
Tipična mjesta postavljanja
ispod 0 °C
Dopuštena
temperatura od 0° do 50 °C
okoline
preko 50 °C
Može li u istoj prostoriji biti
više javljača?
Utjecaj susjednih prostorija ili
zona uličnog prometa
Mogući uzroci pogrešnog
alarma
(2) Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji
192
OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > Qp
p- Jl/IT m *>- I Simboli -» s. 24
-
2
£
o
C (O
Olfí E o I I 3. Sustavi za osiguranje robe,
Ü
0 CO S o
-a.ü
i ? ro re a S
2 <2*5
nazvani i sustavi protiv krađe u
o prodavaonici, jesu elektronički
o sustavi i služe zaštiti od krađe i
5
o o' neovlaštenog ili zabranjenog
odnošenja robe iz nadzirane
o O o o'
prostorije ili područja tijekom
o normalnog dnevnog poslova-
o o o" nja.
o o o o71 o3'
o o o' o'
4. Sustav za kontrolu prilaza je
elektronički sustav koji povezan
o O
s mehanikom dopušta odnosno
o" o" oslobađa pristup npr. zgradi,
o prostoriji, zoni samo uz provje-
o ru identiteta.
To se poduzima nakon elektro-
o
ničke provjere osobne identifi-
kacijske isprave ili dozvole
o o o5' O izdane od nadležne službe.
Tehnički je moguće istodobno
nadzirati pristup i uređaje za
51
o
bilježenje vremena.
o 51 5. Daljinski sustavi za informi-
ranje, prijenos / izmjena poda-
11
2
Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu taka između dviju različitih služ-
) Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje
3
>
")
Ako je uklopmk na tim vratima
Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem
bi putem javne telefonske
5
) Postavljeno kao klopka ispred
8) Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu
mreže Njemačke savezne poš-
7
> Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini
3
> Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem te. TEMEX/DATEX/BTX služe
9
) Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla
1
°) Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje daljinskoj kontroli, mjerenju,
11
) Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori
12
> i/ili uključeno u nadzor prostorije upravljanju, dijagnostici, regu-
laciji, informatici, kontroli stanja
informacija i podataka i povezi-
m .
vanju jednog objekta s drugim.
Ultrazvučna zaštita praštanje Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler
lili
6. Sustavi za nadzor, proma-
tranje, upravljanje, provjeru: bilje-
ženje zbivanja pomoću kamere
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 Ovisno o uređaju 60 80 m 2
montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 14 m do 25 m prostorije do 12m i monitora ručno i / ili automats-
do 9 m hodnici do 60m
ki unutar i izvan objekata, danju
Garantirano Nije garantirano Nije garantirano Garantirano
i noću tijekom 365 dana.
- male do velike prostorije
- male do velike prostorije - male do velike prostorije - duge, velike prostorije - puni i djelomični nadzor
- hodnici
- puni i djelomični nadzor nad
- djelomični nadzor nad
prostorijom
- nadzor nad dijelom prostorije
sigurnosna zamka za velike
nad prostorijom
- sigurnosna zamka
7. Sustav alarmiranja iz dizala
prostorijom - sigurnosna zamka prostorije - ujedno i dojava požara
koristi se za osobna i teretna
Uvjetno dopušteno Uvjetno dopušteno Dopušteno Dopušteno
Dopušteno Dopušteno Dopušteno Dopušteno
dizala. Ti sustavi služe sigurno-
Nije dopušteno Nije dopušteno Dopušteno Nije dopušteno sti korisnika takvih uređaja i
Bez problema S oprezom S oprezom Bez problema predviđeni su prije svega s
Bez problema Bez problema Ne preporučuje se Bez problema
namjenom da se mogu oslobo-
diti osobe koje su se zatekle
- jaki šumovi u području - j a k i šumovi u području - skretanje zraka uslijed reflek- - izvori topline s brzom zatvorene u dizalu.
frekvencije ultrazvuka frekvencije ultrazvuka sije na metalnim predmetima promjenom temperature,
- zračno grijanje u blizini javljača - zračno grijanje - zraka prodire kroz zidove i npr. žarulje, el. grijalice, Zatvorene osobe dobivaju izra-
- jaka turbulencija zraka - turbulencija zraka prozore otvoreni plamen u podr. djel.
- nestabilni zidovi - nestabilni zidovi - nestabilni zidovi - direktni, jaki i promijenjljivi vnu govornu vezu s odgovara-
- objekti u pokretu, npr. male - objekti u pokretu, npr male - objekti u pokretu, npr. male svjetlosni utjecaji na javljač
životinje
životinje životinje
- smetajući utjecaji u blizini - ventilatori
- objekti u pokretu, npr.
male životinje
jućom, stalno prisutnom služ-
javljača (povišena osjetljivost) - elektromagnetski utjecaji
bom za oslobađanje / spaša-
vanje.
 STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00 Odredbe o stubištima u građe-
vinskoj su regulativi različite.
DIN 18065 regulira zahtjeve o
dimenzijama stubišta.
Za stambene zgrade do dva sta-
na korisna širina je najmanje
0,80 m, stube visina / gazište
17/28 cm. Stubišta koja po pro-
n S i - ,

© © ©
pisima nisu nužna: 0,50 m
Duljina čovječjeg koraka na Povoljan normalni uspon 17/29,
horizontalnoj površini
Podloga u usponu skraćuje duljinu
duljina koraka 2 visine + 1 gazište = 21/21. Prema propisima, nužna
koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8
oko 62,5 cm stubišta najmanjih dimenzija
1,00 m te 17/28. U visokim
stambenim zgradama širina tre-
ba biti 1,25 m. Širina stubišta u
javnim zgradama izračunava se
Z a do 5 stuba m o ž e se
prema željenom vremenu praž-
r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti njenja -» s. 490. stadion. Duži-
na stubišnog kraka 3 stube do
18 stuba © , Duljina podesta
= n-struka duljina koraka + 1 ši-
S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4
rina gazišta (npr. kod stuba
b e z rukohvata 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili
(4) Stube slične Ijestvama, s ogradom
Normalne stube 17/29, podest pos-
lije max. 18 stuba © Stube bez rukohvata
2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja
se otvaraju prema stubištu ne
smiju smanjiti širinu prolaza.
Blagi udobni nagib za stubišta
na otvorenom, npr. u vrtovima i
si., postiže se umetanjem pode-
sta između svake tri stube. Stu-
bištem u kazalištu ili na otvore-
nom ljudi se kreću sporo, pa ono
može biti blago. Stubište na po-
moćnom ulazu ili na izlazu za
nuždu mora omogućiti brzo sv-
ladavanje visine.

Pravilno postavljeni stubišni

© krakovi jedan iznad drugog štede

prostor
© Položaj rogova i greda u smjeru
stubišnog kraka štedi prostor i
novac
© Podrumska stubišta s otklopnim
vratima treba izbjegavati; gornja
kombinacija je prikladna i bezopasna
Visina Dvokrako Jedno- i trokra-
etaže stubište ko stubište,
stubište u zgradi
blagi (ugodan) blagi (ugodan)
nagib nagib

- broj - visina - broj - visina

stuba stube stuba stube
a b c f 9
2250 _ _ 13 173,0
2500 14 178,5 15 166,6
2625 - - 15 175,0
2750 16 171,8 - -

3000 18 166,6 17 176,4

MQ) Kod zavojitih stubišta treba Hl) Kod stubišnog kraka u 02) Stubište na kojem se = širina za 3 osobe ^4) Visina etaže i nagib stuba
razmak između linije hoda i pravcu razmak između ^ ^ dva čovjeka mogu
vanjske ograde biti 35 - 40 cm linije hoda i ograde 55 cm mimoići

Konsna širina prolaza između površine

_ zida i unutarnjeg ruba rukohvata
Stubišta u obiteljskim zgradama U stambenim zgradama s
unutar stana, stube za tavan i d o dvije p u n e e t a ž e
podrum

>1,0m

U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I
ili između rukohvata U višekatnicama
2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |
u bolnicama > 1,25 < 2,50

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat.

Manje Veće
Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e
dodatni međurukohvat. š i r i n e prolaza kod
Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30
Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani rijetko korištenih stuba
Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba Mjere korisne širine prolaza -> s. 194 (4) © Potrošnja energije odrasle osobe pri
usponu stubama

193
 2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi STU BISTA
/ 19/25

18/27
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4
Udobne stube u
stambenoj zgradi Širok je raspon stvaralačke iz-
ražajnosti kad je riječ o stubišti-
ma i prilaznim putovima: od ob-
likovnih mogućnosti najrazličiti-
jih stubišta u stambenim
zgradama do raskošnih vanjs-
kih stubišta kod kojih uspinjanje
1 silaženje postaje koračanje.
l • Blage rampe do 6° Kretanje stubištem zahtijeva u
odn.1:10
stubišta prosjeku 7 puta veći utrošak en-
Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u ergije nego normalni hod po ra-
strojarnicama i ljestve (?) Slobodni profil stubišta
vnom. Pri usponu stubištem fi-
ziološki je povoljan "rad penja-
Vrsta z g r a d e Vrsta stuba Korisna Nagib Gazište
širina a2) a3' / nja" pri nagibu stubišta od 30° i
stuba • 251 Ž50 • 25~ izražen je odnosom penjanja
All

visina stube H _ 17
o
CO

Stambena - stube - s t u b e koje v o d e u prostoriju 17±3 281?

zgrada s ne propisane za boravak
. Korisna svijetla širina gazišta T 29
Ali
co

više od građ. regu- = 21 = 21

o

širina stubišta
dva stana 1)
lativom Odnos penjanja određen je du-
iH ljinom koraka odraslog čovjeka
Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, = 50 = 21 = 21 RukohvatQ
stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 (oko 63 - 64 cm). Za povoljan
S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e = 50 Nije p r o p i s a n o odnos penjanja uz najmanji
stube) u stanovima
utrošak energije vrijedi formula:
All All
o m
o

Ostale S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi 17!i 2811

zgrade Stube koje prema propisima nisu neophodne = 21
2 h + t = 63 (1 korak).
§21
o

(dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5 Pri dimenzioniranju i oblikova-

1)
Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a
• 6
Svijetla širina
:>: D 6
nju stubišta vrlo je važan, uz na-
2) 3)
ali ne < 1 4 c m ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a stubišta
vedene odnose, funkcionalna i
(2) Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 ) © oblikovna svrha stubišta. Važno
je ne samo svladavanje visine
nego i način njenog svladavan-
ja.
Kod stubišta na otvorenom, s
u m m masovnim prometom,
poručuju se niske stube 16x30
pre-

cm. Stubišta za urede ili stubišta

•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2 5,Om2 5,2 m2 4,9 m 2
za nuždu moraju omogućiti brzo
svladavanje visine. Svako pot-
rebno stubište mora biti smješ-
l:B Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže
2,75 m; širina prolaza 1,0 m.
teno u svom vlastitom prostoru
koji mora sa svojim prilazima i
Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa
izlazima u vanjski prostor biti
na gornji krak može zakrivljenjem -> — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade
tako smješten i oblikovan da se
bez opasnosti može koristiti kao
izlaz za nuždu. Širina izlaza š ši-
rini stube.

I'M K
I
1
1
Y 1 — 1
Od svakog mjesta neke prosto-
rije za boravak, kao i podrumske
J
5,0 m - 5,4 m 2
6,2 m2 -5,6 mJ I -)
I 1 t-—1
1 — -1
etaže, mora udaljenost do naj-
1 1
1 1 manje jednog stubišta ili izlaza
biti š 35 m Ako je potrebno više
UVu stubišta, treba ih razmjestiti tako
da putovi za spašavanje budu
što kraći. U stubišnom prostoru
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta moraju otvori prema podrumu,
Trokraka
površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za (17) stubišta: skupo, nije
visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
svrhovito, zauzima prostor neizgrađenom tavanskom pro-
storu, radionicama, skladištima i
, 1,20 '.r 1,20 sličnim prostorijama biti oprem-
ljeni vatrootpornim automatskim
zatvarajućim vratima, vremena

žF/ otpora protiv požara T30.

J 2,70

Kosi nastup i Zaobljenje stuba kod Minimalno potreban

Za transport
izvučene stube uskih stubišta štedi prostor za prijenos U zavojitom stubištu
bolesničkih nosila
štede prostor širinu podesta namještaja

194
 STU BISTA
>301. Profili stuba: da bi se izbjegle
ružne mrlje od paste za cipele
koja se tare s peta uz vertikalni
> Ako je širina gazišta (b)
Bolje rub 0 profil treba izvesti
©
manja od 2 6 0 m m treba
stubu podvući = 30 m m
koso, čime se postiže i šire ga-
zište. Ako je širina (b) manja od
260 mm, treba gazište podvući
za ^ 30 mm.
Čovjek na visini rukohvata treba
najviše mjesta, u području sto-
pala osjetno manje.
Metalni profil Profil od sintetike Pleksi - staklo
Tu može širina stubišta biti
smanjena u korist stubišnog
oka.
Tako smaknuti raspored tetive i
rukohvata omogućuje statički
povoljnije pričvršćenje ograde
na tetivu. Povoljan raspored te-
tive i rukohvata uz približno od
12 cm, rukohvat pomaknut unu-
tra (3).
Rukohvat za djecu 0 (visina
75 cm). Kaskadne terase, crk-
12 djecu Bez stubišnog okna
vene i ostale galerije, balkoni
itd. moraju biti ograđeni (iznad 1
(3) Rukohvat i detalji obraza
® Rukohvat na
podestu
m visinske razlike obvezno):
za visinu pada
< 12 m H = 0,90 m
za visinu pada
> 12 m H = 1,10 m
Stube - ljestve imaju nagib od
45° - 55°. Traži li se zbog nekog
razloga mogućnost uspinjanja
slična stubištu, npr. ako je ras-
položiva duljina premala za nor-
malni stubišni krak, bira se stu-
bišni krak sa smaknutim gaziš-
tima, tzv. kratki, tipa žlice ili
"samba" krak @ + Broj
gazišta takvog kratkog stubiš-
nog kraka neka bude što manji,
a visina stube < 20 cm. Pri tome
se širina gazišta mjeri (naiz-
mjence) po osima koračanja
lijevom i desnom nogom a + b ->

Svijetla visina Tavanske stube

prostorije veličina (cm)

220-280 100x60(70)
220-300 120x60 (70)
220-300 130x60 (70 + 80)
240-300 140x60 (70 + 80)
Širina sanduka:
B = 59; 69; 79 cm

Duljina sanduka
L = 120; 130; 140 cm

Visina sanduka:
H12 H = 25 cm
1,30-
Ravno . .
^ ^ Kratke, žličaste ili samba stube od
drva; presjek u sredini
Stubište u prostoriji na najužem
prostoru © Sklopive pod iz ne tavanske stube

195
 STU BISTA
R A M P E

Z A V O J I T A S T U B I Š T A

Pješacima, osobama u invalids-

kim kolicima i osobama s dječjim
kolicima treba omogućiti nesme-
tano svladavanje visine.
2,5 c m
Rampe -> © stepenasta rampa
Lako savladivo (D rampa u stubištu -> © nagib
->©•
Presjek

Zavojito stubište, spiralno

stubište
(?) Rampa (2) Stepenasta rampa (3) Rampa u stubištu Kad je promjer otvora veći od
210 cm, za jednoobiteljske i
dvoobiteljske kuće moguće je
"prema građevinskim propisima
potrebno stubište DIN 18065"
(najmanje 80 cm korisne širine),
za ostale zgrade veći od 0 260
cm (najmanje 1,0 m korisne širi-
ne).
Ako prednji rub gazišta
Spiralno stubište ispod 80 cm
tangira centralni stup do- korisne širine dopušta se samo
bije s e š i r e g a z i š t e
kao "ne nužno stubište". Za po-
drumske, tavanske i druge spo-

©
redne prostorije izvode se stube
^g^ Stube od drva, čelika, umjetnog i
Gazišta zavojitog stubišta za spiralna stubišta od profilira-
© Spiralno stubište -> ® prirodnog kamena
nog lima, rešetke, mramora,
drva, umjetnog kamena.
Ograda
PVC -(• O g r a d a
Limene stube obložene sinteti-
-4— kom ili tapisonom © - ©•
Stubišta se mogu izvesti od če-
Č e l i č n i lim
Čelični lim
ličnih, aluminijskih ili drvenih
Izolacijski montažnih elemenata. Upotreba
materijal
kao stubište za poslugu, protu-
© Stuba od masivnog drva © PVC na cementnom estrihu
požarno ili međukatno stubište
1,875
© . Stubišna ograda od čeli-
ka, drva ili pleksistakla
Spiralna stubišta štede prostor,
a treba ih konstruirati stabilno sa
stupom u osi ->• © - © .
Središnja os može biti i prazna,
čime se postiže otvoreno spiral-
no stubište sa stubišnim okom

(10) Kvadratični otvor u stropu (Tj) Okruglili otvor u stropu Poligonalni otvor

3
rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć - lako moguć
Pod pojmom namjena se Teško Dobro prohodno Lako prohodno Udobno prohodno
podrazumijeva spoj od - do prohodno Moguć transport Moguć transport Moguć transport Z a jaku
malih komada namj rastavljenog namještaja namještaja frekvenciju

- sporedne prostorije
- podrum, tavan
- kućni bar, hobi prostorije
- spavaće sobe, sauna
- bazen, laboratorij
- radionica, vrt
^ ^ Presjek zavojitog stubišta
- qaleriia, prir. skladište
- prodavaonica, int. toaleta
- mans. stan, boutique
- uredske prostorije, skladište
- radne prostorije, trgovina
- sobe.za goste
- stube za nuždu
- "potrebne stube" u obit. zgradi
0
2200
2100
1500

1850
1600

2050
1250

1700

1800
1200

1300

2150
1550

1650

1750

0 stube (nominalne mjere) 0

CM
CD CD « CO «
0 00 co 00 in 0 0 in 0 m ID
CD
0 m CM m CM m 0 m 0 CM 0 CM
širina prolaza u mm m S ir>
n CD CD CD CD
n N. co CO
O CT>

Između centralnog stupa i rukohvata od 10 cm širine gazišta

1
Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni Tlocrt uz

196
 2,00 2.00 2.00
STUBISTA
DIN 18064-65
lako spiralno stubište djeluje bo-
gato, treba ih izbjegavati ako je
90 moguće, jer je svaki centimetar
2.00 2.00 korisne širine dragocjen. Uspo-
2.00
redba stubišta u prostoru 2x2 m

Ako su stubišni krakovi pod pra-

vim kutom, treba podest između
90
80 80 1 i 80 njih biti pravokutnik a ne kvadrat,
20 2 0 Širina prolaza jer se samo tako postiže konti-
@Poluzavojito stubište. Korisna širina Okruglo spiralno stubište. Korisna
širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm
Spiralno stubište kvadratičnog
oblika nuitet ograde - > © . U protivno-
prolaza 90 cm/gazište 26,5 cm v£/ me nastaju razlike u visini ogra-
de u području skretanja. Poseb-
ni oblici stubišta - > © -
1.20-1.40

Odstupanja dimenzija izvedenih

stuba ne smiju biti veća od 5 mm
u odnosu na dimenzije po pro-
jektu - > © . Spiralna stubišta
daju najbolji dojam ako vode na
galerije - U otvorenom
Stubište je prikladno kao prilaz nenasta- prostoru dolazi konstrukcija do
njenim prostorijama umjesto Ijestava,
gdje se uz zaokret od 180° mora projekti- punog izražaja.
rati prilaz uz minimalni utrošak prostora

Spiralna stubišta promjera > 190

Vrste podesta za spiralna stubišta. cm dopuštena su kao jedino spo-
® Štedno spiralno stubište sa
smaknutim stubama
© Prilaz podestu iste širine kao širina
prolaza stubišta 6 0 ° - 7 2 °
© Podeste oblikovati pravokutno da bi
se postigao kontinuitet ograde jno stubište unutar istoga stana,
s korisnom širinom od 80 cm
-KD-®.

Instalacijsko okno

(7) Stubište s odvojenim uglovima

5 mm 5 mm
© Stubište S - oblika
® Osmerokutno stubište

-"H-H-

5 mm 5 mm "TJ5 n

I Nominalni
položaj

Pogled
i: Pristupna J ^ a
Podest stuba

Tlocrt

Početak ograde između 1. i 2.

© Tolerancije za pristupnu stubu
© stube. Bočno udoban prilaz
stubištu
© Početak ograde uz prednji rub 1. stu-
be. Ograda optički djeluje niža nego
Konzolno spiralno stubište

Galerija

Galerija

Spiralno stubište s koso priključenim Spiralno stubište koje slobodno stoji

Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralne stube oslonjene na zid
podestom V-' u prostoriji,
i s produženim podestom

197

S v i potrebni prozori m i n 0 , 9 0 x
1 , 2 0 svij. m j e r e , m o r a j u s e moći
p o t p u n o otvoriti. L.
A k o je > 8 , 0 m
potrebne su
o k r e t n e ljestve
(2)
Klizni prozor, m o r a s e
m o ć i p o t p u n o otvoriti
Krovni prozor kao izlaz za nui du
LJESTVE ZA BIJEG
IZLAZ ZA NUŽDU
DIN 18799, 24532, 14094
Mjesta za postavljanje Ijestava tre-
ba tako odabrati da ugroženi ljudi
mogu biti viđeni s javnih prometnih
površina. Ljestve za nuždu uređa-
ji su na građevini pomoću kojih lju-
di u slučaju nužde mogu biti
spašeni - > © - @ +
Ljestve za uspinjanje, nazvane i
vertikalnim fiksnim Ijestvama,
potrebne su za uspon na krovo-
ve, dimnjake, silose, spremnike,
strojeve, uređaje itd.
Za građevine visoke iznad 5 m
moraju vertikalne ljestve biti
opremljene zaštitom za leđa.
Jedan krak takvih Ijestava ne
smije biti visine iznad 10 m -»
(¡2) - © Promjer koša 0,70 m.

Dimenzije-» ( § )

Visina Leđna Pričvršćenja

zgrade zaštita u zidu
© Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve
m od/do LZ pari

3 , 0 - 4,0 — 3
4 , 0 - 5,0 — 3
5 , 0 - 6,0 LZ 4
6 , 0 - 7,0 LZ 4
7 , 0 - 8,0 LZ 5
8 , 0 - 9,0 LZ 5
9,0-10,0 LZ 6
Smaknuta izvedba — > ® + @
10,0-11,0 LZ 8
Skokovi od po 1 m do
19,0-20,0 13
*

TO
Podest 8 0 / 7 0 ..

n
(§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom

T
1,10
T

I n
1,10
I

v Visina " . <10,0

penjanja
. ' Visina z g r a d e
• <10,0

m
Podest za 1:131 1 •
prelaženje M - l S4-I

<10,0

2,20
m P o d e s t za
' " prelaženje 1 1
i 2,0 <10,0
< 3,0
2,20-3,0

^ Uzlazne ljestve Uzlazne ljestve s podestima za

(9) Uzlazne ljestve podizne Ljestve za nuždu
smaknute prelaženje

198
 POKRETNE STUBE
ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE
Otvor u stropu 6 , 2 0
Otvor

T í 23
Širina stuba
tTf
Kontakt z a
I zaustavljanje u nuždi

Kontakt z a
Razina l zaustavljanje u nuždi

T
LT

(2) Širina pokretnih stuba

© Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja

Širina stuba 600 800 1000
A 605r620 805-820 1005-1020
B 1170-1220 1320-1420 1570-1620
Kapacitet prijenosa
C 1280 1480 1680
Q = 3600 x x f(osoba/h)
t
pri c e m u je <apacitet- 5000-6000 7000-8000 8000-10000
G p = broj osoba po stubi (1;1,5; 2) prijenosa/h Osoba Osoba Osoba
v ( m / s ) = brzina kretanja
f= dubina stuba
f = 0 , 5 - 0 , 8 stupanj korisnog učinka
pokretnih stuba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagi-
bom od 30° odn. 35° (27° 18°)

(?) Jednokrake paralelne

Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i po-

kretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih
udruženja. Pokretne stube -» © - © pogodne su za neprekidni pri-
jenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da
ne postoje). Pokretne stube npr. u robnim kućama imaju kut uspo-
na 30° ili 35°. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju
tlocrtnu površinu.
Kad su veće visine uspinjanja, iz psiholoških i sigurnosnih razloga
prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približ-
S=
no jednak.
(5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) Dvokrake koje se križaiu U prometnim građevinama, ako je moguće, treba primijeniti nagib
© ® ®
od 2 7 ° - 2 8 ° .

Ji
Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stu-
bištem.
U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm
(1 osoba), 80 cm (1 - 2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) - > © - © • Ako
je širina 100 cm, dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom.
(!)
Pokretne stube širine 60
Širine 1,00 m
cm; Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine =
2,50 m.
Duljina u tlocrtu-» (i) Brzina kretanja u robnim kućama, uredskim i upravnim zgradama,
sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0,5 m/s.
Pri nagibu 30° = 1,732 x visina etaže U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevina-
Pri nagibu 35° = 1,428 x visina etaže ma prednost se daje brzini od 0,65 m/s.
Primjer: visina etaže 4,50 m i nagib 30° Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama:
(nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) nepokretno stubište 2%, osobna dizala 8%, pokretne stube 90%.
Duljina u tlocrtu: 1,732 x 7,794. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama.
S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna Prema sadašnjim podacima, u prosjeku se postavlja jedno pokret-
oko 9 m. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jed- no stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora, ali bi bilo najpovoljnije
na iza druge na pokretnim stubama. da se postavi na 5 0 0 - 7 0 0 m 2 .
3rzina Vrijeme Pri širini dovoljnoj za Pokretne stube u prometnim građevinama. Prema "Smjernica-
vožnje 1 osobu 2 osobe jedna do druge ma za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard
jedne osobe biti će biti će prevezeno
prevezeno (funkcija, konstrukcija, sigurnost). Kut nagiba 27° 18° i 30°. Dimen-
0,5 m/sec ~ 18 sec 4.000 8.000 zije i kapacitet -» © - ©
0,65 m/sec - 14 sec 5.000 1.000
osoba/sat

(10) Podaci o kapacitetu -> ©

199
 POKRETNE STAZE

Presjek

Event, predvidjeti o d v o d v o d e

© Poprečni presjek -> ©

Tip 60 80 100
i u.
Tlocrt temelja A 600 800 1000

© Pokretna staza, uzdužni presjek i tlocrt temelja B 1220 1420 1620

C 1300 1500 1700
Satni kapacitet prijenosa pokretne
staze proračunava se prema formuli
K B V 3600 © Dimenzije-» © - ©
Q= rT^č osoba/sat
U,Zo
Pri tome znači: B = širina staze u POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE
m, V = brzina kretanja u m/s, (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE)
K = Faktor popunjenosti. Taj faktor
varira ovisno o opterećenju između Smjernice Bostrab, DN - EN 115
0.5 i 0.9;prosječna vrijednost 0.7
Brojka 0,25 ispod razlomačke crte Nagib 10° 11° 12°
predstavlja površinu od 0,25
m 2 /osobi. d Sx 5,6713 + 15480 Sx 5,1446 + 14100 Sx 4,7046 + 12950

g 6400 5900 5450

i H x 5,6713+ 3340 H x 5,1145+ 3150 H x 4,7046 + 2990

(ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> ©

Horizontalna pokretna s paletnom s prenos. trakom dvosmjerna

traka trakom (gumena traka) pokretna staza

® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60

cm
c n širine (80 cm)
korisna širina S
vanjska širina B
800 +1000
1370 +1570
750 + 950

1370 +1570
2 x 800 + 2 x 1000

3700 + 4200

izvedba izvedeno u ravnini nagiba = 4°

duljina jedne sekcije 12 - 1 6 m -10 m
razmak oslonaca prema statističkom proračunu
t — ¿ ¿ ¿ L —
Postavljanje nasuprot moguća koriš, dužina L 225 m = = 300 m

V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine

kapacitet prijenosa

(¡2)
40m/min

Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © — ©

11 000 osoba/h

Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago na-

gnuti prijevoz osoba. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu
opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica, kolica
za kupovinu, bicikli i glomazni komadi prtljage. Pri projektiranju treba
Presjek pokretne staze s gumenim s paletastim trakom
trakom vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao opti-
malni kapacitet. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini, brzini kretanja i fak-
toru popunjenosti.
Moguć je kapacitet od 6000 - 12000 osoba / sat. Najveći nagib 12°
= 21 %. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0,5 - 0,6 m/s, u
Tlocrt©
nagibu do 4° do 0,75 m/s. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m,
a duge se staze mogu graditi do 250 m. Budući da je moguć bočni
prilaz / izlaz, svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. Dvo-
struka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno
skretanje-» ® , za razliku od -> © - ® . Njihova mala građe-
fjf / q \ Shematski presjek dvosmjerne
' vi/ pokretne staze -> @ vinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zg-
rade.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake:
N a t e z n a strana Pogonska strana
Formula = ctg x B x visina prijevoza
nagib u 0 10° 11° 12°
ctgB 5,6713 5,1446 4,7046

Primjerice visina prijevoza 5 m, nagib 12°

prosječna duljina = 4,7046 x 5 m = zaokruženo 23,52 m.

200
 DIZALA
Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306
Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglav-
nom se obavlja dizalima. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće
konzultirati inženjera odgovarajuće struke. U većim višekatnim
zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno promet-
no čvorište. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih; uz to
treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom
opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba.

Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće no-

Simetrično otvaranje sivosti:
Tlocrt okna dizala U © Vrata
400 kg (malo dizalo) za prijevoz osoba s ručnom prtljagom;

630 kg (srednje dizalo) za upotrebu osobama s dječjim i inva-

lidskim kolicima;
1000 kg (veliko dizalo) služe i za prijevoz bolesničkog nosila,
20 lijesova, namještaja i invalida u kolicima
- > ®
Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i
b -
dimenzionirati tako
- da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima, čak i ako ima-
ju ručnu prtljagu,
- da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr.
Prilaz u o v o m području
dječja ili invalidska kolica, nosila, lijesovi, namještaj) mogu unositi ili
iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno
(3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala dizala, pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama
neizbježnog.
Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala:
- najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida.
mjerena u smjeru dubine kabine dizala, mora biti jednaka dubini ka-
bine;
- najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine ka-
bine i širine okna dizala.
Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu:
- najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog
zida, mjerena u smjeru dubine dizala, mora biti jednaka dubini naj-
dublje kabine.

Nosivost kg 400 630 1000

Brzina kretanja = ml 0,63 1,00 1,60 0,63 1,00 1,60 2,50 0.63 1,00 1,60 2,50

Min. širina c mm 1800 1800 1800

Min. dubina d mm 1500 2100 2600

c
•SC Min. dubina jame p mm 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800
o
Min. visina gornjeg mm 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000
završetka a
Vrata |

Svijetla širina c 2 mm 800 800 800

Svijetla visina s2 mm 2000 2000 2000

Min. površina m2 8 10 10 12 14 12 14 15

ra Min. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000
o
'c
V ( 5 ) Okno i strojarnica t^ Okno hidrauličnog dizala g-
55 Min. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200

20 mm 2200 2200 2600 2000 2200 2600

Min. visina h 2000 2000

Svijetla širina s mm 1100 1100 1100

Svijetla dubina b mm 950 1400 2100

2 I «400 kg 1.0 nrt Svijetla visina k mm 2200 2200 2200

1
3 U 630 kg l.tiA
Kabina

t 1 z 1000 kg l.CrrVi Svijetla širina prilaza mm 800 800 800

5 i i 4 0 0 . 1X1000 kg 1.0 mb
kabini c 2 mm 800 800 800
6 1 »630 • IKlOOOkg 1,0 m/s
6 u e n . 1« 1000 kg l.orrVt
10 2x630 * 1x1000 kg 1.6 nVs Svijetla visina prilaza mm 2000 2000 200
12 2x1000kg 2.SnV> mm 2000
kabini f 2 2000
1} 3x1000 kg 2.5 nVs

Dopušteni broj osoba 5 8 13

0 100 200 300 400 600 700 800
Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a

Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere, dimenzije kabine i vrata

201
 DIZALA
Osobna dizala namijenjena pretežno za urede, banke, hotele
itd.; dizala za bolesničke krevete DIN 15 309
Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ug-
raditi. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. Dizala su
strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 - 40 godina).
Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje
narasle potrebe. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih
uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. Pri projektiranju treba pro-
metne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana
dizala treba smjestiti u glavnom stubištu.
Prometna analiza: oblici i definicije
Presjek okna dizala Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu
R
potrebno za predviđenu vrstu prometa.
Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabi-
TI— ne.
11
11 Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s)
| |200
broj dizala u grupi

U
l
^ U Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući ka-
L _ 7
pacitet (broj osoba) izračunava prema:
r
300 (s) x kapacitet kabine (osoba)
vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi
Kapacitet u postocima:
. ,x . n/ 100 x kapacitet (osoba)
(3) Strojarnica
© Zajednička strojarnica za skupinu
dizala kapacitet % =
broj osoba u zgradi

Nosivost kg 800 1000 ( 1 2 5 0 ) 1600

Nominalna brzina m/s 0,63 | 1,0 | 1,6 | 2 , 5 0,631 1,0 11,6 | 2,5 0,631 1,0 11,6 | 2,5
Min širina okna c 1900 2400 26Q0
Min. dubina okna d 2300 2300 2600
Min. dubina j a m e okna p 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1700 2800 1400 1900 2800

i f o t v o r za Min. visina gornjeg 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400
montažu završetka okna q

Širina vrata okna c, 800 1100 1100

Visina vrata okna f, 2000 2100 2100
Min površina strojarnice m7 15 18 20 25

Min. širina strojarnice r 2500 2800 3200 3200

Min dubina strojarnice s 3700 4900 4900 5500

Min. visina strojarnice h 2200 2800 2400 2800 2800

Širina kabine a 1350 1500 1950

Dubina kabine b 1400 1400 1750
GRP t
Visina kabine k 2200 2300 2300
Širina vrata kabine e? 800 1100 1100
Visina vrata kabine i, 2000 2100 2100
Dopušteni broi osoba 10 13 21

Nosivost kg 1600 2000 2500

t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo

r © Pregled dizala-* ® - (§) .
Nominalna brzina
Min širina okna
Min dubina okna
Min. dubina j a m e okna
m/s
c
d
p
0,63 | 1.0 | 1,6 | 2 , 5
2400
3000
0,63 | 1,0 11,6 | 2,5 0,631 1,0 11,6
2700
3300
1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0
| 2,5

Min. visina gornjeg 4400 5400 4400 5400 4800 5600

završetka okna q
7 6
Širina vrata okna c, » 1300 1300(1400) >
Visina vrata okna f. 2100
Min. površina strojarnice m2 26 27 29

Min širina strojarnice r 3200 3500

Min dubina strojarnice s 5500 5800

Min. visina strojarnice h 2800

Širina kabine a 1400 1500 I 1800

Dubina kabine b 2400 2700
Visina kabine k 2300
Širina vrata kabine e, 7 > 1300 1300 (1400) 5 > I
Visina vrata kabine 1, 2100
0 100 200 300 400 500 600 700 800
Dopušteni broi osoba 21 | 26 | 33
Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a

© Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete

202
 DIZALA
Dizala za male terete
Tehnička pravila za dizala
TRA400
Dizala za male terete: nosivost
= 300 g površina poda kabine
= 0,8 m 2 ; prenose male terete,
spise, hranu itd. Ne prevoze
osobe. Konstrukcija okna naj-
češće od čeličnih profila oslo-
njena u dnu okna ili obješena o
strop. Svestrana obloga od
nezapaljivog materijala -> © -
©.
Proračun kapaciteta teretnih
dizala @.
Formula za proračun vremena
jednog radnog ciklusa glasi:
h
Z = 2 - + Bz + H (t, + t2) = ... s

2 = konstantni faktor za jedan

ciklus odlaska i povratka,
h = visina dizanja, v = brzina
kretanja, Bz = vrijeme utovara i
istovara u sekundama, H = broj

© Dizalo za male terete s vertikalno

kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim
vratima u razini poda © Dizalo za male terete s parapetom
i vertikalno kliznim vratima
stajališta.
t, = vrijeme za ubrzanje i uspo-
Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla
renje kretanja, u sekundama,
t2 = vrijeme zatvaranja i otva-
Korisni teret Q [kg] 100 300 100 ranja vrata; za jednokrilna vrata
0.45 0,3 0,45
Brzina v [m/s]
800 500 800 800
6 s, za dvokrilna vrata 10 s, za
Širina kabine = širina vrata KB = TB 400 500 600 700 800 800 600 700
Dubina kabine KT 400 500 600 700 800 1000 1000 500 600 700 800 1000 vertikalna klizna vrata dizala za
Visina kabine = visina vrata KH = T H 800 1200 1200 800 1200
Širina vrata z a utovar oko ugla TB - - - - - - 350 450 550 650 850
male terete oko 3 s.
Širina okna SB 720 820 920 1020 1120 1120 820 920 1020 1120 1120 Kapacitet F proizlazi iz vremena
Dubina okna ST 580 680 780 880 980 1180 1180 680 780 880 980 1180
Visina gornjeg završetka okna m i n . S K H 1990 2590 2590 2145 2745 za jedan radni ciklus prema for-
Širina vrata strojarnice 500 500 600 700 800 800 800 500 600 700 800 800
Visina vrata strojarnice 600 600
muli:
R a z m a k utovarnih mjesta min. 1930 2730 2730 1930 2730
R a z m a k utovarnih mjesta min.
1.)
700 450 700
60
2.)
600 800
F =
Visina parapeta 600 800 800
vrijeme ciklusa u s
S a m o najdonja postaja B

60
© Građevinske mjere dizala za
male terete
Z
...vožnji/min.

Građevinske odredbe: prostorija

s pogonskim uređajem mora biti
dovoljno osvijetljena, mora biti
zaključana i mora biti tako di-
! I menzionirana da su isključene
-i I
nezgode pri održavanju.
I I« 11
Visina strojarnice = 1,8 m visi-
I na. Dizala za hranu u bolnica-
Li ma: unutarnje stijenke okna mo-
raju biti glatke i jednostavne za
^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp
pranje.
(O^ Teretno dizalo s dvostranim
prilazom
) Teretno dizala s jednostranim
prilazom, te strojarnica Na svakom stajalištu mora izva-
na postojati kontaktno dugme za
Nosivost kg 630 1000 1600 2000 2500 3200 pozivanje i odašiljanje poruka.
Brzina kretanja m/s <— 0,40 0,63 ,00 » TERETNA DIZALA
Dimenzije kabine mm
BK 1100 1300 1500 1500 1800 2000 Teretna dizala su postrojenja
TK* 1570 1870 2470 2870 2870 3070
HK 2200 2200 2200 2200 2200 2200
određena za
Dimenzije vrata mm a) transport robe; b) prijevoz
BT" 1100 1300 1500 1500 1800 2000
HT 2200 2200 2200 2200 2200 2200
osoba koje rade na postrojenju.
Dimenzije okna mm
BS 1800 2000 2200 2300 2600 2900
Točnost zaustavljanja:
TS 1700 2000 2600 3000 3000 3200 - teretna dizala bez usporavanja
1300
H S G 0,4 u. 0,63 m/s 1200 1300 1300 1300 1400
kretanja ± 2 0 - 4 0 mm
1,0 m/s 1300 1300 1600 1600 1800 1900
H S K 0,4 u. 0 , 6 3 m/s 3700 3800 3900 4000 4100 4200 - dizala za osobe i teret s uspo-
1,0 m/s 3800 3900 4200 4200 4400 4400
ravanjem kretanja ± 10-30 mm
HO 1900 1900 1900 2100 1900 1900
- brzina: 0,25-0,4-0,63-1,0
p © Presjek-» © - m/s.
Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama-

203
 HIDRAULIČNA DIZALA

1 1 .'1 Hidraulična dizala ispunjavaju

zahtjev da se veliki tereti ekono-
i K

I-'
K
mično prevoze na male visine.
* 7 k N
^KB
~ w Racionalno je primjenjivati ih do
Kuka sa 12 m visine. Strojarnica se može
strane aradnie - i
' I I 1
•f "H
ft smjestiti neovisno o oknu dizala.
TB
SB Neposredna klipna dizala stan-
1000/ SB dardne proizvodnje prevoze ko-
H I-
risni teret do 201 na visinu do naj-
© t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom više 17 m -> 0 - (3) a posred-
na klipna dizala u standardnoj
izvedbi prevoze najviše 7 t na
Korisni t e r e t [kgl
visinu do 34 m. Brzina je hi-
10000
drauličnih dizala 0,2 - 0,8 m/s.
Izvedba strojarnice u krovištu
nije potrebna. Postoji više vari-
janata hidraulike ->• © - (?). Na-
jčešće se postavlja središnji te-
leskopski stup -> © - Treba
samo izbušiti rupu za hidrauliku.
Tolerancija pristajanja mora se
bez obzira na teret svesti na ± 3
mm Svijetla visina vrata dizala
veća je za 50 . . . . 100 mm od
ostalih vrata, što omogućuje da
se teret unosi u kabinu dizala
sasvim vodoravno. Vrata mogu
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H biti: dvokrilna okretna, zglobna
V i s i n a d i z a n j a ¡m]
klizna, na ručni ili automatski

© Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH; dubine dna okna
SGT; dubine jame za cilindar ZST; promjer jame za cilindar D
pogon, s jednostranim ili sre-
dišnjim otvaranjem.

Korisni teret Q € 5 0 0 0 kg Q € 1 0 0 0 0 kg
Širina okna SB = KB + 5 0 0 KB + 5 5 0

Dubina okna ST = K T + 150 pri jednostranom prilazu

K T + 100 pri dvostranom prilazu
Dimenzije strojarnice cea. Širina = 2000 2200
(mogući su i drugi položaji strojarnice do
(3) Vertikalni presjek okna udaljenosti od 5 m od okna, veće udaljeno- Dubina - 2600 2800
sti prema zahtjevu) Vjsjna _
2200 2700

© Tehnički podaci -> (JJ -

Nosivost Nosivost
kg 630 1000 1600 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 3200
Brzina kretanja. Brzina kretanja.
m/s

Visina dizanja
0,30
0,47
0,18
0,28
0,23
0,39
r f f ^ Ä - i
¥ m/s

Visina dizanja
0,15
0,24
0,18
0,30
0,24
0,38
0,20
0,30

max. m 6,0 7,0 7,0 max m 6,0 7,0 7,0 7,0

Dimenzije kabine Dimenzije kabine
mm. B 1100 1300 1500 mm. B 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0
T 1500 1700 2200 T 2200 2700 2700 3500
H 2200 2200 2200 H 2200 2200 2200 2200
Dimenzije kabine Dimenzije kabine
mm B 1100 1300 1500 mm B 1500 1500 1800 2000
H 2200 2200 2200 H 2200 2200 2200 2200
TfHTf ' f v r v t Y p v r r v
Dimenzije okna Dimenzije okna
1 1 ! 111 !'' ! 1111»111
mm. B 1650 1900 2150 mm. B 2200 2200 2600 2800
11 111
' J U T 1600 1800 2300 ¡i ' " ' i i T 2300 2800 2800 3600
H S G min. 1200 1400 1600 iL UAJ 1I iI L>i_! II H S G min 1300 1 3 0 0 1300 1300
L J H S K min. 3200 3200 3200 H S K min. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 3450

Potporanj jednostrani -> Dimenzije @

-> Dimenzije © t? ( 7 ) Tandem jednostruki

Nosivost Nosivost
kg 630 1000 1600 kg 1600 2 0 0 0 2500 3000
Brzina kretanja Brzina kretanja
m/s 0,28 0.30 0.24 m/s 0,23 0 19 0,25 0,21
0,46 0,50 0,42 0,39 0,32 0,39 0,31
0,78 0,80 0,62 0,61 0,50 0,64 0,51

%
Visina dizanja Visina dizanja
max. m
Dimenzije kabine
mm. B
13,0

1100
16,0

1300
18,0

1500
fi max. m
Dimenzije kabine
mm. B
13,0 14,0 16,0 18,0

1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0
T 1500 1900 2200 T 2200 2700 2700 3500
H 2200 2200 2200 H 2200 2200 2200 2200
Dimenzije kabine Dimenzije kabine

1
UJi
mm B 1100 1300 1500 mm B 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0

Dimenzije okna
H 2200 2200 2200
rfif H
Dimenzije okna
2200 2200 2200 2200

mm. B 1650 1900 2150 mm. B 2300 2300 2600 2900

i lbUU 2UUU 2300 T 2300 2800 ¡>¡¡00 3 6 0 0
H S U min. H S U min 1 3 0 0 1300 1300 1300
HSK J2UU S/UU 3200 HKK 34UU JbSU 3B5U 3 6 5 0

Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije u ® Tandem dvostruki Dimenzije

204
 DIZALA
PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA

Primjeri oblika kabine -» 0 - © Schindlerov sustav.

8 -kutni oblik kabine
Ograda u području prometa
Nosivost 400 - 1500 kg, 5 - 20 osoba.
Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini
zgrade i očekivanoj udobnosti.
Nominalne brzine i pogon: 0,4, 0,63,1,0 m/s izmjenična struja, 0,25
-1,0 m/s hidraulika.
Visina dizanja ^ 35 m, najviše 10 stajališta.
Oblici kabine: uglata, okrugla, polukružna U - oblik - > © - © .
Moguće je grupirati dizala -» ® .
6- kutni oblik kabine
Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu
ugodnu vožnju bez trzaja. Za panoramska dizala najvažnije je da
kabina omogućuje dobar vizualni dojam. Kao materijal dolazi u ob-
zir staklo s čelikom - brušeno, visoko polirano, mjed i bronca.
Panoramska dizala vrlo su privlačna. To vrijedi za vanjska dizala na
fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada, unutarnja dizala
u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.
Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhva-
titi pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne
etaže.

1,70

KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik

Ograda

T
o
o

(5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala

(?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @

205
POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h)
Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen - und Verkehrswesen, Köln, Konrad Adenauer-str 13 —> QP

KV/KV (6) KV/OV

3,50

POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h)

® OV/B

bo ool

0,25
2,50
-H-i-
0,125 0,25

J 4,75

® ® T v n v TV/OV

Prometni profil za promet motornih vo-

zila sastoji se od prostora što ga zauzi-
ma predviđeno vozilo - » s . 437 i dalje,
zatim od bočnih i gornjega zaštitnog
profila, dodatke za protusmjerni pro-
-3,60
met i dijelova prostora iznad rubnih tra-
KV/KV OV/OV kova, rigola i stabiliziranih bankina. Vi-
sina mu iznosi 4,20 m 14,20 m - C j )
Prometni profil za biciklistički promet
širok je po 1,00 m za svaki vozni trak i
slobodni prostor visok 2,25 m. Prometni profil za
prometni profil
Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pješački promet širok je po 0,75 m za
pri određenim slučajevima mimoilaženja s svakog pješaka u poprečnom presjeku
nesmanjenom i smanjenom brzinom
A - autobus
i visok 2,25 m. Visina slobodnog profi-
B - bicikl la za motorni promet iznosi 4,50 m,
T V - teretno vozilo
bolje je 4,70 m kako bi se omogućila
KV - komercijalno vozilo OV/B
KV/OV obnova kolnika.
O V - osobno vozilo

Za pješačke i biciklističke staze slo-

bodna visina iznosi 2,50 m.
| s OKFZ
Širina bočnog sigurnosnog pojasa
Ss =bočni sigurnosni prostor
So - gornji sigurnosni prostor
(SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog
F = pješaci profila u stranu. Ta širina ovisi o dopuš-
= granica slobodnog
tenoj maksimalnoj brzini VZul. Za ceste
s
profila sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1,25 m
SKFZi 8
— = granica prometnog (1,00 m). Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ
profila
= 0,75 m - v ® . Širina sigurnosnog po-
¿»SR = biciklisti
= motorna vozila jasa za biciklistički promet iznosi 0,25
! KFZ I KFZ

BiciklističkaiBočni Kolnik |
razdjelni

(19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila

206
 Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen - und Verkehrswe-
sen, Köln, Konrad Adenauer-str 13—» QP
Da bi se u projektu, izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost,
propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga od-
stupati. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0, za ulice s iz-
gradnjom -» 0
Tako npr. kod "a 6 ms" znači:
- - "a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3,0 - 3,75 m,
- - "6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. 208.,
- - "m" izgrađen razdjelni trak,
- - "s" utvrđena bankina,
- - "r" biciklistička staza unutar profila,
- - "p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika.
Područja primjene tipskih profila -» s. 208.

1,75 3,75
1,501,50 25 251,501,50

12,00 10,00 9,00

7,00

I
^ 3.75 3.75 ^ -K 4 ^ 3 , 2 5
^ 3 , 2 5 3,00 - f 3,00 2,75 - ^ 2 , 7 5 -

2,0025 25 2,00 1,5025 1,50 1,00

(RQ9)e2 <RQ7,5)
( R Q 12) b 2 ( R Q 10) d 2

© T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a izgradnje

Parkiranje ( P )

18,25

5,25 -

?1*4 L > r

>,Oo[- 3 , 2 5 0 0 , ^ 3,25 ^
3 . 2 5 -J.2,0 3 , 2 5 -?<- 3 , 2 5 2,00f^2,00> - 7 1 , 5 0 ^ ' 2 , 0 0 >'-2,75 - 2 , 7 5 4 2 , 0 0 ^ 1 .SOf1
75 f2p 50
c4mpr

17,00

- 5,00

-ŽL

2 . 0 o | - 3 , 0 0 - > [ - 3 , 0 0 J ^ . o o j - 3 , 0 0 3 . 0 0 •}(• 3,0 2,00; ^ 3,75 ,50f2.00^^2,001 > - \ - 3,;2 5 ^ 2 , 0 0 <-Jf2,OOf

c2pr 75 75 1,50
d4mpr

3,75 -7f2,00f7,2,00f 3,25 • 3,50 -3,25-7f2,00 Sj'2,00

:
2,25 -7f2,00f^2,00 2 , 0 0 } v 2 , 0 0 f - 2.25 •
75 75 c2pr 75 75
c4pr
Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. To se po-
stiže jasnim diferenciranim dimenzijama, usklađenim rasporedom
pojedinih dijelova poprečnog profila, odmjerenim odnosom širine i
B visine prostora ulice, raznolikim hortikulturnim elementima: obliko-
vanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom
gradu.
Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcio-
nalno i vizualno oblikovanje prostora. Pri oblikovanju treba s ob-
3.75 - ^ 2 , 0 0 j s f 2 . 0 0 f - 3,.00 ] f - 3 . 2 5 3.25 ^3,00 2.00jsj'2,00f- 3.75
75 zirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke
75
d4pr i biciklističke staze koje prate kolnik, površine za zadržavanje i sje-
denje, površine za mirujući promet, zaklonjene i zaštitne površine,
prostore gdje se doprema roba za privređivanje, pogone i trgovine.

T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i

207
Područje primjene Tip ceste CESTE
Kategorija Prometno opterećenje Posebni kriteriji primjene Tipski Vrsta Dopuštena Čvorišta Projektna brzina
ceste (vozila/sat) poprečni prometa brzina
profil v
zui [km/h] V8 [km/h]
1 2 3 4 5 6 7 8
S 3800 V = 90 km/h a6ms Mot. voz. - Više razina 120 100
a 2800 V = 110 km/h
S 2400 v= 90 km/h a4ms Mot. voz. - Više razina 120 100
S 1800 V = 110 km/h
£ 2200 V = 90 km/h Pri malom prometu teretnih vozila b4ms Mot. voz. - Više razina 120 100
A I a 1800 V = 100 km/h ili prisilnim uvjetima
s 1700 V = 70 km/h b2s Mot. voz. a 100(120) Jedna (više) razina 100 90
s 900 V = 90 km/h
s 1300 v = 70 km/h Pri malom prometu teretnih vozila b2 Mot. voz. a 100 Jedna (više) razina 100 90
£ 900 V = 80 km/h
= 4100 v = 70 km/h b6ms Mot. voz. - Više razina 100 90
a 3400 V = 90 km/h
= 2600 V = 70 km/h b4ms Mot. voz. - Više razina 100 90
= 2200 V = 90 km/h
S 2300 v = 70 km/h Pri malom prometu teretnih vozila c4m Mot. voz. a 100(80) Jedna (više) razina 100 90 (80)
S 2100 V = 80 km/h ili prisilnim uvjetima
S 1700 V = 70 km/h b2s Mot. voz. a 100 Jedna razina 100 90 80
A II S 1400 V = 80 km/h
s 1600 v = 60 km/h Pri malom prometu teretnih vozila b2 Mot. voz. a 100 Jedna razina 100 90 80
a 900 V = 80 km/h
S 1700 V = 60 km/h Pri poljoprivrednom prometu > 10 b2s Opći a 100 Jedna razina 100 90 80
S 900 V = 80 km/h vozila/sat
a 1300 V = 60 km/h b2 Opći a 100 Jedna razina 100 90 80
a 900 V = 70 km/h
a 1000 V = 60 km/h Pri malom prometu teretnih vozila d2 Opći a 100 Jedna razina 100 90 80
a 700 V = 70 km/h
a 2600 V = 60 km/h c4m Mot. voz. a 80(100) Jedna (više) razina (100) (90) 80
a 2100 V = 80 km/h
a 2300 V = 60 km/h Pri malom prometu teretnih vozila d4 Mot. voz. a 80 Jedna razina 80 70
a 1800 V = 80 km/h ili prisilnim uvjetima
a 1700 V = 60 km/h Pri poljoprivrednom prometu > 20 b2s Opći a 100 Jedna razina 80 70
A III a 900 V = 70 km/h vozila/sat
a 1600 V = 50 km/h Pri jakom prometu teretnih vozila b2 Opći a 100 Jedna razina 80 70
a 900 V = 70 km/h
a 1300 V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila d2 Opći a 100 Jedna razina 80 70 60
a 700 V = 70 km/h
a 800 V = 50 km/h e2 Opći a 100 Jedna razina 80 70 60
a 700 V = 60 km/h
a 1400 V = 40 km/h Pri jakom prometu teretnih vozila d2 Opći a 100 Jedna razina 80 70 60
a 1000 V = 60 km/h

A IV a 900 V = 40 km/h e2 Opći a 100 Jedna razina 80 70 60

a 700 V = 50 km/h
a 300 Prometno - tehničko (2 Mot. voz. a 100 Jedna razina 70 60
dimenzioniranje nije potrebno
a 80
to to
o o
o o
os
HA HA

V = 60 km/h Pri jakom prometu teretnih vozila b4ms Mot. voz. Više razina 80 70
V = 80 km/h
&

a 2600 V = 60 km/h c4m Mot. voz. a 80 Jedna (više) razina 80 70 (60)

B II a 2100 V = 80 km/h
a 2500 V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila d4 Opći a 70 Jedna razina 70 (60)
a 2100 V = 70 km/h ili prisilnim uvjetima
a 2500 V = 50 km/h Pri jakom prometu teretnih vozila c4m Opći a 70 Jedna razina 70 60
a 2100 V = 60 km/h
a 2200 V = 50 km/h d4 Opći a 70 Jedna razina 70 60 (50)
Bili a 1800 V = 60 km/h
a 1400 V = 40 km/h d2 Opći a 70 Jedna razina 70 60 (50)
a 1000 V = 50 km/h
a 900 V = 40 km/h Pri malom prometu teretnih vozila, e2 Opći a 60 Jedna razina 60 (50)
a 700 V = 50 km/h ograničen promet linijskih autobusa
a 1400 V = 40 km/h d2 Opći a 60 Jedna razina 60 50
BIV S 1000 V = 50 km/h
a 900 V = 40 km/h Pri malom prometu teretnih vozila, e2 Opći a 60 Jedna razina 60 50
a 700 V = 50 km/h ograničen promet linijskih autobusa
a 2100 c4mpr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50
a 2000 Pri malom prometu teretnih vozila d4mpr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50
a 1900 Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim c4pr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50
c m uvjetima
a 1800 Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim d4pr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50
uvjetima
a 1700 c2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40)
S 1500 Pri malom prometu teretnih vozila d2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40)
a 1000 Pri jakom prometu teretnih vozila c2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40)

CIV a 1000 d2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40)

a 600 Ograničen promet linijskih utobusa (2p Opći a 50 Jedna razina 50 (40)

Područja primjene i tipski presjeci -» s. 207

208
 CESTE
DD
fit
Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko
grade. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer sman-
juju opasnost od teških nesreća.
Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija, niža je jačina
r r buke i potrošnja energije. Promjer kružnog toka ovisi o odgovara-
jućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećen-
ju. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora, bolju preglednost
ui i prikladan završetak ulice. Pogodno za spori promet kao npr. u
stambenim četvrtima {©.
0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao 0 čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa
svjetlosnom signalizacijom ili bez nje).
Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na
drugu-> 0 - @ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku)
0 - ® .

Sabirna i
prometna ulica
Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti
= t a '
do 20 m, mjereno od vanjskog ruba kolnika. Ograničenja izgradnje
postoje do 40 m od ruba kolnika s. 213. autoceste.

(S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skre-

tače

M
Normalno
Interzonalna ili križanje (kod
sabirna ulica 1 I yulica nižeg reda)
J Vi

V Os ceste
lnterzonalna~Ñ¡ \ j JednosmjernaN Smjer
sabirna ulica ...i R
kretanja
Pješački
R prijelazi
min P r e m a
tipu cesete
li

© Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao ©

Povezivanje petljama
zahtijeva relativno Povezivanje ,
velike površine petljama zahtijeva
relativno velike >
površir
•2=
Prometna
cesta

y r

© Trokraka čvorišta / raskrižja - više

razina
(H) kao ® • kao ®

Interzonalna ulica"S

^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje, samo
za spori promet

209
Poprečni profili1' Vrijednosti projektnih elemenata CESTE
(vrijednosti u zagradi su minimal-
Svjetla
ne mjere u postojećim izgrađenim
područjima) S 2>
visina -> tu
max min
[%] P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t
;2,25 ^ ^ [m]
P j e š a č k e p o v r š i n e - b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre - t r e b a projektirati raz-
n o v r s n o i z a n i m l j i v o . O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m , ar-
k a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m . P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e

Š0.755» 6 s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1,50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 , 5 0 m

ji_£0,255'
(S0.50)' (12)8 2,50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) . Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire. U blizini š k o l a ,
t r g o v a č k i h c e n t a r a , r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e
© Pješačka staza koja prati ulicu najmanje 3 m ® -(7).
Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1,0 m a k o s u j e d n o t -
r a č n e , a 2 , 0 m ( i z n i m n o 1 , 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e . D o d a t n o s e p r e d v i đ a ši-
rina 0 , 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u . Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i
bicikliste š i r o k e s u 2 , 5 0 m ( n a j m a n j e ^ , 0 m ) - » s. 2 0 6
R 6) F
Kao
odgovarajuća
),25 5 1 vrsta 2,50
( 1 , 6 0 ) = 1,50 l ceste
(1.00)
0 , 7 0 0 , 7 0 0 , 7 0 0 , 9 0 1,00 ¡ . „„ Ï ¡¡
1 2 0
(5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 1 1 j I I ' 1 //
1 El G1W1 P 1 FHI , KM i//KF I P ÍWI'GIEÍ

Ü i l R F
Osnovne širine opskrbnih i odvod- E = struja
(4 na < 250 m f 30 10 2,50 (8) nih instalacija i njihov razmještaj u G = plin
Š0,755' J ^ s o l ¿?0,75 5 1 (8 na < 30 m f W = voda
uličnom prostoru
(Ž0,50f (2,00} (Š0.50)
F F
FH = topiovod
P = telefonski kabel
© Zajednička pješačka i biciklistička
staza
2,5% - e .

0,60 0,75 -Is^^

1 — r
I
2,5%

\! \ 0,75 0,60
KM
KS
=
=
kanal mješov. kanalizac.
kanal fekal. kanalizacije
|1,20|l.20;p.90l I I KR = kanal oborin. kanalizac.
MdvP 1

>1
KR
,
II KS I P 1 w 1 e1
Il I
F
R
=
=
pješaci
biciklisti
Kfz = motorna vozila
P/G = parkirni odn. zeleni
2,50 pojas
(4 na < 250 m f
S0,75s'
( ž 0,500
0,7551
(S0.50)
(2)' (8 na < 30 m)
© ->®
© Biciklistička ulica I 1 Izgradnja s kolnim

6
(12)8
= 0,755'
(§0,50) > 1
41
© Samostalno vođena pješačka
staza

Kolnik

-6-8m-¿3.50Í'12 + 6. m—jfô.éO'l'
Ž0.755' S0.2551
(4 na < 250 m f 2,50
( S 0,50)
(1,60) (2)' (8 na < 30 m f
Samostalno vođena biciklistička
staza

6 3,50
(12)8 (2,50)

(1.50)

(7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila

Napomene polumjer zaobljenja u područjima

') manja odstupanja od mjera za širine čvorišta
mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča u iznimnim slučajevima
2
> Smm = 0,5% (odvodnja)
3
> duljina stambenih prilaza bez prometa
vozila za 1 do 2 etaže 80 m Kratice:
3 etaže 60 m
4 i više etaže 50 m F = pješaci
4 R = biciklisti
> kod razdjelne kanalizacije 4,00 do
4,50 m R1 = polumjer zavoja
5
) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvo- s = uzdužni nagib
redi zahtijevaju zeleni pojas širine min. Hk = polumjer konveksnog vert. zavoja
2,50 m H w = polumjer konkavnog vert. zavoja
6 Parkirna mjesta
> dvosmjerni promet samo u iznimnim
Gredica s biljem
slučajevima Površina za posebne namjene
s kamenim pločama

Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom

210
 BICIKLISTIČKI PROMET
Osnovne mjere bicikla -> ® - © . Pri tome treba uzeti u obzir koša-
re i sjedalice za djecu. Dječji bicikli su manji. Duljina ležećih bicika-
la do 2,35 m, tandem do 2,60 m. Prikolice za bicikle (s rudom) duge
1,70-1,90
su oko 1,60 m, široke 1,00 m. Postoje i specijalni bicikli za invalide
i prijevoz tereta.
Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno
1,50 pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak, postoji opasnost od ozlje-
da, prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja, stavljanja prtljage,
ostavljanja i izvlačenja bicikla.
60 Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora prekla-
© Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom panjem prednjih kotača. Suprotno tome, smicanje po visini proble-
matično je zbog mogućnosti oštećenja
Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građe-
1,20 1,20 ,75-80,75-80, vinskih propisa ->
Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren.
Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na
sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla. Zbog
toga su naročito pogodni oslonci za okvir © . Treba predvidjeti
prečku za dječje bicikle.
Oslonac za okvir koristi se s obje strane, pa razmak treba biti
1,20 m ®
Širina prilaznog puta 1,80 m -> © - © . Treba predvidjeti poprečne
' 75 45 75 '
I . I
35 40 35 40 35
I
staze. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za
orijentaciju. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bici-
(3) Prostrano ostavljanje bicikala Suženo postavljanje bicikala
kle - prema potrebi.
Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir
samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaš-

f ^ gfo tenih. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje

i rasvjetu.
Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta, tako da se može lako
pronaći, da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. Nad-
zor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju ve-
like priredbe, na kolodvorima, kupalištima i pri trgovačkim centrima.
Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom par-
kirališta za motorna vozila.
1,90-2,00 1,80 1,90-2,00
1 1 1
Stanovi 1 na 30 m 2 ukupne st. površine
, 1,50 , 1,50 , 1,50 , Posjetitelji privatnih stanova 1 na 200 m? ukup. st. površine
I 1 — — — l S
Studentski domovi 1 po krevetu
© Osnovne mjere za paralelno
ostavljanje bicikala
(S) Raspored na istoj visini, pod kutom Opće obrazovne škole
Osnovne škole
0,7 po učeničkom mjestu
0,5 po učeničkom mjestu
Zgrade s predavaonicama 0,7 po mjestu za sjedenje
Knjižnice 1 na 40 m 2 neto površ. čitaon.
Fakultetske menze 0,3 po mjestu za sjedenje
Radna mjesta 0,3 po radnom mjestu
Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje 1 na 25 m 2 prodajnog prostora
Trgovački centri 1 na 80 m 2 prodajnog prostora
Trgovine za periodičke potrebe 1 na 35 m 2 prodajnog prostora
Uredi, liječničke ordinacije 0,2 po istovrem. prisut. stranci
Sportski tereni, šport, dvorane, zatvorena plivališta 0,5 po mjestu u garderobi
Prostori za značajne skupove 1 na 20 mjesta za posjetitelje
Ostali prostori za skupove 1 na 7 mjesta za posjetitelje
Mjesni ugostiteljski objekti 1 na 7 mjesta za sjedenje
Vrtne pivnice 1 na 2 mjesta za sjedenje
1,90-2,00 1,80 1,90-2,00
1,50 , 1,50-1,80 1,50 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti
1 :
I— I—= 1—1 1

© Raspored smaknut po visini,

paralelno
© R a s p o r e d smaknut po visini, pod
kutom
(li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta

(ftfo (ftfo (gjg)

| Oslonac

i ' r 1,60 1.60 1,60 1,60 1,60

' 2 ,00 ' 1.80 I 2.00 1,75 3,20 1,75
' 5.80

Biciklistički parkirni prostor s Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom

^d) Preklapanje bicikala
osloncima

211
 BICIKLISTIČKI PROMET
-> QP
Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti širo-
ka 1,40 m, a bolje da je 1,60 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanje-
nom brzinom traži širinu 1,60 - 2,00 m. Ako se očekuju biciklisti s pri-
kolicom, potrebna je širina 2,00 - 2,50 m.
Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od
osnovne širine 0,60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih ma-
nevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima.
1.10 1.50 1.10
•t—H Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno
60 60 35 35
široko, najmanje 1,50 m, a preporučuje se 2,00 m. Na svakih 15 m
(2) Jedan kraj drugog smaknuto
dolazi jedan poprečni prolaz. Za etažne stalke širina je najmanje
2,50 m. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1,50
3,50
m za duljinu do 10 m, 1,80 m za 15 m te 2,20 m za duljinu do 25 m.
Skladište bicikla može imati 1 - 3 etaže, sa 15 do 42 bicikla.
Tlocrtna površina 4x4 m, visina iznad terena 5 m - > @

Dvostruko
0,70 — 1,00-2,00 - S 1,50
postavljanje
Biciklistička staza Pješačka staza
1
i '50 i - 2,5%

Biciklistička staza,
Zaštitni trak, obloga
Betonska kocka, crvena
prirodnim ili umjetnim • Betonske ploče, crvene
kamenom, tamno sivo Asfalt, crven
Kosi položaj
© S držačem okvira
© Kolnik - biciklistička staza - pješačka staza

2,50 2,90 2,50

30 _

2,25
. « S f c ^ . ,

—{Jj
2,10 ' Trakasti temelj
Trakasti temelj

(6) Nadstrešnica, lučni krov (7) Lučni krov, dvostruki stalak (8) Nadstrešnica - okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle

Biciklistička staza sa zelenim

(11) pojasom na strani prema kolniku Skladište bicikala
Dobro rješenje.

212
 AUTOCESTE
Informacije: Rheinisches StraB-
enbauamt, Euskirchen —> CP
11.50, 2 . 5 0 0 . 5 0 3,75 3.75 3.75 1.00 4.00 1.00 3,75 3,75 3,75 0,50 2.50 1.50
é | |
Autoceste su namijenjene
37,50
brzom prometu motornih vozila.
Neposredno uzduž autoceste
ne dopušta se izgradnja obje-
(T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37,50) a 6 ms
kata.
Oba kolnika za protusmjerni
promet odvojena su razdjelnim
pojasom. Kolnik sadrži dva
2,5%. vozna traka ili više i, osim iznim-
su I a no, jedan zaustavni trak-»(T) -
1,50, 2,50 0.50 3,75 3,75 0.50 4,00 0,50 3,75 3,75 0.50 2,50 1.5Q

29,00
(D-
Autoceste se međusobno pove-
zuju čvorištima izvan razine
(2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29; RQ 26) a 4 ms (trokraka čvorišta čet-
verokraka (7) - (9)) i oprem-
ljena priključnim čvorištima ->

Autoceste su najsigurnije ceste,

2,5% 2,5%
a uz to i najvišega kapaciteta. Pri
1.50, 2 , 5 0 0 ^ 5 0 3,50 3,50 0.50 3,00 0.50 3,50 3.50 0,50 2,00 .1,50
0 projektiranju i građenju najveća
i |

26,00 je briga kako zaštititi okoliš.

Prometna signalizacija - putokaz
-» (12), Lokacija signalizacijskog
(3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29; RQ 26) b 4 ms okvira kod priključaka treba biti
1000 m ispred točke na koju se
Autocestovno čvorište (trokrako)
odnosi, a kod autocestovnih
čvorišta 2000 m.
Građevine uz autocestu mogu
negativno utjecati na odvijanje
prometa (smanjena pregled-
nost, odvlačenje pažnje), pa su
zakonom propisane zone
zabrane i zone ograničenja izg-
radnje. Zona zabrane je pojas
do 40 m od vanjskoga kolničkog
ruba, a zona ograničenja izg-
radnje pojas 40 -100 m od ruba
->®
(?) Truba
© Trokut
© Račva

A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako)

Zona 40 m
zabrane >
građenja
Zona ograničenja .
građenja

Zabrana građenja / ograničenje

( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ (9) Vjetrenjača
građenja
Priključci na autoceste (četverokraki)

5,00
(4,75) m

| 1,50 , ,1,50 ,
(1,00 m) (1,00 m)

© Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika

213

R a d n i prostor trole
G r a n i č n a kontura
vozila
G r a n i č n a linija
r a z m a k a z a fiksne
ili pokretne o b j e k t e •
(i u o d n o s u n a
graničnu liniju
r a z m a k a drugih
tračni čkih vozila)
O g r a n i č e n j e z a niše
i sigurnosne
prostore
(SO) ±0,00
a) N a otvorenoj pruzi
® Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste
R a d n i prostor trole
G r a n i č n a kontura
vozila
G r a n i č n a linija
r a z m a k a z a fiksne ili
p o k r e t n e objekte (i
u odnosu na
graničnu liniju
r a z m a k a drugih
tračničkih vozila)
O g r a n i č e n j e z a niše
i sigurnosne
prostor|Q) ± 0 , 0 0 ^
Kolnik j a v n e c e s t e
Mjere u m
TRAMVAJ
+ 5 , 0
° Donji rub
0 20 napojnog v o d a u
GRADSKA ŽELJEZNICA tU
h"' + 4,20 prometnom
" I -T5iOQ prostoru j a v n e Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba, BOStrab.
ceste
Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim in-
N a j v e ć a visina
-
U v o z i l a ( b e z trole) formacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO); grads-
P r e k o 5 0 , ali min. ka željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosije-
2 , 2 0 iznad p e r o n a
ke s vlastitim sigurnosnim uređajima, na trasama koje nisu bezuvj-
R a z m a k d o fiksnih
o b j e k a t a (stubišta
etno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno);
itd.) podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima
s križanjima izvan razine, a ne sudjeluje u uličnom prometu.
±0,00 (SO)
0,05 Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1,435 m, metarski kolosijek
b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima
1,00 m. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog
prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje
2x0,15 m).
Donji rub
napojnog voda u Širina vagona: 2,30 do 2,65 m (djelomično još prisutna mjera od
prometnom
prostoru j a v n e 2,20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje
ceste
izbjegavati).
Gornji rub
Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2,60 odnosno 2,95 m,
2 , 8 0 s p u š t e n e trole
N a j v e ć a visina
bolje 3,10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih po-
vozila 2 , 2 0 i z n a d lumjera.
perona
Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0,5 m, iznimno
P r e k o 5 0 , ali min.
¿A j t 2 , 2 0 iznad perona 0 , 3 0 IT1
Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m, kod priključaka i
(3,05 ±0,00(s0) okretnica najmanje 25 m.
a) N a otvorenoj pruzi
b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Uzdužni nagib: najviše 25%o, iznimno do 40%o.

© M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g

prostora javne ceste
Poprečni nagib: najviše 1:10, nadvišenost pri normalnom kolosije-
ku najviše 165 mm, pri metarskom 120 mm. Po mogućnosti treba
ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s ram-
Tip A 0.50 2,65 0.30 2,65 0.5"
pom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).
Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m, duljina vlaka na-
u.uuu»»ujuy/lrB- -TD.

B e z stupova 6,60 jviše 75 m; duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje.

Visina vagona najviše 3,40 m. Minimalna slobodna visina 4,20 m, a
0.50 2,65 0,30,40,3 2,65 0.50
Tip B unutar uličnoga profila 5 m.
Postaje: širina perona treba biti najmanje 3,50 m. Ako se predviđa-
7,30
S t u p o v i U srëdinî " ' *"L ju čekaonice, širina dvostranih perona treba biti najmanje 5,50 m.
2,65 0.30 2.65 0,50.40.5 BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1,50 m ako se nala-
Tip C
zi unutar uličnog profila, ali bi to u interesu putnika trebalo izbjega-
JH m
vati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jed-
Stupovi s a s t r a n e nostranih perona). Sigurnosni pojas: širina 0,85 m od granične crte
(iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a vozila na strani gdje su vrata, može se nalaziti u cestovnom kolniku.
Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija
m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka
Kontura slobodnog

I
Tip A 0.50 2,65 0,30 2,65 0.05 3,50 profila kolnika
r r + 4,20m
Najniži n
Bez stupova
položaj ili
napojnog

Tip B

SI
0.50 2,65 0,30,40,3

IFII
2,65 C.05 3.50 voda u
prolazu
ispod
objekata
S
Stupovi u s r e d i n i L - M
i- •><
|B/2 B/2«
0.50,40,5 2,65 0,30 2.65 0,05 3,50
Tip C

!£L i,d_B = 4,0brn

10,55 50 m 0,50 0,15 0.15
Stupovi s a s t r a n e L J G r a n i č n a linija vozila 1 1
U iznimnim
iznim
slučajevima 3 0 m

® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane

G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l -
nika i tramvaja © Pješački prijelaz preko
b e z regulacije svjetlosnim signalom
kolosijeka

f l l
M
ih
' ' '
r
AN. t rri\
m Ud
I «sj, I
1
1 - ¡
I- , . ' I 1• • •• F • • •• I
^ 1
. J
i * — - 1
Stupovi u sredini M/
3,50 0,05 2.65 0,3 3,50 ¡ C - U H
Tip C ^ TT" m
¡B/2 B / 2 1 i ^ r
ÜL
'•'i
Stupovi s a s t r a n e
12,70
j o t j = 400'J
0.500,15 0.151
RJ J l P _ B = 4,00m
0,50 0,15 0,15

( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © S a svjetlosnim signalima z a prijelaz

preko kolosijeka ®

214
 PROMETNI PROSTORI
prema R. Seredzunu - H. Zollneru
Prometne površine (ulice, kolosijeci i si.) treba projektirati na osno-
vi kibernetičkih spoznaja, tj. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u
međusobnoj vezi.
Razlikuje se: i. povezujući promet (gradske željeznice, autoceste)
sa = 4 vozna traka;
II. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © .
III. prometne ulice sa 2 - 4 vozna traka, djelomično parkirne po-
vršine uz rub -» © te konačno IV. stambena ulica sa = 2 vozna
traka, parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @.
Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + ©
a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © .
Za ulice IV. reda s prilazima, trgovima i slobodnim površinama mo-
gućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» CD
Ulicu treba, s prostornog gledišta, smatrati dijelom urbanizacije.
Ulice II. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. Šinska vo-
zila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice, od-
nosno vođena na vlastitom kolosijek -» © - » s. 216 © - © .

Presjek

(3) 4 - tračne ulice 3 reda

ci

_L«*d—

Mogućnosti parkiranja u "parkirnim

(5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano džepovima" između zgrada

215
 PROMETNI PROSTORI
E H
m
o o
IZ]
o o Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom, ali je bo-
m I B I II ILctv. £x 'Mi Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od-
lje bočno napajanje.
(T) Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo
vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika - » © + © .
Izdignuti kolosijeci - » (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa is-
pod građevine. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signaliza-
cijom, neupitna je točnost voznoga reda, ali je povećana buka za
okolno stanovništvo.
Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku, djelomično ili dubokom
© ili u podzemlju (0).
- ' ^ ^ . . . . J t f - j - - ^ e B L f e j j , " Jlfr.K.V.1.'.".'. Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim
građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno,
(2) Gradska željeznica
ili nasipima sa zelenilom - » © •

Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima - » © ili pot-

puno u usjeku .
Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim
četvrtima, gdje buka manje smeta ©.
ŠMŽM&M
Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ
(3) Izdignuta na objektu 0 novogradnji, posebno kad se urbanističkim planiranjem nove
izgradnje brze gradske prometnice (100 - 120 km/sat) dovoljno uda-
Ijuju od stambenih zgrada, najbolje u usjeku, - » © - © + © + © sa
spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. Tu se nalaze i nizovi
garaža i parkirne površine, te široke pješačke površine po kojima je
(4) U plitkom usjeku
moguć interventni promet (hitna pomoć, vatrogasci, promet prilikom
selidbe) do stambenih zgrada ->s. 215 © - © . sa spojnim ulicama
prema stambenim četvrtima. Mnogo zelenila sa zimzelenim
drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§).
Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB, što znači
da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. Zaštita od
buke ->s. 218.
Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene
okomito prema prometnici.

(6) U usjeku s potpornim zidovima

Ind. + obrtnički pogoni

(7) Na objektu, ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu

Pokusima je d o k a z a n o da je s akustično-
t e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e
cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima.
G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o
dosegnuti do zgrada.

U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel

a
9 9 e B

(9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I

216
 Kompleks mjera SMIRIVANJE PROMETA
Željeni učinak
OD
A - prometni sustav
B - oblikovanje detalja
05
& C - vođenje prometa
S E
> "c željeni učinak
CD ra QJ
TO o
•o
o cd # vjerojatni učinak
a) c > >w CD
Br. mjere = S cd ro o «u E i š O mogući učinak
LU CL CL 'č£ co -Q
2 to

1 Slijepe ulice

Ulice s petljama

- 4 -
3 Jednosmjerne ulice

B
1 Promjena materijala
kolnika

2 Suženje profila

Pojedinačne mjere:
B1 + B2 + B3 + (. B4 + B6) +
3 Opt. preoblikova-
C1 + C2
nje ul. prostora Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih po-
dručja, ali reducirati širinu kolnika u korist
širih pješačkih hodnika - redukcija brzine
vožnje suženjima kolnika i djelomičnim po-
4 Voznodinamičke
pločavanjem - više prostora i sigurnosti za
zapreke pješake - poboljšano oblikovanje prostor-
nom raščlambom.

5 Preuređenje
mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige
prijedlog A

6 Popločenje

C Oznake "stambena Prometni znak

1 zona" 325/326 .

2 Brzina 30
©
3 Promj. regul. predn.
Y
(T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka

Čisti pješački prostor

I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£>

(A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 +
Područje sa sporim prome-
tom, odn. jednakim pravima
<ooooot> B6 + C1
Vožnja, parkiranje i kretanje pješaka odvi-
ili prioritetom za pješake i jaju se na zajedničkoj površini (mješovita
bicikliste površina) - moguće je višenamjensko ko-
rištenje cjelokupne površine ulice - ogra-
ničenje brzine vožnje na "brzinu korača-
nja" (20 km/sat). Opsežno preoblikovanje
cjelokupnog prostora u skladu s potreba-
Područje s prioritetom ma stanovanja u "stambenoj ulici"
Gradske i regionalne
motornog prometa

Glavne prometne ceste

Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice

prijedlog B - > @ .

217
 PROMETNI PROSTORI
65 dB(A)
7 0 dB(A)
ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005
60 dB(A)
Smjernice za zaštitu od buke na cestama
\
55 dB(A) Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od
buke, naročito u prometnim prostorima. Intenzitet buke prouzročen
višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju
75 dB(A) "¿mljani
\ X nasifi. O i ' "~50dB(A)

učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa, zaštitnih pregrada i

4 5 dB(A)
zaštitnih piramida - > © - © . Buka od prometa trebala bi pri prolazu
f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v
kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Ta redukcija označu-
I — 23 1
28 1 63 1 je se sa A LA, R, STR. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja
buke od cestovnog prometa. Razlikuju se zaštitne pregrade koje re-
flektiraju A LA, a, STR. < 4 dB (A), koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa
Karta izofona. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu
bučnosti STR.
Dac^ Noć

Čisto stambeno nase- 50 35

Ije, područje vikendica
Zaštitna
Općenito stambeno 35
područje, malo naselje

Seosko ili mješovito 60

područje

Zona centra, obrtnička 65 50

zona

š i r i n a ulige
Industrijska zona 70 70
za I H max. I - -
Projektna razina buke 4 5 - 7 0 35-70
za građevinska područja u dB (A)
Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m)

(?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke

^8) Smanjenje razine buke

< 8 dB (A), i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. DIN 18005
dio 1. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS - 81 daju iscr-
pne podatke za proračun. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne
ovisi 0 gradivu, već pretežno o visini pregrade. Njeno djelovanje zas-
niva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila, ali ta "sjena" -
za razliku od optičkih okolnosti - nije potpuna. Refrakcijom zvučnih va-
lova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". Taj je dio to-
liko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. In-
dustrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pre-
grade od stakla, drva i čelika.

Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom

(3) Mjere za smanjenje buke uz prometnicu

Zahtijevano smanjenje 10 15 20 25 30 35

I 2,50 •g». Teren Potrebna uda Livade 75-125 125-250 225-400 375-555
r - -

Ijenost u m Šuma 50-75 75-100 100-125 125-175 175-225 200-250

(9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti

Visina zaštit. objekta u m 1 2 3 4 5 6 7

Redukcija u d B (A) 6 10 14 16,5 18,5 20,5 23,5

( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. očekivane buke od cestovnog prometa

Dnevno prometno Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m R a z m a k mjesta Područje

opterećenje u oba o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica prijema z v u k a razine
smjera vozila/sat o d osi k o l n i k a u m buke
< 10 - 0
10-50 S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 0
26-35 I
t40-90(
11-25 II

® Normirano postavljanje stijenke za

zaštitu od buke uz ceste
^ ^ Zaštitni zid
zid od
od betonskih
be
elemenata H = 1,19
>50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a )
<10
>100
III

0
1,12 36-100 1
26-35 II
11-25 III
š 10 IV
>200-1000 C e s t a u naselju i sabirna 101-300 1
ulica ( d v o t r a č n a ) 36-100 II
11-35 III
Š10 IV

C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. i 101-300 II

obrtničkom području (dvotračna) 36-100 III
11-35 IV
=10 V

>1000-3000 Gradska glavna prometna cesta 101-300 IV

i c e s t a u ind. i o b r t n i č k o m 36-100 IV
području (dvotračna) <35 V

>3000-5000 G l a v n a p r o m e t , c e s t a , priključak 101-300 IV

1251 1,50 na auto., autocesta (4 - 6 trakova) = 100 V

© Piramida z a zaštitu od buke (be-

tonski predootovljeni elementi)
D , „„ „ .. .
Bedem za zast,tu od buke
( T i ) Približna procjena postojeće odn. očekivane buke od cestovnog prometa

218
 Drveni stup
.
D . .
Papuča za stup VRTOVI - OGRADE
'«*/1'
- > OD
Zakon o susjedskim pravima, obveza ograđivanja
= 5.
11
voda koja prska Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta, na kojem je
zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost, dužan na zahtjev
vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi.
Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelat-
nost, oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. Ograda mora
biti u skladu s mjesnim običajima. Poželjno je da je ta ograda visoka
oko 1,20 m - » © - Ogradu treba podići na međi, a troškove
snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima.
Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. Vlastita ograda:
Pričvršćenje stupova za ograde i (?) Ukopavanje stupova
pergole rub temelja dodiruje među.
r^i A Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2,00 m, udalje-
nost od međe treba biti 1,00 m, a za visoku do 2,00 m ta je udalje-
nost 0,50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine, a kod
drveća od sredine stabla.
Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 - 2 0 cm, naročito ako
Pričvršćenje prečke na stup
su u živici -» Drvene ograde, stupovi, okviri i palisade bit će tra-
u S/SA tit if A -y A-t A— i/ n n^
jniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. Trajnost im
Moguće • je tada više od 30 godina.
A , Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © -
a mogu služiti i kao zaštita od buke. Ograda od ukrštenih letava,
Bolje T nazvana i lovačka ograda, najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta
(?) Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava

/
/ / B / / / / / / / / / / / / H / / ž

w [ W f W W W t f T O 1 W

u
(5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom
© S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama

(9) Lovačka ograda Ornament - ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka

3 HZ!

^ ^ Od naizmjenično postavljenih Varijanta drvene ograde

Livadna ograda s oblicom na vrhu Jednostavna drvena ograda
lijepljenih talpi

J : -N '

© Livadna ograda sa smaknutim

stupovima i prečkama
Od drvenih talpi kvadratičnog
presjeka
Neobrađene daske iz pilane
pribijene na stupove
Od savijenih drvenih letava na okvi-
ru od čeličnih cijevi

-10 cm u zemlji Horizontalni u Vertikalni'

presjek presjek
Ograda od žičane mreže, plastifici- Ograda od čeličnih profila (pocinča- •v Razdjelna ograda o<f armiranog
Živica s uloškom od žičane mreže rana, uz donji rub mali razmak i bod- nih) sa plastičnim ogradnim ele- 4) ornament - stakla na betonskom
Ijkava žica, ili ukopana mentima postolju

219
 200/22 100/16
VRTOVI
15 OGRADE

3 x 10
Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom sus-
jedu, jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed.
m 0,90/0,65/0,40
Žičana pletiva - » © isporučuju se s okcima različitih veličina, u skla-
O^fYTTO
du s različitim željama korisnika. Plastificirana žičana pletiva s
pocinčanim stupovima ne treba održavati.

3x10 Žičana se ograda nateže preko drvenih, betonskih ili čeličnih stu-
pova © + © koji su temeljeni u tlu. Žičani ornamenti ili rešetka-
Žičano pletivo, uobičajena veličina ste ograde točkasto su zavareni rpocinčani .
(?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka
oka 4-5,5 cm

Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jed-

nostavna, gotovo svaki oblik je moguć - > ( D .
'"t t ± r r

Prirodni i lomljeni kamen, granit ili kvare, mogu se upotrijebiti neob-

rađeni - > ® i l i klesani - > ® .

Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.

Zatezna č a h u r a - ' ' Vijak

Držač žice za zatezanje

(5) Žičana ornament - rešetka (4) Žičane hasure Krajnji stup

Srednji stup Držač žice za zatezanji

iržačžicezazatezanje2|cazazateza|
Žica za
^ - / ( S f i K o ^ zatezanje Vanjskj ugao

•fi
Žičana m r e ž a

M
Zatega od nefiraajucegt
o OOO b o o

Bodljikava ž i c a 7
Držač žice za zatezanje*

Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Krajnji stup

Vanjski ugao
Detalji stupa

© Detalji zatezanja čvorastog pletiva

Ograda

Vrata i polje ograde od valovite ^g^ Vrtna vrata od umjetničkog kovanog

rešetke željeza

T - i r - i ^ V - i } ^ - T J ft -

I t

nTT

Pogled

Detalj
Različite metode spajanja i obrade
(7) Zatezanje žicanog pletiva
© četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka

I I . . I" 8/12

(— 375/375 —I i/IO 6/10

Osovinske
mjere
Pogled Presjek 5 a'

r r © Uobičajeni komercijalni
oblici betonskih blokova
4

4 7
5 »i i,8 1
3/B I2/B

1
-
4/6 5/bI5/6 8/6 10/6 j

4/5 5/5 ¡6/5 8/5 9/5 >0/5

i i . 1— 1 . 1 t Ova tablica daje dimenzije u skla- g+
¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 8/4
Presjek du s normativnim mjerama u viso- "u
„ ¡4/3 i 1 I
kogradnji DIN 4172. Sve osovins-
ke mjere su višekratnik od 125
© Slojeviti kameni zid s različito
debelim slojevima
^g^ Zid od lomljenog i obrađenog
kamena
mm uz reške od 10 mm.
-^ 0| jl625l- 750+-875-+-1000-M 125 -

220
 VRTOVI
PERGOLE, STAZE, STUBE, POTPORNI ZIDOVI
- > S . 267

Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se

radi lakšega održavanja - > @ . Pri opločenju se razlikuje povišena
staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7).. Da
bi se udobnije hodalo, treba niveleta uspona biti konkavna
i'i i i 90 Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze - > ® - @ .
! ! K a m e n a ploča !l
[..i tV.t 1 Primjeri © - ( § > pokazuju oblike stuba u vrtu, tako da se po njima
I 1,60 1 može sigurno i udobno hodati, ali ih se mora skladno uklopiti u nasa-
Pergola na Izdizanje
( T ) Okvir z a penjačice - » S. 2 1 9 (T)
© zs itduapnoivmi m a ( 2 )
tla p r o t i v
drveta iznad
de drveća, grmlja i cvijeća. Stube moraju biti blago nagnute napri-
jed kako bi kišnica mogla otjecati. Da bi vrt izgledao što sličnije
truljenja
prirodnomu, prikladne su stube od oblica - > ® + ® .
Duljina L Širina B Visina kut. Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrt-
cm cm cm nih elemenata. Mašti ne treba postavljati granice, samo se treba
50 50 12 držati formule za stubišta ->s. 193-197. Rampe s bočnim stubiš-
50 70 14 tem - > © z a bicikle, dječja kolica, kolica za smeće i invalide s pra-
tiocem. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sras-
® Ploče z a vrtne s t a z e
lo tlo. Nagib prema brdu 5 - 20% - > ® . Betonski potporni zidovi jed-
nostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih
• 625 - elemenata ->@ raznih oblika i veličina, između ostalog kutni profi-

u :
li, unutarnji ugaoni i obli profili. Pomoću predgotovljenih elemenata
mogu se oblikovati i lukovi. Element dimenzija 55/30 omogućuje
najmanji polumjer od 4,80 m, 205/125 polumjer 24,90 m.
Opločene staze

© među
gredicama,
( § ) U travnjaku u
istoj r a z i n i ( n e
R a z m a k ploča =
duljina k o r a k a
uzvišenje zbog s m e t a kosačici) debljina = 3 c m
m a n j e g prljanja

n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv!

® l ï v n S S o 'inija U S P
° n a j e
® k o n v
eksna © S t a z a uz kuču:
poprečn nagib
Pješačka staza na
padini
Kolni put n a padini

3DC
i Q D D O Q C D a ^ i o 1 5
l
4 10-15
6
Sloj plošt. polož. op.
Z a v r š n i sloj
Pijesak
V e z n i sloj -Sitna kocka Šljaka ili d r o b l j e n a c
Sloj sitnog šljunka Ispuna reški pijeskom
Sloj krupnog šljunka

VCIlINdillU
D r v e n e oblice
© postavljene k a m e n e
Kamen obrađen s
dvije strane
Pošljunčana staza
© Sitna kocka, skupo
ali t r a j n o
i Sloj ploštimice
položenih opeka

ploče

Betonski potporni zid (izvodi s e i

S u h o z i d , nije p o t r e b n a p o s e b n a Predgotovljeni elementi z a potporne zidove
od predgotovljenih
odvodnja
elemenata)-»^.

221
 Žlijeb z a VRTOVI
/"odvodnju
ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 - > QD

v/ s / h , >?/
I—— 3 - 4 m ——I Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu
->• 0 . Ako nije u sjeni, treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja
© Naslaga humusa
© Koherentni materijal u podlozi s
blago nagnutim stepenicama (busen, slama itd.). Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme, pre-
Humus poručuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.
D o b a r materijal

Loš materijal
Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda
na svaki kubični metar dodati 0,5 kg negašenog vapna.
Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zem-
ljanih radova izvode vrtnotehničke građevine, travnjaci ili ako se
Nasipavanje humusa na blago
(?) Nasipanje u slojevima
nagnute plohe sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora).
1. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar - grej-
der) kad se izvodi nasip.
2. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materi-
jala (šljunak, pijesak).
777777777?, 3. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30
Ploče od busenja učvršćene kolčići-
- 40 cm). Uvijek treba valjati izvana prema unutra, tj. od padine
ma za nagibe > 1:2
prema sredini nasute površine. Valjanje se primjenjuje i za sloje-
. •yC*''-"};* ve tucanika pri gradnji putova.
4. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.
5. Sipki, nevezani nasipni materijal može se vibrirati.
Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. Za
staze, putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj, za
© Stabiliziranje horizof
položenim busenjem travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla, a na površi-
nama za sadnju biljaka 40 cm.

Konstrukcija od
armaturnih m r e ž a Kosine, osiguranje kosina
Treba izbjeći pojave erozije, klizanja, odnošenje tla vjetrom itd.
Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.
Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i
podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. Izvedba stuba kod viših
nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50
cm). Ako su stube nagnute prema brdu, potreban je uzdužni nagib
radi odvodnje procjedne vode.

Berma za grmlje, pionirska sadnja i

® prskanje bitumenom za osiguranje

strmih kosina
^jgj Osiguranje površine kosine kon-
strukcijom tipa Weber

Ispuna pijeskom - šljunkom

Vrsta tla Prost. tež. Kut prirodnog

kN/m 3 potkosa u grad.

Nasipano rahlo i suho 14,0 35-40

tlo rahlo i prirodno vlažno 16,0 45
rahlo i zasićeno vodom 18,0 27-30
nabijeno i suho 17,0 42
nabijeno i prirodno vlažno 19,0 37

Ilovača rahla i suha

(prosjek za laka tla) 15,0 40-45
rahla i priroodno vlažna 15,5 45
rahla i zasićena vodom
(prosjek za srednja tla) 20,0 20-25

© Odvodnja i osiguranje nožice kosi-

ne nabačajem drobljenca i kamena
Osiguranje kosine kamenom, krup-
nim šljunkom ili drobljencem
nabijena i suha
nabijena i prirodno vlažna
18,0
18,5
40
70

Šljunak (oblutci) srednje krupni i suhi 18,0 30-45

srednje krupni i vlažni 20,0 25-30
suhi 18,0 35-40

Pijesak sitan i suh 16,0 30-35

sitan i prirodno vlažan 18,0 40
sitan i zasićen vodom 22,0 25
krupan i suh 19,0-20,0 35

Drobljeni kamen, mokar 20,0-22,0 30-40

Glina rahla i suha 16,0 40-50

rahla i jako vlažna 20,0 20-25
čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) 25,0 70

Suhi pijesak i krš 14,0 35

„ . . . .. . Smaknuti raster blokova koji su

Kamena rebra za odvodnjju , osigu- otvoreni za sadnju, stepenasto Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2
ranje umjetnih kosina W ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5

222
 VRTOVI
OSIGURANJE PADINE - > QP

Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Preporučuje se,

Bušotina z a odvodnju
Stijena od pilota,
dijafragma ili ž m u r j e
Obložni zid sa stijenom od pilota,
Obložni zid za kosinu od neveza-
© d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez
nog kamenja s prethodno izvede-
sidrenja) u nevezanom kamenom
nom sidrenom gredom (shema
materijalu
Badberg II - Badgastein)
međutim, izvedba blago nagnutih, zaobljenih kosina čije se površine
učvršćuju travom, grmljem ili drvećem. Kosine koje su strmije od
prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem, pleterom, taraca-
njem ili zidovima.
Ako je nagib strmiji od 1:2, treba plosnato busenje učvrstiti drvenim
kolcima ->• s. 222. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1
1 /2 do 1:1/2. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško
zasaditi raslinje. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. Kod živog pletera
(vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješe-
nje s. 222.
Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padi-
nama potrebne su opsežne zaštitne mjere - » © - © .
Usidreni roštilji od greda različite izvedbe, npr. od horizontalnih usi-
drenih greda i uspravnih stupova. Polja između njih pokrivaju se
armiranim mlaznim betonom - > © .
Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zem-
ljišta, ceste i putove. Mogu se svladati i znatne visinske razlike - » ©
+ © . Ovisno o sustavu i nagibu, mogu se visoki zidovi izvesti i s usi-
drenjem u tlo

Sidreni k a b e l
33-651
Osiguranje kosine u nevezanom Primarno osiguranje kosine u gli-

©
kamenom materijalu: stepenasti
iskop odozgo prema dolje uz istovre-
meno podupiranje zidnim elementi-
® nom vezanim ili djelomično veza-
nim materijalima pomoću usidrenog
roštilja od greda
ma i aluvijalnim sidrima (autocesta
preko Brenneta)

F a z e iskopa

Osiguranje kosine u nevezanom Prostorna rešetka kao potporni zid "Krainer" zidovi izvedeni u stepeni- Načini oblaganja stijene kao oblož-
© kamenom materijalu: stepenasti
iskop odozgo prema dolje i istovre-
meno osiguranje mlaznim betonom
(ô) ("Krainerov" zid) od betona (sustav
Ebensee)
cama daju dovoljno prostora za novu
trasu. Krajolik ostaje zelen.
ni ili potporni zid (prema L. Mulleru
1969.)
s armaturnom mrežom

Prirodna (ne b e z u v j e t n o ,
stabilna) kosina ( N )

Znatno povećanje nagiba Blagi nagib slojeva (po Strmi nagib slojeva
Potrebno u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e mogućnosti b e z i z v e d b e ( s a s t e p e n i c a m a ili
ublažavanje, j e s a m o uz p o s e b n a bermom)
nagiba i osiguranja (ovdje npr.
osiguranje potpornim z i d o m u nožici)

it'rmi pokćs moguć

^amo uz osiguranje
(naročito ako ima
nevezanih slojeva)

© Oblikovanje (i osiguranje) kosina, u

slojevima tla različite čvrstoće
© Oblikovanje (i osiguranje) kosina u
slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana
geološkim okolnostima
Stijenska kosina uvjetovana
geološkim okolnostima

Krainer" zid u Ebenseeu

223
 VRTOVI
- > QP

T~ 30 cm u zemlji

(?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva

— L e t v e z a špalir

Ž i c a špalira

1— 6 0 H

(5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U (7) Verrier - palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka

Ž i c a špalira
, / _ „ .

(9) Dvokraki horizontalni kordonac

Sustavi sađenja prema -> CD De Haas

• • $ ® • • • • •
9 9 e e ® e ®
• • # • #
® f ® 9 9

9 9 • • • t •
( • • • •
1
• • ®

-• • — o o o i1 ;T • » • « t Lepeza: pušta se da rastu samo

Špalir: srednje stablo u špaliru vuče
•—í @ a © a © dvije grane pod kutem od 45°
1 i •—® ® • prema tlu. Iz njihovih se izboja
se vertikalno, a bočne grane vode
se lijevo i desno pod 90°
Razmak Stabla na 1/4 ha Razmak Stabla na 1/4 ha Stabla na 1/4 ha
početkom proljeća oblikuje lepeza.
Glavna stabla Ispuna
4x111 156 4 x 4 x {2) m 156 156 6 x 3 x 3m 69 69
6x6m 8 x 4 x 4m 39 39
10 x 10 x (5) m 25 25 10 x 5 x 5m 25 25
10* lOm
Sađenje u kvadrat s
©
Sađenje u kvadrat © Sađenje u kvadrat s
ispunom
dvostrukom
ispunom

® o @ o © o @ • • • • • • #
• o • o ® o # • • • •
® o A® O @ o © • • • # • • t
• •
• o o © o
• • • l • t #

L
o © o * • • • •
e ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine
• • « • •
c
Stabla na 1/4 ha Razmak Stabla na 1/4 ha Stabla na 1/4 ha

3 x 5 x 2,5m 167 167 46 46 Nategnuta žica

4 x 6 x 3m 104 104 26 26 K a d g r a n e izrastu
6 x 10 x 5m 42 42
Sađenje u i z n a d ž i c e odrezati
pravokutnik s na 1 5 c m i z n a d
dvostrukom najviše žice, saviti u
ispunom obliku slova U i
privezati

• » • •
a • • • • •
a 0
a a a a
® a m a N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 - 8 g r a n a

a v.® Maline
® • v
e X e ® a
0
c / Stupovi
* • * • * h 1,5 h Ogrozd
-i 1,5 h
a a a 3,0-4,0 Sadnice ® • • ®
© a T^o

Razmak Stabla na 1/4 ha ©v ® ® «

Ribiz '"V
1.5 x 3 x 3m 320 320 3 x 3 x 3m 80 80 160 -150-60
2 x4x4m 178 178
3 x 6 x Gm 80 80

© S a đ e n j e u trokut s Sađenje u trokut s Mjere za sadnju malina

Sađenje u trokut Ogrozd i ribiz
ispunom dvostrukom ispunom

224
 VRTOVI
- » QP
Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna ori-
jentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta. Kad se ozelenjivaju
zidovi zgrada, potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) -
<D.

Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje. Za

dva reda biljaka pogodna je metoda šatora —> © .
Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indi-
janski šator) - > © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpada-
ju pri obrezivanju stabala - > ® , napeta žičana mreža - > @ ili dvo-
© Penjačice i visina njihova rasta
strano žičano pletivo. Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i
sadnice od ptica - » ® - © .
Višegodišnje penjačice i puzavice -> © .
Jednogodišnje biljke:
zvončići visina 4 - 6 m rast: brz lišće: ljeti zeleno
ukrasne tikvice visina 2 - 5 m rast: brz lišće: ljeti zeleno
japanski hmelj visina 3 - 4 m rast: brz lišće: ljeti zeleno
ladolež visina 3 - 4 m rast: brz lišće: ljeti zeleno
grahorica visina 1 - 2 m rast: brz lišće: ljeti zeleno
ukrasni grah visina 2 - 4 m rast: brz lišće: ljeti zeleno
dragoljub visina 2 - 3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno

(2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid

(?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 - 1 1 biljaka (7) Metoda šatora

Rešetka za vriježe graška od

© Skala za vriježe od pruća - razmak:
70 x 60 najviše 50 x 100 cm
^g^ Dvostruka rešetka od žičanog
pletiva
(jjg) Zaštitna rešetka za ptice od
pletene žice pletene žice

Višegodišnje vrste Visina Rast Podupiranje Lišće Zalijevanje Cvijet/mjesec Mjesto

Bršljan - Hedera helix do 25 m polagan zimi - 9 - 10 zelenkast O-©
Troskot - Polygonum aubertii do 15 m brz x potrebno eti + 7 - 9 bijel O - •
Divlja loza - P. tricuspidata „Veitchii" do 15 m brz eti (+) 5 - 6 zelenkast o®
Pavitina gorska - Clematis montana do 8 m brz x eti 5 - 6 bijel o @
Glicinija - Wisteria sinenis do 10 m srednji x eti (+) 5 - 6 modar o @
Pavitina - Clematis vitalba do 10 m brz X eti 7 - 9 bijel o @
Hortenzija penjačica - Hydrangea petiolaris 5 do 8 m srednji (x) preporučuje se eti 6 - 7 bijel ®
Američka lulica -Aristolocchia macrophylla do 10 m srednji X eti /+) 5 - 6 smeđ @•
Kampsis - Campsis radicans do 8 m polagan (x) preporučuje se eti 7 - 8 narančast o
Pasja loza - Vitis coignetiae do 10 m srednji X eti /+) 5 - 6 zelenkast o @
Vinova loza - Vitis vinifera do 10 m srednji X eti 5 - 6 zelenkast o @
Kozjak - Lonicera heckrottii 3 do 4 m srednji X eti /+) 6 - 9 žuto - crven O
Hmelj - Humulus Lupulus 4 do 6 m brz X eti - 5 - 6 zelenkast 9
Kozja krv - Lonicera caprifolium do 5 m srednji X eti + 5 - 6 žuto - crven
Ruže penjačice do 5 m srednji X eti - 6 - 8 različito o a
Kuri ka - Euonymus fortunei 2 do 4 m polagan (x) preporučuje se imi <+) 6 - 8 zelenkast 00
Bijela loza - Clematis-Hybriden 2 do 4 m srednji X ljeti + 6 - 9 različito o ®
Zimski jasmin - Jasminum nudiflorum do 3 m polagan X zimi + 1 - 4 žut o ®

O = sunčano d = polusjena, npr. sjeverni zid ® = sjenovito

Pregled nekih penjačica i puzavica - > ©

225
 VRTOVI
PUZAV1CE I PENJAČICE
Povoljno mjesto

Sunčano, polusjena,
sjenovito

Rast: polagan, umjeren,

brz

Podupiranje: drvo,
nategnute žice,
armaturne mreže

Pavitine vole hladne noge i vruću

glavu

226
 zemlja

VRTOVI
Francuska cijev za zalijevanje
POVIŠENE I BREŽULJKASTE
Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1,50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Drvo 40/60 LIJEHE
Grubi kompost
Važan je pravilan sklop i položaj
Granje
sjever - jug Q - (3). Na
povišenim i brežuljkastim lijeha-
ma može se postići rana berba.
Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i Sloj grubog komposta 10 c m
širine 4 0 cm _ 2ljeb za zalijevanje Brežuljkasta lijeha izraziti je
- Betonska p l a t j c ^ Zem|ja
izvor topline. Doduše zahtijeva
stanovit napor pri oblikovanju,
ali se zato može upotrebljavati
godinama. Na njima se postižu
Sloj treseta
Brežuljkasta lijeha pokrivena foli- rekordni prinosi i rana berba.
(T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač
debeo oko 10 cm - > ( ? ) + (3) © jom, kišenje francuskom cijevi za Upravo na brežuljkastoj ili
povišenoj lijehi posebno dobro
uspijevaju mješovite kulture.
Humus Rajčice visokog uzrasta dolaze
Grubi kompost u sredinu. Brežuljkasta lijeha
široka je oko 1,50 m i dugačka 4
m. Najbolje je oblikovati je tije-
kom jeseni, jer je tada na raspo-
laganju najveća količina vrtnog
otpada. Navodnjavanje francus-
kim crijevom (3) ili kapanjem.
Varijanta brežuljkaste lijehe jest
povišena lijeha, u osnovi zapra-
Popločana staza vo hrpa komposta omeđena
© Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe, idealno za izjed-
načenje visinskih razlika daskama © . Umjesto dasa-
ka može se upotrijebiti svaki
drugi materijal koji brzo ne
trune, npr. impregnirane oblice,
gredice ili kameni zidovi. Biljke
koriste sunčanu toplinu koja
pada na bočne stijenke.

Pri sijanju, sađenju i branju ne

treba se sagibati ako su lijehe
visoke 60 do 80 cm © + (f).
Visoke lijehe povećavaju urod
ako su slojevito ispunjene
1,00-1,25
organskim materijalom kao što
Povišena lijeha izvedena uz južni su panjevi i grane, nasiječene
(6) Povišena lijeha - slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) - (?)
® zid; pokrivena staklom kao mali
staklenik
grančice ili fina kompostna zem-
lja.

® Mini jezerce u povišenoj lijehi od

kamena

Luk,
poriluk,
mrkva

® Kraterska lijeha 0 2m-»©

227
 Glavni smjer vjetra
Legenda - > ( T ) VRTOVI
1 Stan
2 Terasa OGLEDNI PRIMJERI
3 Sjenica
4 Pumpna kućica Projektiranje vrta treba započeti prije
5 Vodovod konačne verzije građevinskih proje-
6 Staja
kata, jer su kolni prilaz, glavni i
7 Bazen
8 Travnjak pomoćni ulaz, terase i prije svega
9 Mjesto za gnoj visinski položaj prizemlja te orijenta-
10 Zimsko povrće cija kuće usko povezani s oblikovan-
11 Povrće
jem vrta. Natkrivena terasa je pove-
12 Maline
13 Ogrozd i ribiz zujući dio kuće i vrta. Ona je suhozi-
14 Cvijeće dovima, opločenim stazama,
15 Ukrasno i zaštitno živicama, grmljem i drvećem pove-
grmlje zana s raznim prostorima vrta koji
16 Spalir na zidu
17 Živice okružuju zgradu i povezuju je s kra-
18 Lisnato drveće jolikom, te štite stanovnike od pogle-
19 Voćke da, buke, vjetra i prašine.
20 Koštičavo voće Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko
21 Jezgričavo voće
22 Upojni bunar
ako ih se poprečno podijeli na različi-
te zone, npr. povišeno mjesto za sje-
denje i roštilj. - » (3) Pri izboru biljaka
treba posebno paziti na svijetle i sje-
novite zone. Za spušteni vrt tipične su
stube, obrasli zidovi i jezerce u sredi-
ni - » (4) Tako na maloj površini
nastaje strogo geometrijski oblikova-
ni vrt. Bočni zidovi akumuliraju topli-
nu, štite od vjetra i daju povoljnu
klimu za biljke koje vole suho tlo i
sunce.
1
113.10 Klima atrijskog vrta toliko je toplija
® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće, okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. Od ljetnog jugoistočnog vjetra
koliko okolni zidovi bolje primaju i
zaštitu pruža živica na zapadnoj strani, a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. M. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda)
Arh.. E. Neufert akumuliraju toplinu od sunčanih
zraka. - » (5) - ( ? ) . Tamnosmeđi
zidovi od opeke primaju više topline
od onih bijelo oličenih. Zidovi oko vrta
štite od vjetra pa se u vrtu zadržava
topli zrak. Pogodno za suptropsko
raslinje.

Legenda->(2) - (§)
1 Mjesto za sjedenje
2 Korito
3 Mjesto za vatru
4 Bazen/tekuća voda
5 Zidni bunar
6 Stube
7 Kamena klupa
8 Betonske ploče
9 Ploče od granita
10 Kulir / klinker
11 Živica od šišmira
12 Travnjak
13 Biljke u loncima
14 Kameni blokovi
15 Krupni šljunak
16 Šimšir oblikovan u kugle
17 Mješovita kultura
18 Brežuljkasta tijela
19 Silos za kompost
20 Suhozidovi
(¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi

(5) Atrijski vrt

228
 STAKLENIK
Prozračivanje staklenika treba
dimenzionirati tako da se pri
otvorenoj ventilaciji postiže tem-
peratura približno jednaka vanjs-
koj. U tu se svrhu mora oko 20%
krovne površine izvesti kao ven-
tilacijska traka ili moraju na ras-
polaganju biti pojedinačni zaklo-
pci za zračenje. Treba se pobri-
nuti za dovoljni dovod svježega
zraka.
Ako stijenke nisu izvana dovolj-
no obrasle, odnosno ozelenje-
ne, treba se pobrinuti za neku
zaštitu od sunca kako bi se uz
intenzivno osunčanje osigurala
podnošljiva klima.
14. Grijanje Zaštita od sunca može se izve-
15. Stol za sadnju
1 Krovna ventilacija
sti izvan ili unutar staklenika.
16. Lijeha za umnožavanje
2 Automatski otvarači prozora • 8. Kapljično navodnjavanje 17 Svjetiljka za raslinje Ekonomična je zaštita iznutra.
3. Vanjsko sjenilo 9. Pribor za zalijevanje 18. Automatksa prisilna ventilacija Vanjska zaštita je učinkovitija
4. Odvlaživač zraka 10. Pumpa za vodu 19. Svjetiljka staklenika ako je dovoljan razmak između
5. Pokretač zraka 11. Kabel za podno grijanje 20. Regulator vlage zaštitnih elemenata i staklene
6. Bočni ventilacijski prozori 12. Bazen za vodu za zalijevanje 21 Mjerač vlažnosti zraka
7 Dvostruke ploče od pleksistakla 13. Izolacija 22. Regulator temperature u
stijene -» 0 i © - (rj)
prostoriji
Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom

Veličina 1,00/1,00 Zemlja

Središnji prolaz
i 1,00/2,00 ^ 30 Gnoj
Solarna brežuljkasta lijeha s
(?) Sanduk za brzi rast vlastite izrade Holandski staklenik
poklopcem
Razmak vezača 3,065 m
23° Tj65 Razmak rebara 613 mm
¿>4
C/illP^ Staklena ploha orijentirana

13,04-
(8) Staklenik s nagibom krova 23°-27

Ventilacija ispod .<-

zaštite od sunca

Zaštita od sunca smještena

Optimalni kut nagiba staklenih
Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) izvana, s punom ventilacijom
ploha
ispod nje

229
 VRTOVI
DRVEĆE I ŽIVICE QJ
Sloj koji se uklanja "fvnriM-sSV

Sloj koji se navozi

Stvaranje h u m u s a
Glavni prostor z a
korijenje
Oslobađanje hranjivih,
tvari iz tla •..-
• .-¿L
Svaki je sloj tla pun života. Svaka etaža ima svoje stanovnike - > © .
Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. Oblici stabala - » © . Pirami-
da je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža.
Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili
<3
snijega. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. Grane
Hodnici kišnih glista
kroz sve slojeve se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u
Mineralni sloj
(rastrojeno kamenje,
krunu stabla.
\ O i i o \ o \ •. T J c l - -s
spremnik vode)

MatiCna stijena
(rastrošna ili srasla stijena)
© Svaki sloj humusa ispunjen je životom. Svaka razina ima svoje stanovnike
Piramida je osnovni oblik poput
"božičnog drvca", ima prednost
pred oblikom kaleža jer se bočne
grane mogu držati kratkima i ne
lome se lako pod težinom plodova ili
snijega.
Kalež s otvorenim središtem pods-
Krošnja stabla i razgranata mreža
Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s
ranim mrazom to je mjesec listopad, a studeni u krajevima s blagom
klimom. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po
zadebljanju na obodu debla, to mjesto mora bezuvjetno biti iznad
razine tla - > © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego
što su bile u rasadniku. Potporni kolac mora biti za širinu dlana uda-
ljen od debla - » © , i to na južnoj strani, kako bi štitio stablo od pre-
jakog sunca. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susje-
du. Za visinu živice do 1,2 m razmak treba biti 0,25 m, za visinu do
2 m 0,50 m, a za onu iznad 2 m 0,75 m - > © - © . Želja za skrovi-
tošću u vlastitu vrtu, zaštitom od vjetra, buke, prašine i znatiželjnih
pogleda čini živicu prijeko potrebnom - > © - © Živica smanjuje brzi-
nu vjetra, povećava stvaranje rose, regulira oborine, akumulira topli-
nu i štiti tlo od erozije. Živica na nasipu (tzv. "naklon") u obal-
nom području daje zavjetrinu do 200 m.

© korijenja slične su kao slike u

ogledalu
© jeća na šalicu ili kupicu. Grane se
usmjeravaju prema van da bi svjet-
lo dospijevalo u krošnje.

Visoko deblo kod još mladog stabla. Obrezivanje grabove živice u 1., 3. i 5. godini nakon sadnje (lijevo ljetni, desno

® Deblo i dvije ili tri grane treba osta-

viti - kako bi se održao željeni oblik
(5J Oblici stabla za kućni vrt ® zimski rez)

^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati

krpu oko korijena
Podupirač treba postaviti koso
® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj

Mjesto cijepljenja mora Pravilna sadnja Deblo treba od sunca Visoka stabla se sidre
biti iznad zemlje lisnatog stabla zaštititi slamom nategnutom žicom

© Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno
dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar)

230
 VRTOVI
VRTNO JEZERCE
Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Da bi biljke i životinje napre-
dovale u jezercu i oko njega, najvažnije je ispravno odabrati loka-
ciju. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo
sunca, oko 4 - 6 sati dnevno. Najpogodniji je položaj u blizini tera-
sa i mjesta za sjedenje, odakle se jezerce dobro vidi. Ako su količi-
ne vode, pijeska i raslinja dobro usklađene, nastat će nakon 6 - 8
Popločena tjedana biološka ravnoteža, voda će se razbistriti. Mora se
staza 20 cm
Folija 5 cm supstrata uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400
pijeska zemlje
2 cm l/m2).
® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od šljunka
folije v / / / w / / Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Sadnja biljaka
prethodi punjenju jezera, što treba obaviti vrlo pažljivo. Vrijeme je
sadnje od svibnja do rujna. Da bi se postigla skladna ukupna slika,
treba visoke biljke saditi pojedinačno. Za poluvisoke treba razmak
Vlažna zona
30 - 40 cm. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama,
s razmakom među biljkama 20 - 30 cm. Za prvu sadnju dovoljno je
5 vodenih biljaka po četvornom metru. Biljke se vrlo brzo raz-
množavaju. Biljke u posudama, mogu se podizanjem ili spuštanjem
prilagoditi vodostaju koji im odgovara.
Biljke se mogu posaditi u košare, posude ili izravno u posebnu
od sintetike
armirane staklenim zemlju. Mora se oblikovati i okolina jezera. Močvarne ili plitkovod-
777777777777777/ vlaknima ne zone - > ( ? ) - (2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne
Zona plitke vode Zona duboke vode odnose. Veličina jezera ovisi o veličini vrta. Idealna je vodena povr-
šina od 20 do 25 m 2 , ali već 3 - 5 m 2 nudi mnoge vrste životnog
prostora. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti, potrebne su veće
Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti
vodene zone dubine 5 - 2 0 cm, s jednim dijelom dubine najmanje
vodom do visine prve stepenice 60 cm. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovni-
ke.
Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna
zbog smrzavanja.
Ribe, žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zam-
Više od 5 cm pijeska može prouzročiti rzavanje i osigura protjecanje vode. Gotovi bazeni nude košarama
slijeganje i naginjanje bazena s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i
zemlje za biljke (2) - (5).

? T / f i y ? / y 7 / Pijeska

Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti

(3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca

Mješavina lišća i
pijeska kao zimsko
prebivalište
vodozemaca Šljunak
Folija
Za vrijeme mraza staviti svežnjeve
( 5j slame ili na drugi način osigurati Staza na konzoli Obalna zona (8) Korito protoka u presjeku
kisik

231
 JEZERCE ZA PLIVANJE
Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom -
vodom - vrlo su raznolike. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno
jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine, oblika i uporabe. Ide-
alan je položaj u smjeru istok - zapad sa 5 - 6 sati sunca u danu. Tko želi
jezerce koristiti i uživati u njemu, planirat će ga u blizini terase uz kuću -»
Plastična cijev za © Veličina površine treba biti 60 m2 , ne manje od 55 m2, i volumena 35
prekid kapilarenja
m3. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2, prostor
za kupanje 40 m2, područje za obnavljanje vode 90 m2, područje za bist-
pijesak 5 cm renje 25 m2 -> © - ©
50-100 j 2 200 geotekstll folija supstrat 10 cm Dubina vode: močvarna zona < 25 cm, zona plićaka 10-40 cm, duboka
"zona 3 1 z o n a bil aka ž 5 0 %
i P°uršine TOde
voda > 50 cm, područje za kupanje > 1,30 cm.

0 Oblikovanje obale

Razina vode

Varijanta za prekid kapilarenja

(5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. -> ( § )

232
 S malom jamom ulaz vode JEZERCE ZA KUPANJE
neće bit previsok
10-12 U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih gra-
nica. Prednost treba dati ležernim, organskim, prirodnim oblicima. Svaka
biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati.
Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora - tek ukupnost biljaka
svih prostora čini jezerski krajolik bogatim, prirodnim i lijepim. Životni pro-
WX^TTW/s
stori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. 0 - ®
Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. Treba
PVC - tlačni vod
pumpe biti što dulje, idealno je 8 - 10 m -» © - ( D Preko kaskada i kamenja
protječe oko 15 m3 vode u satu, i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije.

(T) Izvorski kamen -» (5)

f Izvorski kamen —> ©

Hrvatski naziv Botanicki naziv Vrijeme cvat Boja cvijeta
Mirisni šaš Acorus calamus Vl-Vll žuto-zelena, smeđa
Obični žabočun Alisma plantago-aquatica Vl-Vll bijelo - ružičasta
Žabnjačka kornjačnica Baldellia ranunculoides Vl-X smeđa
Štitasti vodoljub Butomus umbellatus VI-VIII ružičasta, bijela, crv.
Viseći šaš Carex pseudocyperus Vl-Vll žuta
Velika pirevina Glyceria maxima V-Vll zelena
"Variegata"
Borak Hippuris vulgaris VII—VIII neugledna
Zlatni štap Orontium aquaticum V-Vl zlatnožuta
Vodeni dvornik Polygonum amphibium Vl-Vll ružičasta
Štukina trava Pontederia cordata VII—VIII plava
Kovrčavi mrijesnjak Potamogeton crispus VI-IX neugledna
Veliki žabnjak Ranunculus lingua VI-IX žuta
Obična strelica Saqittaria saqittifolia VI-VIII bijelo-ružičasta
Jezerska šašina Scirpus lacustris VII—VHI smeđa
Razgranieni iežinac Sparqanium erectum VII—VIII zeleno-bijela
Uskolisni rogoz Typha angustifolia Vl-Vll crno-smeđa

(§) Zona plitke vode, dubina vode 1 0 - 4 0 cm ©

Vodeni kozlac Calla palustris Vl-Vll bijela

Močvarna kaljužnica Caltha palustris IV-VI žuta
Šaš kareks Carex grayi VI-VIII zelene glavice
Šarena preslica Equisetum variegatum - nema cvijeta
Uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium V-Vl bijela
Močvarna mlječika Euphorbia palustris IV-V žuta
Sita Juncus ensifolius VII-IX smeđe glavice
Protivak Lysimachia thyrsiflora V-Vl žuta
Američki kozlac Lysichiton americanus IV-V žuta
Vodena metvica Mentha aquatica VI-VIII svjetloljubičasta
Močvarna trolistica Menyanthes trifoliata V-Vl bijela - svjetloružič.
Bakreni cvijet Mimulus cupreus V-X crvena
Močvarna potočnica Myosotis palustris VI-IX svjetloplava
Dragušac Nasturtium officinale IV-VI žuta
Biserna paprat Onoclea sensibilis - nema cvijeta
Ispusno okno, Potočna čestoslavica Veronica beccabunga V-IX tamno plava
mineralni slojevi
različite
granulacije
(7) Močvarna zona ©

Močvarni stolisnik Achillea ptarmica VII—VIII bijela

Puzajuća ivica Ajuga reptans V-Vl ljubičasta
Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Štikac mali Chelone obiigua VIII-IX ružičastocrvena
Štikac veliki Darmera peltata IV-V ružičasta
Konopljuša Eupatorium cannabium VII-IX ružičasta
Suručnica Filipéndula ulmaria Vl-Vll ljubičasta
Jezičnjača Ligularia przewalskii VIII-IX žuta
Metiljeva trava Lysimachia nummularia Vl-Vll žuta
Purpurna vrbica Lythrum salicaria VII-IX Ijubičastocrvena
Kraljevski pujanik Osmunda regaiis Vl-Vll smeđi vijenčić
Jakobova ljestvica Polemonium caeruleum Vl-Vll plava do bijela
Livadni dvornik Polygonum blstorta V-VIII ružičasta
Vrste jaglaca Primula in Arten ab III bis VII prema vrsti
Žabnjak, ljutić Ranunculus acris V-Vl žuta
"Multiplex"
Hibridi planinčice Trollius-Hybriden V-Vl razni tonovi žute

Dubine sađenja
(§) Vlažna zona ©
Hrvatski naziv Botanički naziv Vrijeme cvat Boja cvijeta Jezerska žabovlatka Callitriche stagnalis z i m z e l e n e , korijenje razvija u podlozi

Vodenklas Aponogeton Vll-X bijela Kruta vaščika Ceratophyllum b e z korijenja, prezimi kao pupoljak na
distachyos demersum dnu jezera

Žabogriz Hydrocharis VI-VIII bijela K a n a d s k a v o d e n a kuga Elodea canadensis z i m z e l e n a , saditi u dno j e z e r a ,

morsus-ranae sklona širenju

Lokvanj žuti Nuphar lutea VI-VIII žuta kao žumanjak M o č v a r n a rebratica Hottonia palustris z i m z e l e n a , korijenje u mulju

Lopoč Nymphaea-Hybriden VI-IX prema vrsti Vrste krocanja Myriophyllum in Arten z i m z e l e n a , korijenje u dnu j e z e r a

Okrugolisni plavun Nymphoides peltata Vl-Vll zlatnožuta Vrste mrijesnjaka Potamogeton in Arten saditi u biljni kontejner z b o g
Potamogeton natans VI-IX bijela kontrole rasta
Plivajući mrijesnjak
Žabnjak Ranunculus circinatus z i m z e l e n a , posaditi u dno j e z e r a
Vodeni žabnjak Ranunculus aquatilis VI-IX bijela
Rezac Stratiotes aloides V-Vll bijela Obična mješinka Utricularia vulgaris b e z korijenja, m a l i m m j e h u r i m a lovi
kukce, prezimljava k a o lisnati pupoljak
Vodeni orašak Trapa natans Vl-Vll bijela, blijeda

Zona lopoča-> © (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce

233
 VRTOVI
UPORABA KIŠNICE
U projekt nove kuće treba
uključiti spremnik za prihvat
kišnice. Pri odluci o njegovu
Sito s poklopcem obujmu ne treba biti pretjerano
na dnu oiučne štedljiv. Naime, veći obujam
Cljevl
JL^ Filtarski postiže se malim povećanjem
taložnik troškova. Može se i naknadno
Filtarski lonac
postaviti u kući ili vrtu. Pro-
0 1,20-2,50
Stilna zaliha vode za zalijevanje, račun veličine spremnika za
Ekološki spremnik kišnice
;išni
bure za kišnicu (2) Filtar ispred spremnika kišnice navodnjavanje vrta. za obitel-
kapaciteta do 12.500 /
jsku kuću oko 5000 I Obujam
Ručna pumpa 1 Kućni vodovod spremnika za navodnjavanje
2. Protočni ventil
3. Dovod pitke vode vrta ovisi o površini vrta,
4. Spremnik
5. Preljev godišnjoj količini oborina, pov-
6. Olučna cijev ršini krova i koeficijentu otje-
7 Kanal
8. Filtarski lonac canja. Ako je kišnica i za kućnu
9. Sifon --sf-r : uporabu, treba u proračun
Vt •'t
uključiti broj osoba i izljevnih
mjesta. Prosječna potrošnja
vode po osobi dnevno- za piće
i kuhanje 5 I, ispiranje 10 I,
kupanje/tuširanje 40 I, za njegu
tijela 10 I = ukupno 65 I pitke
© Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima vode; za pranje rublja 18 I,
čišćenje 4 I, zahod 45 I (kod
1. Oluk / olučna cijev ekonomičnih ispirača 18 I),
2. Filtarski skupljač
3. Dovod ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice
4. Spremnik
5 Preljev sa sifonom (kod ekonomičnih ispirača 48
6 Usisni vod
7 Kućna vodovodna stanica I). Za navodnjavanje vrta treba
8. Zaštita od praznog hoda
9. Mreža vodova kišnice godišnje 40 - 60 I kišnice po
10. Instalacija pitke vode
11. Magnetni ventil
četvornom metru
12. Plovak Primjer:
God. količina oborina 800 mm = 800 l/m2
Kosi krov - koeficijent otjecanja f = 0,75
Obujam Duljina Širina Visina Težina
Neto površina krova = 120 m2
Količina kišnice = Neto površina krova
1100/ 1,45 72 1,335 53 kg 120 m2 x God. količina oborina 800 l/m2
1500/ 1,52 72 1,605 81 kg x koeficijent otjecanja f = 0,75
2000 / 2,05 72 1,64 130 kg Raspoloživa količina kišnice = 72 000
l/godišnje
(5) Osnovni spremnik za kišnicu Instalacija za kišnicu
Broj osoba = 4
Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (eko-
Vrtna cijeva nomični ispirač u zahodu),
Površina vrta = 200 m2
Ručna pumpa
Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4
x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana +
površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošn-
ja 50 l/m2
Iznad protočnog ven Potrebna količina kišnice = 75700
Min 20 mm ili 2d l/godišnje
Faktor g = (1 - raspoloživa količina kišni-
ce 72000 I potrebna količina kišnice
75700 I) x 100 = 4,9% < 20% => g = 0,05
Uronjena pumpa
Obujam spremnika = raspoloživa količi-
na kišnice 72000 I x faktor g 0,05
obujam spremnika = 3600 1
preporuka: spremnik korisnoga obu-
1100/:, 1500 /;.: 20001 Iznad slobodnog izljeva jma 4500 I
Spremnik oborinskih voda za Objašnjenja:
(6) Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode
navodnjavanje vrta Neto površina krova: projekcija krova od
' ^ A — Kućni vodovod oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj
površini kuće).
Razvodnik s pokazivačem
Olučna cijev razine punjena Godišnja količina oborina (npr NRW
oko 740 - 900 mm £ l/m2) očitava se iz
odgovarajućih karata ili dobiva od
Slobodno istjecanje meteorološke službe.
razmak min. 20 mm ili Koeficijent otjecanja: f = 0,75 za kosi i
ravni krov,
f = 0,40 - 0,60 za ravni krov s nasipom
šljunka.
Faktor g: g = 0,05 ako se raspoloživa
količina kišnice od potrebne razlikuje za
manje od ± 20 %
g = 0,03 ako je razlika veća od ± 20 %
g = 0,20 - 0,40 ako se pretežno koristi za
navodnjavanje vrta i u slučaju velikih
sezonskih razlika u količini oborina.

234
 © Garderoba VRTNI PLIVAČKI BAZEN
WC
tu
Tuš
Položaj:
@ Trim prostorija Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od
ireni
bazen (D Predvorje saune
© Sauna
vjetra CD, blizu spavaonice (upotreba u
prohladnim danima). Treba biti vidljiv iz
kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja
(ž) Otvor, prostor saune djece i iz dekorativnih razloga), tj. u vidnom
® Bazen za noge
4.25
polju. U blizini bazena ne smije biti bjelo-

CD Prost, za boravak
Najmanji plivački Srednji plivački gorice i grmlja po rubu (padanje lišća).
bazen s jednom bazen s dvije staze
stazom (3-4 plivačka Treba ga zaštititi od upadanja trave. Pred-
Kuhinja (2 plivačka zamaha, 2/4-5 vidjeti stazu oko rubova; po mogućnosti
© Bar zamaha, 1/1-2
osobe)
osoba), najmanji
bazen za startni
podići rub bazena (pitanje oblikovanja).
Veličina:
Stanovanje skok s čeone strane

©
Širina trake 2,25 m. Dužina zamaha pri pli-
Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući. Prostorija za
boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena vanju 1,50 m, dodati dužinu tijela: za četiri
zamaha treba 8 m duljine. Dubina vode: do
brade domaćice, ne djece!
Razlika dubine bazena - dubina vode ->
(4), ovisi o načinu odvođenja vode
->®-<fl).

Oblik:
Što jednostavniji zbog troškova i odvođen-
ja vode (s.u.), pravokutnik, svakako s
nišom za ljestve ili stube.
Načini građenja bazena:
Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepro-
pusna površina). Nosiva konstrukcija
zidana beton, čelik (može i iznad
terena) ili ukopano ->(5).
Bazen od poliestera, rijetko se izvodi na
gradilištu, najčešće predgotovljeni ele-
© Normalna dubina za privatna
kupališta (bazeni za plivače)
Bazen s pokosom i folijom, rub osi-
guran drvenom gredom
menti; općenito nije nosivo, potrebna je
zaloga od mršavog betona -> ©
-Alumin. rubni
profil Betonske ploče © vodonepropusne
(beton na gradilištu u dvostranoj oplati,
T
mlazni beton preko jednostrane oplate,
predgotovljeni elementi): površina naj-
češće keramika ili stakleni mozaik, rjeđe
premaz (klor - kaučuk, cementna boja).
Održavanje vode: danas uobičajeno
uređajem za miješanje vode, važno: jed-
noliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem
površine pomoću skimera ili bolje
pomoću žlijeba->
Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar, djelo-
mično s upuhavanjem zraka radi čišćenja),
dijatomit (površinski filtar), pjena od sinte-
Jednoslojni predgotovljeni Armiranobetonski bazen, Zidani bazen s drenažom tičnog materijala. Dodatno treba uništavati
poliesterski bazen jednostavna izvedba s alge pomoću kemikalija (klor, sredstva pro-
Wiesbadenskim žljebom tiv algi bez klora, bakreni sulfat).
Grijanje:
pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim
grijačem u bojleru; predvidjeti mogućnost
reguliranja! Znatno se produžuje sezona
kupanja uz relativno niske troškove
Zaštita djece:
po mogućnosti ne ogradom nego pokriva-
njem bazena ili pomoću automatskog
alarmnog uređaja (reagira na pojavu valo-
va).
Zaštita od smrzavanja:
za krute konstrukcije bazena pomoću rub-
^ ^ Wiesbadenski žljeb, bazen s (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena nih greda, grijanjem ili preljevom zaštiće-
(9) Skimmer (skidač pjene)
preljevnim žljebom nim od smrzavanja; zimi ne prazniti!
(iskošeni rub bazena).
Pribor, oprema:
Voda Sezona Dodatni mjeseci vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.
261-263
8w 4. mjesec 5. mjesec 6. mjesec 5. mjesec 6. mjesec

22 °C 1,25/6,5 1,33/7,2 1,55/7,8 1,65/7,2 2,65/7,8

23 °C 1,50/7,2 1,70/7,9 2,00/8,5 2,50/7,9 3,50/8,5

24 °C 2,08/7,9 2,26/8,6 2,66/9,2 2,98/8,6 4,66/9,2

25 °C 2,60/8,5 2,80/9,3 3,20/9,8 3,60/9,5 5,25/9,8

26 °C 3,50/9,2 3,75/10,0 4,00/10,5 4,75/10,0 5,25/10,5

Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d

prema mjerenjima RWE, nisu uključeni posebni utjecaji, npr. znatni toplinski gu- Gubitak topline površine bazena
bici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.) zbog korištenja zagrijane vode za po- odn. slobodnostojećeg zida bazena
vratno ispiranje filtara (do 1,5 kW/m2d odn. 1300 kcal/m2d). x = interpolacija tijekom 5 - mjesečne sezone
(prosječne vrijednosti)
® Podni izljev s izjednačavanjem
tlaka podzemne vode

235
 STAMBENE KUĆE
S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU

Primjer ® - ® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom,

pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.
Primjer -> © - ® kratak put od saune i spavaonice do bazena u
vrtu, u razini terena ispred dnevnog boravka.

U © Suteren -> @ - ®

tnmrrr
® Prizemljem ® - ® U © Prizemlje -> © - ®

V © Presjek -> ® - ® Arh. P. Neufert U ® Presjek -> © - © Arh. K. Richter

+ 6,00 Nagib 1:10

Perspektiva

(5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. Kappler

236

Q Međusobna veza prostorija
V© Ulaz centralno
(§) U vezi s podrumskim stubištem
>90-1,0
Za hodnik s vratima samo s jedne
strane dovoljna ,e sir,na hodnika
W o d > 0 9m, bolje t O m ; osovinski
razmak zidova 1,25 m
Jednostrani hodnici sa slabim
© prometom: širina hodnika = širina
vratiju + 50 cm
PRETPROSTOR, VJETROBRAN, ULAZ
U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potre-
ban. Ulaz u pretprostor treba biti, koliko je to moguće, izvan domi-
nantnog smjera vjetra, ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih
vrata. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažni-
je prostorije kroz koje se najviše prolazi, a naročito stubište -» © -
Povoljna je neposredna veza između kuhinje, stubišta i zahoda
t>®
•jf /Tn
*
Ulaz povezan s podrumskim
stubištem
p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim
prostorijama
U vezi s kuhinjom, WC-om,
^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom
® podrumskim stubištem i spavaćom
sobom
HODNICI
Širina hodnika ovisi o njegovu
položaju, o tome je li jednostran
ili obostran, o rasporedu vrata
—> A ili B i jačini prometa. Ra-
čuna se da je 1 m slobodne širi-
ne hodnika (bez istaka) potreban
za 60 do 70 ljudi (-> kazališta,
jednostrani hodnici za 2 osobe Dvostrani hodnici sa živahnim škole, stubišta itd.). Svrhovite ši-
fas koje se nesmetano mimoilaze prometom: 1,6 m za 2 osobe, >2,0
^ W šir|na 1 3 n . 1 4 0 m
rine hodnika -> © - Po mo-
širina 1,30 - 1,40 m m za 3 osobe
gućnosti trebaju se sva vrata ot-
varati u prostorije -> s. 186.
Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 Dvostrani hodnici s nasuprotno
Jednostrani hodnici sa živahnim
prometom vratima pri živahnom prometu postavljenim vratima
237
 -r ULAZI,
13
>- GARDEROBE
f ^ h

1
Ulaz određuje izgled kuće. Ovd-
je posjetitelj stječe prvi dojam, tu
1,35 1,40
sve mora biti promišljeno, od os-
vijetljenog kućnog broja do čet-
ke kraj ogledala. Za dostavljače,
listonoše i posjetitelje mora sve
što je potrebno biti predviđeno,
|— 38 —|
nenapadno ali prikladno pri ruci.

(7) Kaput (2) Kaputić ® Kišobran, šešir i kovčeg

>
? <
^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim
Ženske cipele Sanduk za kišobrane
koritom

¿.""55"+• 1,25 ' H H 1,15 1,00 -i h 1,30

® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® ® Za udobno odlaganje odjeće ^l) Za udoban rastanak

28 kuka
38 kuka 1—43—1
T
95 (6) T I 600 1 1 900 1
U
1
^ 1,70
1-95-1 H 0 13

H h) 1 •iiiiii" "TrnrnTTT" jfe

T 0 16 75 n 1 1 1 1 1 1 1 ÜU 1,65
105
1,80
1
Ti
013H JL_
«¿ts «¿b db
L
Q
JL
IH
'165(
»t > ? H H
T
45

I
59
1
33
H 3 kuke 5 kuka
1,50 + 2,0
±
(12) Garderobne kuke ^ ^ Garderobne motke (14) Garderobni stalak Garderobni stalak

• T 4,0 - 60 ^ — 90 — — 4,0—1-75-
B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 - j
A 90

H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I H+++ -H+H-
T
liMr
T
1,0
I S v j »2 T
1,0
1,0 .••..—
I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 1
.;. Mm

Garderoba, jednodjelna, sa stalkom za glačanje © Garderoba, dvodjelna, sa stalcima za glačanje

238
 Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI

a HnHnik im2 - t uoiiko nmctnriio na * Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » Hodnik 3m 2 = kao @ , uz to 1 osta-a Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1
V' ( D kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ WC, njprikladnije iskorištenje h o d n i - V ( 3 J va ali bez WC-a ili slično. Zbog o t - F ( 4 ) mala prostorija, kupaonica, garde-
ka s ugodnim oblikom prostora vorenog stubišta hodnik djeluje pro- roba ili slično, te WC
strano kao sa 4m 2

Pr Hodnik 7m 2 , samo 5 prostorija i 2 p ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1

V © ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U © °" male (kupaonica, garderoba) kuDaonica
W
ali je čišći prostor W storije (kupaonica, garderoba) kupaonica

Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4

male, pri smaknutim etažama (po-
© Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a
°> ©
ca, garderoba i ostava voljno rješenje, otpadaju stubini po-
desti)

Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvo-

Hodnik 3m 2 = 6 prostorija, pristup
V (13) t ° * f između spavače sobe, p ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije, o s t a l o g ( f o Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc, tfg) ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate
dječje sobe, kupaonice i sobe za kao ([3) mm ormarima i krevetima sobe i „sobe
J ^ za
„ „ boravak
boravak

( T ) - @ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i

oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije
š i r o k e 2 - 3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom, ostavom).
© prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određe-
ne okolnosti. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga
metra zadovoljava kao minimalna širina, jer se u tom slučaju dva čla-
na obitelji još mogu mimoići. Ta širina, međutim, nije dovoljna za
postavljanje ormara, pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju
vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama.
Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun
soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara - » © - ( i j ) .
® Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade- p ^ ¿ ^ S S H ^
v
—J mm ormarima 3
tima

239
 SPREMISTA
Krovne i stubišne kosine, niše i
uglovi nude prostore za ostave,
ormare i pretince.
Kod krovnih kosina treba iza or-
mara ugraditi dobru termoizola-
ciju.
Ormari bi gore i dolje trebali
imati otvore za zrak iii vrata kao
rebrenice - tako da
je omogućena staina ventilaci-
ja.
Klupa sa sandukom u hodniku
služi za smještaj pribora za čiš-
ćenje cipela, metle itd. (7).
Ispod stubišne kosine često
ima mjesta za ormare s kliznim
vratima (§) ili za radni pro-
stor -» (8)

Prostor za ormare ispod kosine Sklopivi krevet pri strmom nagibu

® lzviačivi ormari smješteni do pod
strehu ©
Prostor za ormare ispod kosine
krova. Okvir s lameliranim vratima krova pokraj mansardnog prozora krova

240
 PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO
s. 243
Za njegu i čišćenje potrebno je:
ormar za manje kućne naprave, sredstva za pranje i čišćenje, kante,
1.4
letla za prašinu
usisač, alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm.
Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno ru-
kovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§).
Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće,
papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čelič-
nog lima.
Presjeci - » © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 - 3 5 % okna

© četka
© Kanta za smeće
za bacanje smeća. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s elek-
tričnim otvaranjem vratašca, iz sigurnosnih razloga. Taj se sustav
ne može primijeniti za više otvora istodobno. . Kućni otpad
namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma
približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioni-
ranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.
U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja
->(5), isto tako i za hotele, bolnice, umirovljeničke domove itd. Pot-
reban prostor za kontejnere za smeće -»(§).
Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena.
Obujam 50,110 litara, DIN 6623, 6629. Velike kante za otpad (¡5))s
obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne.
Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena, obujma
3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu 0,77 m 3 i 1,10 m 3 (1100 I), s kliznim poklopcem i odvodom vode.
Prečke Za visinu pros- Cjelokupna duži- Prečke Za visinu pros- Cjelokupna duži-
torije mm na ljestvi oko mrr torije mm na ljestvi oko mrr

3 2400 1350 12 3630 1710

4 2600 1580 16 4750 2250
do 8 3500 2540 20 5870 2770

© Ljestve-»©.

Vrsta otpada Okno 0 cm Min. mjere cm

Za otpad Za odzr. a b c d e

Kućni otpad rastresit 40+45 25 55 55 24 95

Otpad u vrećama 110 I 50 30 60 60 24 130 c
Papir (uredski otpad) 55 30 65 65 24 110 o
Q.
Rublje (jednoobiteljska zgrada) 30 15 35 35 11,5 110 O
Rublje (veći objekti kao stambene 40 25 45 45 11,5 110 •5
zgrade, hoteli, bolnice) 45 25 50 50 11,5 110 >
50 30 55 55 11,5 110

(li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) - (13)

© feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene
' © Klupica sa stubama

(T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara

J S L I

<>
Za svaka daljnja vrata se
sanduk proširuje za 820 mm
Velika kanta za otpad - kontejner za
(9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće
pražnjenje

241
 Dijelovi uređaja i opreme Širina Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO
u cm

Podrumsko Automatska perilica i aparat Povoljna je orijentacija prema sjeveru - » © - © •

stubište za sušenje rublja kao 60 60 Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje, za
komplet
Korito za pranje s grijaiem šivanje, glačanje, pranje rublja, a može biti kao kutak i za hobi. Mi-
Kuhinja vode 60 60 nimalne dimenzije _ • © .
Sanduk za prljavo rublje 50 60 Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz, s dugim pultom za
Radna površina za slaganje
rublja 60 1,20
odlaganje - > © , bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pri-
Kuć. gosp. prost. Uređaj za glatanje oko 100 1,00 stup iz kuhinje - » © - © .
Ormar za manji pribor 50 60 Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o
udobnosti i zdravlju korisnika. Daska uz koju se glača stojeći - > ©
Ukupno 380 4,60
mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi

® Shema prostornih veza s kućnim

gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme
I 1 1
8 8
+
8
+ +
8
• i + D +
8 8 8 8
C c
§8
8 8
+ j: +
(5
+
.. 1 1 1
1-60- -1,20 (-60-100—I I—60- -1,20- -60-100-1
-2,40-2,80 1 -2,40-2,80-

k d rxs;Lssrrp,0S,0,ilal,đ>© D
»"đ™ t " © u- t"© L-oblik

Pr0St0r ia p r i s t u p a t n o iz
U © fra^omoćn^ulS ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) V Pokraj kuhinje i kupaonice

-1,40- 1,00-

1 á
90
¡él,
¡50>

Daska za glačanje, sklopiva uz zid Potrebni prostor za glačanje u ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje,
Uz elektr. valjak za glačanje
© K ormar sjedećem stavu sklopiv

t * ^5) Šivaći stroj * © g D ,Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡

= * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar

242
 SPREMISTE, SMOCNICA
Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorija-
ma kao što su smočnice, spremišta, hladnjače. Te su prostorije vrlo
važne za svakodnevni život. Najpraktičniji je položaj smočnice po-
kraj ili unutar kuhinje ; ona mora biti hladna i prozračena,
zaštićena od sunca. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i
eventualno hladnjak za vino.
Najbolje je police postaviti sve do stropa. Za veća kućanstva tržište
nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja - > © , također s
odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje.
Jednoredna

V ® Smočnice

a Smočnica u nastavku ugla za

t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla W (4) blagovanje

i .r-v. Smočnica zbog uštede prostora u Hladnjače - razne veličine, korisna

r (6) nastavku na kadu t^ (7) Kao prije, u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje površina 1.23-3.06 m2

SPREMIŠTA
Osim prostorija u podrumu i na tavanu, mora u stanu postojati pro-
storija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. Za veće stanove
treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine
stana. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje, alata,
daske za glačanje s. 242, daske za glačanje rukava, torbe, koša-
re, kovčege, košare za rublje, ljestve, nakit za božično drvce. Radi
uštede prostora, vrata se otvaraju prema van. Treba predvidjeti ras-
vjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju.
Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju; ostaviti niše za ugra-
hodnik i spavaće
đene ormare ->(t3).

Kuhinja Spremište
Spremište
• opicllllMc iI ormar
Spremište Uni za cipele u 4 Smočnica
o i i i u u i k i ostava u području
Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza W (14) području ulaza V Q5) kuhinje

243
 KUHINJE

|-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1,10-1,20 H—60—| !— a 1,20—l I—60—I I—60—I

(T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2

osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka
zahtijevaju odgovarajući prostor za
rukovanje; iznad štednjaka postavi-
© Stolovi za rad i odlaganje dubine
60 cm

ti odvod para

H60H 1,20-
Između prostorije za pripremu i bla-
©
W
na sudopera s policom ,znad njega
©
W
sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju
h r a n e b a d njega su obostrano pri-
(7)
W
Rade dvije osobe jedna do druge
® govaonice treba leteća vrata dolje
obložiti zbog mogućnosti otvaranja
nogom
stupačne police za posuđe

Uobičajena visina stola od 85 cm Predvidjeti radnu ploču koja se

^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u
kuhinji
© je između povoljne visine za
miješanje tijesta i sudopera © može izvući za rad u sjedećem
položaju
Ispravno izvedeno podnožje orma-
ra za lako čišćenje > 8 cm

^ t!

U
"1-¡fi
m tv

A B

Umjetno
u m j e t n o odzračivanje
o a z r a c i v a n j e ventilatorom
veniuaiuium
na vanjskom zidu (A) ili bolje preko (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje
nape direktno iznad štednjaka (B)

Presjek kroz elemente kuhinjske

© opreme prema preferentnim

mjerama DIN 68901
Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022
Radnu visin uskladiti s visinom
tijela

244
 H(cm) x B(cm) x T(cm) H(cm) x B(cm) x T(cm) KUHINJE
85 20-60 60 85 70-150 60
ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU

Mjere i programi proizvodnje nažalost su, usprkos normizaciji, i dal-

je različiti. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od
20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. Tipizirani ele-
menti, koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao,
spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Radne površi-
L^lJ L ; ;J ne i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu, uključujući po
cej I
mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče).
L Materijal: drvo, šperploče, iverice, sintetika; vidljive plohe: brušeni
lak, drvo, sintetika; police u ormarima drvene ili ploče obložene sin-
Q Jednodjelni donji ormarići (5) Dvodjelni donji ormarići tetikom.
Za lonce su najbolje metalne rešetke. Vrata klizna, bolje specijalna
H(cm) x B(cm) x T(cm) H(cm) x B(cm) x T(cm)
35 20-120 35 50 70-150 35 otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor.
65 65
100 100 Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih, težih ili rijetko koriš-
tenih kuhinjskih sprava i pribora.
Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se
radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. Gornji ormarići
pripomažu iskorištenju prostora, a posuđe se doseže lako i bez pri-
g i banja.
Visoki ili bočni ormarići - > (5) služe za metle, sredstva za čišćen-
je ili za zalihu namirnica; pogodni za ugradnju hladnjaka, pećnice i
1
mikrovalne pećnice na prikladnoj visini.
l-i-l-l l - l - ^ - l -
Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. Ispod
(3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići sudopera je posuda za smeće, kuhinjski kablić, eventualno elek-
trični bojler, pribor za ispiranje i čišćenje.

H(cm) x B(cm) x T(cm)

Posebna oprema -> © - @ kao što je naprava za rezanje kruha
203 45-60 40-60 ili univerzalna, upušta se ispod radne plohe, ormarić za kuhinjske
strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje, kuhinjska
vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju, sušilo za
ručnik - sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga.
Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka ->

Za tu svrhu na tržištu se nude nape. Razlikuju se naprave za odvod

i naprave za cirkuliranje zraka. Za odvod zraka mora postojati ven-
tilacijsko okno, ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cir-
kuliranje zraka.

© Visoki ormarići
© Kutni ormarići

© Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje

© Ormarić za kuhinjske aparate i

ormarić za sušenje

245
 KUHINJE
Ako se nastoji uštedjeti prostor,
treba paziti na dimenzije sprava
i uređaja jer su važne za određi-
85 80 vanje dimenzija ormarića. Elek-
trični i plinski uređaji te kuhinjski
namještaj danas se izrađuju
tako da se mogu međusobno
poredati, ugraditi i kombinirati
omogućujući nesmetano obavl-
janje poslova. Veličina prostorije
(?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć nije sama po sebi mjerodavna,
treba u projektu predvidjeti do-
Hladnjaci voljne površine za postavljanje
Zapr. (I) b (cm) t (cm) h (cm) kuhinjskog pribora i strojeva.
50 55 55-60 80-85 Treba predvidjeti dovoljan broj
75 55 60-65 85 utičnica; po jednu dvostruku
100 55-60 60-65 85
125 55-60 65-70 90-100 utičnicu za svako područje rada
150 60-65 65-70 120-130 i pripreme. Najčešće je potreban
200 65-75 70-75 130-140
250 70-80 70-75 140-150 dvostruki sudoper (7) - @ sa
60 cm širokom plohom za ci-
Ugrađeni hladnjaci jeđenje lijevo i 60 cm širokom
Zapr. (I) b (cm) t (cm) h (cm) plohom za odlaganje desno.
50 55 50-55 80-85
55 55-60 85-90
Stroj za pranje posuđa treba
75
100 55 60-65 90 smjestiti desno ili lijevo uz sudo-
per. Malo potrebnog prostora,
(4) Hladnjak © (§) Dimenzije (7) - ©
ali obilje komfora, odlike su
"single" kuhinje. ®

44

1,24

• O 44

86 1
I '24
25/34
T
44^

1.10 1.24
Pločice iznad
uzdignutog ruba

(7) Mjere za ugrađene sudopere Ugrađeni sudoperi

rezance i tijesto

Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske

CÍO
Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa

246
 Ulaz Predprostor Gospodarska
prostorija
Pomoćni ulaz | KUHINJE
\ V AMK - PREPORUKE - >
%
Vrtna vrata Kuhinja _l Smočnica ¡ Podrumske DIN 18011, 18022, 68901
stube
Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu, u
posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine, te s podrumom. Po mo-
Dječje igralište Blagovaonica _) Prostorija za | Povrtnjak
L Erigremu ¡ gućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata, ulazna vrata, dječje
Soba za igralište i terasa 0.
boravak
Kuhinja je u stanu radno mjesto, ali istodobno i boravak domaćice
Pogled iz kuhinje
tijekom mnogih sati. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor
Putevi
Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća za blagovanje pripada kuhinji ®
Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće:
© Odnosi prostorija veće kuhinje
Štedjeti kretanje, omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kre-
tanja, izbjegavati rad u stojećem položaju, povoljno držanje tijela,
% I Učestalost korištenja prilagoditi visinu radne plohe visini tijela, dobra rasvjeta radnog mje-
radnog prostora sta s. 244.
Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 - 6 m 2 , radna kuhinja
[ < Glavne veze s ostalim 8 - 1 0 m 2 , radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 - ©.
i J područjima
Da bi se olakšalo raditi u kuhinji, treba svrhovito poredati radna mje-
sta. To znači, idući s desna na lijevo: površina za odlaganje, šted-
Učestalost korištenja
puteva između područja njak, mjesto za pripravljanje, sudoper, površina za cijeđenje —> @
- 0 .
Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni
prostor širine 1,20 m. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm do-
bije se minimalna širina kuhinje od 2,40 m (?).
Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak, mjesto za kuhan-
je 60 cm, sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj
za pranje posuđa) 150 cm, pećnica 60 cm, hladnjak 60 cm, zamrzi-
vač 60 cm, ormarić za namirnice 60 cm, ormar za metle 50 cm, donji
ormarići za posuđe, male naprave, pribor itd., pokrovna ploča od
200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. Za to ukup-
no treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi.
Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. Svi su primjeri
koncipirani za dešnjake, tj. radni proces slijedi zdesna nalijevo. Za
ljevake to će biti slijeva nadesno.

Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji

T
E 60

©O
B 60
O©
1
A 30

A = povrSina za odlaganje >30 D = sudoper prema F = velika radna polča i donji ormarići
B = štednjak 60 proizvođaču G = gornji ormarići
C = radna ploha >60 E = površinaza odlaganje H = visoki ormar
odn. c^edenje
(i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo

1-62

2,00
m i —
IV 0^
1ÍT
I E- I
'ra I1
tšJ

© Perspektivniprikaz jednoredne
k u h i n j e V J V Perspektiva-»©
~
t " @ v N
e S r Í n j a S
T h r a
S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn)

247
 o
CO
o
(0 o
BLAGOVAONICE
o •O Č* c
c c POSUĐE I NAMJEŠTAJ
•> 3 (0 •>
o ra CL
E É-
CO .m
o
c
o .o TO t/i •O
CO CO (0
N N N
•S is (0 (0 TO(0
CO ¡S ra (0 ra (0
<J E <J <J <J <J a a ¡s s s a g « s * - „ H
I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s
>¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N

(?) Čaše

Meni: juha, jelo s ribom i jelo s me-

© Meni: juha, jelo s mesom, desert,
piće
Meni: juha, jelo s ribom i jelo s me-
som, desert, bijelo i crno vino som, sladoled, šampanjac, bijelo i
crno vino
Meni. predjelo, jelo s ribom i jelo s
mesom, desert, šampanjac, bijelo i
crno vino

-2,00- Mjesta za blagovanje Širina Dubina Površina

10f-50- -80— -50-110 cm cm m2
4 osobe š 130 2,6
! •
45
•I. I s 5 osoba ž 180(190) 3,8

• , 5P
•i«
m i
I
CO
.a
o
tfí
^ tx>
6 osoba
7 osoba
8 osoba
= 180 (2,00) š 195
š 245 (255)
= 260
3,9
5,1
5,2
JlO±

j 45
B 3,14
60 x 6
-1,80- Npr. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = = 1,14 m
-1,80- 3,14
-2,00-
Min. potrebna površina za Min. potrebna površina za
postavljanje stola postavljanje stola Min. potrebna površina za postavljanje stola •

248
 BLAGOVAONICE
DIN 18011
U kuhinji je poželjno imati mjesto za
međuobroke, ili i za glavne obroke. To
zahtijeva dodatne površine za namje-
štaj i kretanje -> @ - © Mjesto za
mali obrok može biti stolić koji se izvlači
iz donjega ormarića, visine 70 - 75 cm
-> © . Lijevo i desno od stola površina
za kretanje od 80 cm. Ako ima prosto-
Razmak između površine za
© Min. razmak do zida ovisi o
posluživanju © pripremu i stola predvidjeti i za
prolaz © Za ladice i vrata ra, stol može biti u sklopu slobodno sto-
jećeg ormarića -> © Manju dubinu
zahtijeva barski pult za jelo, dubine 40
cm, ali zbog uzdignute police od 15 cm
zahtijeva manje mjesta. Potrebne su
posebne stolice ili visoke stolice bez
naslona —> © . Mjesto za blagovanje
zahtijeva znatno više prostora, ali može
zamijeniti posebnu blagovaonicu -> ©
- © Uvijek je ugodno sjediti za
1—60 —1—50 - 110-1 1-60-1-40-1—80—| h45-f-40-H-30f 30|

••
okruglim stolom © - ® Najmanji
T Jif: je promjer takvoga stola 0,90 m, bolje

•i
80 1,10 - 1,25 m. Klupa u kutu sa stolom
I
O 4o
II.:
II kao mjesto za jelo zauzima najmanji

•i
»4/54 II : prostor -> © . Ako treba smjestiti više

u I T 40 od 3 osobe, mora se dodati 80 cm za

•
' + :ll . ;
••:" i kretanje oko sjedećih mjesta. Povoljno

.. I
80
1
120 50
. 4-
s
D] je ako se prostorija za jelo može prili-
J^ 30 kom svečanosti proširiti sklopivim ili
harmonika - vratima ->• © + © Da bi
(?) Stol na izvlačenje i zakretanje (?) Stol na izvlačenje (?) Bar - ploča se moglo udobno jesti, treba svaka
osoba za stolom imati dio površine sto-
la 60 x 40 cm, tako da je dovoljan raz-
• 3,00 -
mak do susjeda © i moguć smještaj
T 1-1,10-1 cjelokupnog pribora. Na sredini stola
>j a D
1,27 n treba ostaviti trak širine 20 cm za zdje-
i
I 1
a

a
D
D
•: 2,4C le, lonce i si. Stolne svjetiljke ne smiju
zasljepljivati. Razmak između ploče
1
0
M ,00—1
I1 stola i donjega ruba svjetiljke ne veći
od 60 cm © . Tako nema bliještanja
-1,80 i susjedi si mogu gledati u oči.
T Orijentacija blagovaonice prema zapa-
1 35
a D T k > du, prostorija za zajutrak prema istoku
1,00 80 C3
q D 1 i; 4-
•:• 60 Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripra-
vljanje —> @ - @ Preporučuje se iz-
Uz više od 5 osoba mora se laz na terasu. Vanjski prostori (veran-
Minimalni prostor: stol za jelo u

© vagon-restoranu; nešto više: niša

za jelo
© predvidjeti prolaz do stražnjih
mjesta; ušteda prostora: stol s
kutnom klupom
(?) Okrugli stol, 4 do 6 osoba de, terase) leže na sunčanoj strani
zaštićenoj od vjetra, ispred blagovaoni-
ce ili dnevnog boravka (dakle pri na-
jčešćem jugozapadnom vjetru prema
l-50-t— 155 —I-
istoku do jugoistoku).

V 9 - 0 \¡ QOOOQ
I ofefo i O O 4,00

7t> /!

^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora

© Najmanja blagovaonica za 6 osoba:
okrugli stol, kutni ormarić za posuđe vL'
Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu, najudobniji raspored stolica,
mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^—'
za jelo

Soba za
boravak ÍBIagoyi:

Kuhinja

Zatvorena blagovaonica između Blagovaonica između terase i sobe Blagovaonica kao naprijed, sa so-
Shema odnosa prostorija oko bla- kuhinje i sobe za boravak s poseb- • za boravak, veza prostorija letećim bom za boravak uz zajedničku tera-
govaonice ^ ' no mirnim položajem mjesta za bla- vratima su, dobra rasvjeta prostorija
govanje

249

Oko kreveta prostor 75 cm
SPAVAĆE SOBE
Udobnost pri spavanju ovisi o
krevetu. Uobičajene dimenzije:
90 x 190, 100 x 190, 100x200,
160 x 200. Duljina kreveta za
svaku pojedinu osobu treba biti
jednaka tjelesnoj visini + 25 cm.
Oko svih strana kreveta treba
projektirati prostor širok najman-
je 60 cm, bolje 75 cm -> © . To
je važno za namještanje kreve-
ta, a naročito ako usporedno s
krevetom stoje ormari. Pri otvor-
© Odlaganje je neophodno: noćni or-
marić uz krevet V-/
Prostor za ormare sa sklopivim vrati-
ma
enim vratima mora ostati dovol-
jan prostor za kretanje -> Li-
Sjever Sjever
jevo i desno od bračnog kreveta

n
2,00 mora postojati prostor za odlag-
anje. Prikladni su i ormarići na
*
koje se mogu postaviti noćne
svjetiljke -> Po osobi treba
osigurati oko metar prostora za
4- ormar. Ako nema raspoloživog
mjesta, treba naći mjesto na
hodniku - > © + © . Osim ras-
vjete čitave prostorije, potrebno
V (?) Mala spavaća soba/dječja soba V (B) Uobičajena svrhovito namještena fr (5) Spavaća soba s više prostora za
v—/ r
1 > " spavaća soba V-/ toaletu 1 ormare je i svjetlo za čitanje -> (2). U
spavaću sobu treba postaviti
75 , 2,00 . 75 , 75 2,00 .75 ,60 najmanje jedno zrcalo u kojem
se može vidjeti cjelokupna figu-
ra. Dobro je rješenje ormar sa
zrcalima na vratima ili stranica-
ma.

10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^

Kupaonica

U © Spavaća soba i garderobni hodnik p , ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila- p , ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica

V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6

250
A) Ležaji na raznim visinama
Vreća za spavanje s patentnim
® zatvaračem i kapuljačom za glavu;
sličan je japanski način spavanja
B) Ležaji (kauč, počivaljka)
Počivaljka, pokrivač i jastuk su
© preko dana smotani u navlake s pa-
tentnim zatvaračem
C) Ležaji za nuždu
Visoki krevet na ormaru s dubok-
© im vodilicama s gornjom pločom na
izvlačenje koja je ujedno poklopac
D) Sklopivi kreveti
Naslonjač za spavanje (rasklopiv,
potreban je poseban sanduk za po-
steljinu)
E) Rastezljivi i zidni kreveti
© Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe,
preko dana se ugura u krevet
Poljski krevet s napetim platnom
za jedra, sklopljen se može koristiti
kao klupa za sjedenje
Kao prije, sa sandukom tspod ma-
© draca za smještaj posteljine preko
dana
Krevet na ormaru, niski ormar za
© odjeću, prikladno za vrlo male pro-
storije, brodske kabine, ateliere i si.
^ ^ Počivaljka za spavanje
(rasklopiva)
Mmmmm ^ 2,10
t - 72 -i— 68
Zidni ormar za rastezljive krevete
-* obratiti pažnju na uske ot-
vore za vrata
SPAVAĆE SOBE
VRSTE KREVETA
i,
Niski krevet od čeličnih cijevi s ^ ^ Bakin krevet s perinom, glomazan
poplunom ili vunenim pokrivačem s visokim nogama
-
© Počivaljka sa sandukom za poste-
Ijinu iza kosih jastuka
/g\ Počivaljka za spavanje na izvla-
čenje
-62—j-
~ Tro katni krevet za spavaća kola, Pullman-krevet za stambene pri-
11) kuće za odmor i dječje sobe, potre-
ban prostor 0,338 m 2 po krevetu
kolice i spavaća kola, uzdignuti nas-
lon je drugi krevet
35 ?
Frankfurtski krevet (bočno preklo- Frankfurtski krevet (preklapa se
piv) po visini) 2-struk ili kao dva kreveta
2,00
l
Kod okretno-sklopivih kreveta je
Rastezljivi kreveti mogu stajati
ispred zatvorenih vrata ormara ormar noću otvoren
251
 SPAVAĆE SOBE
POLOŽAJ KREVETA
Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara, vrlo je važno gdje je krevet smješten:

® Sl
° i i slobodno u sobi

Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ , bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2), ili još radije -> (5) - (J)

Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi, obliku kreveta, položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru), o položaju u
odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). Ima li više kreveta, važan je njihov međusobni položaj, jer ako:

(§) Prijatelji

spavaju u istoj sobi, određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta, a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju © + @ . Još su
osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima:

3 •
VM
Dva kreveta jedan do drugog Dva kreveta jedan iznad drugog

položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. Ako su kreveti razdvojeni, po mogućnosti bračni par ne
leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima - > © + © . Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta, a nekada je zajednički
ležaj bio uklopljen u zasebni prostor:

I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet - kuća

koji je bio oblikovan poput bazilike, uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. Posljednja četiri primjera zorno po-
kazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju.

252
 SPAVAĆE SOBE
2,00 1,25 3,25
KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI
Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari, a za unajmljeni stan po-

i I I .
kretni ormari. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju pro-
stora, pa su poželjni ormari duž cijele stijene. Najpovoljnije su ma-
jllfi
i
1,50
sivno obrubljene niše s običnim podom, zidovi obojeni ili oblijeplje-
i t ni tapetama koje se mogu prati, klizna vrata tipizirane proizvodnje.
á - Z I S , Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?),
Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s © i Ako su ormari uz vanjski zid, treba paziti na termoizolaciju
gornjim ormarom •
i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. Ventilacija je
potrebna i za garderobe @ .
T
1,00
1
J

n f \ 60
M:
¿Mt
I

© Krevetska niša oblikovana ugrađe-

nim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za
odlaganje na vratima) (Q)
^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta, izvrstan raspored ormara, dobro iskorištenje
prostora

10

© Presjek -> (§) Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» ®

60 60 1,00 1,50
: 1
55 65 , 30

t i 1
i
CJi
Sfc" i 9-10 O, ^
70
/ Hlače T

/
Ladice /
33 \ za rublje jf
30
33 V
1
Unutarnje površine
tapete ili obojene
Ugrađeni dvostruki orrrar, ušteda ^ ^ Prohodni ormar između dviju
(6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje troškova i prostora -» © prostorija

, 90 2,00

^g^j Prostorija za ormare i tuš između Prostor za ormare s razdvojenim Prostorija za ormare, ormari obo- Prostorija za ormare s mjestom za
dviju dječjih soba pristupom strano oblačenje

253
 5-10 kom., 50-70 cm
GARDEROBE
5-10 kom., 4 §^>5 cm

U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti:

za gospodina
2 ljetna odijela 6 pidžama 2 ljetna šešira
1,45-1,60 ;
2 zimska odijela 12 dnevnih košulja 2 zimska šešira
1 sportsko odijelo 6 potkošulja 1 slamnati šešir
2 ljetna kaputa 12 mrežastih košulja 1 kruti šešir
^Ulu 1 kišni kaput 12 gaća 1 cilindar
Ženski "I 2 zimska kaputa 3 košulje za frak 5 pari cipela
kaputi " MuškT"
1 crno odijelo 8 maramica
® Kaputi
kaputi
(2) Ženska odjeća
1 smoking, 1 frak 24 para tara pa

za damu ostalo
1 zimski kaput 18 gaćica 6 plahti
1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 6 presvlaka
2 ljetna i kišna 5 potkošulja 12 jastučnica
kaputa 6 pidžama i 6 frotir, ručnika
1,30 4 kostima spavaćica 24 ručnika
85 5 vunenih haljina i halj. 15 pari čarapa 6 krpa za
za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica brisanje.
5 bluza 8 pari cipela
4 večernje haljine 4 šešira
4 ljetne haljine

3 kom. frotira*
za tuširanje
6 kom. malih frotir-ručnika
(5) Muško rublje Ci) Ručnici i si.

3 para sportskih čarapa

Muške čarape
10x8x3,5

Čarape i rukavice

Ormar za odjeću i rublje s iskoriš-

Stolica za odjeću, naslon u obliku
Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić tenjem površinama vratiju; dimenzi-
vješalice za odjeću
je s. 253

254
 KUPAONICE
OPREMA -> tH

1,04 1,70

© Kod kraćih kada veća je potrošnja vode

%
7T T \
38 1
1 J-
I-30H 105 1
Obloga kade jedno- ili dvostrana,
U tuš kabini (4) Ugrađena kada
također i s konvektorom

11S1S75
t—41—1
t-33sH

2,25 1,20

Konzolna WC školjka s niskim

vodokotlićem
WC čučavac (francuska izvedba)
® WC školjka s ugrađenim vodokot-
lićem, potrošnja vode 6 litara

Podnožje pomično
1 , 0 0 ^ I—S 55—| 1 1.05 1

© WC ispod kosine krova ili stuba © ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor

1 (-27-40
19-22,

•23-ar
Protočni plinski bojler s priključkom . . . „ .
(14) Bojler ispod umivaonika na dimnjak Toaletn, ormanc Ormarić za lijekove pod ključem

Dva umivaonika s držačima ručnika Dvostruki kombinirani stol za

Kombinirani stol za umivanje
između njih umivanje s donjim ormarom

255
 KUPAONICE
tu
i,e 1. Zahod sa stojećom ili
zidnom školjkom
20 60 1,70
Iz higijenskih razloga bolje je
postaviti školjku uza zid. Zah-
P® — 1
1,20 1
P© -2,50- odske školjke s dubinskim ispi-
ranjem smanjuju neugodne mi-
rise.
— L —
I-AH
1
A 38-45

O
n B
L
T
60-75
55-75
120-135

p ©
2. Tuš - kade služe uglavnom za
pranje tijela. Kupaće kade osim
\\{l/)
--—J [q] za pranje tijela služe i za opora-
1 6 5
' ±15
vak (ljekovite kupke).
40
25 40 20 40 15 40 20
1 H H i
p ® 30 90 ,20, 40 ,25 TT A 80-100
—I 1—I 1— I B 75-100
B L 80-100
V © -2,05- I _ T 130-175

3. Kupaće kade
Najčešće je to ugrađena kada.
Povoljno: visoka kada s ugrađe-
nim konvektorskim grijanjem
s. 255.

160-180

n?
1 t t
70- 80
100-120
120-150

4. Pisoar ->• 0 - ©
Danas uobičajeno i u kući.
V © 25 , 40
H — H
15 50 20,
H
20,
(SI (8) gl
55 15 40 20 40 25
1 H H h- —L—
U® I—A—I
-2,15- 35-45

2
¥ fl 35-45
60-75
100-120

5. Umivaonik

. — I—80—I—90 1

•• c•
U ® j————1,70 ——I A 115-145
B B 40- 55
L 120-175
li T 100-145

BxT Mora biti dovoljno velik i imati

75 x 90
1/ 80 x 80
90 x 90
l i t ó dovoljno prostora za odlaganje.
8 0 x 100 _ I—1.00—t—70—I Armature ispod žbuke štede
P ® [ — 1 , 7 0 - - ] prostor i lako se održavaju. Mje-
šalice s polugom štede vodu i
7 5 — 9 0
energiju. Radi akustične izolaci-
t h 1—'7°—H—9C
je treba upotrebljavati armature
70!) Í ^ I 2,35 1| 1,;
grupe I. Dvostruki umivaonik ši-
rine 1,20 m ne pruža dovoljno
prostora za ruke pri pranju. Bol-
je rješenje su dva umivaonika s
prostorom za ručnike između
njih i sa strane za odlaganje
K D s. 255 © .

256
 SANITARNE KABINE
PREDGOTOVLJAVANJE
w o f iojio) Uobičajene instalacije za tzv. mokre prostorije najčešće su skupe i
Blok ugrađen u zid
zahtijevaju vrijeme za izvedbu. S obzirom na to da su zahtjevi uglav-
Biok ugrađen u zid nom jednaki, preporučljivo je predgotovljavanje, naročito za zgrade u
nizu, kuće za više obitelji, zgrade za odmor, zgrade s apartmanima,
hotele i za sanaciju starih zgrada. Predgotavljavaju se instalacijski blo-
mmmmmm f—>. v
i f 0 v kovi - > © do (3) instalacijski zidovi, cijele kabine za cjelovitu visinu
©
Blok ispred zida
[oJ(q) etaže, © - © , s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s pri-
borom. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama - > © - © .
Blok ispred zida
Konstrukcije:
Najčešće tipa sendvič, kao drveni kostur s pločama od lesonita, az-
pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu
bestcementa, aluminija, prešanoga nehrđajućeg čelika. Poliester
armiran staklenim vlaknima, ali i drugi sintetični materijal. Postoji i
izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala. - > © -

•• Dimenzije instalacijskih okana

Instalacije kućne tehnike
Z W K WAS WA r G Hu Hr min. sred. max. min. sred. max

mm
^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid

I 1,80-

6 6
H—72—H 1,20 -

1,945

2,115 1.745
1,32
W (6) Kao prije, s tušem
„ I 2,05 1

"39 si!R "l

bABS i
P © wc-kompaktnakabinasobjektima P ( j ) oknom S tUŠem
' lnsta a c i
)sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom P® Kabina s kadom

,30®,,6
-1.72 H
1,45

2,76 2,875 1,53

1,53

P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije, ali tuš sa strane Kompaktna kabina

- 2,285—I 1-1,40-1

53 w c kabina u bolnici
P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ V ©

257
 KUPAONICE
POLOŽAJ U KUĆI
Kupaonica Spav. soba
ra supruga Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove, mora se u ku-
g
paonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje
•p
O Spav. soba i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mla-
supruge de ljude pogodniji su tuševi, a za starije sjedeće ili ležeće kade ->
primjer @ - ® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupa-
onice s tušem. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovolj-
niji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba.

Uređaji Površina za smještaj

® Odnosi kupaonice prema ostalim
prostorijama Širina u cm Dubina u cm

Toaletni stolovi s umivaonikom, umivaonici

za ruke i bide
1 Jednostruki toaletni stol > 60 >55
2 Dvostruki toaletni stol >120 >55
3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom
i donjim ormarom > 70 >60
4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika
i donjim ormarom >140 >60
5 Umivaonik za ruke > 50 >40
6 Bide (bidet), stojeći ili
konzolni na zidu 40 60

Kade

S0b3 7 Kada za kupanje >170 >75

b® ^ToSan^Sr^ > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 8 Tuš - kada > 80 >80*

WC i pisoar

9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 40 75

10 WC bez vodokotlića (s vodokot. ugrađenim u zid) 40 60
11 Pisoar 40 40

Sprave za pranje

12 Perilica 40 do 60 60
13 Sušilo za rublje 60 60

Kupaonski namještaj

14 Donji ormari, visoki ormari, prema pro-

. Neposredni pristup kupaonici i WC-u gornji ormari izvođaču 40
Kupaonica na hodniku, između
V (4) letećim vratima iz roditeljske spava- sobe za boravak i tri spavaće sobe
će sobe
* Kod tuš - kada s b = 90 i 75 cm

(ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u

Potrošnja Potrebna količina Temperatura Vrijeme

tople vode tople vode tople vode trošenja
za: (0 (°C) (pribl. min)

Pranje:

Ruke 5 37 4
Lice 5 37 4
Zubi 0,5 37 4
Noge 25 37 6
Gornji dio tijela 10 37 10
p, Kupaonica između spavaćih soba, Donji dio tijela 10 37 10
/gN Kupaonica dvojim vratima dostu-
* pna s hodnika i spavaće sobe dostupna iz hodnika Cijelo tijelo 40 38 10
Glava 20 37 10
Pranje djeteta 30 40 5

Kupanje:

Ležeća kada 140-160 40 15

Sjedeća kada 40 40 5
Kada za noge 25 40 5
Tuširanje 40-75 40 6

Njega tijela:

Brijanje na mokro 1 37 4
Letećim vratima mogu se spavaće
V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i , i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika
(TT) Potrebna količina tople vode, temperatura i vrijeme trošenja vode

258

^ Kupaonica u tavanu, s krovnim
prozorom
U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik
a v
V (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu
© Kuhinja, kupaonica i WC na jednom f < / o N
instalacijskom zidu
tjr Kuhinja, kupaonica i WC na jednom
instalacijskom zidu
KUPAONICE
POLOŽAJ U KUĆI
DIN 18022
Prema DIN 18022, kupaonice i zahod samostalne su prostorije u ko-
jima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdra-
vlja.
Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod.
Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. Prostorije se
zaključavaju. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom
sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom
p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće
sobe i kroz tuš / WC
iz hodnika - » ( i ) - © . Kada za kupanje i/ili tuš - kada, umivaonik i pe-
rilica pripadaju kupaonici, a zahodska školjka, bide i mali umivaonik
zahodu.
Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod, a ta-
kođer i kupaonicu i kuhinju, smjestiti tako da se mogu koristiti za-
jednička instalacijska okna.
® - @ ® - ® - Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih
soba - » © .
Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru, po mogućnosti
s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. Ako se nalaze u unutrašnjosti
zgrade, treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. U više-
katnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijs-
ki zidovi leže jedan iznad drugoga, jer će tako biti najniži troškovi in-
V ®
stalacija i akustične izolacije.
Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se prik-
ljučiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. Ugodna tem-
peratura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. Za zahod u stanu + 20
IB1 IS! °C, u drugim zgradama (npr. upravne zgrade) + 15 °C. Prostorija ku-
paonice znatno je izložena vlazi.
C l | I1—) Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju.
Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata, moraju površi-
Spavanje Spavanje ne biti jednostavne za čišćenje. Zidna i stropna žbuka moraju biti u
stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. Obloga poda mora biti
sigurna od klizanja.
. Tipični hotelski tlocrt: hotel Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Jačina buke koju uz-
(6^) "Nassauer Hoff" Wiesbaden
arh.. Verfasser rokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne
smije prijeći 35 dB (A).
Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne
naprave uz ogledalo, na visini od 1,30 m.
U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za
pranje i čišćenje, ogledalo s rasvjetom, bojler za toplu vodu, ormarić
za lijekove i zavoje (pod ključem), dodatna grijalica, držači za male i
velike ručnike, sušilo za ručnike, rukohvati iznad kade, kutija za papir
na dohvat ruke, čaše za pranje zuba, šalice za sapun i površine za
odlaganje.
Kuhinja, kućno gospodarstvo, ku-
paonica i WC u unutrašnjem pod-
ručju
/JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko
* sobe tuša)
259
 KUPAONICE
PRIMJERI IZ PROJEKATA
Primjeri - > 0 - 0 prikazuju mi-
nikupaonice, tuš i kadu koji su od
umjetne smole (poliester), obli-
kovani i prilagođeni svojoj namje-
ni, tj. sa širokim dijelom za rame-
na i uskim za noge. Prema tome,
zahtijevaju najmanje prostora.
Tržište nudi i kade sa zakošenim
kutovima, tako da se vrata mogu
1,65 2,15 2,50 lakše otvarati (za stare zgrade)
V© Primjeri uređenja malih kupaonica Kao -> 0 , ali širine 2,15 m © Kao -> 0 , ali širine 2,50 m

6 76
1,44 80 75 75 75
0 Mala kupaonica s iskorištenjem ku- p 0 šesterokutna kada i tuš
Kupaonica s kadom u kutu t " ® Tuš i kupaonica na 7 m

5.

70 10 76 75

40 55-65 1,60-1,80
V (8) Kada i tuš u kutovima (9) Kupaonica s odvojenim tušem Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš

Uj
li! 0

•¡¡fli

• 25' 40 '25 90/90

Kupaonica I h i u zasebnim prJIto- ^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje
U © WC i tuš odvojeni Tuš, WC, bide, umivaonik

1,00 . 70-75

Kupaonica i tuš odvojeni, s dva Kada sa zaobljenim kutem; potreb-

Kupaonica i tuš odvojeni
umivaonika no u skučenom prostoru

260
 PRIVATNI ZATVORENI BAZEN
QP
Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena, treba mno-
go svjetla, prozore okrenute prema vrtu, ugraditi opremu za zaba-
vu! Bazen u podrumu, ako je bez otvora, nakon kratkog vremena
prestat će se upotrebljavati!
Uobičajeno: voda 26-27°, zrak 30-31°, relativna vlažnost zraka
60%-70%, maksimalna brzina zraka 0,25 m/s. Isparavanje vode 16
g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). Glavni pro-
blem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne doseg-
ne granica zasićenja -» s. 262 (ii) - © . U stanju mirovanja već pri
niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stva-
ra zasićeni sloj zraka, pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj; in-
ače, uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo, ali nužno.
Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%, svaki mali toplinski
most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatu-
Kuhinja "|—
ra -»QP . Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala
(Km = 0,73), rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastav-
ljiva); djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se
| vanjski bazen [ ] Terasa s ležaljkama —- pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao ot-
Blagajna Prohodni - j Travnjak za ležanje ] - Igralište "|
voreni (kupanje po svakom vremenu); problematično zbog toplins-
bazen
kih mostova.
Strani Bazen za djecu j
posjetitelji Minimalne dimenzije bazena - > © ; u hali je nužno imati (i ako je
dograđena uz kuću): zahod, tuš, mjesto za najmanje 2 ležaljke.
Nadzemni prolaz oko bazena ->s. 262 širina ovisi o obradi površi-
© Veze prostorija uz zatvoreni bazen ne zida (visina prskanja - > ® ; predvidjeti podzemni prohodni kanal
za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i
vođenja ventilacijskih uređaja -» s. 262.
•
/
Hotel u velegradu / •
•
s Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni ba-
/
/ zen) s koritom za prilaz, b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno
••
roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj
e Uobičajeni hotel 9 > /"vobičajeni
/* hotel sobi; prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 , smjestiti uz kotlovnicu.
' %* ° a
- ^ D o n j a gra lica Dodatne prostorije: prostorija za boravak, priručna kuhinja, bar,
32
Hotel u velegradu
masaža i fitnes, kompleks saune (sauna, prostorija za hlađenje
vode, otvoreni prostor, prostorija za odmor) - > 0 Hot-Whirl-Pool
Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 (masaža, 40 °C).
Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i dozi-
@stiju
Max. broj istovremeno prisutnih go-
© Hotelski bazeni u Njemačkoj, proiz-
voljno određena veličina bazena ranje sredstava za dezinfekciju, preljevna posuda na kraju žlijeba
(oko 3 m 3) , omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za ra-
Plivački bazen
spršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko
bazena tapison); ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za
miješanje zraka -» s. 262 s kanalima u stropu i podu, ili primitivni
ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše veli-
Presvlačenje
ka brzina zraka, opasnost od prehlade); grijanje radijatorima, kon-
vektorima ili zračno grijanje, kombinirano s uređajem za ventiliranje.
Podno grijanje je dodatni komfor, ima smisla ako je izolacija poda k
> 0,7, ili zrak u hali < 29°. Ušteda energije može se postići toplinsk-
Grijanje im pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim iz-
37,5 ¡Uređaj za miježanj44)de mjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju, po-
4,00 , 2,50,
1 1 | Ventilacija | krivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači), nužno, samo pri tem-
peraturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje
higrostatom) u stankama između kupanja. Ušteda do 30% ukupno
<D dvorane kod jednoobiteljske kuće
Uobičajena veličina plivačke Raspored prostorija oko plivačke
dvorane potrebne topline.

40 1,25 obilazna staza

Ostala oprema: startni blok, podvodni reflektori (paziti na sigur-
nost), protustrujni uređaj za plivanje, tobogan, sola rij; daske za ska-
kanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. Važna je
u.!
> zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk, pri-
150 res: gušivači zvuka za ventilacijske uređaje, bazen s izolacijom protiv
Jako prskanje materijalnog zvuka).
,_ I,.,!'
100 __ Normalno prskanje
Tehničke pojedinosti
Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik, al-
= »:•-•• -»u uminij otporan protiv morske vode, nikako gips; drvo obrađeno la-
A Protustrujni uređaj zurnom bojom!
2,00 Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi
(prije: najviše = 0,85 W/m2 k max). Uz visoku prozorsku termoizola-
Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje
od mjesta nastanka ciju, ugradbom dvostrukog stakla (K = 1,4), nepotrebno je grijati pro-
zore toplim zrakom, a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora.

261
 Rubnjak bazena
Žlijeb Rubnjak bazena PRIVATNI ZATVORENI
/ /Rešetka / Dilat. reška /Hrapave ploče Hrapave ploče
BAZEN -> QD
JT^TTT.
Irtvena traka Bazeni se najčešće grade od armiranog
( / '/i betona, odvojeni ležaji. Izgrađen nadzem-
Klizni ležaj no sa zidovima od lake opeke skuplji je za
oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer
su i instalacije jeftinije).
Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine
nije potrebna.
Prstenasti vod Važno: potreban je ventil za izjednačenje
Prstenasti vod s tlakom podzemne vode da bi se spriječi-
Ij X ; . , lo razaranje bazenal
Obloga: keramika, stakleni mozaik ili jed-
Naglavnica bazena, preljevni žlijeb
sustava "Wiesbaden" © Preljevni žlijeb sustava "Wiesba-
den" (3) Površinski usisnik (Skimmer) nostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili
poliester, PVC folija debljine najmanje 1,5
mm (izolacija).
Ploča za
Rubnjak bazena Skimmer ili bolje žlijeb.
f H prihvaćanje ReJMto Hop.»»
Rešetka ^ p l o t e ™ Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -»
(2) jednako lijepo kao ( 4 ) - (§) , ali pot-
rebno samo s jedne strane, a mnogo je
bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblo-
gu obilazne staze.
Predvidjeti slivnik u podu, plivajući protu-
strujni uređaj, podvodne reflektore s brtve-
nim prirubnicama!
Bazen od sintetičnog materijala samo iz-
nimno zbog podzemnog kontrolnog hodni-
ka -» (7) ili s posebnim potpornim kon-
Prstenasti vod
strukcijama.
Uobičajena podna obloga: keramika, pr-
n i a k 0 m t o n a Preljevni žlijeb sustava "St. Moritz" irodni kamen (pad prema slivnicima!); u
® S i S £ ® Finski žlijeb
novije vrijeme vodopropusni tapison (na-
domješta oblogu stropa koja apsorbira
Prozori - vrata Hidroizolacija i parna brana
[-Estrih u padu zvuk).
I r Stakleni mozaik ili slično Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge,
kao i uređaj za raspršivanje sredstva pro-
tiv gljivica na nogama!
Grijanje poda uz temperaturu zraka
> 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisle-
no je!
Materijal za obradu površina mora biti otpo-
ran na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom.
Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4)
Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba-
Prohodni 2
zen površine 60 m iznimke: hotel za vr-
*-Alum. stijena od platica|v°%y"v kontrolni L
Nosiva ploča I- Termoizolacija
hodnik hunac sezone, hoteli za zimske sportove.
- Obloga od poliester- ovješena
skih ploča Važno: velike površine za ležanje, ležal-
jke, oprema za odmor i zabavu, bar, spra-
© Aluminijski bazen s oblogom od po-
liestera
/ćTn Ventilacija s mehaničkom regulaci-
jom (jednostavno rješenje)
Podno grijanje ovješeno = jedno-
stavno, jeftino, lako pregledno ve za vježbanje, sauna, neposredna veza
između hotelske sobe i bazena (dizalo,
Relat. vlažnost zraka
posebno stubište); nekoliko kabina za
50% 1 60% 1 70% presvlačenje, ali ormarići za odjeću pod
Tempe ratu ra zraka ključem.
28°C 26°C 28°C 30 °C 28°C Najčešće je potreban nadzornik bazena
R 21 13 0 0 (smjernice saveza HUK-a poštovati).
24°C M 219 193 143 67 Preko ljeta proširuje se mogućnost koriš-
R 48 53 21 2 0 tenja dodatnim vanjskim bazenom i spoj-
26°C M 294 269 218 163 143
nim kanalom kroz koji se može plivati, te li-
R 96 104 66 31 36 vadom za sunčanje. Zajednički bazen,
28°C M 378 353 302 247 227
analogan hotelskom, najčešće bez nad-
R 157 145 123 81 89
30°C M 471 446 395 339 320 zornika. Glavne teškoće: a) dogovor oko
" Razlika temperature voda/zrak od 4K ne troškova i čišćenja, b) ako služi za više od
može se trajno održati 60 do 80 stanova, već nakon nekoliko pr-
Strojarnica vih mjeseci neće više biti "prihvatljiv"
Specifična količina vodene pare u
© z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za
(l^) Plivačka dvorana ispod terena stanje mirovanja (R) i maks. koriš-
tenje (M) prema Kappleru -> tH
T&T

T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0
Temperatura zraka odnosno vode
Ventilator za
odvod zraka v.,..., ^ Granica isparavanja kod zatvore-
vanjskom zidu piŽM g nog bazena - gornja linija; slijed
donjih linija: stanje mirovanja, npr.
temperatura vode tw=27°C, granica
Jednostavno postrojenje bez dovo- isparavanja u pogonu 36 mbar
Hibridna toplinska pumpa -
postrojenje za odvlaživanje
Shema postrojenja za dovod
svježeg zraka
© da svježeg zraka - jeftinije u nabavi
i eksploataciji
( - 30 "C/84% vF.) odn. mirovanje
28 mbar 30 °C/65% vF.)

262
 Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE
DETALJI

Prema kanalu U zidu bazena dolje U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče
@ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom (2) Pokrivanje bazena, mogućnosti ugradbe

Voda ,1 " Odzračivanje žlijeba

t ti Komand
Dmand
Bočna kanalska pumpa

Uređaj za mjerenje i regulaciju

Dezinfekcija^ Kojek.^pH Bo^ulactja

V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija, Korig. p h

(3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool

- r ^ t -_ - - - --_—_ --.-- r -.---r

Terasa

Plivački bazen, vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom

Ulaz >

(j) Plivački bazen, vrtložni bazen i sauna (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom

Podne ploče
M / 7 ;
r
f .
7^ 1.10
F .OÏ 1.40
1,75 6,50 x 3,20 x 1,20/1,60 6,50 x 3,20 x 1,20/1,60
p'tfp1'
J:- 1,90 10,20 x 4,10 x 1,50 10,20 x4,10 x 1,50

jesak
V> Q.

,00 x 3,00 x 1,50 5,20 x 2,95 x 1.35

12,00 x 6,00 x 1,50 11,70 x 5,20 x 1,80
- Betonska ploča
Poliesterski bazen / gotovi bazen ¿jpN _ , ., . . . /¿n
Go,ovl bazen za
za plivanje P l l v a n J e ">• (2)

263
 20 20
H 595 H PRAONICA RUBLJA - UREĐAJI ZA PRANJE
- > QD
r ~i ii
i íI Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno:
ili® ® 0 Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%);
Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici),
oko 1 2 - 1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja),
oko 8 - 1 0 kg/krevet (tjedno 2 - 3 izmjene rublja),
oko 5 kg/krevet (turistički hotel, tjedno 1 izmjena rublja).
•
Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu.
i Pansioni: oko 3 kg/krevet
'.••V.V.V.V.V.V.V.V.
Restorani: oko 1 , 5 - 3 kg/mjesto.
Za hotele, pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%.
Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet,
(T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet,
kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.
20 20 Dječji domovi: oko 4 kg/krevet; Dom. za dojenčad: oko 10 - 1 2 kg/krevet.
H 595 H
Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet,
Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet.
rivanje novca Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%.
Bolnice, klinike (do približno 200 kreveta):
Opće bolnice: 12 - 1 5 kg/krevet,
Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet,
T Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet.
Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%.
+ Bolničko osoblje: oko 3,5 kg/osoba

potrebni kapacitet praonice = količina rublja/tjedan

broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan
I 700 1
1100 1 Primjeri proračuna
1 Hotel sa 80 kreveta, popunjenost 60% = 48 kreveta
© Sušionik Pogled sa strane -> ( f )
4 izmjene posteljine /tjedan, dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet
48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan
Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan
650 kg/tjedan
Potrebni kapacitet = = 18,6 kg/jedno pranje

2. Hotel sa 150 kreveta, popunjenost 60% = 90 kreveta

Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet,
90 kreveta po 20 kg = 1800 kg/tjedan
Stolno i kuhinjsko rublje oko 200 kg/tjedan
2000 kg/tjedan
2000 k
Potrebni kapacitet = 9 = 57,1 kg/jedno pranje
S- 3x7
Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave, 70 mjesta za bolesne
70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije)
(5) Centrifuga za rublje
® Pogled sa strane (§)
Potrebni kapacitet = 840 k
9 = 33,6 kg/jedno pranje
5x5
50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja = 150 kg/tjedan
stolno i kuhinjsko rublje 100 kg/tjedan
Utičnica (nije sumnjivo na infekciju)
r 250 kg/tjedan
250 kg
Potrebni kapacitet = = 8,3 kg/jedno pranje
3x6
Stambena zgrada sa 90 stanara
oko 3 kg rublja po osobi i tjednu
Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan
broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan
!L »%•••••••••••••••••••
90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja)
= 9,0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1,8 perilica
H50I-390-I Potrebne su 1,8 = 2 perilice.
(7) Vreli valjak ® Pogled sa strane-» ( j ) Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ), 1 jedinica = 1 stanovnik
Iznalaženje potrebnog kapaciteta:
U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno, tj. 4 pranja
mjesečno za 1 SJ.
226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100%
Prema iskustvu, za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od
60%. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.
Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na ras-
polaganju samo određeno vrijeme u danu; to vrijeme može se pretposta-
viti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata).
Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se
računati na približno 1 sat. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4,5 do 5 perili-
ca. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.

(9) Koritasti valjak Pogled sa strane •

264
 PRAONICA RUBLJA - UREĐAJI ZA PRANJE
© Pranje i centrifugiranje -> CD

© Sušenje
Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu,
V _ © Glačanje
svaku sa svojim prilazom - » © - © - © . Podovi, zidovi i vanjske
© ©Vozno postolje površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se
moći prati i dezinficirati.
© Korito za rublje
© Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se
© Stol za odlaganje
urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za
1
Blok za glačanje zaštitnu odjeću.
J pokretan)
Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati,
tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata - » © .
© Mala perionica za hotel

+
® ® Pranje
Težina Težina
© Sušenje
® Glačanje Muško rublje 9 Rublje za kupaonicu g
(D +
© Razvrstavanje Košulja 170 Ogrtač za kupanje 900
+
® © Glačanje Ručnik za kupanje 100 x 200 800
Potkošulja laka 100
© Odlaganje
teška 150 Prostirka za plažu 67 x 140 400
® Skladištenje ©
Gaće kratke 75 Ručnik 50x100 200
+
© © Pranje duge 180 Kupaće gaće 100
+
® ® Sušenje Kupaći kostim 1-djelni 260
Pidžama 450
© Glačanje
+ Maramica 20 2-djeini 200
© © Razvrstavanje
© Glačanje čarape (par) 70
® +
® Glačanje + odlaganje Posteljina
® Šivanje Navlaka 160 x 200 850
+
Žensko rublje
® @ Skladištenje
Bluza 140 Plahta 150x250 670
_>0D + ®
Garnitura 140 Preklopna navlaka 140 x 230 600
Podsuknja 75 Jastučnica 80 x 80 200
Pidžama 350
Noćna košulja 170 Stolno i kuhinjsko rublje
Maramica 10 Stolnjak 125 x 160 370
Pregača 170 Veliki stolnjak 125 x 400 1000
Radna haljina 130 Salveta 70 x 70 80
Ručnik 40 x 60 100
Dječje rublje (malo dijete) Krpa za suđe 60 x 60 100
Odijelce 110
Garnitura 80 Radna odjeća
Kaputić, pulover 75 Radno odijelo 1200
Hlačice 25 Overall 800
Maramica 15 Pregača 200
Čarape 70 Muški radni ogrtač 500
Čarape s gaćicama 100 Ženski radni ogrtač 400

U dvije odvojene prostorije

© Prosječne težine komada rublja

M
-a
a Glačanje
T T ®
2£
Pranje
•rl
r I
©r
K = Blagajna
JL
© Pranje

© Postolje
Pranje Korito I pokretno postolje
Sušenje K.-' © Pranje
Ti
K| ®_J KfflDhZMT © Sušenje

© Glačanje

© Sredst. za pranje
1-1.20—t- -4,00
© Pokret, postolje
(4) Perionica - samoposluga © Korito za rublje

© Blok za glačanje

® Stol za odlaganje

© Stol za odlaganje

@ Stol za glačanje

Pokretni regal

| Q ) Šivaći stroj

izdv. prost, za osoblje

© Razdjelni zid | @CE>

© Perilice s jednim vratima u

dezinfekcijskoj kabini
Pranje s razdvojenim prostorijama
za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe

265

© Ugaoni balkoni
© Zajednički balkoni s pregradama
od pogleda (zaštita od vjetra)
(5) Uvučeni balkon (lođa)
® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š
(9) Sklopiva ležaljka
266
BALKONI
Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prosto-
ri. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad
dječjim igralištem.
Služe za odmor, ležanje, spavanje, čitanje, jelo. Funkcionalnoj du-
bini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§)
Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra, i ugodniji su od slo-
bodnih balkona - » © .
Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra
-»(2). Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju ima-
ti pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3), Još je bolje da su
razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj, suncobrane i
© Slobodni balkoni sa zaklonom od
pogleda (ujedno zaštita od vjetra) si.
Lođe su u južnim krajevima opravdane, a u njemačkom klimatskom
području nisu prikladne. Osunčane su samo kratko i susjednim pro-
storijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina, što izaziva
hlađenje -»(5). pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fa-
sade rahlijim, ali se teško zaštititi od pogleda, lošega vremena i sun-
ca - > ( D . Suprotno tome, tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu
zaštitu od pogleda i vjetra - > ( j ) .
Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve:
dobra orijentacija prema suncu i pogledu; ispravan položaj u odno-
su prema susjednom stanu i kući; prostorni odnos prema stambe-
nim, radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči; dovoljne dimen-
zije, zaštita od pogleda, buke i klimatskih utjecaja (vjetar, kiša, jako
© Zajednički balkoni odvojeni ostava-
ma za balkonski namještaj sunce).
Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo, sintetični materi-
jali, drvo na nosivoj konstrukciji, a najbolji su laki čelični profili ili ci-
jevi s dobrim usidrenjem u zidove. Rešetkasta ograda od vertikalnih
čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije po-
godna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda, pa ju stanari najčešće
sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom.
Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde, javlja se
propuh -»(§), Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donje-
ga ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. Masivna ogra-
da ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita, već treba iznad
nje na propisanoj visini (= 900 mm), postaviti horizontalnu čeličnu
cijev ili posude s cvijećem ->(§).
© Smaknuti balkoni
/ o o a
•
Zrak
struji I
M
/ o a
_ao_
H ä 7,5 cm
Balkon s ostavom za balkonski
I^R) Dječji krevet i dječja kolica
® Vanjante ograda namještaj
•
• •• A
||
•SSsSsi—
I
•
s
— —
I li o
• I li J • o
OJ
B I • p
•
W
A = 7,0 m2 balkon za 3 - 4 osobe A = 6,0 m 2 balkon za 1 - 2 osobe
® Stol i stolice
B = g,0 m2 za 5 - 6 osoba B = 10 m2 za 3 - 4 osobe
 PUTOVI I ULICE
a b c d e

Visoki rubnjaci © 12 15 13 25
l 50 )
Skošeni rubnjaci © 7 12 20 15 100
(T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak 15 18 19 13 50

Zaobljeni rubnjaci (3) 9 15 22 15 100

50

Rubnjaci za travnjake © _ 8 _ 20 /100 \

-
8 - 25 \ 50 )

Parkovski rubnjaci © - 6 - 30 100

(4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci
DIN 483 -» s. 221

Vezano opločenje: za ulice, parkirališta, podove u halama,

opločenje kolosijeka, stabilizacija dna i kosina vodotoka. Podnosi
veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgova-
rajući donji ustroj. Visine blokova 6, 8 i 10 cm. Dimenzije duljina/ši-
rina 22,5/11,25; 20/10; 10/10; 12/6 itd.
Visina Širina Duljina Komada
cm cm cm po m^ Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji
Visina Širina Duljina Komada
6 11,25 22,5 39 cm cm cm po m^ (D -
8 11,25 22,5 39 6 14/9 23 38 Debljinu nosivog sloja (šljunak, drobljenac veličine zrna 0 - 3 5 mm)
10 11,25 22,5 39 8 14/9 23 38 treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. Uz dobro nosivu
podlogu, nosivi sloj 15 - 25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće.

© Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi

Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 - 8 mm. Nakon vi-
briranja posteljica se sabije za 3 cm.
Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove po-
ligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske puto-
ve, parkirališta, vatrogasne prilaze, stabilizirane vozne trake, osigu-
ranje kosina protiv erozije, prilazne putove u zaplavnim područjima.
Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije.
Povezane i okrugle palisade od betona @ - ® služe za ogra-
ničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom, izjed-
načenje visinskih razlika i osiguranje kosina. Dolaze u obzir i oblice
Visina Širina Duljina Komada visina Širina Duljina Komada impregnirane pod tlakom
cm cm cm po m^ cm cm cm po m^

6 10 10;20 48;96 8 7 21 68

8 10 10;20 48;96 8 14 14:21 51;34

(8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac

\ZZ3 l
3
Blok 1% Nor- /« % Klin Klin
mal -1 -2
Visina Širina Duljina Komada
cm cm cm po m^ © © © © © ©
10 33 16,5 18 Visina 8 8 8 8 8 8
Širina 12 12 9 6 8/11 5/13
10 33 33 12
Duljina 18 12 12 12 12 12
Puni blokovi istih dimenzija k./m2 46 69 92 139 87 92

© Opločenje okruglim
blokovima ® Šuplji blokovi za
travu

Dubina ukopavanja
1/3 ukupne visine

Visina Širina Osovinski- Kom./ 40; 60; 80; 100;

cm cm razmak cm m2

40 9 12,5 8 120, 150; 180, 200

© Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada

267
Šatori STANOVI ZA ODMOR

dDO
<=zx>
<=X>

0 Mali šator s apsidom

© Veći šator s unutrašnjim šatorom,
2 apside i nadstrešnicom
Veliki šator - kuća s visokim bočnim stranicama, unutarnjim šatorima,
nadstrešnicom i prozorima

Stambene
prikolice 2,10

Površina
za ležanje

i — Klupa
r Stol Kuhinja-

Ili \ I

1
J „ [Garderobni
Noć Dan

(7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta

® S 4 kreveta, toaletom i kliznim
vratima © S 5 kreveta, toaletom i kliznim
vratima
Visina s kotačima 2,45 m
U otvorenom položaju: bočni,
prednji i stražnji dijelovi su od
Šatorskog platna

3,00

Mala stambena prikolica s odjelima Mala stambena prikolica s

(8) za kuhanje, sjedenje, spavanje i
prtljagu
(q\ Perspektivni prikaz-» (5)
Noću na mjestu stola 3 ležaja
nO) prostorima za kuhanje, jelo,
stanovanje
2,12
© Ista prikolica priređena za spa
vanje (5 mjesta za spavanje)
1,85 2,07
I ^ 1

Dostruki krevet

Sjedenje u krug

Velika stambena prikolica, ležajna Kombi za kampiranje

^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2
površina za 8 -9 osoba VVestfalia - Joker 1 / Club - Joker 1

Brodske kabine

Otklopni
krevet
TT n

•
• • — Ormar

1, O Kupaonica—

± p r r ~ X s S

Dvokrevetna kabina uz vanjsku Apartman s prostorijama za

Kabina s 2 donja i jednim gornjim
krevetom, tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra
stranu boravak / spavanje

268
 KUCE ZA ODMOR
VRTNE KUĆE
Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od
zapadnih vjetrova, otvorene prema istoku (jutarnje sunce). Za zim-
ske sportove zaštićeno od istočnjaka, otvoreno prema jugu, isto
-2,44- tako kraj vode. Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organs-
kog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen, drvo).
Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom.
i i.»,
Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. .
/////////////////////
Površina 3,1 m2 Površina 3,15 m 2
Gornja etaža Spavanje
p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Mala vrtna kuća
Stube - ljestve

I ... I
2,15 ' 2,15
KuhinjaJ Alat

-3,26

I
rt
2,36
Stanovanje
Prizemlje
Ulaz
! Površina 7,7 m 2 1
I 1 4,30
(3) Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom
(5) Brvnara sa spavanjem u tavanu

Presjek

Konzolni prepust 5 m Arh. Konstantinidis

2
tf © Drvena vikend - kuća za 4 osobe, 25 m stamb. površine Arh. H. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj

=
- i Galerija:::::: -
14 m2

-
=

EEE

Arh. Immich/Erdenich
1
© Prizemlje ® 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9)

fm Ü0DD
c i
Lio :BÜD
:0
Boravak
Cli
a 0 Sr
i
iiiiiiiiiiiiiiiiiäi

f
Dj
I I2L

Arh. Solvsten Arh. Jensen

Arh. Hagen
Z a 0 d m r U Z
^ m o i ° Gornja e t a ž a - > ® U ® Vikend kuća V ® Kuća za odmor na Bornholmu

269
 GRAĐENJE DRVENIH KUCA
- » QP
Najstariji način građenja drvenih kuća
jest građenje brvnara - > 0 - ( | ) , pri
čemu se tesane oblice ili grede polažu
jedna na drugu, međusobno povezuju
i učvršćuju nazubljenjem. Drvene ske-
letne konstrukcije, nazvane i kanatne
kuće, nude brojne konstrukcijske i ob-
likovne mogućnosti - > @ - @ Na-
jrašireniji način građenja drvenih kuća
jest drvena okvirna konstrukcija. Ver-
tikalno opterećenje prenosi se preko
Građenje oblom i rezanom drven- nosivih rebara. To je najekonomičniji
(3) Stijene od punog drveta
om građom način građenja drvene kuće. Ispunja-
va sve zahtjeve glede građevinske
fizike, kakvoće, statike i udobnosti.
Varijanta okvirnog sustava panelno je
građenje. Zgrada se sastavlja od zid-
nih i stropnih panela -» Za zaštitu
fasade, najvažnije je sprije-čiti prodor
vode u drvo. Pri projektiranju treba
Sustav u presjeku
predvidjeti zadovoljavajući istak krova.
Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica
brzo otječe. Područje prskanja vode
treba konstruirati tako da se elementi
Glavni nosač mogu lako izmijeniti Naj-
manja debljina vanjske obloge iznosi
Sekundarni nosač 20 mm. Širina daske ne smije biti veća
od 140 m m
(4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ®

Sustav u presjeku

Naglavnica

(7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta

© Drvena konstrukcija na stupovima

od rezane građe
¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko
v 5 ' spuštenoj oplati
Intenzivno močena drvena oplata;
izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona
ili terase

1 100-120 1 100-120 ,

/Jc\ Drvena obloaa horizontalnim /W\ Drvena obloga vertikalnim daska-

Građenje drvenim panelima (16)
daskama VI) ma

270
 POLOŽAJ KUCE
SJEVER

p Pf
Malo sunca, hladni zimski vjetrovi, jednoliko osvjetljenje, potrebni veći Građevni

R] Sjever
prozori za difuzno dnevno svjetlo, manje muke s muhama
Najpovolji liji
pravac

polo;
Jugoistočna
terasa
- Prilazni put
Operacijska dvorana Staje
¡ ft

a
HladnjaCa !\
WC Perionica rublja
Ulica istok - zapad Zalihe Ulaz Soba za glačanje
Vinski podrum Garderoba Gospodarske t:î y Što veći
razmak

A Smočnica
Tamna komora
Atelje
A prostorije ~i—r

az\
Kuhinja Prostorije za umi- / \
Kotlovnica Pripremanje * \ vanje i tuširanje
Stubište, Garaža / \
hodnici, ostave
Pranje
posuđa
\zanatlija i osoblja
m
Mjesto u
^j^ni _Sjeve[_
a=razmak do međe
ZAPAD ISTOK
I Duboko osunčanje
Vjetrovita strana Ured i radionica,
Povoljni položaji kuća Duboko osunčanje ujutro, ugodno Povoljni
Prostorije za osoblje

O na ulicama smjera
istok - zapad
poslije podne
povezano sa
Prostor za sušenje (na
uglu zbog propuha)
Spavaća soba 7anatlije
Garderoba, sunčalište
Prostori za sport,
grijanje ljeti, najveće
hlađenje zimi ->
s. 172
© položaji kuća
na ulicama
zagrijavanjem i smjera sjever -
društvene prostorije Kupaonica
blještanjem ljeti -» Soba za muziciranje jug. Posebno
s. 172 saditi drveće Predsoblje, dvorana je povoljna
Soba za dame Blagovaonica pav. soba intelektualca
istočna strana
Soba za pušenje Dječja soba bolesničke sobe Soba za gospodu
Povoljna orijentacija Knjižnica Soba za boravak oba za goste Radna soba ulice
© prostorija prema
stranama svijeta
Prostorija za igre Zimski vrt,
Terasa
Mjesto za doručak
Stambena kuhinja
Stan od jedne
prostorije

Povoljno \ SI

ÍÑ
Nepovoljno
Povoljno
Nepovoljno / Dobro \
Jezero ili rijeka
Za garažu
povoljno JUG
Najvrijednija strana kuće, strme zrake sunca ljeti, duboko osunčanje zimi, Vrlo dobro • T3"
za zaštitu od sunca markize, veliki prepust krova
—> s. 177
© Povoljni i nepovoljni poožaji na
obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito
orijentiranim ulicama

Pogodni predjeli za stanovanje
Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i
jugu naših gradova, jer vjetar najčešće puše s juga do zapada,
odnosno jugozapada, donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i
gradski smog prema sjeveru i istoku. Ti bi krajevi dakle bili neprik-
ladni za stanovanje, već su prihvatljivi za industriju. U brdovitim
predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute, jer sunčane
južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotli-
ni upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće.
Zemljišta na padinama brda
Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Može se dovesti
neposredno do kuće, garaža može biti uz kuću, brdske vode prih-
vaća sustav odvodnje ceste. Vrt leži mirno, orijentiran prema
sunčanoj strani i dolini, okružen drugim vrtovima -»(?). Ako je kuća
iznad ceste, nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. Iza kuće
najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betoni-
rani jarci za prihvat brdskih voda.
Zemljište uz vodu
Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca
i magle; bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom pre-
ma jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7).
smjestiti što dalje od ulice, usprkos povećanim troškovima prilaznog
puta, kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). Takva su
zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno
izgledaju. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever - jug -»(2), bolji
je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na is-
točnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zak-
lanjaju nisko istočno sunce, što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok
- zapad -»(2) i (§). Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce,
mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta, s terasom od
istoka do juga. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je
moguće međusobno pomaknuti, kako bi svi imali sunce s juga i slo-
bodan pogled s terase ->(2), po mogućnosti smjestiti kuću uz
stražnju među ->(T). To su pogodni položaji kad su ulice različito
usmjerene -»(§).
Osiguranje od zagađivanja, slobodan pogled
Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta iz-
građena na južnoj strani. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome
prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti.

Položaj prema ulici Položaj prostorija

Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na
međama), zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije, jer su tada
sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom
prema ulici - » © . Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na
suprotnoj strani od ulice, mirno je oko njih i osunčane su (istok - jug
- zapad), s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T)- Najčešće su
zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća, tako da
lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do
međe. Ako je zemljište šire, treba višak iskoristiti na zaštićenoj
sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora, terasa i balkona
- > Q i (2). Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice, treba zgradu
Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba
okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani, a gospodarske prostorije pre-
ma ulici -»(3). Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vri-
jeme kad se najviše koriste - » s . 175. Uz pomoć sunčevih tablica -»
s. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog
sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu, pa čak i mjesto u sobi, odnos-
no kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju
odmaknuti od susjednih građevina, stabala i si.
Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. Općenito u Njemačkoj
nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad; povol-
jan položaj stana: jug do jugoistok. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do
sjeveroistoka -» @.

271
 GRADNJA STANOVA

Tipovi zgrada s Slobodnostojeća Dvojna zgrada Kuća u nizu, kuća

pripadnim jednoobiteljska s vrtom
parcelama zgrada

T ,
I
— I — .

01
0
Ali •I *
S D •i .-
tc I
15
1 Minimalna širina fronte m 13,5 1 (13,5)- 5,5 I 7,5

o Minimalna dubina parcele m 22 20 20 20 18,5 17,5 24

poželjna dubina (25) (25) (25) (25) (25) (20) (26)

440 400 300 260 250 262 130

3 Minimalna veličina parcele m2 1
(236)
(500) (500) (375) (325) (338) I (300) (143)

a Dostatna površina za garažu ili m2 (30)

parkirno mjesto

Površina parcele m2 440 400 300 260 250 | 262 160 165 , 188
5 = neto površina za izgradnju (4 + 5)
(500) (500) (375) (325) (338)
I (266)
(330) (173)

I
5 Uobičajeni broj punih etaža 1 | 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 2

I I
7 Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 150 | 160 150 I 160 150 | 150 130 | 130 | 150

I I
0 Odnos izgrađene površine prema površini 0,34 I 0,4 0,5 ^ 0,62 0,6 I 0,57 0,8 i 0,78 i 0,79
0 parcele (GFZ) za proračun (0,3) i (0,32) (0,4) | (0,5) (0,45) | (0,45) (0,75) | I
i
n Maksimalni dopušteni G F Z " 0,5 0.5 | 0,8 (0,5)—0,8 I 0,6 0,8
Maksimalni dopušteni GRZ" 0,4 0,4 0,4 | 0,6 0,4

1 0 Prosječni broj stanara EW/WE 3,5 3,5 3,5 3,5

I
Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno 33 | 38 40 ¡ 38 62 | 60 I 53
22 | 25
Dopušteno variranje 26-38 29-40 50-62
20-25
133
Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno 77 ¡ 88 116 133 140 ^ 217 J ^ 2 1 0 J _ 186
—
' D"opušteno variranje 70-90 90-130 100-140 170-210
I I I
_ Prosječno WE/ha 24 | 28 42
17 | 18 28 | 28
" Bruto gustoća naseljenosti""
I I I
* Bez garaže na parceli
Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19,20
*** Razlika između neto i bruto površine za
stambenu izgradnju 20 -

Buka, prljavština,
zasjenjenje, okolina

Klimatski utjecaji
vjetar, kiša, hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada do- Susjedna zgrada
građena s jedne strane s obje strane

Kontakt s okolinom, pogled

Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije

(2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo

Širina, skučenost

Stambeni vrt

Pogled Oblik parcele . Susjed,

C < = P ^
zasjenjenje susjedna
zgrada

Topografija, vegetacija
Prednji vrt
Ulica
ÉSÉ
Ulica

Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana, raspored prostorija

(vT) Odnos stambene zgrade i parcele
(funkcionalna područja)

272
 Pretežno
korištenje prostorija
Prostorija za boravak
Blagovaonica /
mjesto za blagovanje
GRAĐENJE STANOVA
Pretežno vrijeme -> W
boravka,
poželjno osunčanje Određivanje položaja zgrada na
situacijskom planu, mogućnost
otvaranja gradilišta, te međusob-
Od podneva do večeri
ni odnosi stvaraju preduvjete za
približno jednoliko osunčanje ti-
jekom dana.
Dužnost je arhitektonskog pro-
jekta da organizacijom tlocrta
postigne poželjno osunčanje po-
Od jutra do večeri jedinih skupina prostorija.

(5) Orijentacija stambenih prostorija

Dječja soba Od podneva do večeri

A - 1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi

0 B - 2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do

kraja jeseni
Spavaća soba Noću
Poželjno jutarnje sunce
C - 3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu

© Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz

godišnja doba

Hi
b
h h
Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije, susjednih zgrada, ulica, trgova ili krajoli-
ka zahtijevaju - u prvom redu oblikovno - prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće.

(?) U seoskom okruženju U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku

Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika

A ,

Krov na 2 vode Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi

(?) Ravničarski krajolik

(9) Valoviti teren, položaji na kosini

s 4-

Nepovoljno Povoljno

Strm nagib terena

273
Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA
- » OD

0 Dvojne kuće

najčešće tipizirane dimenzije

prema jednakim ili neznatno
promijenjenim tipovima kuća,
katkada kao individualni projek-
ti, rjeđe kao zbroj individualno
projektiranih polovica kuća,
otvoreno građenje, uobičajeno
1 1/2 SD I SD
garaže ili natkrivena parkirna
mjesta na privatnom zemljištu
(sa strane prema međi).

( 2 ) Kuće u lančanom nizu .

najčešće kao jedinstvena kon-
cepcija projekta (tipska rješen-
ja), rjeđe kao zbroj individualnih
ISD 1 1/2 PD 1 1/2 SD projekata (najčešće je potrebno
0 Dvojna kuća oblikovno usklađivanje odnosno
utvrđivanje zajedničkih osno-
va). Građenje je otvorenog (na-
jviše 50 m) ili zatvorenog tipa,
moguća prihvatljiva gustoća uz
fvH f ? visoku kakvoću stanovanja.
Garaže/parkirna mjesta na pri-
vatnom zemljištu ili na zajed-
ničkoj parceli.
1 1/2 FD 1 1/2 PD II FD

(2) Kuća u lančanom nizu ( 3 ) Atrijske kuće

kao individualni projekti (potre-

bno oblikovno usklađivanje odno-
sno utvrđivanje osnovnih uvjeta)
ili tipska rješenja s jednakim ili
neznatno promijenjenim tipovima
kuća, otvoreno ili zatvoreno gra-
đenje, moguća znatna gustoća
I FD
uz dobru kakvoću stanovanja.
I FD
Garaže / parkirna mjesta na pri-
(?) Atrijske kuće vatnom zemljištu ili zajedničkoj
parceli.

0 Kuće u nizu

zajedničko građevinsko obliko-

vanje kao niz jednakih ili uskla-
đenih varijanti tipova kuća, otvo-
reno ili zatvoreno građenje, mo-
guća visoka gustoća uz dobru
kakvoću stanovanja, posebno
ekonomičan oblik kuće. Garaže /
parkirna mjesta pretežno na za-
jedničkoj parceli.

( 5 ) Gradske kuće

zajedničko građevinsko obliko-

vanje niza jednakih ili usklađenih
varijanti tipova kuća ili niza indi-
vidualno projektiranih kuća
(potrebno oblikovno usklađivan-
je odnosno utvrđivanje osnovnih
uvjeta), zatvoreno građenje,
moguća visoka gustoća uz do-
! FD II 1/2 PD
bru kakvoću stanovanja. Garaže
A - glavni stan B - stan za poslugu Legenda:
/ parkirna mjesta na privatnom
1; 1 1/2 broj etaža
S D krov na dvije vode zemljištu, na ulici ili na zajed-
P D krov s lomom sljemena
(5) Gradske kuće F D ravni krov
ničkoj parceli.

274
 GRAĐENJE STANOVA
->PP

FFT3" Dvojne kuće:

V T FD
široka sloboda u oblikovanju
tlocrta i zadovoljavajuća sposob-
Ali
nost prilagođavanja glede osun-
čanja. Često jednaki ili beznača-
Ulica I j ] jno različiti tipovi kuće. Javlja se i
L_
kao individualni projekt, rjeđe kao
N

4mifi kombinacija zasebno projekti-

©
t Dvojne kuće
EG Prizemlje
Presjeci
ranih polovica kuće. Garaže ili
parkirna mjesta često su sa strane
prema međi. Minimalna veličina
jedne parcele 375 m 2 .-»(T)
FD

l Kuće u lančanom nizu:

V,
Kolektivno oblikovana izgradn-
4
ja, jedinstvena koncepcija tlocr-

[ML ta i arhitektonskog oblikovanja.

Zadovoljavajuća mogućnost pri-
lagođavanja uvjetima osunčan-
ja. Preporučljiv način građenja
1 • 11
jer je moguća povoljna gustoća
I— -L J X
| 10,00—| WA uz visoku kakvoću stanovanja.
Moguće je otvaranje građevin-
Prizemlje Kat
Presjeci skog zemljišta uz uštedu prosto-
(2) Kuće u lančanom nizu
ra i troškova. Minimalna veličina
FD
parcele 225 m 2 - » ( 2 ) .
m.

E Atrijske kuće:
Moguće kao zbroj individualnih
urar projekata ili kao kolektivno
2 građevinsko oblikovanje. Slo-
li
bodno oblikovanje tlocrta. Zahti-
18-22° jeva se jedinstveno oblikovanje
-12,50-
krovova, izbor materijala,
rješenje detalja i izbor boja.
Prizemlje Kat Presjeci Visoka gustoća uz dobru
kakvoću stanovanja. Minimalna
veličina parcele 270 m 2 /kuća.
garaže/parkirna mjesta na pri-
vatnom zemljištu ili zajedničkoj
parceli -»(3).

Kuće u nizu:
Jedinstveno oblikovanje tlocrta i
izgradnje. Prilagodljivost glede
osunčanja ograničena (rješenja
N Ulica tlocrta moraju biti usmjerena
TWIV!' prema povoljnom osunčanju).
Kuća u nizu je, uz dobru kakvo-
ću stanovanja, najekonomičniji
I Tt L.I
_L oblik kuće s vrtom - » © .
Prizemlje (EG)
© Kuće u nizu
Kat (OG) Presjeci

Gradska kuća:
Zajednički građevinski oblik kao
nizanje jednakih ili usklađenih
varijanti tipova kuća ~>
(I).

p
r o s . z a boravak
fc.V.V.^ 1 2 3 6 Glavna

Skica izgradnje spavanje

iffl^
© Gradska kuća W M Nusprostorije < 3 "

275
 STAMBENE ZGRADE U NIZU

Potkrovlje
Potkrovlje / stan za poslugu

-v i 11^ u Prizemlje __

K Xj
M

Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. H. Leonhardt i E. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. Kulka

Kuća u nizu 1. kat i stube za stan za

__ Prizemlje varijanta Varijanta
poslugu u potkrovlju
(3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. K. i B. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Kulka/Neufert

Potkrovlje
U Balkoni]
Kat 1 t

(¿) Kuće u nizu. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Disch

Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu

Arh. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f )

Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>®

276
 DVOJNE STAMBENE ZGRADE

Prizemlje
^^^ Smočnica ^ ' Prizemlje
/ CD Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ^ v o i n a s t a r r | bena
ena zgrada
zgradi
podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§)

Prizemlje Prizemlje

T " [Kat
Dv
t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom
' spriieda * V—' sa strane

Prizemlje Kat

V (¿) Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Arh. L. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase

Rad. Gospodarsfl
prostorija m

Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem

Arh. R. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada, suteren (l2) Prizemlje

277

u ® Prizemlje -» © V®
Arh. Kuhn, Boskamp i partneri,
f- Kuća s vrtnim dvorištem i direktno
* dostupnom slobodnom površinom
STAMBENE ZGRADE
ATRIJSKE KUĆE
Unutarnjim dvorištima stvaraju
se otvoreni prostori koji su zak-
lonjeni od trećih osoba. Tako se
i jako duboki tlocrti mogu osvi-
jetliti - > ( ? ) - ®
Izgrađeno vrtno dvorište, prem-
da na relativno malim parcela-
ma, jamči visoku kakvoću
Podrumska etaža Prizemlje,
180 m 2 stamb. površine stanovanja, usporedi li se sa slo-
bodno stojećim zgradama, prije
Arh. A. Hennig ^ © Arh. Schwingen i Wermuth
svega zato što su zaklonjeni
otvoreni prostori.
U drugom slučaju, kad se za vrt
i dvorište zahtijevaju velike
površine, moraju unutarnja
dvorišta biti što je moguće ma-
nja, kako se ne bi ometalo ob-
likovanje tlocrta -»(T> + (n)
Stanovanje u vrtu zahtijeva rela-
tivno male slobodne površine,
dovoljna je veličina jedne sobe
Ulaz za dnevni boravak.
Arh. Latty i Tucker Arh. Ungers
Kuća s vrtnim i gospodarskim
Diferencirani slobodni prostori
v 2 / dvorištem

TT
Trti
Spavanje
| Vit

01
r= - T

Boravak
— - nr

Spav.

K Kupaonica Natkriveni hodnik

Arh. C. Papendick
Prizemlje s vrtnim dvorištem u
predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje

Ulaz

t<0 l r
a.

Kat
Spavanje

. __ Arh. Chambertin . _
twf Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima V © Dvoetažna atrijska kuća
Vi^ dvorištem V_V Arh. Bahlo, Kohnke, Stosberg i partneri

- F 3

Arh. Jacobs i Wiedemann

t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek

278
 STAMBENE ZGRADE

Op "p *-« t nP

itiinjalli

""jpiliitf—if-1
r
U Jelo
i1 Boravak u Rad Q
¡1
\ !!n -
4 - — - 1 -
i i
i Terasa i

I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh. Tissi u. Potz

Đ ^ o O Q

Spavaća
Kiipi-MP soba

ffB^ —

t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh. Heckrott

279
 STAMBENE ZGRADE
SA ZIMSKIM VRTOVIMA
Zimski vrtovi nisu jednostavno
staklene dogradnje, nego sustav
koji treba tehnički definirati. To je
u vezi s različitim oblicima ko-
rištenja, temeljem kojih se
određuju stakleni elementi, venti-
lacija i zasjenjenje, ako se želi da
sustav djeluje na zadovoljavajući
način. Zimski vrt je prijelazno po-
dručje između vanjske klime i
stambenog prostora. Staklenici
P © Prizemlje-» © - ® V>® Kat pr © Presjek -» ® - @ Arh.. Hellwig djeluju kao sunčani kolektori. U
najpovoljnijem slučaju može
ušteda energije iznositi oko 25%
ukupne potrebe. Važnija je korist
u tome što zimski vrt povećava
kakvoću stanovanja. Za ugod-
nost boravka u kući i radi uštede
M energije preporučuje se ugraditi
Balkon staklena vrata na prilazu u zims-
ki vrt, kako bi se oba područja
mogla termo-tehnički razdvojiti
-» 0 ~ ©

V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - ©

_ Q X |
Radna soba I

L r - f i
Grijanje

PL TTfT

Radij 2

f l
Podrumska etaža ® K a t - * ® - ® ® ) Presjek ® - ® Arh.. B. Cramer
© Prizemlje -» ®

Arh.. Gundogan

V @ Prizemlje

280
 STAMBENE ZGRADE

Arh. Luckmann

Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. B. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. M. + K. Simons

281
 STAMBENE ZGRADE
OBLIK KVADRATA, KOCKE I ŠATORA

Prizemlje

K
J\
V
Stambena zgrada kvadratičnog
tlocrta
4-
r Arh. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) - (

12 18 r 10
7
8
Dječja soba
Gosp. prostorija
9 Hobi
BSjnC w r
L]•
10
11
12
Zalihe
Grijanje
Garaža
13 Terasa
7 i
K
j
B 14
15
Terasa/jelo
Atelijer

1 1
Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini

rrs „

•
1 vV

| 1 I L-r 1 1—i
| 1 Predsoblje
2 Boravak
d ; n! °°
3 Kuhinja / bar za jelo
4 Blagovaonica
l 5 Kupaonica
• 2 •D r
c 6 Spavaća soba
-J -
U
• •

13
Terasa
Prizemlje

Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje

1 Garaža
2 Terasa
3 Ulaz
4 Blagovanje
5 Boravak
6 Radna soba I \
7 Kaljeva peć —

8 Dijete
9 Dijete
10 Roditelji
11 Kupaonica I I

Drvena stambena zgrada u obliku šatora

t*®
10) Poprečni presjek -> (f)-® Arh. J. Romberger

(12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Lederer

 DRVENE KUCE
EKOLOŠKO GRAĐENJE
Brvnara je prototip prirodnog, izvor-
nog, zdravog stanovanja. Taj način
građenja odgovara ekološkim, bio-
loškim i, ne zanemarivo, ekonomsk-
im potrebama mnogih naručitelja.
Upotrebljava se izabrana masivna
drvena građa i prirodni izolacijski
materijali kao što su pamuk, ovčja
vuna i pluto. Prirodni proizvodi poput
glinenog crijepa i biljne boje daju vi-
f / (T) Prizemlje Kemi kuća soki standard kakvoće. Garaže,
nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice
isporučuju se u skladu s kućom
-> ( 7 ) - (§). Za gradnju brvnare na-
jčešće se upotrebljavaju vrste drve-
ta koje sporo rastu na hladnom sje-
veru. Široki prepusti krova štite fa-
sade; uobičajena je neograničena
trajnost i niski troškovi održavanja.
Tako neke vrste ariša sadrže kiseli-
nu koja prirodno štiti drvo, pa je im-
pregnacija suvišna. Drvena se kuća
može zagrijati uz uštedu goriva. Is-
poručitelji nude različite sastave
vanjskih stijenki. Dvostruka stijena
2 Ulaz
sastoji se od dviju greda jednakih
Jk ( 3 ) Prizemlje V® Gruber: drvena kuća presjeka s izolacijom između njih.
Jednoslojna stijenka daje poslovič-
nu izvornost atmosfere u kući (kuća
od prirodnog drva). Investitor može
birati između rustikalnih oblica ili
pravokutno otesanih greda.
Mnoge drvene kuće mogu se pro-
jektirati prema željama naručitelja.
Interijer se najčešće može slobodno
oblikovati. Izbor vrste drveta (bor,
smreka, cedar) također se prepušta
naručitelju. Mnogi izvođači, uz struč-
no vodstvo majstora, nude da i sam
naručitelj sudjeluje u građenju,
počevši od grubih radova na posta-
vljanju konstrukcije do dovršenja zg-
t>© Prizemlje U® rade.

1 Ventilacija Kupaonice 13 Svježi zrak za kuću

2 Odzračivanje kroz prozore
3 Ventilator za prazni
prostor ispod poda
4 Prazni prostor
5 Vent. kanal kotla
6 Kanal za odvod zraka
7 Dovod zraka za kotao
8 Dovod zraka za kuhinje
Prizemlje Artv. Baker-Brown + McKay © Shema energetskog sustava
9 Kotao za grijanje
10 Dovod zraka
11 Odvod zraka od kotla
do prizemlja. Prilaz
za čišćenje.
12 Odvod zraka iz kup i VVC-a
13 Solidni kotao za grijanje
14 Dovod zraka prema
otvorenom prostoru
(§)
16 Autom, zaklopac za
izbjegavanje pregrijavanja
17 Dobivena solama energija
za predgrijavanje zimskog vita
18 Zimski vrt
19 Dovod zraka iz praznog
prostora u zimski vit
20 Pod akumulira toplinu koja nastaje
uslijed topline vanjskog zraka i
pradgrijava zrak koji se uvodi
u zimski vrt

283
 STAMBENE ZGRADE

t* © Prizemlje (D - @

^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.. P Neufert

U ® Prizemlje -> (§) - (?) t"© Podrumska etaža

k ® t^ ® Uzdužni presjek Arh.. F Kuhnis

Ulaz -H

I? (?) Prizemlje Arh. L. Neff

® Suteren (o)

284
 STAMBENE ZGRADE
NA PADINI

^ © Prizemlje - kuća na padini \2) V ® Suteren ©

t^ (5) Prizemlje - kuća uz kamenolom - * (?) — (5) V ® Suteren © Arh . L. Neff

•o .

v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - ©

V®

đgmmamammmmmm. I

Prizemlje

1rl
bpavaca i
soba \ ^
0
a
1 1«

u ® Podrum @ Arh.. v.d.Valentyn

285
 STAMBENE ZGRADE
VELIKE
Kolni prilaz ^ ^
rrrrTT:

Stambena zgrada jednog arhitekta. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoć-

| /tn ni ulaz, radna soba između ateljea i dvorane za boravak. Daljnje crtaonice sa
r sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. Trakt spavaćih soba je zaštita stambe- t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). Mj. 1:500 Arh. autor
nog vrta od vjetra i pogleda, otvoren prema istoku. Natkriveno mjesto za sje-
denje na otvorenom dobiva sunce sa zapada.
Arh.. autor.

Stambena zgrada u Beverly Hillsu, California. Mj. 1:500 Arh.. R. Neutra

288
 STAMBENE ZGRADE
MEĐUNARODNI PRIMJERI
iV

t " © 2. kat-* (2)

P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD - * ©

t * © 1. kat - * ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh.. R. Meier

Kuća u Kaliforniji

Ostava

Ulaz

Perioni
Arh.. R. Kappe, Los Angeles J Arh.. L.Neff
2. k a t - * ® - ® Podrumska etaža - * © - ® Prizemna kuća u SAD - * ©

ifflEr-

Vrt

Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh.. Bilt Modem ^3) Suteren Arch.. M. Breuer

289
 STAMBENE ZGRADE

Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ®

290
 VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE
Blokovska izgradnja ©
Zatvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao jedinstveni objekt ili niz po-
jedinačnih zgrada. Moguća velika gustoća. Vanjske i unutarnje pro-
storije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati.
Linijska izgradnja @
Otvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao grupiranje istih ili varijantnih
tipova kuća, ili zgrada različitih koncepcija. Između vanjskih i unu-
tarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene.
(1) 2-4 stana Galerija Izgradnja u diskovima ©
na etaži
Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke, bez raz-
0 Blokovska izgradnja
likovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. Oblikovanje prostorija
može se samo naznačiti.
0 Izgradnja velikih blokova ©
Proširenje i povezivanje zgrada - diskova u velike cjeline, izgradnja
poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. Razliko-
vanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići.
"Točkasta" izgradnja ©
JI Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru od-
•o nosno na površini; te nema mogućnosti diferenciranja prostorija.
Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim)
$ m o ^
strukturama zgrada.
2-4 stana Galerija
@ n a etaži
Linijska izgradnja
Cb
U

1 Jelo
2 Boravak
3 Kupaonica/WC
4 Roditelji
2-4 stana Galerija Unutrašnji 5 Dječja soba
na
etaži hodnik cp
( 3 ) Izgradnja u diskovima (§) Stambena zgrada Augsburg -» © - © Arh.. E.C. Miiller

3-4 stana Galerija Unutra

_ n a etaži hodnik
{4) Izgradnja velikih blokova (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — ©

<5>
1 Jelo
2 Boravak
3 Spavaća s.
4 Dječja soba
5 Kuhinja
6 Kupaonica

"Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana - > © Arh.. W. Iron

291
 Legenda:

1. Boravak
2. Kuhinja
3. Spavaća soba
4. Hodnik
5. Kupaonica
6. Dječja soba
7. Ostava
8. Balkon
9. Jelo
10. Predsoblje
11. Ulaz
12. Roditelji

a Etaža s dva stana sa stubištem

K (5) unutar zgrade Etaža s dva četverosobna stana
Arh.. Diener i partneri

© Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana, 2 tro- i 1 dvosobni

® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh.. L. Neff

Etaža sa četiri stana

(© Etaža sa četiri stana, 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch.. Peichl (14) Arh.. Neufert/Mittmann/Graf

292
 SOCIJALNI STANOVI
ZA IZNAJMLJIVANJE
Zgrade za više obitelji, s obzirom na
oblik tlocrta, broj stanova najednom
stubištu i katu te s obzirom na način
korištenja interijera, treba oblikovati
tako da budu pregledne i komunika-
tivne. Potrebe invalida, starijih oso-
ba, samaca, žena i djece treba prih-
vatiti s razumijevanjem. U prizemlju
treba projektirati stanove bez zapre-
ka (DIN 18025). Treba držati veliči-
ne stana u sljedećim granicama:
Prema broju osoba:
1 soba, kuhinja, nusprostorije
> 35 m2 < 45 m2
2 sobe, kuhinja, nusprostorije
< 60 m2 (65 m2)
3 sobe, kuhinja, nusprostorije
< 77 m2 (82 m2)
4 sobe, kuhinja, nusprostorije
< 92 m2 (98 m2)
5 sobe, kuhinja, nusprostorije
<107 m2
Dnevna soba > 18 m 2 , s prostorom
za jelo > 20 m2 Jelo i spavanje ne
spadaju u istu prostoriju. Veličine
stanova smiju se u iznimnim sluča-
jevima povećati za 7 m2. To se pre-
koračenje ne preporučuje.

Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh.. Neufert/Mittmann/Graf

293
 PROJEKTNO RJEŠENJE ETAŽE
4 4
<o u>
—T r g l Tip zgrade s jednim stanom na etaži -> 0 Rješenje sa samo jed-
U - T
to
T
cvj nim stanom po etaži nije ekonomično. Uobičajeno je ograničenje na
4 kata ako nema dizala. Osnovni oblik gradske kuće.
N ¡¿M Tip zgrade s dva stana na etaži (2) ima uravnotežena obilježja

I
A
I 8-10—|
kakvoće stanovanja i ekonomičnosti. Uz dobro rješenje osunčanja,

1 1 Boravak
moguća su raznolika rješenja tlocrta. Mogu se smjestiti stanovi istog
ili različitog broja soba. Vertikalni promet u zgradi do 4 kata treba biti
2 Mjesto za jelo stubištem, za 5 ili više katova potrebno je dizalo. Za stambene
3 Kuhinja Presjeci
4 Spavaća soba prostorije na visini iznad 22 m od terena vrijede propisi za visoke
5 Kupaonica -r*
zgrade.
0 Tip zgrade s jednim stanom na etaži; osnovni oblik "gradske kuće" Tip zgrade s tri stana na etaži -> (3) nudi povoljnu kombinaciju
kakvoće stanovanja i ekonomičnosti. Pogodan za zgrade na uglu.
Na etaži mogu biti dvosobni, trosobni ili četverosobni stanovi.
Tip zgrade s četiri stana na etaži (4) Uz odgovarajuće obliko-
vanje tlocrta treba biti zadovoljavajuća kombinacija kakvoće stano-
vanja i ekonomičnosti. Moguća su različita rješenja stanova po
etažama.
Neboderi -> (5) Raščlanjenost tlocrta određuje plastičnost cijele
zgrade. Snažna razvedenost konture ističe vertikale, dojam vitke,
visoke zgrade -> ( f ) c .

Legenda:

ulaz u z r
I I I boravljenja < 9 adu
Osnovna
• spavanja orijentacija
Nusprostorije Sekundarna orijentacija

(?) Tip zgrade s dva stana na etaži

>T
Dva stana Četiri stana

0 Varijante tlocrta

I-12-15H

(3) Tip zgrade s tri stana na etaži

M2-15H

h- 12-13 H

(4) Tip zgrade s četiri stana na etaži (7) Stanovanje - četiri stana Varijanta: ured / ordinacija

V ( § ) Stambeni neboder Arh . S. Pogadel

294
 GALERIJSKE STAMBENE ZGRADE
A D
Unutrašnji hodnik
Umjesto kroz glavni prilaz sa stubišta, u galerijskim se stambenim
zgradama ulazi u stanove iz horizontalnih hodnika koji su jednom ili
više vertikalnih veza povezani međusobno i s glavnim ulazom. Ako
se hodnik nalazi u unutrašnjosti zgrade, taj se tip naziva zgradom s
M
Vanjski hodnik
unutarnjim hodnikom ->(T).
A. Ako je prostor za stanovanje u jednoj razini stanovi su jednostra-
no orijentirani. Zbog toga se nastoji stanove projektirati na dvije ili
K više etaža ->(3).
Kod zgrada s vanjskim hodnikom horizontalni se ulazi u stanove
nalaze na duljoj vanjskoj strani kuće 0 .
© Vertikalni sustavi komunikacija B. Otvoreni je hodnik u srednjoeuropskim klimatskim okolnostima
problematičan - > © , a osim toga se uz vanjski hodnik mogu smje-
Boravak Gal« rija stiti samo sporedne prostorije -» (?). Znatno je povoljnije ako se
Spavanje f stan nalazi u dvije ili više etaža ->©-(7).

i 1 1 Apartmani i jednosobni stanovi projektiraju se samo u jednoj etaži

- » © Rasporedom stana u više etaža mogu se odnosi funkcija vrlo
„Spavanje X , povoljno riješiti. Ako su etaže pomaknute samo za pola visine, po-
Boravak W
Spavanje^ l / \ stoje izvrsni preduvjeti za funkcionalno povezivanje u sve tri dimen-
Boravak/ zije - » ©
Mogućnosti varijacija znatno se proširuju ako stan po cijeloj dubini
zgrade nije jednako širok nego se preklapa sa susjednim stanom.
^DUIdVčđK^ Za vertikalno opsluživanje postoje stubišta, dizala i instalacijska
SiJsIN
Gali rija Pr eds. okna. Razlikuju se ugrađene, dograđene i slobodno stojeće verti-
v
kalne komunikacije - > Q .
Spavanje A
Horizontalne komunikacije treba smjestiti u što manji broj etaža, jer se
time poboljšava odnos obujma zgrade i stambene površine -»(3).
(2) Mogućnosti prilaza iz hodnika Horizontalne komunikacije u svakoj drugoj etaži omogućuju pogo-
dan smještaj velikih stanova u različite etaže, u kombinaciji s malim
stanovima u etaži hodnika. Dobra se rješenja mogu postići naizmje-
ničnim položajem vanjskih hodnika. Zrcalno simetričnim rasporedom
garsonijera i odgovarajućim smještajem višeetažnih stanova može
se ograničiti broj horizontalnih komunikacija.

Sistemski presjeci pojedinih mogućnosti prilaza iz hodnika (unutrašnji hodnik)

w •1 oo
n 11
roya
m pit. 22
n0
1 '

(J) Zgrada s galerijom, stanovi sa smaknutim etažama Arh . Hirsch p* © Potkrovlje

Stubište locirano ispred galerije. Kuhinja osvijetljena i ventilirana preko I ode.

Arh.. Seitz Kat-» (6)

295
 a - x —h u h hx-H a - x 4xH TERASASTE KUCE

Strme padine navode na građenje tera-

T sastih kuća. Kut smicanja (odnos visine
— t —l hc
1 etaže prema dubini terase) = prosječni
a = smicanje
ha = visina oka nagib padine > 8° - 40° Dubina terase >
hc = visina etaže
ht = visina korita 3,20 m, najčešća orijentacija prema ju-
x = dubina korita
(T) Zaštita od pogleda na terase t = dubina terase gu, zaklonjeno od tuđih pogleda i sa slo-
bodnim vidikom - » ( ? ) - (§) Tlocrti i
presjeci - » ( § ) - © Neki su gradovi
za to donijeli posebne propise. Terasaste
kuće nude ispred stanova slobodni pro-
stor za odmor, rad i igru djece kao prize-
mni stan s vrtom. Ozelenjavanje parap-
etnih ograda podiže kakvoću stanovanja
-> ( j ) - ( j j ) Prednosti velikih otvorenih
© Djelomično uvlačenje terasa
u tijelo zgrade
/'gN Uvlačenje kod dvo-
etažnih stanova
fT") Slobodne površine kod
razvedenih oblika tlocrta
Uvlačenje terasa kod
zgrada oblika slova L terasa je da potiču izgradnju terasastih
kuća i na ravnom terenu. Tako nastali pro-
stori u donjim etažama koriste se za opće
zajedničke sadržaje -> ® - Veliki
zatvoreni prostori također potiču tera-
(ha - ht) sastu izgradnju iznad njih -> @ Tera-
sasti oblik može biti jednostran, dvo-
stran i višestran. Terase se mogu dobiti
smicanjem jednako dubokih stambenih
jedinica (§) ili smanjivanjem dubine
stana odozdo prema gore

(ha - ht)
Dubina korita x

Potrebna dubina korita, ako se želi

onemogućiti pogled s gornje terase na
donju, ovisi o visini etaže i odnosu smi-
canja etaža. Još se povoljniji uvjeti
postižu ako je terasa djelomično uvu-
čena u korpus zgrade - > ( 4 ) , ( f ) .

© Presjek uz -> (§)

1. kat terasaste kuće na ravnom terenu Presjek kroz kongresni centar -» QP i-> s. 470 + s. 471
Arh.. Buddeberg Projektant: E. Gisel

296
 _95—|
• 1 1.42 —I5
I 1.90-
Alg
T
o
Ležaji SKLONISTA
- » m
r>
Dva sjedišta Tri sjedišt^. |upa ^etiri sjedišta
Građenje velikih skloništa u Njemačkoj je dobrovoljno, a u nekim
i"
AtS •ST1
1,90 5 zemljama obveza, npr. u Švedskoj, Švicarskoj. Ako je više-namjens-
m ko, prednost je na strani civilne upotrebe.
to
+ Kućna skloništa: za sve vrste stambenih zgrada za 7 - 50 osoba (pri-
|—95 —I t—1,425—I I 1.90 in
Četiri sjedišta Sest sjedišta Osam sjedišta + vatna skloništa).
Dvostruka klupa sa Alg Predviđaju se za uredske zgrade, škole, bolnice, stambene zgrade
tIO i radionice.
o
Javna skloništa: srednja veličina: 51 - 2 9 9 osoba
4 velika skloništa: 300-3000 osoba
Alg Klupe
-1,90 1,90- velika skloništa u podzemnoj željeznici
Ležaj (3-struki) Dvostruki ležaj (3-struki)
i podzemnim garažama do 4000 osoba
(T) Vanjske mjere i smještaj sjedišta i ležaja s. 288 ©
Predviđena su za prolaznike u javnom prometu i korisnike promet-
nih sredstava (potrebni su termodinamički atesti za odavanje i od-
vođenje topline).
Skloništa za zbrinjavanje kulturnih dobara. Građevinsko - tehnički
propisi razlikuju osnovnu i pojačanu zaštitu.
a) Osnovna zaštita:
zaštita od ruševina (statičko opterećenje), zaštita od požara,
zaštita od kemijskog oružja (filtri za zrak), od radioaktivnih obo-
rina (fali - out), za dugotrajno zadržavanje (pripremljene zalihe).
1 Ulazni prostor + zahod = 2 . j 0 m« b) Pojačana zaštita dodatno uz a):
2 Prostor za boravak = 6,0 m 2 zaštita od zračnog udara (dinamičko opterećenje), radioaktivno
3 Ventilacija = 1,3 m 2
4 Prostorija za filtre = 1,5 m 2 početno djelovanje (kratkotrajno).
Kućna skloništa su autonomni, hermetički zatvoreni dijelovi građe-
© O s n o v n a zaštita kućno sklonište
za manje od 8 osoba = 17, 2 m 2 ® 10 osoba, izgrađena površina
28,3 m 2
~• 2!
vine koji se drže pod ključem: prostorije za boravak, nusprostorije,
prostor za filtre i izlaz za nuždu.
Uređaji za ventilaciju, opskrbu i sanitetske zahvate moraju biti u na-
1 Zaštićeni ulaz
jkraćem vremenu dostupni. Zalihe za 14 dana. Položaj u neposred-
2 Prostor za boravak noj blizini pripadnih stanova. Komunikacije između ulaza u skloniš-
3 Suhi zahod te i stanova = 150 m. Sklonište za £ 7 osoba. = 6 m2 tlocrta i = 14
4 aoregat za ventilaciju
6 Prostorija za filtre m3 obujma. Za svaku daljnju osobu do = 25 treba tlocrtnu površinu
6 Prilaz osiguran od ruševina povećati za 0,50 m2 i obujam za 1,40 m3. Najmanje jedan suhi zah-
od za = 12 osoba, a dva ako je predviđeno do 25 osoba.
Svijetla visina prostorije = 2,30 m, iznad trokatnih ležaja 1,70 m, iz-
nad dvokatnih ležaja 2,00 m, iznad površina za kretanje 1,50 m.
Oblikovanje: tlocrt i presjek su proizvoljni. Kod pravokutnog tlocrta
ne smije se prekoračiti odnos stranica 2:1. Pri oblikovanju treba vo-
diti računa o mirnodopskom korištenju, npr. praonica rublja, prosto-
rija za igru i hobi, ostava za bicikle i si., pod uvjetom da se može u
kratkom vremenu isprazniti.
Materijal: beton za konstrukcijske dijelove = B25 DIN 1045
(J) Kućno sklonište za 50 osoba = 50 m

_CT 0 1

= 1/3 odn. 1/4 visine do strehe

Izlaz za nuždu

Presjek

Tlocrt Tlocr1
Presjek
Horizontalni izlaz za nuždu
© (shematski primjer)
Vertikalni izlaz za nuždu
(shematski primjer)

Skeletna
konstrukcija
s ispunom

f j Sklo-lfj
—HM nište H [

Korištenje za civilnu zaštitu -> ©

297
 SKLONISTA

Velika skloništa treba izvesti kao autonomne građevine koje se

mogu hermetički zatvoriti i zaključati. Veliko sklonište obuhvaća ulaz
Područje zgrade s kontroliranim prolazom, prostor za nadzor i skladište, prostoriju za

r p
boravak s odjelom za bolesnike, površine za zalihu vode, zahode,
- Područje zgrade
pomoćnu kuhinju i prostoriju za tehničke uređaje i opremu. Ispod
P. p, P, skloništa treba izvesti jamu za otpadnu vodu. Kapacitet ne treba biti

'-3 E-
i i » 4 »• i i l } u
manji od 300 osoba, a za višekatno sklonište ne veći od 3000 oso-
EZ O -3 fcPha
ba. Neposredno jedno pokraj ili iznad drugoga smiju biti samo dva
Z a više od pet punih etaža Do pet punih etaža velika skloništa, ukupnog kapaciteta do 5000 osoba.

©
Br. mjesta u skloništu 51...80 81... 149 150...180 181...240 241...299
Dopunsko statičko opterećenje za opterećenje ruševinama
m2 m2 m2 m2 m2
Opterećenje ruševinama: utjecaj ruševina koje padaju treba uzeti u obzir kao dodatno
statičko opterećenje
15 kN/rrr = 10 kN/m2 Prostorija za boravak1' 51... 80 81...149 150...180 181...240 241...299
Pv
Ph. 10 kN/m2 = 10 kN/m2 od toga
Za pijesak i šljunak Pha = 6,75 kN/m 2
= 4,50 kN/m2 Prostor za bolesnike2' 3,8...6 6...11 11...13,5 13,5...18 18..22,5
2
Za glinu srednje konzistencije Pha = 9 kN/m = 6 kN/m2 Priručna kuhinja - - 5 5 5
2
Za ilovaču i glinu meke konzistencije p h a = 11,25 kN/m = 7,50 kN/m2 Ventilatori 3,5 7 10,5 14 17,5
Za sve vrste tla u podzemnoj vodi p h a = 15 kN/m2 = 10 kN/m2 Zaliha vode 1... 1,5 1,5...2,5 2,5..3 3. .4 4...5
Skladišni prostor 10 10 20 20 20
Toaletne prostorije 3,2 3,2...4,8 4,8...6,4 6,4...8 8...8,8

Jama za otpadnu vodu 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5

Prostor za filtre 4 8 12 16 20

Filtar za prašinu
(~ ovisno 0 3 3 3 3 3
konstrukciji)

Pješčani pred-
filtar (s 2 m 2...3 3...5,6 7,5...9 9...12 12.15
visine nasipa)

Kontrol. ulazni prostor 1,5 3 3 3 3

Legenda:
1 Kontrolirani ulazni prostor = 3,0 m 2 4 Zahodi = 2,01,5 m 2 1)
Međuvrijednosti treba linearno interpolirati; za svijetlu visinu prostorije ispod 2,50 m
2 Prostorije z a sjedenje = 2 , 1 6 , 6 m; 5 Ventilacijski prostori = 2,01,7 m 2 su minimalne površine veće
3 Prostorije z a ležanje = 2,13,4 m 6 Prostorije z a filtre = 2,03,0 m 2 2
> Međuvrijednosti treba linearno interpolirati

( 2 ) Shematski crtež: dva susjedna kućna skloništa za ukupno 100 osoba (5) Potrebni prostor (minimalne vrijednosti), neto površine

300 osoba 600 osoba 1000 osoba 2000 osoba 3000 osoba

2
Kontrolirani ulazni prostori 3 x 15 m 4 x 15 m2
2 x 4,5 m 2 2 x 9 m2 2 x 15 m2 ili 20 m2 + 15 m2 ili 2 x 20 m2
Prostori za boravak 600 m2 1200 m2 2000 m2 4000 m2 6000 m2
Prostorije za bolesnike 30 m2 60 m2 100 m2 200 m2 300 m2
Nadzorna prostorija (skladište) 10 m2 10 m2 10 m2 (+ 10 m2) 10 m2 (+ 20 m2) 10 m2 (+ 30 m2)
Toaletne prostorije 6,4 m2 12 m2 20 m2 40 m2 60 m2
Priručna kuhinja 10 m2 10 m2 10 m2 2 x 10 m2 3 x 10 m2
Strojarnica ventilacije i skladište filtara 20 m2 25 m2 30 m2 40 m2 60 m2
Pješčani predfiltar (nasip do 2 m) 11,5 m2 22,5 m2 37,5 m2 75 m2 112,5 m2
Rezervni agregat za struju - 15 m2 20 m2 20 m2
Skladište ulja - 7,5 m 2 10 m2 15 m2
Spremnik zalihe vode 4,2 m3 8,4 m3 14 m3 28 m3 42 m3
Jama za otpadnu vodu 1,0 m3 1,0 m3 2,0 m3 2,0 m3 2.0 m 3

(za međuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati)

(3) Potrebni prostori (minimalne veličine)

1000 osoba 2000 osoba 3000 osoba 4000 osoba

Kontrolirani ulazni prostori Kod svakog ulaza i izlaza po 1 x 10 m 2

Prostori za boravak 2000 m2 4000 m2 6000 m2 8000 m2
Prostorije za bolesnike 100 m2 200 m2 300 m2 400 m2
Nadzorna prostorija (skladište) 10 m2 + (10 m2) 10 m 2 + (20 m2) 10 m2 + (30 m2) 10 m2 + (40 m2)
Toaletne prostorije 20 m2 40 m2 60 m2 80 m2
Priručna kuhinja 10 m2 2 x 10 m 2 3 x 10 m2 4 x 10 m2
Strojarnica ventilacije i skladište filtara 30 m2 40 m2 60 m 2 70 m2
Pješčani predfiltar (nasip do 2 m) 37,5 m2 75 m2 112,5 m2 150 m2
Rezervni agregat za struju 15 m2 20 m2 20 m 2 25 m2
Skladište ulja 7,5 m2 10 m2 15 m2 20 m2
Spremnik zalihe vode 14 m3 28 m3 42 m 3 56 m3
Jama za otpadnu vodu 2 m3 2 m3 2 m3 2 m3

(za međuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati)

© Potrebni prostori (minimalne veličine) velikih skloništa u kombinaciji s podzemnim garažama i pod-
zemnom željeznicom

298
 SANACIJA STARIH ZGRADA

—>s. 299-303
Preneseno iz "Der Altbau"
Rau O. i Braune U., Leinfelden 1985

Sanacija, moderniziranje, pregradnja ili građevinsko proširenje

neke stare zgrade zahtijeva od projektanta drugačiji pristup nego
kad je u pitanju novogradnja.

Stare su zgrade najčešće pod zaštitom.

Snimak postojećeg stanja: Snimak postojećeg stanja: Preduvjet i osnova moderniziranja jest sustavno snimanje posto-
skica s mjerama skica tlocrta
jećeg stanja, pri čemu se svaki važniji element građevine i svaki de-
talj mora brižljivo ispitati - » ©

Snimanje stanja obavlja se najčešće u sljedećim fazama:

opći građevinski opis (zemljište, građevinska regulativa, odredbe i

zakoni, starost zgrade, povijesni dijelovi zgrade, povijesna obilježja
građevinskog oblikovanja, materijali koji su ugrađeni, namjena zg-
rade, konstrukcija i njene osobitosti, ostale karakteristike). Opis gra-
diva i standarda opremanja, tehnička opremljenost, korištenje poje-
dinih dijelova zgrade (stanovanje, obrt itd ), stanari, stanarina, po-
daci 0 financijskom stanju.

Snimanje stanja zgrade po pojedinim elementima (fasade, krov, stu-

Snimak postojećeg stanja Snimak postojećeg stanja:
nacrt u mjerilu tlocrt u mjerilu
bište, podrum, stanovi, radne prostorije, posebne prostorije), iz-
mjera dimenzija, nacrti postojećeg stanja.

Važna područja oštećenja: glave dimnjaka, začepljeni dimnjaci, oš-

tećena krovna konstrukcija (gljivice, insekti), truli vijenci i krovni ista-
ci, krovni i zidni priključci, odvodnja s krova. Nedostatak termo izo-
lacije i hidroizolacije, pukotine u zidovima, oštećenja konstrukcije,
truli drveni grednici, oštećena žbuka zidova i stropova, propusna fa-
sada. Oštećena drvena vrata i drveno stubište. Čelični stropni no-
sači (u podrumu) izjedeni hrđom, neizolirani podrumski zidovi.
Voda s padine

Grijanje i sanitarije neuporabivi. Glavni vodovi i kućni instalacijski

priključci oštećeni odnosno možda poddimenzionirani.
(5) Glavna oštećenja
Uspor vode

Izvire p o d z e m n a v o d a

Vjetar
Pljusak
Snijeg v

V o d a sa f a s a d e
O š t e ć e n i oluci
O t v o r e n a olučna
U g r o ž e n o mjesto
Spoj s t e r e n o m
Površinska v o d a

^g^ Glavna oštećenja od vode koja nije

pod tlakom
^y^ Glavna oštećenja od vode pod
tlakom © Naknadna horizontalna izolacija i
isušivanje u području podruma
Isušivanje injektiranjem

Podnožje
Žljeb od t a r a c a
na pijesku

j U J l i J I l ^
Skupljanje s u h e gline
ispod z g r a d a

Uglovi z g r a d e koji s e o d v a j a j u
;.v.;.v.v.v.;.vA Reška ispunjena mortom s
. v . v . v . v . v . v . v za raspodjelu opterećenja ^ Pukotina

SOT.CTWW,v.V.V.V.\V.V.Y
flri»
P r o v u č e n a drenaž^f
f f Sidrenje

J
Isušivanje iznutra kod djelomično
nepristupačnih vanjskih zidova
O Saniranje temelja s istakom prema
terenu
Naknadno ugrađena horizontalna
izolacija (razdvajanje zida) © Sidrenje ugla zgrade koji se
razdvaja

299
 SANACIJA STARIH ZGRADA
-»00

Vanjski zid, kanatni skelet

U izvornoj kanatnoj konstrukciji nije bilo metalnih dijelova, ni čavla
ni vijka. U pravilu se kanatna konstrukcija može sastaviti bez čelika
ili željeza, isključivo s drvenim dijelovima - > Q Za ispunu polja na-
jčešće se u sjevernoj Njemačkoj primjenjivala vidljiva opeka, a u
središnjim i južnim područjima glina. ->{Jg)
Polja od gline treba svakako zadržati, a oštećena popraviti.
Obrtničke, građevinsko - fizikalne i građevinsko - biološke prednosti
ispune od gline ne može zamijeniti ni jedan materijal. Još danas
nema zidne ispune koja bi se mogla preporučiti kao ekvivalent glini
->®.
Zidna ispuna ukrućuje kuću, što međutim proturječi konstrukcijskim
načelima kanatne gradnje, a lake ispune nemaju sposobnost aku-
muliranja.
Fasada kanatnih zidova zahtijeva redovito održavanje u obliku
sitnih popravaka.
Glavna mjesta oštećenja kod kanatne stijene:
završetak za bata, streha, oluk, olučne cijevi, krovni priključci, vlaga,
trulež, suha trulež, plijesan, gljivice, insekti, rastavljeni i otvoreni
drveni spojevi, prodor vode, priključci na prozorski parapet, susjed-
ne zgrade - > ( i )

( T ) Glavne točke oštećenja kod kanatne konstrukcije

Standardni sklop kanatne Nadomjestak praga u dva radna ko- Ugao pragova, novo usidren čeo-
(3) Ukrućenje ugla metalnim sidrom
konstrukcije raka nim vijcima
Drvena širina letve Mineralna vanjska žbuka Silikatna žbuka 15 m m
24/48 m m Lake ploče od drvene vune Mreža
Ventilacijski sloj (LDV) 25 m m LDV ploča 2 0 m m
Termoizolacija izolacijske ploče od Izolacijska ploča od
4 0 mm mineralnih vlakana 2 x 4 0 m m mineralne vune 8 0 mm
Stara vapnena žbuka Letve 24/48 m m L D V ploča 25 mm
Pleter od Gipskarton ploče ili Mreža (ne metalna)
hrastovog LDV ploče s trskom Vapnena žbuka
i vrbovog pruća Ožbukano
Unutarnja žbuka
(vapno)

sa zasjecima
© M o g u ć n o s t i uglovnog spoja kanat- Vanjska izolacija s jako difuzijskim
nih pragova (vlačno i tlačno opte-
rećenje)
© izolacijskim materijalom ispod ven-
tilirane obloge
© Novi kanatni skelet s jakom toplins-
kom izolacijom, iznutra obloženo ©Novi kanatni skelet, vidljiv izvana i
iznutra

Kanatni skelet vidljiv

iznutra i izvana
Mineralna vanjska žbuka
od kalcijevog silikata
Izolacijska ploča 6 0 m m
Nabačeni mort
P u n a opeka 5 2 m m
Vapnena žbuka
G u m e n a traka

še Dobro h š-15
Iznutra
Zidni sklop u novom kanatnom ske- Ispuna kanatnog skeleta: glina na

© letu s mineralnim izolacijskim ploča-

ma i opekom © pleteru, zid od lomljenog kamena,
zid od klinker opeke
Teoretski povoljna izvedba ispune
I z b j e g a v a n j e n e e s t e t s k i h prijelaza
kod popravljanja glinene i s p u n e

300

© Glavni izvori oštećenja u području krova
Krov od podrožnica
Jednostruka uspravna stolici
D v o s t r u k a uspravna stolica
s kosnicima
Trostruka uspravna stolica
s potpornom konstrukcijom
a n. i
Trostruka stolica s
kosnicima i n a d z i d o m
/ -
( O s n o v n e pravilno izvedene konstrukcije krova od podrožnica i rogova
Oštećena
streha
SANACIJA STARIH ZGRADA
Glava
dimnjaka
->QP
Područje krova:
Izvorna je funkcija krova zaštititi zgradu, pa je krov pojam za funk-
cioniranje kuće.
Krov je dio kuće koji je najizloženiji atmosferskim utjecajima. Neza-
pažena mala oštećenja dovode do velikih šteta.
Zbog toga treba održavanju krova posvetiti najveću pažnju. Bespri-
jekorno stanje krovišta i krovnog pokrivača jest osnova svakog
smislenog saniranja - > © i © .
Materijal za povijesne krovne konstrukcije u našim je krajevima
gotovo isključivo drvo.
Sve krovne konstrukcije koje su se primjenjivale zasnivaju se na
sustavu trokuta različitih načina izvedbe
Krov od rogova Način prijenosa sila je ovisno o konstrukciji različit. Poznavanje tog
Jednostruki krov o d rogova
načina temeljni je uvjet ispravne sanacije krova.
Opterećenje krova vlastitom težinom i snijegom nije mjerodavno, već
je najvažnije opterećenje vjetrom koji djeluje na velike krovne povr-
šine. Zbog toga je za stabilnost krova najvažnije postojanje i stanje
i—6.00 S kliještima vjetrovnih vezova. - > ®
Postojeći podovi u nepodrumljenim zgradama bez termoizolacije i
hidroizolacije - > ® .
Pri obnovi treba izvesti potpuno novi pod s obje izolacije -»(7)
a n A JL
i 8.00 1 S dvostrukim kliještima, i 8.00 -
i i i | stupcem i podvlakom
ff~" f t / t . i
U / i \
a ii jl a
i 10.00 1 t—1 i 10.00—i
l ^ O v S a u s p r a v n i m i k o s i m stupovi;
; • z a v i s n k s knrisna onterećpnis
D e f e k t n a z a t e g a , spuštanje s l j e m e n a
Popravak priključka kosnika umet-
© kom proteze od sintetičkog materi-
jala ili drvenim vezicama
® Uklanjanje pajanti dovodi do po-
maka krovišta pod pritiskom vjetra
K e r a m i k a u armiranoj
posteljici od morta
Uljeni papir
Termoizolacija - kruta - 6 0 m m
Hidroizolacija
odložna betonska ploča
© Stari pod od prirodnog kamena u
nepodrumljenom području © Obnova poda s termo- i hidroizola-
cijom na betonskoj podlozi
Presjek Pogled
Presjek Pogled
^g^ Pojačanje oslabljenja stropne ^g^ Pojačanje oslabljenja stropne
grede u polju grede u polju
301
 Ugurane daske na letvama
- Ispuna pijeskom SANACIJA STARIH ZGRADA
-»OD

Međukatne konstrukcije:
Nosač L
Letve L LDV-ploče Nekada su tesari prema iskustvu određivali dimenzije nosivih strop-
žbuke
nih greda. Pri tome se opterećenje najčešće prenosi poprečnim gre-
(termička izolacija drvenog grednika iznad
podruma) dama koje su poduprte jednom uzdužnom podvlakom ili s više njih.
r Izolacijski nasip U jednom starom građevinskom priručniku iz 1900.g. navodi se
# F — 1 odnos širine prema visini presjeka grede 5:7, kao podatak za oda-
r—Yv/ "
y
IL bir grede.
z
r c r Letve
í na elastičnim nosačima
" Ü L- Gipskarton poče 12,5 mm Pravilo: polovica dubine sobe u decimetrima = visini presjeka grede

© Poboljšanje akustično-tehničkih
uvjeta spuštenim stropom © Poboljšanje akustično-tehničkih
uvjeta stropa s glinenom ispunom
Gornji pod na Betonska Razdjelni
u centimetrima. Temeljem tog načina dimenzioniranja često su sta-
ri drveni grednici dobili značajne progibe, ali to nije ugrožavalo sta-
Jploča 50 mm fsloj bilnost ako nisu bila prekoračena dopuštena naprezanja.

Mogućnosti sanacije - » © - @ . Pojačanje podvlake novom drve-

nom gredom. Bolja je raspodjela opterećenja umetanjem dodatnih
I t z L , L Ispuna od gline Gipskarton ploča na letvama- Trake od mineralne vune drvenih greda ili čeličnih nosača - > ® .
nrpda
(pojačana izolacija od zračnog i materijalnog
sa slamom zvuka pri obnovi drvenog grednika)
(konstrukcija poda za prigušenje koraka s Parket r Iverica Skraćenje raspona postiže se ugradbom jedne ili više dodatnih pod-
estrihom od lijevanog asfalta)
Tapison vlaka ili ugradbom nosivog poprečnog zida. Građevinske preinake
Novi čelični no-

sačnzmeđu greda nosive konstrukcije uvjetuju prethodno točan snimak svih eleme-
ska'uaka nata za prijenos sila i ukrućenje. Da bi se mogao jamčiti besprijekor-
ni prijenos opterećenja, mora se provjeriti sigurnost svih spojeva.
Stari drveni grednik s ispu-
nom od gline sa slamom
Uvlačenje nove konstrukcije sa čeli-
Novi pod, tapison na iverici + izola-
čnim nosačima - stari grednik sa
cija zvuka koraka
vrijednom štukaturom krova ostaje
= Drvene platice - Gipsana ploča
• • Gredica Mineralna vuna
Zračni sloj
Nasip pijeska Gipsana ploča
Podrumski svod
- Gipskarton ploča Júxú m
Stupac
Mineralna vuna
Laka građevinska ploča

- Drvena oplata
Stupac™ „„„„ Izvedba donjeg pojasnog nosača za raspodje-
Izolacijska traka
LVka^građe'vinska ploča lu opterecenia kod laganih pregradnih zidova
Pod od platica iznad podrumskog svoda Gipskarton ploča
Keramičke ploče u
armiranoj - Drvena oplata
Stupac, labavo
posteljici od morta
Izolacijski sloj
Hidroizolacija
Podrumski svod
-KL-— —
WW
Obješena brtum. tb
mineralna vuna
Stupac, gips-
kartonska ploča
i
-Gipsana ploča
labavo obješena
Bitum. ili mineralna
SS
vuna, stupac
Gipskarton ploča

Pod iznad podrumskog stropa - nov (D Laki pregradni zidovi za stare

zgrade © Izjednačenje razina u području
praga ® Četiri varijante za sprečavanje
propuha kod starih vrata

Obloga od pješčenjaka

Udvostručenje

Donji naslon - postojeći Presjek

Ulazna vrata - postojeće stanje (horiz. presjek)
Obloga od pješčenjaka

"7/ na željeznu Presjek

ploču Donji naslon - novi
Prepravljanje jdnostrukog prozora u prozor krilo na
(9) Stara kućna ulazna vrata na novom slijepom dovratku (horizontalni presjek)

Pljusak

J ^ i
Sanirani donji opšav

JiN Oštećenja uslijed vlage kod Nova okapnica od hrastovine na

Ugradba predgotovljenog prozora (14) Kanatna zgrada u pogledu
i J vanjskog opšava starom drvenom okviru

302
 Izlizana stuba
Izravnavajući sloj od Dodatak zbog
povećanja gaz/šta
SANACIJA STARIH ZGRADA
sintetike ili si.
Kutni profil (vodilica za
izravnavanje) Stare stube
okrenute
Stubišta:

Vanjska i unutarnja stubišta važni su oblikovni elementi starih zgra-

Produženje uspona i okretanje stuba kod
da.
kamenog stubišta
Za unutarnja stubišta primjenjivana su brojna konstrukcijska rješe-
nja i materijali. Najčešće su drvena. Najvažnije pravilo sanacije gla-
si: popraviti sve što se može popraviti - > Q - ®
Vanjska su stubišta najčešće od kamena, a služe uglavnom za ulaz
PVC zaštitni kutnik u izdignuto prizemlje - » © .
Udvostručenje izlizanog drvenog
stubišnog kraka Izlizana gazišta mogu se urediti jednostavnim okretanjem stuba,
ako je i donja strana bila klesarski obrađena.
Takozvane mokre prostorije i kupaonice:
Obnovu zidova i podova treba pažljivo projektirati i izvesti. Naj-
opasnije su pojave rupa u instalaciji tuša ili kade Nepo-
stojeće i oštećene parne brane, prije svega na vanjskim zidovima s
unutrašnjom termoizolacijom, uzrokuju kondenzat i vlagu u zidovima.
U tome leži uzrok pojave truljenja i gljivica. Poboljšanje sanitarnih
uvjeta jedna je od najvažnijih mjera modernizacije. Projektiranje no-
vih tlocrtnih rješenja mora se detaljno prilagoditi postojećem stanju,
a ono uskladiti s tehničkim uvjetima - » © - ©

© Mogućnosti produženja stubišne

tetive
/7\
V 7
Mogućnosti produženja stubišne
tetive

/Fši a
i r n
J p
L/ \a

Kuhinja
Smočnic Kuhinja
hr^tir-
Postojeće stanje Varijanta I: Varijanta II: Varijanta I

(5) Varijante ugradbe kupaonice (8) Proširenje za duljinu kade

^ Pogled postojeće Konvencionalne mogućnosti hidro-

(9) Vođenje instalacija ispod žbuke

I • Zidne pločice u PCI - ljepilu

I • Nova zidna žbuka
© izolacije drvenog grednika u starim
građevinama
Provlačenje kanalizacijske cijevi
ispod novog poda

• Kanatna stijena •Zid

• Vertikalne letve
na 30 cm
• Gipskarton ploča
• Izolacijska pasta
• Trajnoelastična reška
• Nalijepljene zidne
i • Lijepljene podne pločice
pločice u PCI
I na izolacijskoj masi
• Trajno elastična • Armirani estrih 4.5 cm
ispuna reški
• Dva sloja lijepljene ili
• Lijepljene podne pločice
j zavarena folija, do 5 cm
• Estrih 4,5 cm I iznad gornjeg ruba poda
Armirana konstrukcija • Zvuk koraka
• Z a v a r e n a folija, bočno
min. 5 cm iznad gornjeg
ruba poda

X / ^ ^ ^ ^ ^ ^
Zaštitna Ijepenka ~ ^P1 Umivaonik Gipskarpn ploča Reška
Prigušenje zvuka ko)^ / X I opješen na čelični Zračni prostor ispunjena
•Ispuna glinom ¥.' Priključak poda na prag okvir ispred Mineralna vuna aiosom
Stropna g r e d a j
pregradnog zida Stupac "p
f
Izvedba poda i zida u mokrom
© Izvedba poda i zida u mokrom čvoru
kanatne zgrade čvoru u masivnoj zgradi s drvenim
grednicima
(14) Važni detalji mokrih čvorova
Dvoslojna konstrukcija zida s
akustičnom izolacijom

303
^ +18,27 OČUVANJE I SANACIJA
Primjerna rješenja —» CO

Spašavanje jedne stare drvene konstrukcije nadsvođenjem čelič-

nom konstrukcijom

Situacija, zadatak
Višenamjenska hala u Münsteru, sagrađena 1928.g., bila je pokrive-
na čeličnom krovnom konstrukcijom, koja je u II. svjetskom ratu bila
tako teško oštećena daju je trebalo potpuno obnoviti. Nakon rata če-
lik je bio suviše dragocjen, pa je kao krovište hale, dimenzija 37 m x
80 m, izvedena drvena rešetkasta ljuska bez stupova, koja je služi-
la 35 godina. Konstrukcija je nosila samo vlastitu težinu, bez termo-
izolacije, bez snijega i bez korisnog tereta kao što su rasvjetna tijela
i slično.

Uvjeti za rješenje
Novi krovni pokrivač treba
- zadovoljiti propise o toplinskoj zaštiti,
- izolirati halu od buke izvana i osigurati mali intenzitet refleksije
zvuka na unutarnjoj strani krova.

Nova konstrukcija treba

- preuzeti sva opterećenja od sportskih sprava, kulisa, rasvjetnih
tijela i si.,
- biti prohodna,
- omogućiti postavljanje na postojeće temelje,
(2) Prostorna rešetka / krov u pogledu^ - mora se zadržati postojeća konstrukcija,
- vrijeme projektiranja i izvođenja treba biti što kraće.
_ 2.70
Rješenje
7.01 Prostorna rešetka sastavljena od okruglih cijevi s vijčanim spoje-
=1=0.70 vima dovela je do minimiziranja ukupne težine, a na nju je obješe-
11 x 7,30x80,30 m
na postojeća drvena konstrukcija - > ® 22 rešetkasta luka spojena su
prostornim dijagonalama i pokrivaju površinu od 37,34 m x 80,30 m.

Jedan od dva niza 70 cm visokih ležajnih stupova pomičan je, a dru-

i" 4" " 'à' ' 'A'" ' ~k ' gi je niz od pendl - stupova - > © . U prostornoj rešetki nalazi se 10
poprečnih staza. - » ©

Male montažne dizalice obavile su predmontažu sedam elemenata

velikog formata, težine do 32 t, koji su u dva i pol dana stavljeni na
svoja mjesta pomoću 500-tonske dizalice. - > © - ©
1070

©d)(D©(D(D®(D(D®®© Konstrukcija je pocinčana, oličena PVC-akrilnim premazom i

zaštićena od korozije i požara termoizolacijskim premazom. Pokrov
© Statički sustav konstrukcije čvorova i štapova. B - niz jednostrano pokretan,
D -1
• niz zglobno. se sastoji od podrožnica, trapeznih čeličnih limova, parne brane,
termoizolacije i aluminijskog profiliranog lima kao završnim slojem.
Tri sloja izolacije od mineralne vune Pričvrsni element
Alum. lim s uspravnim preklopima 0 , 8 m m oštro savijen
I Parna brana P E folija pocinčani Z - profil
Sudionici: Münsterlandhalle GmbH, Hochbauamt Münster, MERO-
Raumstruktur i mnogi inženjeri odgovarajućih struka.

Građa krovne ljuske - uzdužni

pogled © Poprečni presjek - > ®

Jednostrano pokretni 70 cm visoki Montaža jednog elementa

© ležaj - > ( 3 ) \U prostorne rešetke
(b) Postojeći krov ostaje u potpunosti održan

304
 OČUVANJE I SANACIJA
Primjerna rješenja —> CD
Obnova i proširenje izvedbom nove čelične krovne rešetke
Situacija, zadatak
Na gusto izgrađenom terenu jednog pogona za lake metale u Mun-
chenu trebalo je obnoviti i proširiti halu kovačnice. Stara je zgrada
već više puta pregrađivana i pri nabavi novih strojeva opremljena
različitim dogradnjama krova. - > © - ©
Nova hala treba
- dobiti bitno veću svijetlu visinu,
- ostati u okviru građevinske linije stare hale, s tim da rušenje i po-
novna izgradnja ne dolazi u obzir
Stari i novi poprečni presjek, crtani jedan preko drugog -> (¿)— ( 5 )
- prekid proizvodnje ograničiti na 2 - 3 tjedna, uz minimalne smet-
nje uzrokovane građevinskim radovima,
- izgledom se prilagoditi susjednoj upravnoj zgradi koja je zaštiće-
ni spomenik,
- i na kraju omogućiti dogradnju druge faze.
Postavke rješenja
Projektanti su odabrali čeličnu konstrukciju zbog sljedećih pred-
nosti:
- nadgradnja je izvediva bez stupova -> © - ©
Veliki strojevi ostaju tijekom pregradnje na svojim mjestima
- velik raspon uz malu vlastitu težinu
- predgotovljenost i montaža s lakom mehanizacijom u kratkom
Uzdužni presjek —> (3) vremenu.
Kosi krov s rešetkastim krovnim vezačima izveden je s kosinom na za-
batnim stranama, kako bi ga se prilagodilo četverovodnom krovištu
upravne zgrade, uravnotežilo visinu sa susjednim objektima i omo-
gućilo prirodno ventiliranje. U vanjskim su zidovima smještene rebre-
nice za dovod zraka, a u sljemenu otvori za odvod zraka -> © - ©
Vanjski se zidovi sastoje od ovješenih betonskih predgotovljenih
sendvič - elemenata. Tako je postignuta visoka razina akustične izo-
lacije koja je za kovačnicu prijeko potrebna, a ujedno omogućena
suha montaža.
Radovi na pregradnji bili su točno isplanirani: nakon montaže nove
čelične konstrukcije, usporedno se s napredovanjem novoga krov-
nog pokrova demontirala stara krovna konstrukcija pomoću nove
pokretne dizalice. -> © - ( § )

( D Tlocrt

. . , . ... .. . . Postavljanje nove čelične konstruk- Dovršena montaža nove čelične

Rušenje postojec.h objekata iz- (q\ cije¡ z n ad postojećeg krova stare (?) konstrukcije. Početak rušenja
(?) Stanje na početku projektiranja među kovačnice 1 upravne zarade W ^ W J
s t a r j h zjdo va

II
•

1
•

1
•

Nova dizalica preuzima rušenje sta-

ili •Milili mÜ
rog krova i odvoz kroz još otvoreni za- 1
padni zabat, nakon toga zatvaranje
vanjskih zidova i krova. © Dio fasade s otvorima za dovod
zraka (IO) Nova zgrada uklapa se u postojeću Arh.. Henn i Henn

305
 OČUVANJE I SANACIJA
Primjerna rješenja —> CD
Glavni kolodvor u Kolnu
I. Velika hala s peronima: situacija, zadatak. Trebalo je s lijepe 80-
godišnje čelične konstrukcije sastavljene od 30 lučnih vezača uklo-
niti oštećenja od korozije i zaostalih ratnih oštećenja, a trebalo je i
obnoviti višeslojni pokrov i rasvjetna tijela. Povijesni oblik trebalo je
zadržati, unatoč primjeni modernih gradiva. Građevinski radovi nisu
smjeli bitno ometati promet i uobičajene aktivnosti na kolodvoru -»
® - ®
Rješenje: Pokretna čelična unutarnja skela treba istodobno biti rad-
na platforma, zaštita od atmosferskih utjecaja i treba zaštititi kolod-
(T) Köln, glavni kolodvor s natkrivenim peronima Projekt: Busmann + Haberer vorski prostor od padanja alatalli dijelova konstrukcije. MERO-pro-
storna rešetka sastavljena od 1400 čvorova i 5000 štapova sasto-
jala se od 5 građevinskih elemenata koji su povezani u cjelinu
dimenzija 38 m x 56 m. Postupno je, u tro tjednim taktovima, pomi-
cana preko 6 tračnica skela teška 50 t. Pojedini dijelovi su unapri-
jed montirani u nekom teretnom kolodvoru i u minutu točno prema
vremenskom planu dovoženi vagonima i montirani pod lukove hale
-» © . Primjena nove tehnike saniranja pokazana je na obnovi vjet-
Pod- rovnih vezova: stari sustav povezivao je po dva vezača u krutu cje-
rožnica
linu. Spregovi od okruglog čelika sezali su do perona za prtljagu. U
Krajnji n o s a č novom sustavu su po 4 vezača u donjem pojasu spojeni u krute ok-
Gornji pojas
vire, a dilatacijske su reške smanjene - > ® Detalji vijenaca i slično
obnovljeni su s malim brojem profila naizgled gotovo identično -»
A) Stari vijenac
® B ) Novi vijenac, kod kojeg je reduci- ®
(2) Lučni nosači na rasponu 62 m ran broj profila i naročita pažnja II. Južne hale ispred perona: situacija, zadatak.
posvećena odvođenju vode
Nakon završetka sanacije velike hale predviđa se obnova krovišta
irfliii nuanAuni jugoistočnih predhala. Zbog položaja u odnosu prema katedrali i no-
vom muzeju treba, osim funkcionalnih, zadovoljiti i oblikovne zaht-
jeve - » © - ®
Postavke rješenja: temeljem stručne ekspertize nastala su tri idejna
projekta u kojima je prekrivanje geometrijski složene kolosječne lire
oblikovno rješenje na različite načine:
1. Natkrivanje putničkih perona kao primarna konstrukcija s ovješe-
nim ljuskama različite zakrivljenosti -» ® + ®
2. Prostorni nosivi sustav koji kao križni svod prekriva sve putničke
perone i one za prtljagu -» ® Ovaj sustav nudi značajne predno-
sti pa je preporučen za daljnju razradu.
Stari vjetrovni vez spušten sve do perona
Novi vjetrovni vez s pojačanim lučnim nosačem u donjem dijelu

(5) Presjek kroz veliku halu s pokretnom demontabilnom unutrašnjom skelom (7) Prijedlog oblikovanja Neufert Planungs AG

(?) Prijedlog oblikovanja izaciju, projektanti Busmann / Haberer s prof. Polónyi-jem

306
 Školski dječji vrtić ŠKOLE
)ie G>T\ -»00
nom temeljem ugovora o obrazovanju ili nekog drugog ugovora o radu.
1 Stručne škole za hendikepirane, najčešće s punim nastavnim vremenom,
stručno osposobljavaju tjelesno, umno ili duševno zaostalu ili socijalno
ugroženu mladež.
M X Održavapje--
Škole za obrtnička zanimanja najčešće su podijeljene po strukama, osposo-
lOL \ • I / bljavajući mladež za određeno zanimanje.
I Pk fzaVigrduT l1!'1' Profesionalne stručne škole imaju puno nastavno vrijeme, namijenjene su
Vrt > mladeži koja dobrovoljno još najmanje godinu dana nastavlja obvezno struč-
' Osnovna škola no školovanje.
Više stručne škole nastavljaju se na realnu ili njoj ekvivalentnu školu, razredi
1 -12, u svrhu pripreme za studij na visokoj stručnoj školi.
Stručne škole za dobrovoljno daljnje stručno obrazovanje: majstorske škole,
tehničke škole.
roditelji
Visoke škole poglavlje Visoke škole
Zahtjevi i odnosi Podloge za razvoj školskih programa jesu smjernice za gradnju škola u poje-
puteva učenika dinim saveznim pokrajinama.
Projektiranje građevina u skladu je sa zakonima, smjernicama, propisima:
1 Grupna prostorija 13 Pribor nastavnika
2 Prostorija za odmor i spavanje 14 Učionica - podaci o regionalnoj i komunalnoj strukturi iz razvojnih planova pokrajine,
Jako Srednje Malo
3 Garderoba 15 Ulaz grada, školstva i si.,
4WC 16 Boravak nastavnika Nastavnici
5 Soba dežurnog nastavnika 17 Prostorija za odmor - ostali komunalni planovi, prometni planovi, planovi stambenih područja i si.,
6 Višenamjenska prostorija 18 Kućepazitelj Materijal
- planovi namjene površina, plan izgradnje.
7 Prostorija za seminare 19 Održavanje prostorija
8 Plivački bazen za obuku 20 Nastavnička knjižnica Lokacija, situacija i položaj, struktura područja i gravitacijsko područje:
9 Filtarski uređaj 21 Zamjenik upravitelja - odnos prema susjednim sportskim i zelenim površinama, izvanšk. objekti;
10 Tuševi 22 Tajništvo
11 Presvlačenje 23 Upravitelj - dostupnost, javni lokalni promet, sustav školskih autobusa, pješački pro-
12 Pribor 24 Učila met, privatni motorni promet.
25 TK
Uvjeti zemljišta, veličina, oblik i građevinsko korištenje:
(T) Shema površina i njihovih međusobnih veza, prvi stupanj - orijentacijski podaci za osnovnu i posebnu školu 25 m2/učenik
drugi stupanj I + II 22 m2/učenik
Opće obrazovanje: stručne škole, skraćeno vrijeme nastave 10 m2/učenik
Školski dječji vrtići i predškolski razredi, priključeni uz osnovne škole i škole puno vrijeme 25 m2/učenik
za hendikepirane, razvrstavanje u dječje vrtiće ili škole. Prostorni program i projektiranje prema broju učenika u odnosu na stupanj
Osnovne škole pohađaju sva djeca, obuhvaćaju prve 4 (u Berlinu 6) školske škole ili godište i učenika po razredu, broju usmjerenja, vrsti škole, obliku ško-
godine; razredi 1 -4, prvi stupanj. le, za školu tipični zahtjevi za površinom i prostorom.
Škole za hendikepirane s obvezom punog nastavnog vremena namijenjene U skladu s tim postoje ogledni programi prostora u okviru smjernica za grad-
su za tjelesno, umno ili duševno zaostalu ili socijalno ugroženu djecu, koja ne nju škola. Osnova su funkcionalni zahtjevi:
mogu sa zadovoljavajućim uspjehom pohađati normalnu školu. - organizacija, cjelodnevna ili poludnevna nastava, razredi osnovne ili struč-
U glavnim školama nastavlja se školovanje u 5 (u Berlinu 3) školskih godina, ne naobrazbe,
s dvogodišnjim usmjerenim školovanjem u Bremenu ili s trogodišnjim u Do- - pedagoški/didaktički ciljevi,
njoj Saskoj; razredi 5 - 9, drugi stupanj I. - odnosi prostorija, preklapanje nastave, kapacitet površina i opreme,
U realnim školama nastavlja se školovanje poslije osnovne škole ili nakon 6. - prostorne mogućnosti i zahtjevi,
razreda glavne škole; razredi 5 - 1 0 , drugi stupanj I. - tehnika, rasvjeta - osvjetljenje, klimatizacija - ventilacija - grijanje, instala-
U gimnazijama se nastavlja školovanje poslije osnovne škole ili nakon 6. raz- cije: struja, radio, TV, telefon, vodovod, kanalizacija.
reda glavne škole; razredi 5 - 1 3 , drugi stupanj I + II. Posebne škole:
Integriranje ili kooperativne zajedničke škole objedinjuju različite vrste škola Preporuke komisije za obrazovanje Njemačkog savjeta za obrazovanje
u različitim organizacijskim i sadržajnim oblicima. upućuju - ako postoje pedagoške i terapeutske mogućnosti - da se hendi-
Škole za profesionalno obrazovanje: kepirani uključe u normalne škole, što znači da treba sve škole oblikovati tako
Stručne škole za dublje opće obrazovanje i stručno - teoretsku osnovnu izob- da odgovaraju i tom zahtjevu. U tom smislu postoje u pokrajinskim propisima
razbu. Učenici se mogu do svoje 18. godine školovati i sa skraćenim vreme- zakonske odredbe glede retardiranih učenika.

Stanovnika u Stupnjevi i oblici Starost Razred Broj učenika Učenika po Učenika po nastavnoj Grupe po godištu
gravitacijskom školovanja učenika po školi godištu grupi (npr. razred min/ma x/ (smjerovi)
području (godina) orijentacijski broj)

Oko 2000-4000 Elementarni odgoj: 3-5 -

60-120 30-60 15/25//20 2-4
dječji vrtić max. 150
Oko 2000-10000 Prvi stupanj: 5-10 1-4 250-500 30-150 1. razred 2-4
osnovna škola odn. 5 - 1 2 1-6 max. 600-850 15/30//20
2 - 4 . razred
18/35//25

Ovisno o Posebna škola za 5-15 Pred- Ovisno o 6/13//10

vrsti škole oko 5 % jednog max. do Donji- vrsti Ovisno o vrsti
godišta, ukoliko 25 Srednji- škole škole do
se ne mogu uklopiti Viši- 100-500 12/24//18
u normalne škole Stručni-
stupanj

Oko Drugi stupanj!: 10-16 5-10 1200-1800 150-300 20/35//30 GŠ-

10000-120000 Školski centar/ odn. 7-10 max. RŠ min. 2 - 3 4 - 9
zajednička škola 12-16 2000-2500 Gl min. 2 - 3 4 - 9

Oko Drugi stupanj II: 16-19 11-13 2500-4000 min. 80-100 Gimnazija: min. 4
60000-120 000 Zajednički viši do oko 6000 900-1800 13/25//22
stupanj / koledž Stručne škole: Upr. 6 - 1 2
Učenici s punim ili Teorija:
djelomičnim vremenorr 13/30//22
nastave svih smjerova U radionici: 8/16//14
obrazovanja

Orijentacijske vrijednosti

307
Glavna škola, npr. s dvije odnosno 3 smjene,
škole -»m
10 (12) odn. 15 (18) učionica po 65-70 m'
(10.) 1 prostorija za učeničku knjižnicu 60-65 m odn. 70-75 m 2
2
3 slušaonice po 45 m : 1 prostorija za učeničku komponentu uprave 15-20 m 2
Prirodne znanosti:
1 prostorija za svečane priredbe (za najviše
1 odn. 2 prostorije za demonstracije i vježbe po 70-75 m
polovinu svih učenika) 1 m 2 /učeniku
1 odn. 2 prostorije za pripremu, ujedno
Uprava:
prostorije za zbirke i materijal po 40 m 1 zbornica (dvorana za konferencije) 8 0 - 8 5 m2
1 prostorija za
1 nastavnička radna soba (nastavnička knjižnica) 100-105 m 2
fotolaboratorij 20-25 rrr
odnosno mogu se objediniti
Kućni poslovi: 1 soba za upravitelja škole 20-25 m 2
1 kuhinja 70-75 m 1 soba za zamjenika upravitelja 20-25 m 2
1 prostorija za obuku i blagovanje 3 0 - 4 0 m: 1 kancelarija 15-20 m 2
prostorije za zalihe, materijal 20-25 m 2
1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za liječnika
i kućanske strojeve 30-40 m 20-25 m 2
1 soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka)
1 prostorija za pranje i presvlačenje 15-20m Sport
Umjetnička predmetna nastava, radionice i tekstil:
gimnastička dvorana za svakih započetih 1 0 - 1 5 razreda
prostorija za tehničke radove 1 vježbačka jedinica od 15 x 27 m
prostorija za umjetničke radove sportski teren prema potrebi
prostorija za materija!
prostorija za pranje i presvlačenje ukupno oko 180 m 2 Gimnazija
prostorija za oblikovanje u tekstilu 70-75 m2 primjerice 2 smjene
- 3 prostorije za učila 10-15 m 2 12 razreda 65-70 m2
18
prostorija za učeničku knjižnicu 6 razreda (viši razredi) 50 m2
i časopise 60-65 m 2 2 izmjenične učionice 65-70 m2
prostorija za učeničku komponentu uprave 15-20 m 2 3 izmjenične učionice 50 m2
prostorija za svečane priredbe (za najviše 1 velika učionica (zemljopis,
polovinu svih učenika) po 1 m2/učenik povijest)
Uprava: 1 prostorija za društvene znanosti 50 m2
zbornica (konferencijska soba) ako je to 60--65 m 2 Prirodne znanosti
ujedno i nastavnička radna prostorija i knjižnica 80--85 m 2 Fizika i biologija:
soba za upravitelja škole 20--25 m 2 po 1 učionica 55-60 m2
kancelarija 15--20 m 2 po 1 prostorija za zbirke i materijal 30-35 m2
soba za primanje roditelja, ujedno soba za liječnika 20--25 m 2 po 1 prostorija za pripreme 30-35 m2
soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka) 20--25 m 2 po 1 prostorija za demonstracije i vježbe 70-75 m2
otvoreni prostor za slobodno vrijeme > 5m2 Kemija:
sport 1 učionica i vježbaonica 80-85 m2
po učeniku i učenici gim. dvorana za svakih započ. 10-15 razreda 1 prostorija za pripreme 30-35 m2
vježbačka jedinica od 15 x 27 m 1 prostorija za zbirke i materijal 30-35 m2
sportski teren prema potrebi 2 prostorije za radne grupe
za prirodne znanosti po 3 0 - 3 5 m2
Realna škola, npr. s dvije odnosno tri smjene,
1 prostorija za fotolaboratorij 20-25 m2
12 odn. 18 učionica po 65-70 m2
Kućni poslovi:
1 velika učionica (djeljiva u dvije prostorije) 85 m2
1 kuhinja 70-75 m2
2 slušaonice po 40 m2
1 prostorija za obuku i blagovanje 30-40 m2
Prirodne znanosti:
prostorije za zalihe, materijal
1 prostorija za demonstracije i vježbe, fizika 70-75 m2
i kućanske strojeve 30-40 m2
1 prostorija za demonstracije i vježbe,
1 prostorija za pranje i presvlačenje 15-20 m2
kemija i biologija, ili 70-75 m2
Umjetničko obrazovanje:
1 prostorija za demonstracije i vježbe, kemija 70-75 m2
1 crtaonica 80-85 m2
1 prostorija za demonstracije i vježbe, biologija 70-75 m2
2 prostorije - radionice 60-65 m2
1 prostorija za pripreme za fiziku i kemiju,
2 prostorije za materijal po 20-25 m2
ujedno prostor za zbirke i materijal, ili 30-35 m2 20-25 m2
1 prostorija za pranje i presvlačenje
1 prostorija za fiziku 30-35 m2 70-75 m2
1 prostorija za rad u tekstilu
1 prostorija za kemiju 20 m2 65-70 m2
1 prostorija za glazbu
1 prostorija za biologiju 30-35 m2 15-20 m2
1 pomoćna prostorija
1-2 odn. 2 prostorije za prirodoslovne
Laboratorij za jezike:
radne grupe po 30-35 m2 1 prostorija za učenje jezika 80-85 m2
1 prostorija za fotolaboratorij 20-25 m2 1 prostorija za opremu i materijal 10-15 m2
Kućni poslovi:
3 prostorije za učila po 15-20 m2
1 kuhinja 70-75 m2 1 prostorija za učeničku knjižnicu 70-75 m2
1 prostorija za obuku i blagovanje 30-40 m2 1 prostorija za učeničku komponentu uprave 15-20 m2
prostorije za zalihe, materijal 1 prostorija za svečane priredbe (za najviše
i kućanske strojeve 30-40 m2
polovinu učenika) po 1 m2/učenik
1 prostorija za pranje i presvlačenje 15-20 m2
Uprava:
Umjetnička predmetna nastava, radionica, tekstil:
1 zbornica (dvorana za konferencije) 80-85 m2
1 crtaonica (umjetnički radovi)
1 nastavnička radna soba (nastavnička knjižnica) 100-105 m2
1 odn. 2 prostorije - radionice (tehn.)
odnosno mogu se objediniti
1 odn. 1 - 2 prostorije za materijal
1 soba za upravitelja škole 20-25 m2
1 prostorija za pranje i presvlačenje ukupno oko 180-220 m2 1 soba za zamjenika upravitelja 20-25 m2
1 prostorija za rad u tekstilu 70-75 m2 1 kancelarija 15-20 m2
1 prostorija za glazbu 65-70 m2 20-25 m2
1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za liječnika
1 pomoćna prostorija (instrumenti, note, stalci) 15-20 m2 20-25 m2
1 soba za nadstojnika zgrade (izdavanje mlijeka)
Laboratorij za jezike:
Sport
1 prostorija za učenje jezika 80-85 m2
gimnastička dvorana za svakih započetih 1 0 - 1 5 razreda
1 prostorija za opremu i materijal 10-15 m2
1 vježbačka jedinica od 15 x 27 m
3 prostorije za učila po 10-15 m2
sportski teren prema potrebi.

308
 ŠKOLE
Dječaci
-»OP
l / g g M n n l Djevojčice ^
J7 < Garderobe su razmještene izvan učionica, ali su u izravnoj vezi s
WC za trajno
njima s. 312 © .
© korištenje npr. za
oko 100 dječaka
oko 15 m 2 UjOjU|b|b|

Dječaci
• ••
? ¿ Sanitarne prostorije:
Dimenzioniranje potrebnog broja zahodskih školjki, pisoara i umiva-
onika prema ukupnom broju učenika, odvojeno po spolovima, u sk-
ladu sa smjernicama za gradnju škola ->(ri). Zahodi po mogućnosti
s neposrednim osvjetljenjem i ventilacijom. Prilazi odvojeno za
WC za korištenje tijekom odmora, npr.
® j e d n o r e d n i raspored: dječake i djevojčice. Primjeri za različite školske toaletne prostorije
@ Za oko 100 djevoj-
čica oko 15 m2
za oko 250 djevojčica oko 40 m 2
za oko 250 dječaka oko 40 m2
- > ( ? ) - (§). Horizontalne i vertikalne komunikacije najčešće služe i
kao izlazi za nuždu. Svijetla širina najmanje je 1,00 m/150 osoba,
širina hodnika u nastavnom području najmanje 2,00 m, a ako ima
a a i D i ü p p p i D p l ü p o • • • manje od 180 osoba, tada je 1,25 m, inače putovi u nuždi 1,00 m.
Najveća duljina puta u nuždi je 30 m, računajući i skretanje do sre-
Djevojčice • • • dine prostorije; 25 m zračne linije mjereno od stubišnih vrata do na-
judaljenijeg radnog mjesta. Kapacitet stubišta ovisi o broju korisni-
WC za nastavnike
@ npr. za oko 30 na-
stavnika oko 15 m2 • • • ka i manjoj prosječnoj opterećenosti. Širina stubišta: 0,80/100 oso-
ba (ali najmanje 1,25 m i najviše 2,50 m). Alternativno: 0,10 m/15
osoba (samo najviša etaža se računa sa 100%, ostale sa 50% op-
Žlijeb Dječaci ^ terećenja). Opće područje nastave obuhvaća stalne i izmjenične
učionice, velike učionice, prostorije za tečajeve, za učenje jezika i
društvenih znanosti, jezične laboratorije, za učila, karte i druge po-
Npr. dvoredni raspored za oko 500 djevojčica 65 m2, moćne prostorije.
® Za oko 20 nasta-
vnica oko10 m2 v 5 v
za oko 500 dječaka 40 m2.
Za veći broj decentralizirati. Nastavni predmeti opće nastave su: jezici, prirodne znanosti, mate-
matika, vjeronauk, društvene i političke znanosti, te obvezni izborni
predmeti i posebna nastava (ukupno oko 50 - 70% tjednog fonda
sati).
Potrebne površine: učionica za tradicionalnu nastavu oko 2,00 m 2
po učeničkom mjestu, kod višestruke unutarnje diferencijacije oko
3,00 m 2 po mjestu, a za nastavu u velikim učionicama oko 4,50 m 2
po mjestu, uključivo pomoćne površine potrebne za funkcioniranje.
Standardni je oblik prostorije pravokutnik do kvadrat (12 x 20, 12 x
Normalna učionica kvadratična ili 16, 12 x 12, 12 x 10 m), tj. uz najveću dubinu prostorije od 7,20 m
pravokutna 65 m 2 s određenim i još je moguće staviti prozore samo s jedne strane —> ® .
slobodnim rasporedom
namještaja Površina:
normalna učionica 1 , 8 0 - 2 , 0 0 m 2 /učeničko mjesto
32-40 mjesta velika učionica oko 3 , 0 0 - 5 , 0 0 m 2 /učeničko mjesto
(7) Prostorije i područja za opću nastavu 3 0 - 3 6 mjesta svijetla visina 2 , 7 0 - 3 , 4 0 m.
Jezični laboratorij: položaj unutar općenitog nastavnog područja ili u
neposrednoj vezi s njim, po mogućnosti blizu medioteke ili knjižnice.
Potrebno je:
oko 30 radnih mjesta u lab. za jezike na oko 1000 učenika d)-®.
Veličina:
veličina HS i HSA- laboratorija ukupno oko 80 m 2 , kabina laboratori-
ja oko 1 x 2 m, broj mjesta u laboratoriju 2 4 - 3 0 , tj. 4 8 - 6 0 m 2 uključu-
jući pomoćne površine.
Pomoćne prostorije: studio, prostorija za snimanje, arhiva za snimlje-
ne nastavničke i učeničke vrpce. Jezični laboratorij može se smjesti-
ti i u unutrašnje dijelove zgrade, s umjetnom rasvjetom i ventilacij-
skim uređajima.

Nastavno područje s oko 180 učeničkih radnih mjesta oko 550 m2 kao 6 normal- Obliko- Podjela Položaj

©
Pojam Uporaba Ostalo
nih učionica s mjestom za nastavnika ili kao zajednička velika učionica vanje dječ./djevoj.

WC Nužnik s Ne Uz jedan Tijekom sata Ev. za predškolski odn. školski

! bi
za razred pred prost. razred dječji vrtić 2 W C - a i predprostor

WC Nužnik Da Prilaz iz Više razreda O d svakog razreda bez W C - a treba

M l i! SG-labor.(9) tijekom hodnika tijekom sata poslije max. 4 0 m puta ili dva stubišna
o o o Ol o 33 radna mjesta kao
I II ) pultovi, oko 65 m
sata ili
predvorja
kraka mora se doći do W C - a za
korištenje tijekom sata
(oko 2 m /radno
OL mjesto) uklj. pom.
o o prostorije oko 951m WC Nuinik Da Prilaz iz Razredi W C u prizemlju, pristupačan s
• SGS-labor. ->(¡0) tijekom predvorja tijekom površina za aktivnosti tijekom
T-TT-f
o O OOOO 23 radna mjesta"kao odmora ili odmora odmora
kabine oko265 m
cm TJ (oko 2,8 m /radno
dvorišta

mjesto) uklj. pom. 2

jxostorije oko 95 m WC Nužnik Podjela Uz nasta- Tijekom Ev povezano s garderobama
za gospoda/ vničko odmora za nastavnike
SK ^ A R ^ fMaterijal
nasta- dame ili
° laparati f SK = Kabina za govor upravno
vnike

°J A R = Prostor za
snimanje
područje

Jezični laboratorij za strane jezike SGS-laboratorij (slušati, govoriti,

SG-laboratorij (slušati i govoriti) (li) Uređenje zahoda
snimati)

309
 o o o o o o o o o o o o o o
ŠKOLE
-» OD
10
n ° n ° n ° n °
o o o P

VI
a vj"
š VJ
L oO j oO . oo J oP Nastavno područje prirodnih znanosti obuhvaća prostorije za pre-
davanja, predavanja s vježbama, vježbe, pripreme i zbirke, fotora-
Predavaonica Priprema i zbirke Prostorija za vježbe dionice i fotolaboratorije. Predavaonice za biologiju,, fiziku i kemiju
oko 48 mjesta oko 80 m2 oko 60 m2 oko 40 mjesta oko 80 m2
oko 2,50 m 2 / mjesto. Prostorije za predavanja i demonstracije oko
© Prostorije i područja za nastavu prirodnih znanosti
4,50 m2/ mjesto, za vježbe su u tome uključene pomoćne površine
ali bez nusprostorija.

Prostorije za demonstracije i vježbe za kombinaciju predmeta od-

nosno za predmete:
prirodne znanosti, kemija i biologija, fizika, kemija, biologija oko
7 0 - 8 0 m2 - > 0 .

Prostorija za predavanja i demonstraciju za predmete fizika, biolo-

gija ili kemija, oko 60 m 2 ,s nepomičnim nizovima stolica koji se uz-
dižu. Dva ulaza/izlaza. Ako su prostorije smještene u unutrašnjem
dijelu zgrade mogu biti s umjetnom rasvjetom.

Prostorija za učeničke vježbe, radne grupe i si. za biologiju i fiziku

ili za vježbe raznih područja prostorno raščlanjene i djeljive; za po-
jedinu prostoriju odnosno površinu oko 80 m 2 .

Prostorije za pripreme, zbirke i materijal za kombinacije predmeta ili

za pojedinačne predmete: ukupno oko 3 0 - 4 0 odnosno oko 70 m 2 ,
ovisno o veličini škole i područja prirodnih znanosti. Dopustive su
unutarnje prostorije s umjetnom rasvjetom.

Prostorije i područja za nastavu prirodnih znanosti. Fotoradionice i

1) Prostorija za vježbe
2) Predavanja i vježbe
(zp Područje za prirodne znanosti, oko 400 mjesta oko 1400 m:
T T
^j-^Materijal za pripreme
fotolaboratoriji priključeni su prostorijama za prirodne znanosti. Mo-
guće korištenje i drugih prostorija. Fotolaboratorij kao tamna komo-
ra s dijelom za izradu pozitiva (1 stol za povećavanje za 2 - 3 uče-
nika, u kombinaciji s radnim mjestima za mokre postupke), za ne-
gative (razvijanje filmova) i prostor ili niša za spremanje filmova.
Položaj prostorija: može biti i sjeverna strana ali s konstantnom kli-
3) Predavaonica 5) Alternativna prost, za vježbe matizacijom u prostoriji. Potrebni prostor ovisi o broju učenika,
4) Priprema i zbirke 6) Zbirka
uglavnom 6 - 1 4 učenika u jednoj radnoj grupi, najmanje 3 - 4 m 2
radno mjesto. Tip fotolaboratorija ovisi o području i veličini:
V. Rad - prirodne znanosti - laboratorij u jednoj prostoriji 2 0 - 3 0 m 2 , najmanji oblik, samo s
r\_ dodatnom nišom za spremanje filmova oko 1,50-2,0 m 2 .

- laboratorij u dvije prostorije 3 0 - 4 0 m 2 , sastoji se od svijetle pro-

storije, svjetlosne brane i tamne komore (radovi na pozitivima i

a
n
U
Materijal
• s
LJ negativima), prostor za spremanje filmova oko 2 m 2 .

- laboratorij u tri prostorije, tamna komora pokraj svijetle prostorije

Oko 12 mjesta oko 95 m2 oko 40 m2 oko 30 mjesta oko 100 m2
uključujući odgovarajuće svjetlosne brane. Svjetlosne brane oko
1 - 2 m 2 , bez namještaja, samo sa svjetiljkama za tamnu komoru.
(3) Prostorije i područja za tehniku, ekonomiju, glazbu i umjetnost - > ( 4 ) — ( i )

Zatvaranje: zavjese, vrata, labirint - i okretna pregrada.

o o o o o o o K 0 0 0
I L
^
Strojevi
itroievi r-<
• •

• •
Rad s papirom, glinom Materijali flIKDS
Rad s drvetomi metalom

Oko 25 mjesta \j2tlx> oko 56 m2 oko 25 mjesta

I—| ]—| SU su a j l
DDOI
(4) Područja tehnike • • o — "^"C0 li?®8®'
• • • • •
IO| m m 1
Tehničko crtanje [
y Ekonomska tehnika tfcrostor. za strojevi .. 'p, -
Drvo _ Metal

nmn]
Uredska tehnika

30 mjesta ~ 80 m2 V j oko 35 m2 ' - j 5 5 mjesta oko 90 m2

Područje za ekonomsku tehniku, uredsku tehniku, tehničko crtanje, rad, ukupno

Glazba i umjetnost oko 350 mjesta, oko 1600 irr

310
 1 Višenamjenska prost. ŠKOLE
2 Mjesta za slušatelje
Ol I o í oO o 3 Ured - » QQ
4 Centralni katalog
o|o I r o i 5 Novine, časopisi Knjižnica, medioteka i centralni uređaji
6 Rad u grupama
7 Pojedinačni rad
8 Kabine s pisaćim Zadatak:
o o strojevima
Informacijski centar za nastavu, daljnje obrazovanje i slob. vrijeme.
O iQo [ iQ0 Informacije, posudba
10 Predavaonica
11 Audiovizuelni studio Korisnik:
12 Skladište
13 Prezentacije učenici, nastavnici i izvanškolski sukorisnici.
14 Stroj za kopiranje Knjižnica obuhvaća konvencionalne učeničke i nastavničke knjižnice,
15 Garderoba,
odlaganje torbi izdavanje knjiga, mjesta za čitanje i rad kao i odgovarajući fond knji-
ga i časopisa. Medioteka predstavlja proširenje knjižnice svojim ure-
(j^ Primjer školske knjižnice / medioteke đajima za snimanje i reprodukciju (hardware) za radio, film, televi-
ziju, kasete i vrpce, tj. tzv. audiovizualni materijal, te odgovarajući
asortiman softwarea.
Normativna potreba površine:
paušalno biblioteka/medioteka 0,35-0,55 m2/učenik.
Pojedinačno:
posudba i vraćanje knjiga oko 5 m 2 /radno mjesto, uključujući po-
vršinu za smještaj kataloga oko 2 0 - 4 0 m 2 .
Savjeti:
knjižničar, medijski pedagog, medijski tehničari dr. oko 1 0 - 2 0 m 2 po
suradniku. Kompaktno spremanje knjiga u skladištu za 1.000 sve-
zaka, uz približno 20 - 30 svezaka Im' police, zahtijeva oko 4 m 2
uključujući prostor za kretanje. Pultovi za čitanje i katalozi za 1000
svezaka stručne literature odnosno priručnika oko 2 0 - 4 0 m 2 . Opće-
nito radni prostor za 1000 priručnika, leksikona i dr. oko 25 m 2 za
približno 5% učenika/nastavnika, ali najmanje 30 mjesta po 2 m 2
"LAJ
(zT) Primjer školske knjižnice / medioteke
daje oko 60 m2. Prostorije za skupni rad 8 - 10 osoba oko 20 m 2

Kuhinja i nusprostorije
Veličina i oprema ovisi o sustavima prehrane, izdavanja hrane i
vraćanja posuđa. Za mlađe učenike može biti sustav izdavanja hra-
ne "zajednica za stolom" (nastavnik dijeli obroke), inače samopo-
služivanje (sa trake, pokretne trake, pulta, Cafeteria-Line, Free-
Flow-Cafeteria, okretni uređaj za dijeljenje i si.). Kapacitet izdavan-
ja 5 - 1 5 obroka/min, odnosno 250 - 1000 obroka/sat uz različit broj
zaposlenih. Potrebna površina sustava za izdavanje oko 4 0 - 6 0 m 2 ,
blagovaonica ovisno o broju učenika i smjena najmanje 1,20-1,40
m2/mjesto za jelo. Velike površine treba podijeliti na pojedinačne
prostorije. Na ulazu predvidjeti po jedan umivaonik na približno 40
mjesta - > © - ©

Ostava

nj fr
ro
4
j
Priprema Zamrzi- ' HlačT
i vači njača Otpad
Pripren

Q.E
mesa

•
foi

•
0)10
Kuhinja C 3
[jenem crn nj «
•
[pntmczHmnmicziD I ~ 2500 m2
D
A. ^ A * M A A A . ~TT
0
i D
Povrće, voće,

Skladište su-
hih namirnica

o
•Predhlađenje

i*
gmrzavanje

>D
Vozni park

fr •h
i konzervi

Q.
• Krumpir

• •
Hlađenje

«
5u , _
G £Ll
salata
® HW

<5
pića

••
•

« o> 0 hi"

•D
© m-
5 >0 3T1
CO <U i 1 t/5 ,
,0
r . s i n ro' o (Ü a>
.raE (ü o
oE
-o i h m oE oE m
4 "O
0 2 o 1
S o 0"O
>0 <3| <5! 8 ii
l-Oo O
n
o
l b E"
snai
š<®
«Q — -I ( f i l
ediuey
i "
o 2 ediuey¿!E 0
Shema površina i njihovog rasporeda za školsku kuhinju (4) Izdavanje hrane, izdavanje posuđa i prostor za jelo

311
 ŠKOLE

•••••DoDPD ••
•OD • • • • • • Osnovne škole
••oQcD • • • •
•••••••• ••
Svaki razred ima svoju učionicu za najviše 32 učenika. Prostorija je
• • • • • • • • •• po mogućnosti kvadratična, iznimno pravokutna, najmanje 6 5 - 7 0
m 2 (oko 2,00 m 2 - 2 , 2 0 m2/učenik). Osvjetljenje je po mogućnosti
Garderoba dvostrano - > ( 3 ) + © , a namještaj pomičan i nepomičan.
J L
Hodnik Prednja strana: na zidu je preklopna ili klizna ploča, površina za pro-
jiciranje, priključci za "TV, radio, magnetofon i si. U blizini ploče odno-
sno ulaza nalazi se školski umivaonik. Za školske karte treba pred-
© Učionica iza garderobe i hodnika, osvjetljenje i ventilacija s dvije strane, proširenje
hodnika za po dvije učionice Arh.: Yorke, Rosenberg, Mardall vidjeti da se mogu postavljati na zid, a za prozore da se mogu
zastrti radi zamračenja prostorije. Skupne prostorije kao odvojene
Otvorena učionica radne površine za internu diferencijaciju mogu se predvidjeti samo
u posebnim slučajevima.

Učionica °D °0 °Q oO
qQ oQ =0 OO
TU Alternativa za pojedinačne razrede i skupne razrede:
Objedinjavanje 2 - 3 učionice u nastavne površine za razgovor na-
oQ dQ CQ oQ
oQ QQ DQ °0 stavnika s učenicima, za raspravu, predavanje velikim skupinama ili
0Q qQ ° 0 podjela paravanima. Vjetrobran i ulazni prostor ujedno služe kao raz-
Prostorija za ručni dQ d D OQ vodne površine za vertikalne i horizontalne komunikacije (hodnici,
stubišta, rampe), ili za zadržavanje tijekom odmora (0,50 m2/učenik).
Višenamjensko područje za školske svečanosti, igru i izložbe.
Prostorija za učila oko 1 2 - 1 5 m2. Centralni položaj, uz nastavnički
dio odnosno višenamjenske prostorije.
(2) Kompozicija učionice, otvorene učionice i prostorije za ručni rad, prijedlog tipa
Arh.: Neutra

fl °U dD °0
• • • • oQ • •
°l] i : TP
ng oQ ng cg ••
D D C
°D D D Q

(6) Po dvije učionice uz jedno stubište, dvostrano osvjetljenje u etažnoj izgradnji

Arh.. Schuster

(3) Tlocrt u obliku zubaca pile. Opasnost od međusobnog ometanja Arh.. Carbonara

Hodnik

Učionica dodatno osvijetljena visoko postavljenim prozorima sa stražnje strane, bez Četiri učionice po etaži s dvostranim osvjetljenjem, sa strane proširenje za grupnu
® pogleda. Proširenje hodnika ispred svake učionice, s garderobom i ostavom
Arh.. Carbonara
© nastavu
Arh.. Haefeli, Moser, Steiger

Natkriveni prilaz
Prostorija za
ručni rad
(5) Šesterokutna učionica sa zatvorenim trokutnim prostorijama za ručni rad (8) Šesterokutna učionica bez hodnika, prilaz kroz garderobu = vjetrobran
Arh.. Brechbuhlen Arh.. Gottvvald, Weber

312
 1. Rampa ŠKOLE
2. Učionica
3. Aula PRIMJERI CD
4. Odlaganje stolica
5. Garderoba
6. Galerija
7. Menza
8. Ulaz
9. Trijem
10. Uprava

(T) Prizemlje - stručna škola Arh.. Mitchell/Giurgola

1. Sportska dvorana
2. Predvorje sp. dvorari
3. Parkiralište
4. Uprava
5. Garderoba
6. Učionice
1. Predvorje 7. Odmor
2. Kafeterija
3. Boravak
4. Garderoba
5. Rektorat
6. Foyer
7. Aula
8. Medioteka
9. Radna soba nastavnika (?) Prizemlje - osnovna škola Arh.. B. i C. Parade
10. Konferencije
\ 11. Učionica
J".

(?) Prizemlje škole u Wohlenu Arh.. Burkard, Meyer, Steiger

© Poprečni presjek ->(g)

(ff) Gornja etaža škole u Zürichu Arh.. Naef, E. Studer + G. Studer

3 1 3
 VELIKI PROSTORI U GRADNJI ŠKOLA

Veliki uredski prostori, danas u mnogim slučajevima sasvim uobi-

čajeni, pojavljuju se i u građenju škola. Zbog toga se postavljaju i
slični zahtjevi glede veličine prostorije, osvijetljenosti, ventilacije,
akustike, podne i stropne obloge, namještaja, boja.
Glavna je prednost fleksibilnost © + © CD . Skupna nastava
(Team-Teaching) kad grupe imaju = 100 učenika. Površina oko 3,4
m 2 - 4 m 2 /učenik (bez jezgre).

(T) Školski prostor t

Podijeljene pokretnim ormarima - Treba omogućiti naknadnu ugradbu razdjelnih stijena © mnošt-
stijenama
vo američkih primjera ->Q3 • Njemački ogledni primjer: Tannenberg
Lamelirani škola u Seeheimu. -> © . Problemi se pojavljuju kod kanalizacijskih
zastori Q

¿Hi- vertikala, zidnim utorima itd. zbog mogućnosti priključenja akustične

izolacije pregradnih zidova -> @ Stropne obloge treba izvesti de-
montabilno da bi instalacije u šupljinama bile dostupne ©..
Velika grupa 40 - 50 učenika može se podijeliti u srednje grupe od
25 - 26 učenika, male grupe 10 učenika (3).
Građevin. raster dosljedno 1,20 x 1,20 m; svijetla visina prostorije 3 m.
CO Prijelazna rješenja od starih konvencionalnih razreda do velikog
prostora nude pomične pregradne stijene koje se mogu ukloniti
(3) Grupna škola Tannenbergschule Seehim @ . Dolaze u obzir i graditeljski oblici s formiranjem niša © + ©
i © - © . Primjeri za raspored mjesta pri prikazivanju projekcija
®+
Ovješeni Pedagozi ukazuju na činjenicu da čovjek pri svjesnom usvajanju
strop

Pregradni
najviše zadržava ono što je sam učinio:
zid

10% od onoga što čita

20% od onoga što čuje
Prodiranje
zvuka 30% od onoga što vidi
50% od onoga što čuje i vidi
70% od onoga što sam reče
Priključak pregradnih zidova na Šuplji prostori ispod stropa za
90% od onoga što je sam učinio, u čemu je sudjelovao svojim po-
pod i strop prolaz instalacija kretima.
i
Učio nica Učionica Učionica
64 m 2 64 m 2 64 m 2

¥i h
II n
Učio ica
64 m

64 m2

Predvorje za xlmor
247 m2

I Učionica Učionica Učio lica

oöo oööo ¡ 6 4 m2 64 m2 64 m2

"Ckn °D&
°aočh 1°
° o 0°
«•Do

Varijabilni tlocrt sa 8 osnovnih učionica (7) Različita područja korištenja (8) Razdvojene grupe

<n 40
1.80-Äl.20f-
1
^i.ižfcat •

Tlocrt

© Raspored mjesta za 80 učenika = 10 godina, pri projekcijama filma, dia- i

"overhead" projekcijama (IO) Za 117 učenika š 10 godina

314
 ŠKOLE
/ Su metali \ _ Materijali - > t n

Sportski objekti
Stručne škole, uključivši pripremnu godinu prakse odnosno godinu
o u osnovnog stručnog obrazovanja, kao i obrtničke škole i stručne više
škole najčešće se objedinjuju u stručne školske centre. U tim se cen-
trima školuje oko 75% mladeži od 14 do 18 godina koja podliježe tzv.
obveznom školovanju s dijelom nastavnog vremena. Uz obrazovan-
je s potpunom nastavom i međuoblicima postoje smjerovi sa skraće-
nom nastavom, a pravilo je: za stručno obrazovanje vrijedi načelo
dvojnosti škole i prakse: stručna škola pruža predmete općeg obra-
zovanja i stručno - teoretsko znanje odabranog usmjerenja. Praktič-
nim se radom u odgovarajućem pogonu stječu praktična znanja.
Obrazovanje je podijeljeno na 11 stručnih smjerova: 1. gospodarstvo
i uprava, 2. metali, 3. elektrotehnika, 4. građenje i drvo, 5. tekstil i od-
)>' kućepazitelj, % / jeća, 6. kemija, fizika i biologija, 7. tisak i papir, 8. boje i oblikovanje
^ dvorana za prostora, 9. njega tijela i zdravlja, 10. prehrana i kućanstvo, 11. poljo-
Dolazak odmor,
garderoba, WC-i, privredno gospodarstvo. Ponuda škola za stručno obrazovanje ovisi
ventil, centrala, o regionalnim, strukturno - specifičnim i lokalnim čimbenicima; apso-
1 Korištenje svih ŠU (školska bicikli 5 ŠU elektro
lutne veličine sustava jedva je moguće navesti. Brojčani podaci obuh-
usmjerenja) travnjak 6 Uprava
2 ŠU Sp. 7 Stan kućepazitelja vaćaju učenike s punim i djelomičnim nastavnim vremenom. Ovisno
3 ŠU G 8 Parkiralište (nastavnici, učenici 0 gravitacijskom području, na 60.000 - 150.000 stanovnika dolazi
4 ŠU mladi posjetitelji) 2.000 - 6.000 učenika. Zbog velikih gravitacijskih područja, pre-
poručuje se lokacija blizu javnog prometa i željeznice. Zemljište: za
učenika s djelomičnim nastavnim vremenom najmanje 10 m 2 terena,
0 Shema površina i njihove povezanosti - stručni školski centar s punim nastavnim vremenom najmanje 25 m2 terena po učeniku. Te-
ren po mogućnosti treba biti bez utjecaja buke, dima, mirisa, i praši-
Teoretska nastava Stručno-praktična nastava ne; paziti na povoljan oblik i 0 mogućnost proširenja zemljišta. Raz-
O p ć a t e o r e t s k a n. • Stručno-teoretska n. mještaj na zemljištu, vrsta i način izgradnje ovise o veličini učionica
f koje se mogu nizati po vertikali (opći predmeti, stručni predmeti, pro-
Normalni razredi Stručni razredi • Posebno usmjereni razredi
Radioničke prostorije storije za upravu i si.) i veličini površina koje moraju ležati u terenu
(2) Oblici nastave i prostorni zahtjevi (demonstracije / vježbe) (površine za praktične vježbe, radionice, područje sportskih aktivno-
Teoretsko područje sti i si.). Školska zgrada najčešće ima 2 - 3 etaže, samo iznimno više;
• radionice s težim strojevima ili opsežnim isporukama materijala samo
Praktično područje su u jednoj etaži.
• Prilaz: Područje ulaza i hola sa centralnim uređajima ujedno služi i za
razdiobu prometa prema horizontalnim i vertikalnim komunikacijama,
slično kao u školama za opće obrazovanje i u školskim centrima. Na-
stavna područja raščlanjuju se prema oblicima održavanja nastave i
tome odgovarajućim prostornim potrebama. Opće nastavno područje
(AUB) zauzima oko 10 - 20% površine.
- O p ć e učionice za normalne razrede oko 5 0 - 6 0 m 2 , mali razredi oko
4 5 - 5 0 m 2 , naročito veliki razredi oko 85 m2. Velike učionice oko
100-200 m 2 mogu ujedno služiti kao dvorane za prikazivanje filmo-
va i za predavanja.
Graditeljski uvjeti, oprema i uređenje slično kao za općeobrazovne
školske centre odnosno škole s više smjerova. Na približno 5 normal-
(3) Organizacija područja nih razreda treba predvidjeti prostoriju od približno 20 m2 za zbirke.

(?) Isječak iz projekta stručne škole za okrug Viersen Arh: Kasper, Döhmen

315
 • ~ Téliriiká, ' ¡
VISOKE ŠKOLE
¡snabdijevanja! PREDAVAONICE-»QP
Centralni sadržaji visokih škola: —> QP
Auditorium Maximum, svečana dvorana, uprava, dekanati, student-
Studentski domovi Studentski
domovi ska kuća. Uz to knjižnice, menze, sportski objekti, studentski do-
movi, parkirališta.
Velika pre"-" Tehnički uređaji zajedničke opskrbe:
davaonica •::°Knjižnica .
toplana, tehnička osnovna opskrba.
Stručno specifična oprema za nastavu i istraživanja.
rištud. : Uprava • Osnovni prostori za sve predmete:
|:zgradđ:
predavaonice za osnovna i specijalna predavanja, prostorije za se-
minare i rad u grupama (djelomično opremljene računalima) za pro-
Parkiranje Parkiranje dubljivanje materijala s nastave. Knjižnice za pojedina stručna pod-
Nastava
Lili llil
ručja, službene radne prostorije znanstvenog osoblja, prostorije za
konferencije, ispite itd. - > © .
•••¡ínstitútiJi: :j:jlnstitutj Posebni prostori za pojedine struke:
Humanističke znanosti: bez posebnih zahtjeva.
Tehničko - umjetničke struke: npr. arhitektura, likovne umjetnosti,
lililí
glazba itd.: crtaonice, atelijeri, radionice, vježbaonice i prostorije za
zbirke svih vrsta.
Tehničko - prirodoslovne struke npr. građevinarstvo, fizika, strojarst-
O O o vo, elektrotehnika: crtaonice, laboratoriji, radionice, industrijske hale
Proširenje fakulteta
i industrijski laboratoriji.
Prirodoslovne i medicinsko - teoretske struke, npr. kemija, biologi-
© Shema visokoškolskog kompleksa
ja, anatomija, fiziologija, higijena, patologija itd.:
laboratoriji s pripadnim funkcionalnim prostorijama, znanstvene ra-
dionice, prostorije sa životinjama i za pokuse na životinjama.

Mjesto za projektor
(?) Grafičko određivanje krivulje slušatelja Uzdužni presjek predavaonice

£60

(4) Normalni oblik predavaonice (5) Predavaonica u jačem usponu

Stepenasto dizanje u dvorani za crtanje akta, po studentu 0,65 m2 površine za

(§) Predavaonica za demonstracije na stolovima (kirurške klinike) sjedenje

316
 VISOKE ŠKOLE
PREDAVAONICE - » QP
Velike dvorane za predavanja najčešće se smještaju u posebnim
zgradama za predavaonice. Manje predavaonice za stručna izlag-
anja nalaze se u institutskim i seminarskim zgradama. Prilaz dvora-
ni odvojen je od istraživačkog područja, po mogućnosti što kraćim
putom iz vanjskog prostora, sa stražnje strane na uzdignutom dije-
lu sjedala, a kod velikih dvorana i sa strane, približno na sredini -»
(3) + (§). Predavači ulaze u dvoranu sprijeda, iz prostorije za pri-
preme, odakle se doprema i oprema za pokuse.
Uobičajeni su kapaciteti 100, 150, 200, 300, 400, 600, 800 mjesta.
Predavaonice do 200 mjesta, visina etaže 3,50 m, uklopljene su u zg-
radu instituta, a za više mjesta bolje je da su u samostalnoj zgradi.
• Predavaonice za humanističke znanosti imaju ploču za pisanje i
projekcije; blago se uspinju redovi sjedala -> s. 316 @
• Predavaonice za demonstracije iz prirodnih znanosti treba opre-
miti stolovima za izvođenje pokusa; strm je uspon redova sjeda-
la -> s. 316 (5)
• Medicinske demonstracijske predavaonice "kazalište za anato-
miju" imaju strm uspon redova sjedala -» s. 316 (§)

3.65 a

® Pravokutni tlocrt

0,25 a 5,5 a

(5) Trapezni tlocrt

(6) Predavaonica s 200 mjesta Theologicum Sveučilište Tübingen

3 1 7
 VISOKE ŠKOLE
PREDAVAONICE -» QP

© Presjek -> ( | )

JI I I I I, H

® Normalna etaža -»• (§)

Hrv'W^rW^

F r ^ l i H Zgrada za predavanja Sveučilišta Freiburg, prizemlje

©
Tlocrt © Ulazno predvorje i velika dvorana kroz dvije etaže. Normalna etaža prostorije za
seminare i upravu. Arh.. O.E. Schweizer
Predavaonica za fiziku s dvostrukim zidovima da se spriječi prijenos buke i
vibracija TVŠ Darnstadt

1 Velika predavaonica
2 Projektor
3 Predavaonica
4 Dvorana za sjednice
senata
5 Garderoba

(6) Studijska zgrada Düsseldorf Arh.. Pfau

^ ^ \ \\ \\ ^
(3) Auditorij TVŠ Delft Arh.. Brdek + Bakema (7) Predavaonica ETVŠ Hönggerberg u Zürichu Arh.. Steiner + Gehry

318
 VISOKE ŠKOLE
PREDAVAONICE - » QP
Pojedine stolice u redovima stolaca u predavaonicama sastoje se od:
otklopnih ili zakretnih sjedala, naslona za leđa i pultom za pisanje (s
policom ili kukom za torbu), najčešće kruto montirano -> © + (3).
Ravni pod
Razmještaj po visini ovisi 0 stručnom području, broju slušatelja i
, 85 _. načinu izlaganja gradiva (dijaprojekcije, elektroakustički uređaji), pa
prema tome nagib može biti blag ili strm.

U predavaonicama za kirurgiju, internu medicinu, fiziku redovi su

stolica u usponu, a optičko vidno polje određuje se grafičkim ili ana-
© Raspored sjedišta s otklopnim sje-
dalima i otklopnim pultom
litičko - proračunskim postupkom -> (4) + (f).

Potrebna površina za jednog slušatelja ovisi 0 obliku sjedala, dubi-

ni pulta i nagibu poda. Površina za jednog studenta pri udobnom po-
ložaju treba biti 70 x 65 cm, normalno 60 x 80 = 55 x 75 cm. Po stu-
Na stubama od 15 cm
dentu treba, uključivši površine za kretanje, kod velikih predavaoni-
ca i najgušćega rasporeda 0,60 m 2 , kod malih predavaonica i
normalnog rasporeda 0,80-0,95 m 2 . -» s. 320

ÍF5 Materijal koji

= ^ " upija zvuk

Kosa ravnina nagiba do 12%

<2,5
Postavljanje ssjedišta u Raspored s fiksnim pultovima i

©
Otvor vrata
predavaonici zakretnim sjedalima (pronalazač:
autor)

(§) Tlocrti barijera za svjetlo i zvuk

Sjedišta u predavaonici: ventilacija

© Ventilacija kroz pult / vođenje zraka

Uzdužni presjek -> (§)

© Veliki projektor Izljevno mjesto

Presjek © Projektor za uski film
© Dijaprojektor za male slike
© Radni projektor
90 f 90 , _ a 1,80 -2.00 |
Tlocrt © Tlocrt
© Dijaskop
© Paradouit color
Prado
© Prado 16 mm, projek-
. tor za uski film
( ~ 3 © Ploča sprekidačima T~"

a. 1
o!
a
Ü -I
^ J _lJ 1 W M
75 . 90
Područje podija I 90
l
300 | Xt 30
—H

© Mjesto projektora (7) Mjesto projektora (9) Tlocrt područja podija

3 1 9
 VISOKE ŠKOLE
I—1,20—|
Nastavak sa s. 319.
Stolovi za pokuse po mogućnosti su zamjenjivi, a pokretne jedinice
O , U 1,9 m 2 ooo prikladne za laboratorijske radove. Potrebni su priključci za medije.
Radno mjesto na seminaru
Površine za projekcije i ploče: povoljna je stijena za projekcije od
segmenata, ili čvrsta na čeonom zidu. Zidne ploče trebaju biti u više
I segmenata, najčešće vertikalno podizne, na ručni ili motorni pogon,
- 0 0 0 0
0 I
s mogućnošću spuštanja do ispod projekcijske površine; mogu biti
O O O O oo O oo 0 i pokretne s kotačima -» s. 319 (§).
l i l i 0
o o o o oo oo o 0
l i l i 0 I Akustika prostorije:
000 ooo ooo - 0 0 0 0
1 I I ~l I Govor treba do slušatelja doprijeti koliko je moguće jednolično, bez
o o o o o o ooo ometajuće jeke. Ovješeni su stropovi za refleksiju i apsorpciju zvuka.
Stražnji zid treba obložiti materijalom koji upija zvuk, ostali zidovi su
glatki. Jačina svjetla u predavaonici bez prozora 600 lx (DIN 5035).

o o o ooo o o o Dodatne površine uz predavaonicu:

I I I
Uz svaku predavaonicu treba predvidjeti jednu neposredno do-
stupnu pomoćnu prostoriju. Nema određenu funkciju, može služiti za
o» odlaganje. Uz sve predavaonice u kojima se obavljaju pokusi mora
se predvidjeti dovoljne površine za pripreme, u istoj razini i nedaleko
od podija. Orijentacijski podaci za minimalne veličine: pravokutni
1 r
o o o ooo o o o tlocrt predavaonice, oko 0,2 - 0,25 m2/po mjestu, trapezni oblik
0,15-0,18 m2/mjesto. Za prirodoslovne i pretkliničke predmete treba
predvidjeti 0,2-0,3 m2/mjesto.
Prostorije za seminare, različite mogućnosti rasporeda stolova
Za normalno funkcioniranje zgrade s predavaonicama potrebne su
površine za skladištenje i boravak: prostorije za boravak tehničkog
I I
0
osoblja koje održava opremu i uređaje predavaonica, prostorija za
c O D osoblje koje održava i čisti zgradu, prostor za skladište rezervnih di-
jelova, žarulja, fluorescentnih cijevi, ploče za predavaonice, odjeću
O 20 m2 prof. 20 m pomoćno osoblje itd. Minimalna veličina pojedine prostorije 15 m 2 , sve pomoćne pro-
I
0 fl storije ukupno 5 0 - 6 0 m 2 .
- ii
Garderobe i zahodi: gruba procjena zajedničkih potreba, kao ori-
q D D 1 O " o o l jentacija, 0,15-0,16 m 2 /mjesto.
i
U 15 m2 znan. asistent 15 m2 daktilografi Osnovni prostori za sve stručne smjerove:
lUu I = J Prostorije za opću nastavu:
Osnovni namještaj za službene prostorije prostorije za seminare, uobičajene veličine: 20, 40, 50, 60 mjesta,
pokretni dvostruki stolovi; širina 1,20, dubina 0,60 m, potrebna po-
vršina 1,90-2,00 m 2 /student - > 0
o O o O o o
l i l i Raspored stolova može se mijenjati za predavanja, skupni rad, ko-
o o o o o o
i r
lokvije, jezični laboratorij, PC (osobno računalo); laboratoriji i kon-
o o o o o o Knjige ferencijske dvorane zahtijevaju isto toliko prostora -> 0 .
o o o o o o T0 Službene radne prostorije znanstvenog osoblja:
(D
o o o o o o profesor 2 0 - 2 4 m 2 - > © A
1 asistent 15 m 2 @ B
o o o o o o
pomoćno osoblje 20 m 2 ->(2) C
o o o o o o
Raspored regala
administrativno osoblje 15 m 2 (dvostruko korištenje 20 m 2 ) - » © D
Raspored radnih mjesta za čitanje i regala s knjigama
fakultetska knjižnica (slobodno biranje knjiga) -> s. 331-336
U slobodnoj postavi može se smjestiti 30000 - 200000 svezaka.

Površina za police s knjigama: -> 0

Regali sa 6 - 7 polica, visina 2 m (doseg rukom),

Razmak regala 1,50 - 1,60 m,
Potrebna površina 1,0-1,2 m 2 /200 svezaka.

O [p Radna mjesta čitatelja: -» 0

Radno mjesto za čitanje
Širina 0 , 9 - 1 , 0 m/dubina 0,8 m,
Potrebna površina 2 , 4 - 2 , 5 m 2 /radno mjesto.
2,5 m 2
Kontrola na ulazu, odlaganje torbi, katalog, kopiraonica.
Raspored radnih mjesta za čitanje i regala s knjigama
 CRTAONICE
1-2,00-2,30-1
Crtaonice svih vrsta

cg
oi
T
§ Tehničke discipline, uključivši arhitekturu i umjetničke akademije
AI
i 1 (dvorane za slikanje i modeliranje) imaju različite potrebe za pro-
Tlocrt l—44—l storom.

O o Osnovna oprema radnog mjesta u crtaonici

I 1 I Tm Dimenzije crtaćeg stola po mogućnosti za format DIN A0 - 0,92 x
[ ^ š 3,8 q m ~ j
AI .J i
1,27 m. Daska čvrsta ili pomična -> (2), © - © .
Ormar za nacrte iste visine kao stol, za smještaj ležećih nacrta, upo-
Pokretni Ormar za
ormarić nacrte rabiv i kao površina za odlaganje -> (2).
© Radno mjesto u crtaonici (2) Radna površina Pokretni ormar ispod stola za crtaći pribor i po mogućnosti registra-
tor fascikle - > © + © - © .
Okretna stolica s kotačima, promjenljiva visina.
Stroj za crtanje na kotačima, promjenljiva visina, dimenzije 1,5 x 100
-114, daska uspravna ili s mogućnošću promjene kuta, uporabiva i
u horizontalnom položaju, dimenzija 180 x 115 -> © -
Dnevno svjetlo po mogućnosti s lijeve strane -> © .
Umjetna rasvjeta prostorije 500 lx, crtaće radno mjesto 1000 lx s
montiranom crtaćom svjetiljkom ili s pomičnom svjetiljkom iznad uz-
Veličine crtaće d a s k e
dužne osi stola.
DIN AO 97 x 127 cm
DINA1 65 x 90 cm Ostali pribor: površina za odlaganje, ormari za ležeće ili viseće nacr-
DINA2 47 x 63 cm te, veličina najmanje za DIN A0 - format - > © - © .
DIN A3 37 x 44 cm

Upad svjetla pri pisanju lijevo straga, Veličine crtaće daske Crtaonice
pri crtanju lijevo sprijeda
Potrebna površina 3 , 5 - 4 , 5 m 2 ovisno o veličini crtaćeg stola Q.
Crtaonice po mogućnosti orijentirati prema sjeveru kako bi se dobi-
lo jednolično dnevno svjetlo. Svakom stolu pripada ormarić s
ključem.
Dvorana za crtanje, slikanje ili modeliranje:
Smještaj po mogućnosti u potkrovlju, prema sjeveru, velike površi-
ne prozora (V3-V4 površine poda), dodatno su moguća nadsvjetla.
Dvorane za kipare i keramičare:
Potrebno je mnogo mjesta za tehničke uređaje, kao npr. lončarsko
kolo, peći, alat, uz to skladište, prostorija za rad u gipsu, vlažna pro-
storija itd.

1-57-70-1-44-1

Uređaj za crtanje, stojeći -> ( i ) © Presjek -> ©

240
(220-200) (220-200)

Stol z a Stol z a
odlaganje odlaganje
1 —
!" 1
T ] I

0)
¡6
at
Î
0 0
]
ro 0 ro 0
Q_ -
M - Q_ - - CO

DINA1 80 , max. 1 3 5
1 1
( D I N AO)
(100)

© Tlocrt radnog mjesta -> © (9) Stojeći i ležeći nacrti © Ormar za nacrte od čeličnog lima

80..-X

I—43—I
-77 H

Uredski i crtaći stols promjenljivim

O Presjek - nagibom ploče -> ©

321
 STUDENTSKI DOM
Građevinskim propisima određeni
su zahtjevi o prostorijama za bora-
vak u studentskim domovima koji
se moraju ispuniti. Prostorija mora
imati tlocrtnu površinu od najman-
je 8 m2 (15 m2), najmanje širinu 2
m i svijetlu visinu 2,40 m. Za sobe
u potkrovlju dovoljna je svijetla vi-
sina od 2,30 m iznad najmanje V2
tlocrtne površine. Za osvjetljenje i
ventilaciju moraju postojati prozori.
Studentske sobe
(5) Jedinica s dvije sobe i posebnom tuš kabinom, i varijantno rješenje
Zidarski otvor prozora mora iznosi-
Jedinica s dvije sobe ti 1/10 (1/8) tlocrtne površine pro-
storije. Sobe treba orijentirati pre-
ma jugu, jugozapadu i jugoistoku,
a sjevernu orijentaciju izbjegavati.
U studentskom domu treba u sva-
koj etaži predvidjeti dvije među-
sobno neovisne komunikacije za
izlaz u nuždi. Jedna od njih izlazi
na stubište koje prolazi kroz cijelu
zgradu, a druga do mjesta do ko-
jeg je moguće doprijeti vatrogas-
nim Ijestvama i uređajima za
spašavanje.
Povoljne uvjete stanovanja pruža
jedna kuhinja i jedan zahod, s
© Jedinica s dvije sobe sa
sanitarnim čvorom
Jedinica s četiri sobe sa sannarnim čvorovima tušem na svake dvije sobe (?)

Galerija Galerija

© Jedinica s četiri sobe s prilazom sa galerije (§) Jedinica s četiri sobe i zajedničkom prostorijom

Jedinica sa šest soba, sa zajedničkom prostorijom, zajedničkom kupaonicom i

odvojenim WC-ima © Jedinica sa osam soba, sa zajedničkom prostorijom

322
 LABORATORIJI
- > m

-i- Laboratoriji se razlikuju prema korištenju i stručnom usmjerenju

Prema korištenju:
g o 4 0 8o ^ e o ^ ' i . e s ^ i . s o ' - ^ so H Laboratoriji - praktikumi namijenjeni nastavi sadrže veći broj laborato-
rijskih radnih mjesta i najčešće jednostavnu osnovnu opremu (3).

$ ft Znanstvenoistraživački laboratoriji su najčešće male površine sa

specijalnom opremom i pomoćnim prostorijama, kao što su prosto-
A M rije za vaganje i mjerenje, za centrifuge i autoklave, prostorije za
pranje i ispiranje, klimatizirane prostorije i hladnjače s konstantnom
i W = temperaturom, foto / tamne prostorije itd. (2).
h- so —f

(T) Minimalne širine prolaza uz radna mjesta Prema stručnom usmjerenju:

Kemijski i biološki laboratoriji imaju čvrsto montirane laboratorijske
stolove. Prostorije imaju visoku razinu izmjene zraka, često i dige-
store s. 324 © za radove s velikom emisijom plinova i dima. Ne-
Laboratorij Laboratorij
rijetko se digestori smještaju u vlastite prostorije (smrdljive prostori-
o o je).
o o o o o
o o o
Fizikalni laboratoriji imaju pretežno pomične laboratorijske stolove i
1 1°
diferenciranu elektroinstalaciju u energetskim trakama (kabelski
kanali) po zidovima ili obješenim na strop, te malu izmjenu zraka
s. 324.
I 8 0 + - 1 , 6 0 -4801

Specijalni laboratoriji za posebne djelatnosti, npr. izotopski labora-

toriji za rad s radioaktivnim tvarima, s različitim klasama sigurnosti
F u n k c i o n a l n e i p o m o ć n e prostorije ( A - C DIN 25425).
(2) Istraživački laboratorij
Čisti laboratoriji za radove u posebno filtriranom zraku bez
- 3,60 180)- 1,60 -480* prašine, npr. u području mikroelektronike ili za rad s naročito opa-
snim tvarima, čiji se prijelaz u okolne prostorije mora spriječiti vla-
stitom cirkulacijom i filtriranjem zraka (mikrobiologija, genska tehni-
• o o o o o o o o ka, stupnjevi sigurnosti L1 - L 4 )

y o o o o o o o o

o o o o o o o o

X X plllpl m
2 4 laboratorijska s j e d e ć a mjesta

© Laboratorij za nastavu i vježbe

Laboratorij sigurnosnog stupnja 3 Laboratorij sigurnosnog stupnja 4

1 Ploča s upozorenjem 2 Barijera s tri komore, vrata, nepropusna.
2 Barijera s dvojnim samozatvarajućim vratima samozatvarajuća
3 Civilna odjeća 5 Tuš za osoblje ( m o ž e se preuzeti iz L - 3") Laboratorijska jedinica
4 Zaštitna odjeća 1 Kapele 5 Stolovi z a vaganje 8 O r m a n z a materijal 12 Most z a cijevi
5 Udubljenje u podu ( e v dezinfekcijska hasura) 7 Nepropusna zatvorena radna klupa, 2 Radni stolovi 6 Radno mjesto 9 Tuš za ispiranje očiju 13 Instalacija ventil, i klimat
predviđeno za odvod vode s tuša individualni dovod i odvod zraka, 3 Rezerva kemičara 10 Ručni protupožarni aparat
6 Umivaonik z a pranje ruku s uređajem z a dodatni H e p a filteri 4 Suha radna mjesta 7 Hodnik 11 Vert. energetski vodovi
dezinfekciju 9 Autoklav s dvojim vratima koja se mogu
7 Radna klupa (Clean Bench) s posebnim naizmjence zakračunati, kondenzat se
H e p a filterom dezinficira
8 Odvod zraka 10 Brana protiv prelijevanja (?) Presjek BASF-laboratorija za sintetičke materijale Arh.. Suter i Suter
9 Autoklav (u laboratoriju ili zgradi) 18 Posude z a upotrijebljenu zaštitnu odjeću,
11 Pločasta grijaća tijela (razmak do zida: 7,5 cm) mogu se autoklavirati
12 Kontrolni ormarić s prekidačima, razvod struje,
glavni prekidač za slučaj nužde, ploča
s javljačima
") Potrebno s a m o u slučaju da se predviđa
prijelaz na L - 4 laboratorij
u OEJ Œ
13 Pokazivač razlike pritisaka, moguće očitavanje Î 9
izvana i iznutra, s akustičkim signalizatorom
14 Poziv u nuždi, telefon
15 Interfon, el. otvaranje vratiju

•
16 Prozori nepropusni, nezapaljivi, zapečaćeni
17 Unošenje materijala, otporno na požar •• . .ODI |QQ.: . DD| I
•Do À - I I < ! loo = onl I
1 2[ ] 2 [ 1

Laboratorij Područje za izmjenu

] [

7~mo y 3 3
tS3llj2LflllSîi c .
!j •

TlaJ
U l a z z a osoblje

® Primjer čistog laboratorija Tlocrt - > ©

323
 LABORATORIJI
->QQ
Hlađeni laboratoriji za rad u ekstremnim temperaturnim uvjetima.
T • o o
M Do o Fotolaboratoriji i tamne komore -> s. 323.
a o o
Užem području laboratorija pripadaju i radne prostorije bez instala-
m TE ŒÎ Ta eJP o o
cija:
Boksovi za razmišljanje, društvene prostorije (prostor za boravak)
I za laboratorijsko osoblje. Uz to postoje zajedničke prostorije kao
opće skladište, skladište kemikalija i izdavanje uz posebne sigur-
3,125 1- 3,125
nosne uređaje, skladište izotopa s izolacijskim posudama itd. Po-
Dimenzije prostorija razvijaju se iz veličine stola (veličine radnog mjesta), instala- sebno mjesto zauzimaju laboratoriji za rad sa životinjama i prosto-
cija i ormara u zidu hodnika. Soba s vagama je odvojena. rije za smještaj životinja koje sudjeluju u pokusu. Takve prostorije,
ovisno 0 vrsti životinja, imaju posebnu opremu i moraju ispuniti zahtje-
ve glede izmjene zraka.
m m Ü
Tostor z a m j e - rostor z a m j i- rostor z a mje
renje i v a a a n i B renie i v a o a n i g renje i vaganje Laboratorijsko radno mjesto:
Jedinica mjere za laboratorijsko radno mjesto je laboratorijski stol,
ffl m m čvrsto ugrađen ili pomičan, čije dimenzije s pripadajućom površi-
nom za rad i kretanje predstavljaju tzv. laboratorijsku os, osnovnu
Labo- Labo- Labo- Labo- Labo- Labo- jedinicu prostora, s. 323 0 - (3)
ratorij ratorij ratorij ratorij ratorij ratorij
Normne mjere za normalni radni stol:
u praktikumu širina 120 cm, u istraživačkom laboratoriju višestruko,
3,75 3,75 7,50 7,50
dubina 80 cm, uključujući energetsku traku -> © - ©
(4,00) (4,00) (3,00) (8.00)
Laboratorijski stolovi i digestori najčešće su u obliku sustava za
slaganje kockica, širine elemenata 120 cm.digestora 120 i 180 cm.
© Laboratorijske jedinice s prostorima za mjerenje i vaganje Sveučilišne klinike u
Frankfurtu Arh.: Schlempp + Schvvethelm

Energetski stup je samostalni element sa svim opskrbnim uređaji-

Balkon z a e v a k u a c i j u ma, a laboratorijski stol i donji ormarić postavljaju se ispred njega ->
-M it- UMSSW © - © •

Nosiva konstrukcija laboratorijskih stolova od čeličnih je cijevi, rad-

na ploča od kamenštine bez reški, rjeđe keramika ili sintetične ploče
otporne na kemikalije. Donji su ormarići od drva ili iverice, obloženi
sintetikom. Instalacije se dovode odozgo iz šupljina ovješenog stro-
pa ili odozdo kroz nosivu međukatnu ploču.

Ventilacija:
Postoje niskotlačna i visokotlačna postrojenja, ovo drugo se pre-
poruča kod višeetažnih laboratorijskih zgrada i potrebne velike ko-
© Uređaji u zn. glavnom laboratoriju
(Tvornica boja Bayer AG)
Raspored prohodnih instal. okana
(BASF) ličine zraka, jer omogućuje manje presjeke ventilacijskih kanala.
Za ventilacijske uređaje treba mnogo više prostora nego za sve
ostale instalacije.
E n e r g e t s k i stup + prislonjeni radni stol s donjim o r m a r i ć e m

Svi laboratoriji u kojima se radi s kemikalijama moraju se umjetno

ventilirati.
Izmjena zraka u satu:
kemijski laboratorij 8 puta
biološki laboratorij 4 puta
fizikalni laboratorij3-4 puta
(u području odvođenja zraka)

Fiksni o r m a r 20 Pokretni ormar Elektroinstalacija:

1,20 I- 1 — 6 0 H •1,20" Kad su velike snage priključka ili kad su posebne vrste struje, pot-
rebna je u zgradi vlastita trafostanica.
(5) Kemijski laboratorijski stol Električna centrala mora biti zatvorena vatrostalnim materijalom, i
ne dopušta se prolaz stranih vodova.

E n e r g e t s k i stup s prislonjenim radnim stolom

• O Q0Q
000000

00 0 0 0 0 0 0 • • • D • 0 o o ©(

I 1,20 ;1 •'•'• '.šor' 60

» 'J?'""'
—I ' •'•••••••••'••
1,20 1,80 1 I- + - 6 0 -I

(6) Laboratorijski stol za fiziku (7) Digestori (ormari s odvođenjem plinova)

324
 LABORATORIJI
->QQ
Razmještaj instalacijskih okana, stupova i vertikalnih komunikacija
Sabirna okna na čeonoj strani zgrade, komunikacijska jezgra unutra
0 . Sabirna okna izvana, komunikacijska jezgra izvana -> 0 . Sa-
birna okna centralno, komunik. jezgra središnji element -> 0 . Po-
jedinačna instalacijska okna, komunikacijska jezgra unutra 0 .
Komunikacijska jezgra središnji element -> 0 Pojedinačna insta-
lacijska okna, komunikacijska jezgra unutra -> 0 . Trocrtni oblik
Instalacije stalacije križa: okna izvana, komunikacijska jezgra centralno -> 0 Instala-

© Instalacijska okna na čeonoj strani,

komunikacijska jezgra u unutrašnjosti © Instalacijska okna na čeonoj strani,
komunikacijska jezgra izvana
cije i komunikacije unutra 0.

m: :[ Vertikalni sustav opskrbljivanja:

mnoštvo vertikalnih opskrbnih vodova u unutrašnjosti zgrade ili na
fasadi u pojedinačnim oknima dovodi medije neposredno u labora-
torije. Decentralizirani dovod i odvod zraka za digestore, pojedina-
ns čni ventilatori na krovu.
Prednost:
Instalacije Maksimum individualne opskrbe. Kratki horizontalni priključci do
i.' .' | Instalacije
laboratorijskog stola.
Nedostatak:
Ograničena varijabilnost oblikovanja tlocrta, potrebno više površine
Instalacijska okna centralno Pojedinačna instalacijska okna,
© postavljena, komunikacijska jezgra (Aj komunikacijska jezgra u
u radnim etažama i u tehničkoj etaži -> 0 .

središnji element zgrade unutrašnjosti Horizontalni sustav opskrbljivanja:

Vertikalni glavni vodovi svih medija u sabirnim oknima i iz njih hori-
zontalni razvod u radnim etažama, dovod do stola odozgo ili
odozdo.
Prednosti:
Manje vodova i manje površina za instalacijska okna, veća mogućnost
varijacija u oblikovanju tlocrta, jednostavnije održavanje, lakše nak-
nadno uvođenje instalacija 0 . Velika gustoća instalacija zahtijeva
više prostora. Vertikalna sabirna okna preglednija su, lakše im se
može pristupiti i mogu naknadno primiti daljnje instalacije. Vodove tre-
ba izolirati protiv kondenzata, topline, hladnoće i buke-* 0 - © .
t—Balkon za evak. Instalacije
© I n s t a l a c i j s k a okna u unutrašnjosti,
povezana s komunikacijskom
jezgrom
© Instalacijsko okno izvana, komuni-
kacijska jezgra neutralno

Pojedinačna okna za instalacije zgrade, direktni horizontalni

priključak laboratorijskih stolova, digestora itd. Ograničena
fleksibilnost tlocrta.

(9) Horizontalni razvod instalacija u laboratorijskoj etaži. Tlocrt -> 0

l l l l E Pražnjenje
t t l l i l KW
WW
Hladna voda
Topla voda
DA
KO
Para
Kondenzat RE Rezerva
| Stubište^1 Z Cirkulacija L Zrak LA Laboratorijska voda
DW Destilirana voda G Plin SE Sekundarna ventilacija
l l l l KUWV Dovod vode za hlađ. SON Posebni mediji SA Sanitarna otpadna voda
t l l l
0
KUWR Odvod vode za hlađ. RR Cijev za kišnicu
I 1. stupanj tlaka
II 2. stupanj tlaka
(7) Vertikalni sustav snabdijevanja

Ti

'sabirna okna za instalaciju zgrade.

-Horizontalni razvod instalacije u •
' području stropa. Velika fleksibil-
nost tlocrta.

0 180 LIJ ?
KjNSOiiJo)
S-tfLU
0400

(8) Horizontalni sustav snabdijevanja ® Tlocrt sabirnog okna 0

325
 LABORATORIJI
->m

Korištenje prostora prema prostornom programu i zahtjevima glede

tlocrta. Prostorije s malo ili mnogo instalacija, s prirodnom i umjet-
Presjek nom rasvjetom i ventilacijom, stvaraju zone različite namjene i teh-
1 Barijera 4 Hladnjača
2 Tamna komora 5 Kulture tkiva ničke kvalitete. Zbog toga imaju laboratorijske građevine često ve-
3 Autoradiografija 6 Sterilne prostorije like interne zone (trotraktne zgrade) ->(?) - (3). Duljina zgrade ovi-
si 0 maksimalnoj prihvatljivoj duljini mokrih instalacija.

Instalacijske etaže za tehničke centrale u prizemlju ili potkrovlju.

Konstrukcijski i građevinski raster:

Zbog varijabilnosti tlocrta prednost se daje armiranobetonskom
skeletu, od predgotovljenih elemenata ili betoniran na gradilištu.

Konstrukcijski raster je višekratnik uobičajenog građevinskog ra-

stera 120 x 120 cm (decimetarski sustav).
© Tlocrt dijela Centra za istraživanje raka Heidelberg Arh.. Heine, VVischer i Partner
Povoljni konstrukcijski veliki rasteri kojima se postižu velike prosto-
rije bez stupova: 7,20 x 7,20 m, 7,20 x 8,40 m, 8,40 x 8,40 m. Nor-
malna visina etaže 4 m, svijetla visina prostorija = 3,0 m.

U polju rastera stoje stupovi pomaknuti u odnosu na građevinski ra-

ster radi povećanja fleksibilnosti vođenja instalacija. Treba odvojiti
sustav pregradnih zidova koji zatvaraju prostoriju od spuštenih stro-
pova. Pomični pregradni zidovi trebaju biti jednostavni za montiranje
i obloženi materijalima otpornim na kemikalije. Stropove treba izvesti
demontabilno, s akustičnom izolacijom. Podne obloge trebaju biti
neosjetljive na vodu i kemikalije, bez reški, loše električne vodljivosti.
Najčešće su to sintetične ploče ili trake sa zavarenim spojevima.

U zidu između hodnika i laboratorija mora biti prozor za mogućnost

pregleda, pokraj vrata ili u vratima.

Izotopni laboratoriji imaju glatke stropove i zidne površine, bez pora.

Zaobljeni uglovi, plašt od olova ili betona, kontrola otpadne vode,
ćelije tuševa između laboratorija i izlaza. Betonski spremnici za od-
laganje radioaktivnih ostataka i otpada, betonski trezori s olovnim
(?) Fizikalno - analitički laboratorij (BASF Ludwigshafen) vratima itd.

Stol za vaganje je sastavni dio svakog laboratorija, najčešće u vla-

stitoj prostoriji. Stolovi stoje uz zidove koji nisu izloženi vibracijama.

is
m
r-
E 3 D Q E E H cï
£
I
in
C4
<0
r1t P
°5
f3,12-f3,12-1 [3,12f3,12-|

(3) Tipski tlocrt adaptabilnog višenamjenskog instituta Arh.. W. Haake

f-30-f 875—(30-I |- 62s-|—I—40—I—1-625—I

Označavanje vodova prema DIN-u: voda zeleno, topla voda zeleno-crveno, para
(7) Poprečni presjek laboratorija s prikladno lociranim središnjim hodnikom
© crveno, plin žuto, komprimirani zrak plavo, dušik crno vakuum sivo.
Kanal za glavne vodove (prohodan), presjek različit ovisno o broju cijevi.

326
 DJEČJA OBDANISTA
1 Terasa
-» QQ
2. Boravak 4 5 - 4 8 m 2
3. Doručkovaonica Dječja obdaništa su socijalno - pedagoške ustanove koje tijekom
4 Dječja kuhinja
5. Ulaz
dana zbrinjavaju djecu od predškolske dobi do 15. godine. Pri pro-
6. Kut z a igre koturaljkama 4 m 2 jektiranju treba voditi računa o dječjim potrebama.
7. Kut z a slaganje kockica 4 m 2
8. Kut z a igre po izboru 4 m 2 Podjela prema dobnim skupinama: Jaslice od 8 mjeseci do 3 godi-
9. Prostorija za grupu 18 m 2
10. Umivaonici, W C ne, veličina grupe 6 - 8 djece; dječji vrtić od 3 godine do školskog
uzrasta, grupe 25 - 30 djece; obdanište za mladež od 6 do 15 godi-
na, grupe 20 - 25 djece. Ako je moguće, treba kombinirati dobne
skupine. Lokacija blizu stanova i daleko od prometa. Program i
Arh.. Franken/Kreft veličina prostorija, pojedinosti Q + (2).
Za jaslice 2 - 3 m 2 površine po djetetu (dojenčad, pužu, hodaju). Uz
to površine za stol za povijanje, ogradu za djecu koja tek pužu,
1. Boravak 47,5 m2 ormare, police za igračke, dječje stolove i stolice.
2. WC/umivanje 9,8 m2
3. Grupna prost. 20,0 m2 Dječji vrtić oko 1 , 5 - 3 m 2 po djetetu. Prostorije za 15 - 30 djece. Uz
4. Njegovatelji 16,0 m2
5. Garderoba 42,0 m2 to površine za ormare, police za igračke, dječje stolove i stolice,
6. Ostava 3,0 m2 ploče itd.
7. Prost, s ogledalima11,0 m2
8. Predvorje 37,0 m2 Obdanište za mladež oko 1 , 5 - 4 m 2 po djetetu. Prostorije za 20 dje-
9. Višenamjen. pr.66,0 m2
10. WC za osoblje 7,0 m2 ce. Uz to površine za ormare, police za igračke, dječje stolove i sto-
11. Kuhinja 13,0 m2
12. Upraviteljica 10,5 m2
lice, ploče, mjesta za odlaganje. Prostorija za izradu školskih za-
13. Vjetrobran/hod. 34,0 m2 daća s ormarom za učila, regalima, školskim stolovima i stolicama
14. Grijanje 6,0 m2
,15. Kućni priklj. 4,0 m2 Prostorija za ručni rad s ormarom za materijal i alat, radni stol, sto-
16. Sredstva za čišć. 2,5 m2
larski strug itd.
Tamo gdje su više od 2 skupne prostorije potrebna je i jedna višen-
amjenska, po mogućnosti uz skupne prostorije i s vizualnom vezom.
Zahtijeva se dobra zaštita od buke kako bi se djeca mogla usredo-
Arh.. Franken/Kreft
točiti na proces učenja (npr. priprema kazališne predstave i dr.).
1) Boravak 4) Višenamjenska Uz dovoljnu veličinu (najmanje 60 m 2 ) može se prostorija koristiti i
2) Grupna prostorija prostorija za tjelovježbu ili spavanje; pomoćna prostorija za sprave.
3) Terasa 5) Upraviteljica
U gusto naseljenim područjima sve se više grade dvoetažni objek-
ti. Osim uobičajenog stubišta, potrebno je i ono za nuždu. Obdaništa
->(4)
1. Vjetrobran
imaju dulje radno vrijeme (7,30 - 17,00 sati) zbog zaposlenih ili
2. Zajednički prostor samohranih roditelja. Treba predvidjeti uređaje za hendikepirane,
3. Ured
4. Prostorija za razgo- pranje i zahod dostupno za invalidska kolica, prostoriju za njegu i
vor s roditeljima terapiju. Najmanje 6 parkirnih mjesta za osobne automobile, povr-
5. Soba za izolaciju
6. Rublje šine za ostavljanje bicikla i dječjih kolica.
7. Garderoba
8. Grupna prostorija Kolni prilaz i parkiralište za roditelje i osoblje, igrališta.
9. Dvorana za igru
i odmor
10. Mliječna kuhinja
11. Dječja kolica 1. Boravak
12. Prostorija za odmor 2. Grupna prost.
13. Liječnik 3. Dvorana za igru
14. Kuhinja 4. Prostor, za odmor
15. Vrtlar 5. Previjalište za
dojenčad
16. Ostava 6. Kuhinja
17. Grijanje 7. Osoblje
18. Bučna zona 8. Upraviteljica
19. Tiha zona 9. WC/umivanje
20. Soba za igru 10. Garderoba
11. Ostava
Dječji vrtić sa centralnim višnamjenskim prostorom 12. Sredstva za čišć.
13. Vjetrobran

Arh.. Franken/Kreft

1 Višenamjenska
prostorija / odmor
2. Boravak
3. Školski rad
4. Radionica
5. Sprave
6. WC
7. Ostava

327
 PRIBOR ZA IGRU, IGRALIŠTA
DIN 18034, 7926 - » QP
Iskustva stečena igrom temeljni su doprinos razvoju djetetove osob-
nosti. Igra je za malo dijete najbolji način uklapanja u okolinu. Po-
vršine za igru moraju biti različitih oblika, promjenljive i prilagodljive,
one moraju ostvarivati dječje potrebe. Tijekom igre stječu se soci-
© Traktor
jalna iskustva, djeca uče kako ocijeniti posljedice svojih postupaka.
Površine za igru moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:
moraju biti sigurne od prometa, bez nepovoljnih utjecaja okoliša,
5 obilno osunčane, bez visoke razine podzemne vode. Pijesak vidjeti
DIN 7926T.1.
U okviru stambene četvrti trebajij površine za igru biti orijentacijska
(|) Prikolica -» 0 mjesta, povezana jednostavnom mrežom staza sa stambenim i
ostalim područjima. Ne treba ih locirati na periferiji nego ih predvid-
jeti s vezom na komunikacijski sustav. Orijentacijski podaci za pro-
jektiranje igrališta slažu se iz pojedinačnih čimbenika: dobna skupi-
na, korisna površina po stanovniku (m2 / E), veličine područja za
igru, udaljenost do stana, te ostale podloge za dimenzioniranje:
Dobna Veličina Udaljenost do stana
(Š^ Indijanski konj
skupina područja /m2 um u min.

0-6 0,6 9 5 - 190 110- 230 2

6-12 0,5 750-2400 3 5 0 - 450 5
12-18 0,9 3400-6250 700-1000 15
preko 18 1,5 preko 1500 do 1000 15

(?) Konj za ljuljanje

Za djecu do 6 godina, djecu od 6 do 12 godina te za odrasle treba
na građevinskom zemljištu uz stambene zgrade izgraditi igrališta na
otvorenom koja su privatni objekti. Prema DIN 7926, to je obvezat-
no za 3 stambene jedinice i više. Podloga za određivanje veličine
javnih igrališta je DIN 18034. Po stambenoj jedinici treba biti 5 m 2
površine za igru, a najmanja veličina igrališta 40 m 2 . Slobodne po-
vršine za igru moraju se od ulica, parkirališta, željezničkih objekata,
^4) Tobogan
dubokih vodotoka, provalija i sličnih izvora opasnosti odvojiti naj-
manje metar visokom ogradom (gusta živica, plot i slično).
0 - ® Richterov pribor za igru, @ Lappset sprave za igru

Legenda:
1. Otvorena osmerokutna kuća
2. Liliputanska tvrđava
3. N j i h a l j k e
4. Sprave za igru vodom
5. Stalci za bicikle
6. Ploče za stolni tenis
7. Klupe s pergolom
8. Elastične daske
(7) Ljuljačka za malu djecu 9. Utvrda s pokretnim
elementima
10. Robinzonski otok
11. Izvor vode
12. Križni vrtuljak
13. Opločena površina
14. Amfiteatar

(O) Stol za pripremu tijesta

(9) Sanduk s pijeskom (rezana građa)

L/B/H 7,30/3,80/3,40

(IO) Sanduk s pijeskom (oblice) 8) Klizalica i penjalica Igralište "Karnacksvveg"

328
 Predprostor
= S t a m b e n i dio
G o s p o d a r s k i dio PRENOĆIŠTA ZA MLADE
Gospodarski ulaz

Osoblje
Informacije: Njemački savez omladinskih prenoćišta Detmold.
= si
<51
1 Razlikuju se prenoćišta za mlade, najčešće u izvangradskim pod-
T?i
=
Stano-
vanje
S'S
= (313
ručjima, prenoćišta za djecu do 13 godina i za mladež od 13 do 17
godina (podjela nema oštre granice), i hoteli za mladež u gradovi-
ma s turističkom i kulturnom ponudom, u gradskom središtu ili u mir-
nim četvrtima. Teži se internacionalnom standardu hotela sa 3
zvjezdice, veličina 120- 160 postelja.

Svrha: smještaj i mjesto sastanka za zasjedanja, tečajeve, semi-

nare, obrazovanje za mladež i odrasle, aktivnosti u slobodno vrije-
me, osobni ili obiteljski pješački izleti.

Funkcionalna područja
Prostorije za dnevni boravak, 1 prostorija na 20 - 25 postelja. Više
blagovaonica i višenamjenske prometne površine s individualnim
zakutcima i nišama, kafeterija, predavaonica, blagovaonice mogu
služiti i za priredbe, broj mjesta ovisi i o broju postelja. U predvorju je
prijavnica i kancelarija za upravitelja, a na otvorenom šatorski kamp
(vrata prema sanitarnim prostorijama), prostori za sport i igre, parkira-
lišta za autobuse i osobne automobile, upraviteljev vrt. Unutar zgrade
prostorije su za stolni tenis, hobi, radionice, s akustičnom izolacijom.
= = Gornje etaže = §
Spavaonice u prenoćištu > 4 - 6 (najviše 8) postelja, grupirane su
P o s e b n i dio D i o z a s p a v a n j e Otvor, t i h a z o n a Dio z a d n e v n o boravljenje Otvor, glasna z o n a
oko sobe za voditelja (1 postelja, 1 kauč na rasklapanje za dnevni
Funkcionalna shema odmor). U hotelu su sobe sa 2 do 4 postelje, soba za voditelja i
referenta 1 - 2 postelje te mjesto za rad; obiteljske sobe imaju 4 - 6
postelja. Nastoji se sobe za roditelje odvojiti od dječjih soba. Dje-
čaci i djevojčice također su odvojeno. U hodnicima treba biti više
vrata kako bi se po potrebi mogli prostori odvojiti. Tuševi i umivao-
nici povezani su sa sobama, zahodi odvojeno, pristupačni za inva-
lide. Ostava za prtljagu pod ključem. Po etažama postoje prostorije
s priborom za čišćenje te ostavljanje i čišćenje obuće.

Gospodarski dio sličan je onome za hotel sa 3 zvjezdice, kuhinja

s izdavanjem pojedinačnih obroka ili zajednička zdjela s hranom,
kolica za posluživanje, bez linije za samoposluživanje. Gospo-
darske prostorije, prostorije za osoblje i boravak.

Stambeni dio uključuje stan za upravitelja i više stambeno - spa-

vaćih soba za osoblje, veličine 1 2 - 1 5 m 2 .

I—3,30—U— 3,30—I
Hotel za mladež s omladinskim prenoćištem Köln - Riehl 4 + 6-krevetne sobe Arh.. W. Zinke
® Školsko ferijalno odmaralište Habischried 5-krevetne sobe
Arh.. M. Ehringhaus

13,85
-4,74 4,74

4,00—H—3,49-
Stan za upravitelja i stanovi za osoblje - © Omladinsko prenoćište Uslar,
paviljon s 18 kreveta
Paviljon s 14 kreveta
Arh.. Schönwald

329
 OMLADINSKA PRENOĆIŠTA
PRIMJERI

1 Vjetrobran
2 Ulazno predvorje
Prizemlje prenoćišta za mlade Uslar 3 Prijava
F Hajek 4 Garderoba
5 Telefon
6 Ured
7 Blagovaonica
8 Kuhinja
9 Pranje pos.
10 Priprema
11 Ostava
12 Skladište kruha
13 Boravak osoblja
14 WC osoblja
15 Grupna prostorija
16 Spavaonica
17 Upravitelj
18 Gosti
19 Kupaonica
20 Tuš
21 Sredstva za čišćenje
22 WC
Dio z a noćenje

( 2 ) Hitzacker 1980 Arh.. C. Schönwald

rvuvi
Vjetrobran

V U V

Ulazno predvorje

© Arh.. Ehringhaus

330
 Blok r e g a l a KNJIŽNICA
- > CD
Znanstvene knjižnice (WB): prikupljanje, izdavanje i korištenje li-
terature određenih znanstvenih i stručnih područja u svrhu učenja i
istraživanja najčešće je dostupno javnosti bez ograničenja. Javne
ivostruki r e g a l knjižnice (ČB): široka ponuda literature i drugih informacijskih
(duljina x d u b i n a x v i s i n a )
medija, po mogućnosti izloženo slobodnom odabiru. Svestrano
Polica regala
(duljina x d u b i n a x v i s i n a ) opskrbljuju literaturom sve slojeve pučanstva i dobne skupine. U
Raster nosive ojedinačni regal većim je gradovima ponegdje moguća i kombinacija znanstvene i
OsovfnskTrazmak konstrukcije
javne knjižnice. Pokrajinske knjižnice (LB): nadregionalne i nacio-
Skica (nije u mjerilu) za objašnjenje pojmova primijenjenih pri proračunu nalna knjižnica: prikupljanje literature izdane u nekoj pokrajini ili re-
potrebnih površina
giji (obvezatni primjerci); javno dostupne. Specijalne knjižnice
(SpB): znanstvene knjižnice sa zadaćom prikupljanja specijalne
Blok regala 8 , 7 0 x 12,00
literature i medija uskih stručnih područja, često s ograničenim
korištenjem.
(WB) prikupljaju i prikazuju literaturu i druge informacijske medije
radi učenja i istraživanja, nudeći to i korisnicima u čitaonicama (sa-
držaje za predočivanje), na posudbu iz zatvorenog skladišta, u
području slobodnog odabira u skladištu ili čitaonici ili u posebno
organiziranim udžbeničkim zbirkama. Osim knjiga i časopisa naj-
češće se prikupljaju i sve vrste audiovizualnih medija, razvrstavaju
po sadržaju i predočuju korisnicima. Broj mjesta za čitanje ovisi o
broju studenata raznih struka. Mogućnost orijentacije postiže se su-
stavnim razvrstavanjem fundusa prema stručnim područjima. Dje-
Površine za regale s knjigama u prostorijama koje nisu javno dostupne
latnost uključuje uslužno iznajmljivanje (pribavljanje literature iz dru-
-f 6,00 f gih knjižnica), kopiranje i povećavanje mikrofilmova i mikrofiša, te
Bočni pr. Područje Osovinski
pretraživanje online i na CD-ROMu pohranjenih podataka o traže-
razmak u m
noj literaturi.
1,35
Depo (1,20) (WB): Sveučilišne knjižnice organizirane su jedinstveno ili dvo-
1,44
namjenski: jedinstvenim se sustavom upravlja centralno (obrada
Podr. dost- 1,40
upno javnosti 1,70 knjiga i uslužne djelatnosti) i najčešće imaju malo odvojenih koris-
Informacijsko 1,60 ničkih područja po granama ili strukama. Dvonamjenski sustavi
područje i
čitaonica 2,00
obuhvaćaju središnju knjižnicu i jednu - često i više - fakultetskih,
Regal
strukovnih i institutskih knjižnica. Knjige mogu biti dostupne korisni-
Regal cima ("slobodne ruke") u čitaonicama, često i u slobodno pristu-
pačnim skladištima (razmaci regala kao u zatvorenim skladištima)
© Površine za regale s knjigama u području dostupnom javnosti,
blok regala 8,70 x 6,00 ili se drže u zatvorenim skladištima; takve se miješane načine
Konstruk. 7,20 m x 7,50 mx 7,80 m x 8,40 m x Područje Svezaka po čuvanja knjiga može naći u gotovo svim znanstvenim knjižnicama.
raster 7,20 m 7,50 m 7,80 m 8,40 m polici regala Odnos izdavanja knjiga na posudbu prema dijelu knjiga koji ne
Nedostup. javnosti 25-30
n x oso- 6 x 1,20 6 x 1,25 6 x 1,30 6 x 1,20 napušta knjižnicu ovisi o strukturi fundusa i/ili tipu organizacije
vinski raz- 5 x 1,44 5 x 1,50 5 x 1,56 5 x 1,40 Dostupno javnosti 20-25
mak u m 4 x 1,80 4 x 1,87 4 x 1,95 4 x 1,68 Informatika i 20 odnosno o koncepciji knjižnice, a često i o raspoloživu prostoru zg-
čitaonica
rade. Potrebne površine za skladištenje knjiga ovise o organizaciji,
® Primjer osovinskih razmaka regala kod
uobičajenih konstrukcijskih rastera
Broj svezaka po polici
regala pristupačnosti za korisnike, vrsti regala (nepomični ili pomični), sa
sustavnom raščlambom po strukama i odgovarajućoj postavi, razd-
Konstrukcijski raster vajanju po formatima i rasteru konstrukcije (tablice -» DIN-stručni
3,60 4,20 4,80 5,40 6,00 6,60 7,20 8,40 izvještaj 13).
Skladište (M) 1,05 1,08 1,10 1,05
Dostupno javnosti (H)
yö 1,20 1,20 1,20 1,10 1,20 1,20 1,20 1,12/1,2 U svakoj knjižnici postoje tri područja: korištenje i čitanje, skladišta
1,29
i uprava. Potrebna površina za pojedina područja ovisi o vrsti knjiž-
Dostupno javnosti (F) 1,40 1,37 1,35 1,33 1,32 1,31 1,40
1,44 1,50 1,47 1,44 nice.
1,60 1,54 1,60 1,53 Područja korištenja i čitanja: uz dobre mogućnosti orijentiranja
I 1,68 1,65 1,68 (sustav informiranja s dobro čitljivim natpisima na komunikacijama,
Područja čitaonica (L) 1,80 1,80 1,71 1,80
1,92 2,00
regalima i prostorijama različitih namjena) treba područje čitaonica
2,10 2,07 2,10 s mjestima za rad i čitanje organizirati u što manje razina, već i radi
Radna mjesta (2,25) 2,40 2,10 2,40 2,10 2,40 2,20 2,40 2,10 lakše dopreme i otpreme knjiga; pri tome izbjegavati pomaknute
Grupna radna mjesta 3,60 4,20 4,80 3,60 4,00 4,40 3,60 4,20
etaže. Korisnici se trebaju po mogućnosti kretati stubištem. Sve
Prikladnost uobičajenih konstrukcijskih rastera za bitne funkcije knjižnice površine u području korištenja i čitanja moraju biti dostupne i iz
dizala (doprema i otprema knjiga, hendikepirane osobe). Nosivost
7 6 Uz pretpostavku
među katne konstrukcije ž 5,0 kN/m2.
Police regala jedna iznad druge n 5
raspodjele formata od Staze i prolazi širine >1,20 m, svijetli razmak regala (u području koje
Max. visina knjiga u cm 25 30 35 25 cm - 65 %
25 do 30 cm -25% je pristupačno korisnicima uvijek su regali nepomični) najviše do
Srednje dubine knjiga u cm 18 20 22 30 do 35 cm -10%
proizlazi opterećenje 1,30- 1,40 m. Područja ulaza i čitaonice razdvojena su kontrolnom
za proračun od
Opterećenje po polici u kN 0,38 0,51 0,55 7,5 kN/m2 pregradom s uređajem za osiguranje knjiga. Po mogućnosti samo
jedan ulaz/izlaz. Kontrolna pregrada je korisna u blizini mjesta za
(7) Opterećenje za stropne konstrukcije skladišta 7,5 kN/m2 izdavanje knjiga i informacijskog ureda.

331
 Osovinski raz- Svezaka Police Svezaka po Potreb. povr- Svezaka KNJIŽNICA
mak dvostrukih p o l m jedna iz- m dvostru- šina za 1000 po
regala (m) police nad druge kog regala svezaka (m2) m2 -> DD
30 6 360 3,99 250,6 Broj radnih mjesta korisnika u visokoškolskim knjižnicama ovisi o
30 6,5 390 3,68 271,7
1,20 25 6,5 325 4,43 225,7 broju studenata i raspodjeli pojedinih stručnih skupina. Posebna
30 7 420 3,42 292,3 mjesta za hendikepirane (u invalidskim kolicima, za slabovidne) i
25 6 300 4,80 208,3
posebne radne zadatke (naprave za čitanje i povećavanje mikroza-
30 6 360 4,16 240,3
30 6,5 390 3,84 260,4 pisa, PC-terminali, CD-ROM i si.; vidjeti smjernice za EDV - radna
1,25 25 6,5 325 4,61 216,9 mjesta!), kao i pojedinačna radna mjesta (radne kabine, niše, pro-
30 7 420 3,56 280,8
25 6 300 4,99 200,4 storije za pojedince). Povoljno je radna mjesta postaviti u područje
30 6 360 4,33 230,9 danjeg svjetla. Za jednostavno mjesto za rad/čitanje 2,5 m 2 , za PC
30 6,5 390 3,99 250,6 ili pojedinačno radno mjesto ž 4,0 m 2 . Širina prolaza ^ 1,20 m, svijet-
1,30 25 6,5 325 4,80 208,3
30 7 420 3,70 270,2 li razmak nepomičnih regala namijenjenih posjetiteljima do najviše
25 6 300 5,19 192,6 1,30-1,40 m.
30 6 360 4,50 222,2 Rasvjeta u području za rad korisnika: općenito oko 250 - 300 lx, mje-
30 6,5 390 4,15 240,9
1,35 25 6,5 325 4,98 200,8 sta za čitanje i rad, katalozi, informacije, izdavanje 500 lx.
30 7 420 3,85 259,7 Klima u području za rad korisnika: 20° ± 2°C, ~50 ± 5% relativne
25 6 300 5,40 185,1
vlažnosti zraka, izmjena zraka (dovođenje vanjskog zraka 20 m 3 /sat
30 6 360 4,85 206,1
30 6,5 390 4,47 223.7 x osoba), ovisno o klimatskim okolnostima mogu se navedene vri-
1,40 25 6,5 325 5,17 193,4 jednosti povremeno promijeniti naviše ili naniže. Treba izbjegavati
30 7 420 4,16 240,3
25 6 300 5,82 171.8 da sunčane zrake upadaju izravno, jer ultraljubičasto i toplinsko
20 5,5 220 7,63 131,0 zračenje uništava papir i uvez. Zbog velikog utroška energije, a time
25 6 300 6,00 166,6 i troškova, treba klimatske uređaje koristiti ograničeno. Ako je dubi-
1,44 25 5,5 275 6,53 153,1
20 240 7,50 133,3 na zgrade mala, mogu se prostorije prozračivati kroz prozore.
20 5,5 220 8,17 122,3 Osiguranje u području korištenja: zaštita od požara u dovoljnoj je
25 6 300 6,25 160,0 mjeri regulirana odgovarajućim propisima i zahtjevima lokalnih
1,50 25 5,5 275 6,81 146,8
20 6 240 7,81 128,0
građevinskih vlasti. Zaštita od provale ostvaruje se senzorima koji
20 5,5 220 8,51 117,5 signaliziraju kretanje i staklom koje otežava provaljivanje. Zaštita
25 6 300 7,00 142,8 od krađe uspostavlja se pomoću uređaja za zaštitu knjiga; najpo-
1,68 25 5,5 275 7,62 131,2 voljnije je elektroničko otključavanje izlaza za nuždu u slučaju
20 6 240 8,75 114,2
20 5,5 220 9,53 104,9 opasnosti. Manje je djelotvorno mehaničko osiguranje izlaza za
1,80 20 5,5 220 10,22 97,8 nuždu akustičnim ili optičkim signalima.
20 5 200 11,25 88,8 Skladišta treba smjestiti u najdonjoj etaži zbog jednoličnije klime i
1,87 20 5,5 220 10,62 94,1 velikog opterećenja. "Tornjevi knjiga" nisu prikladni zbog povećane
20 5 200 11,68 85,6
potrebe za klimatizacijom, prijevozom i osobljem kao i zbog ograni-
20 5,5 220 11,92 83,8
2,10 20 5 200 13,12 76,2
čene prilagodljivosti jer su ograničene površine etaža. Prikladne su
20 4 160 16,40 60,9 što je moguće veće povezane površine u jednoj razini. Raspored
Izvor: Schweigler
nepomičnih ili pomičnih blokova regala ("kompaktno uređenje") ovi-
© Proračun površina si o rasteru stupova (-» DIN - stručni izvještaj 13). Pomičnim se
regalima može povećati kapacitet i do ~100%. Nosivost je među-
Dio knjižnice / Područja dos- Kompaktni Područje dostu- Uprava
tip konstrukcije tupna i nedo- objekt pno javnosti i
katne konstrukcije u slučaju nepomičnih regala najmanje 7,5 kN/m 2 ,
stup. javnosti čitaonica kod pomičnih najmanje 12,5 kN/m 2 (-» DIN - stručni izvještaj 13).
Konstrukcija s popre- Klima u skladištima: 18° ± 2°C, 50 ± 5% relativne vlažnosti zraka,
čnim podvlakama 7,5 12,5 5,0 5,0 izmjena zraka (dovođenje vanjskog zraka) ^ 3 m 3 /h x m 2 , a ovisno
Konstrukcije o lokaciji možda bi trebalo i filtrirati štetne tvari (prašina, S0 2 , NOx
bez podvlaka 8,5 15,0 5,0 5,0
itd.) Ako se za zidove upotrijebe materijali koji dobro upijaju vlagu i
(2) Proračunsko opterećenje međukatne konstrukcije u kN/m2
akumuliraju toplinu, može se rad klimatskih uređaja reducirati.
Broj Osovinski razmak regala (m) Korisno je lagano kretanje zraka radi sprečavanja pojave plijesni,
naročito važno kod pomičnih regala (otvorene čeone strane).
polica 1,10 1,20 1,30 1,40 1,50 1.60 1,70 1,80
Posebne zbirke ili materijali (npr. dijapozitivi, filmovi, nosači zvuka
4 3,83 3,72 3,62 3,54 3,46 3,39 3,33 3,27
5 4,38 4,24 4,11 4,00 3,90 3,73
ili podataka, karte, nacrti, grafika) zahtijevaju posebnu klimu u pro-
3,81 3,65
6 4,93 4,75 4,60 4,46 4,34 4,23 4,13 4,03 storiji.
7 5,48 5,27 5,09 4,93 4,78 4,65 4,53 4,42
8 6,03 5,79 5,58 5,39 5,22 5,07 4,93 4,80 U području uprave i obrade knjiga nosivost je međukatnih kon-
9 6,58 6,31 6,07 5,85 5,66 5,49 5,33 5,18 strukcija > 5,0 kN/m 2 , a u tehničkim područjima (radionice) ovisno o
Pokretno operećenje međukatne konstrukcije za različiti broj polica i različite strojevima i više; potreban statički proračun.
osovinske ramake Konstrukcija: zbog svoje prilagodljivosti vrlo su pogodne armira-
nobetonske ili čelične skeletne konstrukcije s rasterom stupova >
Izvan kontroliranog područja, garderobe odnosno police za mape i
7,20 x 7,20 m, visine prostorija > 3,0 m.
garderobu pod ključem, toaletne prostorije, kafeterija, niša za čita-
Komunikacije: treba izbjegavati križanja i presijecanja putova
nje novina, izložbeni prostor, prostorije za predavanja i koncerte (po
mogućnosti u upotrebi i izvan radnog vremena knjižnice), informaci- korisnika, osoblja i knjiga.
je (centralni ured za obavijesti), katalog s karticama i mikrofišem, ter- Transport: doprema i otprema knjiga kolicima (bez pragova razlike
minali onime - kataloga, vraćanje knjiga, podizanje naručenih knjiga. razina svladati rampama < 6% ili podiznim podijima) i pokretnim tra-
Unutar kontroliranog područja: informacije čitaonice, bibliografije, kama, vertikalno dizalima, trakama (pažljivo projektirati trase kosih
terminali online - kataloga, podizanje i vraćanje knjiga koje se kori- traka; vrlo niski troškovi održavanja), uređaji s pokretnim kontejne-
ste samo u čitaonici, evidencija posudbe knjiga iz zbirke udžbenika, rima (mogu se mehanički programirati, kombinacija horizontalnog i
kopirni uređaji (u odvojenim prostorijama), knjige za slobodno vertikalnog kretanja, automatsko, najčešće elektroničko upravljan-
biranje, radna mjesta za korisnike, po mogućnosti prilaz skladištu je, visoka investicijska ulaganja, djelomično vrlo visoki troškovi
knjiga za slobodni odabir. održavanja).

332
 Fi = b e (''"'"•ij^j-) Formula 1 KNJIŽNICA
1,00 NAMJEŠTAJ
F, - potrebna površina za jedno
otvoreno radno mjesto korisnika Tipizirani namještaj s pultovima
b -širina stola
e -osovinski razmak stolova koji za informacije i posudbu svih
stoje jedan iza drugog vrsta uređaja (telefon, PC, ter-
N% - procentualni dodatak za prilaze
pojedinim radnim mjestima minali, uređaji za čitanje mikro-
fiša) kao i za to potrebni kabels-
Uz gore navedene uvjete potrebna
površina za jedno pojedinačno radno ki kanali za elektrokomunika-
mjesto iznosi oko 2,5 m 2
Primjer: cijske i telekomunikacijske vo-
F, = 1,00 m (0,70 + 0,95) (1 + -2°_) dove. Ormari s posebnim ladi-
F,=2,48m 2 100
cama za kataloške kartice, mi-
površina za pi
Površina pojedinačno radno
® mjesto -> (3) © Maksimalni razmaci između
stolova
( \ Proračun površine - © krofiše, dijapozitive, filmove,
m2 korisne površine
tonske i videokasete, CD; orma-
Mjesto za čitanje mikrofiš - kataloga za ri za karte, nacrte i grafike. Tipi-
- 3,80 •

rpg n •
stolom
pločica
lica) ->
60/120 cm sa stolnim nosačem
(s max. 10 vertikalno okretnih tab-
@ A
zirani regali za knjige, časopise,
medije; najčešće slobodno sto-
jeći dvostruki regali (vertikalni
I
A LB'l m i I i • r
Mjesto za čitanje mikrofiš - kataloga za
stolom 75/150 cm sa stolnim nosačem za
nosači čelični profili, police od
čeličnog lima ili drva) h « 2,25 m,
I 2,00
Kj
r • max. 15 okretnih pločica ili za okretni no-
sač s do 50 obješenih pločica -> © B
razmak nosača 1,00 m, dubina
• Ü
c•
polica ~ 0,25-0,30 m, ali posto-
U je i posebno duboke police, npr.
n 1,70 4 mjesta za čitanje mikrofiš - kataloga za
stolovima 75/150 cm za 1 (-2) okretna no- za atlase i uvezane komplete
B L3dm_l I 1 sača s max. 50 (-100) obješenih pločica
(3,70 m x 3,80 m) -> (§)
novina; police regala pomične
Mikrofiš - katalog - mjesto za po visini u koracima od 15 mm.
© čitanje -> © Visina dvostrukih slobodno sto-
jećih regala može biti najviše
jednaka peterostrukoj dubini.
iF=rti=r1 f s * * Kapacitet regala ovisi o broju
1—1,00—1 polica; orijentacijski 25 - 30 knji-
r — i r ga/m'. (-» DIN - stručni izvještaj
75
13). Razmak regala u skladišti-
1 ma > 0,75 m, u prostorijama do-
Regali
stupnim korisnicima veći. Po-
mični regali (dopušteni samo u
zatvorenim skladištima) mogu
I 175 uz povoljni raster stupova i od-
1 1
I govarajući raspored njihovih
I ll
Minimalni manipulative prostor u Pri prijenosu knjiga i između sto- blokova povećati kapacitet do
Pojedinačna radna mjesta sustava
Carrels © području za čitanje -> @ ® jećih i sjedećih osoba -> (§) približno 100%. Potrebna je no-
sivost međukatne konstrukcije >
Najviša polica 12,5 kN/m 2 (neznatni su dodatni
Najviša polica troškovi u odnosu na uobičajenih
i
7,5 kN/m 2 ).
š 1,70 4 L
1.20 4

1,30 3
/ 1.50

3 <
M i
2
Kk 2
&
23 1 10 1
C^MV
(Í0) Visina regala s 5 polica (Ti) Visina regala za učenike Visina regala s 4 police - djeca

Ormar za časopise
-1.00 •

22,5
i

Dvostrani Jednostrani

® Regali za odrasle 5 - 6 polica, za djecu 4 - 5 polica -> © Ormar za katalog

333
 -» OD KNJIŽNICA
Javne knjižnice (OB) nude literaturu opće naobrazbe i druge me-
dije u izravno pristupačnoj postavi za slobodni odabir. Sustavno pri-
kupljanje i predstavljanje prema sadržaju tiskovnih i drugih medija
ograničeno je na nekoliko većih OB. Njihova zadaća nije u tome da
prikupljaju znanstvenu literaturu ili je pohranjuju, nego su to knjižni-
ce za slobodni odabir knjiga, najčešće s malim skladištima ili bez
njih. Korisnici su djeca, mladež i odrasli. OB osiguravaju fundus i
nude usluge neposredno prema potrebama korisnika. Kao mjesta
sastajanja ljudi ("prodajno mjesto"), imaju uz tradicionalnu ponudu
knjiga, i prostore za prelistavanje ("Browsing"), savjete građanima,
(j[) Funkcionalna shema srednje velike knjižnice informacije, kafeteriju, mjesta zq slušanje glazbe, prostore za bora-
vljenje i priredbe, kao i skupna i pojedinačna radna mjesta. Uz to
3000
mogu imati i glazbenu knjižnicu, artoteku (ponudba umjetnina) i/ili
2400
pokretnu knjižnicu.
U fundusu ("mediji"), osim knjiga i novina, nalaze se i časopisi, bro-
E šure, igre i novi mediji (CD, video, PC-software) koji se mogu po-
1500
C suđivati ili koristiti u knjižnici. Prostorije bi svojim uređajem trebale
K»
O
1200 poticati ljude da tamo borave tako što se osiguraju prostori za odras-
900 le, djecu i mladež, a također za razne aktivnosti, ali bez oštrog razd-
600 vajanja nego s postupnim prijelazom ( D Potrebna se površina
određuje prema veličini fundusa -> (2) Cilj je osigurati 2 medijske
300
jedinice po stanovniku, minimalna veličina trebala bi biti 300 m 2 ko-
20 30 40 50 ••• 80 ••• 100
risne površine pri fundusu od 10000 medijskih jedinica.-> (2) Veli-
N a svakih 3 0 0 m 2 ž 1 0 0 0 0 s v e z a k a ke povezane površine, približno kvadratične i fleksibilno upotrebljive,
(2) Shema: potrebna površina za ÓB ovisno 0 veličini fundusa trebaju se pružati horizontalno a ne vertikalno (manje osoblja), s mo-
gućnošću proširenja i privlačni ulaznim prostorom (?)
Regali u dijelu za odrasle sa 5 ili 6 polica (najviši dohvat 1,80 m -»
u dijelu za djecu sa 4 police (visina dohvata ~ 1,20 m -> (3)).
Jedna polica prima 30 primjeraka stručne literature, 33 primjerka
beletristike ili 35 primjeraka dječje literature. Staza između regala
dugačka je javiše 3 m. Niše i kabine treba oblikovati. Knjige se pre-
voze kolicima (d x v x š = 92 x 99 x 50 cm). Teretno dizalo treba biti
uz ulaz za dostavu, a u velikim knjižnicama i posebna prijevozna
ULI sredstva za knjige.
Opterećenje međukatne konstrukcije za OB: 5,0 kN/m 2 , u skladiš-
-1,30- -1,50-
nim područjima s gusto postavljenim regalima 7,5 kN/m 2 , kod kom-
I || | Najuži prolaz —| Staza U o b i č a j e n a širina j=J=
paktnog skladištenja (pomični regali) 12,5 odnosno 15,0 kN/m 2 .

<D Minimalni razmaci

Tlocrti:
1 Foyer 6 Uprava
2 Omladinska literatura 7 Dvorišna čitaonica
3 Dječja literatura 8 Ozelenjena pergola
4 Dizalo za knjige 9 Beletristika
5 Uzvisina za igru 10 Igre

p:í:;íS£=T " S 3 jnJ

lliJ

(4) Mala zona za listanje Arh. Volkamer i Wetzel

(5) Knjižnica u Guterslohu Arh. Peter Friedeberg (J) Prizemlje, knjižnica Viernheim (adaptacija) Arh. Rittmannsperger i P

334
 KNJIŽNICA
ZNANSTVENE KNJIŽNICE

Znanstvene knjižnice oduvijek su imale ključno mjesto u povijesti

znanosti i životu sveučilišta. To nisu samo mjesta za čuvanje knjiga,
već mjesta na kojima se s knjigama radi. Važna i presudna djela
svjetske literature nastala su u knjižnicama. Njihovo podizanje spa-
da u velike graditeljske zadatke društva. Važni povijesno - arhitek-
tonski primjeri iz 19. stoljeća dokazuju kako su bili visoki zahtjevi za
ostvarenje takvih graditeljskih zadataka (Biblioteca Laurenziana u
Firenci, Bibliothèque Nationale u Parizu).
Područna knjižnica Berlin ->• ( T ) - ® , glavna korisna površina
(T) Poprečni presjek područne knjižnice u Berlinu -» (2) — © 3800 m 2 , knjižni fond 300.000 primjeraka. Sveučilišna knjižnica
Gôttingen ( 4 ) - ( 5 ) , knjižni fond čitaonice 200.000 primjeraka,
1526 m 2 , dio sa slobodno dostupnim odabirom knjiga 30.0000
primjeraka, 1890 m 2 . 8500 časopisa, 510 m 2 -
rTW4!RI>, A.A A -v .>, . - s ü . ' W L l H V
Izdavanje i Stručni k. i Sign. , Stručni ref. /

H u n a b - L L L L L L m i i a i i J j j j j j j j j j j j ^

(D 2. kat

335
 KNJIŽNICA

Q Prizemlje sveučilišne knjižnice u Dusseldorfu Arh.. Volkamer i Wetzel

' "> .
Stubište za nuždu "7
r —prnnK/ ^
- N 2,45 !
r
2,75 h
i n n n n 2,60
L
dD'OD • • • • ••

6,11

(3) Poprečni presjek -» ( 2 ) - ( 4 ) D

DDDDD°DDDnD I .

a
; ! ! : r
2,75
L j ^ ^ TT -

2,75 3,75 3,75 3,75 3,75 l ,J

*2.75 ' 3.75 ' 3,75 * "3,75 ' ' 3,75*

(2) Prizemlje institutske knjižnice Arh.. E. Neufert

©

1 Ulazno predvorje
2 Dvorana za kataloge
3 Časopisi
4 Prirodne zn.
5 Obavijesti
6 Humanističke zn.
7 Umjetnost i glazba
8 Poezija

(5) Velika knjižnica u SAD-u Arh.. Curtis i Davis

336
Vrednova- Profilaksa Godišnji
odmor
I Obrazo-
vanje Boja Sastav
zraka
UPRAVNE ZGRADE
nje r a d a

I I ! OSNOVE -» tD
Analiza Testiranje, Osvježenje Slobodno Poduka Umjetničko Tempe-
rada promatranjt vrijeme oblikovanje Svjetlo ratura Rad u uredu
I I I "
Organizacija rada u uredu (struktura
Stvaranje Izbor prema Prehrana Odmor Emocional- ureda, rad sa strankama, uredska
grupa sposobnost Trening ni faktori Optika
tehnologija) određuje zahtjeve glede
potrebnog prostora. Promatranja tije-
Održavanje Uvjeti Utjecaji kom duljih razdoblja pokazala su da
učinka učinkovitosti okoline se tipologije zgrada razvijaju i mijen-
jaju. Uz avangardna rješenja bilo je
Psihologija uvijek i tipološki istovrsnih zgrada,
Psihologija rada rada koje tada kao cjelina reprezentativno
Čovjek odražavaju Izraz tadašnjih snaga I ut-
jecaja na njihov nastanak (3). Pri
Dinamički ured organizaciji rada u uredu čovjek sve
više postaje središnji čimbenik
D
Radni Radni proces Materijal omoćna sred 0 . Sve većom promjenom ureds-
zadatak za rad stva za rad
kog posla (uključivanje tehnike)
preglednost postaje značajniji moti-
Vremenski Kvantita- Geografski Pisani vacijski čimbenik. Pri tome se pro-
tivni r. pr. r. pr. materijal Kartoteka Tiskovine Sprave Strojevi
r. pr. jektantu omogućuje utjecati na sve
I 1 1 aspekte oblikovanja radnog prosto-
Vremena Broj Postaje Sirovi Sirovi Knjige Stolice Za pisanje ra i radnog mjesta, što prema A. G.
materijali materijali
Henkelu 0 uvelike utječe na os-
I I 1 1
jećaj zadovoljstva pri radu.
Brzine Veličine Pokret, pisa Aktuelna Časopisi Stolovi Za
ni materijal kartoteka računanje Skupine prostorija 0
I | I 1 1 Područje ureda: ograđeni ured za
Rokovi Težine Registra- Neaktuelna Pribor za Za umno- 1 do 3 osobe s AZUBI - radnim mje-
tura kartoteka kartoteku žavanje stima; skupni uredi do 20 osoba s
I I 1 AZUBI - radnim mjestima; velike
Aktuelna Artiiva Odložena Pribor za Za trans-
registratura arhiva pisanje portiranje prostorije do 200 osoba u jednoj ra-
Shema za planiranje rada u uredu. Shema u gornjoj polo-1
vini raščlanjuje pojmove koji se odnose na radove opće-
zini. Kombinirani uredi s pojedinač-

© nito, a u donjoj polovini specijalno na rad u uredu. Proble-

mi lijeve polovine sheme mogu se profilaktičnim i peda-
nim radnim mjestima i skupno upor-
abljivim zajedničkim područjima.
goškim mjerama riješiti ili popraviti, oni desne polovine
najvećim dijelom tehničkim i organizacijskim mjerama. Sve su prostorije višenamjenske za
individualni i timski rad, povezane s
tajništvom. 2. Područje arhiva: od-
Ukupna bruto površina laganje spisa, mikrofilmova, elektro-
(vanjske mjere)
ničko arhiviranje, oprema za arhivi-
ranje, reprodukcija, emitiranje,
Površina zgrade
Neto uredska površina Površina Posebne Neto posebne površine ispravljanje, ulaganje, izdavanje,
ureda površine uništavanje, crteži; prijenos spisa
uređajima ili ručno. 3. Centralna pis-
arnica s diktafonima, umnožavanje,
Vert. prom. Površine za Posebne zaštitne
Korisne Pripadne Pripadne hori-
površine,
Površine Površine Pripadne Pripadne ho- tiskara, kopiraonica, fotolaboratorij.
uredske servisne zontalne glav- tehničku unutarnjih vanjskih površine u kvaliteti servisne rizon. glavne
površine za površine: ne prometne stubišta, opskrbu, klimati- konstru- konstru- uredskih prostorija, površine, prometne 4. Prijamnica pošte, ekonomat (po
radne grupe pokretne st zacijske površ., kcijskih npr. etažni servis /
garderobe površine: kcijskih garderobe, površine:
sobe za glavni hodnici,
ube, dizala
grijanje, opskrbi elemenata: elemenata: pošta / AOP-služba, sobe za glav. hodnici
mogućnosti susjedne prostorije u te-
površine
odmor, čaj horiz. trans- za čekanje
strujom, prosto- stupovi, nosivi fasade, prijem, prijavni ured, odmor, č a j - horiz. trans- meljnoj etaži). 5. Reprezentativno
na kuhinja portni uređaji, pneum. rije za telefon i zidovi parapeti kantina / kuhinja, na kuhinja, port. uređaji,
(Pantry), površine za pošta, releje, uređaji zć artiiv / dvorana za sanitarne površine za
područje: prostorije uprave, garde-
sanitarne okupljanje transport. struju u nuždi, konferencije prostorije okupljanje robe, izložbeni prostor, konferen-
prostorije uređaji serveri
cijske dvorane, sobe za razgovor.
6. Socijalne službe: garderobe, kuh-
funkcionalna površina pripadne korisne površine za radne grupe
površina radnog mjesta površine za dogovore / klauzuru grupe inje po etažama, zahod, prostorije
manipulativna površina oko radnog mjesta površina za registraturu grupe
komunikacijska površina uz radno mjesto površine za uredske strojeve grupe
za odmor, gimnastiku, kasino po
registratura uz radno mjesto površine za odlaganje / ostavu grupe mogućnosti s kuhinjom. 7. Rezervne
reprezentativna površina uz radno mjesto kompjutorski terminal grupe
površine crtaćih stolova grupe površine i proširenja, površine za
obuku a audiovizualnom opremom.
Distantne, razdjelne i pripadne prilazne površine u posebne korisne površine za grupu 8. Parkirališta, kolni prilaz, dostava,
svezi: buke, povjerljivosti, općenite distancne npr. zona za čekanje
površine, dodatak za kompaktni namještaj, sredstva npr. zona za izložbe podzemna garaža. 9. Komunikacijs-
cenzure, razdjelne zidove, ukrasno bilje,unutarnje npr. trezori, blagajne
komunikacije s dodatkom zbog posjetitelja, prilazni i
ke površine: hodnici, proširenja hod-
pomoćni putevi nika, stubišta, dizala, unutarnji i van-
jski prilazi. 10. Centralni uređaji za
opskrbu, tehnika, klimatizacija, ven-
( ? ) Organizacijska raščlamba površina uredskih zgrada prema Lappatu tilacija, grijanje, energija EOP, raču-
nalni centar, telekomunikacije,
čišćenje i održavanje.
tndogene sile
- jako širenje ekonomičnosti Projektiranje: detaljni snimak po-
- odredbe o centralizaciji privrede gonske i organizacijske strukture, a
- Parkinsonov zakon
- "fenomen" tzv. podjele rada, time posebnih funkcija i odnosa,
pomicanje, razlaganje, podloga je za konkretni program
(racionalizacija)
- školovanje - struktura - uredski strojevi - akustika potreba (analiza potreba).
- informacije - org. planovi - uredski namještaj - rasvjeta
- motivacija - upute za rad - spisi, kartoteka - klimatizacija
- plaća - organizacija - uredski materijal - boje interijera
- obrazovanje procesa - literatura - velika ured. prost. tgzogene sile
-dob - opis rad. mjesta - radni materijal - pojedin. prostorija - društvni aspekti
- zdravlje - protok - pomoć, sredstva - prostorija za (klizno radno vrijeme itd.)
dokumentacije - banka podataka više osoba • razvoj struke i tržišta u
- komunikacija - kvaliteta prostora inozemstvu
- razvoj konjunkture
- direkt. ili indirekt. rad u uredu za drž.
vlast (npr. prekovr. rad zbog dodatka
© Utjecaji koji određuju rad 14 uredu (prema A.G. Henkel ~> CD ) na konj. ili dr. promj. porez, odredbi)
- tržište rada / znanstvene spoznaje

337
 Perspektive razvoja
organizacijskih promjena
Industrijske uprave:
• Racionalizacija sa smanjenjem
zaposlenosti
• Vremenske razlike kod
• pojedinih struka
Djelatnici u milijunima • Eliminacija nisKoKvaViftcirane
djelatnosti
• Integracija pisarske djelatnosti i
raspuštanje sekretarijata
• Potencijalni prijelaz na tele-
komunikacijski rad kod kuće
Trgovina.
• Porast trgovanja dostavom uz
gubitak gradskih trgovina
• Spajanje banaka i trgovina
zbog pooštrene konkurencije
• Porast koncentracije
• Centralizacija zadataka u
upravljanju
Javna uprava
• Privatizacija pojedinih djelatnosti
u komunama
• Redukcija zakonske regulative
• Redukcija područja koja zadiru
u osobnost (npr. prijave stanara)
• Prostorna decentralizacija i
približavanje građanstvu
Ostale uslužne djelatnosti:
• Porast broja malih poduzeća
(porast broja kvalific. savjetnika)
• Različiti smjerovi razvoja
• Savjetodavni sektor preteča de-
centraliziranih radnih organizacija
Banke (štedionice).
• u budućnosti opadanje stope
rasta uz rastuću koncentraciju
• Automatizacija masovne djelatnosti
• Redukcija broja filijala i telebank.
© Prožimanje obavještajne tehnike, obrade poda-
« Organizacija grupa komitenata
Osiguravajuća društva:
• Zasićenje tržišta s pritiskom kon-
kurenc. i trenda ka koncentraciji
• Jaka redukcija osoblja kroz
racionalizaciju
• Obrada svih procesa bez spisa
< Decentralizacija putem jedinica
orijentiranih prema tržištu
• Potencijalni prijelaz na tele-rad
kod kuće
© domještaju pojedinačne dijelove ob-
Razvoj u sektoru uslužnih djelatnosti
Mala prostorija
80-85% poredano
i 15-20% djeljivo
Grupna prostorija
<' spojeno
75-80% m ni
120-25% podijeljeno
Veličine radnih prostorija ® Dnevno korištenje u uredu;
površine u %
(A) Direktor, glavni voditelj Podjela osoba na radne
odjela, voditelj odjela, grupe (jest -> treba)
asistent
(i) Tajništvo
(Č) Glavni voditelj grupe,
voditelj grupe, stručni
suradnik
1 2 3 4 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
UD
Osoba po
® I © © grupi © Moderniziranje i preoblikovanje (-»
82% grupna prostorija
Svrstavanje osoba
na vrste prostorija Površina po etaži
Osnovna pravila korištenja za podjelu prostora (sve slike Gottschalk •
338
taka i tehnike uredskih strojeva
Utjecaj informacijske
tehnologije i uredske tehnike
Razvoj informacijske i komunikacijs-
ke tehnologije dovodi do promjene
radnih uvjeta na uredskom radnom
mjestu.
Višenamjenski terminalni uređaji na-
"Uže" radno
rade podataka, tekstova i slika, poje-
mjesto 65
dinačni se sustavi umrežuju u inte-
grirani sustav uredske komunikacije
Prošireno" radno —> (?) Njemačka savezna pošta
mjesto 10
uvodi univerzalne mreže kao ISDN
(Integrated Services Digital Net-
Radna grupa 8 work) ili BIGTON (širokotračna inte-
grirana mjesna telefonska mreža od
staklenih vlakana), odnosno BIG-
FERN (međusobno povezivanje
BIGTON - mreža). Zbog opreme
Ostale etaže... 10
radnih mjesta s računalnim ekrani-
ma uz što idu terminali i prateći ure-
đaji, raste potrebna površina radnog
mjesta za približno 2 - 3 m 2 odnosno
otprilike na 15 - 1 8 m 2 (prema Gott-
schalku 1990. porast oko 20% -» lit.
v. BAP). Utjecaj uredske tehnike na
oblikovanje i veličinu površine rad-
nog mjesta stvara vrijednosne krite-
rije kao što su: veće težište na
neposrednoj kvaliteti radnog mjesta,
osiguranje prilagodljivosti koja od-
govara tipu poduzeća, minimiziranje
pogonskih troškova, veće težište na
ekološki ispravno vrednovanje rad-
nog mjesta čemu više ne odgovara-
ju prostorni rasporedi starih uprav-
nih zgrada. Mnogi uređaji više ne
odgovaraju propisima (1986.g. oko
70% prema Henkelu -> CP ).
sustavi opremanja) isto je tako rele-
vantno poput novogradnje koja se
gradi zbog prirasta tercijarnih djelat-
nosti i preustroja ureda -> @
Mogućnost racionalizacije iznosi
Uprava
kod administrativnih djelatnosti (od-
laganje, sortiranje, kopiranje,
Dogovori traženje, nabava materijala) i komu-
nikativnih djelatnosti (konferencije,
rasprave) oko 25% tjednog radnog
vremena. Rutinski poslovi, u korist
Reverzibilni dio
15-25%
stanke za aktivni odmor, reducirali bi
se za približno 50%.
Porast rada kod kuće, u vezi sa spo-
menutim povećanjem potrebne po-
vršine, ne vodi smanjenju uredskih
površina, jer se dio djelatnosti oba-
UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE -> QD
TENDENCIJE/KRITERIJI
vlja u uredskoj zgradi (dogovori itd.).
Ograničena je primjenljivost površi-
na za različite djelatnosti.
Mogućoj neovisnosti o centrali (de-
centralizacija) suprotstavljaju se
drugi utjecajni čimbenici (koncentra-
cija na središnjoj lokaciji, reprezen-
tativnost sjedišta poduzeća, lokacija
u gradu kao dokaz kontinuiteta, am-
bijent, rad i aktivnosti u slobodno vri-
jeme na istom mjestu) koji mogu
imati značajnu ulogu. Primjenom in-
formacijske tehnologije kao na vi-
deokonferencijama mogla bi se
službena putovanja smanjiti za prib-
ližno 50%.
Promjene na radnom mjestu
Učinak racionalizacije primjenom in-
formacijske tehnologije i promijenje-
ni zahtjevi radnog mjesta (model, iz-
vedbe i organizacije posla) mijenja-
ju uredske strukture. Potreba za
osobljem pada, radne se grupe
smanjuju. Dosadašnja raspodjela
poslova na razne osobe prema hi-
jerarhiji, primjerice predstojnik, tajni-
ca, referent itd., mijenja se tako da
se stvaraju radne grupe, a time se
vjerojatno mijenja i razlika u dodjeli
veličine radne površine.
Osjetljivost prema neposrednoj rad-
noj okolini usko je povezana s domi-
nantnom svijesti o vrijednostima u
društvu, što se odražava na odnos
prema kvaliteti radnog mjesta (dan-
je svjetlo, odnos prema okolini,
potrošnja energije) i djelatnosti (eko-
loški aspekti, potrošnja materijala,
briga o otpadu). Sa stajališta koris-
nika radno je mjesto visoko rangira-
no mjesto socijalne interakcije, koja
zbog formaliziranih radnih procesa
(AOP, organizacija rada) dobiva na
značenju. Povišeno fizičko i psihičko
opterećenje izaziva pojačan interes
za radnu sredinu (dovoljna površina,
osobni odabir namještaja, ventilaci-
ja, zadovoljavajuća zaštita od uzne-
miravanja). 75% dnevnog rada oba-
vlja se na "užem i proširenom rad-
nom mjestu" -> (4). Nužni radni
kontakti i zajednički korišteni uređaji
od velike su važnosti. Iz toga proiz-
lazi zahtjev za kombiniranu uporabu
pojedinačnih i skupnih prostorija.
"Osobna" i "kolektivna" radna mjesta
Osim sanacije postojećeg uredskog
prostora javljaju se i nove koncepci-
je pojedinačnih i skupnih prostorija:
prema O. Gottschalku —> CD , pove-
zana djelomično izdvojena skupna
prostorija, prema E. Sievertsu —> OD
i W. Fuchsu -> OD , kombinirani ured,
prema A.G. Henkelu -> OD, višestru-
ko ili višeznačenjsko radno mjesto.
Utjecaj funkcija i Pomoćna radna sredstva Preferirane lokacije
TIPOLOGIJA UPRAVNE ZGRADE
Vrste uredskih prostorija OSNOVE -» tD
Tablica 0 , (prema Gottschalku
Meh. pisaći i računski ) pokazuje uklapanje tlocrtnih
strojevi, telefon, Sustavi
registrator za spise, struktura u veze funkcije i uredske
pneumatska pošta Tlocrti s jednim traktom nisu ekono-
tehnike, kao odlučujućih čimbenika mični; prihvatljivi su samo kod dubo-
koncipiranja zgrade. kih uredskih prostorija (danje svjet-
Tehnike rada usko su povezane s lo?)-»®.
1958 1961 1963
Centar grada
raspoloživom tehnologijom -> (2). Tlocrti s dva trakta dosada su za-
R e p r e z e n t a t i v n i red Rub centra Struktura rada 50-tih, 60-tih i 70-tih stupljeni u većini upravnih zgrada, a
godina danas se dopunjuje informa- mogući su pojedinačni uredi i male
Elektr. pisaći stroj, tičkom tehnologijom i uredskom teh- uredske dvorane s danjim svjetlom
registratura nikom, što može u tolikoj mjeri utje-
centralna EOP
cati na rad i radnu sredinu (v. Tri trakta u tlocrtu su tip za visoke ur-
promjene na radnom mjestu), da se edske zgrade —>(§). Tlocrti bez hod-
stvaraju odgovarajući novi tlocrtni nika izvode se kao SAD - sustavi za
gradsko središte: grupiranje svih
razmještaji.
prostorija s danjom ili umjetnom ras-
1969 1971 1976 Uredski gradovi vjetom oko komunikacijske jezgre
Organizacijska fleksibilnost Rub grada Nakon stvaranja tipa -> ograđenih (dizala, stubišta, ventilacijska okna),
ureda 50-tih godina -> koncepcije ili su te jezgre izvan gabarita - > © .
Displej-datoteka, velikih prostorija od sredine 60-tih SAD - sustav: izvan grada u unu-
komunikacijska godina i načela o skupnim prostori- trašnjosti zgrade velika radna prosto-
tehnika
jama 70-tih i 80-tih godina, čini se rija s prigušenjem buke, ventilacijom
kako se u 90-tima nametnuo tip i rasvjetom u stropu, po obodu male
kombiniranog ureda (-> CP Fuchs, radne prostorije s danjim svjetlom.
1978 1983 ' Gottschalk, Sieverts) - prvi primjeri Kombinirani ured: od sredine 70-tih
Rub grada
Diferencirana radna okolina u "zelenilu" od 1976.g. u Danskoj - s novim obli- godina u Danskoj, kao SAD - sustav,
cima prostorija i kombinacijom svih tlocrt dubok 16 - 18 m, kao veliki
skupni ured ili ograđeni uredi u tri
(T) Tlocrtne strukture od 1950. g. (prema Gottschalku -> CD ) poznatih osnovnih formi.
trakta ->(7).
Orijentacija prema stranama svijeta
Doba Tip Pomoćna sredstva Shema radnog procesa Danje svjetlo može biti dovoljno do
različito se primjenjuje.
Prema Rosenaueru, u 90% svih ur- dubine prostorije od približno 7,00
od 1950 Male prostorije: meh. uredski Linearan y m. Noviji sustavi korištenja danjega
u nizu strojevi edskih zgrada glavna je os istok - za-
naslagane telefon svjetla (v. tehnika danjeg osvjetljen-
registrator za spise pad, jer radu smeta dubok prodor
ja) skretanjem i prijenosom svjetla
sunca ujutro i navečer. Sunce s juž- (prizme, reflektori) povećavaju učin-
Umrežen
Velika prostorija: Elektr. pisaći stroj ne strane može se zastorima lako kovitost danjega svjetla.
od 1965 transparentna fotokopirni aparat zakloniti.
fleksibilna centralna EOP U prof. H . Sommerovoj -> (lit.) ana-
\ „ Prema Joedickeu -> CD, glavna je os lizi ekonomičnosti projektiran je pro-
jug - sjever, kako bi se osigurala in- gram prostora sa 5 mogućnosti,
Sekvencijalan
Grupna prostorija: Decentraliz. EOP solacija svih prostorija. Sjeverne kako bi se dobili brojčani podaci o
od 1980 povezana obrada tekstova potrebnim površinama -> (S).
raščlanjena displej-datoteka prostorije mogu se prihvatiti samo u
projektima bez hodnika. - standardni ograđeni uredi, osovi-
nski raster 1,25 m, širina prostorije
Tip zgrade i struktura rada (prema Gottschalku -» CO ) isključivo 3 rastera, - komforni ogra-
đeni uredi, osovinski raster 1,50 m,
različite širine prostorija,
- velika uredska prostorija, dubine
BP po radnom mjestu
20 - 30 m, površine do 1000 m2,
22,4 28,91 26.4 25,9 23,1 - skupne prostorije, 15 - 20 surad-
nika, radna mjesta udaljena od fa-
Jednoredni raspored, ekonomično sade najviše 7,5 m,
© zbog vrlo dubokih uredskih prostorija kombinirani ured, isključivo pojedi-
_IJJJJJ1 U j _ načne sobe s otprilike 10 m2,s jed-
nim zajedničkim prostorom dubine
"IBTIT O Standardni Komforni Velika Grupna Kombi,
6 - 8 m.

"Trr-rrrrrrm ©
ograđ. ured ograđ. ured prostor, prostor, ured

Vrste uredskih prostorija i usporedba potrebnih

površina

(4) Dvoredni raspored ijjjiujjjjjjjjj

1
• rrrrrrrrrrrrrn
n
Troredni raspored

Prvi projekt jednog kombiniranog

ureda, ESAB glavna uprava. Ten-
born Architektur AG, Stockholm
1976; varijante uređenja: velika pro-
® storija, grupna prostorija, ograđeni Kombinirani ured
Raspored bez hodnika uredi, kombinirani ured (9) Ograđeni uredi

339
 UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE -» tD

Tipologija
i— 25,00 -t- 25,00 - I 25,00 -+- 50,00 25,00 50,00

Veće uredske zgrade su višekat-

© © © nice s promjenljivim pregradnim
t- 25.00 - zidovima koje nosi međukatna
7TTBK MTT~ ¿IlV konstrukcija -» s. 103. Krute jezg-
re kao sanitarni uređaji, stubišta,
50,00 25,00 -+- 50.00 -4- 25,00 - t dizala itd. nalaze se na = razma-
cima*) propisanim u građevinskoj
® © © regulativi izvan gabarita zgrade
Q) i (2), uz jednu stranu u zg-
radi © - (5) , u unutarnjim
f f f j f l uglovima - > © ,

"LM. n
m\ s
\ [...I UU1 1 H
I IL
wi rrj M na kraju trakta © , @, © ,
© ili u sredini hodnika po-
kraj svjetlarnika © do (21),
50.00 I— 25,00 H - 50,00 -t- 25,00 H
tako da se dobiju što dulje pove-
© © © zane radne površine. Jednostruki
niz stupova u sredini - » © i ©
omogućuje hodnik desno ili lijevo
od stupova u skladu s potrebnim

a r - g j n r i kmCTo m trt prostorijama. Dvostruki niz stupo-

va omogućuje jednako duboke
uredske prostorije - > © - © . Pri
50,00 100,00 tome hodnici dobivaju posredno
® ® osvjetljenje s pomoću visoko
postavljenih prozora i ostakljenih
vrata u zidu hodnika. Ekonomič-
no je neposredno osvjetljenje
50,00 -t- 50.00
hodnika čeonim prozorima ako je
zgrada kratka -» (¡3), s krilnim
traktovima © i © , građena
50,00 na kut - > © , u obliku slova T -»
@ © , slova U
maknutih tlocrta
© , kod dugih po-
koji mogu
7n
E-k NL završiti u obliku križa s oknom
za dizala u sredini.

Bočno osvjetljenje hodnika

uvlačenjem fasade manje je eko-
ffl ft nomično - > © i © . Na skupim i
dubokim parcelama treba pred-
50,00 vidjeti svjetlarnike pomoću kojih
se osvjetljuju hodnici i nuspro-
storije, pismohrana, sanitarne
prostorije i garderobe © do
25.00 @>. U unutarnjim uglovima stu-
JJ bišta, dizala i sanitarne prostori-
je; u tamnim dijelovima zgrade
H Z Z Z Z S
tamne komore, trezori i prostori-
je za odlaganje

oko 25,0 —i— oko 25,0

Prema odredbama EBO § 17

treba od svake prostorije, nami-
jenjen tranjom boravljenju ljudi,
biti dostupno stubište na udalje-
nosti = 25 m, mjereno od sredi-
ne dotične prostorije do vratiju
Prema građeviskim propisima mora od bilo koje točke neke prostorije stubišta.
® z a boravak stubište biti udaljeno = 30 m. Prema tome treba za razmak
stubišta od ruba zgrade uzeti 25 m, a za njihov međusobni razmak 50
m - » ® - @

340
 r t - r r n UPRAVNE ZGRADE
— IL J L J i—
OSNOVE TIPOLOGIJE 1950-1960CD

Koncepti građevina I
Odnosi između organizacije ureda i koncepcija prostora klasificirani su pre-
ma jednoj studiji izrađenoj u SAD ® lit., a kao kriteriji za koncepcije prostora
ti su odnosi mjerilo za promjene uredskih struktura zbog automatizacije rada
u uredu.
Velike uredske prostorije (Mies van der Rohe:"... pregledne, nepodijeljene,
samo raščlanjene..." -»lit.) pogodne su za velike skupine suradnika koji rade
prema načelu visokog stupnja podjele rada, za rutinske djelatnosti s niskim
pragom koncentracije. Danas je to sve više iznimni slučaj a ne pravilo. Ta je
koncepcija nastala u 60-tim godinama s argumentima poput onih 0 transpa-
Ograđeni uredi Garrick Building, rentnosti i preglednosti radnih procesa, o razvoju kolektivne svijesti, kao ra-
Varijante ograđenih ureda prema
Chicago. Arh.. Dankmar Adler i cionalno organiziranoj višenamjenskoj površini. EOP - uređaji nalazili su se u
Louis H. Sullivan, 1892 Henkelu -> 03
posebnim prostorijama, a ne uz svako radno mjesto. Velike dubine prostorija
do 20 do 30 m zahtijevale su intenzivnu primjenu graditeljske tehnike koja
samo uvjetno omogućuje prenamjenu zgrade, a moguća prilagodljivost je pri
današnjim zahtjevima prilično ograničena (prozori koji se otvaraju, moguć-
nost različite opskrbe svjetlom, klimatizacijom, strujom) (lit. A.G. Henkel). Ve-
lika prostorija, koja prema dokazima sociologa ima u sebi elemente prisile
(društvena kontrola, ovisnost o tehničkim uređajima, optičke i akustične sm-
etnje) izazivala je odbojnost zaposlenika. Ograđeni uredi vrlo su pogodni za
samostalni koncentrirani rad, kao prostorije za jednu osobu ili za vrlo male
skupine kojima je potrebna stalna razmjena informacija. Oblici ureda, koji su
se u Njemačkoj razvili poslije 2. svjetskog rata, imaju i danas svoje opravdan-
je ako radna mjesta odgovaraju zahtjevima (-» Gruner i Jahr/Steidle, Kissler
n ili -» Uredske nove građevine za njemački parlament/ Schurmann) ili u više-
katnim uredskim zgradama u kojima struktura objekta može biti tako presud-
na da dominira nad karakteristikama strogo normiranih prostornih i organiza-
Velika uredska prostorija, Leiter Troredni tlocrt, upravna zgrada cijskih radnih uvjeta.
© LeBaron
IBuilding
Jenney,
oDornn I,lonnsu
1879Arh.. William
Chicago.
1B70 (4) schnigg
BASF AG.1954/57
Arh.. Hentrich i Pet-
10C//C7

i f ^ i S i S ?

s* 'oj^J* h
-

K S
R ; ' ^ r : i--?

Prva velika uredska prostorija s 270

Glavna uprava BfA, Berlin, Arh: mjesta u Njemačkoj, na 5. katu jed- _ a) BfG Frankfurt _ . . ¡, » , , „
Rave i Rave © ne ranije skladišne zgrade
Arh.. Walter Henn, 1962
©AVnNowotny-Mähner,HPP,Speeri ® ^ S o r ^ U Liebefeld
,

c * y-

<5-0KKHH> m

/ « y / f f f i x
(J) Velika uredska prostorija u Hammu, gornja etaža

Legenda

• Male prostorije

a Grupne prostorije
-o® Dizalo

© Glavno stubište

0 Pomoćno stubište
X Uredski servis

• Jezgra

Prilaz prizemlju
Reverzibilni ured, glavna uprava

© LVA Rajnska pokrajina, Dusseldorf,

Arh.. Deilmann c) Novinska kuća G + J, Hamburg Arh.. Steidle, Kiesler, Schweger i partneri

341
O S N O V E T I P O L O G I J E 1 9 7 0 - » QD UPRAVNE ZGRADE
Koncepti građevina II
Reverzibilni ured bio je pokušaj da se poprave uvjeti rada velike prostorije,
Radna površina Pomoćne površine koji se nisu smatrali zadovoljavajućima (bez diferencirane klimatizacije i da-
2500 - 600 m2 -100-200 m2
njega svjetla, optičke i akustične smetnje). S mogućnošću da se, prema pot-
rebi, prostorija podijeli na ograđene urede koji bolje odgovaraju za koncentr-
irani rad, povećani su tehnički uvjeti za prilagodljivost.
Osim nezadovoljstva zaposlenika, opravdanost velikih prostorija došla je u pi-
tanje i zbog brzoga rasta cijena energije.
Novom tehnologijom promijenjena radna struktura (npr. upotreba osobnih
računala) omogućila je organiziranje malih skupina. Prvi primjer je zgrada osi-
guravajućeg društva ČVA - Mannheim.
Skupne prostorije (mala "velika prostorija") prikladne su za skupine surad-
nika koji stalno izmjenjuju informacije. Njima se pokušalo, veličinom okoline
radnog mjesta (najviše 7,50 m od prozora), stvoriti prostorne uvjete za po-
većanu individualnost radne sredine (v. promjene na radnom mjestu) i tako
poboljšati kakvoću radnog okružja koja u velikoj prostoriji više nije zadovolja-
vala rastuće zahtjeve uredskog posla.
' Mala inicijacija Potpuna klimatizacija nije potrebna ako se djelomičnom dopuni učinak venti-
pravokutnih lacije kroz fasadu i grijanja toplim površinama (tehnika zgrade). Sve veće ko-
prostorija za više
osoba rištenje tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskim prostorijama i s
Mogućnost podjele tim povezana potreba za novim profilom suradnika zahtijeva saniranje po-
s organizacijskog
gledišta i stojećih uredskih zgrada. Sličan problem odnosi se na oblik konfiguracija ve-
"'Max. udaljenost do
prozora I likih prostorija koji u mnogim pojedinostima ne zadovoljava (promjene na rad-
7,50 nri I nom mjestu). Promjena organizacije postiže se rekonstrukcijom zgrade, do-
Veličina: , "V
max: 250 m? / vođenjem danjeg svjetla kroz unutarnja dvorišta, preglednim rasporedom
min: 150 nrr /
kompaktni oblik tlocrta, stvaranjem radnih mjesta iste kakvoće glede svjetla, zraka i zaštite od
Direktni prilaz/ buke ili uvođenjem sustava uredske opreme koji mogu preuzeti i građevins-
iz hodnik»'-'^
ko - tehničke zadaće poput primjerice postavljanje kabela, priključci itd., kao
i funkcije raščlambe prostora.
• Iz suprotnosti 600 < F jedinice • Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann u Guterslo-
1000 m2 i F etaže = maksi hu, potaknuto nezadovoljstvom suradnika (promjene na radnom mjestu). Čini
^ ^ Reverzibilni ured, optimiranje Određivanje elemenata za grupnu se da je velika prostorija, unatoč proširenu mišljenju o univerzalnosti, prik-
korisnih površina prostoriju prema Gottschalku -> CD ladna samo za mali broj organizacijskih oblika i sadržaja rada i da zamisao o
potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za svaku radnu orga-
nizaciju.
Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljšati kakvoću radnih mjesta, zadržati prila-
godljivost za nove uredske tehnike i pregrupiranja, ekonomično raspodijeliti
površinu na radna mjesta i sniziti pogonske troškove. Nove smjernice (nače-
lo kombinirani ured) pokušavaju pružiti prikladnu koncepciju prostora uvijek
kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ureda. To znači da nude pro-
stor koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omogućuje skupni rad, sadrži i poje-
dinačne prostorije za koncentrirani rad, ima u pripremi uređaje koji se povre-
meno zajednički koriste za posebne i skupne aktivnosti te omogućuje sa-
mostalan visokokvalificiran rad, pri čemu se radno mjesto može tijekom dana
mijenjati.

1. faza izgradnje uredski

zgrade u Bremenu 1987

/no stubište

Jezgra s komunikacijama
•
Grupne prostorije O Male prostorije,
_ fiksne
• Male prostorije Zonirane
Primjer povezanog djelomično zo- |~1 reverzibilne o grupne
niranog grupnog prostora. Grupne rt*. Područje
1 J
prostorije
prostorije su povezane preko rever- —' tajništva Koncepti grupnih
zibilnih zona malih prostorija i pre- prostorija prema
ma potrebi djelomično zonirane za Gottschalku CD
zajedničke površine.

--t

Normalna etaža ograđeni uredi 64%.

Unutarnja korisna površina 13%
Normalna etaža velike prostorije 100%
Centralna banka pokrajine Hessen u Frankfurtu / na M. 1988. Arh.. Jourdan,
® Müller
Q) Reverzibilni ured, uprava Dortmund Arh.. Krämer, Sieverts i p.

342
 UPRAVNE ZGRADE
HJ\ jNO/O f\00
MKOO N 1 O S N O V E T I P O L O G I J E 1 9 8 0 - 1 9 9 0 - > OD

Koncepti zgrada III

2 Sve veće korištenje tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskim pro-
© — ran- -
storijama i s tim povezana potreba za novim profilom suradnika zahtijeva sa-
• [ZZl
niranje postojećih uredskih zgrada. Sličan problem odnosi se na oblik konfi-
guracija velikih prostorija koji u mnogim pojedinostima ne zadovoljava (-»
promjene na radnom mjestu).
TO* °p>e Promjena organizacije postiže se rekonstrukcijom zgrade, dovođenjem dan-
jeg svjetla kroz unutarnja dvorišta, preglednim rasporedom tlocrta, stvaranjem
radnih mjesta iste kakvoće glede svjetla, zraka i zaštite od buke ili uvođenjem
-> sustava uredske opreme koji mogu preuzeti i građevinsko - tehničke za-
iff daće poput primjerice postavljanje kabela, priključci itd., kao i funkcije raščlam-
Kombinirani ured Zander & Ingström Jedinica kombiniranog ureda
be prostora. Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann
Arh.. Lennart-Bergström AB, Stock- Edding AG, Ahrensburg u Guterslohu -> @ - potaknuto nezadovoljstvom suradnika (promjene na
holm 1978 Arh,. Struhk i p. radnom mjestu). Čini se da je velika prostorija, unatoč proširenu mišljenju o
ES univerzalnosti, prikladna samo za mali broj organizacijskih oblika i sadržaja
rada i da zamisao o potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za
l e y Ä J j a i . svaku radnu organizaciju. Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljšati kakvoću
radnih mjesta, zadržati prilagodljivost za nove uredske tehnike i pregrupiran-
ja, ekonomično raspodijeliti površinu na radna mjesta i sniziti pogonske troš-
kove. Nove smjernice (načelo kombinirani ured) pokušavaju pružiti prikladnu
koncepciju prostora uvijek kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ur-
eda. To znači da nude prostor koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omoguću-
je skupni rad, sadrži i pojedinačne prostorije za koncentrirani rad, ima u pri-
premi uređaje koji se povremeno zajednički koriste za posebne i skupne ak-
tivnosti te omogućuje samostalan visokokvalificiran rad, pri čemu se radno
i•»" c: i .m
tU m i O. S * M
S I r l ip
i c i i. i i —i mjesto može tijekom dana mijenjati.
^ r n i i g r ; -ram
.i a. «.
Glavna uprava American Can Company, Greenwich, Connecticut,
Arhitekti: Skidmore, Owings & Merrill

LLfjj'jn
- n ' * L

p r n m m i
tin

Lcn_
Kombinirani ured, komercijalna Arh.. Bernhard Steiner i
podružnica, PPC Heilige, Stuttgart Bernhard von Wallis, 1991 Kombinirani ured Nafslund Nycomed A/S, Oslo Arh.. Niels Torp, 1987

1
U l i ü . . ff

Predvorje
2 Prostorija z a odmor
3 Ured
4 Prostorija z a dogovore
5 Tonski studio
6 Skladište
3 7 Uređaj z a otpremanje
spisa
8 Klimatizacijsko okno
9 Velika ured. prostorija
10 Unutrašnje dvorište
11 Ljestve za nuždu
12 Prepust krova

1976. dovršena I. faza izgradnje nove

upravne zgrade (V1) za f. Bertels- Potpuno promijenjen raspored Prestrukturiranje. Izmiješane pojedinačne i
mann -> @ - @ radnih mjesta 1985. grupne prostorije

343
 7,5 UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE: POTREBNE POVRŠINE -> QP
1,56;
Potrebna tlocrtna površina prema Schnelleu CD (pisaći stol 140/70)

ö ö ö bez uredskih pomoćnih sredstava i površina za njihovo opsluživanje:

mjesto za pisaći stroj 1,70 m2
6,25 stručni suradnik 2,30 m2
stručni suradnik voditelj kartoteke 1,90 m2
3,66
stručni suradnik za rad sa strankama 2,50 m2
O G Potrebni prostor nach RKW , uključujući uredska pomoćna sredstva
6,25 i površine za njihovo opsluživanje CD .
tajnica = 10,00 m2
s
6,00-9,00 m2
o
"'3I4 samostalni referent
referent u prostoriji s više radnih mjesta 5,00 m2
isti u radnoj dvorani 3,80-4,80 m2
soba za konferencije po osobi 2,50 m2
— 5,0
Stol za pisaći stroj sa šef odjela bez posjetilaca izvana 15,00-25,00 m2
i.56 - 78 - •40-1— 1,2 —1-38- stolom za odlaganje Prosječna potreba prostora radnog mjesta po zaposleniku, uključujući
Dvostruka korita s uredska pomoćna sredstva i površine za njihovo opsluživanje (bez
0 normalnim formatima uprave), u Njemačkoj je:
Osovinski razmak zidova prema 30% 3,60- 4,60 m 2
normiranim mjerama -> s. 57 55% (prosječno 8,5 m2) . 7,00- 9,00 m 2
3,75 15% više od 9,00-15,00 m 2
1,56 1,39 (podjela na sobe s pojedinačnim radnim mjestom, s više radnih mjesta
ili radne dvorane uvijek je jasna).
Prosječna potreba prostora prema dr. Rosenkranzu -»CD
ff© po zaposleniku 4,00-6,00 m 2
Prosječna potreba prostora prema "Komunalni centar za pojednostav-
Prostorije s jednim i više mjesta Uobičajeno Najviše
njenje uprave":
Dubina prostorije 3,75-7.50 m 9,25 m
Osovinski razmak prozora 1,00-3,25 m 6,00 m po zaposleniku 7,00-12,00 m 2
Osovinski razmak stupova 1,75-7,50 m 11,00 m Potrebna površina za radno mjesto prema Uredbi 0 radnim prostorima:
Širine centralnih hodnika 1,75-2,50 m 3,25 m
Širine bočnih hodnika 1,50-2,00 m 2,50 m
— prostor za rad najmanje 8 m 2 tlocrtne površine
Praktično pravilo T — slobodna povr. za kretanje po zaposleniku 1,5 m2, najmanja širina 1 m
Visina prostorija 2,50-4,00 m 5,00 m
© = 1,5 H f - • tekst
— zračni prostor najmanje 12 m3 za pretežno sjedeći položaj,
cm -4,80- -4,80- najmanje 15 m3 m3 kad se uglavnom ne sjedi pri radu,
I - I n lQ
<OD -4,40- -svijetla visina u odnosu prema površini:
loll do 50 m2 2,50 m
16,00 m 2
15,00 rrr H h q i oJ više od 50 m2 2,75 m
_\\m U !• y više od 100 m2 3,00 m

¿ ¿
El I
00 Is::::] 1í=i~~í više od 250-2000 m2
Potrebna površina za radno mjesto prema "Sigurnosni propisi za ured-
3,25 m
16,00 m 12,50 m 3 X 1,50 = 4,50
ska radna mjesta": ograđeni uredi 8 - 1 0 m2 prema osovinskim mjerama
Konstrukteri, tehni- Administracija, komer-
čko projektiranje cijalno projektiranje 4x1,20 = 4J§ 4x1,20 = ¡¿¿3 za velike uredske prostorije 1 2 - 1 5 m2
Primjeri kako bi trebala izgledati Prosječna potrebna površina za radno mjesto prema Gottschalku - lit./
© radna mjesta s uredskim strojevi-
ma na kraju stola
( 8 ) Min. dimenzije ureda za 2 osobe

3
-» (7) - ( 8 ) : do 1 9 8 5 - 8 - 1 0 m2 uobičajeno; ubuduće - 1 2 - 1 5 m2.
Zakonom nije propisana neka određena minimalna površina za ured-
Opća rasvjeta Sred. jačina Osvjet Svjež zrak m Prema propi- Prema amer.
pojedinačno osvjet. (lux) mjesta /sat po osobi sima VDl prop. ASRE sko radno mjesto.

10 Nepušači pri zra

Prema američkim ispitivanjima (Con. Life Ins.), uključivo površine za
Hodnici, toalete,
nusprostorije 30 - čnom grijanju i postavljanje i opsluživanje uredskih pomoćnih sredstava (tlocrtna po-
Stubišta 60 - vanjskoj tempe- vršina + okruženje od 50 cm = potrebna površina za pomoćno sredstvo):
Arhive, registr. 120 250 raturi ispod 0 °C
10-27 Ured. prost. djelatnik u uredu 48 sq. ft. ( 4,46 m2)
Knjigovodstvo 250 500
Stenogr., knjiženje,
20-30 Nepušači tajnica 72 sq. ft. ( 6,70 m2)
26-34
pošta, kuhinja. 30-40 Pušači šef odjela 100 sq ft. ( 9,30 m2)
tehničko crtanje 600 1.000 34-51 Pušači direktor 144 sq. ft. (13,40 m2)
Laboratorij 4.000 51-68 Soba direktora
216 sq. ft. (18,54 m2)
-
drugi potpredsjednik
^ g ^ Tablica za jačinu osvjetljenja u Tablica VDl i ASRE propisa za venti-
upravnim zgradama laciju *) prvi potpredsjednik 324 sq. ft. (27,89 m2)
I- Dubina prostorije ovisi 0 potrebnom prostoru, prema tome odnosi li se
to na sobu s jednim ili više radnih mjesta, na veliku ili zajedničku pro-
storiju ili na uredsku dvoranu.
Prosječna dubina uredskih prostorija je 4,50 - 6,00 m. Danje svjetlo os-
vjetljava do dubine od 4,50 m (ovisno 0 položaju zgrade, širini ulice ili
slobodnom vanjskom prostoru). Približno je pravilo:
T = dubina prodiranja svjetla = 1,5 Hf,visina prozora (Hf = 3,00 m,
T = 4,50 m). Ako su radna mjesta na većoj dubini, potrebna je umjetna
rasvjeta u posljednjoj trećini dubine prostorije.
Radne skupine najčešće se osnivaju bez obzira na dubinu prodiranja
danjeg svjetla jer su potrebne dublje prostorije.
Zidovi za vješanje listova, regali, Garderoba
Širina prolaza uza zid hodnika ovisi o broju zaposlenika u prostoriji i pot-
ploče na izvlačenje, viseći registratori rebnom prostoru oko uređaja. Općenito bi trebalo da se dvije osobe
© M o g u ć e dimenzije male prostorije u "kombi, uredu" (Home base) - Edding AG mogu mimoići.
Arh.. Struhk i partner
*) ASRE Američki propisi za ventilaciju

344
 1875 1875 1875 1875 1875 UPRAVNE ZGRADE
Q 850 i 780 i 850 i 780 ^ 850 | 780 j 850 [ 780 |620| 1085 | 780^
'1015 i50Qi? 9 765 I 780 , 780 ! 765 DIMENZIONIRANJE -> QP
RAZDIOBA PROSTORA

Daktilobiro Soba s dva stola Radna prostorija (kartoteka)

Podjela prostorije

Pisaći stol po DIN-u (veličina 0,78/1,56 m)

Podjela po modulu od 187,5 odgovara za rebrasti strop s osovinskom mjerom 62,5 (Koenen-strop) s normalnom oplatom. To omo-
® gućuje povoljnije postavljanje premjestivih pregradnih zidova. Osovinske mjere pažljivo projektiranih uredskih zgrada su 1,75 -
1,85 i 1,875, posljednja mjera se u skladu s naprijed navedenim čini najpovoljnijom.

BofroflOIS |500|'|0(j'765 I 780 j 780 | 765 ^ 850 i 780 | 850 | 780 ^ 850 ! 780 | 850 | 780 j 6201 1085 | 7 8 0 ^

i:: piijijip; 2,30

a 1a
m
ܧ D Ili a
¿°1
apijijpi a iiiiri a i d

i l
Q

© "Home base", pojedinačna soba

"kombiniranog ureda"

Organizacijski pisaći stol (vel. 0,70/1,40 m, sustav Velox)

Primjenom organiz. pisaćih stolova u kombinaciji s Velox - stolnom trakom ispod prozora umjesto registraturnog namještaja ->
© ( i ) štedi se prostor od jednog osovinskog razmaka na pet osovin. razmaka i dodatno 32,5 cm u širini srednjeg prolaza. Ušteda
od oko 21% u m 2 . Razmak pisaćih stolova od 75 cm moguć je samo uz upotrebu okretnih stolica.

, 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 ,

3Z 3 E

í i fl °0 51
fi Mltf
c | a | oQ oQ
111
1
o o

1D ¡Ü D l D d 1D1D
Raspored prostorija uz upotrebu organizacijskih pisaćih stolova
© Različite uredske prostorije u sustavu velikih prostorija: a) šef, mala soba za sjednice ili dogovore: b) pomoćnik ili voditelj odjela; ©
Raspored prostorija "Kombi-biroa" s
perifernim pojedinačnim prostorima
i dodatnim zajedničkim prostorima
c) tajnica, doček stranaka; d) stručni suradnik (i rad sa strankama); e) radne dvorane (radne grupe)

(4) Presjek kroz uredske prostorije

5,00
(Edding AG) Arh.. Struhk i p.
(5) Presjek, pojedinačne i zajedničke prostorije "kombiniranog ureda"

345
 UPRAVNE ZGRADE
•2T
D I M E N Z I O N I R A N J E -> QQ
Korisne površine
_0_ n n
Osnova E. Kahlova - » QQ ispiti-
vanja bilo je načelo o pojedinač-
u| u
Obrada
nim uredskim prostorima pore-
danim duž fasade, s varijantama
Knjigovodstvo ®
n - » (3) hijerarhijski ili korisnički
• uvjetovanim razlikama u veličini
prostorije.
TJ T T
O Korisnik Korisna povr ured. prostora
1 stručni referent s diskrecijskim pra-
vima (personalno - socijalni odjel) ili
XI posebnom potrebom za koncentraci-
Radna
Raspored stolovgl jom oko 12 m2
prostorija
s prolazom c-l

"O"
©—-t 2 stručna referenta (po mogućnosti s
T7
Azubi - mjestom za dostavu) ili 1 su-
J radnik sa stolom gdje mogu razgo-
varati otprilike 4 osobe oko 18 m2
O
O ot
CD Vodeći suradnik sa stolom za kojim
t4- može razgovarati otprilike 6 osoba, ili
3 stručna referenta, administratora ili
Q
Soba s dva
U slično, odnosno 2 stručna referenta s
pisaća stolno © dodatnim mjestom za rad na stroju ili
Soba s
jednim stolom predsoblje šefa s čekaonicom
24-30 m2

-to šef ili radne prostorije opremljene

mnoštvom uređaja
od 30 m2
Registratura
(li)—CM.j Mogućnosti namjene različitih
"-i © veličina prostorije -> CP

•»o4- Osovinska mjera 1,20 m

Daktilobiro"g Standardna veličina od 18 m2 (3 x
O 1,20 m - 0,10 m pregradni zid) sa ši-
rinom prostorije 3,50 m preuska je za
Osovinski razmak prozora 1,25 Osovinski razmak standardni namještaj za 2 suradnika,
prozora 1,87 5

© Minimalne širine prostorija prema osovinskim razmacima

prostora
Najmanji razmak prozora ili osovinski razmak pro-
zorskih stupova iznosi 1,25 m što odgovara normi-
ranim mjerama ->• s. 63, a odgovara i najraznovr-
snijim potrebama prostora uredskih zgrada. Tako
nastali razmaci pregradnih zidova od 2,5; 3,75;
5,00 m itd. -> Q - ( y j ) nude mnoštvo povoljnih mo-
gućnosti razmještaja namještaja koje se mogu i po-
većati da bi zadovoljili gotovo sve zahtjeve. Ako je
potreban veći ritam, treba odabrati razmak prema
i nom od 0,90 m, prema preporuci
D-!
oo
a Postiže se širina prostorije od 4,10 m
u
JT
5,15
Osovinski razmak
prozora 1,20
(2) Mogućnosti korištenja pri različitim osovinskim razmacima prozora -> QP
poštivajući DIN mjere (2 x 1,00 m
razmaka i 2 x 0,80 m širine pisaćeg
II. Dolazi u obzir i razmak od 2 x 1,25 = 2,50 m - > s stola = 3,60 m). Dvoosna prostorija
širine 2,30 m preuska je za 1 refe-
istim svojstvima kao i razmak od 1,25 m.
renta s mjestima za posjetitelje.
1,875 m = 1 1/2 Uba veća je mjera osovinskog raz-
Dublja radna mjesta s ekranima i po-
maka za uredske zgrade. (Xa) mogu se ta- sebnom opremom zahtijevaju slje-
kođer koristiti za mnoge primjere prikladnog po- deću po redu širinu prostorije (4,70
ložaja namještaja. Tom osovinskom razmaku odgo- m). Dodatna uporabiva površina ne
vara i modularni razmak nosača od 625 mm ili 1,25 može se iskoristiti.
m, pri čemu svaki treći nosač pada na fasadni stup.
Osovinska mjera 1,30 m
Veličina prostorije široke 3,80 m sa
18 m2 korisne površine omogućuje:
- dodatni namještaj za registratore;
- 2 radna mjesta s ekranima s dubi-
stručnog udruženja; - 1 crtaći stol
odnosno crtaći stroj i 1 pisaći stol;
- 1 pisaći stol i stol za kojim mogu
razgovarati 4 osobe. Moguća su sva
uobičajena radna mjesta; visoka
uporabna prilagodljivost bez premje-
štanja zidova.
Osovinska mjera 1,40 m
s vrlo povoljnom mogućnošću posta-
vljanja namještaja i visokom uporab-
nom fleksibilnošću. Za prostoriju od
18 m2 dovoljna je dubina 4,40 m ne
traži li se veća zbog posebnih namje-
na ili veće potrebne površine. Uz du-
5,15 4.75 4,40 binu od 4,75 m povećava se korisna
Osovinski razmak Osovinski razmak
prozora 1,30 prozora 1,40 površina troosne standardne prosto-
rije na 19,5 m2.

346
 UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE, UREĐENJE
PROSTORA ZA SJEDENJE

^g^ Nizovi pisaćih stolova s prolazom

iza leđa
(g) Nizovi pisaćih stolova s odlaganjem
iza leđa © Nizovi stolova u obliku bloka sa
smaknutim sjedištima
Nizovi stolova s nasuprotnim
sjedištima
Potrebni prostor za sjedanje i
ustajanje uvjetuje minimalne raz-
make između pojedinačnih stolo-
va (prema DIN-u, najmanje me-
tar) - 4 ® - © , ovisno o tome
jesu li postavljeni ispred zidova,
drugih stolova ili regala za spise

Potreban prostor za jedno radno

Ormari za registratore
mjesto bez prolaza između njih:
© 2,46 m2, © 2,25 m2, ® 2,90
m 2 , ® 2,90 m 2 , @ 2,60 m 2 , ©
(l4) Ormari za registratore s prolazom (15) Regali za spise
3,70m2, © 1,90 m 2 , (12) 2,25 m2
Za kratke redove ormara za regi-
stratore zadovoljava - » © , za
dulje—> © , jer u tom slučaju
mora kao i kod stolova --» © -
© postojati prolaz. Uz prozor
mora, nalazi li se radijator, posto-
jati razmak koji može ako je širok
55 cm služiti i kao prolaz
1,50
Visoko postavljeni prozori daju
I povoljno osvjetljenje dubine pro-
storije, te omogućuju uporabu
prostorije i parapeta ispod pro-

© Položaj stola neposredno do prozor-

skog parapeta © Prolaz između stolova i prozora
Ormari za odlaganje ispod prozora ZOra -->(¡8).

347
 UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE —» QP
Registrature
Premda se uvode nove uredske tehnike, porasla je potrošnja papira kao glavnog
spremnika informacija. Do 1980. svake se 4 godine udvostručivala potrošnja papi-
ra. Računalne banke podataka mogu se unutar uredskog komunikacijskog susta-
va sve više koristiti kao nositelji informacija. Takozvane nekodirane informacije (pis-
ma, tekstovi, časopisi) i dalje će postojati u papirnom obliku volumena papira.
Svrha: pregledno razvrstavanje i odlaganje spisa u blizini radnog mjesta i uz
dobro iskorištenje prostora. Potrebni prostor za registrature (prema Ladneru ->
CD (T) ). S povećanjem dubine ormara raste i širina prolaza.
L x B (registraturni ormar) = površina ormara
+ 1 / 2 L x B + 0,5 = površina prolaza
ukupno potrebna površina = povr. ormara + povr. prolaza
Duboki registraturni ormari ekonomičniji su. ->(ij) prikazuje odnos površine
ormara i površine prolaza pri vertikalnom odlaganju uz primjenu velikih arhi-
vskih regala (sustav Velox) i pri horizontalnom odlaganju. Pri vertikalnom
odlaganju površina ormara je 5,2 m2, a površina prolaza 4,6 m2 (100:90). Pri
horizontalnom odlaganju površina ormara je 3,2 m2, površina prolaza 3,6 m2
(90:100, obrnuti odnos). Horizontalno odlaganje daje manju mogućnost pu-
njenja, duboke ladice su nepregledne. Vertikalnim odlaganjem smanjuje se
osoblje za više od 40%. Visećom registraturom iskorištava se površina zida
za 87% bolje od odlaganja registratora -> Prijevoz spisa obavlja se pa-
ternosterom. Radno mjesto treba opremiti regalom za razvrstavanje, malim
stolom i stolicom na kotačima.
Lokacija registrature treba biti centralna. Povoljan osovinski razmak prozora
iznosi 2,25 - 2,50 m. Svijetla visina prostorije je 2,10 m (2 normalne uredske
etaže = 3 etaže registrature). Prostorije moraju biti suhe, podrum i tavan nisu
prikladni. Stolna traka -» @ i (37) s visećim mapama i pločom za pisanje
svrhovito povezuje radna mjesta. Kao površina za pisanje ili sanduk za kar-
toteku mogu se upotrebljavati kolica. Pokretne registrature (Compaktus - ure-
đaj Soenneken) uštedom prolaza omogućuju uštedu prostora (100 -120%)
-»(18) B. Takvi uređaji nisu normirani već se proizvode prema zahtjevima, npr.
za registrature, arhive, knjižnice, skladišta. Treba paziti na povećano opte-
rećenje međukatne konstrukcije. Pogon je ručni ili mehanički. Čitava registra-
tura ili samo neki dio mogu se zaključati pomoću ručice.
Horizontalno Bibliotekarsko Kombinirana
odlaganje u odlaganje u stojeća i viseća
\ koricama u registratore u registratura sa
otvoreni regal rolo-ormariće zbirnim mapa-
^g^ Tračnice za vješanje paralelno s
(7) Okvir za vješanje 35/200 40/125/200 ma u regalima
prednjom stranom
65/78/200

10000 spisa 1) Tek. metar 7,25 m 11,00 m 2,4 m

debljine ormara ili zida
oko 2 mm 2) Potrebna tlo- 5,92 m 2 8,25 m2 3,6 m2
(bez korica) crtna površina
oko 25 m 2 uklj. radni
listova prolaz, bez
bočnih prolaza

© Polica na izvlačenje za LS kazete,

kapacitet do 190 komada
Letva za vješanje mapa okomito
na prednju stranu ^4) Usporedba potrebnog prostora za različite sustave odlaganja
1 I 1,57 1
0
o> Povr. za odlaganje
t A A A A / <0 Povr. za odlaganje
0 Povr. z a odlaganje Površina prolaza
CO

X / V V V V Povr. za odlaganje Površina prolaza

Površina prolaza
<0 Povr. za odlaganje
-82- A A A A /
Povr. za odlaganje
/ V V V V 0,79
A Površina prolaza
1,30 m2

(jj) Odnos između prolaza i namještaja za odlaganje kod različitih sustava reaistrature

Usporedba zidnih površina

za viseću registraturu i o d - / i i
laganje u registratore u z ^ - Stolna traka s kolicima Presjek -» ( i j )
istu količinu spisa

r5_redova registr^S redova registr. • • • D

a • ću a
• • cd a
i k k k M l i l i l i M i M i l t l I" j n a a ča •
Presjek a a a a
Dobivena ured-
ska površina
B Horizontalno odlaganje
Vremena obrade - usporedba horiz.
i vertikalnog odlaganja
Hor. odi. Vert. odi.
Spise izvući 29% 14%
Spise razvrstati 41% 66%
Spise odložiti 30% 20%
100% 100% Tlocrt pokretne registrature

Velox - veliki arhivski regal, presjek io\ A = pokretna registratura B = normalna registratura, usporedba potrebnog
(13) Sustavi odlaganja
i tlocrt prostora

348
 5,50
UPRAVNE ZGRADE
[I ,
rr>J
C
KONSTRUKCIJA D I M E N Z I O N I R A N J E -> QQ
Stropna ploča u B25 Prozorski nadvcj
neznatno optere-
d = 20, bolie d = 25
ćen (moguć u vi-
Nosiva konstrukcija - utjecaj konstrukcije na raščlambu uredskih površina
<r>
sini stropa) , CN © ~~ @ Prijedlozi za odabir konstrukcije dvotraktnih uredskih zgrada:
CO
opterećenje - normalno 5 KN/m2, dodati 2 kN/m2 za podove (8 cm za kana-
Podgled stropa i? a>
le u podu s instalacijskim vodovima i priključcima).
a>
•0 - Svijetla visina prostorija 2,75 m prema Vst propisima (omogućuje naknad-
CD Dl
>0
CL
nu izvedbu dvostrukog poda ili spuštenog stropa). Uz pretežno sjedeći po-
Okrugli stup
I ro
c> ložaj pri radu može se visina smanjiti za 25 cm, pa će najmanja svijetla visi-
0 3 0 cm i
1 5ro na biti 2,50 m. Hodnici i sanitarne prostorije imaju visinu 2,30 m (koriste se za
Vanjski stup, npr. za
_tri.eta.ž£ min.24/24c.rn
Podgled stropa obješene instalacije). Prema Kahlu -> CD, ekonomičnost konstrukcije manje
Presjek stropa ovisi o optimiranju nekih komponenti (npr. primjena predgotovljenih eleme-
nata), a mnogo više 0 njenoj uklopljenosti u funkcionalan oblik građevine.
L-IL Razlikuju se sustavi uzdužnih i poprečnih nosača -> (T) - (4). Mogućnost
Nenosivi zido-
vi ispune, npr.— odabira konstrukcije na primjeru armiranobetonske ploče raspona 6,50 m: kri-
Zidovi ispune s nišama za 11 li
po želji zidne ormare teriji - gotovo identični troškovi - veća težina utječe na troškove nosive kon-
ili proširenja II n
hodnika strukcije i temeljenja - veća debljina ploče povoljna je radi veće krutosti, a i
l'l
Ispuna ||l 11 pri različitim utjecajima (otvori, izmjene, koncentrirana opterećenja, različiti
Ispuna
rasponi, različita nosivost tla).
5,00 5,00 ~ 4,80 1.9 5,00
-1.80" 1,50 Rebrasta ploča. Ekonomična je tek za veće raspone (manja vlastita težina,

® Statički sustav,
asimetrični n o s a č p r e k o d v a polja
© Statički sustav,

kontinuirani n o s a č p r e k o v i š e polja
visoka cijena oplate). Nisu mogući prodori kroz rebra, prostori između rebara
preuski su za instalacije. Podvlake su u istoj razini.
Strop j e nosiv u p o p r e č n o m smjeru z g r a d e .
P o d v l a k e u u z d u ž n o m smjeru. Središnja
Strop j e nosiv u smjeru u z d u ž z g r a d e , pod- Greda s pločom (dvostruki T - presjek ili Pi - ploča) statički je povoljna za
vlake u p o p r e č n o m smjeru od vanjskog
podvlaka i stupovi bočno unutar hodnika, velike raspone. Instalacije su paralelne s gredom, a križanje njihovih smjero-
preko srednjeg d o vanjskog stupa.
odvojeno od zida hodnika.
- Neograničena fleksibilnost i reverzibil- va treba smjestiti u područje hodnika ->(T) - (5) Ravnina fasade može biti
- N e o g r a n i č e n a fleksibilnost i reverzibil-
nost. iza, unutar ili ispred ravnine konstrukcije. Najveća mogućnost prilagodbe po-
nost.
- Z b o g m a l e debljine stropa potrebna do- stiže se kad je fasadna ljuska odvojena od konstrukcije. Položaj stupova u od-
- P o t r e b n a j e dovoljna širina hodnika z a
d a t n a akustična izolacija (obješeni strop,
slobodan prolaz i z m e đ u stupova i zida.
plivajući estrih).
nosu prema fasadi utječe na elemente fasade i njihov raspored (raster, obli-
- Prikladno kad n e m a ovješenih stropova ili kovanje uglova).
- Vrlo prikladno iznad parkirališta s v o z n i m
iznad parkirališta s prometnim t r a k o m u uz-
d u ž n o m smjeru z g r a d e .
t r a k o m u u z d u ž n o m smjeru z g r a d e . Stupovi iznutra -> (5) E-H ekonomično pri konzolnom prepustu međukatne
, 5,00 , 2.00 , 5,00 , konstrukcije od c = 1/5L - 1/3L razmaka stupova. Ukrućenje zidnim platnima,
katnim okvirima ili krutim komunikacijskim jezgrama. -> CD
Arm. bet. mas Podgled stropa Ispuna - Masivni pregradni zidovi mogu nadomjestiti stupove i podvlake, a
vna ploča u
B25, min. osim toga mogu se uključiti u konstrukciju u funkciji ukrućenja - > ( § ) - (5).
d = 16 cm, a Otvore treba unaprijed odrediti i ne mogu se mijenjati. Lagani pregradni zidovi
bolje d = 2 0 c
imaju prednost u tome što se mogu tijekom građenja ili naknadno premješta-
ti ako se promijeni odluka o raščlambi prostora (izvedba: kostur s obostranim
2of®~ 18 • -t-

•ff -
gipspanelima 2 x 12,5 mm odgovara akustičnoj izolaciji zida od 24 cm, pro-
Stugovijigr. za_3_etaže 24/24 cm
_«U.o
o storne mase 1,2 kg/dm3, s obostranom žbukom).
(min. dimenzije za beton na licu
L«l.o
O "CV
mjesta)
™ ^OJ

Alternativno: Arm. betonski stupovi,

zid 24 cm,
w = w ab
npr. z a 3 etaže 3 0 / 3 5 cm
nosiv i kao
uzdužno
ukrućenje

Ispuna Slobodan raspored

i - 4.80 elemenata ispune « - w5 j— w
3

( Š ) Statički sustav, n o s a č p r e k o tri polja ( ? ) Statički sustav, p l o č a s r e b r i m a

" t

Stropna ploča nosiva u p o p r e č n o m smjeru P o d v l a k e b e z srednjih stupova nose na

z g r a d e , podvlake u u z d u ž n o m smjeru, u
s r e d n j e m dijelu s obje strane hodnika. Zid
hodnika m o ž e biti i nosiv i služiti k a o uz-
d u ž n o ukrućenje z g r a d e .
- Zid hodnika nepromjenljiv, ograničena
fleksibilnost glede dubine prostorija. Deblji-
na ploče min. 2 5 c m (zaštita od b u k e kora-
ka) ili ovješeni strop odn. plivajući estrih.
- Nije pogodno iznad parkirališta.
- Zid hodnika e k o n o m i č a n k a o ukrućenje.
- Konstrukcija ekonomičnija pri v e ć i m du-
I I I
vanjskim stupovima.
- Fleksibilnost i reverzibilnost neograniče- =¥ • 7 -
na. - P o t r e b a n o v j e š e n i strop. I z m e đ u re- l
bara instalacije u p o p r e č n o m smjeru, uz-
d u ž n a m o n t a ž a kroz prodore praktički neiz-
vediva.
- C j e l o k u p n a konstrukcija n e e k o n o m i č n a ,
visoke p o d v l a k e (i a k o su čelične), veliki
Ukrućenje 4 mogućnosti raspodjele stropnih
obujam zgrade, opravdano s a m o ako je
n e o p h o d a n prostor b e z stupova. A k o s e vi-
sina p o d v l a k e smanji na 6 0 c m konstrukci-
© zidnim
o p t e r e ć e n j a n a stupove i z o n u
j e z g r e kod trorednog tlocrta

ja j e osjetljiva na vibracije i ima velike pro- platnima

b i n a m a z g r a d e i v e ć e m r a z m a k u stupova
uzduž zgrade. gibe.

A - H utjecaj konstrukcije na m o g u ć n o s t di-

jeljenja površine na u r e d e p o m i c a n j e m
pregradnih z i d o v a . A , B vanjski stupovi;
C - E stupovi u fasadi odn. n e p o s r e d n o iza
nje; E, F unutarnji stupovi (mogućnosti ob-
O d n o s konstrukcije i m o g u ć n o s t i p o d j e l e p o v r š i n e na u r e d e likovanja ugla G - H).

349
 UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE->QQ
3,00
TEHNIČKA OPREMA
G R A Đ E V I N E - > QD
Prostorije s punom klimatizaci-
IT jom. Bruto obujam prostorije i ukupni
troškovi izvedbe viši su 1,3 -1,5 puta
od neklimatiziranih Qp +(T)
Visina etaže 3,00/3,10 m
Zgrade s malo instalacija; nema
ovješenih stropova; cijevi za grijanje
nalaze se na vanjskim zidovima; op-
•M skrba strujom provodi se kanalima u
•taaj parapetima ili u podu; instalacije za
© Visine etaža ovisno o količini instalacija stropnu rasvjetu smještene su u cije-
vima ili u lakim pregradnim zidovima.
Hodnici služe kao trase za instalacije.
razlike tlakova Regulator sisanja*--^
Visina etaže 3,40 m
Zagrijavanje - sisanje do iznad 1 5 Zgrade s više instalacija, ali bez teh-
ničke ventilacije; ispod stropa (h =
Mogućnost otvaranja
t a = ca 22 cm) smješteni su vodovi za gri-
janje, struju i vodu; instalacija prola-
zi hodnicima.
3B Visina etaže 3,70 m
Zgrada u kojoj su uredi opremljeni
tehničkom ventilacijom; za klimatizi-
rane urede preporučuje se najmanje
50 cm prostora za instalacije. Uzduž-
ne su trase instalacija u hodnicima.

©Strujanje u prostoriji uslijed razlike

(3) Klima uređaj na osnovi hlađenja elemenata građevine
Kanal za odvod zraka
Presjek sustava "Klimadrant"
Individualno doziranje zraka uz pisaći stol
ultemperaturi (7) Dvostruki pod za vođenje kablova
Visina etaže 4,20 m
Velika uredska prostorija sa svijetlom
visinom 3,00 m, prema ASTV. Visina
etaže od 4,20 m potrebna je zbog
križanja ventilacijskih kanala. Svi ele-
menti zgrade koji su u vezi s visinom
etaže opterećuju cijenu zgrade u od-
nosu prema korisnoj površini ureda.
Blago hlađenje -> ( 2 ) - ( 3 )
Klimatizacijski sustavi s panelima od
kapilarnih cijevi rade na vodu prema
načelu "hlađenje elementa građevi-
ne" Dovod zraka ispunjava minimal-
ne uvjete izmjene zraka. "Blago
hlađenje" nastaje zračenjem tih pa-
nela na stropu i neturbulentne venti-
lacije potiskivanjem zraka (izvorna
ventilacija). Tako se uz pod stvara
"jezero" svježeg zraka (izlazni otvori
^g^ Pregradni zid s podno / zidnim u visini opšavne daske poda ili don-
profilom
jega ruba namještaja), a pod stro-
pom "jastuci" toplog zraka. Zbog raz-
like u temperaturi nastaje strujanje
zraka u prostoriji ( 5 ) (površina
446 D M 4 4 0 DM kože 32°C, strop i zidovi 20 °C).
Dvije petine pogonskih troškova neke
zgrade odnosi se na troškove ener-
gije - * ( § ) - (§).
55 D M
Toplinsko zračenje zida, uključujući
Istraživanje P K Y - s a v e z a 1 9 8 0 . dovod toplog zraka, može biti dovo-
= upravne zgrade ljno (dobiva se na korisnoj_površini
10 poduzeća Troškovi p o g o n a /
radno mjesto godišnje jer nema grijaćih tijela) -» (6). Troš-
1 0 4 0 6 radnih mjesta Pogonski troškovi kovi klimatizacije putem elemenata
. ukupno: 2 . 3 6 8 D M
( 9 ) Troškovi pogona
građevine nisu viši od troškova kon-
vencionalne klimatizacije. Svojstva:
D
% rosj.
iirijed. %
nema propuha, nema šumova,
Rasvjetni uređaji 30-50 40 manji su troškovi investicije i pogona
D i z a l a i transportna (za isti je učinak potrebni volumen
sredstva 4 - 8 6 vode 1000 puta manji od potrebnog
Uređaji s l a b e struje 0,5-1,0 1 volumena zraka, zatvorena cirkula-
Instalacije grijanja 8-10 cija, povrat topline), smanjen je pre-
(s p o v r a t o m topline)
sjek opskrbnih vodova (voda umje-
Instalacije grijanja 6 - 8 sto zraka), manje su energetske
(s p o v r a t o m
hladnoće) 32-53 42
centrale. Dvostruki podovi potreb-
Ventilatori i p u m p e 18-35
ni su za ventiliranje prostorije i
Sanitarni uređaji 1-2 2
smještaj vodova za opskrbu korisnih
Kuhinjski uređaji površina s visokim udjelom instalaci-
(na električni p o g o n ) 6 - 8 2 ja. Potrebna je veća površina presje-
Usisači prašine ka opskrbnih vodova (kabliranje, ur-
i odvoz otpada 2-4 2
edska tehnika) i osiguranje prilagod-
Ukupno '5,5 — 124 100 ljivosti radi mogućih promjena
Kanal za dovod zraka namjene prostora ( j ) - (Š)
®

350
Sjedeći
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE
R A D N A MJESTA S E K R A N O M - > DD

Radna mjesta na kojima su za svladavanje posla odlučujući elementi ekran,

alfanumerička tipkovnica i vizualni ili akustični uređaj ne projektiraju se pre-
ma nekom standardnom rješenju već prema posebnostima radnog procesa
(npr. davanje informacija, prikupljanje podataka itd.).
(T) Vertikalno vidno polje
Propisi su objedinjeni u "Sigurnosna pravila za radna mjesta s ekranom u
uredskom području" ZH 1/618 Glavnog saveza obrtničkih stručnih udružen-
ja. Navedeni su sljedeći propisi:
- "Smjernice za radionice" i "Propisi za radionice"
- više od 40 DIN-propisa, a naročito
- DIN 66234 T1-T7, Radna mjesta s ekranom
- Z H 1/535 Sigurnosna pravila za uredska radna mjesta
- VDI i VDE norme za tehničke instalacije (grijanje, ventilacija, struja).
Radna mjesta s ekranom treba oblikovati u skladu s tim sigurnosnim propisi-
ma i općenito priznatim pravilima tehnike te na osnovi spoznaja iz medicine
rada i ergonomije.
700 600 500 400 300 200 100 0 100 200 300 400 5 0 0 6 0 0 700

(3) Preferirano i dopušteno područje dohvata

Oblikovanje radnog mjesta
Često upotrebljavana sredstva za rad treba smjestiti tamo gdje će se dobro
vidjeti i moći dohvatiti -> ( ? ) - (5)

Namještaj. Pravilnim položajem pri radu smatra se kut oko 90° između nad-
laktice i podlaktice, a isto tako i kut između natkoljenice i potkoljenice -» ( ? )
Da bi se to omogućilo osobama različite visine, moraju veličine stola i stoli-
ce biti promjenljive. Postoje dvije ergonomski jednako vrijedne mogućnosti:
A: tip radnog mjesta 1, stol promjenljive visine 6 0 - 7 8 cm
stolica promjenljive visine 42 - 54 cm

^ ^ Ergonomski pravilno osnovno Ergonomski oblikovano računalo s B: tip radnog mjesta 2, tip radnog mjesta 3, stol nepromjenljive visine 72 cm
držanje fiksnim stolom
stolica promjenljive visine 42 - 50 cm
60170)
oslonac za noge promjenljive visine 00 - 1 5 cm
Treba paziti da je za noge osigurano dovoljno mjesta (6).

Slobodni položaj nogu
Okolina: Svi predmeti i oprema u užem području rada (ploča stola itd.) mo-
raju imati stupanj refleksije od 20 do 50%.
Jačina osvijetljenosti treba biti 300 do 500 lx, a bliještanje svjetiljki, npr za
radna mjesta s ekranom treba ograničiti zrcalnim rasterom na stropu ili 2-K-
osvjetljenjem s. 143-152. Svjetleće trake treba postaviti usporedno s
prozorima. Za površine u prostoriji koje nisu sjajne preporučuju se stupnjevi
refleksije: strop oko 70%, zidovi oko 50%, paravani oko 20 - 50%. Smjer po-
Treba nastojati ostvariti mjere u zagradama gleda na ekran treba biti usporedan s prozorom i svjetlećom trakom, ekran
po mogućnosti između njih. Radno mjesto s ekranom treba postaviti u pod-
ručjima bez prozora.
R a d n o m j e s t o tip 1 Valja uzeti u obzir uvjete klimatizacije i zaštite od buke. U onim uredima u ko-
Stol s p r o m j e n l j i v o m v i s i n o m
jima ima mnogo uređaja češća je potreba za hlađenjem nego za grijanjem
Stolica s p r o m . v i s i n o m
(-> tehnika zgrade).
Žene i
Žene muškarci
Psihologija radnog mjesta s ekranom
T (visina stola) * (630-t) - (730-t)(630-t) - (780-t)
S (visina stolice) 420-460 420-500
Negativni utjecaji na rad računalom mogu nastupiti ako se slijedi strategija
racionalizacije koja čovjeka u velikoj mjeri isključuje iz radnog procesa, na-
stojeći ga preusmjeriti na ostale poslove. Prof. Walter Vol pert tC iz toga
izvodi 9 kriterija za oblikovanje radnih mjesta, koja prema oprečnostima
R a d n o m j e s t o tip 2 (stroj - čovjek) određuju radne zadatke sa sljedećim značajkama:
K o n s t a n t n a visina stola
P r o m j e n l j i v a visina stolice - širok prostor za djelovanje i odlučivanje,
P r o m j e n l j i v a visina p o d l o š k a z a n o g e - uz to primjerena sloboda oblikovanja vremena,
- ponude za osobno procjenjivanje/svladavanje (mogućnost strukturiranja)
Žene i
Žene muškarci zahtjeva,
T (visina stola) * (700-t) - (730-t)(750-t) - (780-t) - zadaci oslobođeni smetnji,
S (visina stolice) 460-500 500-550 - dovoljna tjelesna aktivnost,
P (visina podloška 0-100 0-150 - time i traženje mnogostranih umnih kvaliteta,
z a noge)
- konkretno ophođenje s realnim predmetima (npr. neposredan odnos
prema socijalnim uvjetima),
R a d n o m j e s t o tip 2
K o n s t a n t n a visina stola
- ponuda različitih varijanti,
P r o m j e n l j i v a visina stolice - omogućavanje i unapređivanje društvene suradnje i neposrednih među-
ljudskih konta kata,
Žene i (-> promjene na radnom mjestu).
Žene muškarci

T (visina stola) * (640-t) - (800-t)(680-t) - (800-t)

S (visina stolice) 420-460 420-500

Mjere za namještaj radnog mjesta * t prosječna visina tastature iznad ploče stola

351

© Pisaći stol s ladicom za normirane
formate prema DIN 4549/1
^2)
© Visoki pult za normirane formate, po
svakom ormariću oko 1500 kartica
{7\
VV
<-1
Pult za stranke
© A: s prolazom iza pulta
B: s oslonjenim pisaćim stolom
40-6Ê
© Kompjutorski stol s dvostrukim po-
kretnim košem za spise (Velox)
^Jg^
Organizacijski pisaći stol s okretnom
stolicom na kotačima. Usporedba
površine s (7): kod @ ušteda 0,5
Dvostruko korito za normirane for-
mate, po ormariću - > ( 3 )
Otpremni pult s pisaćim stolom
(Švedski način)
42 62 s
Ladice za registratore koje se
mogu sastavljati
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE->QQ
Potrebne površine za postav-
ljanje namještaja
Zakonski propisi koji se od
1980.g. bez ograničenja odnose
na uredski namještaj nalaze da-
nas, pored jednostavnog i upra-
vničkog pisaćeg stola svoj izra-
žaj u opsežnim sustavima opre-
manja namještajem. Zbog sve
veće primjene ekrana i tipkovni-
ce, Euro - norma polazi od toga
daje visina pisaćeg stola 72 cm.
DIN 4549 "Uredski namještaj"
orijentiran je prema ergonomiji i
rezultatima antropometrijskih
ispitivanja.
Normni pisaći stol dimenzija
156/78/78 dopunjen je pisaćim
stolom 140/70/74 koji nije pred-
viđen tom normom ->(2) (sust.
Velox Qp). Zahtijeva se mo-
gućnost reguliranja visine radne
plohe, prigušenje vibracija, upi-
janje zvuka i podložak za noge
na anatomski pravilnoj visini.
Ormar za kartoteku za različite nor-
mirane formate
Stolice s kotačima, sjedalo i na-
slon tapecirani su i prilagodljivi.
Pri razvoju "dinamičkog namje-
štaja za sjedenje" uzeti su u ob-
zir različiti položaji pri sjedenju.
Često se radi uštede prostora
kombinira pisaći stol sa stolom
1.04
za pisaći stroj, kao dio sustava
za opremanje namještaja Qp.
U registraturama i kartoteka-
ma upotrebljavaju se ormari
?0 -y bez bočnih stranica Za-
vršetak reda čini posebna sa-
^ ^ Pojedinačni pult, omogućen slo-
bodniji raspored
mostalna bočna stranica.
Čelični namještaj se proizvodi u
slično normiranim dimenzijama
-> DIN 4545 i DIN 4549.
Otpremni pultovi sa suprotne
su strane, široki 62,5 cm i viso-
ki oko 90 cm (?), a pri širini
30 cm, visoki su 100 cm kako se
ne bi rukom moglo doseći preko
i iza pulta. Iza pulta je prolaz za
stranku koja stoji, s. 362 (2)
- (§). Kontinuirani pult (§)
i (7). Primjenom pojedinačnih
pultova može se po želji mijen-
© Vertikalni registratorski ormari,
mogu se sastavljati u nizove jati raspored (&).

47-50
40-50 1.22 — 42-50
33.3 1.25

2,00
2.10
2,To

v^jrao 1.20

Ormar u nizu za stojeće ^gj Ormar s vratima za odlaganje Ormar za odjeću zaposlenika
Rolo ormar
registratore odjeće

352
 UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI

Organizacija tlocrta

•
L - -2 *1
o a - - w i r
Najamna uredska zgrada, površina za iznajmlji- 1 1 1 1 1 1
Odvajanje uredskih i prometnih površina od sanitarne Tlocrt bez hodnika s krutom jezgrom izvana. Poje-
® v a n j e do 93%. Vertikalna komunikacija je javna
prometnica; asimetrični raspored omogućuje
male prostorije kao i uredske dvorane.
© zone. Tipično rješenje tlocrta za uredske dvorane. Vanj-
ski stupovi omogućuju slobodno uređenje interijera. Slo-
bodni raspon 17,50 m. Arh.. Skidmore, Owings & Merril
© dinačne sobe za vodeće osoblje dostupne iz ured-
ske dvorane. Arh.. Skidmore, Owings & Merril
Arh.. I.M. Pei & pom.

mYf¥i

[TliLLLLLL
~ l l . , I ¿VI .11

iiitttttt~I
Posebni oblik, prizemna uredska zg-
Čelični skelet kao kruta nosiva konstrukcija, nije Zahtjev: najkraća moguća veza između uredskih

©
rada. Uredske prostorije na vanjskim
© potrebno ukrućenje zidnim platnima. Istočna i
zapadna strana vertikalne lamele, na jugu hori-
zontalna zaštita od sunca. Arh.: V. Gruen & pom.
© dvorana i vatrostalnih trezora. Centralna kruta
jezgra - minimum prometnih površina.
Arh.. H. Kosaka
stranama; tajništvo, knjižnica i dvora-
na za konferencije graniče sa ze-
lenim dvorištem.
Arh.. Ph. Johnson

Posebni oblik, 4 Dilatacijske razdjelnice pred-

nadleštva su smje-
štena u vlastitim viđaju se na razmacima 30 - 60
građevnim cjelina- m, ovisno o temeljenju, vrsti
ma, koje se neovi-
sno jedna od druge konstrukcije itd.
mogu proširivati
dodavanjem etaža.
a) U armiranobetonskoj kon-
strukciji najjednostavnija je iz-
vedba u obliku dvostrukih stu-
pova, sa zaštitom od klimatskih
utjecaja;

Odvajanje prostorija za publiku u prizemlju od b) Konzolni istak među katne

© interne uprave u trokatnom sjevernom krilu
Arh . O. Apel, Skidmore, Owings & Merril konstrukcije, dilatacijska razdjel-
nica između obje konzole koje su
jače napregnute nego ostala po-
lja konstrukcije;

c) Komplicirana je izvedba kada

se dilatacijska razdjelnica osla-
nja jednim dijelom konstrukcije
na drugi, s kliznim ležajima na
kraju konzole.
HK^ii f-
t as Zbog vjetra nastaju na frontama vi-
m\ - -
* ® sokih zgrada zone podtlaka i pretla-
ka, uslijed čega kišnica prodire kroz
spojeve prozora i pukotine u zidu.
(O) Razdvajanje građevnih cjelina prema glavnim funkcijama -> ( T ) . ( § ) Priz. promet publike,
dvorane za sjednice i konferencije odvojene od glavne zgrade. Arh.. A. Jacobsen

.n.

8 r a 1 : " J I » 3 ] : :i :

© Vrlo duboke pregrađene uredske prostorije. Tajnica ili prijamni ured, radna mjesta stručnih suradnika otvorena ili zatvorena prema hodniku s
umjetnom ventilacijom i rasvjetom. Arh.. Skidmore, Owings & Merril

353
*) Napomena: UPRAVNE ZGRADE
Propisi o visokim zgradama razrađeni
su na osnovi smjernica koje je donije- PRIMJERI
la radna skupina imenovana od strane
nadležnih ministara za graditeljstvo,
stanogradnju i urbanizam pokrajina Visoke zgrade
SR Njemačke i vrijede za te pokrajine.

Upravna zgrada prvi je tip u razvoju viso-

Normalan dvoredni raspored, ekonomičan zbog po-
® voljnih statičkih okolnosti; nedostatak: osovinska kih zgrada. U donjim etažama najčešće
mjera ureda = osovinska mjera konstrukcije -» s. su robne kuće i slično s kontinuiranim
306. M 1 1250 Arh.. P Beluschi
prodajnim površinama bez svjetlarnika.
plfpB,; Iznad toga nalaze se uredski prostori, če-
sto od različita gradiva i različitih dimen-
zija. Vertikalni komunikacijski elementi,
¿JsHL^*'
dizala, stubišta i nusprostorije u središ-
njem dijelu dobivaju isključivo umjetnu
rasvjetu i ventilaciju. Nove mogućnosti
Jednoredni raspored, ekonomičan zbog 10,0 m du- 2 stupa u prizemlju omogućuju slobodan kolni prolaz. nude stepenaste zgrade i zgrade s van-
® b o k i h prostorija, centralna vertikalna komunikacija
povezuje obje građevne cjeline. M 1 1250
Arh.: P. R.Vazquez & R. Mijares
® Stropnu ploču koja ima konzole od po 5, 50 m nose
2 uzdužne podvlake. M. 1:750 Arh.. A. Jacobsen
jskim stubištem i dizalima.

Konstrukcija. Standardno rješenje je če-

lična ili armiranobetonska okvirna kon-
strukcija. Tražena varijabilnost potiskuje
zidane konstrukcije. Rasponi ovise o ma-
terijalu i konstrukciji. Puna armiranobe-
tonska ploča 2,5-5,5 m. Rebrasta ploča
5,0-7,5 m, najviše 12,5 m od jednoga do
drugoga glavnog nosača. Pri prednape-
tom betonu rasponi su od 25 m uz samo
0,75 m statičke visine. Vanjski zid je
ispred uvučenih krajnjih stupova kao "cur-
Ifiinifcb. tain wall". Sustav čeličnih ili predgotovlje-
nih glavnih i sekundarnih nosača olakša-
va montažu i skraćuje raspone. Česte su
mješovite konstrukcije: čelični je skelet, a

r
ploče su betonske.

Izvod iz propisa o visokim zgradama

Visoke zgrade su zgrade s prostorijama
Nosiva konstrukcija u obliku tornjeva -> ( E ) , povezana je prednapetim pio- Presjek uz ( 4 )
čama raspona = 24 m, debljine svega 0,75 m. Arh.. Ponti-Nervi koje služe trajnom boravku ljudi i čiji se
pod najviše etaže nalazi najmanje 22 m
iznad terena barem na jednoj strani zgra-
de. Prozorski para peti visoki su najmanje
0,90 m, otporni na požar Površine pro-
zora koje se ne mogu neopasno čistiti iz
unutrašnjosti zgrade moraju stručni radni-
ci čistiti izvana pomoću posebnih napra-
va. Visoke zgrade moraju biti podijeljene
na požarne odsječke vatrostalnim zidovi-
ma na razmacima od 30 m. Od svake pro-
storije svake etaže moraju postojati dva
prolaza za slučaj opasnosti, preko naj-
manje dva međusobno neovisna stubišta.
Jedno od njih mora biti izvedeno kao stu-
bište u skladu s građevinskim propisima.
Kod zgrada do 12 etaža može drugo stu-
bište biti izvedeno kao stubište u nuždi.
Od svaka 2 stubišta mora barem jedno biti
Prometne površine i nusprosto- uz vanjski zid i mora na svakoj etaži ima-
Konkavni oblik trakta soba U središtu prometa je zbog
omogućuje bolju rasvjetu i ven-
tilaciju. Arh.: Scheller
© rije u unutrašnjosti imaju samo
umjetnu rasvjetu i ventilaciju.
Arh.. Rosskotten
© smještaja dizala zgrada najšira.
Arh . Hentrich i Petschnigg
ti prozor prema van koji se može otvoriti.
Širina stubišnih krakova i podesta ovisi o
vrsti uporabe zgrade, ali mora iznositi na-
jmanje 1,25 m. Širina stubišta u nuždi
mora biti najmanje 0,80 m, a najveći
Č e o n a rasvjeta
odnos nagiba u liniji hoda 20/20 cm.

Arh.. Hentrich i Petschnigg

(d) Dva dvoredna objekta priključena na zajedničku jezgru vertikalnih komunikacija -> s. 340

354

Q Najviše građevine na svijetu
. i III
! I Slit I II I!
—m—
r smanjuje utrošak čelika. Uporabna ekonomičnost postignuta je slojevi-
• • •
Ekonomičnost konstrukcijskih sustava
1 2 3 4
1 Equitable Building, 120 Broadway, sagrađen prije prve uredbe o zoni-
ranju 1916. 2 Odredba od 1916. stavila je širinu ulice i visinu zgrade u
određeni odnos. To je dovelo do tipičnih "svadbeni kolač" - nebodera. 3
1961. je kao regulativ uveden broj etažnih površina, najveća je vrijed-
nost bila 15. 4 Istovremeno se zahtijevalo više prostora za ulicu. Rezul-
tat: toranj na Plazi. Ovdje: Seagram. 5 Plaza je dobila bonus koji je broj
etažnih površina povisio na 18. 6 Za određene avenije bi Plaza značila
(3) 1 - 9: Propisi o zoniranju -> Q] (određivanje volumena zgrade)
PRIMJERI UPRAVNIH ZGRADA
VISOKE ZGRADE —» QP
Grad New York donio je 1982.g. novi zakon o planiranju s odgovara-
jućim odredbama za građenje nebodera. Tim se zakonom trebala steći
kontrola nad gustim prometom, protusmjernim kretanjem mase od 3 mi-
lijuna ljudi dnevno, urbanističkim zahvatima kao što su održavanje pro-
metnih površina i njihovo proširivanje, prilazi podzemnoj željeznici,
pješačke zone, osiguranje danjeg svjetla i mikroklime - zoniranje. ->
<D-
Tehnika građenja nebodera
Za oblikovanje visokih zgrada odlučujući su elementi konstrukcijskog su-
stava i vertikalnih komunikacija. Odnos korisne površine i troškova
građenja postaje s porastom visine građevine sve nepovoljniji. Kon-
strukcija i vertikalne komunikacije zauzimaju velik dio tlocrtne površine.
Raščlamba visokih zgrada na sekcije opremljene tzv. "Sky Lobbies", do
kojih se stiže ekspresnim dizalima i zatim prelazi na lokalna dizala, sma-
njuje površinu tlocrta za okna dizala i vrijeme vožnje.
Ekonomičnost ovisi o tzv. "sway factoru", odnosu najvećeg dopušte-
nog horizontalnog pomake na vrhu prema ukupnoj visini zgrade (na-
jviše 1:600).
Za dimenzioniranje konstrukcije visokih zgrada mjerodavna su hori-
zontalna opterećenja (vjetar), a ne vertikalna. Horizontalni pomaci na-
staju 90% od poprečnih pomaka okvira ("shear sway"), a 10% od nagi-
i njanja zgrade. Skeletne konstrukcije bez posebnih vjetrovnih spregova
nisu ekonomične za zgrade s više od 10 etaža. Uobičajeni okvirni su-
stavi s više od 20 etaža nemaju ekonomične dimenzije. Armiranobe-
tonske okvirne konstrukcije prikladne su do 10 etaža bez zidova za
ukrućenje, a za 20 do 30 etaža sa zidovima za ukrućenje. Iznad toga
izvode se betonske konstrukcije od cijevi ili dvostrukih cijevi. Ekono-
mičnost zgrade određuje se prema utrošku materijala, vrsti konstrukci-
je i racionalnosti primjene građevinske tehnike. -> (i)
Primjer konstrukcijski ekonomičnog rješenja je John Hancock Center,
Chicago, 1965.g., graditelji Skidmore, Owings & Merril. Koncepcija ob-
likovanja je vidljivost strukture konstrukcije. Betonskim cijevima bitno se
tim rasporedom namjene površina: -1. do 5.etaža - prodavaonice, - 6.
do 12. etaža - parkiranje, -13. do 41. etaža - uredi s mogućnošću pri-
lagodljive uporabe, - 42. do 45. etaža - tehnika i Sky Lobby, - 46. do 93.
etaža - stanovi, - 94. do 96. etaža - posjetitelji i restorani, - 97. do 98.
etaža - TV odašiljači ->• QP
Na temelju devet prikazanih primjera u brošuri koju je izdao Departe-
ment of City Planning upućuje se na smjernice kako nastojati osigurati
dovoljno danjeg svjetla i prostora za kretanje unatoč sve većemu
obujmu građevine.
5 6 7 8 9
razaranje ulice. Tako je otkrivena mogućnost vođenja javnih prometnica
kroz
zgrade. BEP podignut je na 21,6. 7 Najnovije se uredbe opet bave dnev-
nim svjetlom, ili uzduž krivulje dnevnog svjetla s BEP 15 ... 8 ... ili pre-
ma dimenzijama nezaklonjenog nebeskog svoda (BEP 18) ... 9 ... ili
prema najnovijoj tablici dnevnog svjetla (BEP 18). (BEP = broj etažnih
površina)
355
 UPRAVNE ZGRADE
-> QP

Primjeri visokih zgrada

Allied Bank Plaza Houston Q)-@- S pomoću zakrivljenih po-
vršina smanjeno je opterećenje vjetrom do 25%, što je donijelo 10%
uštede čelika u konstrukciji. 333 Wacker Drive (3) geometrijski
oblik tlocrta uredskog tornja posljedica je trokutnog oblika zemljišta.
101 Park Avenue New York (|) dio površine zemljišta prepuš-
ten je za javne namjene, tako da je dobiven bonus za povećanje
BEP. State of lllionois Center ->• (7) Povlačenjem fasade u kruž-
nom luku dobivena je nova površina, zatvoreni atrij u obliku rotonde.

Prizemlje Tipska etaža

® Allied Bank Plaza Houston (5) Arh. Skidmore, Owings i Merrill
71 etaža

Prizemlje Tipska etaža

© 333 Wacker Drive Chicago ® Arh. Kohn Pedersen
Fox Ass.
^j) 2. -17. kat uredi poslanika. Zgrada
poslanika Bonn 1969.
19. - 28. kat dvorane za sjednice
Arh. E. Eiermann mit BBD.
37 etaža

Tipska etaža zone podnožja Uprava BMW-a, München 1972.

© 101 Park Avenue New York

48 etaža
^
Tipska etaža zone tornja
Arh. EliAttiaAss. Arh. Karl Schwanzer. Tipska etaža
s korištenjem velike prostorije.
© Tlocrt korišten za pojedinačne
urede

Prizemlje 1985. Uredska etaža

© State of Illinois Center
Chicago, 17 etaža
(8) Arh. Murpay/Jahn
Lester B. Knight i Ass.

Citycorp Center, New York

Uprava AT&T, New York Arh. Hugh Stubbins & Associates,
© Arh.. Philip Johnson & John Burgee,
Harry Simmons, New York
Tipska etaža 1984.
® Cambridge, Mass.
Tipska etaža
Lloyd's of London
Arh. Richard Rogers Partnership Ltd
4 . - 7 kat / pune etaže 1986.

356
 Dobar primjer uređenja velikih ureda daje
M. 1 : 2 0 0 0 i M . 1 : 8 0 0
zgrada UN u New Yorku m A.R.
UREDSKE ZGRADE
PRIMJERI QP
vertikalni elementi

Zgrada Stummhaus u Duseldorfu Kruta jezgra u upravnoj zgradi

Arh.. Prof. P. Bonatz, Stuttgart Wernerwerke-» (5)
^g^ Upravna zgrada Wernerwerke Berlin - Siemensstadt-
Arh.. Dr.-lng. H. Hertlein

rr=n
89,56

B r Sr
© Internacionalni biro rada Ženeva
Arh.. G. Epitanse
Kruta jezgraju zgradi Ujedinienih
čeličana
© Upravna zgrada Ujedninjenih cencana Duisburg •
Ruhrortt Arh.. direktor gradnje Blecken

357
 VISOKE ZGRADE UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI

Njemački Olivetti Frankfurt/M 1972 Arti. E. Eiermann

Poprečni presjek kroz uredske zgrade, centar za izobrazbu, pogled na visoke zg-
© rade za goste, u centru za izobrazbu i dr. Tajništva, školske prostorije, računski
centar, prodajni uredi, servisna područja i javna parkirna etaža za osobna vozila u
suterenu. U upravnoj visokoj zgradi uredske površine, tehnička opskrba i komuni-
kacije u jezgjiarhivske prostorije, kućna tehnika (rashladni strojevi, povratno
hlađenje) @

Kroz ravninu najdonjeg rešetkastog

Stupnjevano uvlačenje etaža
dpevno svjetlo u atrijsku dvoranu - © obavlja se unutar uredskih
površina

Tipične etaže visokih zgrada. Uredske površine su oogodne kako za pojedinačne

© urede tako i za organizaciju u velikoj prostoriji -> (T)
Tipična etaža podijeljena na tri prostora banke u Hongkongu 1986
Arh.. Forster Ass.

358
 UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI
-»03

Visoke zgrade
Uredski neboder u Frankfurtu/M.
1990
Realizacija je proistekla iz pozivnog
natječaja. Zgrada je namijenjena iz-
(T) 41. - 47 kat, uredi (jezgra 231 m2) (?) Izgled krova
najmljivanju. Široka slobodna površi-
na prizemlja i donjih etaža podsjeća-
ju na praktičnu primjenu smjernica
Zoning laws, New York City. Dojmlji-
vost u gradskom prostoru bila je
značajan kriterij za ocjenu natječajnih
radova. 51 etaža, od toga 45 ureds-
kih, visina veća od 200 m, bruto tlocrt-
na površina 66081 m 2 -> © - ©

(3) 5. - 25. kat, uredi G'ezgra 309 m2) (?) 26. - 40. kat, uredi flezgra 231 m2)

(5) 2. kat Skylobby 3. - 4. kat, uredi Qezgra 307 m2)

Perspektiva
Arh.. Murphy/Jahn

Naručena od japanske firme „Ohbayashi" kao studija. 2

km od Tokija usidrena u moru na umjetnom atolu
promjera 400 m. Korisna površina za 50000 osoba. Ure-
di do visine od 600 m. Promjer zgrade u prizemlju 130 m.
Dizala kapaciteta 160 osoba za brzi transport do 5 ,,sky-
centera", nakon svakih 30 etaža s funkcijom raspodjele.
Konstrukcija u obliku cijevi s više koncentričnih prsteno-
va temeljena je u moru na dubini od 80 m. Da bi se amor-
tizirali pomaci uslijed horizontalnog djelovanja vjetra
predložen je aktivni uravnotežujući sustav utege i sprem-
nika s vodom, koji djeluje automatski prema mjerenju
jačine vjetra. Time se postižu vitkije konstrukcije i ušteda
gradiva. - • © - © + ©

Tlocrt "Sky center' 1 Tlocrt uredske etaže

33. kat, promjer 106,8 m ' 17 kat, promjer 116,4 m

Eiffelov Tokio Hong Kong Bank of Chrysler Standard Hancock Empire Sears Toranj visok
Toranj Toranj Bank China Buildung Oil Tower State Tower 800 m (projekt)
Milleniumtower, Tokio
Arh.. Forster, London

359
 BANKE
Q OPĆENITO
Kad se gradi bankina zgrada, zahtjevi su vrlo različiti, ovisno o tome je li posrijedi privatna banka s
Šalterska dvorana pretežno komercijalnom djelatnošću, velika banka, štedionica s velikim prometom komitenata ili
Pult za pisanje hipotekama banka.
Općenito se u svim bankama pojavljuju komitenti koji gotovinski ili bezgotovinski polažu ili podižu no-
Šalter, vođenje računa
vac. Procedura za to mora biti brza, jednostavna i sigurna koliko god je moguće. Mehanička trans-
Blagajna
portna sredstva i slični uređaji potrebni su samo za najveće banke. Put komitenta vodi s ulice kroz
predvorje u šaltersku dvoranu u kojoj se nalaze klupe za čekanje i pultovi za pisanje namijenjeni ko-
mitentima, te različiti šalteri za uplatu, isplatu, vrijednosnice, štedne uloge i žiroračune. Iza toga su
© Kretanje komitenta u njemačkim ve-
likim bankama najčešće radna mjesta računovodstva i knjigovodstva, gdje se ispituju i knjiže nalozi sa šaltera 0,
ili komitent na šalteru računovodstva dobiva potvrdu kojom na blagajni može odmah podići novac,
danas uz pomoć elektroničkog čitača. Ostale poslovne prostorije banke koje služe radu s komiten-
tima, npr. direktorov ured, odjel kredita, odjel revizije nalaze se najčešće uz šaltersku dvoranu s po-
sebnim pretprostorima ili na katu. (3)
Put do sefova banke vodi iz šalterske dvorane najčešće mimo odjela za vrijednosnice ili uprave
depoa stubištem dolje, kroz vrata s rešetkom u prostoriju ispred trezora. Tu se nalaze ograđeni ure-
di za komitente (veličina ureda za 1 osobu: 1,0 x 1,5 do 1,5 x 1,5, za dvije osobe: 2,0 x 1,5 m) i ulaz
u trezor. U manjim bankama trezor je najčešće podijeljen (iza ulaza) u bankin trezor i trezor za ko-
mitente S. 361 (9).

Veće banke imaju najčešće pokraj trezora za komitente posebni bankin trezor pred čijim ulazom radi
uDrava depoa, s posebnim stubištem prema šalterskoj dvorani ili po-
© Put k trezoru za komitente sebnim dizalima za novac (3).
Nusprostorije s toaletama i si. Bočni ulaz
za osoblje
U podrumu se, dostupno preko posebnog stubišta, nalaze gardero-
Knjigovodstvo i računovodstvo Uprava Odjel be, ostave za bicikle i si. za namještenike, kotlovnica i pogonski
banke revizije uređaji za dizala, pneumatsku poštu itd., te arhiva s dizalom za spi-
se. Kod hipotekarnih banaka je za tlocrt prizemlja mjerodavna teh-
Blagajnički šalter, vrijednosni papiri, Soba za Odjel
mjenjačnica, čekovi, žiroračuni sjednice kredita nologija besprijekornog odvijanja hipotekarnih poslova @ i ©.

| Vratar — ' ^-ecvo-a Ev. u različitim

etažama

1
(3) Veze prostorija velike banke

Čekaonica
u centru zbivanja, na kraju
središnjeg hodrtika, posjetitelji
Hip. poslovi nalaze bez! problema Soba 3. direktora 2 sobe za voditelje preko puta soba za direkciju,
Registratura
2 ureda i pisarnice preko puta prijama hipoteka i u nastavku na između sobe za prijam i pisarnice soba za prijam i pisarnicu, blizu stubišta
obuhvaćaju čekao- obradu hipoteka, neposredni prilaz ekspe- preko puta soba voditelja odjela
nicu i priključuju se ditu, široko stubište prema podrumu za spi- Tajništvo direkcije
uz odjel za prijam se, pokraj glavnog stubišta Dizalo za spise
hipoteka i registra-
turu otvara se na obje strane
Ekspedit Soba poslužitelja direkcije
Hip. ured između opće registrature i bankovne u sjecištu poslovnog prometa s
između odjela za registrature, uz prostoriju za spise, po- pregledom nad glavnim stubištem,
hip. poslove, kraj glavnog stubišta i dizala za spise dizalom, čekaonicom i galerijom
pisarnice i
Soba za posluži- Čekaonica blizu glavnog stubišta,
registrature
telje jednako udaljena od svih soba za
Pisarnica Pisarnice pokraj
Bankovna prijam i soba voditelja odjela
direktora,
registratura uz preko puta vodite- Dvorana za sjednice
knjigovodstvo, lja odjela u centru banke, a ipak iz-
pokraj ekspedita Soba 2. direkto- van poslovnog prometa.
Blagajne ra s vezom Prozori prema vrtu.
osvijetljene nad- prema
svjetlom iz 1. direktoru
šalterske dvorane
Čekaonica
Šalterska dvorana
Garderoba komunikacijsko
za dame i gospodu, čvorište, dobra
s prostorijama s preglednost, i s
umivaonicima i galerije gornje
WC-ima, od etaže Soba za savjetovanje
poslovnih prostorija Knjigovodstvo iza pokraj dvorane za
odijeljena blagajni, pokraj sjednice, izvan poslo-
predvorjem i registrature i odjela vnog prometa
stubištem za kamate
Privatno stubište Upravitelj Odjel za kamate
s dizalom za stan pokraj stubišta za pokraj blagajni i knjigovodstva s
direkotora na 2. katu trezor i podrum izlazomprema šalterskoj dvorani i Garderoba
stubištu trezora s WC-ima za osoblje

© Svrsishodna veza prostorija u prizemlju veće hipotekarne banke (proj. autor, za Mit-
teldeutsche Hypothekenbank Weimar)
Veza prostorija na katu hipoterkarne banke, uz (?)

360
Za privatne osobe 24 -38 BANKE
TREZORI
Privatna riznica je željezni uzidani ormarić 0 i (2) skriven tape-
tama ili slikom na zidu spavaće sobe, za vrijednosnice, nakit itd. Za
srebrninu i slično može biti ugrađen i u blagovaonici.

Vanjska mjera Unutarnja mjera

Visina 30 30 40 40 50-120 Visina Širina Dubina Visina Širina Dubina
Izvana

Širina 50 50 50 50 50-60
Dubina 24 38 24 38 38 50 50 45 35 35 33 1
Visina 17 17 27 27 37-107
Iznutra

60 50 45 45 35 33 1
Širina 37 37 37 37 37-47
Dubina 16 30 16 30 30 80 60 45 65 45 33 2
100 60 45 85 45 33 2
(T) + (2) Najmanji i veliki trezor za ugrađivanje
120 60 45 105 45 33 2
Za trgovine
^2) Ormarić za sitni novac

120 70 60 97 55 39 2

155 70 55 125 50 34 3
195 95 60 172 80 39 4

(13) Vatrootpomi ormar za dokumente

Veličina Izvana Iznutra
Visina Širina Dubina Visina Širina )ubina
80 60 60 50 37 36 Poslovnom čovjeku su za njegove knjige, dokumenta itd. na raspola-
100 60 60 70 37 36
Veličina Izvana Iznutra jednokr vrata 125 80 60 95 57 36
ganju čelični ormari 0 a za gotovinu blagajnički ormari 0.
V Š D V Š D 150
1-krilna 150 70 50 137 57 41 175
80
80
60
65
120
145
57
57
36
41
Vrijedne stvari koje se rijetko upotrebljavaju ostavlja se u iznajmlje-
2-krilna 195 95 50 182 82 41 dvokr. vrata 195 125 65 165 102 41 nom pretincu 0 u bankinom trezoru 0 -
Bankine trezore treba graditi tako da se onemogući uspješna pro-
© Ormar za spise s unutrašnjim
trezorom
(?) Blagajnički ormar za knjige i novac
vala, pa i uz upotrebu svih sredstava suvremene tehnike. Zidovi i
Za banke vrata moraju odolijevati pokušajima provale barem toliko dugo koli-
ko bi, prema uobičajenim procjenama, provalnici imali vremena na
Bankovni sefovi raspolaganju. Trezor dakle ne smije neposredno graničiti sa sus-
8 x 30 x 50
jednim prostorijama, rijetko posjećenim prostorijama same banke
Bankovni sefovi niti s okolnim zemljištem.
12x30x50
Bankovni sefovi Iskustvo pokazuje da u takvim okolnostima provalnici mogu u miru
22 x 30 x 50 s nečuvane strane izbušiti zid, ostavivši samo tanki sloj koji se može
> Donji veći probiti u najkraćem vremenu. Ako dakle trezor sa svih strana ne gra-
sefovi
40 x 45 x 50 niči s prostorijama koje se neprekidno koriste, mora oko njegovih zi-
dova postojati slobodni prostor koji se nadzire.
Zidovi trezora. Prema pokusima F. Eisera QJ zid od tvrdo peče-
® Rolo - ormar za vrijednosne papire
i slično © Bankovni najamni sefovi,
uobičajene veličine ne opeke pruža gotovo isto toliku zaštitu protiv provale kao zid od
klinkera, na čijoj se glatkoj površini žbuka teško drži. Najboljim seje
pokazao beton (omjer miješanja 1:3) s dodatkom fluresita (5 kg na 1
m3 zida). Za probijanje takvog zida debljine 40 cm treba vještom zi-
daru uz upotrebu oštrih dlijeta 12,5 sati, dok se zid od tvrdo pečene
opeke u cementnom mortu 1:3 može probiti za 9 sati. Umetanje če-
lika tek neznatno otežava provaljivanje (čelik naročite tvrdoće lomi
se pri udaru čekića, normalni čelik može se sjeći) pa ne opravdava
povećane troškove. U svojim je ispitivanjima F. Eiser ustanovio daje
najekonomičnije rješenje beton debljine 50 cm, omjera miješanja
1:4, jer za probijanje treba 20 sati.
Kad banka radi 8 sati provalnik ima na raspolaganju još 16 sati, a u
nepovoljnom slučaju i nedjelju te dva neradna dana, dakle ukupno
88 sati. Vrijeme probijanja, prema F. Eiseru, može se još skratiti da-
Ventilacijski kanali u zidu trezora
© Bankovni trezor za podružnicu
banke, uobičajene dimenzije našnjim vidia - bušilicama na električni pogon, što znači da mora biti
organiziran nadzor i izvan radnog vremena, i to obilaskom čuvara u
kratkim vremenskim razmacima. Upotrebljavaju se i električne pris-
lušne naprave koje izvan radnog vremena i vrlo slabe šumove pre-
nose u čuvarsku prostoriju u banci ili u najbližu policijsku postaju.
Trezor koji bi potpuno slobodno stajao izvan bankine zgrade bio bi
doduše čuvan okolnim prometom, ali bi u nekim nesigurnim vre-
menima bio izložen nasilnim pothvatima (rušenje eksplozivom, bom-
be) dok trezor u zgadi nije tako pri ruci. Osim toga, komitent želi da
se njegov novac čuva u podrumu, a ne "na tanjuru". Preporučuje se
trezor u uglu zgrade s. 360 0 .

Bankovni trezor sa svih strana opkoljen zidovima susjeda, osim poda

(ovdje trezor za spise)

361
 BANKE
Trezore ka vrata i oklopna vrata lako se okreću oko čelične osovine i
ne mogu se ovjesiti. Odolijevaju svim napadima, imaju neprobojne
oklopne ploče i netopivu i nesagorivu armaturu koja je zalivena ma-
som otpornom na vatru, autogeno rezanje i bušenje. Ukupna je deb-
ljina oko 27 - 30 cm. Vrata nemaju ključanice već specijalne brave (sa
šifrom, na daljinsko upravljanje itd.), a opremljena su elektroničkom
dojavom koja reagira na najmanje vibracije.
Šalteri su danas najčešće bez metalne rešetke, samo sa staklom
© - © • Zaštita protiv provale ili razbojstva uspostavljena je
pomoću električnih sigurnosnih uređaja koji se uključuju pritiskom
stopala ili koljena. Ispod pulta najčešće su tipizirani čelični ormari.
0 Vrata trezora s unutarnjim vratima za dnevno poslovanje
Interno komuniciranje danas se, umjesto pneumatskom poštom ili
Strana komitenta Strana komitenta
pokretnim trakama i sl. ->s. 325, najčešće obavlja televizijom (blag-
• • • c • • • C 8 ajnik prima ček, predaje mikrofonom broj čeka računovodstvu gdje
@
o £. se odgovarajući izvod, potpis itd. stavlja pred TV kameru, nakon
fs.
-O _ n _ m ~ L i ! čega blagajnik temeljem podatka s ekrana obavlja isplatu).
J*L Drive - in banke su one kod kojih komitenti, da bi uštedjeli vrijeme,
ne ulaze u banku već automobilom prilaze šalteru, pa je izbjegnut
© Raspored šaltera u pravcu (¿) Kao (2) s radnim stolovima
problem parkiranja. Šalter je uklopljen u fasadu zgrade -» © ili
se nalazi ispod pločnika u podrumskoj etaži, gdje je ugrađena zrcal-

IT na vizualna komunikacija s mikrofonom i uređaj za prijenos novca -»

Na svakom šalteru može se na dan obraditi poslova za 250 komite-

Šalteri postavljeni

® kao zupci pile, s rad-

nom površinom sa
strane
nata (jedna obrada prosječno 60 sekundi). Ne mogu se svi bankovni
poslovi obaviti preko drive - in šaltera, pa je za dugotrajnije transak-
cije potrebna i šalterska dvorana.

A-B

© Njemački blagajnički šalter u

velikim bankama Berlina (§) Švedski blagajnički šalter ', izbjegava se parkiranje (jT) Autošalter u obliku kioska

Blagajnički šalter je danas u pravilu zaštićen neprobojnim staklom protiv preskakanja

pulta, četverostruko staklo debljine > 25 mm. Isto se takvo osiguranje postavlja iznad upuš-
tene ladice -> (§).

Bankovni
© s t u p o m za
su = 3 parkirna mjesta bez zastoja (periskops- Šalter kao(Jb i (9) za jedno-
ka banka) smjerni prolazni promet

362
 ZASTAKLJENI PASAŽI
TIPOLOGIJA - > QP
Zastakljeni pasaž zanimljiva je i istodobno popularna graditeljska
zadaća u suvremenoj arhitekturi.
Putovi kroz pasaže mogu se voditi u razini prizemlja, ili se nepri-
mjetnim nagibom prilagoditi terenu, ili "split - level" načinom svladati
visinske razlike po pola visine etaže. Pasaž služi isključivo pješaci-
ma. Kao polujavna prometnica trebao bi biti na raspolaganju 24 sata
u danu.
Pasaži se održavaju raznovrsnom ponudom (trgovina na malo, raz-
novrsne prodavaonice). Treba forsirati sadržaje i djelatnosti koji
Pasaž u centru grada je kontinuira- održavaju promet i nakon zatvaranja trgovina. Zastakljene kon-
® no staklom prekriven povezujući
prolaz (dnevno svjetlo). Nedvojbeno
je dulji nego je širok i visok.
strukcije su od čelika, aluminija ili lameliranog drva.

Dvovodni krovovi
Raspoređivanje u trgove
Postaja X

Parkirna 1 I
zgrada v = /

Poligonalni svodovi

Pasaž sam po sebi nije lokacijski ve-

U pravcu i lomljen
© Pasaž robne kuće Dduweiler
Arhitekt: Gottfried Böhm, Köln
15) Oblici zastakljenih krovova

© zan, već se mora uklopiti u glavne

pješačke tokove. Može biti -> (3)
(~7j _> (5)

Dhila7ak
gftnillilllllilliill

Zbroj istovrsnih i
raznovrsnih oblika
Nadsvođenje samo Nadsvođenje po
u središnjoj zoni čitavoj širini

(D ->© ® ->© (12) Mogućnosti nadsvođenja ®

/
Rješenje u jednoj etaži
Ü r \
Oslonjena na susjedne zgrade
Pasaž može ispuniti ulični prostor između po-
stojećih zgrada ili novogradnji
Čisti oblici kupole
Rješenje u dvije etaže
Vlastita konstrukcija između susjednih
dijelova zgrada
r\
Češći je sljedeći slučaj: pasaž prolazi kroz
postojeći ili novo sagrađeni blok zgrada Rješenje u jednoj etaži s
galerijom prema suterenu fLE Kupole s prodorima ili dodacima
Etažnost. Glavna prometna površi- ® ->©
(4) Položaj pasaža na je u pravilu u razini prizemlja Položaj nosive konstrukcije

U pravcu
S galerijompremagornjoj etaži

S galerijomiznad suterena

Galerija na Bocknheimer V\ferfe Polukružni svodovi

Arhitekti: Speerplan GmbH;
U pravcu, s Višestruko lomljen
S galerijama u etaži iznad i ispod osnovne
kupolom
( 5 ) Tlocrtni oblici pružanja pasaža ^0) Višeetažna rješenja © Konstrukcija od nosivih prečki
ostakljenja koje premošćuju prostor

363
 ZASTAKLJENI PASAŽI
POVIJESNI PRIMJERI - » CD
Passage du Caire -» 0 + ©
Najstariji postojeći zastakljeni pasaž na svijetu, sa 370 m (1210 ft)
najduži je do danas u Parizu. Nije naročito reprezentativan, pro-
sječne širine 2,70 m (8,5 ft). Osim stanova iznad staklenog krova, u
njemu su i danas dvokatne prodavaonice.
Galerie Vivienne -> © + ©
François Jacques Delannoy, arhitekt (1755. - 1835.). Galerija
Vivienne nastala je gotovo istodobno kad i Galerie Colbert u istom
bloku zgrada.
Passage du Grand Cerf © + ©
Trokatni, samo 4 m široki i 120 rodugi pasaž prolazi u pravcu kroz
jedan blok zgrada. Iznad prostora s prodavaonicama nalaze se ure-
di odnosno radionice, a između njih stanovi.
Pasaž Choiseul 0
Ovaj 190 m dugi pasaž u većoj je mjeri nego većina ostalih pariških
pasaža natkriveni ulični prostor. Svakoj se kući prilazi posebnim
spiralnim stubištem.
Pasaži Joufroy i Verdeau ©
Zajednički pokriveni sustav pješačkih prolaza dužine 400 m.
Gallería Mazzini © + ©
ubraja se među monumentalne pasaže.
Leeds Thornton's Arcade ©
Kuće na pročelju i prostor pasaža su trokatni.
Gallería Umberto I - • > © + @
Golemom kupolom okrunjeni oblik križa opravdava na idealan način
svoje ulaze sa četiri strane.

(5) Passage du Caire. Paris, oko 1798 (ô) Passage Joufroy. Paris. 1845 (7) Galleria Mazzini. Genua, oko 1930 © ) Galleria Mazzini

^g^ Galerie Vivienne. Paris. 1823

® Passage du Grand Cerf. Paris. 1825 © g j j CoCnCcroSîei0"66"8' ® Leeds. Queens Arcade. 1889
južni aio pasaža

irñih
Napulj. Galleria Umberto I. Cardiff. Morgan Arcade
(I?) Napulj. Galleria Umberto
1960

364
 ZASTAKLJENI PASAŽI
p o v i j e s n i p r i m j e r i — > CD
Galleria Vittorio Emanuele II. u Milanu vrhunac je u razvoju graditel-
jskog tipa pasaža. U njoj završava proces koji je započeo pariškim
pasažima i imao jedan međustupanj u Galeries St. Hubert u Bruxel-
lesu.
Tlocrt galerije je latinski križ čije je središte prošireno u oktogon.
Neke glavne dimenzije: dulji krak 196,62 m, promjer oktogona 36,60
m, visina do najviše točke kupole 47,08 m - » © - © + © - © •
Ove su dimenzije samo u pojedinostima nadmašene kasnije sa-
građenim pasažima: u visinama Galleria Umberto I. u Napulju te u
dužinama trgovački centar u Moskvi (GUM) (3). U oblikovanju
unutarnjih fasada prepoznaje se povezanost s Palladijevim gradsk-
im fasadama.
Moskovski trgovački centar (GUM) - > © - © + © - © .
Graditeljski blok GUM-a ima približno oblik paralelograma s prosječ-
nim dužinama stranica 90 x 250 m.
Poligonalno proširenje na križanju središnjih prolaza kao da pods-
jeća na pasaž u Milanu, iako poprečni krak ne seže do krova.
Galeries St. Hubert -» ® - © + ©
prvi je monumentalni primjer pasaža. Volumen jedva da je pre-
mašen kod kasnije izvedenih pasaža. Oni su ujedno prvi koji su sa-
građeni uz sudjelovanje javnosti.

àmnirr7®

( 1 t® » » # « « s i c ® ® « i «« i © ¿j nTTTTTT
h ff " " " l i H H " " " »
^Ü ¡1 » H
Crveni trg

(3) Moskva, novi trgovački nizovi - GUM, tlocrt prizemlja Arh.. Pomeranzen tfo) Bruxelles, Galeries St. Hubert

Galeries St. Hubert. Bruxelles,

(?) Pogled u središnji prostor pasaža (¡8) Bočni prostor pasaža -> @ Prostor pasaža -> ©
® stanje 1866

w , . _ . ..
(5) Petrovskij pasaž - prostor pasaža
© Središnji prostor pasaža ©
14) Staklena kupola -s> ©

365

Trgovački pasaži u Bonnu, "carski
Hamburg , Hausa četvrt, situacija
© Arh.. v. Gerkan-Mark
pasaži", tlocrt prizemlja
Arh D Klose
© ~© " butike, kioske, kavane, restorane i kinodvorane treba prolaznika
ZASTAKLJENI PASAŽI
primijenjeni primjeri —» QP
Galerije i pasaži oblikovni su elementi koje su arhitekti nanovo
otkrili. Njihovi prozirni krovovi prekrivaju ulice, putove, trgove,
povezuju zgrade i trgovine.
Galerije i pasaži postali su dopuna pješačkih zona, pružaju zaštitu
od klimatskih nepogoda i ujedno su mjesta za susrete.
Ladenpassage Hamburg © - ® Veličina terena 11000 m2 tr-
2
govačke površine 9400 m u tri razine. Na krovu ima 180 parkirnih
mjesta.
Kaiserpassage Bonn - > © - © . Predložak za projekt bili su pa-
saži i galerije 19. stoljeća. Kombinirani prostor koji sadrži trgovine,
potaknuti da tamo boravi neovisno 0 klimatskim prilikama.
Calwer Passage Stuttgart natkriven je velikim bačvastim staklenim
krovom - > © - © , ® - (¡0).
Wilhelm-Arcade Wiesbaden (rj) - (¡3), veza tržnice i Wilhelmstras-
se. U prizemlju su trgovine, a na katu restoran i društvene te
pomoćne prostorije potrebne za rad trgovina.
"Galerie Kleiner Markt" Saarlouis -» @ - Pristup na tri etaže
pokretnim stubama. Proširenje površina u prizemlje daje pasažu obi-
lježje galerije.

W w w w w - —
/ / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / ¿ A

Prizemlje
Tlocrt zastakljenog krova iznad zone Trgovački centar "Galerie Kleiner
Wilhelm
© Presjek male kupole. Tlocrt i presjek
pasaža - » 0
(8} pasaža i pregleđni presjeci —>
VVijhelm^pasaž u Wiesbadenu —>
© - © . Arh.. W. Grossner © Markt" u Saarlouisu, situacija —>

Calver pasaž
)ž u Stuttgarts
Stutl situacija
Arh.. Kammerer i Beiz

Calwer pasaž u Stuttgarts presjek /Zjs Pasaž u Wilhelmstraße u

© ¿fo\ Vjy —;• \ 5 ) Detaljni presjek pasaža Wiesbadenu - > ®
Trgovački centar "Galerie Kleiner
Markt" u Saarlouisu, presjek zgrade

366
 POKRIVANJE STAKLOM, PROZIRNI KROVOVI
-»00

Da bi gradovi što bolje izgledali i bili ugodniji stanovnicima u arhi-

tektonsku se koncepciju modernog urbanističkog planiranja sve
Upeti stup s ovjesom Nosači / stupovi Upeti stup, neovisno o Ovješenje i više uključuju prozirni krovovi velikih površina. Takvi se krovovi ne
zgradi zgradi
Y
/
grade samo zato da bi štitili od vjetra i kiše već zato da bi posebnom
/
slikovitošću obogatili naše gradove. Prozirni krovovi daju stanovni-
cima naših gradova kvalitetniji život. Oni podižu kvalitetu slobodnog

I
Upeti stup s
konzolama
Slobodnonoseća
konstrukcija
Ležaj na zgradi i na
stupu
Konzolni nosač
na zgradi
vremena, bilo nesmetanim obilaskom prodavaonica u natkrivenoj
trgovačkoj ulici, ili šetnjom zaštićenom pješačkom zonom, ili pri
posjetu kazališta u slobodnom prostoru i sportskim terenima koji su
Slobodnostojeći pokrovi u uličnom svijetlim krovnim konstrukcijama zaklonjeni od neugodnih vanjskih
Mogući oblici natkrivanja uličnog
prostora © prostoru utjecaja.
Dakako da se pri tom moraju predvidjeti mogućnosti spašavanja iz
okolnih kuća u slučaju požara kao i to da se ne pogorša klimatske
okolnosti u ulicama, prodavaonicama, gostionicama i uredima.
Za prozirne se krovove kao pokrov upotrebljavaju:
- ploče/piramide od silikatnog stakla;
Upeti stup s ovjesom Nosač između zgrada, s Nosač i stupovi neovisni o - kupole od akrilnog stakla;
vješaljkama zgradama
- valjci od istegnutog akrilnog stakla ili polikarbonata,;
(3) Potpuno natkrivanje
- folije sa sintetičnim vlaknima itd.
Vatrostalno staklo s. 160
Zakrivljeno staklo (3 - 8 mm, polumjeri 50 - 230 mm).
Krov na dvije Krov na 1 vodu Piramid
vode

^ ^ Mogući oblici natkrivanja uličnog

prostora Poligonalni oblici

Prodavaonica

Dječje igralište Natkriveni trgovački pasaž u odsječcima

© - ©
(5) Prozirno natkrivanje ulica ® Šatorasti krov tribine Lords
kriket igralište u Londonu ©
Lječilište Bad Krozingen
krov iznad uiaza

S&3A

Natkrivanje tržnice

Natkrivanje uz zgradu Autobusni kolodvor sa staklenom kupolom Nimes / Francuska

Stuttgart
® ® - © Pneumatski prozirni krov usidren u
Pokrov terena za odmor škole Rö-
prsten koji leži na čeličnim
merschule
stupovima u gornjim redovima
arene

Pogled
\A\
n
ee
mm

zEdodb^^
Nadstrešnice gl. kolodvora Hamburg
Prilazi stubištu sa zabatnim Arh.. Graaf-Schweger + Partner, Rajnski vrt Köln
Prozirni krovovi za stadione
krovovima Hamburg

367
 PRODAVAONICE
L Prodavaonice sa samoposluživanjem (SP - prodavaonice). Naj-
M.

Niu
i E
me češće su to prodavaonice živežnih namirnica. Osoblje je prisutno
čm
«A nn samo za savjete, pomoć, otpremu, a poslužuje u odjeljku za meso,
mesne prerađevine, voće i povrće. Sva roba mora biti zapakirana i
t/Sk
2,50
?A ™
rmT
prema asortimanu pregledno izložena. Valja obratiti pažnju na tra-

Fl
jektorije kretanja - > © - (n). Početak je kod stalaka za košare od-
/J
nosno kolica, kraj uz blagajne i stolove za pakiranje. Zidni regali tre-
baju biti do visine dohvata ->• ® - (§). Najviša polica može biti do
À C l
1,80 m, najniža do 30 cm iznad poda ->(4).
90-125 —I
Zidni regal Zidni regal za voće, © Z i d prodavaonice s prolazom za
© za boce povrće i drugu
rastresitu robu
dopunjavanje robe. Kutije s robom
se zamjenjuju

|-30 Osvjetljenje
|o 1-20
V - ID lo
IO
Í '
B a -
T \
\
^^

45
1 max.
\
180 \
T
ca. \
80
H4
^ i U i.
hca.-|
45-55
(5) Pekarski proizvodi (4) Regal za trgovačku robu
® Put kojim se kupci kreću mora doseći i uglove, kod a i c ulazi odvojeni, kod b
spojeni

Svjetiljka
Osvjetljenje
i./

min.
50
MfifPf
i 100-150
Regal za slo- Regal za slo- Koritasti regal s prolazom za
bodni izbor i bodni izbor s © n a d o p u n j a v a n j e . Kupac odlaže Prodavaonica pregledna za kupce i kontrolu (blagajna). Kupac nije kao kod 10a
prodajni regal kutijama za robu robu koju nije uzeo u rezervnu prisiljen na zaobilazno kretanje
ladicu

Postavljanje
košara

Stol za pregled robe

11 Blag^ j
Papir
1
1
O
Odlag.
Odlaganje košara

(7) Minimalna širina prodavaonice = 4,0 bolje 5,0 Tlocrt blagajničkog bloka s min.
Presjek kroz mali blagajnički blok
dimenzijama
V / / / / / / / / L - _ _ _ V / ( / / A

Ventilacija -

m*

H L

130 100 65
I I I I
(8) Stepenasti pult u izlogu sa (9) Pokretna gondola izloga sa Presjek pulta za posluživanje u prodavaonici sa samoposluživanjem
zaštitnom stijenom straga zaštitnom stijenom straga

368
 PRODAVAONICE
ZA ŽIVEŽNE NAMIRNICE

Ribarnice

Riba je lako pokvarljiva pa se čuva hlađena, pri čemu se dimljena

riba, za razliku od svježe, mora čuvati suha.
Roba je jakog mirisa pa prodavaonice treba okružiti zračnim hrana-
ma ili zavjesama. Zidovi i podovi moraju biti jednostavni za pranje.
Voditi računa o intenzivnom prometu pri nabavi.
Eventualno akvarij (za reklamu) - > © - ( ! )

© Prometna shema ribarnice

Pult za prodaju ribe s rashladnim
uređajem i odvodom Prodavaonice mesa od divljači i peradi

Doprema Čišćenje Obješena Često su povezane s ribarnicama. Općenito na skladištu mora biti
divljači divljač
samo količina za dnevnu potrošnju. Treba predvidjeti radnu prosto-
riju gdje se čerupa perad i čisti divljač. Meso peradi je osjetljivo na
Osoblje Pred- mirise pa u prodavaonici i hladnjaku mora biti odvojeno.
hlađenje
Površine za izlaganje robe i zidovi: mramor, keramika, mozaik, sinte-
tika, lako za pranje. Mnogo rashladnih pultova i vitrina ->(3) - @
Radna
prostorija Zamrzivači

Prodavaonice voća i povrća

Prodavaonica Svježe povrće čuvati hladno, ali ne rashlađeno, neprerađeno ili pri-
premljeno za kuhanje. Krumpir u tamnim prostorima. Prodaja veći-
¡herr za prodavaonice
Prometna shema ^ ^ Masivni pult obložen mramorom ili nom iz ambalaže u kojoj je roba dostavljena i koja se zamjenjuje
divljači i peradi keramikom (košare, letvarice, sanduci itd.). Ispod skladišnih rešetki treba pred-
Skla- - ] Dopr. | _ |
Gorivo vidjeti posude za kapljevine - > © - (§). Prodavaonice voća i povrća
dište mogu se kombinirati npr. s cvjećarnicom. Samoposluge drže obra-
—|Osob. Ložionica
H đenu robu pakiranu u prozirnu foliju.
Peć
H
Pekarnica Mesnice
1 Prostorija za I
~~1 fermentaciju j
1 1 \ Faze rada: 1. doprema, 2. klanje, 3. raščinjanje (komadanje), 4. pre-
Kavanf^rcKiav Uređaji | rada, 5. hlađenje/odležavanje, 6. prodaja ® - (tj). Dobro je da se
1 1 sve obavlja u istoj razini, gdje je po mogućnosti i klizna tračnica s ku-
Kavana! Prodavaonica kama jer su svinjske polovice i goveđe četvrtine teške 1 , 5 - 2 kvin-
tala. Prostorije za preradu i hlađenje trebaju biti 1 , 5 - 2 puta veće od
prostorije za prodaju.
Prometna shema pekarnice.

© Skladište dobro ventilirano, ev. s

odvođenjem para
(6) Prodajni pult sa zaklonom Zidovi: keramika, mozaik itd., lako za pranje.
Površine za izlaganje robe: mramor, staklo, keramika.

Prometna shema prodavaonice voća Pult s nosačima za sanduke i žičane

© samo za dnevne
i povrća. potrebe uglavnom
Malo skladište, (8) otpad
košare. Lim za cijeđenje i sanduk za
^g^ Prodaja na pješačkom pločniku "u prolazu" na pokretnim pultovima ili iz stalnog
kioska, s privlačno izloženom robom

(TÖ) Pult s panjem za mesnicu (Ti) Pult uobičajen za mesnice -» također i (2) ribarnice

369
 PRODAVAONICE
ISPORUKA ROBE

I — 2.00 — I
Okretna vrata Svj. v. 2,20 m

Harmonika vrata

(T) Klizna vrata, svijetla visina 2,20 m (2) Barijera

-84 1 I 57-

© Kolica za kupovinu, volumen

košare 101, 120, 130, 1501
(7) Kolica za kupovinu, nosivost 200 kg

•
ra—o—er

(5) Blagajnički stol prodavaonica SP (6) Varijanta za ©

(7) varijanta za © (¿) Varijanta za ©

® Regal u prostoriji ©
(li) Supermarket -> s. 372

370

0 Rashladna škrinja s nadogradnjom
L = 2,60 + 3,85 m PRODAVAONICE
Izložbena površina uk. = 3,0 + 4,5 m Diskontne prodavaonice 300 - 500 m 2 prodajne površine. U cen-
Korisni volumen =910 + 1360 litara
trima su stambenih područja u velikim i srednjim gradovima. Štedlji-
vo su opremljene, bez osoblja koje poslužuje. Ograničen im je izbor
suhih prehrambenih proizvoda, malo svježih namirnica.
Samoposluživanja 100 - 250 m 2 prodajne površine. Na periferiji su
stambenih područja velikih i srednjih gradova, centralizirana lokaci-
ja u malim naseljima. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih pro-
izvoda, ali ograničen udio Non - Food robe.
Velika samoposluživanja - marketi 250 - 400 m 2 prodajne površi-
ne. Centralizirano su smještene u stambenim područjima velikih i
srednjih gradova i u predgrađima; a u centru manjih naselja opskr-
bljuju šire područje. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih i Non
(2) Rashladna škrinja bez nadogradnje - Food proizvoda.
Supermarket 400 - 500 m 2 prodajne površine.
Centralno je smješten u velikim i srednjim gradovima, te u poslov-
nim četvrtima s visokom frekvencijom kupaca. Ima cjelokupan aso-
IO rtiman prehrambenih proizvoda, Non - Food, tekstil, a nudi i progra-
8 me "uradi sam".
i
Samoposlužni centar 1500 - 3500 m 2 prodajnog prostora. To je
, 300

kombinacija supermarketa za prehrambene proizvode i tržnice

1I 8" potrošne robe u regionalnim centrima i srednjim gradovima a znača-
8
jan je za šire područje. Ima cjelokupan asortiman prehrambenih pro-
i izvoda i asortiman potrošne robe.
IO Samoposlužna robna kuća s više od 5000 m 2 prodajne površine.
m
Na rubovima velegradova u dijelovima s orijentacijom prema prom-
etnicama, uz autoceste ili prilazne ceste u međuregionalnim prom-
i s etnim središtima, odnosno gradovima s funkcijom centara za opskr-
bu. Dovoljan broj parkirnih mjesta. Asortiman kao samoposlužni
1175
centar. Dodatno: restoran, benzinska postaja, praonica i pojedinač-
Vertikalna rahladna škrinja s
nadogradnjom © Hladnjak
ne trgovine.
Važni parametri za uređenje do 399 m 2 400 - 499 m 2 500 - 599 m 2 600 - 799 m 2 800 - 899 m 2 1 0 0 0 - 1 4 9 9 m2
1 Potrebno osoblje, preračunato na 10,6 12,9 15,3 17,7 22,1 30,2
temelju punog radnog vremena 7-14 10-16 12-18 16-20 18-25 25-33
2. Odjel svježeg mesa i kobasičarskih pr. 22 21 20 19 18 17
a) udio u prometu u % 19-28 20-32 20-28 17-25 16-24 14,5-24
b) duljina pulta u m 6,50 7,60 8,75 9,08 9,75 11,75
6,0-7,0 7,0-8,2 7,5-9,0 1,5-10,5 9,0-10,5 10,0-13,5
c) prostor za pripremu u m 3 14 19 24 26 30 36
8-20 13-25 18-30 20-32 23-38 23-50
d) rashladni prostor u m 3 11 13,5 15 15 22 25
7-15 9-18 10-20 10-20 14-30 16-35
3. Odjel mliječnih proizvoda i masnoća 6,75 8,0 8,75 10,25 11,25 15,7
a) zidni rashladni regal u m 6,3-7,3 6,5-9,5 7,5-11 9-12 10-13,5 12-18,5
b) rashladni prostor u m 2 6,0 7,6 10,0 12,0 13,0 15,0
4,0 - 8,0 5,0-10,5 8,0-12,0 8,0-15,5 8,0-18,0 10,0-20,0
4. Duboko smrzavanje (bez leda) 5,5 6,1 7,5 8,75 10,1 13,5
a) normalna gondola u m 5,0-6,0 5,5-7,0 6,5-8,5 7,5-10,0 7,5-12,0 12,0-15,0
b) široka gondola u m 3,85 4,1 5,5 6,75 7,75 8,75
2,6-4,6 3,0-5,0 4,0-7,0 4,0-7,5 5,5-10,0 6,0-10,0
c) ormari u m 2,4 2,75 3,6 4,4 5,8 6,6
2,3-2,5 2,3-3,2 3,2-4,0 4,0 - 4,8 5,0-6,5 5,5-8,0
d) prostorija za duboko smrz. u m 2 2,4 3,25 5,0 5,75 8,25 8,5
2,0-2,8 2,0-4,5 4,0-6,0 4,0 - 7,5 6,0-10,5 6,0-11,0
5. Zidni regal za voće i povrće 6,5 7,5 7,5 8,75 10,0 10,75
(s 2 police) u m 5,0 - 8,0 6,5-8,5 7,0-8,0 7,0-10,5 8,0-12,0 9,0-12,5
6. Broj blagajni 2,5 2,9 3,4 3,9 4,9 6,3
- 2-3 2-3 3-4 3-4 4-5 6-7
- 0,2 0,3 0,4 0,5 1,3 1,3
0-1 0-1 0-1 0-1 1-2 1 -2
7 Broj potrebnih kolica za kupovinu 85 105 120 150 180 240
70-100 85-130 100-160 100-200 150-220 200 - 300

(5) Projektni podaci za uređenje samoposlužnih trgovina i supermarketa Objašnjenje: prvi redak = prosječne vrijednosti
drugi redak = raspon vrijednosti dotičnog parametra

Pića
Životinjska hrana Dječja hrana

Sladoled Smrznuta hrana

S red st /a za prar je i č seen ie Njec a tije a

Konzerve
Osnovne namirnice

Slastice Prodaja kruha

Voće Povrće Kava

Peciva

Diskontna tržnica 3 0 0 - 5 0 0 m prodajne površine

371
 It PRODAVAONICE
Pri gradnji prodavaonica treba se pridržavati relevantnih propisa. To
su pokrajinske uredbe o građenju, obrtu, poslovnim objektima,
zaštiti od požara, radnim mjestima, pravilnici strukovnih udruga,
smjernice saveza osiguravatelja itd.
+ Osnovne mjere za svijetlu visinu prostorija u prodavaonicama i skla-
-10,00- CNJ dištima:
do 400 m 2 prodajne površine = 3,00 m.
t više od 400 m 2 prodajne površine = 3,30 m.
više od 1500 m 2 prodajne površine = 3,50 m.
Ventilacijski kanali i ostale konstrukcije ne smiju umanjivati nave-
denu visinu prostorija. Širine prostorija do 25 m nastojati premostiti
4- bez stupova. Stropove treba proračunati i na dodatna opterećenja
kao npr. rasvjetna tijela, spušteni strop, razne dekoracije, kanali,
sprinkler - uređaji itd. (oko 20 kp/m2). Nosivost poda u prodajnim po-
D vršinama i skladištima treba biti 750-1000 kp/m2 za rampe 2000
^2,00- kp/m2. Podovi u prodajnom prostoru, skladištu, odjelu isporuke i na
+ rampi trebaju biti u istoj razini. Rampa za prihvat robe 1,10 -1,20 m
iznad terena.
Regali Razmještaj regala za robu proizlazi iz nastojanja da se kupci dove-
du do svih grupa asortimana robe. -»• (j) - (D
1,251,2560

© Dimenzije pultova i regala- raster stupova 10 x 10 m

HJJD Loto itd. Časopisi

m 1
Prijem Čišćenje
Putnička agencija
Cvijeće
Foto pribor
Kuhinja
Restoran
WC dame / gospoda
Gramof. ploče
(10) Stol za pakiranje
m) Blagajna
^2) Nadzor
@ Posebna ponuda
($4) Tekstil / konfekcija
© Riba
© Sir
rt7) Meso i kobasičarski proiz.
@ Temperirana zona
09) Grijanje
20) Niski napon
Jl) Trafostanica
I Visoki napon
53) Ventilacija
24) Hlađenje
25) Obrada mesa
£6) Hlađenje mesa
I Osoblje
£8) Hladnjače
) Odjel za osoblje
I Prodaja pića

Supermarket
 1. Otvorena slastičarnica
2. Prozor
3. Otvorena pekarnica
4. Pekarske peći
5. Odlaganje torbi
6. Odjel za osoblje
7. Hladnjača
8. Skladište
9. Pranje
10. Silos
11. Stolovi za stajanje
12. Zalogajnica
13. Montažni stakleni pult
14. Biljke i cvijeće
15. Prostor za aranžiranje
16. Skladište cvijeća
17. Pivnica i zalogajnica
18. Zona blagajni
19. Specijaliteti od
tjestenine
20. Časopisi, loto, duhan
21. Hladnjača
22. Riblje delikatese
23. Priprema
24. Bar / prehrana
25. Pultovi za stajanje
© Zona ispred blagajni proj.. Maier i Pistor
(?) Tržnica svježe robe gl. kolodvor Hamburg
PRODAVAONICE
ZONE ISPRED BLAGAJNI I CENTAR SVJEŽE ROBE
(TRŽNICA)
Kupovanje organizirati kao prigodu za doživljaj s mogućnošću kon-
zumacije na mjestu kupnje ili za odnošenje kupljenog.
Poticaj za kupnju:
pobuda osjetila, sugestivni display, stil i kakvoća življenja, olakša-
nje za zaposlene i domaćice. Predgotovljeni proizvodi, topli ili oni
koje treba podgrijati = Fast Food. Nema samoposluživanja = Free
Flow. Shop in Shop. Raznolikost ideja, koncentracija, mali pogoni,
veliki obrtaj. Oblikovano u istom stilu, međusobno usklađeno. Skla-
dišti se samo jednodnevna potreba. Doprema najčešće ujutro,
ponuda svježe robe. Minimalne sanitarije za kupce koji stoje ili
sjede na visokim stolicama. Posebne sanitarije za osoblje.
Prostori ponude:
Pekarnica samo s prodajom treba imati 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzumaciju
8 0 - 1 2 0 m 2 . Mesnica samo s prodajom 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzuma-
ciju 8 0 - 1 2 0 m 2 . Kafeterija, slastičarnica, s ponudom ledene kave,
samo za prodaju treba imati 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzumaciju 220 m 2 .
Prostor za prodaju ribe treba imati 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzumaciju
8 0 - 1 2 0 m 2 . Tržnica svježe robe s konzumacijom u supermarketu
kao dopuna, u zoni ispred blagajni 600 m 2 . - » 0 Uključeni su: plo-
dovi mora, voće, povrće, cvijeće, pića, vino, šampanjac, delikatese,
rafinirana zakuska.
Dodatno:
pica, odresci, zdrava hrana, pivnica itd. (3)
1. Kotlovi za
varenje piva
2. Mlin za slad
3. Riba
4. Pivo / odresci
5. Vrući pult
(3) Otvorena pivovara i gostionica u tržnici svježe robe Maier i Pistor
Korisnik Površina:
(uklj. nusprosorije)
1 Pekarnica s konzumacijom oko 64 m2
2 Mesnica s ponudom
odrezaka i piva oko 89 m2
3 Bavarski specijaliteti oko 50 m2
4 Talijanski specijaliteti oko 54 m2
5 Japanski specijaliteti oko 43 m2
6 Riblji specijaliteti oko 43 m2
7 Sirevi / delikatesne salate oko 45 m2
8 Meksički specijaliteti oko 46 m2
9 Specijaliteti kobasice I šunka oko 68 m2
10 Voće / salate / sokovi oko 42 m2
11 Sladoled + kava / espresso oko 20 m2
12 Prodaja vina s degustacijom oko 28 m2
13 Slatkiši oko 35 m2
14 Pržionica kave oko 28 m2
15 Prodaja čaja oko 23 m2
16 Bar sa šampanjcem i
svježim delikatesama oko 21 m2
17 Prodaja bombona oko 25 m2
oko 724 m2
Ukupne prometne površine
i područje sanitarnih uređaja oko 95 m2
proj.. Maier i Pistor
373
 KLAONICA I SKLADISTE
Za životinje u klaonicama potrebne su suvremeno izgrađene staje
gdje će biti nahranjene, napojene i gdje se mogu dobro oporaviti, jer
to utječe na kakvoću mesa jednako kao humano i bezbolno uspav-
Ijivanje odnosno ubijanje. Klanje životinja koje su smirene dospjele
na klanje osigurava da im krv isteče potpuno bez zaostataka, a time
i trajnost i dobar izgled mesa.
Srednje velike klaonice kombiniraju klanje za vlastite potrebe i za
druge; ovo potonje prevladava kod velikih klaonica. Strogo se odva-
ja čista od nečiste strane, prije svega u prostoru sanitarnih uređaja.
(D _ © .Građeno u rasteru 15,5 x 15,5, razvijeno iz rasporeda
regala centralnog skladišta živežnih namirnica, uzevši u obzir širinu
radnog prostora viljuškara. S. 376 Palete u regalnom skladištu 5x
jedna iznad druge. U donja dva regala leže palete pripremljene za
1 Pregr. za istovar 8 Sanitarna klaonica 15 Prer. iznutrica 22 Hlađeno sklad. isporuku filijalama, a u gornjima trima zalihe robe.
2 Tržnica 9 Dezinfekcija 16 Dvorište 23 Osoblje Taj jedinstveni raster primjenjuje se i za ostale dijelove građevine,
3 Kolosijek 10 Vratar 17 Toplana 24 Silos za kosti
4 Staja 11 Prost, za otjec. krvi 18 Radionica 25 Stanovi osoblja kao npr. za mesnicu = 2x3 polja i upravu, s odgovarajućim moguć-
5 Vruća fermentacija 12 Dvorana klaonice 19 Strojarnica 26 Vrtni restoran nostima proširenja u istom rasteru
6 Društvene prost. 13 Kontr. na trihinelozu 20 Hladnjača 27 Otprema
i odlag. pribora 14 Veterinari 21 Prostorija za
7 Uprava smrzavanje i skladištenje Mesnica dobiva iz klaonice svinjske i goveđe polovice koje se onda
Shema velikog klaoničkog postrojenja s uređajima za prihvat stoke režu u manje i veće komade pripremljene za prodaju ili se meso
prerađuje u kobasice. Uz mesnicu je i prostorija za duboko smr-
zavanje za uvoznu perad, i hladnjača za masnoće - maslac i mar-
garin.
Uređaj za spaljivanje otpada koji se loži mazutom, služi za zagrija-
vanje zgrade, a ljeti za klimatizaciju ureda i manje rashladne uređaje
mesnice. ©
Prostorije za klanje, preradu i prodaju imaju propisanu visinu od
= 3m (3). Dodatnih 1,50 m visine ima klaonica s koloturnikom
za velike životinje. Prozori klaonice moraju biti na većoj visini da
djeca ne mogu gledati unutra. Zidovi = 2 m visine obloženi su kera-
mikom.

1. Ulazna hala
2. Prijam
3. Obračun plaća
4. Dizalo za kontejnere s
otpadom
5. Ured majstora
6. Povrat
7. Bunker za otpad
8. Rolo vrata
9. isporuka robe
10. Skladišna zona
11. Skladišni regali
12. Doprema robe
13. Hladnjača - 25 °C
14. Hladnjača
15. Stroj za pranje posuda
16. Priprema
17. Prijam
18. Ekspedit
19. Hladnjača
20. Pušnica
21. Kobasičari
22. Prostorija za otapanje
23. Hladnjača za meso
24. Hladnjača za masnoće
25. Prostorija za salamurenje
26. Hladnjača za proizvode
27. Crijeva
28. Prostorija za duboko
smrzavanje
29. Začini
30. Skladište za sprejeve

(B) Prizemlje tvornice mesnih prerađevina Berlin - Mariendorf mj. • 1:200 Arh.. Verfasser Baujahr, izgrađeno 1970 + 74

374

Proizvodna zgrada: sirovina se dostavlja u obliku svinjskih polovica,
goveđih četvrtina i grubo raščinjenih pakiranih komada. Na površini
prizemlja -> (3) od 4500 m 2 proizvode se kobasice, šunka i delika-
tese. Uredske prostorije, laboratoriji, kantina, kuhinja, sanitarije i
garderoba nalaze se na katu (2). Dnevna proizvodnja oko. 251.
MESARSKI CENTAR
U zgradi su skupine prostorija s različitom temperaturom: društ-
vene prostorije, uredi, zahodi imaju 20 °C, proizvodne prostorije
18 °C, klimatizirane prostorije 1 4 - 1 8 °C, prohladne prostorije
1 0 - 1 2 °C, hladnjače 0 - + 8 °C, prostori za smrzavanje - 20 °C.
Visoki građevinsko - fizički zahtjevi prema konstrukciji i materija-
lima.

(T) Poprečni presjek —> ( 2 ) - ( 3 )

(D Osnovna otapala © Ured
(T) Poslovođa
@ WC. tuševi © Kisela otapala © Ured. tehnika
(3) Skl. smrznute robe © Čišćenje kompr. zrakom @ Majstori
@ Hladnj. za ispor. robu © Sanit. prostorija ® WC
(D Prost, za smrzavanje Radionica © Ulaz

Elektroinvest Jena GmbH

ZPN Rhinstr. 149 Berlin
Prizemlje Turinški mesarski centar Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf. Köln

375
 VISOKA SKLADISTA
Visoka skladišta danas mijenjaju tehniku skladištenja uvođenjem
učinkovitih dizala i automatiziranog kompjuteriziranog vođenja skla-
dišta. Mnogi proizvođači dizala i vi Iju škara isporučuju različite susta-
® Daščana podloga za utovar DIN
15132
ve, prilagođene odgovarajućim željama i potrebama, sa svrhom po-
većanja kapaciteta skladišta i brzine pretovara. Kapacitet skladišta
određen je visinom i gustoćom slaganja robe.
Transportna sredstva su viljuškari -» (¡2), uređaji za opsluživanje
regala, uređaji za slaganje u regale -» @ + (§) i dizalice za slaganje
-» @ , a rade najčešće u čitavom skladišnom prostoru bez posebne
pratnje i nadzora.

—(5) Sanduci za vertikalno slaganje DIN 15142

m
•-Ô- Jednostruki niz

Regalni transporter kao uređaj za A.

razmještanje

ili M
I Jednostruki kosi raspored V ^
Dvostruki kosi raspored
Duge redove treba
razdvojiti poprečnim
prolazima
© Sustav skladištenja s kompjuterskim upravljanjem
Više regalnih transportera u pro-
lažima između regala ( 8 ) Način slaganja paleta

Tip 1 2 3 4 5

• , ,1000 10 10 15 15 20 20 30 30 40 40
Norm. vis. (m) - n n 15 15
M M r e ^ ? a N ) 300 8 15
(daN=kp) 20Q 8 15
Max. kor. teret (da N1300 200 300 200 500 500 1500 1500 3000
Širina prolaza 1050 1400- 1500-
min-max (mm) 950-1200 1400 1250-1800 1800 2000
Brzina kretanja
e | max: (m/min) 80 125 160 160 160
S i^J o> Brzina dizanja
max: (m/min) 12 25 32 40 40
¿7
Brzina slaganja
max: (m/min) 25 25 32 32 32 32
S s 5 8.
Teret na paletama
Komision iranje
Autom, upravljanje
• • • • • ; ;; ;; •
i i ; j
j
Ur. za razmještanje

Iskorištenje skladišnog
pomoću viljuškara
prostora
Pomoću dizalice za slaganje
© Pomoću uređaja za slaganje u
regale i kliznog jarbola
Pomoću uređaja za slaganje u
regale i kliznog viljuškara

E *

m bH
m FR
i
FR
m m
FR hH
l-H
hH
m S m

Π.
FFf m m
l i 11.1 » »>.» r M
Hala za visoko skladištenje Mogući položaji tračnice vodilica. Pokretni okvir s dvije tračnice na
Vodilica dolje
(paletni silos) Vodilica gore regalima

376
Sustavi skladištenja TEHNIKA SKLADIŠTENJA
1 PROJEKTIRANJE/LOGISTIKA
Statična skladišta Dinamična skladišta -•CO

1
Bez skladišnog Sa skladišnim Bez skladišnog | Sa skladišnim postoljem Prije projektiranja i odluke za neki određeni sustav skladištenja po-
postolja postoljem postolja
1 I
Roba se pokreće u 1 1 Pokreće se postolje
trebna su logistička razmišljanja o protoku materijala i proizvoda.
Roba stalno Kruži I postoljima za robu
1 1 1
Potrebno je povezati gledišta ekonomičnosti i projektantsko - obliko-
Primjeri vne elemente.
1 1 1 1 1 Mogućnost primjene različitih sustava skladištenja ovisi o sljedećim
Skladi- odlukama:
štenje
u - centralno ili decentralizirano vođenje skladišta,
bloko-
>odno skladištenje vima Dopremno regalno - pretovarni učinak pojedinog sustava skladištenja,
skladištenje
Skladi - interna organizacija skladišta s dugoročno utvrđenom metodom
štenje
u rada,
nizovi
- povezanost vrste skladišta i prijevoznih sredstava.
P ^ j ^ ^ t e ^ t e n j i ma skladištenje
u bloku (< 6 m) visoko

© Klasifikacija sustava skladištenja

Centralizirano Decentralizirano
Manje vezanje kapitala — Manji troškovi transporta
Sustav komisioniranja: Sustav komisioniranja: Sustav komisioniranja:
Bolji nadzor nad stanjem Kraće komunikacije Statična primjena Dinamična priprema
Dinamična priprema
Dobro iskorištenje površina i prostora Povoljnije uklapanje zgrade Jednodimenzionalno kretanje Jednodimenzionalno kretanje Dvodimenzionalno kretanje
Upotreba specijalne opreme Ručno uzimanje Ručno uzimanje Ručno uzimanje
Manji dispozicijski rashodi
Decentralizirana predaja Centralizirana predaja Centralizirana predaja
Bolje korištenje opreme Brže izvršavanje naloga
Manji troškovi za osoblje
Veća mogućnost automatizacije

(2) Prednosti centraliziranog i decentraliziranog vođenja skladišta Alternativna sistemska rješenja za komisioniranje

[||
Učinkovite zone
konstrukcije i . Veliki raspon na obje razine ^
opskrbe na objema
razinama
V

ijLJJ- i 5
Í3||s§g i
Skladištenje u bloku Visoko skladištenje Visoko regal, sklad. Prolazno regal, sklad.

Velike količine Visoka frekvencija Velik asortiman Mali prosječni

složene robe po prometa artikala asortiman
vrstama Mala količina robe Velike količine poje-
Međuskladište Automatizirani dinih artikala
pogon Velik protok
Nema troškova Niski prosječni Lak pristup svakom Osiguran FIFO
uređenja investicijski troškovi artkllu Stalni laki pristup
Visoko iskorištenje Prikladna manipu- Dobro iskorištenje svakom artiklu
površine i lacija površine i Visoko iskorištenje
volumena Univerzalnost volumena (60%) površine i
(80%) FIFO putem volumena (65 %)
organizacije
Slobodan izbor Visoka svjetla
Nemogućnost FIFO Samo uvjetno Jednonamjenska Visoki investicijski Korisna visina:
troškovi transportne
Nema pristupa bilo moguć FlFO građevina na objema razinama
visoki investicijski Složena tehnika tehnike među
kojoj paleti Niska iskorištenost
Teško automatizirati površine troškovi Neprikladno za razinama
Problemi kod pro- 1 volumena promjene
mjene strukture (oko 45%) strukture robe (5) Primjeri proizvodnog skladišta intergiranog u montažu
uskladištene robe Povećana potreba
za osobljem

(4) Prednosti centraliziranog i decentraliziranog vođenja skladišta

(T) Doprema robe

(2) Kontrola i prepakiranje
(3) Uskladištenje
(4) (4) Skladište sitnih dijelova
(5) Paletno skladište
© Iskladištenje

® Komisioniranje paleta
Zona brzog transporta
(9) Objedinjavanje naloga
© Pakirnica
(ij) Ured skladišta
(6) Funkcionalne veze centra za rezervne dijelove

377
 TEHNIKA SKLADIŠTENJA
- » t u

Sigurnosne odredbe
Skladište s visokim regalima
Uz odluku za skladište s visokim regalima treba razmotriti pitanja
konstrukcije, montaže i internih radnih procesa. Za regale više od 12
m treba ishoditi građevnu dozvolu, te udovoljiti odredbama propisa
o osiguranju dobara (RAL - RG 614) i uputa strukovnih udruga ZH
1/428.

© Minimalne širine prolaza između re-

gala koji se samo ručno opslužuju
Primjer osiguranja protiv bočnog
ispadanja
Zaštita od požara
Građevinska inspekcija zahtijeva za skladišta sljedeće:
- prolaze u nuždi prema vanjskom prostoru ili osigurano stubište u
lüáüí dužini najviše 35 m;
£ - površine između protupožarnih pregrada ne veće od 2000 do 3000 nf;
- moraju postojati mogućnosti za gašenje, uz to uređaji za odstranji-
Smjer kretanja vanje dima i snižavanje temperature;
b = 500 mm - automatske uređaje za gašenje u skladištima zapaljivih materijala;
- zadovoljavajuće vrijeme otpornosti konstrukcije prema požaru (F
30 - F 90).

Stup ili zapreka u

P
glavnom opslužnom Dubina ormara Dubina ormara
prolazu

Razmak do zida za pokretne regale

© i ormare
Odnosi dubine i visine ormara

Kod metalne robe

max m Kod drva i

Raspon sintetike
Max dop. progib nosivih elemenata

Qz = opterećenje
police
H = horizontalna sila
H = 1/200 Q f
HZ = min 500
Primjer
QF = 60 kg
Vodilica sprečava min 0,80 m
H =3N
HZ = min 50 N ispadanje kod y y4L\ u
dijagonalnog pomicanja -|—(- \ Palete
. Greda regala
3
min 100 mm

© Proračunska opterećenja za
skladišne uređaje
^g^ Podloga za palete s rešetkastom
kutijom
© Osiguranje protiv posmika kod
paletnih regala
^g^ Primjer uvučenog mjesta za
odlaganje

,850 2345 .850. 1580 ,850,

2270 |14801 2270 U 480 2270 11480 i 2270 |14801 2270

Q=
1200 Kg/m2

2345 | 900 | 1480 |900[

Presjek paletnog regala za komb. ruč-

no i mehaničko slaganje (sitna roba)

850470850, 1580 .850f 7 °850,

•F-H-

U p of

rfi-
n
2270 1480 2270
Presjek paletnog regala za mehnič-
© ko opsluživanje. U - profili su tračni-
ce - vodilice za uređaj za slaganje ©
Isječak postrojenja pokretnog regala za raspoređivanje

arhiva
© Isječak tlocrta paletnog regalnog skladišta za kuglićne
ležaje. Konstrukcija hale ugrađena je u polje

Fa. Mauser

378
 Pregradna rešetka
Pregrada
TEHNIKA SKLADIŠTENJA

Sustavi regala
Tradicionalni sustav skladištenja u industrijskim halama je prokušani
regal s policama koje su vijcima ili klinovima učvršćene u perfori rane
Bočni lim kutne profile ili sustav regala od predgotovljenih okvira u koje se
Okvir za obješene
etikete ulažu čelične ploče (brza montaža). Ti se regali isporučuju u različi-
Letvica
tim izvedbama s policama od punog ili perforiranog lima, ili od žiča-
Uložak za ne rešetke. Gotovi sustavi su povoljni do visine od 4,50 m i opte-
larnituru sitnih
¡jelova
rećenja pojedine police do 250 kg.
Za veća opterećenja odnosno veće visine bolji su paletni regali. U
predgotovljene okvire od U - profila, u kojima su određenim rasterom
(jT) Sustav kutnih profila s vijcima za univerzalnu uporabu Sustav Fa. Hofe
ostavljeni urezi, vješaju se nosači od IPE - profila s privarenim vezi-
cama. Vertikalno ukrućenje postiže se dijagonalnim zategama od
plosnatog željeza. U praksi su najčešća polja s osovinskim razma-
kom od približno 2,80 m (odgovara za tri euro - palete jedne do dru-
ge). Uz primjenu vertikalnih transportnih uređaja moguće su visine
do 12,00 m. Mogu se konstruirati i skele s podijima za višekatne sa-
¡Opterećenja • monosive skele s opterećenjem do 500 kg/m2.
paleta max. 1090 kg i|
par greda max. 3270 i Kao posebni uređaji na tržištu se nude regali za burad (optereće-
(pri jedn. rasp, teretu)!
.optereć. polja 6550 ka
U svakom se slučaju 1
\ nje po odjeljku oko 2000 kg), regali za kabelske kolute (težina
koluta oko 1000 kg po osovini), zupčasti regali, regali za šipke,
računa na nepovoljnu
regali za kolute, regali velikih raspona, pokretni regali.

i:::-:::::::
QO| i 2700 i SO I |9Q I 1050 I

Sustav paletnih regala za euro - palete Sustav Fa. Handi/Opitz

Horizontalni vezač
Dvostrani stalak Cijevna konzolna drška
Ovijes za cijevnu konz. dršku Stražnja
Jednostrani stalak stijena
Konzolni nosač s osiguračem

Čelična polica

Konzolni nosač za policu

Osigurač podnožja
'š— Podnožje
Dubina stalka
2 x korisna dubina
100 mm (IPE 100) Natpis
120 mm (IPE 120)
140 mm (IPE 140) Letva za rasuti teret
L
Umetnuta podloga

(J) Sustav regala s konzolnim nosačima Sistem Fa. Hofe (4) Regal velikih raspona. Dubine 600-1100 mm Sustav Fa. Hofe

Mjere razmaka između Visina regala H Dubina regala b/B Broj buradi Visina regala/
2006 dubina u mm
opslužnih elemenata kod 3000 400x 900
pokretnih regala u mm 9 3600/1450
3300 400x 950
12 4800/1450
3600 400 x1000
3900 400x1050 om
QQQ

85 [85
#5
H £>00
tí- 000

1777
P tí
0 0 0

Regali za burad za vanjsko

I za kablove
skladištenje

Dubine Visine
Dubina (mmL Pok ' regal 640 760 840 940 1040
* fiksni reqal 370 410 510 610 730 810 910 1010 (mm) (mm)
Korisna dubina 360 400 500 600 720 800 900 1000 2105 1850
2405 2150
2705 2450

0 c£
194361

G
r^ 0 01a co c<c co TÍ oc
[8658]
7360

8139
3208

8917

Širina (mm) <0 ir 0 0 <c c*

<c 3 n h- -3- 1 co c 1 c ^ C h- <0 cc
Broi polia 1000 mm 2 0 1 2 3 1 2 3 4 3 4 5 3 4 5 6 4 56 7 56 7 86789
Svijetla širina polia 740 mm 0 3 2 1 0 3 2 1 0 2 10 3 2 1 0 3 2 1 0 32 1 032 1 0
_j 5.00 m "" i

^5) Pokretni regal s ručnim pokretanjem ili el. motorom © Konzolni kontinuirani regal

379
 RADIONICE
STOLARSKA RADIONICA - > Q0
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg,
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19,
Stuttgart

Razvojem oblikovanja tlocrta prešlo se od dugih hala do ekonomič-

nijih plošnih građevina -» (2) - (3) Bolje se iskorištava zemljište i
kraći su radni transporti i opskrbne instalacije. Rasvjeta može biti i
odozgo. Višeetažne građevine nisu povoljne za proizvodnju, ali se
preporučuju za urede, pomoćne prostorije, skladište sitnih dijelova
i skupocjenog furnira. Najčešći tipovi građevine: skeletna konstruk-
cija od čelika, armiranog betona i drva. Zidovi i krovovi od predgo-
tovljenih elemenata velikog formata s dobrom termo - i akustičnom
izolacijom. Prozori su od termoizolacijskog stakla, najčešće fiksni.
Manji dio površine treba u skladu s propisima predvidjeti za ventila-
ciju i osvjetljenje -» s. 385
Potreban prostor: kod prikazanih primjera oko 7 0 - 8 0 m 2 m 2 po
zaposleniku (bez otvorenog skladišta). Za odstranjivanje iverja, pi-
lovine i prašine od brušenja potreban je uređaj za odsisavanje u
gotovo svim slučajevima, čak i u najmanjim pogonima, prema
zakonima 0 zaštiti na radu, ali i iz ekonomskih razloga. Strojeve tre-
ba razmjestiti prema redoslijedu radnih procesa, a visoku razinu
buke od njih ublažiti elastičnim metalnim ležajima.
Tijek proizvodnje općenito: u malim pogonima do 10 zaposlenika:
linija, ugao ->-j

U srednjim pogonima s više od 10 zaposlenika: U, krug (kvadrat)

povoljnije rješenje.

Kod njih su sljedeće funkcije objedinjene: ulazna vrata, utovar i isto-

var, rampa, nadzor, pregled, primitak, otprema.

Redoslijed radova: prostor za građu, rezanje, sušionica, prostor sa

strojevima, prostor s pultovima, obrada površina, skladište, pakira-
nje. Prostor sa strojevima odvojen je zidom s vratima od prostora s
pultovima ->(3) Pogonski ured i ured majstora ostakljeni su, s po-
gledom na radionicu. Pod u radionici: drvo, drveni tarac ili ksilolit. Na
svim mjestima propisno je raditi nasuprot svjetlu. Prozori su u nepre-
kinutom nizu, visoki para peti (1,00 - 1,35 m).
Primjer pogona stolarske radionice
Arh.: Ackermann + Raff

380
 Skladište
ploča
Međusobni odnos pogonskih sredstava odn. pogonskih prostorija. Debljina je
mjerilo za interni promet
Osnovna opreka
SK = Kružna pila
SB = Tračna pila
HA = Stroj za grubo blanjanje
HD = Stroj za fino blanjanje
= Stroj za utore
= Lančana glodalica
= Stolna glodalica
- Bušilica za moždanike
= Okvirna preša
= Tračna brusilica
= Radna klupa
(¿T) Skica radionice s ucrtanim redoslijedom radova (građevna stolarija)
Osnovna opreka
SKF = Kružna pila za formate
HA/HD = Kombinirana blanjalica
FT = Stolna glodalica
SB = Tračna pila
SchB = Tračna brusilica
V = Postolje za lijepljenje
WB = Radna klupa
(3) Skica radionice s ucrtanim redoslijedom radova (pogon za uređenje interijera)
Skladište RADIONICE
masivne građe
STOLARSKA RADIONICA
FK = Lančana glodalica
BL = Bušilica za duge rupe
:
Glodalica za stolarske Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg, Stuttgart—> QP
vezove
:
Bušilica za možda- Duge linijske hale zamjenjuje ekonomičniji sustav površinske iz-
nike
SKF = Kružna pila za formate gradnje, čime se postiže bolja iskoristivost zemljišta, kraći opskrbni
HD = Stroj za fino blanjanje
vodovi za grijanje, odsisavanje, ekonomičnija električna energija,
komprimirani zrak itd. Osvjetljenje može biti i odozgo. Za proiz-
vodni dio namijenjeno je prizemlje, a na katu su uredi, pomoćne pro-
storije, skladište sitnog pribora i dijelova, društvene prostorije i si.
HA = Stroj za grubo
blanjanje Potrebne površine: oko 70 - 80 m 2 po zaposleniku (bez otvorenih
SKB = Kružna pila za
obrublijvanje skladišta).
SA = Pila za uzdužno
rezanje Prostorije i područja
F
SchB = Tračna brusilica Skladište: za masivnu građu, ploče, furnire, staklo, sintetiku, po-
SB = Tračna pila
moćne materijale i okove, međuskladište, skladište gotovih proiz-
voda, poluprerađevina i komercijalnog namještaja.
Radioničke prostorije:
Redoslijed radova / protok za sušenje građe, rezanje ma-
materijala
sivne građe, ploče i furnire. Pro-
• : Transport
Uređaj storija sa strojevima za obradu
Otpaci • : Obrada
U z>
'
drva dijelova, obradu masivne građe i
Međuskladište Otpaci
drva Grijanje ploča, lijepljenje i furniranje, izra-
da i sklapanje, razvrstavanje, ob-
rada površina, završna montaža
5,00
i otprema, obrada metala.
:
I 1
Podrumska etaža 25 m2 Uprava i poslovne prostorije:
pogonski ured (majstori), teh-
7,00 nički ured, prodajni uredi, uprava
pogona, predsoblje, prostorije za
dogovore, komercijalu, za upra-
vitelja i poslovođu.
Društvene i nusprostorije.
Podovi:
Drveni tarac ili ksilolit (ne beton).
Skladišni prostor bez prašine
(fina prašina otupljuje alat). Ras-
pored strojeva prema redoslijedu
radnih operacija. Na svim radnim
mjestima se radi nasuprot svje-
tlu. Površina prozora oko 1/8 po-
Podrumska etaža 70 m2
vršine poda.
i r Redoslijed radova /
protok materijala
Uređaj
za Transport
Otpaci usisava-
drva nje i Obrada
uvreća-
vanje Međuskladište
l U rv
U
Otpaci
drva Grijanje
h
5,00
Podrumska etaža 25 m2
381
 RADIONICE
TESARSKII DRVOPRERAĐIVAČKI POGONI QP
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg,
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart
Projektiranje pogona uključuje prikupljanje pogonskih tehnoloških poda-
taka i podloga: pogonska sredstva, iskorištenje, ekonomičnost, kapacite-
ti priključaka, opterećenja međukatnih konstrukcija, potrebni prostor, troš-
kovi, radni proces, vrijeme izrade, broj zaposlenika, tehnička organizaci-
j ^ Dvorište ja pogona. Materijali: vrste, količine, težine, potrebni prostor. Skladište:
dimenzioniranje, potrebni prostor. Opskrba energijom: grijanje, struja,
"Dlcä
komprimirani zrak. Otpadni materijali: vrste, potrebni prostor, zbrinjava-
0 Funkcionalna shema tesarskog i drvoprerađivačkog pogona
nje otpada, pogon i rad. Projekt korištenja površina za pogon (Layout).

( ? ) Skladište stakla © Prostorija za pranje

Pogonska sredstva
SA Pila za skraćivanje
( 5 ) Sklad. got. proizvoda ( 4 ) Kuhinja (čajna k.) Kružna pila
Kružna pila za
obrubljivanje
Kružna pila za formate
Tračna pila
Kombinirana
blanjalica
Stroj za fino blanjanje
r HV-F Stroj za žljebljenje
FT
FK
Stolna glodalica
Lančana glodalica
0 ®i iZZb fl? ZM Stroj za proreze
SchR Okvirna brusilica
BR Pokretna traka
HV HV-F "" Stroj za nanošenje
ljepila
Klupa za blanjanje
Okvirna preša
Sjeckalica
Kotao za loženje
drvenim otpacima

Tlocrt
i 35m

Primjer pogona stolarije (sa staklarskim pogonom) -> ©

co

1 Skladište masivne Bušilica za

građe duge rupe
2 Skladište ploča HA/ Kombinirana
3 Skladište sitnog HD blanjalica
materijala F Stolna
4 Strojna obrada glodalica
5 Ručna obrada FK Lančana
6 Ložionica glodalica
7 Silos za piljevinu SchB Tračna
8 Ured majstora brusilica
9 Soba za odmor WB Radna klupa
10 Garderoba Ke Kombinirani
11 Prostorija za pranje kotao
SBTračna pila A-0 Za ložulje i
SK Kružna pila otpatke drveta

Primjer drvoprerađivačkog pogona - tlocrt — > © - ©

382
 RADIONICE
Informacije: Landesgewerbeamt Baden Württemberg,
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart

0,80-

a Osnovna b Kolica c Kolica za d Etažna e Kolica f Kolica s

kolica za ploče obostrana kolica za sušenje hvataljkama
slaganja
(2) Podizna platforma na kotačićima (?) Podizna kolica s viljuškama Kolica s kotačićima s različitim zamjenjivim nadgradnjama

1 - 4 Tokarski strojevi
5 Stroj za obradu rubova
6 Automat za okretanje
7 Stroj za okrugle šipke
8 Postolje za prskanje
9 Stol za odlaganje
10 Uređaj za lakiranje
11 Ormar za sušenje laka
12 Bubanj za čišćenje

Sklapanje - prostorija s klupama

1 Klupa za blanjanje 13 Klupa za alat sa
2 Klupa za alat stegom i stolnom
3 Ploča za ravnanje bušilicom
Obrada drva 14 Tračna pila
5 Kombinirani stroj za 15 Tokarski stroj 1 (veliki)
blanjanje 16 Tokarski stroj 2 (mali)
6 Brusna ploča 17 Postolje za brušenje 1
7 Tračna pila 18 Postolje za brušenje 2
flhraHa motala
Obrada metala 1 ! <— 8 Kružna pila 19 Stroj za oštrenje
Obrada metala alata
1 4Gö
^ - «<a1 2 9 , 118 iL
13IP-*! 9 Brusna ploča 20/21 Ormari za pomoćni
i—[¿Jo 10 Glodalica za modele 1 materijal i alat
s klupom za alat 22 Regal za sušenje drva
f - - — u \h7 11 Glodalica za modele 2 23 Skladište ploča
ISkladište drva a s klupom za alat 24 Otvor u podu za izbaci-
" q ptri_ Obracfa d W
12 Vertikalna bušilica vanje drvenih otpadaka
! 19Ü
23 024

(7) Primjer modelarskog pogona (pet zaposlenika)

^ z T T i b n s K '
p p <d BSl
BS
Oizal/a fetalne
/ konstrukcije Čelik 1

Prizemlje
1 Skladište masivne građe 8 Skl. komadne drvene robe SA Pila za kraćenje FT Stolna glodalica F-2 Stolni glodač
2 Skladište stakla 9 Skladište piljevine SPZ Pila za rezanje FK Lančana glodalica WB Klupa za blanjanje
3 Skladište pom. materijala i okova 10 Ured majstora SKB Pila za razdvajanje B Bušilica Ko Kompresor za zrak
4 Prostorija sa strojevima 11 Tehn. ured SKD Dvostruka pila za kraćenje B-FO Strojevi za utiskivanje okova Fi Filtar za prašinu
5 Izrada, sklapanje 12 Uprava pogona SB Tračna pila BS Vertikalna bušilica CAU Ur. za uklanj. piljevine
6 Potapanje, polijevanje 13 Prodaja HA Stroj za grubo blanjanje ZM Stroj za izradu utora Schw Aparati za zavarivanje
7 Obrada metala HD Stroj za fino blanjanje HV-F Stroj za žljebljenje SchR Okvirna brusilica
GSch Brusilica za staklo GTA Stol za rezanje stakla PR Okvirna preša

Primjer staklarskog pogona

383
 Soba za
boravak
Pranje, wl Mehan.
radionica
Kovačnica Skladište
z a otpatke
Otvoreno
skladište
RADIONICE
Informacije: Landesgevverbeamt Stuttgart —» QP
Alat, sitni
dijelovi > Ured majstora Krojenje •^Skladište sipki č.f-

Sklad, limova č.j

Kapaciteti skladišnih stalaka
Ured Primjer
majstora
Kroienie p Š i d a d . šipki l.t
Konzolni regal: širina b = 2 • 0,5 = 1,0 m
Ured majstora visina h = 2,0 m
Sklad, limova l.mf
—r dužina I = 6,0 m
Komercijala Sklad, got Među- Ostala Garaže
proizvoda skladište skladišta Obujam regala
Soba za
V = b • h • 1 = 1,0 • 2,0 • 6,0 = 12,0 m 3
Otvorena površina
prijem
Mješovita roba: iskorištenje prostora oko 20%
Srednja količina materijala: m 3 rj= ca. 0,8 t/m3
(T) Plan povezivanja prostorija za veći pogon za obradu čelika i metalne konstrukcije
Ukupna količina materijala
|
|

|
|

|
|
|

|
|

Proizvod R = V • r = 12,0 • 0,8 = rd. 101 (zaokruženo)

Skladište gotovih proizvoda

Stega za vrući materijal

Ograde
Uređaj za zavarivanje

Broj zaposlenika u proizvodnji: n = 8

Prostor za montažu
Stroj za ravnanje

Približna godišnja potreba materijala:

Radna klupa

B = 8 A • 7,5 t/ A = 60 t
Nakovanj
Skladište

Brusilica
Rezanje

Ognjište

1 Frekvencija obrtaja : § = 60 = 6 ta
Z3 skladišnog prostora R 10
m
Zbog uvijek prisutnog izgubljenog prostora (vlastiti prostor regala,
[
[
|

|
|
|
|
|
|
[

Iscrtavanje prostor za manipulaciju, neoptimalno slaganje), regal nikad ne

Rezanje profilnog čelika
11 može biti u potpunosti (tj. 100%) iskorišten.
|
Čišćenje površina za spajanje J, Iskorištenje prostora oko 40% - pri pojedinačnom odlaganju jedna-
|
Poravnati 4 kih profila u pojedine odjeljke
Prilagoditi i 1
Iskorištenje prostora oko 20% - mješovito korištenje odjeljaka
Zagrijati 1
r
Savijati l 1
Zagrijati
Kovati
r
1
1
-1,20- X "
Iscrtati i označiti A i Skladištenje stojećih limova
Bušiti 4
Sklopiti <>
Variti s>
Čistiti
Krojiti rukohvat Doprema dizalicama
Zagrijati
r
iI ( 5 ) Skladište za kratke komade
— <
Oblikovati i
Montirati
r
4 ca-
Skladištiti gotovi proizvod i1
© Grafička shema povezivanja
„[ ] t A 11 —I—E—t-l-
r s T
•w. —. j a g
— 1 — ^
Aparat za varenje
( 6 ) Skladištenje i transport limova odn. materijala u šipkama u ležećem položaju
Kazetirani regali Konzolni regali

m
i _20 45i—i- 8O1 i-801 45H -1.50-
(7) Širine i duljine između regala

© Primjer odvijanja radnog procesa pri građevinskim bravarskim radovima -> ©

Pogled

• Krojenje Tlocrt

20I b o d o b ü d 111
• Strojna obrada
• •«

* Protok materijala
•
:adne klupe
1' L
3
S k l a d i š t e n j e limova u regalima
(7) Skladište za materijal u šipkama u odnosu prema protoku materijala (8) Skladištenje stojećeg materijala u šipkama

384
 -33,75- — 31,25 - RADIONICE
15 h2,50-i—3,75- 12,50
->Q0
Informacije: Landesgewerbeamt Stuttgart

••
•
U većoj radionici radna su mjesta podijeljena ovako : -» 0 .
i -
• autogeno zavarivanje, kovačnica, građevinska radionica i popravci,
umjetnička kovačnica, konstrukcijska i strojarska bravarska radionica

• • •
• t i - sve lako pregledno iz uredske prostorije. Pod je od betona, a pri-
kladniji je drveni tarac na betonskoj podlozi. Radionici najbolje odgo-
Zavarivanje Strojevi za vara svjetlo odozgo. Zadovoljavajuće osvjetljenje radnog mjesta,
n ^ o bravariju
I Poslovođa pojedinačni pogon strojeva (priključne kutije u podu).
• •
Prostor za varenje i kovačnica trebali bi i kod srednjih radionica
•••OD biti zatvoreni čeličnim vratima. Dobra ventilacija, stol za varenje
obložen šamotnom opekom. Za varenje lijevanog željeza i metala
Mjesto za montažu Skladište gotovih
proizvoda
1 t treba predvidjeti korito s drvenim ugljenom za predgrijavanje, iznad
toga malo ognjište prikladno za lemljenje bronce, kovanje i kalje-
3 nje. Uz to posude za vodu i ulje za kaljenje.

G • a
• ©
Obrada limova
©
• • • • t
Radna klupa Skladište sirovina

Prozori u radionicama
18,75 15,00
(?) Radno mjesto (slobodan pogled), mala visina parapeta (¿) Ventilacija (krila na velikoj visini)
33,75 (¿) Dovoljno dnevnog svjetla do sredine hale (visoki prozori) (¿) Sigurnost pri radu (opasno rukovanje
Bravarska radionica s rasporedom strojeva i skladišta staklenim plohama) ( s ) Jednostavna zaštita od neugodnog ljetnog sunca na južnoj strani

Pogonska sredstva: ABL stroj za uređenje rubova, BS vert. bušilica, RBL stroj za savijanje limova, RM stroj za
ravnanje, RP ploča za ravnanje, SB obješena pila, SBB obješena tračna pila, ScheBL škare za lim, ScheP ška-
re za profile, SiBL stroj za prirubnice, St stroj za sječenje lima, Schw aparati za varenje, Schwa autogeno zava-
rivanje Schwe električno zavarivanje, SchwP točkasto zavarivanje, TR stol za crtanje, WB radna klupa
Stručni pogon za sanitarnu tehniku i tehniku grijanja

i 8,00 1 16,50

Građevinska bravarska radionica i fina obrada željeza

385
 RADIONICE
AUTOSERVISI ->• tfl
Primjer prema pogonima V.A.G.
Zemljište. Odnos izgrađene i neizgrađene površine iznosi oko
1:3,5.
Funkcije/Organizacija. Projektiranje se oslanja na "sustav triju
točaka". -»
Prve tri točke: pogonski ured, radionica, skladište dijelova,
Druge tri točke: prostorija servisa, pogonski ured, skladište dijelova.
Uredi (ovisno o veličini pogona): ured šefa 1 6 - 2 4 m 2 , predsoblje
1 0 - 1 6 m 2 , ured rukovoditelja prodaje 1 6 - 2 0 m 2 , ured voditelja rada
sa strankama 1 2 - 1 5 m 2 , voditelja skladišta 1 0 - 1 5 m 2 , soba za raz-
govore 1 2 - 2 4 m2, knjigovodstvo 1 2 - 2 0 m 2 , prodaja 9 - 1 2 m 2 , pro-
storija EOP-a 9 - 1 6 m 2 , pogonski ured 2 5 - 4 0 m 2 , površina skladišta
imnr»0 ^^•ddšdoci 2 2 - 2 5 m 2 m2 po radnom mjestu (opći popravci i limarija). Veličina
radnog mjesta 4 x 7 m (osobni automobili - opći popravci, limarija,
G O D Osiob^no za
lakiranje; 5x10 m laka komercijalna vozila)

Mjesta za službu održavanja

• Nadstrešnica .'i Nadstrešnica

Mjesta za pranje x) staza

Površina radionice u m2

Mjesta za podmazivanje
Godišnja prodaja vozila

Veličina zemljišta u m2

Mjesta za popravljanje
©

Potrebna površina po
Vozila na servisiranju
V.A.G. Standardni pogon (4) • 6,5-7,0-
-4.3

Ukupna izgrađena

Mjesta za pregled
t - 1.5

prodanom vozilu

Mjesta za prijam
= pretpost. dužina vozila §

površina u m2
EÉIB

za pranje
<k

50 150 2000 480 7,20 360 4 - 1 - 1 -

100 300 3000 835 6,25 625 7 1 1 - 1 -

200 600 4000 1420 5.70 1220 10 1 1 1 1 -

pT 300 825 5000 2150 5,35 1610 16 3 1 1 2 -

T-'O
400 1000 6000 2620 4,90 1960 19 4 2 1 2 1
• CM"

500 1250 7000 2980 4,45 2230 23 5 2 2 2 2

1+
"I.S^Pri postavljanju vozila pod kufom
750 1725 9000 4500 4,45 3375 32 6 3 2 X
= 2,0 pri paralelnom postavljanju uz ogradu -

Staza 1000 2000 10000 5770 4,30 4300 38 7 3 2 X -

© Prosječna potrebna površina za

izlaganje novih vozila
© Prosječna potrebna površina za
"kompaktni" izložbeni prostor
© Potrebne površine autoservisa Izložbeni prostor: interesentima
treba omogućiti nesmetano obi-
laženje vozila, što uključuje i
prostor za otvaranje vrata. Pre-
ma tome nije samo važna po-
vršina za vozilo nego i razmak
između vozila. Da bi promatrač
mogao steći vizualni dojam o
vozilu, treba od njega biti uda-
ljen 5 m - » ( 2 ) - ( 3 ) - @
Orijentacijske mjere: nova vozila
(osobni automobili) oko 40 - 45 m2
površine/vozilo, kompaktno iz-
laganje -»(3) oko 24 m2/ vozilo.
Razmak između vozila: 1,70 m.

1 Prostorija z a k o n t a k t s
kupcima
2 P r o s t o r z a servisiranje
-(7) 3 I z l o ž b e n i prostor
4 Uprava
5 Skladište dijelova
__ 6 P r i p r e m a za lakiranje
-(5) 7 l i m a r s k a radionica
8 Radionica za opće
popravke
9 P r e d a j a vozila
^g^ Odnos među odjelima (sustav triju
(7) Primjer autoservisa točaka)

386
 RADIONICE
! 6.0
AUTOSERV1SI - > CD
Najčešće su to jedrioetažne zgrade s laganom čeličnom konstruk-
cijom od predgotovljenih elemenata. Preporučuje se konstrukcija
hale bez unutarnjih stupova koji bi smetali. Treba predvidjeti mo-
guće proširenje nastavljajući odabrani ritam razmaka vezača.
Pod u radionici treba osigurati protiv prodiranja ulja i maziva. Obve-
" — Građevna linija zan je separator za benzin i ulje. Treba predvidjeti kanal za odsisa-
-17,50- — 25,0 1 vanje ispušnih plinova. Projektirati vrata s automatskim otvaranjem,
cz= D
1 Pogon, dvorište 6 Prostor za mušterije sa zračnom zavjesom -» s. 188-189. Preporučuje se ugraditi ener-
— 2 Prijamni ured 7 Prostorija za ulje
Benz, postaja a«« 0 ®!.. — 3 Ured šefa 8 Ostava getske kanale za struju, komprimirani zrak, otpadno ulje i vodu. Iz-
)
4 Stubište, 9 Popravak agregata
@ W C itd. bor zemljišta za odjel rada sa strankama: po mogućnosti odabrati po-
Primjer srednje velikog VW - pogona 5 Osvježenje voljan položaj s prometnog stajališta (čak i uz više troškove pripre-
me i građenja). Ako je lokacija na periferiji, treba se pobrinuti za
Eli k
Ulje
7 DL. .
Pakiranje u ¿Ofl-fl
fj-Prodaja odgovarajuću obaviještenost i prijevoz stranaka koje se vraćaju u
š-o grad.
Osnovno pravilo: zemljište % izgrađeno,% neizgrađeno. Treba uzeti
u obzir kasnija proširenja. Za veće pogone prosječno treba 200 m2
radioničkih površina po zaposleniku. Tome treba dodati prostorije za
Karoseristička prodaju, pogonski ured, čekaonicu za stranke, društvene prostorije
radionica
Popravci itd. Provjeriti mogućnost priključaka. Praonica ima veliku potrošnju
so
vode. Veliki radionički pogon (3) - © za teretna vozila, tegljače,
^ 7 ]
Praonici Završna
H specijalna vozila, cisterne i prikolice, osobna vozila, viljuškare, elek-
kontrols
s> trična kolica i vlastita transportna sredstva.

(2) Autoservis s upravom i prodajom

4 Uredske prostorije 14 Predvorje 20 Visoki napon 26 Kompresori i

5 Toalete 15 Popravak guma 21 Popravak motocikla proizvodnja pare
8 Instal. okno 16 Popravak akumulatora 22 Alati 27 Skladište ulja
11 Kontrola kočnica 17 Ravnanje trapa 23 Ured za kalkulacije 28 Prostorija za
12 Skladište boja i lakova 18 Prostorije za majstore 24 Prijam vozila instalacije
13 Punjenje baterija 19 Niski napon 25 Popravak prikolica

0 © ® ® © © @ ® ® ® © © @ 0 @ ©

Pogon za transportna vozila, Fa. BASF, prizemlje

2 Radionica
3 Arhiva nacrta
© I Jttmrai 6 Praoninca
Skladište guma 7 Prostorija za čišćenje
9 Registratura
10 Soba za dogovore

® © ® © © © (H) <b ( i (K) (L) (A)

(i) © ( i ) (2) © (4) ( W )

Podrumska etaža (7) Poprečni presjek u osi 16 Arh.. Verfasser

387
 RADIONICE
Ormar za alat Informacije: Institut fur Technik der Betriebsfuhrung im Handvverk,
^"Energetski blok Forschungsinstitut im Deutschen Handvverksinstitut
e.V., Karlsruhe, Karl-Friedrich-StraGe - » QP
Jednocilindrična Dizalica na
dizalica dva stupa Pri projektiranju i građenju pogona za popravak karoserija ne može
M
se postupati prema krutoj shemi, jer su lokalne okolnosti često vrlo
Ni različite. Umjesto standardnih rješenja treba projekt temeljiti na
osnovama radnog procesa u pogonu, uzevši u obzir posebnosti
pogona i specifične zahtjeve.

3,50 Pogon treba projektirati tako da ga se u bilo koje vrijeme može dalj-
h
njim građevinskim zahvatima proširiti, ali prva faza mora omogućiti
Standardno radno mjesto s dizali-
(T) com za automobile na jednom stupu
3,5 m x 6,0 m; visina dizanja 1,0 m
© com za automobile na dva stupa 3,5
m x 6,0 m; visina dizanja 0,7 -1,10 m
funkcionalno besprijekorno poslovanje.

U pogonu za karoserije gotovo isključivo su stacionarna radna mje-

LJ-Energetski bloK Ormar za alat sta, opremljena različitim pogonskim sredstvima. Radno mjesto
treba oblikovati tako da se radovi mogu obavljati ekonomično, u
najkraćem vremenu i uz kretanje na kratkim relacijama.

Za pogone koji se bave popravljanjem vozila svrhovito je izgraditi

radionicu po "principu dovršenja". Vozila dolaze u radionicu i ostaju
Dizalica na
četiri stupa na određenom mjestu dok popravak nije dovršen.

Primjer rješenja tlocrta @ prikazuje pogon za karoserije za po-

pravak i održavanje osobnih i lakih komercijalnih vozila s približno
14 zaposlenika u radionici i dvije osobe u uredu.

Mjesto za optičko reguliranje trapa Mjesto za reguliranje karoserije Sve radne prostorije koje su u vezi s popravljanjem nalaze se u istoj
4,0 x 7,0 m 4,0 x 7,0 m razini, a odvojene su posebnim ulazima od prometa stranaka.
— ormar za alat Područje za karoserije treba radi zaštite od buke i prašine prostor-
1
'—1 no odvojiti od lakirnice Zbog razlika u veličini vozila i različitih
Materijal za pokrivanje "EJ
radova oko popravka, mogu se radna mjesta i položaj strojeva samo
uvjetno strogo odrediti projektom.

i
\/
$
Radna mjesta zbog toga treba dimenzionirati tako da se i pri punoj
zauzetosti radionice mogu pokretne radne platforme i potrebni alat
dopremiti do svakog vozila.
4 C'
Opskrbne vodove treba smjestiti u hodnicima.
3,00 Za lakiranje osobnih vozila standardne su dimenzije kabina za
.J
Energetski blok L
Sustav za
prskanje sljedeće (svijetle mjere): dužina 7,00 m, širina 4,00 m, visi-

©
reguliranje okvira na 2,85 m. Građevinska izvedba: konstrukcija kućišta od izoliranog
Mjesto za reguliranje karoserije
7,0 x 6,0 m © Radno mjesto za pripremu za la-
kiranje sa/bez dizalice 3,0 m x 5,0 m čeličnog lima ili zidana, a moguća je konstrukcija za postavljanje na
otvorenom prostoru.
Prostorija za I
grijanje i
uređaje Radna mjesta Reguli- Reguli- Reguli-
Stranke se primaju u prizemlju,
za pripremu Regulira- ranje ranje ranje a knjigovodstvo, ured šefa i
za lakiranje O
Antikorozivna
nje trapa karose-
rije
karose-
rije
karose-
rije društvene prostorije mogu biti
zaštita (sa
rešetkom) na katu.
Sušenje

Centralni I Radna_
uređaj za I k l u p a
odsisavanjer
Radna mjesta za 1
tJ Skladište pripremu za lakiranje

Ć* boja
A *

(7) Primjer tlocrta pogona za popravke - prizemlje

Teretno
vozilo /
autobus

3,5

Osobna vozila
/qn>,
® Mjesto za obradu teretnih vozila 6,0 m x 14,0 m ima 4 standardna radna mjesta od
po 3 5 m x 6 0 m vj^
„. . .. .. , . . . .. . . . . .
Shematski prikaz radnog mjesta s rešetkom u pripremi za lakiranje -> (6J

388
 Prost, ZĆ- T — RADIONICE
baterije Kompresor
AUTOSERVISNI POGONI
"VI
Informacije:
Institut für Technik der Betriebsführung im Handwerk, Forschungs-
Kovačnica,
zavarivanje stelle im Deutschen Handwerksinstitut e.V., Karlsruhe —> CD
Faza izgradnje

Dijagnostika, Oblikovanje pogona: kad se utvrdi potrebna površina odabere

zamjena ulja
zemljište, pristupa se graditeljskom projektiranju.

Pri tome se treba prilagoditi obilježjima zemljišta kao što su primjeri-

ce veličina i oblik zemljišta, prilaz, ulična mreža itd.

Primjer projekta (2) Tlocrt omogućuje funkcionalni raspored svih

potrebnih prostorija i uređaja.

U radionici za popravak predviđena su 4 radna mjesta.

1 Faza izgradnje 4 Prostorija za pranje 6 Skladište
2 Izložbeni prostor 5 Radionica - mali 7 Ured
3 Ured uređaji Veličina radnog mjesta je 6,50x3,50 m. Radno mjesto je opremlje-
no podiznom platformom s četiri stupa za reguliranje trapa.
Q Primjer projekta stručnog pogona za poljoprivredne strojeve sa 4 - 9 zaposlenika Potrebni je prostor veličine 6,50x4,00 m. Skladište rezervnih dijelo-
1 Radionica za popravke va u neposrednoj je blizini.
ftV 2 Skladište rez. dijelova
3 .Pogonski ured, prijam, Primjer projekta (3) 1.etapa izgradnje: pogon sa 4 radna mjesta.
blagajna
4 Ured šefa
5 WC (mušterije) Konačna faza: pogon s 8 radnih mjesta, praonicom i izložbenim
6 Grijanje salonom.
7 Kompresor
8 Boravak
9 Garderoba Radionice za komercijalna vozila.
10 Pranje
11 WC (osoblje) Raspored ulaznih vrata za takav pogon ovisi u najvećoj mjeri 0
12 Agregati
obliku zemljišta.

Za stranke i montere optimalna je koncepcija da postoje posebna

vrata za ulaz i posebna za izlaz vozila.

To je naročito važno za servisiranje tegljača. Za takvo je rješenje

Primjer za projektiranje pogona sa četiri radna mjesta za zemljište sa širokom potrebna širina odnosno dubina zemljišta od = 80 m.
uličnom frontom
Međutim, servis za komercijalna
vozila može se izgraditi i na zem-
1 Radionica za popravke
2 Skladište rez. dijelova ljištu male dubine (ali najmanje 40
3 Pogonski ured, prijam,
blagajna m) @ - © Tip pogona za laka
4 Grijanje komercijalna vozila kao npr. om-
5 Kompresor
6 Boravak nibuse i si.
7 Garderoba
8 Pranje
9 WC za osoblje Tlocrt prema primjeru @ - ©
10 Praonica trebao bi biti najmanja jedinica sa-
11 WC za mušterije
12 Prostorije za dogovore mostalnog servisa za komercijal-
13 Izložbeni prostor
na vozila.

Uredske i društvene prostorije

treba predvidjeti na katu. @

(3) Primjer za projektiranje, pogon s 8 radnih mjesta, praonicom i izložbenim prostorom

1 Mjesto za popra-
vak ter. vozila B
2 Prijam na popravak 3 0 E | 9

3 Izdavanje rez. ^
dijelova
4 Ured majstora
5 Doprema rez. dijel
6 Kompresori
7 Grijanje
8 Ured šefa
9 Garderoba
10 Pranje
11 WC za osoblje
12 Pogonski ured
13 Kuhinja

(5) Primjer tlocrta pogona za teretna vozila bez mogućnosti prolaza (ö) S mogućnošću prolaza

389
 Sanitarije RADIONICE
dame
PEKARNICA
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg, Stuttgart

Sustavno projektiranje sadrži promišljanje i razumijevanje svih bu-

Prodavaonica dućih tehničkih i pogonskih osobitosti i procesa kojima se građe-
vinske komponente moraju funkcionalno podrediti. Projektantsko
promišljanje mora uključiti i preispitivanje lokacije.
"Pog. Program i potreba prostora:
Skladište ured,
kruha ekspedit Osnovna podjela: skladišne, proizvodne i prodajne prostorije, pro-
Hladne slastice storije kućne tehnike, upravne, poslovne, društvene i pomoćne pro-
Hladnjača~[ 1 isporuka
storije. -> 0
© Plan povezivanja prostorija
Radni proces odvija se u prostorijama odnosno između njih -> (2)
Priprema tijesta Skladišne prostorije dijele se na one za sirovinu, dodatke i amba-
lažu. Dnevna količina skladišti se na radnom mjestu.
Prema vrstama skladišta mogu biti:
za sirovine: prekrupa, šećer, sol, sredstva za dizanje tijesta, razne
smjese (suha roba u vrećama), brašno u silosu ili u vrećama;
za dodatke: voće, premazi, suho voće i si., masnoće, jaja; za am-
Obrada tijesta balažu; za opremu (regali, stalci, ormari), police, stolovi za odla-
Izrada komada ganje. Postoje i prometne površine (hodnici, prolazi). Minimalna
Pečenje
površina skladišta je 15 m 2 . Za sva skladišta površina je približno
8 - 1 0 m 2 po zaposleniku. Trebaju biti kratke komunikacije između
Izrada | Skladištenje | Prodaja |
skladišta i radnog područja.

Funkcionalna shema Radni prostori pekarnice i slastičarnice trebaju biti razdvojeni. Pe-
karnica zahtijeva toplu i vlažnu klimu, a slastičarnica hladniju klimu.
Pekarnica sadrži sljedeća područja: priprema tijesta, obrada tijesta,
pečenje, skladište gotovih proizvoda.
Slastičarnica ima hladno područje za kreme, vrhnje, čokoladu, voće,
a toplo područje za smjese, kolače, fino pecivo.
Površina radne prostorije sastoji se od:
vlastitog potrebnog prostora za pogonska sredstva, rukovanje i
obradu, za međuskladištenje (vaganje) i površine za odlaganje, pro-
stora za komunikacije i izgubljenog prostora.
Uz pomoć internog pogonskog plana korištenja površina (Layout)
može se iznaći potrebna površina.

(3) Primjer tlocrta

(3) — Legenda

Objašnjenje oznaka
1. Priprema tijesta
1.1 Stroj z a m i j e š a n j e
1.2 Posuda za miješanje
1.3 V i s e ć a ili p o d n a v a g a ( u z i m a n j e b r a š n a )
1.4 U m i v a o n i k za r u k e - u r e đ a j z a m i j e š a n j e
1 mjerenje vode
1.5 Stol z a aditive
1 6 R a d n i stol s k o l i c i m a z a b r a š n o
1.7 R a d n i stol
1.8 Mješalica
2 Prerada tijesta
2.1 Stroj z a dijeljenje tijesta
2.2 Stroj z a o d m a t a n j e
2.3 Stroj z a o b l i k o v a n j e r o š č i ć a
2.4 Stroj z a v a g a n j e tijesta
2.5 Kružna mješalica
2.6 Izrada d u g i h v a l j a k a
2.7 Uređaj z a krušćiće
2 .8 Stroj z a p e c i v o
2.9 Hidraulični razdjelnik
3 Zona pečenja
3.1 K r u š n a peć
3.2 Prostor z a f e r m e n t a c i j u
3.3 Uređaj za dugo potapanje
3.4 L i m o m o b l o ž e n i stol z a o d l a g a n j e
( g l a z i r a n j e i si.)
3.5 U m i v a o n i k za r u k e
3.6 Stroj z a č i š ć e n j e l i m o v a
3.7 S k l a d i š t e g o t o v i h p r o i z v o d a
4 Slastičarnica
4 . 1 Slast, h l a đ e n i stol
4 . 2 Stroj z a m i j e š a n j e
4 . 3 P l a n e t a r n i stroj z a m i j e š a n j e
4.4 P l i n s k o k u h a l o
4.5 Uređaj za prženje
4 . 6 Izljev s p o d n o m r e š e t k o m
4 . 6 . 1 Stroj z a ispiranje
4.7 Klimatizirani o r m a r z a vrtinje
4.8 Zamrzivač
4 . 9 U r e đ a j z a prekid f e r m e n t a c i j e
4 . 9 . 1 Rashladni blok (spuštanje poda oko 200 mm)
5 Ostalo
(4) Primjer tlocrta 5.1 O d v o d n j a p o d a
5.2 R e g a l i

390
 RADIONICE
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg,
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19,
Stuttgart
b
rskaliC3^1 Mesnica -> 0 ogledni tlocrt. 6 - 7 zaposlenika
I
Radni proces proizvodnje kobasica unutar pogona: : meso dolazi u
prostoriju gdje su strojevi (za mljevenje i sjeckanje), u pušnicu,
Kuhanje kobasii
_ " J I O D nakon toga u kotao za kuhanje (kuhinja za kobasice) te odatle u
_ /-Prost, za rasčinjaijje hladnjak ili u prodavaonicu.
GJ | i za strojeve
Visina radnih prostorija (ovisno o veličini pogona) = 4,0 m,
Širina za prolaz robe = 2,0 m.
1 Vodilica s el. Klizni dio
vučom Kombinirani stol Radno mjesto za strojem treba imati po 1,0 m ispred i sa strane 3,0 m2.
2 Kotao za s kadom
3 Klaonica kuhanje Kada za ispiranje Udaljenost stroja od zida (radi popravaka) treba biti 40 - 50 cm. Stro-
3 Stol za uklanj. dlake Postolje za sjekire
4 Platforma za dizanje Podložni nogari jevi za hlađenje koji rade danonoćno moraju imati akustičnu izola-
spuštanje Stol za pregled
5 Kuke za vješanje - jetre ciju. U kuhinji za kobasice, prostoriji sa strojevima i u solani treba
postolje za klanje Stol za preradu predvidjeti slavine za vodu na koje se mogu priključiti cijevi. Pod
^ekaonicć 6 Niski cijevni Vaga transportera
Čekaonici Garaža transporter Kolica za skladište treba biti hrapav i vodonepropustan; najbolje hrapava ili izbrazdana
7 Podupirači za klanje
krupne stoke keramika s odvodom. Zidovi visoko opločeni. Dobra je opća rasvjeta
(T) Primjer mesarskog pogona 8 Visoki cijevni transporter na radnim mjestima od 300 lx. Za zaposlenike treba predvidjeti
prostoriju za boravak, garderobe, zahod i tuš. Treba primjenjivati
1 Skladište propise strukovne udruge, građevinskih vlasti i osiguranja od ne-
2 Krojenje
3 Radionica - muškarci sreće. -> Smjernice Qp .
4 Radionica - žene
5 Probe Krojački pogon za mušku i žensku odjeću -> (2) ogledni tlocrt za 10
6 Ured
7 Garderoba i pranje zaposlenika.
8 Stan 0 . Projektiranje i opremanje pogona za radiotehničare i televizijske teh-
9 Prodavaonica

N Šivaći stroj
U* P
ničare -> 0 . Radne prostorije svijetle visine = 3 m i najmanje 15 m 3
P Stroj za pikiranje obujma zraka po zaposleniku. Zbog velike opasnosti od udara stru-
BBA Daska za glačanje
TBA Stol za glačanje je, pod u radionici mora biti besprijekorno izoliran, ali mora biti
TN Radni stol
TNB Stol za rad i glačanie
ispunjen minimalni zahtjev da su radni stolovi tehničara izolirani.
TZ Stol za krojenje Nominalna jačina osvijetljenosti prema DIN-u 5035 je 500 lx. Za
SB Podij za tkanine
montažu najsitnijih elektroničkih dijelova treba 1500 lx.
Radni stol mora imati prostranu ploču, po mogućnosti 1,00x2,00 m.
Ispod ploče 2 police za smještaj shema i opisa uređaja itd. Alat
treba smjestiti u plitke, lako dostupne ladice.
Primjer za lakirnicu - > @ s mogućnošću proširivanja.
a • ••
Proširenje

• •• • •
Prizemlje
© Primjer krojačkog pogona

Dvorište
1 Radno mjesto tehničara
2 Radno mjesto naučnika
3 Radna klupa sa stegom
4 Pult s potrepštinama
za amatere
5 Gramofonske ploče
6 Regal za aparate za
popravljanje
7 Regal za sitne dijelove
8 Izložbeni regal
9 Prodajni pult
10 Izlog i izložbeni regal
Prizemlje

(3) Primjer pogona za radio - i TV - tehničare (?) Primjer lakirnice Prizemlje /

391
 INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
Sjever [> ->m

1. Položaj

Shema tvorničke kolosiječne skupi-
Lokalni čimbenici:
1. sirovine, 2. tržište, 3. radna snaga.
Vrednovanje lokalnih čimbenika za određivanje lokacije ovisi o
odnosu dotičnog industrijskog pogona prema tim čimbenicima (1.
cijena sirovina, 2. troškovi prijevoza, 3. cijena rada).
Tok Rajne
Tvornički objekt uz vodeni put s mo-

® ne s kosim glavnim kolosijekom i

prolaznim kolosijecima
(D gućnošću proširenja na dvije strane 2. Zemljište

Potrebna veličina zemljišta određena je potrebnim površinama za

zgrade, ceste i kolosijeke.
Treba sastaviti plan kolosijeka jer za njih zbog ograničenih tlocrtnih
elemenata Q treba mnogo mjesta.
Zbog toga su povoljna zemljišta s kosim ulazom glavnog kolosijeka
(š). Inače treba zgrade po mogućnosti postaviti koso.
Često su dovoljni kratki slijepi kolosijeci koji ulaze u čeoni dio hale
za utovar pomoću dizalice.

Za veći željeznički promet treba predvidjeti prolazne kolosijeke -»

0 -

3. Program namjene prostora

Shema tvorničkog objekta uz željezničku prugu s mogućnošću proširenja prema
cesti, Fagus Werk; Alfeld a. d. Leine Arh.. W. Gropius Program namjene prostora obuhvaća podatke 0:
Ind. zona načinu korištenja,
40-50 ha
J? oko 4000 zaposl. r \ s
0!
veličini prostorija u četvornim metrima ili s dimenzijama (izmjerama),
CD !
C I njihovim svijetlim visinama,
S 1
CD 1 broju zaposlenika, posebno žena i muškaraca (sanitarije!),
RO CO 1 1
/ SI I
1
rasporedu strojeva,
0
1 1
L J L J

prometnim i pojedinačnim opterećenjima;

¡•——i
1 '
Eventualno posebni zahtjevi:
! CD 1
•<=
IM
1
!
J
zaštita od buke i vibracija, požara, otrovnih ili eksplozivnih tvari,
1 CD R 1 energetski priključci,
1 — J - - J
¡5 !—--i klimatizacija,
!1 X-.J
Razvojne tendencije
} I—280—1—180—1
izlazi u nuždi itd.,
(?) Položaj industrijske zone Shema ind. zone predviđeno ili moguće proširenje.
Strani otpad | : S i r o v o ž e | J e z o "
fero legure 4. Planiranje pogona

Osnova za graditeljsko projektiranje je pažljivo planiranje pogona.

Pogonski se proces prikazuje prema načinu proizvodnje, približnom
Šljaka
određivanju godišnje proizvodnje ili prema broju zaposlenika.
ici o d l i j e v a n j a 6 , 7 %

Na razini proizvodnje
Ako nema iskustvenih podataka, inženjer pogona mora odrediti pot-
rebne korisne površine na temelju planiranog rasporeda strojeva i
ostalih pogonskih uređaja.

Podloge za planiranje pogona proizlaze iz rezultata sljedećih ispiti-

vanja:
T i
U višekatnoj zgradi iMehan. obrada!
1. pogonskog dijagrama (v. proizvodni sustavi),
(6) Protok materijala (7) Protok materijala - prikaz količina 2. plana protoka materijala (važan kriterij za ocjenu ekonomičnosti,
važna podloga za Layout - plan),
3. plana rasporeda strojeva,
4. plana radne snage,
5. plana prostorija,
6. popisa građevina.

Layout - plan: polazište je svakog daljnjeg industrijskog planiranja

(= raspored radne snage, materijala i strojeva koji daje najniže pro-
izvodne troškove po jedinici).
Iz toga proizlaze osnove planiranja tvornice:
sposobnost prilagođavanja - mogućnost proširivanja - ekonomič-
nost.
Uputa: tehnika mrežnog planiranja i drugi postupci -» ®

Dijagram projektiranja tvornice

392
 Dijagram toka INDUSTRIJSKE
GRAĐEVINE

I Vrijeme (mj
• . • T Q>

I
ro Proizvod
0.

I Put (m)
Radna grupa 81
0 | — o f*I DIN 1 8 2 2 5 - > tH
CL O DV •
1 5. Proizvodnja
2 4 11
Planiranje proizvodnje
3 / 12
X
150-
200 Studije rada i vremena u Nje-
4 U 6
A- maksimalni mogući dohvat - 65 cm 5 » 33 mačkoj preko REFA (Reichs-
B- fiziološka granica dohvata - 50 cm ausschuss fur Arbeitsstudien,
6 4
C- normalno područje dohvata - 32 cm
D- fiziološka unutarnja granica dohvata -20 cm 7 V 10 23 - Radna mjesta radna klupa utemeljeno 1924.).
8 » 18 mali strojevi 10-15 m2 Dijagrami radnog procesa: pri-
- normalni strojevi 15-40 m2
9 10 2 kaz radnih postupaka unutar
- dodatak:
10 16 komunikacije, odlaganje 30 % jednog proizvodnog procesa,
l>
Orijentacijske mjere za optimalne podloga za plan o rasporedu
© zone dosega radnog mjesta prema
Stieru
(2) Proizvodni proces
© Orijentacijske vrijednosti za potreb-
ne površine u tvornicama strojeva strojeva i protoku materijala.
Sustavi proizvodnje prema ras-
poredu pogonskih uređaja i od-
vijanju proizvodnje:
sustav radnih mjesta, 2. sustav
radionica, 3. sustav proizvodnih
Paraleleni raspored linija, 4. sustav serija, 5. sustav
pokretne trake. Proizvodnja
Sustav proizvodnih mjesta
može imati nekoliko proizvodnih
faza/sustava (polazna točka -
završna točka). Osnovni oblik:
—*E\ Eh doprema - skladište sirovina -
Raspored u serpentinama
proizvodnja (priprema - obrada -
H3—O—Q—D- međuskladište - montaža - kon-
O O O O trola) - skladište gotovih proizvo-
Radionički sustav Taktom povezani raspored da - isporuka. @ - (§)
Proizvodni proces protočnim
(4) Sustavi proizvodnje
(5) Linijski / protočni sustavi sustavom © 6. Graditeljsko planiranje
1— TI 1. Skladište sirovina s dopremom|
TrTr-j"
J . Skladište Uprava ! !j 2. Proizvodnja Primjeri za metode planiranja:
l sirovina | |; 3. Skladište proizvoda s i :
j|m isporukom
0[
Layout - postupak, planiranje
prema funkcionalnim osima, pla-
£ 4. Opskrba energijom
5. Doprema
6. Otpad niranje prema rasterskim osima
7. Radionica ->QP
ÄELEUE 8. Održavanje
Osnovni modul M = 10 cm
9. Laboratorij
¿10. Ispitno postolje U industrijskoj izgradnji prednost
kDD ]~11. Uprava
se daje mjeri 6M = 60 cm; raz-
12. Društvene prostorije
[¿Sklad proizvoda 13. Izobrazba maci horizontalnih linija sustava
primjerice su:
A- proizvodnja E- otpad 1,80-3,60-5,40-10,80 ...(v. os-
B- transport F- kontrola
C- energija G- održavanje nove mjera!)
D- doprema H- osoblje Približne vrijednosti potrebnih
površina u tvornici strojeva: za
^7) Pogonski dijagram glavnih funkcija ^8) Otvoreno postrojenje Zatvoreno postrojenje
male strojeve s radnim pultom
Simboli planiranja ILI Br. Priključci treba po radnom mjestu 10 -15 m2,
cn
2>
< 0 a za normalne strojeve 15 - 40
E] Br. Postupak >
1 Opsluživanje (operator) • m 2 , uz 30% za prolaze. -»(3)
1 Obrada O + 2 Elektro (electric) w 7. Putovi za protusmjerni promet
2 Skladištenje V A 3 Voda (hydraulic) Y
rp?
Iznalaženje broja osoba u prilaz-
3 Usporavanje 0 D 4 Kompr. zrak (pneumatic) nom području temelji se na vrsti
4 Ispitivanje • • 5 Sredstva za hlađenje (coolant) V pogona. Treba računati na vršna
5 Transport > 6 Otpad (waste) w prometna opterećenja pri izmje-
6 Rukovanje O njivanju smjena. Širina prolaza
Općenito primijenjeni simboli za tehničke pri-
• za vezu može u iznimnim sluča-
1 7 Izraditi + ispitati

Predloženi simboli VDI vrijede za Njemačku,

ASME-ovi simboli predlažu se za međuna-
0 ključke
jevima iznositi 0,60 m.

rodnu upotrebu
Pregled potrebnih širina
broj osoba širina ap*)
(prilazno područje) normalno
® Uređenje proizvodnih mjesta (ij) Simboli pri planiranju (12) Mjesta priključaka do
do 20
5 0,875 m
1,000 m
Potrebne površine prema broju zapos- Hodnici 0 , 5 - 1,5
Stubište
Posebni strojevi
lenika za radionice i urede finomeha- Dizala 0 , 0 - 0,2
do 100 1,250 m
Dizalo
ničkih pogona u višeetažnim zgradama Vanjski i pregradni do 250 1,750 m
Glodalice (prema Hertleinu): zidovi 0 , 5 - 0,8 do 400 2,250 m

4ra
2 , 0 - 4,5 m2/z.
Skladište *) osnovna građevna mjera
alata Bušilice Korisne površine: Ukupno površine 8,0-12,0 m2/z.
Gusto zaposjed- u prosjeku: 10,00 m 2 /z. Minimalna svijetla visina iznad
2
nute površine 4,5-5,0 m /z.
fc^ Tokarenje
Dodatak za pomo- Općnito važeće orijentacijske vrijedno- prolaza treba iznositi 2,00 m.
ćne prostorije 2,0-2,5 m 2 /z. sti za potrebne površine industrijskih
Majstor Automati za ispunu
6,0-7,5 m 2 /z. pogona ne mogu se dati, jer se uslijed
Ispod obješenih prijevoznih ur-
Među- Revolver - automati Pomoćne prostorije: stalnog razvoja tehničkih uvjeta i uređa- eđaja mora se u području prola-
kontrola Stubišta 0,3-0,6 m2 ja mijenjaju osnove za statističke vrijed- za predvidjeti zaštita ako postoji
A u t o m a t i za šipke Toalete 0,2-0,4 m2 nosti.
Praonica
Garderobe 0,5-1,0 m2
opasnost od povrede zbog pada
dijela tereta. Svijetla visina do
Skladište"1
zaštitne naprave ne smije biti
© Smjer proširenja okomito na tok
materijala
© Primjer orijentacijskih mjera za
potrebne površine
Primjer orijentacijskih mjera za
potrebne površine
manja od 2,00 m.

393
 INDUSTRIJSKE
GRAĐEVINE
45° Vapno u komadima
Skladište proizvoda
- » DO
Mrki ugljen, troska visokih peći u
komadima
Koks, šljunak, šećer, pšenična krupica, Planiranje skladišta:
Meduskladište
topionički plovučac
Ekspandirana glina, granulirani sintetični
Skladišta su sastavni dijelovi
materijal, kotlovska šljaka, mrki ugljen proizvodnje i protoka materijala.
vlažan
Skladišna jedinica = transportna
Granulirani polistirol, mljeveni tras,
prašina mrkog ugljenja, brašno u jedinica = proizvodna jedinica =
Skladišt vrećama, rasuto voće, mljeveni gips
rezerv.
otpremna jedinica. "Neproizvod-
dijelova
D,.iia.,n..n...o. nju" u velikoj mjeri treba reduci-
rati, integrirati (protočno skladiš-
O Vrste skladišta Skladište materijala - te) ili izbjeći.
S V
IJL Skladišni materijali:
Proizvodnja
skladištenje rastresitog materi-
jala prema količinama - > ( 2 )

Velike količine:
Proizvodnja
silosi, hale, bunkeri, gomile,
male količine: sanduci, posude,
kante, ljuske.

Skladište i proizvodnja Položaj skladišta:

— ^ S k l a j f š t e i proizvodnje!
skladište i proizvodnja na istoj
razini -> @ A.
skladište ispod proizvodne razi-
(?)
a)
Razmještaj skladišta
Protok materijala prema fiksnim
© Smjerovi protoka materijala u
skladištu
ne -> @ B.
skladište i proizvodnja prema
Kapacitet skladišta korištenju u dvije ili više razina
Količina paleta
100% C.
396 Određivanje koordinata "ideal-
18 nog skladišnog prostora" u skla-
mflinfimfSmllijifluffliiffliHi n t t r ™
dištu naručitelja s optimalnim
"vremenom manevriranja" za
1 1
regalni transporter (oko 1/3 cije-
log skladišta) (§). Skladišni
-30,00 opslužni uređaji u postojećoj
'8 hali: viljuškar nosivosti 21 zahti-
jeva širinu prolaza od 3,45 m,
a) Skladištenje u bloku s optimalnim
© a) nedovoljno i b) optimalno iskoriš-
tenje površine i visine skladišta
® iskorištenjem prostora i površine
b) Skladištenje u bloku s obilaženjem © Mogućnosti iskorištenja skladišne
hale
može 3 sanduka složiti jedan na
drugi -> (9) A. Dizalica omo-
a)
gućuje slaganje do visine diza-
ličnog mosta, pri čemu se slaže
5 sanduka -> (J) B. Dizalica s
mehanizmom za prihvat tereta,
koji obuhvaća sanduke, zahtije-
va male širine prolaza; obujam
skladištenja 250% -> (9) C. C.
Konstrukcija visokoregalnih sk-
Prolaz ladišta:
> 85 osoba
> 100 kolica
> 1,70 transportera 1. čelična konstrukcija:
a) Univerzalno skladište sa slaga-
a) Prolazno skladate kao* b'lofcovškb
krov i zidovi skladišta kao i vodili-
® n j e m pomoću viseće ili mosne Regalna postrojenja, jedno- ili dvo-
dizalice
® s uređajima za opsluživanje
katna, od pojedinačnih drvenih ili če-
ce skladišnog transportnog ure-
regala
b) Skladišna hala s ugrađenim palet-
b) Objekt s visokim regalima
ličnih regalnih elemenata đaja,
nim regalima
2. armirana betonska konstruk-
cija:
police regala se kao poprečni i
uzdužni nosači fleksibilno mon-
tiraju na betonske zidove.

Prednost:
veća stabilnost, mogućnost
razdvajanja prostora (protu-
požarni odsjeci). Upravljanje:
sustav perforiranih kartica, Off -
Line - upravljanje, On - Line -
Paletni regal od predgotovljenih sustav -» ® -
Čelični regali na sklapanje
® elemenata (sustav Rack kao regal
od uzdužnih greda)
Sustav regal - ormar
dimenzije ovisne o proizvođaču

394
 11

INDUSTRIJSKE
GRAĐEVINE
. TRANSPORTNA I
SKLADISNA TEHNIKA --> CD

Prema njemačkoj i europskoj udru-

Okvir za nasaditi
(T) Palete i dodatnaoprema
Kolica n a ® ^ ^ 3 ^ ,
kotačićima
inima © visina slaganja do 6 m, u posebnim
(4^) Hodnički transporteri bez pogona
Transportna traka Čelična transportna
traka
Lamelasta, Ijuskasta traka Rešetkasta traka
zi za palete (od 1960.g.), osnovne
su dimenzije paleta 0,80 x 1,20
DIN 151414. Mogu biti plosnate
(križna drvena paleta, težine oko
28-32 kg). -> © i s rešetkastim
sandukom koji ima čvrste stijenke
od građevne čelične armaturne
© Bočni držači -> 0 mreže; najveća visina slaganja 5
kom.
Transport je dio protoka materijala.
Troškovi se mogu smanjiti daljnjim
pojednostavnjenjem transportne
tehnike. Treba primjenjivati ujed-
načena pomoćna transportna
sredstva (npr. normirane palete) i
uskladiti transportnu tehniku sa za-
daćama transporta i građevinsko -
tehničkim zahtjevima.
Hodnička transportna sredstva,
raznovrsna upotreba - ©,
slučajevima do 10 m pomoću podiz-
nih slagača. To je ekonomično s ob-
zirom na niske investicijske troško-
ve, a uporabom ujednačenih skla-
dišnih jedinica (palete) nema
pretovara; potrebni ravni putovi s ot-
pornom površinom.
Kontinuirani transporteri: tlačni i
usisni transporteri (rastresiti mate-
rijali i tekućine), centrifugalni trans-
porteri, kontinuirani transporteri za
rasuti teret: kabličari, pužni trans-
porteri -» © . Kontinuirani trans-

© porteri za komadnu robu ili skladiš-

ne jedinice (sanduci) za rasute te-
rete: kružni transporteri,
transportne trake, valjkasti trans-
porteri - » © - (8).
Dizalice = "podizni transporteri ve-
zani uz tračnice". Najjednostavniji
Presjek uređaj za vertikalni transport. Kolo-
tumik (i na električni pogon) za te-
rete 0,5 - 5,01. Dodatna horizontal-
na pokretljivost pomoću visećih
mački ili vitla.
>»m Zakretne dizalice ® - @
• Tlocrt
Tlocrt omogućuju dizanje tereta s bilo ko-
® Zidna okretna dizalica (ij) Okretna dizalica na stupu jega mjesta na određenoj površini.

m
A

2 0,50 2 0,40
Standardna dizalica s jednim
nosačem
Nosivost 0 , 5 - 6 , 0 1
^ ^ Standardna dizalica s dva nosača
Nosivost 2 - 2 0 1
Staze uz dizalicu i sigurnosni
® Sigurnosni! razmaci za pokretne
dizalice s kabinom za dizaličara

395
 INDUSTRIJSKE
2%;6%; 10%
GRAĐEVINE
H A L E - > QQ

Krov na jednu vodu; stupovi s paraiel. pojasima

Prednosti jednoetažnog objekta:
2%; 6%; 10%_ - mali troškovi izgradnje po m^/m^,
T -jednolično danje svjetlo,
3,3-6m H 10-20m • 1,2-7,2 m j ^ î ï f ï l 27-54
- dopust, veliko podno opterećenje,
Stupovi s paralelnim pojasima - moguće građenje na teškom terenu,
- mala opasnost od nesreća.
T
4,2-7,2 m f "" 36-72m"—- — — Nedostaci:
- veliki gubici topi. (zbog nadsvjetla),
Konični stupovi
- veliki troškovi održavanja,
Modularne riait:
iviuuuiciint! hale ss>glavnim i sekun- Nesimetrični okvirni nosači kao tipi- - - potrebno veliko zemljište.
(T) Tipovi hala s jednim rasponom © darnim stupovima
© zirani element dogradnje za sve ti-
pove hala Drvene konstrukcije najčešće za
20% KAAAA^j/V/V/M lagane građevine, prije svega za
natkrivanje velikih prostora mo-
dernim rešetkastim nosivim su-
stavima sa zglobnim vezama
kojima se štedi građa (prstenasti
moždanici, Bulldog itd.) ili lame-
lirani punostijeni vezači -> (5)
Čelične konstrukcije vrlo
su prikladne za industrijske
građevine jer se dogradnje i ad-
aptacije u čeliku lako izvode. Viši
su troškovi održavanja (prema-
Trozglobni luk zi) nego kod masivnih objekata.
Teniska hala s poligonalnim krovom
Lagani sustavi za gradnju hala;
® H a l e s jednim rasponom; teniske
hale
Hale od lameliranih drvenih nosača
. Nadsvjetlo
© geometrija prostorne rešetke nudi
gornje mogućnosti rješenja
Armiranobetonske konstrukcije:
betoniranje na gradilištu ili
primjena predgotovljenih eleme-
nata. Otpornije su na kemijske
utjecaje nego čelik, pa su prijeko
potrebne za određene industrijs-
üvozgloKñí vežać Konzolna ljuska s nadsvjetlom ke građevine. Mogu biti s nor-
Vertikalno šed ostakljenje (45°; 60°)
malnom (mekom) armaturom za
male raspone (teški profili), a za
veće se raspone većinom
primjenjuje prednapeti beton
(najčešće predgotovljeni eleme-
nti). - > © - © . Dimenzije. Kod
tfózglobni'vézác Sarnoštalna Shedlight - konstrukcija lakih građevina širine polja 5 - 7,5
m, ekonomično uz raspone od 10
© Hale od lameliranih drvenih nosača
s nadsvjetlom u sljemenu
Pond - krov na upetim stupovima (9) Hale s ostakljenjem šed - krova
do 30 m. Ako bi stupovi smetali,
Osvjetljenje. , 5,0 , 20,0 , 5,0
mogući su i odgovarajuće veći
rasponi, do 50 m -> © . U tom
slučaju da bi se uštedjelo na vi-
sini prostorija, postoje podvlake
(rešetkasti ili limeni nosači) u
Poprečni presjek kroz ostakljeni šed - krov Poprečni presjek Hala na 3 stupa području nadsvjetla, šed - pro-
kao rešetkasti nosač preko jednog raspona
zora ili šed - krova -> (9) - © .
30,0-40,0 30,0-60,0
20,0 Po mogućnosti treba izbjegava-
ti zatege a prednost dati okvir-
nim nosačima -> 0 - (§) s
vlačnim vezovima u podu. Pri
odabiru razmaka stupova treba
Uzdužni presjek kroz šed - krov s Uzdužni presjek
voditi računa o razmještaju stro-
poprečnim nosačima u staklenoj Hala s poprečnim svjetlosnim tra-
(ij) Svođeni šed krov jeva odnosno trajektorijama kre-
površini kom, vezač kao gerberov nosač
b tanja i okretanja vozila. Visina
Mjere u mm
b 370 400 440 Mjere u mm hale obično ovisi 0 veličini diza-
400 500¡600[700 Î00
bo 120 150 190 lice. Ovisno o nosivosti, visina je
d 150 150 150 200
dM 200 200 200 300 prostorije 1,6 - 3,4 m iznad go-
d0 600-1800 400 ïsiis: rnjega ruba tračnice. Više hale
500
najčešće ne pružaju prednosti s
600
b 300 400 500 gledišta ventilacije; važnija je
bu 300 300 400
900 1200 300U00 500 500 800
odgovarajuća izmjena zraka
1500 M
-
d
<Xsl 1200 1500 1800 300 « pravilno dimenzioniranim
bo 120 120 120 400 sredstvima provjetravanja, izb-
d 150 150 150 500 « = :
du 120 120 120 600 M.. : 1 = jegavajući propuh (prozori, ot-
Betonski predgotovljeni elementi:
vori za ventilaciju, grijači zraka).
Betonski predgotovljeni elementi: ^gj - podvlake / grede Betonski predgotovljeni elementi:
- vezač: T-profil donji uglovi zaobljeni - Podrožnice
T-profil - stupovi: svi uglovi zaobljeni - Podvlake _L- profil

396
 INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
VIŠEETAŽNI OBJEKTI - > QQ
Prednosti u odnosu na jednoetažnu gradnju:
manja izgrađena površina, kraće komunikacije između odjela zbog
vertikalnih veza, kraći cjevovodi, jeftinije održavanje i grijanje, jed-
nostavnije ventiliranje. Prikladno za pivovare, tvornice papira, skla-
k a z m a k r a d n i h m j e s t a o d prozora.
- n o r m a l n o o s v j e t l j e n j e : 2a; dišta i druge građevine gdje se sirovine jednom transportiraju na go-
- vrlo d o b r o o s v j e t l j e n j e : 1,5a
rnje etaže a odande gravitacijom dospijevaju u niže etaže. Dobro
A
bočno osvjetljenje, osobito je prikladno za optičarsku, precizno-me-
haničarsku i elektroindustriju, industriju prehrambenih i delikatesnih
F
f 27^\
proizvoda, te industriju odjeće.
Podvlake paralelno s vanjskim zi-
dom; nejednolično, slabije osvjet-
ljenje
© Povoljan razmak zgrada za dobro
osvjetljenje
Položaj:
ovisi o urbanističkim i pogonskim uvjetima. Ako su prozori samo s jed-
ne strane, orijentacija treba biti prema sjeveroistoku, a pri uobičaje-
nom rasporedu prozora s obje strane, uzdužna os treba biti u smjeru
istok - zapad, s prozorima na sjever i jug. U tom slučaju ljetno sunce
ne prodire duboko u prostorije i može se lako postaviti zaštita, dok se
zimi prostorije ugodno prosunčaju sve do sjeverne strane -» @ . Na
sjevernoj strani stubišta WC (hladno). U radnoj prostoriji nema sjena
koje bi mogle smetati.
Na slobodnoj južnoj strani mogu se postaviti platneni zastori po cije-
loj dužini, po mogućnosti s motornim pogonom. Najbolje se osvjet-
1,75
6,00 I 3.00 I 6,00 ljenje postiže kod slobodno stojećih visokih građevina na razmaku
jednakom dvostrukoj visini (upadni kut svjetla za prizemlje = 270) -»
Dubina zgrade pri zadanoj visini Prostorni vezači preko jednog ras-
pona, slobodno korištenje prostora
(2); između njih mogu biti jednoetažne građevine s rasvjetom odozgo.
etaže

IJkrućenjel
I I Dimenzije: Prema građevinskim propisima, za industrijske građevine
visina je prostorija = 3,0 m, u podrumu i na tavanu = 2,5 m. Dubina
I z b o g vjetra

J zgrade: ovisi 0 visini prostorija. Dubina prostorija na jednoj strani slo-

] f
J " U
•i
20-22,5 I 15-17,5
Grede s prepustima nude statičke
prednosti; međutim stupovi na-
jčešće smetaju u radnoj površini
Sjever
bodno stojećih industrijskih višekatnica općenito je dvostruko veća od
visine uz prozore bez vidljiva nadvoja -»©(komunikacije u sredini zg-
rade nisu uračunane). Uz visinu prostorije od 3 m to znači 12 m + 1,75
!
i
- 3,00 m za komunikaciju = dubina od 13,75 - 15,00 m -»(3). Ekono-
mična dubina za konstrukciju bez srednjih stupova © . Za prosto-
1
| 1
rije visoke 4 m dubina je zgrade 15 odnosno 17,5 m, najčešće s 1 ili
2 središnja stupa (?).
Uz visinu od 5 m i odgovarajuću dubinu od 20 odnosno 22,5 m eko-
Stup u sredini omogućuje centralni
hodnik, lijevo ili desno od stupa; nomična je konstrukcija s 2 stupa -> © (i kod tih raspona može
veće polje prema sjeveru potkrovlje biti bez ijednog središnjeg stupa), izvedeno kao - » © .

U posebnim slučajevima, ako postoji dvorište itd., može se dubina zg-

rade lako izračunati, uzevši u obzir poželjno osvjetljenje koje je raz-
ličito za pojedine djelatnosti.
Približne vrijednosti za površinu prozora:
pomoćne i skladišne prostorije 10% površine poda,
radionice za grube radove 12% površine poda,
radionice za precizne poslove 20% površine poda.
Kad su dubine prostorije veće, poželjno je difuzno osvjetljenje (zaslo-
ni protiv sunca, žaluzine, stakla koja rasipaju svjetlost itd.). Važan je
smjer raspona podvlaka - > © - © • Razmak između radnog mjesta i
15-17,5
Višeetažna zgrada s kranskom ha- prozora = dvostrukom razmaku između nadvoja i visine stola -» © .
Najdublje prostorije s dva središnja lom koja ujedno služi kao okno za
© stupa kao ukrućenje. Vanjski stupo-
vi pendl
(D transport proizvoda prema smaknu-
to raspoređenim balkonima gornjih
etaža
b ( S i s t e m s k a mjera)

a^d|l00jl20)l40|l60|l80|200j220)240j
2400 Sve dimenzije dovoljne za F 9 0 ]

dR 3 0 0 4 0 0 500 6 0 0 7 0 0
> 4 5 0 ° C 1 9 0 180 170 160 150
b0
T hrrt 3 5 0 - 4 5 0 ° C 2 3 0 2 2 0 2 1 0 2 0 0 190
> 6 0 Pri punoi m o n t a ž i z a F 90-A
d a 1 0 0 Pri punoi m o n t a ž i z a p
90-A
> 5 0 Pri stat. d j e l o t v o r n o m i
sloju lijevanog betona za

TT-profil
® Betonski predgotovljeni elementi,
® L
resa)ek0dv!aka/prečke'prav0kutn: ©
Ležaj podvlake _L profil
Ležaj stropne ploče, TT-profil

stropne ploče

397
 INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
£ 100m Gravitacijsko područje
SANITARNE PROSTORIJE

Za stvaranje dobre radne atmosfere potrebno je sanitarne i društ-

vene prostorije oblikovati tako da su svrhovite i ugodne. To se od-
nosi na zahode, garderobe s. 401, tuševe, kupaonice s kadom
s. 399, prostoriju za medicinsku pomoć, eventualno saunu i me-
dicinske kupke.
Jedinica S 250 muškaraca
WC-uređaj š 160 žena Zahodi: trebaju biti oko 100 m udaljeni od svakog radnog mjesta, a
oko 75 m tamo gdje se radi na traci. Kod većih pogona treba biti više
© Gravitacijsko područje (2) Veze s WC - uređajem malih jedinica, npr. na svakoj etaži uz stubište u području podesta.
Ako ima više od 5 zaposlenika, zahode za muškarce i žene treba
razdvojiti. Tamo gdje je više od 5 zaposlenika toaletne prostorije mo-
raju biti na raspolaganju isključivo pripadnicima pogona. Ako toalet-
na prostorija sadrži samo jedan zahod i ako nema neposrednog pri-
stupa nekoj radnoj ili sanitetskoj prostoriji, garderobi, praonici ili pro-
storiji za odmor, nije potreban pretprostor. Zahodske kabine moraju
se moći zaključati. Ako je prirodna ventilacija, mora za toaletnu pro-
storiju postojati = 1 slobodni presjek otvora za prozračivanje. Ako je
prozor sjedne strane najmanje 1.700 cm2, za toaletnu prostoriju, od-
nosno 1.000 cm 2 za svaki sanitarni uređaj.
Toaletni uređaji za = 250 muškaraca odnosno = 160 žena moraju u
svakoj toaletnoj prostoriji imati u podu odvod sa sifonom, slavinu s
ventilom na ključ i navojem za priključak cijevi, te umivaonik s izlje-
vom. Podovi trebaju biti sigurni pri hodanju, vodonepropusni i jed-
J
( D oWanraSuvanWC" r a S P ° f e d ' 56
® Vrata se otvaraju unutra nostavni za čišćenje. Zidovi perivi do = 2 m visine. Temperatura u
prostoriji = 21°. Ispred toaletnih prostorija treba predvidjeti dobro
ventilirane pretprostore. U pretprostoru za svakih 5 zahoda treba
125 1 190 1 -150 1 155- predvidjeti = 1 umivaonik s uređajem za sušenje ruku. Dovoljna je
1 doza za sapun na 2 umivaonika. Za 2 - 3 umivaonika = 1 zrcalo.
gr: Visina toaletnih prostorija treba biti najmanje 2,20 m, ako nema više
od 4 zahoda.
i D U ;

D Muškarci Žene
\ MI E CD a>
'o. E o o. o
.c m 'c •C
Žlijeb Žlijeb 'c Vi > o f l 'c V) S i ro
•c/> o <v> ET
ro ro
<0 ro
>
c—
• ro ro • ro N O)
Školjh

ro
Žljebc

•go. T3ro roo >

Izljev
,o CD

© kreniSe°tVaraJUVan'ŽlijebZa ^ © Vrata se otvaraju unutra mN

CL o
cn
ĆL
E
13
O.S2 o tn
Q « Do.
j r ro
CD N
"o
<r>
E
3
n
O <n
c «
ro 3
X o
104> 1 1 0,6 1 1 1 104) 1 1 1 1 1

25 2 2 1,2 1 1 1 20 2 1 1 1 1

50 3 3 1,8 1 1 1 35 3 1 1 1 1

75 4 4 2,4 1 1 2 50 4 2 2 1 1

100 5 5 3,0 2 1 2 65 5 2 2 1 1

130 6 6 3,6 2 2 2 80 6 2 2 1 1

160 7 7 4,2 2 2 2 100 7 2 3 1 1

190 8 8 4,8 2 2 3 120 8 3 3 1 1

220 9 9 5,4 3 3 3 140 9 3 4 1 1

2505» 10 10 6,0 3 3 4 1605» 10 3 4 1 1

1)
Moguće povećanje do 1,5 puta
2)
U odijeljenoj prostoriji za sredstva za čišćenje. Ako su muški WC-i prostorno udaljeni
od ženskih, treba i u tim prostorijama predvidjeti izljev.
3)
(7) S pisoarima, vrata prema van (jT) Kao (7) , vrata prema unutra U predprostorima WC-a za poslovne i radne objekte treba prema propisima zakona o
hrani i lijekovima iznad umivaonika predvidjeti i slavine za toplu vodu. 4) Za do 5 zapos-
lenih dovoljan je zajednički WC-uređaj.
5
> WC-objekt ne veći od potrebnog za 250 muškaraca ili 160 žena.

y Veličina WC - uređaja
150-

Jednoredni WC - prostor, pisoari, Dvoredni WC - prostor

® owSlanSPOred W C
" 3
' ^ 56
® Vrata se otvaraju unutra žlijeb za mokrenje

398
 INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
UREĐAJI ZA PRANJE
Uređaji za pranje obuhvaćaju sve naprave i prostorije koje služe održa-
vanju tjelesne čistoće osoblja. To su: naprave za pranje, tuševi i kupa-
onice s kadom.
Uređaje za pranje treba opskrbiti toplom i hladnom ili miješanom vo-
dom.
U svakoj prostoriji treba predvidjeti najmanje jednu slavinu s ventilom
na ključ i navojem za priključak cijevi.
Tijekom uporabe, uređaje treba povremeno dovoljno umjetno ventilirati.
Uređaj za pijenje vode, pokreće se Broj mjesta za pranje ovisi 0 vrsti pogona. Za 100 korisnika u: malopr-
^P) lugom
polugom (ž) Niz za pranje sustav Rotter Ijajućim pogonima treba omogućiti 15 mjesta za pranje, umjereno prlja-
100 m od radnog mjesta
0 137 cm 6 - 8 osoba jućim 20, jako prljajućim 25, u vrućim, vlažnim i prašnim pogonima, po-
gonima koji su izloženi otrovima, mikroorganizmima, neugodnim mirisi-
ma, farmaceutskim i sterilnim pogonima te pogonima za prehrambene
i delikatesne proizvode treba omogućiti 25 mjesta.
Mjesta za pranje ovisno 0 vrsti pogona treba u odgovarajućem omjeru
podijeliti na umivaonike i tuševe.
Prema vrsti pogona treba na prikladnom mjestu u blizini radnog mjesta
predvidjeti uređaje za pijenje vode -» 0 .
Temperatura u prostorijama za pranje i presvlačenje treba biti 20 - 22°C.
Potrošnja vode 50 litara po osobi dnevno.

Potreban broj mjesta za pranje

Fontana za pranje
Vrsta p o g o n a K o r i š t e n j e po o s o b i Broj korisnika po m j e s t u pri u k u p v r e m e n u pranja o d
(3) Uređaj za pranje nogu (4) Ušteda prostora u odnosu prema
nizu za pranje 25% -> (2) — (ri) min 15 min a 2 0 min b
Mala zaprljanost 2 7 10
Umjerena zaprljanost 3 5 6
Jaka zaprljanost 4 4 5

1,50

2,20
1,80 i © A
T —1,10—i * — '
1,10
1

© Kutija za papirnate ručnike, odlag-

anje, dozator sapuna
(7) Svijetla visina prskalice tuša © Potreban prostor za kružne umiva-
onike

45
Đ o|
0
t o l

T fOl oé
70
1
t a O:
0

i-35< 1,00—1 -1,00—1

' — a 1,35—1
(1,10 za dvostruke umivaonike)

(9) Prostor za pranje s umivaonicima (IO) Prostor s kadama za pranje

Prostor za pranje s koritom za
pranje © Prostor za pranje s koritom za
pranje nogu

I Mm
I I
1,05

1,05
T
• M;;;;;

Mm
M
U
1

| FE H « : : :
I— 1,05—I 55»— 1,00—fr 55 h-1.05-
I i- 60-1—1,OO—t— 90
Odvod žlijebom Pojedinačni odvodi

^ ^ Pojedinačni odjeljci za tuširanje s Otvoreni tuševi s mjestima za bri-

Poluotvoreni prostor za tuširanje Kabine s kadama
dijelom za presvlačenje sanje

399
 INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
Vrsta prostorije Zdravstveno - tehnička oprema
SANITARNI UREĐAJI

WC prostorije1) 1 izljev
Žene 1 školjka za 3 do 4 žene ili površinu od 50 do 100 m2 Prostorija Vrsta pogona Oprema
1 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili
1 umivaonik na max. 5 školjki Prostorije za Mala zaprljanost 3 umivaonika za po
pranje i 3 školjke 10 do 15
WC-i 1 bide žena
WC prostorije1) 1 izljev Žene1) 1 izljev
Muškarci 1 školjka za 10 do 15 muškaraca ili
površinu od 50 do 150 m2 Umjerena 3 umivaonika za po
1 do 3 pisoara za 10 do 15 muškaraca ili zaprljanost 1 tuš 10 do 15
50 do 150 m2 površine 1 praonik za noge žena
1 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili 3 umivaonika u WC-u
1 umivaonik na max. 5 školjki 1 bide
1 izljev

Uredske prostorije 1 umivaonik za 8 do 10 osoba ili 100 m2 površine ili Prostorije za Mala zaprljanost 3 umivaonika za po
min. za svaku uredsku prostoriju ili 1 umivaonik za pranje i 2 školjke 10 do 15
3 do 7 osoba WC-i 2 pisoara muškaraca
Muškarci1) 1 izljev
Prostorije za čišćenje 1 izljev Umjerena 3 umivaonika za po
zaprljanost 1 tuš 10 do 15
1 praonik za noge muškaraca
Čajne kuhinje 1 uređaj za vrelu vodu2' 2 školjke
1 sudoper s površinom za cijeđenje 2 pisoara
1 izljev
1)
Po WC prostoriji max. 10 školjki
2) Jaka zaprljanost Kao naprijed, ali dodatno
Potrošnja vrele vode 0,75 l/dnevno po osobi. 1 litra vode daje 5 do 6 šalica
1 tuš kada za po 10 -15 osoba
1 kada za po 2 - 3 osobe
(T) Oprema za uredske i upravne zgrade S prljavim ili Kao naprijed, ali dodatno
vrućim podom 1 praonik za noge za po 10 -15 osoba

Žene Zahodske Bidei Umivaonici Izljevi

školjke 1 tuš za dezinf. nogu na svakih 6 - 8 tuševa
1 - 2 ur. za pijenje vode po prostoriji za pranje
8 do 101> 1 1 1 1 Prost, za čišć. 1 izljev
17 do 20 2 1 2 1 Čajne kuhinje2) 1 izljev
25 do 30 3 1 do 2 2 do 3 1 1 uređaj za vrelu vodu
1 dvostruki sudoper s površinom za cijeđenje
35 do 40 4 2 3 1
Radne prost.3) 1 uređaj za pijenje vode za 100 osoba
45 do 50 5 2 4 1
1) po WC-prostoriji max. 10 školjki, u predprostoru za 5 školjki min. 1 umivaonik
2)
Muškarci Pisoari potrošnja vrele vode 0,75 litara na dan po osobi. 1 litra vode daje 5 - 6 šalica
3)
max. udaljenost uređaja za pijenje vode od radnog mjestalOO m.

10 do 131) 1 1 1 1
20 do 25 2 1 do 2 1 1
(Z) Oprema za zanatske pogone
30 do 39 2 do 3 2 do 3 2 1
40 do 49 3 3 3 1
50 do 59 3 do 4 4 3 1
VI
1)
Š °
Pri projektiranju manjih ureda preporučuje se broj umivaonika, školjki i pisoara udvostručiti ><>
/ CU
c
£ to o
¿Nnä
Ris'c s
(5) Broj objekata po osobi •Ä =ra 0.0
o" o •o o
:!£ o 12 VI .—
o
T3 o
ra uí
m Ë" ^cu co D- roN o

Pogoni s normalnim Mala zaprljanost Ured i uprava

uvjetima rada
Industrija odjeće, drva, fine 15 10 (10)
mehanike

Umjerena zaprljanost Gradilišta, strojogradnja 20 10 (10)

Izvanredni uvjeti rada Jaka zaprljanost Ugljenokopi, industrija cementa i

10
vapna, proizvodnja katrana

Čeličane, industrija stakla, pogoni 25 10

s toplinskom obradom

Prašnjavo Drobilane, mlinovi za kamen, 25 10

dijelovi keramičke industrije

Praonice, bojadisaonice 25 7

Vlažno, jaka Rudnici ugljena i željezne rudače,

25 10
zaprljanost pranje ugljena, priprema rudače

Neugodni mirisi Pogoni za preradu životinj. ostataka 25

Opasni uvjeti rada Prerada otrovnih Pogoni za obradu olova, arsena,

materijala, prijenosnika žive i fosfora, pogoni za preradu
infekcija, nositelja sirovina životinjskog podrijetla, npr. 25 12
radioaktivnog zračenja crijeva i kostiju, laboratorij za izotope

^4) Primjeri za vrste pogona i objekata za pranje, tuširanje i kupanje u zanatskim pogonima

400
 INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
Stalci s
kukama -t GARDEROBE, ODLAGANJE ODJEĆE
Garderobe služe za presvlačenje i čuvanje kućne, ulične i radne od-
1,10
jeće osoblja koje radi u pogonu.
® Uređaji za presvlačenje s jednosta-
vnim stalcima s kukama W
„ . .
btalci s
, ,
vješalicama
Prostorije bi se morale nalaziti na prikladnom mjestu između ulaza
u pogon i radnih mjesta i trebale bi biti dostupne na kratkoj udalje-
nosti. Svijetla visina garderobne prostorije = 2,30 m do tlocrtne povr-
šine od 30 m 2 odnosno = 2,50 za površine veće od 30 m 2 . Tlocrtna
površina prostorije za presvlačenje = 6 m 2 . Ako prostorije za pres-
-50-1-50-1 -50- -90- »-50-+-50H t-50 H— 80 - t
Prolaz Prolaz vlačenje nisu potrebne, mora za svakog zaposlenika postojati mje-
Uređaji
u.«udj za p, e s .v, d ^Mj« sb jjednosta-
za presvlačenje ^nuMd- ^ presvlačenje sa stalcima sto za odlaganje odjeće i ormarić koji se zaključava. ®
@ Prostorije za presvlačenje muškaraca i žena moraju biti odvojene i
S
luživa^ije ' Sam°P0S" ^ s
vješalicama, samoposluživanje
zaštićene od propuha i pogleda.
Nizove ormara i stala ka najbolje je postaviti okomito prema zidu s
prozorima. Prozorski para peti trebaju biti po mogućnosti do visine
ormara. Prostorije za pranje i presvlačenje moraju biti neposredno
Ormari za međusobno povezane, ali prostorno odvojene
—
presvlačenje sa •
stolicama na
n
izvlačenje
• L.J Širina komunikacija, DIN 18225:
1,00 1,60 - 1,00
Red Broj osoba Širina ap1)
(gravit. područje) normalno
• 1 do 5 0,875
• 2 do 20 1,00
-90—1 1,00 3 do 100 1,25
(5) Minimalne dimenzije uređaja za presvlačenje 4 do 250 1,75
1
5 do 400 2,25 ) Zidarska mjera

<4.00 -I-75 • — 90 Za otvoreno odlaganje odjeće ne bi trebali biti razmaci između kuka
I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I odnosno vješalica manji od sljedećih:
š 0.03 m2
1
1,00 svaku za uličnu odjeću kuke 20 cm, vješalice 10 cm, za radnu odjeću kuke
kuku 10 cm, vješalice 6 cm. Za vlažnu radnu odjeću kuke 30 cm, vješali-
I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I II I h 1 ce 20 cm 0 - 0.
(6) Garderobe za predaju odjeće, jednostrane, sa stalcima s kukama
Garderobe:
<4.00 1- 75 - — 90
1 ormar za odjeću po radniku
Š0.03 m2 1 dvostruki ormar u prljavim pogonima
tttt H"^" svaku
(odvojeno radna i ulična odjeća) po radniku
60
kuku Potrebna površina 0,50 m 2
- površina za presvlačenje po zaposleniku 0,50-0,60 m 2
m tili. - površina za presvlačenje s ormarom ili
Garderobe za predaju odjeće, dvostrane, sa stalcima s vješalicama (kazališne
garderobe), s posluživanjem umivaonikom po zaposleniku 0,30-0,40 m 2
JO^'7- Ventilacijska
••• j - - ' * cijev

1,70

© Ormari za presvlačenje u obliku tra-

peza, sustav Rotter
Dvostruki niz ventiliranih ormara za
odjeću s klupama za sjedenje
Ormari za odjeću s kosim krovom i
ventilacijskom cijevi
^ ^ Uski garderobni ormar
Ventilacija

1,95

Ventilacija

^ ^ Ormar s pretincima i otvorenom Garderobni ormar s dva dijela širine

U 2) Dvokatni niz ormara Ormar s pretincima
garderobom 20 i 40 cm za uličnu i radnu odjeću

401
 ! Kuće u nizu!
ADAPTACIJE
—>03

Prijašnje industrijsko postrojenje - » © - © , poslije adaptacije pro-

mijenilo je namjenu:
od predionice nastala je vijećnica, od tvornice konca stambeno-poslo-
vna zgrada, a od skladišta vune nastao je hotel.
Prijašnje natkrivene tržnice - * © - © , poslije adaptacije promije-
nile su namjene:
prodavaonice, restorani i 1 pub, a na gornjoj etaži uredi.
Prijašnji silosi - > ( § ) - ©poslije adaptacije:
arhitektonski ured. Trebalo je izbiti zidove i platformama nalik na
mostove povezati silose na različitim razinama.
Prijašnje zgrade vodovoda -> © - © preuređene su u umjetnički
centar, radionice, stanove. Nekadašnja građevina služila je do
1975.g. za vodoopskrbu Rotterdama.

(5) Stan u maloj kućici (3) Vijećnica

rq;
i J - U i J j l L M JTI 11 r -y!

5 i ' r u
; n h l
¡ 0
;
¡1
U •
n £
) 1—1 L_! . 1.1

n H
u. U
rr"ir

— Ht'
P |
—+-f<
•xiHBJM Lr—t ^

Central Market Coventgarden

© London -> ( 5 ) - © © Tlocrt - + ( § ) - © © Pogled -> © Arh.. R. Bofill

; L ü J U . i u y n m
J W L l j A

© Poprečni presjek -» © ® Tlocrt vodovoda Honingerdijk / poslije umjetnički centar

(l) Cjelokupni kompleks nekadašnjih hala tržnice / poslije: trgovine, restorani, uredi (ij) Presjek -» ©

402
 ADAPTACIJE
-»QD
Stambena zgrada u Bostonu, SAD
Prijašnja tvornica glasovira preuređena je u stanove za umjetnike ->•
0 - © . Četverokrilna zgrada zatvara unutrašnje dvorište. Ima mno-
go prozorskih otvora i malu dubinu, što je vrlo prikladno za stanove.
Višenamjenska hala Pavillion Baltard, Nogent-sur-Marne, F.
Prijašnja hala za tržnicu; preuređena je u višenamjensku halu ©
- 0. Hala je predviđena za priredbe s približno 300 posjetitelja. U no-
voj podzemnoj etaži nalazi se parkiralište, funkcionalne i pomoćne
prostorije.
Kulturni centar Ženeva
»ULi0 ®
Prijašnja klaonica preuređena je u kulturni centar - > © - © . Struk-
(T) Tipični tlocrt
tura zgrade koja postoji od 1848.g. adaptirana je u kulturni centar, s
izložbenim dvoranama, kazalištem, dvoranom za glazbene pokuse
1 restoranom.
Stanovi za umjetnike, Nesbeth Housing, New York
Prijašnja tvornica telefona; preuređena je u stanove -» ©
Na postojećoj korisnoj površini od približno 60 000 m 2 moglo se
smjestiti 384 stana, prodavaonica, radionica, izložbenih prostorija,
filmski studio i prostorije za pokuse.
Zbirka umjetnina Schloss Gottdorf, Schleswig
Prijašnja jahaonica preuređena je u muzej - > © - ©
Zgrada je najznačajnija svjetovna građevina u pokrajini. Jahaonica
je pregrađena za zbirku djela suvremene umjetnosti. Odustalo se
od bilo kakve reprezentativnosti.
Prijašnje skladište preuređeno je za škole -> ©
Zgrada je funkcionalno podijeljena po etažama. U 4. i 5. etaži je ško-
Hala tržnice, pogled na unutra-
Ranije: hala tržnice
poslije: višenamjenska hala ® šnjost -> © la za laborante, u 2. i 3. također su škola i susjedstvo, a 1. etaža je
zajednička za laborante i susjedstvo.

(5) Ranije: klaonica, poslije: kulturni centar -> © — © (9) Ranije: dvorana za jahanje; poslije: muzej -» © — ©

© Klaonica, pogled j j a
unurrasnjost -» ( s ) (7) Klaonica, pogled © Poprečni presjeci -» © ® DvoranajBogled na unutrašnjost

yJ A
rjp ¡¿ " ;¿J . ¡Jp . •F¡fi*Tr ]Tir- 3 ¡ f
ü m

=} j y j L t t y
¡ft*- i
t i -
3-

3 Í ? Sí
T í t ; l f i f

t H U 3: p - p - i p . .

H J Y > Y j- J-~ ^
Ü m

(§) Ranije: tvornica telefona; poslije: stanovi Gornja etaža sa stanovima Ranije: skladište; poslije: škola Škola za laborante San Fransisco

403

Površina nastambe po paru.. 0,15-0,20 m2,
Rasni golubi odgovarajuće više
1 par goluba listonoša .. 0,5 m 3 zrač. prost.,
1 par rasnih golubova . 1,0 m 3 zrač. prost.
1 5 - 2 0 pari rasnih golubova u jednom
golubinjaku, 2 0 - 5 0 pari golubova u jed-
nom golubinjaku.
(?) Golubi
Površina za čeprkanje za 5 kokoši = 3 m 2 ,
Površina za čeprkanje za 10 kokoši = 5 m 2 ,
Površina za čeprkanje za 20 kokoši = 10 m 2 .
Prostor za spavanje za 5-6 lakih ili 4-5
teških kokoši = 1m motke za sjedenje
= 10-12 kokoši na 1m2
Kokoš (rasa Orpington)
Ventilacija bez propuha, gnjezda za noše-
nje jaja otkrenuta od prozora. Kapci za
ventiliranje mogu se zaključavati, osun-
čano. Prostor za čeprkanje treba prilagoditi
vanjskoj temperaturi. Prostor za spavanje
mora biti topao, zato ga se često odvaja
zavjesom i izvodi s termoizolacijom.
^ ^ Kokošinjac prema Pesedi -> QQ
HO) Poprečni presjek kokošinjca -> ©
Površina nastambe ( 4 - 5 pataka).. 1 m 2 ,
Visina nastambe 1 , 7 - 2 m.
Maks. broj za nastambu = 1 patak i 20
patki. Pod masivan, siguran od štakora,
suho i prozračno. Ispust do vode, po mo-
gućnosti močvarni teren.
^2) Patke (pekinške)
404
NASTAMBE ZA MALE
ŽIVOTINJE
DRŽANJE IZ HOBIJA
Nastambe za male životinje
zahtijevaju brižljivo projektiranje
i izvedbu ako se želi da uzgoj
životinja bude unosan. Treba ih
Za svaki par golubova 2 gnijezda na podu
golubinjaka ili na posebnim postoljima.
izraditi da budu čiste, zračne,
Prehrana drvenim sandučićem s malim bez propuha, suhe, termoizo-
Na 3-4 m visokim stupovima, koji su do vi- otvorima, posude za piće s isto takvim lirane i otporne na vremenske
sine 1,5-2,0 m obloženi limom zbog zaštite otvorima nepogode. Predvidjeti odvod
od grabežljivaca, ili na istočnoj ili južnoj
strani kuće kao nastamba. osoke. Površina prozora zauzi-
ma najviše 1/10 tlocrtne povr-
^ ^ Golubinjak (3) Gnjezdište prema Fultonu šine nastambe. Preporučuje se
drvena građa s toplinskom izo-
lacijom. Treba predvidjeti pomo-
ćne prostorije za skladištenje i
pripremanje hrane. Oblik nas-
tambe treba prilagoditi položaju
sunca: orijentacija prozora na
jug, yrata prema istoku; gnijezda
za nošenje jaja u najtamnijem
dijelu. Nastambu treba podijeliti
iznad drugog, gornji završetak zakošen.
na područje za čeprkanje sa
U kokošinjcu se gnijezda za nošenje jaja
rade kao klopke, s otklopnim vratima koje ili Veličina gnijezda: 35x35 do 40x40 cm pod- steljom i jamu za izmet, s mot-
labavo vise na kuki -> ® ili se sastoji od ne površine i 35 cm visine. U otvorenom kama za sjedenje iznad nje -»
dva povezana kapka -> (rT) Kada kokoš gnijezdištu 1 gnijezdo za 5 kokoši, sa ® - Ispust je u idealnom
ulazi u gnijezdo diže se kapak i nakon toga kapkom za 3-4 kokoši.
slučaju neograničene veličine.
pada. Gnijezdo na podu i 3-struko jedno
Površina zatravljena sa stablom
© Otvoreno gnijezdo za nošenje jaja u
kokošinjcu
(6) Gnijezdo za nošenje jaja s kapkom zbog sjene -> kompostište i
pješčana kupelj. Broj kokoši
ovisi 0 veličini ispusta i slobo-
dnoj tlocrtnoj površini prazne
nastambe. Ako je ispust neo-
graničen, obično je 5 kokoši na
četvorni metar površine nas-
tambe. Ako je ispust manji od
1 četvorostruke površine nas-
3,75 tambe, mogu se držati dvije
Kokošinjac za 20 kokoši s odvojenom kokoši na četvornom metru
toplinski izoliranom nišom za spavanje, s nastambe. Površine za motke i
kosim limom za izmet i zidnom ventilacijom. Motke za sjedenje ovisno 0 veličini kokoši
jamu za izmet, te posude za
Izlazni otvor 18x20 do 20x30 cm, zaštićen široke 4-7 cm, visoke 5-6 cm, na rasponu
od propuha bočnom daskom,zatvara se 3,5 m, lako se izvlače. Na 1 m motke 5-6 hranu i vodu uključene su u
zasunom. kokoši. Arh.. W. Cords navedene vrijednosti.
(Š) Presjek -> ®
© Tlocrt - ©
Ograda 1.75-2.00m
1 Motka za sjedenje
i jama za izmet
ispod nje
1 Voda 2 Zajednička
2 Odvod zraka gnijezda
3 Dovod zraka 3 Posuda za hranu
4 Zajedničko 4 Pojilica
gnijezdo 5 Kapak za ispust
5 Auto hranilica 6 Pješčana kupka
6 Pojilica (natkriveno)
7 Stelja 7 Kompostište
8 Motke za sjedenje 8 Vrata za odvoz
9 Jara za izmet komposta
10 Podni odvod 9 Vjetrobran
© cijev odvoda 0 15 Nagib š 2%
Vrijedi sve rečeno za patke; za tov se živo-
tinje stavljaju u male, upravo dovoljno Veličina gnijezda 40/40 cm
velike prostorije ili pojedinačne ćelije, U peradarniku gnijezda kao za kokoši. Po
dužine 40 cm, širine 30 cm, s odvodom patki = 1 gnijezdo u nizu -> @ — ©
izmeta i posudom za hranu ispred ćelije.
/7p\ Pregradak za nošenje jaja za
(13) Guske (pomeranske) ^5) Tlocrt peradarnika 4-5 patki
 NASTAMBE; ZA MALE
ŽIVOTINJE
Držanje iz hobija
Nastambe za kuniće -> © - @
često slobodno stoje uz stražnji
zid staje ili stambene zgrade,
Rešetka od letava
Pocinčani lim
koji je zaštićen od vjetra. U staj-
Žljeb skim prolazima do 3 kaveza je-
Površina staje po životinji 0,65 -1,0 m2 , b t h Za male rase 3 reda, za velike rase 2 reda po
svijež zrak, suho, zaštita od grabežljivaca Male rase 80 80 55 visini, u navedenim granicama (duljina neogra- dan iznad drugoga -> ® . Za-
(štakori), staja najčešće drvena, pod s Srednje rase 100 80 65 ničena). Podovi rešetke od letava -> @ s štićeno od štakora i miševa,
odvodnjom Velike rase 120 80 75 odvodom ispod, ev. zajednički odvod mokraće.
© , nagib 5%. Dubina je uvijek jednaka, korisna je lagana lako za čišćenje, s odvodom
podjela.
mokraće -> © . Pri uzgoju ku-
nića za tov -> © - © u zatvore-
^T) Kunić (belgijski orijaš) © Veličina nastambi za kuniće (u cm)
© Nastambe za kuniće jedne iznad
drugih
nim prostorijama, građevni su i
klimatizacijski zahtjevi staje vrlo
visoki. Kunići su na lošu klimu u
staji još osjetljiviji od praščića ili
pilića.
Za uzgoj i tov potrebne su te-
rmoizolirane staje s prisilnom
ventilacijom. Obujam staje treba
biti 4,5 - 5,5 m 3 po zečici,
Ispred nastambe ili između dviju nastambi, uključujući mlade. Temperatura
otvara se na dvije strane -» Prednja strana u staji za uzgoj 10 - 28 °C,
od pocinčane žičane mreže. Nastambe za Sanduk za mlade životinje od drva ili
zečice s tamnom mrežom, s ležajem za zečicu Čitav se kavez sastoji od pocinčane žičane poliuretana (PUR). Pod sanduka min. 70 mm najpovoljnija je 18 °C, a u staji
uzdignutim za 10 cm. rešetke, otvori 25/25 odn. 12/70 mm. ispod razine poda kaveza. za tov poželjno 20 °C.
® Jasle uz nastambu
© Žičani kavez s automatskom
hranilicom © Kavez za uzgoj sa sandukom za
mlade i automatskom hranilicom
Staje za koze treba orijentirati po
mogućnosti prema istoku do ju-
0,85-1,25 ga. Trebaju biti suhe, s dobrom
ventilacijom i osvjetljenjem. Povr-
šina prozora = 1/5-1/20 površine
poda. Tamo gdje je smješten
veliki broj vezanih koza (prepo-
ruča se prolazna staja), širina
mjesta treba biti 75 - 80 cm,
dubina 1,50 - 2,00 m; potrebni
Površina staje po životinji 1,5-2,0 m2
Širina stajališta po životinji 0,75-0,8 m prolazi s prednje i stražnje strane
Dubina stajališta vezane životinje 1,8 m Iznad jasala žičana mreža. Pod od plosnate Jasle i pojilica uobičajenih dimenzija uz
Dubina stajališta slobodne životinje 2,5-2,8 m opeke u nagibu, žljeb za mokraću, površina prolaz za hranu (poprečni prolaz).
stajališta nisu uključeni. Po mo-
Visina staje 1,9-2,2 m prozora 1/10 tlocrta. Prozor iza leđa pri Dnevna potreba po kozi: 1,2 kg sijena; 2,3 kg gućnosti ispust treba biti prema
Temperatura staje 10°-20° uzimanju hrane. sječenih plodina.
jugu na zemljište koje graniči sa
(?) Koze (njemačka sanska koza) © Modema staja za koze s jaslama i
pojilicom između dvije staje.
(9) Jasle i pojilica za staju za koze. stajom.

H Rešetka za samostalno
j" uzimanje hrane Pregradna
rešetka

Stol za Mjesto za
| Mjesto za hranjenje hranu hranjenje

(10) P r o ' a z n a duboka staja sa dvije (li) Prolazna staja sa rešetkastim podom Prolazna staja sa više prostorija s ležajnim nišama uz zid
prostorije

38,75 Ljeto 5 kg trave dnevno i 0,5kg sijena

"TT Prolaz 6 kg crvene djeteline
o
pj Stelja u 1 Zima 1 kg sijena dnevno
OJ udubljenju i voda 2-3 I po životinji dnevno
a M j e s t o za h r a n j e n j e I
n M n n n n i i n i
Potrebno mjesto Prolazna Dužna Staja za vezane životinje
Jasle
za stajanje staja psala
10
o Prolaz za
dopremu hrane Dužina ,
Jasle m2 cm stajališta Širina Dužina
-11 i li u II
Mjesto za hranjenje
11
|
I I u i
| Janje 0,7 20 -

Mlade životinje 1,2 30-40 50 50 40

§ Stelja u
cv" udubljenju
12 k o z a
Koza 1,5 40-50 80 50-70 40
Jarac 2,2- 80 80 60 50
4,0
Prozor 1/15-1/20 površina staje
Visina staje > 2,50m
Pojilica: 1 bazen za trideset životinja; 0,4kg slame/dan,
1,5 dt godišnje/životinji, stajski gnoj 7-15dt/kozi

—3,30—I (14) Držanje koza

(13) Prolazna duboka staja s dvije prostorije

405
 STAJE ZA
SITNU STOKU
j 85-96 — ^

Staje za pojedinačno držanje

ovaca treba orijentirati prema
istoku do zapada, kao i staje za
koze s. 405. Za velika stada
treba osigurati velike slobodno-
stojeće staje u koje se mogu
Zidne jasle sklanjati životinje ovisno o godi-
šnjim dobima (zima, proljeće,
tijekom janjenja, poslije janje-
© Ovca Jasle sa Ijestvama i koritom nja). Treba ih ogradom odijeliti
Hrana, stelja ovisno o starosti i spolu.
I- -I Poprečno gumno
Pod treba biti 50 - 60 cm ispod
razine terena, a prag 20 cm
3 I E
iznad terena.
I
Razlika visine od 60 do 80 cm
t- 1 h — ^
Dvostruke ispunjava se gnojem koji ostaje
jasle
ležati 3 - 4 mjeseca.
Zidne jasle
1 1.25,
1.00 , 1.00 2,50-f-2,50-t- Zbog toga trebaju biti jasle
- 4,00—j-2,00|—4,00—(—
•=1 pomične, okrugle 0 2,20 m ili
Staja sa poprečnim gumnom 15 m duguljaste. Dovoljna je dužina
^ ^ Staja bez provoza hrane
® poprečnog presjeka staje dovoljno
je za četiri grupe majki s janjadima
© Dobar raspored silosa i mjesto za
mješanje hrane u staji za ovce
3,40 m za 25 - 30 ovaca. Raz-
mak između stolova za hranu
Tf ^ i f ^ š Potrebne površine za ležanje, kretanje i hranjenje za ovce
Životinja Površina za kretanje Potrebna širina mjesta za treba biti 2,30 m, od zida 1,80
i ležanje u m*/životinja hranjenje u m2/životinja
4=6 I ^ il
Majke do 70kg 0,85 0,4
m. Vrata prema jugu, podije-
J t Majke preko 70kg 1,0 0,45 ljena na polovici visine.
12
i i £r p izzi Majke s janjadima 1,2 dol ,6 0,6
L6. Janje do 8 tjedana 0,3 do 0,4 0,15
Janjad za tov 0,4 do 0,5 0,2
Jednogodišnja« 0,7 do 0,8 0,3 Ulazna vrata široka su = 2,50 m,
Rasplodni ovan u pojedinačnoj pregradi 3,0 do 4,0 0,5
3.00- 4.00 - Rasplodni ovan u skupnom pregratku 1,5 do 2,0 0,5 visoka = 2,80 m radi otpreme
gnoja. Prema tome, visina staje
© Pregrada za podjelu staje od letava
40/60 mm
Mjere i težine za dvije najvažnije pasmine ovaca
Merino ovca i cmoglava
ovca za meso
Težina Visina
do grebena
Duljina treba biti 3,30 - 3,50 m. Povr-
šina prozora 1/20 -1/25 tlocrtne
Ovan 120 do 130 kg 0,83 m 0,96 m
> K
TT' 20
£
£
C 1 X Ovca majka 70 do 80 kg
65 do 75 kg
0,78 m 0,85 m
površine, postavljena su visoko
s otklopnim krilima.
i.«! » T Potrebna neto površina za ovce pri grupnom držanju na potpuno perforkanom podu
Životinja m2/životinja

Li« ovca majka

majka s janjcima
ovca za tov
0,8
1,2
0,5
Sve elemente građevine i drve-
ne dijelove treba podići na
jednogodišnjak 0,6 podnožja visine 15 - 20 cm iz-
3.00-4,00 • ovan 1,5
nad najviše razine gnoja i za-
Optimalne vrijednosti klime u staji (prema Burgkartu)
Dio staje za Temperatura u °C Relat. vlažnost zraka u %
štititi od soli iz gnoja.
...majke 8 do 10 60 do 75
...janjenje i tov 10 do 14 60 do 75
...uzgoj 14 do 16 60 do 70 Mjesto za miješanje hrane je
Potreban skladišni prostor za ovcu majku (uklj. podmladak) u zimskom razdoblju
1/10-1/15 površine za kretanje.
Skladištem materijal Potreban prostor Za mala stada treba predvidjeti
Sijeno (isključiva prehrana sijenom) 3,3 m3 = 6 m 2 za skladište repe. Spre-
Sijeno (prehrana sijenom i silažom) 1,0 m3
Silaža 1,0 m3 mište za sijeno i slamu 3,00 m 3
Slama (uklj. dodatak od 30% za prazni prostor) 1,5 m3
Koncentrat (uklj. 120% dodatka za prazni prostor) 0,2 m3 po ovci.
-1,50-2.00-
Pregrada od letava koja se izvlači Staje i

50 ovaca u tovu 100 janjadi koji sišu

Sijeno
50 ovaca u tovu 100 janjadi koji sišu
I X

a \ 80 ovaca majki

80 ovaca majki

60 ovaca majki

70 ovaca majki

55 mladih ovaca 30 ovaca majki

6 ovnova
15 mladih ovaca 40 mladih ovaca 30 ovaca majki

P R I -
- j — 5,00 —J— 5,00 - b
Hala za ovca, za 350 ovaca majki, 110 mladih ovaca, 200 janjadi koji sišu i 100 ovaca u tovu. (•08'2-j—0Z>

406
 Odvod zraka DRŽANJE PERADI
->i

Pojedinačna nastamba postala je standardnim oblikom za sve načine

uzgoja peradi. Kad je riječ o novogradnji, najmanja jedinica za
Dovod intenzivni uzgoj na podu široka je 7 m. Drži li se perad u baterijama
zraka
krletki, ta je širina 6 - 1 5 m. Zgradu treba izvesti kao toplu nastambu.
Optimalna je temperatura, ovisno 0 namjeni, +15 i + 22°C.
U fazi pretprojekta treba odlučiti 0 kasnijem sustavu uklanjanja
izmeta, jer 0 tome ovisi veličina mogućeg podruma ili jame za izmet.
Treba pažljivo projektirati ventilaciju. Kokošinjce treba u načelu izvesti
s ventilatorima za prisilno ventiliranje Q - (4). Jame za izmet ispod
baterija. Uzdužna ventilacija treba biti ispod prolaza za opsluživanje.
Ulazna brzina zraka 0,30 m/s, ljeti najviše 0,50 m/s. Izmjena zraka
gdje su nesilice treba biti najviše 10 m3/sat/kg životinje, u nastambi
s krletkama u etažama 60-struka količina zraka, a gdje su mlade
kokoši ili pijetlići, 4,0 m3/sat/kg životinje.
Mogućnost regulacije: zimi treba biti dvostruka izmjena zraka. Kvar
na ventilacijskom uređaju može imati kobne posljedice u najkraćem
roku. Ventilacijska postrojenja treba opremiti signalnim uređajima i
predvidjeti rezervnu ventilaciju u nuždi.
Držanje nesilica, na podu: gustoća 5 - 7 kokoši/m2 površine nas-
tambe, a ako postoji roštilj od letava, 8 - 1 0 kokoši/m2; kod nastambi
s kosim podom 16 kokoši/m2.
Okrugle pojilice: 75-100 kokoši na jedan automat za napajanje, pojilice
sa žlijebom: 1,00 m za 80 -100 kokoši. Pojilice s pipcima: 2 - 3 koko-
ši/pojilica. Žlijeb za hranu: 25 kokoši po kružnom žlijebu (promjer 30 cm).
(S) Staja za nesilice s baterijama za suhi izmet i jamama za izmet Gnijezda za nošenje jaja: 1 gnijezdo s kosim podom za 3 - 4 kokoši
(samo uzgoj za rasplod). Otvoreno pojedinačno gnijezdo za 4 - 5
gT - Odvod zraka kokoši. Obiteljsko gnijezdo 1 m 2 za 50 kokoši.

OO

1. Baterija, 2. Spremnik za vodu

3. Kolica za hranu, 4. Dovod i odvod zraka

© Uzgoj u baterijama s tri etaže za

oko 4800 životinja

Dovod vode Pojilo

Traka za
transport jaja

Površina krletke: 430-450 cm2/kokoš

Gustoća: 3 etaže 20-23 kokoši/m2, 4 etaže 2
dubina krletke: 40-50 cm, djelomično više
27-30 kokoši/m2 Min. veličina 3000 životinja Gustoća: 13-14 kokoši/m , lako za mehanizi- visina krletke sprijeda 50, straga 40 cm.
po staji. ranje. Mala gustoća. Dužina korita 10-12 cm/kokoš.

^ o ć a : 8-13 kokoši/m2 površine

© @ Etažne krletke
® Flat-Deck krletke uO) Pojedinačne krletke

407
 STAJE ZA TOV SVINJA
DIN 18910 —> DP
3,50 Informacije: Kuratorium fur
u s a n íl "M
Technik u. Bauwesen in der
BiiiiiiiiiiimiiC Landwirtschaft e.V., Darmstadt
40
Podovi od platica s rešetkama 1,0-t—1-1,0-»-1,2-)

' 14,00 1 80 MGT -6,20- -6,2- Od životinjske proizvodnje po-

-21,00- tječe 78% cjelokupnog poljopri-
•28,00- \ / T
1,00 vrednog prometa, a 52% od
I muzara i tovnih svinja.
87
1
Dobro ili loše planiranje odlu-
Staja za tov svinja, dvoredna, kratki boksovi, uzdužna korita, 80-160 mjesta za glavni tov Presjek
čuje o egzistenciji vlasnika po-
gona. To posebno vrijedi za pro-
1l izvodnju svinja. Specijalizacija i
U
mehaniziranje tijeka proizvod-
— V \ I nje uvjetuju projektiranje. Pri
3,50
ill ill projektiranju svinjskih staja
A /\
odlučujuća je razlika između
-12,57s-
BII[iiiiiiiiiii¡(. . Y J _ _ _ _ j j _ _ _ _ j ¡ "2,6 H .0H—1-1.0-4- 1.2—4 pogona za tov i za uzgoj.
Podovi od platica s rešetkama 6,2 1 Oblici držanja:
' 14,00 1160 MGT
određeni brojem obora tijekom
- 28,00 - \ / T
1,00 jednog razdoblja tovljenja (oko
I
Hl 87 150- 160 dana).
1
(2) Staja za tov svinja, četveroredna, sa središnjim zidom, 160-320 mjesta za glavni tov
Presjek Tehnika hranjenja:
ručno ili mehanički iz valova,
hranjenje na podu.
Uklanjanje izmeta:
suhi izmet - tekući izmet.
TO
Intenzivno tovljenje načelno se

-9,40 (80 MGT

8,20-
11 dijeli na dva razdoblja (predtov i
glavni tov), u oba slučaja bez
18,80 - 3,60 (1,0^-4-1,60 -t-1,60-
promjene obora tijekom razdo-
-28,20- 8,20
blja tovljenja, također i držanje u
staji bez slame u oborima s po-
dom izrađenim u cijelosti ili dje-
(3) Staja za tov svinja, dvoredna, dugi boksovi, automatske hranilice
lomično od platica s rasporima.
Za razgraničenje tovnih razdo-
blja vrijedi:

B i vrijeme predtova: oko 50 dana,

prirast težine životinja: 20 - 40 kg
veličina skupine: 20 životinja/obor,
širina mjesta za uzimanje hrane:
-14,87'-
Dio za jelo/ležanje, puno: 16,5 cm/životinja.
0,37 m2/životinja
Dio za izbacivanje izmeta, perforirano: -3,30 ^5->-1,70-+-1,60-! Razdoblje glavnog tova: oko 100
0,34 m2/životinja
Površina boksa, bez korita: 7,35 1 dana, prirast težine: 4 0 - 1 0 0 kg,
0,71m2/životinja
Površina boksa za 10 životinja: veličina skupine: 10 životinja/obor,
r 7,10 m2
Širina mjesta za hranjenje: širina hranilišta: 33 cm/životinja.
1400
-24.50- 0,33m2/životinja Kratki obori 0.
MGT Odnos površina za hranjenje/ležanje:
1:1 Područje za ležanje i hranjenje,
^ ^ Staja za tov svinja, četveroredna, sa središnjim zidom, dugi boksovi, poprečna korita učvršćeno 0,34 m2/životinja; dio
za uklanjanje izmeta, perforiran
0,42 m2/životinja,
površina obora, bez valova 0,76
m/životinja,
površina obora za 10 HMP
ukupno 7,60 m2/životinja,
-3,30 •75->-1,70-+-1l60—I širina hranilišta 0,32 m2/životinja.
7,35 1
Odnos između mjesta za hra-
njenje i mjesta za životinje treba
-29,92*- biti 1:1.
-37.45-
Intenzivni glavni tov u termoizo-
^ ^ Staja za tov svinja u obliku češlja, sa 120 mjesta za glavni tov po odjelu liranoj masivnoj staji 0 - ©

408
 STAJE ZA TOV SVINJA
->[¡3

Postupak uzgajanja:
Intenzivni glavni tov u termo-
Površina poda: izoliranoj masivnoj staji (2. faza
0,71 m2/životinja
1 . . J
Ukupna površina boksa za 10 MGT:
7,10m2/boks
tova); racionirana suha ili teku-
ća hrana na valovu; podjela hra-
Širina mjesta za hranjenje:
-14,70- 0,33 m/životinja ne djelomično ili potpuno me-
Odnos mjesta za hranjenje/ležanje: 1:1
-19,60- I 320 MGT hanizirana.
1400 MGT Razdoblje glavnog tova: oko 100
Staje za tov svinja uzdužno podijeljeno središnjim zidom, 2x dvoredno
© dugi boksovi, poprečna korita, pod od platica lPresjek I dana prirast težine: 4 0 - 100 kg.
Skupine za tov: 10 životinja/obor.
Punjenje staje postupkom
"unutra - van" ili kontinuirano;
bez promjene obora za vrijeme
glavnog tova.
Pod u oboru djelomično perfo-
¡¡ Presjek riran; nema stelje; postupak te-
| 11,22»-
kućeg izmeta; kanali za prihvat i
Tlocrt
sabirni kanali; skladištenje 4,6 ili
I - 22,40- H 240 MGT
8 mjeseci u nadzemnom ili
- 29,92*- (320 MGT
-37,45-
podzemnom spremniku, ili u
4400 MGT
jami u tlu obloženoj sintetikom.
^ Staje za tov svinja u obliku češlja s 80 mjesta za glavni tov (MGT) po odjelu, dugi Obori prikazane veličine služe u
boksovi, poprečna korita, pod od platica
C
Presjek
j U predtovu za 20 životinja. Mjesta
za predtov najčešće su u
posebnim odjelima staje ili u
raspoloživim starim zgradama.
U predtovu i glavnom tovu mo-
gući su različiti načini uzgoja.
Daljnji prikazi i podaci odnose
Presjek se stoga samo na fazu glavnog
-16.12®-
tova.
-475+-
Površina pada od platica s
Tlocrt -7,35-
razmacima: 0,72 m2/životinja.
I -22,40- H 360 MGT
Površina obora za 10 životinja u
• 29,92*- -I 480 MGT
glavnom tovu ukupno 7,10
-37,45- 1600 MGT
r m2/obor. širina hranilišta: 0,33
Staje za tov svinja u obliku češlja sa 120 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprečna
Presjek m/životinja. Odnos mjesta za
korita, pod od platica hranjenje i mjesta za životinju
treba biti 1:1.
Upute za zaštitu svinja prepo-
•i
ručuju da područje za ležanje
l - Poprečna korita -
'Mjesto za hranjenje
ne bi smjelo biti u potpunosti
i ležanje perforirano.
Iperforiranipod'
Pregrade obora: horizontalne
pocinčane željezne cijevi; drve-
Dio za ležanja/hranjenje: 0,33 rrr/živ. -475+
ne platice 2 komada iznad
|l Dio za izbacivanje izmeta: 0,40 m2/živ.
|] -7,35-
' Površina boksa: 0,73 m2/živ. valova, inače 3 komada jedne
Tlocrt Površina boksa za 10 MGT: 7,40 rr^/boks
I -15,00 -| 240 MGT Širina mjesta za hranjenje: 0,33 m/živ. iznad druge na razmacima od
Odnos mjesta za hranjenje/ležanje: 1:1 20 cm. Zaokretne pregrade od-
20,00- 1320 MGT
-25,00- •|400 MGT nosno vrata.
Presjek
Staje za tov svinja uzdužno podjeljeno središnjim zidom, 2x dvoredno, dugi Hranilište: dvostruki valovi, U-
® boksovi, poprečna korita, perforirani pod od platioa; kompaktne površine paralelno
s koritom
1
žljebovi; pojilice s prskalicama.
Površina poda u prolazima: 2,5
Cs\J
UM
cm cementne glazure, 10 cm
I& i! °
o betona, 25 cm podloga od
- poprečna korita o i Tí
¡Mjesto za hranjenje N
šljunka ili pijeska.
i ležanje a ! "T
1 n Perforirani pod: predgotovljene
^Perforirani pod a. i W
Presjek od platica armiranobetonske platice.
I 1
=_-.==. J 1
16,43 ~ Vanjski zidovi: 24 cm zid od blo-
Tlocrt -475+- -3,30-
-7,35-
kova pijeska s vapnom, glatko
-22,40- H 240 MGT
fugiran, 6 cm izolacijski sloj, 4 cm
- 29.92* - -1320 MGT
zračni prostor, 11,5 cm zid od
-37,45- H 400/600 MGT
opeke (dvoslojno ziđe). Prozori:
okvir od sintetičnog materijala,
Staje za tov svinja u obliku češlja s 80 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprečna
korita, kompaktne površine paralelno s koritom 75x100 cm, izolacijsko staklo.

409
 Pokrivena staja Staja za čekanje STAJE ZA
i RASPLODNE SVINJE
1,501
-»CD
0
9 Presjek
Informacije: Kuratorium fur Te-
M,01+1,00+80-i^+1,00-i chnik u. Bauwesen in der Land-
S. £ wirtschaft e.V., Darmstadt
i
Staja za 64 rasplodne krmače
2,76 (analogno i za 96 ili 128 kr-
mača). Postupak "unutra - van":
Staja za uzgoj Hrana Staja za odbijene praščiće dvofazni uzgoj praščića, odva-
27,01 janje nakon 4 - 6 tjedana, težina
pri prodaji oko 20 kg.
© St^'e za rasplodne krmače, bez prolaza za hranjenje, jednofazni uzgoj praščića, tekući izmet (5) Smještaj u pokrivenoj staji -> ( 3 )
Mjesta za mlade krmače odgo-
Pokrivena staja Hrana staja za čekanje
varaju oko 5% broja krmača u
rasplodu. 1 obor nerasta na 25
m l|''i t r P o d"o vTi odt platica
nri e s Presjek !l-_ krmača; razdvojeni odjeljci u
staji (natkrivena staja, staja za
•1.01«—1,60—'65-^75-*
čekanje, staja za prasenje, staja
za uzgoj praščića), s prolazima
za kretanje i hranjenje ® -
© . Smještaj u staju bez stelje,
s djelomično ili potpuno perfo-
riranim podom. Tekući izmet.
Staja za uzgoj i staja za odbijene praščiće
Minimalne količine zraka u
28,76 m 3 /sat, DIN 18910.
(5) St^'e za rasplodne krmače s prolazima za hranjenje, jednofazni uzgoj praščića, tekući izmet
Tempe- Krmače s Praščići
Pokrivena staja Staja za čekanje raturne praščićima za
zone uzgoj
Računske vrijednosti 16 "C/80% 260 C/60%
Težina životinje (kg) 100 300 10 20
Zimska količina -10"C 10,4 25,1 3,0 3,6
Presjek zraka - 1 6 °C 9,4 22,8 2,8 3,4
Ljetna kol. zraka
40 40 ti-ta = 1,5 K 2 26 °C 146 361 34 50
M,25-t-+1.03-t-t-1,25-i
= 2,0 K 2 26 °C 109 271 26 38
i) t i - U = 2,0 K <26 °C 88 216 20 30
= 3,0 K < 26 °C 73 180 17 25
U pojedinim slu iajevima treba se provesti dokaz
i i £ prema lokalnim okolnosti 11a.
Tempera- Kimate, supiasne i
Staja za uzgoj Hrana Staja za odbijene praščiće turne nespasne, mlade
zone krmače i nerasti
25,76 -7,01-
Boksovi za uzgoj praščića, troredni Računske vrijednosti 12 °C/80%
(5) Staje za rasplodne krmače s prolazima za hranjenje - dvofazni uzgojpraščića, tekući izmet
Težina životinje (kg) 100 300
Pokrivena staja Staja za čekanje Zimska količina -10°C 12,3 29,9
zraka -16°C 10,9 26,3

m
cal j¡
Ljetna kol. zraka
ti - ta = 1,5 K 2 26 °C 146 361
= 2,0 K 2 26 °C 109 271

Podovi od platica ti-ta = 2,0 K < 2 6 °C 88 216

= 3,0 K < 2 6 °C 73 180

Okvirni podaci za klimu u staji

Potrebni kapacitet skladišta za zalihu za

28 dana
Produktivne krmače 64 96 128
Staja za uzgoj Hrana Staja za odbijene praščiće
Hrana za krmače 10,2 m 3 15,3 m 3 20,4 m 3
Hrana za prašaće 5,8 m 3 8,7 m 3 11,6 m 3
-25,745-
(l) Staje za rasplodne krmače bez prolaza za hranjenje, dvofazni uzgoj prašci* i, tekući izmet
© Boksovi za krmače sa i bez prolaza
za h r a n j e n j e - > Q + ( 2 ) Hranjenje suhom hranom
Pokrivena staja Staja za čekanje Pokrivena staja Staja za čekanje

IHIflii.
Podcwi od platic; '¡i * 'i
l i i i • 1 1 i'' 11

-441- - M
M
0

m
Staja za uzgoj Staja za odbijene praščiće

(9) Staje za rasplodne krmače s prolazima za hranjenje, dvofazni uzgoj praščića, tekući izmet ^0) Staje za rasplodne krmače bez prolaza za hranjenje za 40,55,64 produktivne krmače

410

Svi podaci se odnose na visinu do
grebena (Wh)
= vrlo veliki konji
= konji prosječne veličine
= poniji
Q Visina do grebena
oko 1/3 x Wh
= vrlo veliki konji
= konji prosječne veličine
= poniji
= mali poniji
(2) Visina do dna jasala (razina hranjenja)
oko 0,80 x Wh
= vrlo veliki konji
= konji prosječne veličine
= poniji
Visina pregradne stijene između
boksova (visina do prsa)
STAJE ZA KONJE I DRŽANJE KONJA
Informacije: Kuratorium far Technik und Bauwesen in der
Landwirtschafte.V., BartningstralJe, Darmstadt
Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V.
Freiherr-von-Langen-StraBe 13, Warendorf Q
Konje treba držati primjereno vrsti da se zadovolje njihove potrebe.
To je preduvjet za zdravlje, radnu sposobnost i dug život, ali i za
poslušnost i psihičku uravnoteženost životinje.
Još i danas, 5000 godina otkako postoje kao domaće životinje,
zahtjevi se konja ne razlikuju bitno od zahtjeva iz vremena njihova
življenja u stepi.
Konji žive u skupinama i za njih su društveni kontakti prijeko
potrebni. Kad su koji u skupini ili pojedinačno, treba uzeti u obzir
njihovu međusobnu snošljivost. Drže li se pojedinačno, treba
osigurati barem minimalni njihov kontakt vidom, sluhom i mirisom.
Ždrebad i mladi konji moraju odrastati u skupinama.
Držanje u skupinama: razlikuje se držanje u staji s jedinstvenim
prostorom koji služi i za kretanje, držanje u skupinama s nepo-
sredno priključenim ispustom.
Pojedinačni smještaj u staji: držanje u boksu nije prihvatljivo kao
oko 1,45 m trajno rješenje. Ispust veličine boksa je bolji nego ništa. Za građenje
oko 1,35 m staja za velike konje vrijede orijentacijski podaci: svijetla visina
oko 1,20 m
najmanje 1,5 x visina do grebena, tj. oko > 2,70 m.
-QQ—I Za ponije uže

oko 1,30 x Wh
= vrlo veliki konji oko 2,35 m
= konji prosječne veličine oko 2,40 m Površina pojedinačnog boksa:
min. • (2 x W h f
= poniji oko 1,95 m
= vito veliki konji ca. 13,0 m2
Visina pregradne stijene između = konji prosječne veličine ca. 11,2 m2
© boksova (gornji dio rešetkast,
= poniji
min. >1,5xWti
ca. 8,5 m2

proziran) » vilo veliki konji ca. 2,70 m2

= konji prosječne veličine ca. 2,50 m2
= poniji ca. 2,20 m2 Duljina uklj. jasle = 1,8 x Wh

min. = 1,45 x Wh J = vrlo veliki konji

= vrlo veliki konji
= konji prosječne veličine
= poniji
Odvojiti pastuhe od kobila, ne držati ih u
susjednim boksovima.
Visina pregrade između boksova
© (neproziran do vrha, primijeniti
samo iznimno)
ca. 2,60 m
ca. 2,40 m
^ ^ Pojedinačno držanje
ca. 2,20 m
LxB » min. 2,5 x W h ' po konju
Primjer
Prosječna visina do grebena
konja koje treba smjestiti = 1,67m
potrebna površina = 2,5 x 1.67 2
po konju = 7,0 m 2 po konju.
U povoljnim okolnostima glede
strukture prostora, konja i
zbrinjavanja moguća j e redukcija
do 20%
Staja za držanje u skupinama s
© odjeljenim mjestima za hranjenjem i
stalnim prilazom ispustu
= konji prosječne veličine
= poniji
3,25 m
3,00 m
2,60 m
© Mjesto za hranjenje
LxB =
Staja sa jedinstvenim prostorom bez
stalnog prilaza ispustu
min. (2 x Wh)2 po konju (kao i kod
pojedinačnih boksova)
Primjer: prosječna visina do grebena
konja koje treba smjestiti: 1,67 m
Potrebna površina = (2x1,67)2 = 11,2 m2
po konju
© LxB =
Staja za držanje u skupinama s
integriranim mjestima za hranjenje i
stalnim prilazom ispusta
Min. 3 x Wh2 po konju (bez mjesta za
hranjenje)
Primjer prosj. visina do grebena konja
koje treba smjestiti: 1,67m
Potrebna površina =(3x1,67^ = 8,4 m2
po konju
_ _
(1a ->(13-04)

© Dimenzije vanjskih vratiju boksova © presjek

Širina prolaza
= veliki konji ca. 1,20 m
= poniji ca. 1,00 m
Širina glavnih stajskih prolaza po mogu-
ćnosti 3m, ali minimum 2x širina prolaza,
jer u protivnom nije moguće okretanje
konja.
= veliki konji ca. 2,40 m
= poniji ca. 2,00 m

^ ^ Širine prolaza u staji 13) Staja s jedinstvenim prostorom -> ® Staja za držanje u skupinama -> @

411
 Karantena i staja za Prostor za gnoj STAJE ZA KONJE I DRŽANJE KONJA
bolesne konje
Informacije: Kuratorium für Technik und Bauwesen in der
Boravak osoblja,
Skladište za hranu i ured,čuvah Landwirtschaft e.V., Bartningstraße, Darmstadt
koncentrat
Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V.
Skladište za Staja Komora za sedla
Freiherr-von-Langen-Straße 13, Warendorf -»CD
voluminoznu hranu
lako konj nije osjetljiv na vjetar, dapače postoji fiziološka potreba za
Skladište za stelju Stajski pribor zrakom koji struji, ipak treba izbjegavati propuh. Da bi se spriječila
pojava propuha, potrebna je umjetna ventilacija s usmjeravanjem

Kola za jahanje
y Mjesto za pranje i
čišćenje

Mjesto za
zraka. Ne treba nastojati stvoriti neku "idealnu" temperaturu u staji.
Uz odgovarajuću pripremu i stručno držanje može svaki konj
Mjesta za jahanje Paddock, ispust, paša
potkivanje
Teren za izjahivanje podnijeti zimske temperature u staji, pa i nekoliko stupnjeva ispod
ništice - » ( § ) .
© Shema veze staje za konje s pomoćnim prostorijama

Priprema i skladištenje, Potreban skladiš i i prostor u m 3

k a * — Prostorna težina (dt/m3) 2 0 - 3 0 % praznog prostora
o C a S 200 dana držanja u staji <> 365 dana držanja u staji 3
i stelje

¡8 n 0 _ f ' Î _
iište

IG Sijeno rastresito (0,75) 17-20 30-36

Sijeno u balama (1,5) 9-11 15-18
Bale sijena složene (1,8) 7- 9 12-14
<D 1|1
U •s T 1) odgovara 1 0 - 1 2 dt 2) odgovara 1 8 - 2 2 dt

1«
Dr za

(§) Potreban prostor za skladištenje sijena pri 5-6 kg po konju dnevno

&
e i su
CL Priprema i skladištenje, Potreban skladišni prostor u m 3
. . S t i l Prostorna težina (dt/m3), za tri mjeseca1)
150 i
TocE pri 2 0 - 3 0 % praznog prostora
ÏSÛJ

©
550 Slama rastresita (0,5) 22
Mala zaštitna koliba Velika zaštitna koliba Slama u balama (0,7) 15

, ?!£_
Ograda sa stupovima ili pod naponom
, 10,0 .
Bale slame složene (1,0)
1) odgovara 9 dt
11

1 (7^ Potreban prostor za skladištenje slame pri 10 kg slame po konju dnevno

eri-. Nadstrešnica
Temperatura zraka Temperatura u staji treba i zimi umjereno
Pojilo slijediti vanjsku temperaturu
Vlažnost zraka 60-80%
ispustsaćvrstim:
pûdûm Brzina strujanja zraka min. 0,1 m/s
:j Prostor za Sijeno
."'Pijesak u prostoru za životinje
l ležanje
i — Sadržaj CO2 u zraku kao indikator <0,10 vol. %
pojave škodljivih plinova
ilMjestoza
::|hranjenje Sadržaj amonijaka u zraku
Koncentrat 1 Sedla 1 < 1 0 ppm
j J pribot
Sumporovodik 0 ppm

(4) Staja za više prostorija za 5 do 6 konja s mjestima za hranjenje ^ ^ Zahtjevi za držanje u staji

3,04 , 3,04 , 3,04 , 3,04

u n u
Komora za sedla

Iznad nje u ^ ^ ^ S i l o s i za
gornjoj etaži _ j koncentrat
ostava f \ \

30

Staja za držanje konja u skupinama Presjek

412

Površina staje: po kravi 5,0-9,0 m 2
Širina stajališta = po biku 1,25 i Širina stajališta: 1,05-1,25 m
1,375 m —. Širina mjesta za teljenje: 1,50 m
Bik
© (2) Krava
I 4,60 1
•-50-I 1—85—1
Kratko stajalište s rešetkom za izmet Boksovi za ležanje za krave
I uklanja izmet. Takvi uređaji od-
h \
4i!l
- 4,60 —t— 4.60 —I- 4.60 —(
Staja s boksovima, troredna, za krave muzare s teladi
-4.60—(- 4.60 -I—4.60-4-4.60 H - 4.60 —(— 4.60 —(
® Staja s boksovima, dvoredna, za krave muzare s teladi
H- 3.45 -I- 3.45 4- 3.45 -I-
Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare s teladi
UZGOJ GOVEDA
Informacije: KTBL. Kuralorium
furTechnik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Bartning-
str. 49, Darmstadt
Razlikuju se staje za prive-
zivanje goveda - kratko stajalište
- i staja s boksovima -» QQ
U prvom je slučaju krava prive-
Površina staje zana na jednom mjestu - tu stoji,
Ispod jedne godine: 3,1 - 3 , 5 m 2
—. 1 - 2 godine: 3,5-4,5 m 2
odmara se, jede, pije, obavlja
(Zj junad u staji bez vezanja nuždu i muze se. Stajalište je
široko 1,10 - 1,20 m, dugačko
1,40 -1,80 m, ovisno o veličini ži-
votinje (pasmina, starost) i ure-
đenju staje © + ® - ® . Staja
s boksovima - > © + © - © .
Kratko stajalište s kanalom za iz-
, 70 1
70 .
-1.0 -1.0 ^ met, dužine 1,65-1,80 m - > ® .
/ 1 kablićza
Najčešće se nasipa stelja. Pri
vodu proizvodnji čvrstog gnoja, trebat
lU
1.2-1.5— će 2 - 4 kg slame za kravu po
l
danu. Kanal za izmet omogućuje
30 5% držanje krave bez stelje, ili s vrlo
/.v.'//?.'///.-. malo stelje (0,5 kg slame/kra-
va/dan).
© Pojedinačna pregrada za telad (do
14 dana odn. 10 tjedana) Za mali broj goveda treba
•— 45 — t . *
nastojati da se mehanizacijom
ređuju dimenzije jarka za izmet
@ . Kratko stajalište s rešet-
kom nad jarkom omogućuje dr-
žanje bez stelje i pripremu teku-
ćeg gnoja. U tom je slučaju
dužina stajališta samo 1,40 -
1,50 m. Jednoredni raspored nije
ekonomičan. Najbolje iskorište-
nje prostora daje dvoredni ras-
pored s dopremom hrane iz-
1
među redova i prolazima za
§
T
uklanjanje izmeta s obje strane,
7 1
ali je površina staje 10 - 15%
veća. Ovisno o tehnici hranjenja,
širine staje su 10 - 1 2 m. Stan-
dardno rješenje je kad se hrana
daje uz pomoć uređaja koji se
kreće središnjim prolazom (ši-
rina = 2,5 m između jasala).
Da bi se staja mogla povećati, tj.
dograditi u uzdužnom smjeru, tre-
ba jedna zabatna strana ostati slo-
bodna, a skladišni prostor, mlje-
karu i pomoćne prostorije smjestiti
Oblici jasala za mliječnu stoku, sa na drugoj zabatnoj strani.
LV privezivanjem i bez privezivanja
H 3.45 4 - 3,45 - t - 3.45 •+- 3,45 -4- 3.45 -4- 3.45
Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare bez teladi
413
 Oblici stajskog uzgoja bikova za tov UZGOJ GOVEDA - TOV BIKOVA
Informacije: KTBL. Kuratorium für Technik und Bauwesen in der
Držanje pojedinačnih životinja Držanje u skupinama Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt - » DP

Bikovi se mogu uzgajati i toviti pojedinačno ili u skupinama - > © .

Vezanje uz kratko stajalište bez
Staja sa podom od platica
stelje s rešetkom za mokraću nevezana grla Pojedinačni uzgoj zahtijeva stalno prilagođavanje stajališta jakom
tjelesnom rastu bikova. Zbog toga su za različite dobne skupine
potrebna različita stajališta i vezovi. Treba paziti na dobro
<0
<0 1
¥
B
otjecanje osoke s površine za ležanje. Prednost pojedinačnog
I J I" § 11"
a uzgoja je u tome što je isključeno ponašanje kakvo vlada u stadu.
<0 -1 s i 1 a ! "
O
3
O ČL ^a S1. - 1
5 r.
S i i « Uzgoj u skupinama (najčešće 6 - 1 5 životinja iste starosti i težine)
u) s 0
moguće je samo ako su se životinje privikle jedna na drugu još kao
^ ^ Oblici stajskog uzgoja bikova za tov telad.
Ovisno o količini stelje i sustavu uklanjanja izmeta razlikuju se
duboke i plitke staje za životinje koje nisu vezane. U dubokim
stajama cijela površina boksa služi za kretanje i ležanje. Ona je
pokrivena steljom. U plitkoj staji odvojena je površina za ležanje od
površine za hranjenje. Staje u kojima se životinje vežu pogodne su
samo za pojedinačni uzgoj. Preporučuju se kratka stajališta - > (§).
Pri projektiranju staje za tov bikova treba stvoriti mogućnosti da se
pojedinačne životinje ili cijele skupine bezopasno i jednostavno
izvode i uvode u boksove. Ventilacijsko postrojenje preporučuje se
kao gravitacijsko ili s podtlakom. Ono sigurno funkcionira pri nagibu
prema težini životinja
2,70-3.30 krova oko 20°. Standardno rješenje za poseban tov bikova je
120 cm 70- 80 cm
140 cm 80-100 cm hranjenje silažom od kukuruza. - > Qp

© Kratko stajalište bez stelje za bikove

za tov © Boks s podom od platica za bikove
u tovu s prolazom za vođenje

Silaža od kukuiuza dt godišnje Sijeno

kg/dan Potrebni steSärf kg/dan dt/god. PotretrisMa&ni
prostorAjodna prostor/gođna
(m3) (m3)

1. faza tova 12 43,8 6,15 0,5 1,8 1,2

125-350 kg (sijeno u balama)

Završna faza tova

350-550 kg 22 80,3 11,15

Potrebna količina hrane po mjestu za životinju u staji za 100 bikova

Intervali težine Potrebna površina Potrebna širina Dimenzije poda od platica

po životinji mjesta za hranjenje Prep, äma pisto Prep, ärina meóurazmaka
kg m2 po životinji cm mm mm
(4) Staja s podom od platica za 96 bikova za tov s boksovima, vanjski prolaz za vođenje
125-150 1,20 40
150-220 1,40 45
y 220-300 1,50 50 1,20
300-400 1,80 57 do 35
1 za hranu
[Prostorija

Početni 1 .. . / 'Završni . 400-500 2,00 63 1,60

1 tw 8 životinja /
2,20 70
f >500
1 -V t-

(B) Potrebna površina i dimenzije poda od platica za staje za tov bikova

vwm

80
4,00—»-4,00—»-4,00—'—/ ¡-5,60——5,60

-30,40

^ ^ ja s podom od platica za 96 bikova za tov s boksovima, vanjski prolaz za vođenje

-14,00-15,00-
-11,00-12.00- 11,00-12,00 — Plitka staja, pretežno priprema za adaptaciju
Staja s podom od platica Staja za privezivanje

-18,00- 20,00- 22.00

Duboka staja s više prostorija, pretežno priprema za adaptaciju Staja s podom od platica Duboka staja s jedinstvenim prostorom, pogodna samo kao priprema za adaptaciju

^Š) Poprečni presjeci za razne oblike stajskog uzgoja

414
 UREĐENJE GOSPODARSTVA

Informacije: Kuratorium für Technik u. Bauwesen in der

Landwirtschaft e.V., Darmstadt - » 03

Objekti i tipovi pogona Dimenzije Veličina pogona

10 ha 15 ha 20 ha 30 ha
Garaža za traktore Tlocrtna površina 26 m 2 43 m 2 44 m 2 62 m 2
i motorne kosilice Dubina prostorije 5,0 m 5,2 m 5,2 m 5,4 m
Visina prostorije 2,7 m 2,8 m 2,8 m 2,9 m
Garaža za brdski Tlocrtna površina 46 m 2
pogon 20 GVE Dubina prostorije 7,3 m
Transporter s utovamim Visina prostorije
uređajem, mot kosilicom Transporter 2,9 m
^T^ Traktor s tovarnom prikolicom ^ ^ Frontalni utovarivač i samohod. grabilicom Mot. kosilica 2,2 m
Radionica Tlocrtna površina 12 m 2 12 m 2 14 m 2 16 m 2
Remiza za Tlocrtna povtšina 160 m 2 230 m 2 260 m 2 350 m 2
Pogon pripreme hraTe bez Dubina prostorije 7,6 m 8,7 m 8,7 m 9,5 m
vlastite proizvodnje Visina prostorije 3,3 m 3,4 m 3,4 m 3,5 m
Remize za mješovite Tlocrtna površina 180 m2 310 m 2 370 m 2 520 m2
pogone pripreme i Dubina prostorije 7,6 m 8,7 m 8,7 m 9,5 m
proizvodnje hrane Visina prostorije 3,3 m 3,5 m 3,5 m 3,6 m
Remize za poljoprivredne Tlocrtna površina 240 m 2 340 m 2 450 m 2
pogone bez Dubina prostorije 8,0 m 8,0 m 9,7 m
stoke Visina prostorije 3,5 m 3,5 m 5,8 m
Remize za Tlocrtna površina 120 m 2
brdske pogone Dubina prostorija 8,3 m
Visina prostorije 3,2 m
20 GVE (tež.tmsra ocijenjene)

^ ^ Potrebna količina za garaže i remize

Stroj Karakteristike d(m) š(m) v(m)

( D Smom%riko.Snm0m k
°S,"C°m ' © Potrebna površina za promet vozila
Vučni strojevi (sa sig. stremenom)
Standardni tegljač do 60 KS 3,30-3,70 1,50-2,00 2,00-2,60
Tegljač s univ. pogonom 6 0 - 1 2 0 KS 4,00-5,00 1,80-1,40 2,50-2,80
(uključujući noseći tegljač) 1 2 0 - 2 0 0 KS 5,50-6,00 2,40-2,50 2,50-2,90
2.80 Nosač sprava s
tovarnom platformom do 45 4,50 1,70 2,50
Transportni uređaji (s vučnim mehanizmom) dvoos. prikolica
Plato kola do 3 t ca. 6,00 1,80-1,90 ca. 1,50
Plato kola 3—5t ca. 6,50 1,90-2,10 ca. 1,60
5,20 s samoistovarom 5-8t ca. 7,00 2,10-2,20 ca. 1,80
Tovama prikolica m 3 Duljina Širina Visina
jednoos. prikoiica do 3t ca. 5,00 1) 1,90-2,10 ca. 1,60
zelena hrana 12 6,95 2,35 2,26
(s transp. podom) 3-5t 5,00-5,50 1 > 2,10 ca. 1,60
sušena hrana 19 2,94 ili kiper 5-8t 5,50-6,00 2,20-2,25 ca. 2 00
zelena hrana 11 7,80 2,46 2,45 Cisierra za gncjnicu trans. 3 - 6 m 5,50-6,50 1,80-2,00 1,80-2,20
sušena hrana 17 3,10 Sprave za obradu tla (u podnom stanju)
zelena hrana 12 7,25 2,25 2,30
Plug za gredice (priklj. stroj) 2brazdni ca. 2,00 ca. 1,20 ca. 1,20
sušena hrana 18 3,25
3brazdni 2,70-3,30 1,30-1,50 ca. 1,20
zelena hrana 14 8,00 2,35 2,25
sušena hrana 20 2,90
5brazdni 4,50-5,50 2,00-2,50 ca. 1,20
Orijentaajsks mjare 1 3 ^ 7 , 7 0 2,40 3,10
Okretni plug 2brazdni ca. 2,30 ca. 1,10 1,30-1,70
za tovama p/ikoSoe 20 (priključni stroj) 3brazdni 2,90-3,30 1,40-1,60 1,30-1,70
Oryentaćg£fce 8,70 l3~40 3,40 5brazdni 4,50-5,50 2,00-2,50 1,30-1,70
mjere za remize Rovokopač 1,50-3,00 2,30-3,00 0,60-1,10
Potrebni prostor za pojedinačni stroj (traktor) Pločasta drljača 3,20-3,50 1,70-3,50 0,70-1,10
(dimenzije za garažu) Kombinacija sprava 2,70-3,00 1,10-1,30
Tanjurača 1,10-1,40 2,00-3,00 1,10-1,20
Vibraciona drljača 0,80 do 3 m 1,00
Potezna drljača 2,00-3,00 do 3 m 1,00
Valjci 3-djelni 2,50 do 3 m 0,80
Rasipač miner, gnojiva
Sandučasti rasipač 0,70-1,20 2,70-3,00 0,70-1,20
Centrifugalni rasipač ugrađen 1,00-1,50 1,40-1,50 0,90-1,40
Rasipač za veliki prostor priključen 4,30-5,50 1,80-2,80 1,70-2,00

(9) Dimenzije poljoprivrednih sprava i strojeva

Mala kola za strojeve s bočnim prolazom

sr
-ft-t

pm i 1
o

t
o
0

1
i ^ j Ti
1 7 T — ^
; ; ! L.

f - 6,0 ---6,0-1-6,0-+-
f - 6,0-H 6,0 -+- 6,0 -+- 6,0 -+- 6,0 - 6,0-1
12,0 S
•12,0 ^ 6,0 4 I- 8,0 h 9.0 I i
= 30,0- 1 _3.00j

(?) Velika kola za strojeve sa centralnim prolazom. Konstrukcija sa stupovima ^(5) Velika kola za strojeve i sprave s poprečnim prolazom

415

Jedinstvenom orijentacijom sljemena prema padini priljubljeno uz teren
Glavni smjer vjetra / } >¿3 ^
Shematski prikaz rasporeda elemenata gospodarstva
(zgrade, gospodarske površine, prometne površine)
Sustav projektiranja fleksibilnog područja štaglja
416
UREĐENJE GOSPODARSTVA
Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt
Pri odabiru lokacije treba odvagnuti topografske i klimatske
okolnosti u odnosu prema pogonsko - gospodarskim zahtjevima.
One bi trebale biti u prednosti pred okolnostima koje proizlaze iz
vlasničkih odnosa. Za staje vrijede približno isti klimatski zahtjevi
kao za stambene zgrade. Treba izbjegavati predjele koji su
ekstremno izloženi mrazu, magli ili jakom vjetru. Treba voditi računa
o međusobnom odnosu objekata, rasporedu pogona u odnosu pre-
ma obližnjim naseljenim područjima i prevladavajućim smjerovima
vjetra.
Ljetni glavni smjer vjetra važniji je od zimskoga. Pri odabiru lokacije
razlikuje se "vanjski" i "unutrašnji" položaj pogona prema prometu.
Vanjski položaj određen je vezom lokacije s javnim prometnicama
koje vode do objekata za nabavu i prodaju (trgovina poljo-
privrednim proizvodima, mljekare itd.). Za kvalitetu unutarnjeg
prometnog položaja povezanost je s mrežom gospodarskih
prometnica važnija od neposredne blizine gospodarskog dvorišta i
poljoprivrednih površina. Pri raspoređivanju zgrada važno je uzeti
u obzir sljedeće razmake: najmanje 10 m između zgrada; od
stambene zgrade do staje najmanje 15 m; od stambene zgrade do
južne granice zemljišta najmanje 10 m; do istočne ili zapadne
najmanje 6 m . - > ©
Kad je riječ o pogonima za uzgoj životinja s mehaniziranim
jedinicama, obično je potrebna površina od 4000 do 5000 m 2 , uz
širinu zemljišta 35 - 45 m. Dio za stanovanje, uključujući vrt, treba
imati oko 1000 m 2 . Radni i prijevozni putovi izvan zgrada ne bi smjeli
imati uzdužne nagibe veće od: za ručna kolica 5%, za motorna
vozila 10%, kratki odsječci najviše 20%. Vrt služi kao proširenje
stambene površine, s položajem po mogućnosti južno ili zapadno
uz zgradu. Treba osigurati najmanje 100 m 2 travnjaka, pričvršćenu
zaštićenu površinu za sjedenje, površinu za cvijeće i grmlje, dječje
igralište i površinu za sušenje rublja - ukupno oko 400 - 500 m 2 . Za
vlastite potrebe trebalo bi osigurati 50 - 60 m 2 povrtnjaka. Voćnjak
oko 100 m 2 po osobi.
70-80° Brašno i fini prah
fino mlivo Prešana slama
60-65° Posije od raži Okrugla bala
i pšenice
55-60° otpaci lana
50-55° Fina krupica
45 -50° Gruba krupica
40-45° Zob, ječam
37° Raž i ®
35° Kukuruz, pšenica
grašak
23° Proso
nm
22° Slad
( D Slama
10,0
S 15.0
^¿.Srednje
^ Polje
5,0 S 7,5
J. / Krajnje
polje
Štagalj s poprečnim gumnima Poljski štagalj
 Potrebna Staja s boksovrria za hrarijerie St^a s boksovrna za hraTjenje
UREĐENJE GOSPODARSTVA
površina i ležanje, stoka vezana bez vezanja
Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der
u m2 za... krava za... krava
60 50 80 120 200
Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt
40 80

Staja 250 380 500 400 640 960 1600

Područje mlijeka 10 20 30 50 80 120 200 Sljedeće tablice o potrebnoj veličini zemljišta za različite vrste i
Mobilni silos 200 300 400 250 400 600 1000 veličine pogona temelje se na istraživanjima Hermsa i Hillendahla.
Rastresita hrana 80 120 160 100 160 240 400
Skladište gnojnice 160 240 320 200 320 480 800 Razlike u podacima o veličini površina potječu od razlika u
Prometne površine 400 600 720 500 720 960 1400 tehnologiji. Tako se potrebne površine zemljišta mogu smanjiti ako
Površina dvorišta 800 1050 1200 1250 1760 2400 3000
se, na primjer, umjesto pokretnog silosa predvidi visoki silos,
Potrebna ukupna višeetažna skladišta umjesto jednoetažnih, skladištenje osoke
površina u m2 1900 2710 3330 2750 4080 5760 8400
ispod poda staje umjesto u vanjskim spremnicima itd.
Potrebna širina U tablicama © - © nisu u potrebnu veličinu zemljišta uključene
zemljišta
um 33 33 33 45 45 45 45 površine za spremište strojeva, radionice i stambene zgrade, jer ne
moraju biti locirane neposredno uz proizvodne zgrade.

0 Mliječne krave bez podmlatka

Potrebna Staja s boksovima za lua^erje Staja s boksovina za hranjenje

površina i ležanje, stoka vezana bez vezanja
2
um za... krava za... krava
Potrebna Staja sa. . mjesta za tov
40 60 80 50 80 120 200
površina u m2 500 1000 1500 2000
Staja 320 470 630 440 700 1050 1750
Područje mlijeka 20 20 30 60 80 80 80 Staja 850 1700 2500 3400
Mobilni silos 250 380 500 310 500 750 1250 Skladište gnojnice 250 400 600 800
Rastresita hrana 100 150 200 130 200 300 500 Prometne površine 240 400 440 400
Skladište gnojnice 200 300 400 260 400 600 1000 Površina dvorišta 1300 2300 2700 3000
Prometne površine 500 750 900 620 900 1200 1750
Površina dvorišta 1000 1270 1500 1560 2200 3000 3750 Potrebna ukupna
površina u m 2 2640 4800 6290 7600
Potrebna ukupna Potrebna širina
površina u m 2 2390 3340 4160 3380 4980 6980 10080 zemljišta u m 35 35 55 55

Potrebna širina
zemljišta
33 33 43 45 45 45 45 (5) Tov svinja
um

Mliječne krave s podmlatkom

Potrebna Tov teladi u pojedinačnim Staja za tov bikova Nesilice Tov

površina boksovima s podom od platica Potrebna 3 reda krletki pilića
2
um za... teladi za... životinja površina u m 2 za... životinja za... životinja
100 200 300 400 100 200 300 400 10000 50000 100000 10000 50000 100000

Staja 340 640 930 1200 400 940 1410 1880

Staja 630 3000 6000 400 2000 4000
Rastresita hrana _ - - - 50 100 150 200
Prostorija za
Mobilni silos - - - - 560 1000 1250 1500 sortiranje jaja - 400 800 - - -
Skladište gnojnice 50 100 150 200 120 200 300 400
Skladište gnojnice 110 550 1100 50 250 500
Prometne površine 200 200 200 200 650 560 750 850
Prometne površine 200 1200 1800 100 500 1000
Površina dvorišta 1110 1600 2200 2640 1210 2100 3140 2170
Površina dvorišta 1260 5050 8000 1000 4000 7000

Potrebna ukupna Potrebna

površina u m 2 3480 4240 2990 4900 7000 7000 ukupna
1700 2540
površina u m 2 2200 10200 17700 1550 6750 12500
Potrebna širina
zemljišta Potrebna širina
um 45 45 45 45 35 35 50 50 zemljišta u m 35 100 100 35 80 80

^3) Tov goveda ^ ^ Držanje kokoši

Držanje krmača za...

Krmača s Krumpir, repa Žitarice,
Potrebna Držanje krmača ...mjesta za tov Potrebna žitarice stočna hrana
površina za... krmača uznapredovalih praščića površina u m 2 na... ha na... ha
u m2 80 100 120 150 46 S. 88 S. 142 S. 60 80 100 80 100 120
400 M. 800 M. 1200M
Hala za strojeve 250 290 320 230 270 300
Staja 720 850 1020 1200 880 1760 2640 Skladišne površine 250 250 250 250 250 250
Skladište gnojnice 90 100 110 120 240 400 600 Prometne površine
Prometne površine 230 250 270 300 240 400 480 i ostave 180 200 220 180 200 220
Površina dvorišta prip. površina
(uklj. ispust) 1600 1850 2100 2400 1480 2640 3120 dvorišta 200 230 250 200 230 250
Potrebna
Potrebna ukupna
ukupna
površina u m 2 2640 3050 3500 4020 2840 5200 6830
površina u m 2 880 970 1040 860 950 1020

Potrebna širina
zemljišta Potrebna širina
um 45 45 45 50 45 45 50 zemljišta u m 33 33 40 33 33 40

® Proizvodnja praščića (... u nastavku tov) (7) Proizvodnja plodina za tržište

417
 Dimenzije
u Svježa Roba sušena Sijeno Slama Način rukovanja
UREĐENJE GOSPODARSTVA
Oblik robe cm roba 35%™
Duga roba ^ g & f e ^ U porcijama
Informacije: Kuratorium für Technik und Bauwesen in der Landwirt-
ca. 25 1,7 1,2-1,5 0,5 0,3 (grabilica) schaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt
Rezana roba^ggggk^ 4-8 2,0 1,5-1,8 0.8 Uvjetno kaorasutaroba
0,4
(valjci za doziranje)
Kratka roba ... Rasuta roba (pneu-
4 3,5 2,5-3,0 0,6-1,0 0,5-0,8 matika, glodalica)
Male bale ^acr Komadna roba,
35x50x80 - 2,5-3,0 1,0-1,5 0,8-1,3 ručna manipulacija
»sF

0180-150 3,0 0,8-1,8 0,6-1,3 Vrsta hrane Prostorna težina Potreban prostor (pri
Komadna roba za
frontalni utovarivač dt/m 3 uskladištenju, prije
Velike " ^ ^ ^ ^ slijeganja) m 3 /dt
150x150 - 0,6-0,9 0,7-1,3
x240 Sijeno: Duga roba
(160x120
x70) (kakvoća dobra do vrlo dobra,
s
visina skladištenja 2-6 m) 0,7-1,2 1,7 - 1 , 0
(i) Usporedba različitih oblika robe kod žetve stočne hrane Sjeckana roba, 5 cm
(kakvoća dobra do vrlo dobra,
visina skladištenja 2-6 m) 0,9-1,2 1,3 - 1 , 0
Bale sijena, nesložene 1,3-1,7 0,9 - 0 , 7
Bale sijena, složene 1,6-2,0 0,8 - 0 , 6
Rastresito sijeno 1,2-1,7 1,0 - 0 , 7
Toranj za sijeno 1,5-1,8 0,8 - 0 , 7
Sušeno zeleno - Cobs 5,0-6,0 0,20-0,17

Silaža: Djelom, sušeno ( 3 5 - 2 5 % TS) 5,5-7,0 0,20-0,16

Kukuruz ( 2 8 - 2 0 % TS) 6,0-7,5 0,18-0,15
Lišće repe 8,5-9,5 0,13-0,12
Stočna repa 6,3-7,0 0,16-0,14
Koncentrat 5,5-6,5 0,22-0,19
Suha hrana 3,2-3,5 0,38-0,34

nacbala m «. Navedeni skladišni prostori ne obuhvaćaju dio za tehniku uskladištenja i ¡skladištenja

(npr. hodnici, gumna, slobodan prostor za dizalicu itd), ali je uračunat dodatak za
dopunjavanje od 20% za sijeno i 10% za silažu

(?) Skladištenje i izdavanje stočne hrane (?) Skladištenje stočne hrane

Tegljač s valjkom
Tegljač za
uskladištenje

Uskladištenje Okno za otjecanje

prvenstveno frontalnim procjedne vode
utovarvačem, za veće Za manje niske silose i
silose uskladištenje prijelazom vozila
• 12,50 1

^ ) Hala s grabilicom ^ ^ Hala za skladištenje sijena © Niski silos ^ ^ Niski silos s rampom

Portalna dizalica
Potrebni min. razmak
do zapaljivih zidova
E
T 2,2-2,5 ' 50,0 1
I r- —
I 1 25,0 1 t
8,0-10,0 Do ostalih zgrada T 1
1
1
V.V.V.V.'.V.V,
1
1
1
1
i
I
ó v
.>

12) Punjene visokog silosa

Skladištenje sijena na tavanu Skladištenje sijena ^3) Punjenje visokog silosa grabilicom
transportnom trakom

•
1
1
1
1
i

• i 1
1H1

Ručno Gornjom glodalicom Donjom glodalicom Grabilicom

(7) Toranj za sijeno, ventilacija (8) Toranj za sijeno, pražnjenje ^4) Pražnjenje visokog silosa ^5) Pražnjenje visokog silosa

418
 Čvrsti gnoj (+ osoka)
preko 2 kg slame/VŽ na dan UREĐENJE GOSPODARSTVA
IZMET S OTPADNE VODE - » CD
" 3roMcr gno. I Jörns?: Količina izmeta i mokraće koju izlučuju domaće životinje ovisi o vrsti i tjelesnoj
I
težini životinje (izraženo u jedinicama velikih životinja, 1 JVŽ = 500 kg žive
¡Frontalni utovarivač| ¡Bočni utovarivač| | Bočni okretni utovarivač] vage), kao i o vrsti i sastavu hrane i pića. Sastav se ne može točno utvrđivati
jer se gotovo uvijek tijekom gospodarske godine mijenja. Mogu se navesti
I Uski rasprostirač | | Široki rasprostirač| samo prosječne vrijednosti - » ® - (ii).
Čvrsti gnoj Čvrsti gnoj. Za uobičajene količine stelje potrebno je od 1,5 do 2 kg slame
Uskladištenje gnojnice po JVŽ dnevno, uz visinu slaganja čvrstog gnoja od 2,0 do 2,5 m; potrebna
površina platforme odlagališta gnoja od 0,5 m 2 /JVŽ • mjesec. U jami za osoku
Duboki spremnik Visoki spremnik skuplja se osim mokraće i voda od čišćenja i veći dio oborinske vode koja
pada na platformu odlagališta gnoja. Pretpostavi li se evaporacija kao trećina
S pločom, S autom, oborina i 3 m 2 platforme po JVŽ (odgovara vremenu skladištenja od 6
Gore otvoreno S predjamom
prihvat vozila pumpnom stanicom
mjeseci), dobije se količina osoke od 0,64 m 3 /JVŽ • mjesec.

Prikaz skladištenja čvrstog gnoja, gnojnice i osoke, te ¡skladištenje

Postupak proračuna: 15 l/JVZ • dan x 365 dana
Mokraća = 456 l/JVŽ • mjesec
12 mjeseci

2 l/JVŽ • dan x 365 dana

Voda za čišćenje = 61 l/JVŽ • mjesec
12 mjeseci
Oborinska voda
750 m m - 2 5 0 mm (evaporacija) = 500 mm
3 2
500 l/m x 3 m /JVŽ = 125 l / J V Ž • mjesec
12 mjeseci £ * 640 l/JVŽ • mjesec

Tekući gnoj (gnojnica). Skuplja se izmet, mokraća i voda za čišćenje. Pri

skladištenju gnojnice u zatvorenim spremnicima ne ulazi oborinska voda; kod
Taložnik 80 x 80 otvorenih spremnika treba visina stijenki biti 20 - 30 cm viša od najviše razine
gnojnice, što je dovoljno za prihvat oborinske vode. Evaporacijom vode i dijela
tekućeg gnoja taj se rezervni prostor povećava.
^ ^ Duboki spremnik (masivni) ^ ^ Bazen u zemlji sa sintetičkom folijom
Kod muzara nastaje gnojnica u količini od 1,4 m 3 /JVŽ • mjesec. Pri intenzivnom
tovu bikova silažnom hranom smanjuje se količina gnojnice do 1,0 m 3 /JVŽ •
mjesec.

Vrsta životinje Čvrsti gnoj Osoka Sastojci u čvrstom gnoju

dt/ž. m/ž. m3/ž. N P2O5 KjO CaO MgO
Prepumpavanje mjesečno mjesečno mjssečna kg/ž. mjesečno
i miješanje^
Konj 7,5 1.0 0,1 4,5 2,1 4,0 1.8 1.05
Govedo
Kran/a - staja s vezanjem 9,0 1,2 0,6 4,5 2,3 5,9 1,8 1,8
Tovljeni bik -
staja s vezanjem 9.0 1,2 0,6
Glavni zasun
• / DN 300 Homogen iziranjev.vf.v.v Tov. bik - duboka stelja 15,0 2,0 1)
Nagib 2-3% Taložnik •) i- Ovca 6,5 0,9 1) 5,2 1.5 4,4 2,1 1,2
max.15 m
Svinja 5,0 0,6 0,6 2.8 3,8 2,5 2.0 1.0
Svinja - duboka stelja 10,0 1.2 1)
Visoki spremnik sa punpncnistanioorn Visoki spremnik s predjamom Kokoš nesilica (suhi
Izmet 80% TS) 4,6 0,4 16,3 21,4 11.2 55,8
Kokoš nesilica (podno
držanje, izmet 78% TS) 5,5 0,7 14,3 18,7 10,5
Drvena stijena
Tovljeni pilići
(podno držanje) 5,9 0,8
Kunić
Osoka • (suhi izmet) 3,3 0,4 1,7 1,5 4,0 2,1
Skladištenje čvrstog gnoja iznad jame za osoku <> vezano u stelji
Staja © Količine i sastav čvrstog gnoja

Vrsta Količina TS Sastav

životinje gnojnice site tor
%
m3/ž. mjesečno N P2O5 KjO CaO MgO N P2O5 KjO CaO MgO
kg/m3 kg/2, mjesečno

Betonska ploča Govedo 1.4 10 4 2 6 2 1 5,6 2,8 8,4 2,8 1,5

Svinja 1,4 7 6 4 3 3 1 8,4 5.6 4,2 4,2 1,4
Procjedna tekućina "iTrSiv; Kokoš nesilica 1.9 15 8 8 5 15 2 15,2 15,2 9,5 28,5 3,8

© Mjesto za čvrsti gnoj uklj. jama za

osoku
Skladište čvrstog gnoja
© Količina i sastav gnojnica

^ Proširenje

U -

Raspolovljena cijev
od kamenštine

-t>

'» Proširenje >r Proširenje > Cijevni sifon okna

Protuplinski zatvarači za jame za
© Skladište čvrstog grsqa, postavljeno
frontalno, podijeljeno odlagalište graja
^ ^ ište čvrstog gnoja, p
Skladište postavljeno
frontalno bočni ulaz u staju
Skladište čvrstog gnoja, postavljeno
bočno gnojnice odn. kanale za gnojnice

419
 Sustavi ventilacije GOSPODARSTVA
KLIMA U STAJI DIN 18910
Gravitacijska ventilacija
Osim rasnih odlika, hrane i držanja, za zdravlje i učinak životinja vrlo
je bitna klima u staji. "Klima u staji" znači zajedničko djelovanje
mnoštva čimbenika, kao što su: temperatura, vlažnost zraka,
streha - sljeme
Ventilacija

ventilacija

kretanje zraka, sastav zraka, svjetlo, ventilacija, površine prozora,

okvirna

obujam staje, orijentacija prema stranama svijeta i građevinska

termoizolacija.
Brzina ulaza zraka, ovisno o širini staje, treba biti 2,0 i 5,0 m/s.
Sustavi ventilacije mogu biti: gravitacijski i mehanički - » © - © .

© Podjela sustava ventilacije

Temperatures u °C Preporučljiva brzina Za životinje *) vrijednost

zraka u m/s l/m3 MKR

ispod 18 0,15 Ugljični dioksid 3,50 5,00

20 0,20 Amonijak 0,05 0,05
preko 22 0,24 Sumporovodik 0,01 0,01
24 0,35
26 0,50 *) Max. koncentracija na radnom mjestu

^g^ Preporučljiva brzina zraka ovisno o Dopuštena koncentracija plinova u

temperaturi stajskom zraku

Projektiranju bi trebalo prethoditi računsko dimenzioniranje otvora za dovod i odvod zraka,

Potrebna visina okna je min. 5m, funkcionira Pretpostavka: krov = strop; teškoće pri inverz- slično kao kod mehaničke ventilacije.
samo pri niskim vanjskim temperaturama , nim klimatskim pojavama; dovod zraka treba Dimenzije treba odrediti prema ljetnim količinama zraka - vidjeti DIN 18910 - i u slučaju
nema troškova za energiju moći regulirati.
potpune tišine vjetra prema formuli;

(?) Ventilacija oknom (3) Ventilacija streha - sljeme g • H • At/Ti Vi

(m/s) (m2
1 + F,/F 2

= brzina odvoda zraka u otvoru na sljemenu u m/s,

= konstanta gravitacije (9,81 ms~2),
= visina od poda do sljemena staje u m,
= vanjska temperatura u K (273 °C),
= razlika između unutarnje i vanjske temperature u K,
= ljetna količina zraka prema DIN-u 18910 u m3/h,
= površina za dovod zraka u m 2
= za odvod zraka u m 2 p
(radi pojednostavnjenja, može se u proračunu uvesti = 1)
Problemi vezani uz smjer vjetra, oštećenje Jednostavna instalacija, ciljani odvod zraka <0
građevine, nema ciljanog odvoda zraka, (zaštita okoliša), teško kombinirati s
dobro spojivo s grijanjem: potrebna energija: grijanjem; potrebna energija: 98-105 kWh/ž. Staja za: Optimalno za Preporučene računske
105- 125 kWh/ž. godišnje godišnje
životinje vrijednosti zimi
Temp. Relativna Temp. Relativna
zraka vlažnost zraka vlažnost
(4) Ventilacija pretlakom (5) Ventilacija podtlakom % •c %
V
Mliječne krave, uzgoj teladi,
uzgoj bikova, uzgoj
junadi i teljenje 0-20 60-80 10 80
Tov junadi i bikova 20-18* 60-80 16 80
Tov teladi 20-16* 60-80 18 70
Mlade krmače, suprasne
krmače, nerasti 5-15 60-80 12 80
Svinje u tovu 20-19* 60-80 17 80
Krmače i praščići:
Krmače 12-16 60-80
Praščići pri rađanju (uz
Skupi uređaj, sigurna raspodjela zraka, uporabu zoniranog grijanja) 30-32 40-60
funkcionira neovisno o klimatskim
Praščići do 6 tjedana 20-22 60-70
okolnostima, jednostavno kombinirati s
grijanjem; potreban veći kapital (1,5 do 2 Odbijeni praščići i predtov
puta više nego za vent. podtlakom): potrebna do 30 kg 22-18* 60-80 20 60
energija: oko 205 kWh/ž. godišnje držanje u kavezu od oko 5 kg
do oko 20 kg
(2. do 8. tjedna) 26-22* 40-60 26 60
^ ^ Ventilacija izjednačenim tlakom ( f ) Način gradnje ventilatora
Pilići sa zoniranim grijanjem,
temperatura u zoni
. Radijalni ventilator pilića svaki tjedan života
- Ulazni otvor Okvir zafiltarskukasuru za 3 stupnja niža 32-18* 60-70 26 60
Filtar za prašinu (1.1 m2 za 1000 m3 zraka) Mlade kokoši i nesilice 15-22 60-80 18 70
Purančići sa zoniranim
Potporna letva grijanjem, temperatura u zoni
purančića svaki tjedan života
za 3 stupnja niža 36-18* 60-80 22 60
Purani u tovu od 7. tjedna 19-10* 60-80 16 80
Patke 30-10* 60-80 20 60
Radni konji 10-15 60-80 12 80
Jahaći i trkaći konji 15-17 60-80 16 80
Uzgoj ovaca 6-14 60-80 10 80
Tov ovaca 16-14* 60-80 16 80
£ 3
L
Rešetka od letava
Tlačna komora / *) s porastom starosti životinja treba temperatura postupno opadati od više na nižu
/ t—1,00-1,20—i vrijednost
Taložnik

(§) Filtarski uređaj u zemlji (prema Zeisigu) ni) Temperatura i rel. vlažnost zraka u različitim stajama

420
 h6,7H I—6,7—1 h 6,7-|
ZELJEZNICE
KOLOSIJECI
Informacije: svaka direkcija Njemačkih željeznica AG

- Razmak kolosjeka (e)

61 X [o »
V/Z/Av// v / ) ( / / / / / / 7 / / / / / A Y / / / / / / / / / / Y / / / / 7 / 7 7 J
I

© Razmaci kolosjeka

Uobičajene tračnice Najvažniji razmaci kolosijeka (e) su

G A WxGlava WxStopa W, •x I»
(kg/tm) (cm2) (cm3) (cm3) (cm3) (cm4) (cm4) - normalni razmak na otvorenoj pruzi 4,00 m (3,50 m kod
ranije izgrađenih)
S 41 40,95 52,2 196,0 200,5 41,7 1368 260
S 49 49,43 63,0 240,2 248,2 51,0 1819 320
S 54 54,54 69,4 262,4 276,4 57,0 2073 359 pri postavi signala 4,50 m
S 64 64,92 82,4 355,9 403,5 80,5 3253 604 zbog zaštitnog prostora poslije
U1C60 60,34 76,9 335,5 377,4 68,4 3055 513
Ri 59 58,96 75,1 372,6 351,8 81,0*) 3257 781 svakog drugog kolosijeka 5,40 m
kod novogradnje za brzine V > 200 km/sat 4,70 m
")Wyi = 118 cm3, d zbog asimetrije

normalni razmak u kolodvorima 4,50 m (4,75 m)

Dimenzije tračnica -> ( Ï )
prolazni glavni kolosijeci 4,00 m
poslije skupine od 5 - 6 kolosijeka 6,00 m
kolosijeci za ispitivanje kočenja 5,00 m
kolosijeci za čišćenje vagona 5,00 m
, a b ba
Drveni prag ^ » I H—» «,
m
so "> \
M3.5H .—SZ. I j
1
- ï ? y - —
z" I

-2,50- (ig) Donji dio gabarita normalnog slobodnog profila:

(4) Čelični11 prag a = 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni
s tračnicom; a = 135 mm za nepokretne predmete koji su fiks-
no spojeni s tračnicom; b = 41 mm za uređaje koji vode kotač
uz unutarnju čeonu površinu; b = 45 mm na putnim prijelazima;
11 & b = 70 mm u svim ostalim slučajevima; Z = uglovi koji se smi-
ju zaobliti -» ®
Betonski prag B 70

Normalni kolosijek Njemačkih željeznica AG:

2,40 h 30 H
širina kolosijeka (kod 71% svih željeznica na svijetu): 1,435 m tole-
(i) Betonski prag B 58
rancije širine:
I- W -I I-40H L 140-I I—W H
-3/+30 mm kod glavnih pruga
-3/+35 mm kod sporednih pruga.
(ostale širine kolosijeka: u Rusiji - 1,520 m; Španjolskoj i Portuga-
lu -1,668 m; u Južnoafričkoj Republici -1,067 m; Čileu, Argentini i
Indiji - 1,673 m).

Vijek trajanja pragova:

- drveni impregnirani pragovi (Ruping - postupak) 25 - 40 god.
- drveni neimpregnirani pragovi 3 - 1 5 god.
- čelični pragovi oko 45 god.
Normalni profil zastora za jednokolosječne pruge
- betonski pragovi, procjena najmanje 60 god.

hWH I40I L KOI KOI L KOI HAM

Dubina jarka u usjeku = 0,4 - 0,6 m ispod ravnika.
Nagib jarka 3 -10%, ovisno 0 načinu učvršćenja dna jarka.
Kod potpornih zidova treba podzemnu vodu propustiti prorezima ili
cijevima.
Uzdužni nagibi otvorene dionice na glavnim prugama = 12,5%o, na
sporednim prugama = 40%o, te u kolodvorima = 2,5%o. S posebnim
odobrenjem može se na glavnim prugama iznimno izvesti do 25%o.

Pritisak kotača u mirovanju: 91. Uz dovoljno nosiv gornji ustroj i ob-

jekte mogući su veći pritisci kotača (do 11,251).

421
 Normalni kolosijek za vagone s razmakom osovina
Normalni kolosijel 4,5 m. Za sve vagone Njemačkih željeznica d.d. ZELJEZNICE
razmak osovina
preko 4,5 m KOLOSIJECI
Normalni kolosijek za vagone s razmakom osovina
ispod 4,5 m (ne mogu prometovati svi vagoni)
Polumjeri zavoja (do osi kolosijeka) = R
Izvlačni kolosijek uz R < 100 m
prolazni kolosijeci na glavnim prugama = 300 m
Izvlačni kolosijek za vagone sa samo dvije osovine kolosijeci u kolodvorima = 180 m
razmaka 6,5 - 8,0 m za sporedne pruge s vozilima glavnih pruga = 180 m
Izvlačni kolosijek za vagone sa samo dvije osovine na bez vozila glavnih pruga = 100 m
razmaku do 6,5 m ili vagone s okretnim postoljima
za priključne kolosijeke po kojima se kreću i lokomotive
savezne željeznice =140m
za priključne kolosijeke bez mogućnosti kretanja lokomotiva
savezne željeznice, po mogućnosti = 100 m
Polumjer kolosijeka (sposobnost okretanja) priključnih kolosijeka. Kod novograd-
nji treba polumjere ispod 100 m po mogućnosti izbjeći - * s. 364 ali najmanje = 35 m
Kad je 100 m > R = 35 m vagone treba po mogućnosti samo vući;
kroz zavoj > 130 m više ne mogu proći svi tipovi vagona.

Polumjeri za uskotračne pruge:

za 1,00 m širine kolosijeka R = 50 m

za 0,75 m širine kolosijeka R = 40 m
za 0,60 m širine kolosijeka R = 25 m
Za kolosijeke po kojima se vozi brzinama većim od brzine ranži-
ranja treba između pravca i kružnog luka polumjera R ugraditi prije-
laznicu čija se zakrivljenost jednoliko mijenja od 1: oo do 1: R -> (2).
U kružnim lukovima treba predvidjeti nadvišenje kako bi se centrifu-
galna akceleracija, koja se javlja pri vožnji kroz kružni luk, zadržala
u podnošljivim granicama ( = 0,65 m/s). Rampa nadvišenja treba se
poklapati s prijelaznicom.
Pojedinosti vidjeti u Službenom propisu 820/1 Njemačkih željeznica
AG.

Skretnice:
Rampa nadvišenja i prijelaznica
označavaju se prema obliku tračnice te prema polumjeru i kutu
R I m Nagib rampe odvajanja kolosijeka, npr. 4 9 - 1 9 0 - 1 : 9.
Zaposjedanje kolosijeka vagonima samo do međi ka ->• ©
180-200 40 0,370 1 320
0,333 1 320 Razmak osi kolosijeka kod međika = 3,5 m.
250-350 30 0,150 1 300 Dužina skretnice/dužina jezičca skretnice -> (9)
0,107 1 400
20 0,012 1 310
4 9 - 1 9 0 - 1 : 7 , 5 = 25,222 m/12,611 m
400-2000
0,008 1-1300 4 9 - 1 9 0 - 1 : 9 = 27,138 m/10,523 m
4 9 - 3 0 0 - 1 : 9 = 33,230 m/16,615 m
(Z) Tablica za sporedne pruge i uobičajene priključne kolosijeke u m
Okretna ploča normalno = 0 = D
Vodilica kotača
okretna ploča za osovine 2 - 3 m, za vagone 3,5 - 10 m,
I
za lokomotive 12,5 - 23,0 m.

Potisne platforme. Veličina = najmanji osovinski razmak vagona

koje treba pogurati je + 0,5 m.

Putni prijelazi
j j Postavni uređaj
Pojedinosti prema Službenom propisu 815 Njemačkih željeznica AG.
(4) Jednostruka skretnica
Duljina
skretnice

Odbojnik

Graničnik tovarnog profila

(7) Simboli prikaza

Skretnica r(m) 1:n Mjere za

iskolčenje
Jednostruka skretnica, ručno postavljanje
(grad. du-
ljina m)

ABW49 215 1 4,8 22,100

EW49 190 1 7,5 30,039
EW49 190 1 9 27,138
DKW49 190 1 9 33,230
DW49 190 1 9r/ 37,661
1 9! Križanje

(8) Dimenzije skretnica (9) Simboli prikaza

422
 ZELJEZNICE
Gabarit slobodnog profila
Pruge normalnog kolosijeka
Kod prolaznih glavnih kolosijeka i ostalih \ Kod ostalih kolosijeka
ulaznih i izlaznih kolosijeka koji služe
putničkom prometu

T 3

e = proširenje kolosijeka Slobodni prostor koji

M. 1 100
Bočni prostori koji moraju ostati slobodni: treba osigurati kod novih
nadogradnji
A-B na glavnim kolosjecima otvorene pruge Za postojeće nadvožnjake, tunele i vrata lok. depoa pri prijelazu s parne na električnu vuču
uz sve objekte izuzevši umjetne građevine
C-D na staničnim kolosjecima i glavnim kolosjecima otvorene pruge uz umjetne
građevine i uz signale između glavnih kolosijeka otvorene pruge
E-F na putničkim peronima za fiksne objekte (^4) Gornja granica slobodnog profila na prugama s el. napojnm vodom za 15 kV no-
© Normalni slobodni profil vrijedi za pravac i zavoje polumjera 5 250 m M 1:100 minalnog napona - * (5) — ©

Polumjer zavoja Polovice širine a h

m mm

so Teški objekti do 15 m
do 250 1445 širine i tuneli 5500 mm
225 1455 Teški objekti širine preko
s s 200 1465 15 m 6000 mm
180 1475 Laki objekti, kao pješački
a 5 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni s tračnicom prijelazi, i hale uklj. vrata 6000 mm
150 1495
a 5135 mm za nepokretne predmete koji su fiksno spojeni s tračnicom
120 1525 Signalni portali i
b = 41 mm za uređaje koji vode kotač uz unutarnju čeonu površinu
b 5 45 mm na putnim prijelazima 100 1555 signalne konzole 6300 mm
b ž 70 mm u svim ostalim slučajevima
Z = uglovi koji se smiju zaobliti Mjere polovice širine gornje granice Min. slobodna visina ispod građ.
slobodnog profila objekata - * (4)
Svijetle širine vrata za ulaz vozila - 3,35 kod novogradnji = 4,00 m
(g) Granice donjeg dijela normalnog slobodnog profila M 1:40
za tunele: dodatni slobodni prostor izvan gabarita do stijenke za jed-
Potrebno povećanje mjere za polovicu širine normalnog nokolosiječnu prugu 40 cm, za dvokolosiječnu 30 cm.
Polumjer zavoja slobodnog profila na
m unutarnjoj strani zavoja mm vanjskoj strani zavoja Izvankolosiječni prilaz do perona kroz tunel ili preko mosta: širina
250 0 0 2,5 - 4,0 m, kod dvosmjernog prometa poželjno 4 - 8 m.
225 25 30
200 50 65 Širina stuba 2,5 - 4,0 m -> s. 425
190 65 80
180 80 100 Visina poda
150 135 170
120 335 365
perona iznad GIŠ 38 cm ili 76 cm, za ekspresne pruge 96 cm.
100 530 570
Razmak do novih objekata različit je u svakoj pokrajini.
Potrebno povećanje normalnog slobodnog profila u zavojima polumjera < 250 m Primjerice u pokrajini Hessen razmak između vatrootpornih zgrada
s odgovarajućim pokrovom i granice željezničkog zemljišta = 7,50
Uskotračne pruge
m. Razmak do objekata koji nisu osigurani od požara = 15 m, slič-
no i objekti u kojima se skladišti lakozapaljiva roba. Informacije
|—800—j pruža nadležna direkcija Njemačkih željeznica AG.

Putnički peron:
Razmak čvrstih objekata od ruba perona (kiosci, stubišne ograde) = 2,5 m
4S01 Razmak stupova u uzdužnom smjeru 10-15 m
I
I Korisne širine perona:
- J T Peroni uz zgradu (prijemna zgrada) 5 7,5 m
T 8 Peroni između kolosijeka s prelazom preko kolosijeka 5 6m
S
<0 ° SO Peroni između kolosijeka bez prelaženja preko kolosijeka 7,5 m
3 .1—1. Peroni između kolosijeka s dvostranim korištenjem 5 9m
Na stubama i si. 5 3 m, između stubišta i perona na krajevima perona ev. uže.
Tovarni peroni između osi kolosijeka 57,5 m uklj. širina ev. stupova hale.
Širina kolosijeka = 1,00 m Širina kolosijeka = 0,75 m
Korisne duljine kolosijeka:
(7) Slobodni profil u pravcima M 1:100 Uobičajeni vlakovi 150-400 m
I 1000 - - 750 1 Dimenzioniranje prema broju osovina:
[-120-H » —j— 2 50|— Putnički vlakovi po osovini 4,5-5,5 m
Teretni vlakovi po osovini 4,2-5,5 m
1 lokomotiva + 1 tender oko 20 m
- ^ ^ - - i V - ^ - i h - - - ^ f t Broj osovina putničkih vlakova 60
Z = uglovi koji se mogu zaobliti Broj osovina teretnih vlakova 150

) Donja granica slobodnog profila

423
 ŽELJEZNICE
OTPREMANJE ROBE

Otpremanje robe je mjesto povezivanja cestovnog i željezničkog

Korisna duljina prometa.
Bočna rampa
Namjenske odrednice (funkcionalne zadaće):
Nagib
1:12-1:20 Skladišta robe, zgrada za otpremu, carinarnica, utovarni put s čeo-
nom ili bočnom rampom. Mogu postojati i dodatni uređaji kao npr.
, Korisna duljina
portalne dizalice, tovarni graničnici, kolosijeci i pretovarna mjesta za
Čeona rampa tekuće terete.

© Čeona i bočna rampa s nagibom 1 • 1 2 - 1 : 2 0

Skladišta robe:
pogodne dubine objekta: 10 m - 1 8 m ili: 16 m - 2 4 m
Duljina objekta je proizvoljni višekratnik razmaka vezača do najviše
Kod jednostranih utovarnih cesta 400 m. Razmak vezača: 5,00 m.
I- 12,00-15,00 m H Visina objekta: od 3,50 do 5,00 m.
i Pretovarna platformaj Teretni peron
\ K o d dvostranih utovarnih cesta/ \ / | \ Kod visine od 5,00 m moguće je slaganje u tri sloja.
15,00-21,00 m ^ | \ / | \
1 Širina i visina platforme za mehaniziranu manipulaciju:
!(\ ! 1 !'•
!j L
8
h
¡I
I
!i ii i :i
širina sa strane kolosijeka 3,50 m,
širina sa strane ceste 2,50 m;

I 12 P a |a1 a-U ¡ Ü_U I LL- visina 1,20 m iznad gornjeg ruba tračnice, odnosno površine ceste.
H—U
Obje su platforme natkrivene.
[-1,65-1—2,30 - I I - 2,30 H — š 5,00 - 1,65-1
Ulazna vrata: međusobni razmak: 9,50 m - 1 0 , 5 0 m - > @
Peron za utovar, istovar i pretovar
Otvor vrata na strani ceste: 3,00 m x 2,50 m
na strani kolosijeka: 3,00 m x 2,50 m ili po izboru 4,00 m x 2,50 m.
(¿T) Presjek utovarne ceste (često je gornji rub tračnice = kota ceste)
Potrebna površina za skladišne objekte (?) - © ovisi o vrsti, di-
1 9,50-10,50 1 9,50-10,50 1
menzijama i količini robe koja se skladišti. Osnova za iznalaženje
potrebne površine jest poznavanje posebnih potreba pojedinih vr-
m m m sta robe (kontejneri, palete, nepaletirana roba).
m w " Orijentacijski podaci za potrebnu površinu: mali kontejneri 2 m2/kom
= oko 6,9 m2/t, palete 1,2-1,4 m2/ kom = 5,6 - 6,5 m2/t, nepaleti-
(3) Uobičajeni zatvoreni teretni vagoni, razmak vratiju za tovarne površine 9,50 -10,50 rana roba 0,13 - 0,2 m2/kom = 6,5 - 10,0 m2/t. Točno određivanje
skladišne površine za potrebe projektiranja moguće je samo na os-
novi popisa količine robe. Tjedne maksimume prometa (subota od-
nosno ponedjeljak) treba uzeti u obzir, oko 25 - 30% iznad dnevnog
prosjeka. Potrebne površine za prolaze i međuprostore mogu se
procijeniti: kod malih kontejnera 80 - 100%, paleta 180 - 210%,
nepaletirane robe 100 - 160% površine skladištenja.

Tovarni H 5,0-1-5,0 + 5.0 4 - 5,0 4 - 5.0 4 - 5,0 - H-5.04-5.0H-5,0-1

kolosijek ¿a ¿a 3.0 lMJ
^ ^

• |
Sr

© Tlocrt skladišta robe tip A @

1,0 1.0 1,0 1,0

5,00 p.Otj j 5,00 | 5,00 t 5,00 3,00 5,00 5,00
2,50 h^ 11 I I 1 1

Tip C
T r n n i i i*i 11 M L

(0--0
ffl ^m ra
m
t--

Tovarni kolosijek unutar skladišta

Tovami kolosijek

© 2 tipa hala A, B, C s kolosijekom izvana, tip D s unutarnjim kolosijekom (§) Tlocrt, poprečni presjek -» ( 4 ) C (?) Tlocrt, poprečni presjek -> \ 4 ) D

424
 ZELJEZNICE
PUTNIČKI KOLODVORI

Postavnica. Položaj prostorija treba odgovarati shematskom prika-

zu za postavljanje skretnica upotrebom tipkovnice. -» @ - ©
Za prostorije tehničkog pogona nisu potrebni prozori. Širina vrata
I-60H
= 1,00 m. Svijetla visina svih prostorija = 2,80 m, izuzev prostorije
(T) Poterbni prostor za putnike
za baterije i elektroenergetske uređaje.
i Prostorija za dispečere treba biti u blizini prostorije za releje i tele-
komunikacije s mogućnošću sveobuhvatne vizualne kontrole kolo-
sijeka.
Prozori neka budu vertikalni, donji rub nadvoja 1,60 -1,80 m, gornji
(3) Brodski kovčeg 0 ^ rub parapeta 0,40 - 0,50 m iznad kote poda. Prostorija za releje u
(2) Ručni kovčeg
blizini prostorije dispečera. Najmanja širina prostorije: 0,23 m, raz-
T mak do zida +0,66 m za svako postolje +1,25 širina prolaza.

FDL prostorija dispečera H grijanje

F prostorija za telekomunikacije E prostorija za elektroenergiju
SO društvene i sanitarne prostorije K prostorija za kabelske priključke
LZB prostorija za vezu s linijskim vlakovima P prostorija za zaštitu osoba
I— 90 —H- 1,0 I 1,35 — I — 90 H R prostorija za releje DVA prostorija za obradu podataka
Vitrina i automat za vozne karte W prostorija za poslovođe
(4) Uz stalak za vozni red = veza prostorija za signalne uređaje
N prostorija za rezervnu mrežu
S razvodna prostorija —— zaštita objekata i osoba
B prostorija za akumulatore
L skladište rez. dijelova ^ ulazi, izlazi
">
VA
/ / i WE radionica
T i — j LB skladište ventilacija
m | 111 • i
s
i i — T O \

(6) Stol za prtljagu

"T

'"a*- 59/71
^g^ Ormarići za prtljagu sa četiri nor- Ormarići za prtljagu sa tri velika od-
malna odjeljka jeljka

- Ormarić s prekidačem

(IO) Transportna vrpca za ručnu prtljagu za kolodvorska stubišta

T e h n i č k i podaci:
Jf G r a đ e v . mjere:
v š i r i n a x visina 4,40 X 2,30
¿ V i s i n a transport.. 4,20
o D u l j i n a transport.: 4 , 2 0
J Nagib: 27°-30°

Brzina k r e t a n j a : 0 , 3 - 0 , 3 5 m / s

Tlocrt ©

165^-1,50 -t— 1,50—|— 1.50 —H— 2,70 —H651

Pogled

(12) Čekaonica na IC - peronima, zaštićena od vremenkih nepogoda ^7) Prizemlje jednoetažno

425
Informacije: svaka direkcija Njemačkih željeznica AG ZELJEZNICE
PUTNIČKI KOLODVORI

U malim i srednjim naseljima rasprostranjeno je vođenje trase u visini

d ulične mreže. Pri tome je kolodvorska zgrada na visini kolosijeka, pri-
Kolodvorska zgrada bočno u razini
® kolosijeka. Vođenje putnika i prtljage
preko kolosijeka (samo za male
postaje bez prolaznih vlakova)
(D
laz peronima za putnike i prtljagu uz prelaženje kolosijeka (7)
(Rüdesheim), kod srednjih postaja tunel za putnike -» © (Bonn),
kod velikih postaja tunel za putnike i prtljagu izgubljeni uspon.
Bolje je rješenje s podizanjem (Köln, Hannover) ili spuštanjem (Darm-
stadt, Kopenhagen, London) kolosijeka (š) do -» Iznimka su
zaglavni kolodvori ®.
Kolodvorska zgrada bočno u razini
kolosijeka. Pothodnik za putnike (iz-
gubljena visina). Transport prtljage
putnika preko kolosijeka (samo za
srednje postaje).

3f
3
1 J. J x
V ^ b i
-fT._.t+._._ n j i r
—.4
í ; - - - ! - - * —
,, 4
n 1

Kolodvorska zgrada bočno ispod ra-

Kolodvorska zgrada bočno ispod ra-
zine kolosijeka. Pothodnik za putni-
® ke i prtljagu. Povoljno, u Njemačkoj
uobičajeno rješenje, bez izgubljene
® zine kolosijeka. Čekaonica između
kolosijeka, prikladno za prijelazne
kolodvore, ostalo kao ispred.
visine.

^ ^ i
1
•S— it-tjr - - - -

«fi
•w
4 -nm
j_¡
—
ptm f •
¡1.
.
-r
03 jL;„,„,t;
--mrmr
¡-fn.
•4—M-J-r-
1
-i

Kolodvorska zgrada u sredini ispod Kolodvorska zgrada ispod i između

© kolosijeka. Kratke komunikacije,

dobro osvjetljene čekaonice, ostalo
kao ispred.
© kolosijeka, prostran prilaz vozila,
kratke komunikacije, ostalo kao
ispred.

31

U 2) Pješački pasaž kolodvora Düsseldorf Prof. K. Endmann

3LL

Zgrada zaglavnog kolodvora po

mogućnosti u razini kolosijeka, prik-
<Z> ®
Kolodvorska zgrada iznad kolosije-
ladno samo za završne postaje jer
ka. Most za putnike i prtljagu.
su u protivnom potrebne prevelike
površine za kolosijeke. MFL = čitač mikrofilma
H 80 —II 80 - BS = ekran
T = tastatura
D = printer
BEI = dodatni element
ZE = centralna jedinica
MM = automat za kovanice
-- \jJdaljenost
<0 O)
a> < Vza čitanje 1 = ostava
B d, 2 = blagajna
o r-j-j r-;--; 3 = blagajna
OJ 4 = informacije
5 = sjedenje
' 6 = putnički centar
7 = odlaganje
® a voznih redova
1 o 3 8 = naljepnice odredišta
-"-a E 9 = turist, ured Nj. želj.
K 10 = prijem i izdavanje
% P~ ' o t prtljage

® Oblikovanje radnog mjesta za korištenje

PC-a, otvoreni šalter, tlocrt (ti)

426
 AUTOBUSNI KOLODVORI
o
cj
As 1 1 1 l i l i C U Treba uzeti u obzir posebna proširenja zavoja i mjesta za okretanje
o i
i/)
TS - » © - © . Autobusne postaje zahtijevaju posebne dimenzije.
¡
A X 7 ' — §-! -—\W ?" ÍSB ntí! Ugibališta za autobuse trebaju biti samo na glavnim sabirnim
H ,20+704 i—2,25-1
ulicama s visokim prometnim opterećenjem -> © . Poželjno je da
I 1—2.50—1 su postaje natkrivene. Mnogostruke mogućnosti izvedbe perona
Obični autobus
pokazuje s. 428 © - © .
Čeone rampe i udoban ulaz na stubu na visini od 3 0 - 4 0 cm
->©-©.
Treba predvidjeti mjesta za kratko parkiranje osobnih vozila (Park and RkSe).
f i l I I I I 1 CD
i L l'

I' I M o Pojedinačno vozilo

Dva vozila
12,00
25,00
40,50
53,50
4 7 , 6 2 (49,05)
60,62 (62,05)
Zglobni autobus 18,00 46,50 53,62 (55,05)
št Ü L Vrijednosti u zagradi odnose se na ugibalište širine 3 , 0 0 m
*) 2 5 m za ugibalište za zglobne autobuse
H.20+70M.30-H.20H I—2,25—I
1 10,10- I—2,50—1
Autobus na kat

I I I I I B (8) Stajalište
- S t a l a k z a bicikle
" Mala čekaonica/nadstrešnica
l!

Bez S Način Paralelno Koso pod Okomito

preti čajno preli cajnin postavljanja 45°
trak trake m u odnosu na
Aa Ab Ac Ba Bb Bc smjer kretanja
I Koso pod 45° J

I Koso pod 45° I

I
I

Zglobni autobus, uobičajen u Europi

Duljina
parkirnog
1 Paralelno
1 Paralelno

I Okomito

Okomito
0 Dimenzije autobusa Položaj u mjesta u m 32 12 24 12 24
odnosu na

1 kompozicija iii

1 kompozicia ili
1 motorna kda

1 motorna kola
s a

2 motorna kola

2 motorna kola
smjer dolaska
r
Duljina 24 24 24 36- 36- 36- Î I
perona m 60 60 69 Mogućnost
Ü E
smještaja
Širina 3 3 3 3,5- 3,5- 3,5
perona m 4,0 4,0 4,0 Širina
parkirnog
Broj stajališta
a) za motorna mjesta u m 3,5 3,5 3,5 3.5 3,5
Linija koju opisuje
kola 2 2 2 2-3 2-3 2-3
stražnji kotač određuje širina prilazne
unutarnji polumjer b) za kompoziciju 1 1 1 1-2 1-2 1-2 ceste u m 4,0 8,0 8,0 14 14

Površina Parićima povtSna

perona, kolnika uk$. ponSna
i prilazne kolnika u m2
ceste
a) za motorna
u m2
kola 88 135 89 140 91
a) za motorna kola 138 176 189 293 296 313

b) po kompoziciji 276 340 378 439 444 470 b) po tonpozicii 176 178 182

Luk zaokreta od 90' Luk zaokreta od 180°

© za kruta, 12 m
duga vozila
@ za kruta, 12 m
duga vozila
^ ^ Potrebne površine za različite
dispozicije perona
ud) Potrebne površine za parkirališta

- 9 15.00-
±0.00

< / ) 7
// ,
• I
/ ±0.00 / 30-40
/ / • /•
© Radijalni raspored daje veći prednji
slobodni prostor

© Peron u obliku polukružnice (vanjski

položaj); nema prelaženja kolnika
• Prilaz

Peron u obliku potukružnice

Mala postaja s okretištem (7) Vanjski peron na okretnoj petlji ^ 3 ) Unutarnji peron na okretnoj petlji
© (unutarnji položaj); treba prelaziti
kolnik

427
 N a z u b l j e n i r u b n i trak AUTOBUSNI KOLODVORI
Oznaka bojom

© Koso prema smjeru dolaska (45°)

za motorna kola

© Parkirna mjesta za autobuse s

prikolicom ili samo motorna kola

tr? * Kontrola; 2 - Prostorija za boravak; 3 * Benzinska stanica

Veliki prolazni kolodvor s priključenim parkiralištem

Prema centru grada

^ -ft?
t f >
E
UBI
B M W
1 Čekaonica
za v o z a č e
2 Priručna
radionica
3 Benzinska
stanica

© Parkirna mjesta za motorna kola

okomito na smjer dolaska
Za autobuse s prikolicom
motorna kola
4 Pribor
5 Kontrola
6 Pošta

1
»o1
T-CNTf

Glavna prometna ulica

o o
Veliki
SS (jj) prolazni kolodvor s odvojenim dolaznim i odlaznim peronima

„ Uof
,6.5 6.5!
• " 4,0
'U H ,6,5
i 2
i(
© Peron okomito na smjer dolaska © Dugi peron s trakovima za pretjecanje

© Prolazni kolodvor s koso postavljenim odvojenim dolaznim i odlaznim peronima i

parkiralištem sa strane

12,0 — t - • 12,0-

- « I y — 3 - J s tíl i
ÜUiiiJiiJl —
* Smjer dolaska

M
•Hej I "2 Kl I I
0dlazak
32,0
Cf) Uzdužni peron u kosom položaju (1T) okomito, dolazak koso, i
' W obrnuto 13) Raspored parkirnih mjesta paralelno prema smjeru dolaska

1 Ulaz putnika u odlasku j m

1WC gospoda JmuI
2 Ulaz putnika u dolasku 2WC dame
3 Predvorje 3Prostorija za djecu
4 Otprema prtljage 4Garderoba

iL
5 Ulaz putnika u dolasku 5Kuhinja
6 Doprema prtljage u dolasku 6Osoblje kantine
7 Izlaz putnika u odlasku 7Prostorija za
8 Prtljažni ured vozače
9 Skladište prtljage 8 Ormarić za
10 Voditelj ureda brojila i ostave
11 Ured 9 Arhiva

¡O
12 Informacije i karte za zračni promet 10 Pumpna komora
13 Čekaonica

(9) Prizemlje KLM autobusne postaje

Suteren (9)

428
 VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE
DIN 14 092 DD

a) Vatrogasna zgrada za lokalne intervencije može imati: stajališta

4E, prostoriju za opremu, skladišni prostor za specijalnu opremu
1E, prostoriju za nastavu (višenamjenska prostorija za upravu i
centralu) 5E, društvene prostorije 3E, kućnu tehniku 1E.
b) Vatrogasna zgrada za lokalne i šire intervencije, tj. primjerice za
obranu od požara i tehničku pomoć, sa središnjom radionicom
i uređajima za održavanje, školovanje i vježbe, može sadr-
žavati: stajališta 16E, pri prijevozu bolesnika daljnjih 4E,
prostoriju za opremu, skladišni prostor za specijalnu opremu
4E, prostoriju za nastavu 7E, zajedničke prostorije kao
praonica, tuš, zahod, garderoba, sušionica 4E, društvene
prostorije kao prostorija za dežurnu ekipu, prostorija za
boravak, čajna kuhinja 3E, upravu, prostoriju za voditelja
vatrogasne službe 1E, radionicu za vozila i opremu, kućnu
tehniku 2E, prostoriju za ABC*- službu 4E, centralnu radionicu
(po potrebi). Ako nema centralne radionice za održavanje cijevi,
treba biti radionica za održavanje cijevi 9E, ako nema centralne
radionice za održavanje uređaja za zaštitu pri disanju treba biti
radionica za održavanje tih uređaja 4E.
Uz centralnu radionicu treba predvidjeti i odgovarajuće skladišne
8,0 , Promjena nagiba u [ 8.0
podruju prolaza prostorije.
^ ^ Površina za postavljanje i kretanje
Stajališta
(5) Tlocrtne površine prostorija (3)

Za tlocrtne površine prostorija mjerodavne su jedinice (E) prema

(3). Kod vatrogasnih zgrada sa stajalištima različitih veličina odnosi

A
se jedinica E na najveće stajalište. Brojem jedinica E određuju se
najmanje tlocrtne površine prostorija (vidjeti i tumačenje).
Prostorija za opremu 1E
Skladište za posebnu opremu 1E
Prostorija za nastavu 4E
0,5 min pripadajuća pomoćna prostorija 1E
Slobodna širina |
prolaza (potrebna samo
4 ako postoje stupovi)
0 , 5 min
1—4—
Zajedničke prostorije:
(2) Stajališta i vrata (3)
Praonica, tuš, zahod, garderoba, prostorija za sušenje 3E
dežurna prostorija, prostorija za boravak, čajna kuhinja 3E
Stajalište Uprava 1E
Veličina ' Širina Duljina Vrata prema DIN 14 092 Jedinica (E) Prostorija za voditelja vatrogasne službe 1E
bi 1 dio 2 (širina prolaza proračun prema Centrala za intervencije 1E
min. min. b 2 x visina prolaza) © 3 > m2
Radionice: radionica za održavanje cijevi,
1 4,5 8 3,5x3,5 9
(po mogućnosti prostorija za pranje i ispitivanje cijevi
izbjeći) (najmanje 26 m dugačka i 3 m široka) 8E
2 4,5 10 3,5x3,5 11,25
3 4,5 12,5 3,5x3,5 14 Skladište cijevi 1E
4 4,5 12,5 3,5x4 14 Toranj za sušenje cijevi sa zidom za vježbanje 4)
2>
vidjeti i tablicu u objašnjenjima; 3> odgovora 1/4 stajališta Svijetla visina u tornju 23 m 1E
Ako se umjesto prostorije za sušenje cijevi predviđa uređaj s istom
Dimenzije stajališta -» (2)
namjenom, koji mora biti smješten u prostoriji za pranje i ispitivanje
V a t r o g a s n a vozila Uk. t e ž i n a Razmak Krag Duljina Širina
Max. visina u cijevi, čija površina tada iznosi najmanje 9E, sa svijetlom visinom
mm za vozila s
u k g stv.
(dop.)
osovina
u mm
okretanja
0 u mm
u mm u mm pogonom na sve
kotače (PSK) s
najmanje 3 m.
opterećenjem na
krovu Radionica za uređaje za zaštitu pri disanju 4E
Vozila za gasilaCke ekipe L F 8 5450 ( 5800) 2600 1 1 7 0 0 (n.p.) 5650 2170 2800
Vozila za gasilačke ekipe LF 8 7490 ( 7490) 3200 1 5 0 5 0 (p.s.k.) 6400 2410 2950
Vozila za gasUačke ekipe L F 16 11300 (11500) 3750 1 6 1 0 0 (p.s.k.) 8000 2470 3090 Održavanje, stavljanje u pripravnost, skladištenje, uključujući
mobilnirr zaštitu od zračenja, ronjenje5)
vitlom
Vozila za gas. e k L F 1 6 - T S 1 0 2 0 0 (11000) 3750 1 6 1 0 0 (p.s.k.) 7 6 0 0 2470 3100
Prostorija za ABC-službu 4E
Vatrogasne cisterne T L F 8 / 1 8 7490 ( 7490) 3200 1 4 8 0 0 (p.s.k.) 6250 2410 2850
Vatrogasne cisterne T L F 16/25 1 0 7 0 0 (11500) 3200
3500
1 4 4 0 0 (p.s.k.)
1 5 4 0 0 (p.s.k.)
6450
6700
2470
2500
2990 Radionica za vozila i opremu, uključujući stanicu
Vatrogasne cisterne T L F 2 4 / 5 0 1 5 9 0 0 ( 1 6 0 0 0 ) 3270

1 6 1 0 0 (p.s.k.) 7000 2470 2990

za punjenje baterija, prostorno povezanu s jednim
Sistema sa s u h i m sredstvom 11500(12000) 3750
TLF16 postojećim stajalištem 2E
Voz. za gaš. suhim postup. 1000 7300 ( 7490) 3200 1 4 8 0 0 (p.s.k.) 6100 2410 3250
Voz. za gaš. suhim postup. 2000 10100(11600) 3200 1 4 4 0 0 (p.s.k.) 6450 2410 3300 Praonica 4E
Okretne ljestve DL 30 12550 (13000) 4400 18600 (n.p.) 9800 2430 3250

Kućna tehnika 1E
Okretne ljestve LB30/5 s košem 20200 (21000) 3800 X 1 9 9 0 0 (p.s.k.) 9800 2490 3300
Grijanje, skladište goriva
1320

Vozilo za o p r e m u R W 1 7200 ( 7490) 3200 1 4 8 0 0 (p.s.k.) 6400 2420 2850 E = jedinica

Vozilo z a o p r e m u R W 2 1 0 8 5 0 (11000) 3750 1 6 1 0 0 (p.s.k.) 7600 2480 3070 4)
Vozilo za cijevi S W 2 0 0 0 1 0 2 0 0 (11000) 3200 1 4 4 0 0 (p.s.k.) 6500 2500 2980 Prema DIN-u 14092, dio 2.
5)
^ ^ Uobičajene dimenzije pokretnih protupožarnih uređaja jedne od najvećih Nije uključen prostor za vježbe zaštite pri disanju.
njemačkih tvornica vatrogasne opreme * ABC - zaštita od atomskih, bioloških i kemijskih djelovanja

429
 VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE
Sjedište vatrogasne službe za lokalne i šire intervencije povezano
je sa centralom hitne liječničke pomoći - posebno važno za auto-
ceste

istovremeno centar za obuku i izobrazbu

sa svim objektima koji trebaju biti stalno spremni za djelovanje:

1 Prostorija za opremu
2 Radna prostorija
3 Kontrolna prostorija
4 Prostorija za ventilaciju i
filtere
Suteren
praonica za vozila, radionica za održavanje vozila, prostorije za
5 WC
6 Grupna prostorija pranje, njegu i popravak cijevi te zalihu cijevi, toranj za sušenje cijevi
7 Vježbaonica
8 Centr. grijanje
- ujedno i toranj za vježbu s mjestima za postavljanje ljestvi.
Jasna funkcionalna područja za opremanje vozila za intervenciju:
sve prostorije s opremom na jednoj osi uzdužno unutra hale za
vozila.

Vozila koja se vraćaju sa zadatka obilaze kompleks da bi se vratila

oprema, cijevi i alat, te nakon čišćenja, pregleda i ponovnog opre-
manja zauzimanju svoje mjesto u hali, spremna za intervenciju.

Centrala za hitnu liječničku pomoć ujedno je, u slučaju katastrofe, i

centrala za intervencije u širem području (i) - ©

9 wc
10 Učila
11 Kuhinja
12 Stemb.prastorija
13 Roditelji
14 Dječja soba
15 Dječja soba
( 2 ) Gornja etaža 16 Terasa

© Situacija
Toranj

a
Unutarnje dvorište
Kola za interventna vozila
( 5 ) Poprečni presjek-» ©

/SA J

1 Rezervna služba 9 Komora za odijela 17 Presvlačenje

2 Odmor/lječnik 10 Komora za odijela 18 Centrala za intervencije
3 Obrada 11 Armature 19 Filter za prljavštinu
4 Čekaonica 12 Rez. dijelovi 20 Kemi.sredstvo za gašenje
5 Tajništvo 13 Skladište ulja 21 Sredstvo za rezanje ulja
6 Boravak / dež. si. 14 Boravak 22 Sprave
Pran e vozita
Tlocrt sjedišta vatrogasne »
® službe >
7
8
Prostorija za odmor
Telekom radionica
15 Prostorija za odmor
16 Pranje / tuševi Arh. R. Bauer

430
 VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE
Podloge za projektiranje vatrogasnih zgrada DIN 14092.
Vatrogasna zgrada: u njoj su smještena vozila i ostala oprema.
Požarna služba: uključuje interventno osoblje, vozila i ostalu
spasilačku opremu, držeći je u stanju pripravnosti. Tu pripada i
1 Dežurni
2 Spavaonica dežurno mjesto za centralno primanje dojava, uzbunjivanje,
3 Pranje koordiniranje i usmjeravanje interventnih snaga. Poželjni su
4 Požarni majstor
službeni stanovi u okviru službe. Osoblje je ili stalno u pripravnosti
ili se za intervencije poziva telekomunikacijskim uređajima. Uređaji
za poziv pri opasnosti, upozoravanje i dojavu.
Postupci prije intervencije: parkirati privatni automobil, presvući se
u blizini vozila i preuzeti opremu, zauzeti mjesto u vozilu.
Poslije intervencije: obnoviti opremu vozila, napuniti spremnik
vodom za gašenje, napuniti gorivo.
Pranje, presvlačenje osoblja. Zemljište za to treba centralno
smjestiti u odnosu prema svim ostalim dijelovima naselja, odnosno
u težištu. Treba predvidjeti pregled ni prilaz i izlaz te dovoljno velike
slobodne površine, npr. za okretanje vozila. Mjesto za pranje treba
1 Punjenje baterija
2 Hala za vozila biti s taložnikom za pijesak i separatorom za benzin, uređaj za
3 Spavaonica točenje benzina i dizelskog goriva. Površina dvorišta osposobljena
4 Centrala
5 Ostava za promet vozila (oko 161). Podzemni i nadzemni hidrant, mjesta za
6 Prolaz vozila dodatna vozila, po mogućnosti helidrom (50x50 m) i dodatno 15 m
7 Dvorište
8 Skladište ulja slobodnog prostora. Sportske i zelene površine.

(5) Prizemlje

1 Podzemna garaža
2 Dnevno skladište
3 Skladište cijevi
4 Podrum
5 Ventilacija
6 Barijere
7 Prostorija za el. mrežu
8 Strujni agregat
9 Pumpa
10 Presvlačenje
11 Skladište
12 Plin, voda
13 Izmjenjivači, Gornja etaža
daljinsko grijanje
Suteren požarne službe 4 u Munchenu,
Zgrada za vatrogasnu opremu © © Pro. Hochbauamt Koln
Arch.: Ackermann + P.

—A

^ © 1. Kat-> © ® 2. Kat -> ©

© Poprečni presjek-» ©

7 Skladište ulja 15 Urtutairje dvorište 23 Prostorija za hobi

8 Pranje vozila 16 Komandant 24 Vježbaonica
9 Hale za vozila 17 Pripravnost 25 Staza za puzanje
10 Pranje cijevi 18 Presvlačenje 26 Grijanje
11 Skladište cijevi 19 Pranje 27 Ventilacijski agregat
^ 12 Skladište dijelova 20 Prostorija za ocfefa28 Skladište
5 Grup. prostorija 13 Radionica 21 Vjetrobran 29 Prostorija za baterije
6 Garaža 14 Zaštita od gušenja 22 Predvorje 30 Telefon, radioveza
Prizemlje i suteren zgrade za vatrogasnu opremu

431
 -1,70-1,90- -2,25-
VOZILA
Dimenzije, polumjeri okretanja i težine tipičnih vozila s aspekta
potrebnog prostora i propisa za garaže, parkirnih mjesta, ulaza i

ür05^0 ¿S prolaza.

fr© Bicikl ( D Motocikl

'—1,41—»-95-4 0,61 i h1.72H1.lH p u t

T T
1,35 1,42

Polumjer 4,8 -Polumjer 5,45-

(3) Mini AUDI A3

- 3,52 - f— 1,64 —1,13—j rñgt . 4,48 1 M.73-f98-| I 1,2t I

T T
1,46 1,41
. . . 1.1
I Polumjer 4,92 -Polumjer 5,58-

(4) VWLupo © AUDI A4

-3,71- K1.65H-1.10H I 0,921 . 4,48 1 f - 1 , 7 3 - f 98H I i|3t

T T
1,42 1,41
I

-Polumjer 5,45 • -Polumjer 5,58-

( D VW Polo @ AUDI A4 Avant

I 4,08- I-1,72 H - 9 4 H I 1,21 I 4,79. (-1.81-H96H p ¡ 7 t

T T
1,49 1,45

-Polumjer 5,45 • -Polumjer 5,84-

New Beetle AUDIA6

I 4,15 1 I - 1,73 -(- 90 H I 1 2t - 4,79 . i_ 1.81H-96H n r r

T T
1,44 1,45
I

. Polumjer 5,45 I Polumjer 5,84-

© VW Bora AUDI A6 Avant

-4,15 j-1.73H1.10-l I 1,081 I 4,43 1 (-1.70H-92H I 1,36 t j

T ^ T
1i44 7ß=Ö 1,35
I

I Polumjer 5,45 -Polumjer 5,19-

© VWGolf (17) BMW3er

.4,67 1 M.74H96H 1,251 . 4,43 1 (-1,70-1-92 -1 1,361

T T
1,46 1,35
I

-Polumjer 5,70 I Polumjer 5,19 1

® VW Passat BMW 3er Touring

I 4,67 I- 1,74H-96-| j 1,251 j I 4,77 — h- 1,80—(-96H j 1,51 I

T T
1,49 1,41
I

I Polumjer 5,70 I Polumjer 5,50-

© VW Passat Variant BMW 5er

I 4,80 • \ - 1,80 —(-96H 1,571

I 4,61 I - 1 . 8 1 H-79-I I 1,56t

T
1,73 1,42
I
i
I Polumjer 5,50
-Polumjer 5,85
(íl) Sharan BMW 5er Touring

432
 VOZILA
4,98 f-1.86—Í94^ I 1,821 -1,70—»-99-t I 1,95t

1,41

-Polumjer 5,83 -Polumjer 5,70

(?) BMW 7er
I 4,78 1 I - 1.85 —[-1.08-1 I 1,85t -1.70—f-99-« 2,071

T Ï
1,92
D f l
1,34

-Polumjer 5,75- -Polumjer 6,50

(g) BMW 8er Mercedes

4,02 | _ 1 , 6 9 - f 94-I I 1 22 t -1,9—>-1,0-t 2,1t

1,21 1,67 )
J I T

-Polumjer 4,90 -Polumjer 6,35

(|) Z3 Rodster BMW Rolls-Royce

I 4,51 _ I-1,72-(.89 H r j j f -2.0—4-1.0-" i 22t

T Ï
1,42 1,45
TTTTTTtTTTTT. Slllllllllllllllllll

-Polumjer 5,37 1
© Mercedes C 180 ® Polumjer 6,5 "

f 1,72-1-89-1 H T T 4,25 ^ 1.65-J-91 -J r j j f

T
1,30
I

-Polumjer 5,87 1
© Mercedes C 180 Avant
-Polumjer 5,37
Porsche 911

4,79 1 |_ 1,80_(-93-| I 1,681 I 4,52 I 1,89 —1-1,05-| I 1,4t I

T 1,28
1,42

I Polumjer 5,67 "Polumjer 5,85

© Mercedes E 430 Porsche 928

1.85- -»1,12» I 1,8t I

4,81 I— 1,80—f 93-j I 1,771

T I
2.08
1,47

-Polumjer 5,67 •-Polumjer 5,35 / Syncro 5,65—1

(t) Mercedes E 430 Avant
i—1,85—»1,12t I 1,94t I
I 4,57 1 1-1.71-4-89 H I 1,09t

T
1,57

l Polumjer 5,35 — •-Polumjer 5,35 / Syncro 5,65 -

(ß) Mercedes A140 VW Joker

I—2,50—¡ M.5U87H I 0 | 72t I -4,57- i—1,65—»1,12< I 1.53t I

1 1
/ \
|CZJ(=31\ 1i14
T
1,55 I
92

-Polumjer 4,35 i—Polumjer 5,35 / Syncro 5,65-1

© Smart VW (povišeni prostor) Kombi
I 5,55 1-65-1 I 1,92 —1-95-| I 4 6t I
.4,56 h 1,72 - f 1,37-1 I 1,42t
T
2,80
1,55
mniiiuii
-Polumjer 5,35 - -Polumjer 6,40
® Mercedes CLK Kola hitne pomoä

433
 i—1.64—i
TERETNA VOZILA
DIMENZIJE, POLUMJERI OKRETANJA TIPIČNIH DNEVNIH
VOZILA f AUTOBUSA

t ' (T) Caddy - dostavno vozilo

-5,63

V ^ ^ Tegljač s prikolicom L = 151 ^ Standardni međugradski linijski autobus 0 22, i

2,50-

4,00

Visokoprosiomi autobus za duga putovanja 0 22.67

Tertno vozilo s prikolicom L = 18m

-17.47-

0 21,23
t ^ (l^) Teretno vozilo s tendom - prikoloicom L = 18 m, B = 2,50 mC Standardni zglobni autobus B = 2,50 m

434
 PARKIRALIŠTE
Parkirna mjesta se sprijeda i sa strane ograničavaju najčešće 12-20
cm širokim obojenim prugama (bijelo ili žuto), koje se radi bolje
vidljivosti pri postavljanju prema zidu nastavljaju na zidu do visine
, 2.30 približno 1,0 m. Kao ograničenje dokazali su se i bočno postavljeni
S' pragovi, dužine oko 50 - 60 cm, širine 20 cm i visine 10 cm.
1 sigurnosni Postavljanjem prema zidu ili uz rub parkirališta treba radi
trak sprečavanja oštećenja predvidjeti odbojne pragove, užad ili ogradu
do visine osovine. Pri postavljanju vozila jedno nasuprot drugome
služe oko 10 cm visoki poprečni pragovi kao prednje ograničenje.
\ 5,16 .3,50, J.
5,16
IO |
Treba uzeti u obzir prepuštanje vozila -+ Pri postavljanju pred
M , 50^3,001-4,504 zid dovoljan je rubnjak ili guma-» @
Parkiranje i izlaženje a Koso pod 45°, Način parkiranja Potrbna povr- Moguć broj Moguć broj pa-
pod 30° jednostrano, ali parkiranje samo iz šina po park. park. mjesta rk. mjesta na
samo jednosmjerno jednog smjera na površini
mjestu uklj. površ. od 100m
prilaz m 2 od 100 m 2 duljine puta
(jednostrano)

-> (T) 0° paralelno s voznim trakom.

22,5 4,4 17
Ulaz i izlaz otežan - povoljno
za uske ulice

-> ( 2 ) 30° prema voznom traku. Ulaz 26,3 3,8 21

i izlaz jednosmjeran. Velika
površina

-» ( § ) 45° prema voznom traku.

20,3 4,9 31
Dobar ulaz i izlaz. Potrebno
malo površine. Uobičajen
način postavljanja

-> @ 60° paralelno s voznim

20,3 4,9 37
f 5.48 + 4 . 5 0 + 5 . 4 8 - | 5,00 + • 5.50 + 5.00 4 trakom. Ulaz i izlaz otežan -
povoljno za uske ulice
. . 90°, pamranje i iziaienje moguće
p ^ ^ Koso o pod 60°, parkiranje
pa samo
K (5) iz oba smjera, širina parkirnog
: jednog smjera mjesta 2,50 m
- > (w5 ) 90° okomito prema voznom
traku (širina park. mjesta 2,50 19,4 5,1 40
m). Potrebno jako okretanje
vozila
-» ( § ) 90° okomito prema voznom 19,0 5,3 44
traku (širina park. mjesta 2,30
m). Male potrebne površine po
park. mjestu. Prikladno za
kompaktna parkirališta, često
se primienjuje.

Postavljanje parkirnog Potrebna širina voznog traka (u m) pri širini parkirnog

mjesta prema voznom traku mjesta od
pod kutem od 2,30 m 2,40 m 2,50 m

90° 6,50 m 6,00 m 5,50 m

75° 5,50 m 5,25 m 5,00 m

| - 5 . 0 0 - ( - 6 . 5 0 + 5,00H
60° 4,50 m 4,25 m 4,00 m
a 90°, parkiranje i izlaženje moguće
lr (6j iz oba smjera. Širina parkirnog Parkirna mjesta i širina kolnika 45° 3,50 m 3,25 m 3,00 m
mjesta 2,30 m
do 30" 3,00 m 3,00 m 3,00 m

1.65

visina iznad tla

Duljina l =4,50m
Širina B - l.80m
Prepust sprijeda 0» =0,85m
1.80 2,30
Prepust straga U n = 1,35 m
Razmak osovinaA » 2,30 m
Razmak kotača b = 1,30 m
Visina H =1,65m
Težina G -2,0t£20kN

Parkiranje samo jednosmjerno

45° samo jednosmjerni promet Stardardno osobno vozilo
(prostor za ozelenjavanje)

t-1.10-f-1.10-)

-5,00-8-5,50-1-5,00-4-5,00-8-5,50-1-5,00- »-5,16-0.50 8.70- .501-5.16-1 T20-30

140-50
31.00 I 26.02-

60° parkiranje jednosmjerno

H rr\
iy
90° širina kolnika 5,50m širina
parkirnog mjesta 2,50 m P© Koso postavljanje ^ ^4) Poprečni pragovi i odbojnici

435
 PARKIRALIŠTE
-»tu
Ako je parkirno mjesto ograničeno
stupom, zidom ili slično, treba ga
na toj strani proširiti za 10 cm
i«:
- > © - © T o ne vrijedi za meha-
ničke podizne platforme i auto-
matizirane garaže. Ako je par-
1 kirno mjesto sa strane prema
pješačkoj ili biciklističkoj stazi ili
2,40 3,50 2,50 1,40 2,90
sa strane uz razdjelni pojas ogra-
2,40 2,30
(2,70)
ničeno rubnjakom, tada on služi
Q Ako su parkirna mjesta ograničena stupovima ili zidovima mora se širina povećati kao odbojni prag -» © + ( § ) .
Primjeri - > © - ® pokazuju kako
se parkirna mjesta mogu obliko-
Trak za prepust vozila vno uklopiti u okolinu a da im se ne
i F ograniči funkcionalnost. Za pove-
ćanje slobodnih površina mogu se
skupine parkirnih mjesta sasvim ili
djelomično spustiti ili opremiti oze-
4,30
lenjenim krovom. Zelenilo nema
samo oblikovne kvalitete već i
zasjenjuje i poboljšava ekološke
uvjete (apsorpcija prašine) - » ©

2,50 2,30 2,50

Suženo parkiranje u parkirnoj zgradi ^ ^ Udobno parkiranje i izlaženje ^ ^ S odbojnim pragom

^ ^ Parkiralište s nasadom Nasadi okomito prema voznom traku © Upuštena parkirna p o v r š i n a © — © (12) Parkiranje uzduž ulice

70 - T
4,30
t
6,0

t
9,80 12.5

I
6,0
I
5,0
-L
70.

'4,30' 6,0 '3,0' 10,0 '3,0' 10,0 '3,0' 10,0 '3,0'4,50'2,i0

U 4) Varijanta: koso postavljanje
(13) Primjer: parkiralište osobnih vozila

436
 Standardno osobno vozilo TERETNA VOZILA
OKRETANJE QP
Trag kotača \

R vanjski 6 0 0 Informacije: Forschungsges. für Straßen- und Verkehrswesen e.V.,

Köln, Konrad-Adenauer-Straße 13
Vrsta, veličina i oblik okretišta moraju odgovarati načinu uporabe
vozila i urbanističkim uvjetima. Teško je dati općevažeće preporuke
za odabir pravilnog okretišta. Pri određivanju okretišta treba uzeti u
obzir zahtjeve vatrogastva i odvoza smeća. Neki prijevoznici
odbijaju opsluživati u tzv. slijepim ulicama i na putovima gdje se
vozila za odvoz smeća mogu okrenuti samo manevriranjem unazad
ili moraju dugu dionicu svladati vožnjom natraške.
Okretišta se mogu izvesti u obliku čekića -» ® - ® , kruga ili petlje
Standardno osobno vozilo - » © - ® - Okretni čekić zahtijeva ranžirno manevriranje. Bolje su
okretnice u obliku kruga ili petlje, gdje vozilo prolazi u jednom
potezu. Iz razloga upravljačke tehnike treba okretišta oblikovati
0 , 5 m Granica slobodnog profila
asimetrično prema lijevoj strani © - ® . Na vanjskim stranama
okretišta trebaju zadovoljavajuće sigurnosne površine biti bez
čvrstih zapreka da se omogući prepuštanje vozila. Kod okretnih
petlji može se središnja površina ozelenjeti -» ® . Okretni čekić
pogodan je samo za osobna vozila - > © . Ako je kolnik širi od 6 m i
ako se za okretanje može koristiti i pješački hodnik ili prilaz garaži,
takvo okretište nije potrebno.

U ® Krug okretanja za osobno vozilo f ® K Ä S - S S T

Vanjska dimenzija
Prošireni gabarit 1,00 Prošireni gabarit i ,00 Vrsta vozila Duljina Razmak Duljina prepušta Širina Polumjer
Visina
osovine Sprije Straga kruga okretaja
dai
_1,00 [m] [m] [m] [m] [m] [m] [m]
TR = I.OO Bicikl 1,90 0,60 1,00"
Moped 1,80 0,60 1,00"
I - Motocikl 2,20 0,70 1,00"

O s o b n i automobil 4,70 2,70 0,90 1,10 1,75 1,50 5,80 2 '

i ~ N^ORcxk (4,30) (1.70) (5,702»)

Prikazano bez V — J Terenska vozila

pješačkih puteva Transporter 4,50 1,80 2,00 s ' 6,00
l-3.OOt3.OOl Dostavno vozilo 6,00 3,50 0,70 1,80 2,10 2,20s* 6,10
-12,75- Teretno vozilo (24t) 9,50 5,30 3 ' 1,50 2,70 2,50 5 » d o 4,00 9,60
I—6,00-
H Teren, vozila s prikolicom 18,00 2,50" 4,00
Okretište u obliku čekića za osobna i Motorno vozilo (24 t) 9,50 5,303> 1,50 2,70 2,50» 4,00 d o 10,50
Okretište u obliku čekića za Prikolica (18t) 7,10 4,70 1,104> 1,30 2,50 4,00
f/ w ) teretna vozila duljine do 8 m (vozila
osobno vozilo Autobusi
za smeće, vatrogasci, ter. v. 6t)
Turistički autobusi 12,00 6,30 2.55 3,15 2,50 5 > bis 3,40 11,50
A u t o b u s na kat 12,00 6,30 2,45 3,25 2,50 s ' 4,00 10,20
Stand.linijski autobus 11,48 5,88 2.56 3,04 2,50" 3,05 11,00
Stand, zglobni autobus 17,40 5,63/6,17 2,56 3,04 2,50" 3,05 d o 12,00
Max. d o p . dimenzije
Pojedinačno vozilo
I—6,00—I 12,00
Tegljač 16,50 2,505» 4,00 12,50
Autobus
kao zglobno vozilo 18,00
Teren, vozilo s prikolicom 18,00
1
Napomene: > Uk. visina s v o z a č e m oko 2,00 m *> B e z vanjskih ogledala
2>
Z a kretanje u parkirnim z g r a d a m a Visina vozačke kabine
3)
Pri 3-osovinskim vozilima j e stražnja " S vanjskim ogledalima 2 , 9 5 m
8)
dvostruka osovina skupljena u j e d n u Hladnjače do 2,60 m
središnju osovinu ' ' Proračunsko osobno vozio s
Bez duljine rude reduciranim dimenzijama

Prošireni gabarit
(JO) Osnovni podaci o vozilima-» s. 4 3 2 - 4 3 4

Vrsta ceste Namjena -Proračunska vozila R Napomena

područja (m)
^"fg) Okretište za teretna vozila duljine fa ^
W Kolni lokalni put, Stanovanje O s o b n o vozilo 6 - Krug okretanja za osob. vozila
ž10m i 22t (3-osovinsko vozilo za ^ \ U kao ( 6 )
slabo o p t e r e ć e n i - Z a vozila za s m e ć e posebna
lokalna cesta regulacija (na pr. veza s ograničenjenr
prolaza)

3,31 10,50
4 g 7 Prošireni gabarit
(2,49) (6.50) (2,49) (6.00) Lokalna cesta Pretežno O s o b n o vozilo, 8 - Krug okretanja za većinu vozila
' 1,50 stanovanje vozilo za s m e ć e za s m e ć e i male autobuse
Prošireni gabarit
2-osovinsko - Mogućnost okretanja za sva
normalna vozila manevriranjem

Lokalna cesta Stanovanje, O s o b n o vozilo, vozilo 10 - Dovoljan krug okretanja za većinu

vrlo protkano za s m e ć e , 3-osovin- dopuštenih teretnih vozila
obrtničkom sko terensko vozilo, 11 - Krug okretanja za novije linijske
djelatnošću standardni linijski auto- 12 autobuse
bus, zglobni autobus - Krug okretanja za zglobne autobuse

Pretežno Teretno vozilo s priko- 12 - Krug okretanja za najveća z a k o n o m

radna zona licom, zglobni autobus dopuštena vozila
(17,48)
Na vanjskoj strani okretišta treba predvidjeti slobodni prostor širine 1,00 m za vozila povećane duljine

0kretna
fc* P etl J a z a terenska vozila /g\ Okretište za 2-osovinsko vozilo za
s Preporuke za određivanje polumjera kruga okretaja (R)
prikolicom i zglob ne autobuse smeće odn. za 6 m - dostavno vozilo

437
 TERETNA VOZILA
PARKIRANJE I OKRETANJE

Nisu preporučljive fiksne ozna-

ke na kolniku za teretna vozila
zbog njihove različite veličine.
m Osnovne dimenzije potrebnog
prostora i površine za teretna
vozila proizlaze iz dimenzija
vozila pri vožnji u pravcu, kroz
I- -i 15,50 V 4 zavoj i pri ulazu i izlazu s
550 5,50 5.50 550 I—12,00 1—12.00—I parkirališta. Pri vožnji kroz zavoj
© 45°- postavljanje zglobnih . 90°-postavljanje
7\
'
45°- postavljanje teret-
nih vozila i autobusa autobusa i teretnih vozila -
ovo je tekst desne slike
© 30°-postavljanje teretnih
vozila s prikolicom
/ (3) pojedinačnog
terenskog vozila
posebno treba uzeti u obzir
krivulju povlačenja koju opisuju
unutarnji zadnji kotači.
m m
Prema cestarskim propisima,
12,00 najveće još dopušteno vozilo
ima vanjski polumjer okretanja
12 m. Za najveći broj dopu-
10,00 štenih teretnih vozila polumjer je
4,00 vanjskog kruga okretanja 10 m
4,00 s. 437.

1-15.00-20,00-t-16.00 - 22,00 - -18,00-

j L /gN Gubitak prostora pri uzdužnom

P ^ ^ 90°-postavljanje ter. v. s prikolicom p Parkiranje pod 45°
* ^-s postavljanju

duljina vozila A
10,70 m 7,60
12,20 m 8,50
13,70m 10,40
•7,50

p Potreban prostor na uličnim Mogućnost okretanja u skučenom ^ / g N Okretište u obliku čekića u vrlo
uglovima prostoru ^ ^—' skučenom prostoru U® Prolaz

Slobodni prostor za ulaz i izlaz

Duljina vozila a Standardna širina b Slobodni prostor c

Teretno vozilo 221 3,00 14,00

10.00 3,65 13,10
4,25 11,90
Pojedinačno teretno vozilo 3,00 14,65
12.00 3,65 13,50
4,25 12,80
Tegljač 3,65 15,00
15.00 4,25 14,65

p (j5) Pojedinačno postavljanje (l6) Postavljanje u redu © Tablica za © i ©

438

R a m p e p o d e s i v e po
visini
Ter. vozilo c j e
r a z m a k u o d s u s j e d n o g vozila
da mu ne smeta
Utovarna i istovama rampa: vrlo uska parkirana vozila moraju poći naprijed prije
© nego izađu s parkirališta
UTOVARNE RAMPE
na većem Primjer optimalne dubine dvorišta za tegljače dužine 18 m ©.
Uz te pretpostavke dobiva se za prilaz dubina od 35 m. I najduži
tegljač može udobno ući i izaći. To je važno za reguliranje prolaza
vozila koja se kreću prema voznom redu. Ako se ti uvjeti ne mogu
ispuniti, zupčasta rampa od 10 + 15 stupnjeva može dati
zadovoljavajuće rješenje © - (5).
Najveći polumjer okretanja teretnog vozila s prikolicom približno je
12 m. Sigurnosni razmak između dva susjedna vozila: kod tovarne
rampe najmanje 1,50 m, kod tovarnog otvora najmanje 3,00 m.

I - "~
\ '
7 \1 P o v r š i n a za
.
KC i
' \ 1i i s t o v a r

^ v \
3 4 /

| Ograđeno ravno mjesto / /33° / < 2 8 ° \ i

i za i s t o v a r
i
r* ^ ;¡ ^ ' a : M o g u ć istovar dvaju
ter. vozila
istovremeno
a: 2,8 m
b : M o g u ć istovar s a m o b: 3,9 m
c: 4,7 m
/ j e d n o g ter. vozila
d: 5,5 m
}5.0|+ -t—25,0- -18,0- 4,0-j e : 5,1 m
I t: 4,6 m
g: 26,8 m
I ! !
I i
i i
Uobičajene dimenzije kruga
Uobičajene dimenzije kruga
^ ^ Utovarne i istovame rampe zahtijevaju najveći dio površine dvorišta
© okretanja za ter. vozila s
prikolicom duljine 15 m
^ ^ okretanja ter. vozila s krutim
podvozjem i velikim razmakom
osovina
-10,7-

A B C
Motorna Pozicija Prostor
15,0 tovarenja ispred
kola s
prikolcom hale
S
\QJ 3,0 14,0
• c C 3 0 3,7
4,3
13,1
11,9
vdok .v. 12,2 3,0 14,6
Istovama površina
3,/ 13,4
različito 4,3 12,8
5
na visini o d 1,5 m

13,7 3,0 17,4

•6,0-1—1-5,OH T 3,7 14,9
4,3
2,50 4,3 14,6

^ ^ Utovama i istovama rampa (TS) Utovar i istovar u unutarnjem dvorištu

izvoz

ü!. 1
ft' Platforma
:=: \ \ na visini
Q][

m
od 1,2 m

-20,0-
H H

Manevarska površina

*yj~n Tovarna površina

^ 1,2 m
HE Čekanje
ni
u i
ii i Nadstrešnica L Q = = i J
k i
I i H-6,5-

Dok za utovar i istovar © Najmanji mogući prostor za tovarne

rampe
^ ^ Desnosmjerni promet u smislu kazaljke na satu

R a z i n a prizemlja Svijetla visina V i s i n a vozila Rampa

-3,0- -4.0-
Širina p r o l a z a

Presjek kroz dok za tovarenje s visinski podesivom tovarnom rampom (12) Dimenzije natkrivenih dokova za tovarenje

439
 Dop. ukupna težina 2,5 3,5 7,0 13,01 RAMPE, TOVARNI MOSTOVI, PODIZNE PLATFORME
Ukupna širina 1,0 1,0 1,2 1,5 m
L = Ukupna duljina 2,4 2,8 3,4 3,6 m

Rampe i vozila moraju radi nesmetanog tovarenja imati mogućnost

Q Viljuškar - kolica
Razlika visine š 90 - = 1,10
sigurnog premoštenja. Tovarni mostovi sa sigurnošću povezuju
svako vozilo ili vagone. Pri tome može tovarna površina vozila biti
viša ili niža od rampe —>(§) — (4) i može imati navozne aluminijske
klinove pomoću kojih se niska vozila izjednačuju s visinom rampe
© . Navozni klinovi imaju kotačiće radi lake dopreme na mjesto
rada. Pokretni tovarni lakometalni mostovi mogu se bočno pomicati
-•©.
Pokretni tovarni mostovi mogu se kotrljati i prenositi, mogu služiti za
željeznički pretovar ©.Tovarni mostovi automatski hidraulični, s
istaknutim pragom ©.
Viljuškar/ dimenzije
Hidraulične križne podizne platforme za premoštenje razlike u visini
između dvorišta i vozila © , između vozila i rampe © ili
između dviju rampi © . Mobilne tovarne platforme ©.
Stalno prilagođavanje razini pojedinog teretnog vozila pri utovaru i
istovaru. Viličar se isporučuje s pogonom na struju, benzin, dizelsko
gorivo ili plin © . Mobilne tovarne rampe za utovar u kontejnere,
teretna vozila i vagone automatski se prilagođavaju deformacijama
opruga vozila pri utovaru odnosno istovaru ©.

fcv.l
I—50 H

Pretovarni most, podesiv ^ ^ Pretovarni lim, fleksibilan

Razina dvorišta, tovarenje

(5) Podizanje stražnje osovine © Trajna i pokretna kosina za
izjednačenje visine © Jednostavne rampe -» © — © podiznim stolOTima ili tovamim
kosinama ©

Natkrivena rampa s Tovarenje unutar objekata s

© Izjednačenje visine rampa - dvorište
hidrauličko podizanje platforme
Dvorište - tertno vozilo
- U -
© elektrohidraulipkim tovarnim
rampama -> © © elektrohidrauligkim tovarnim
rampama -> ©

tïb

Duljina mm Širina mm Nosivost kg 0 U Li I-2 B Nosivost,^

1500 1500 3000 290 300 2300 2000 1500 3000

1750 1500 3000 360 300 2800 2500 1750 4000
1750 1750 5000 430 300 3300 3000 2000 5000

^ ^ Okretni pretovarni most, može se

bočno premještati ® Pretovarni most
Integrirane tovarne rampe i sustavi
za zaštitu rampi od nevremena
Pilaste rampe pri suženoj
manevarskoj površini

440
 1,0-1,5
GARAŽE
fMeđa
Orijentacijski p o d a c i za
o d r e đ i v a n j e p o t r e b n o g broja
parkirnih mjesta (izvod)
I S t a m b e n e zgrade:
I 1 8,0
4—3,0 - zgrada za jednu obitelj
I
•I— 1 - 2 PM/stan,
- zgrada za više obitelji i ostale
2,50 zgrade sa stanovima
1 - 1 , 5 PM/stan,
L = S8,0
H = S3,0 - zgrade sa stanovima za starije
L x H = £ 20 m osobe
B e t o n s k o o p l o ć e n j e s 3 0 % udjela reški 0,2 PM/stan,
- vikendice i zgrade za odmor
¡2 1 PM/stan,
© Dopustivo bez razmaka do (2) Presjek-» © Privoz kući/garaži - internati za djecu i omladinu
susjedne m e đ e - » © 1 PM na 10 - 2 0 kreveta,

im:
Garaža j
ali najmanje 2 PM,
Kuća i •t - studentski domovi
• 1 PM na 2 - 3 kreveta,
- domovi za medicinske sestre
i L I * I i / 1 PM na 3 - 5 kreveta,
G a r a ž a uz
kuću
|
i
I l
Garaža u dvojnom objektu Y ali najmanje 3 PM,
- radničke nastambe
1 PM na 2 - 4 kreveta, ali najmanje

B
3 PM,
- starački domovi
1 PM na 8 - 1 5 kreveta,
l I ali najmanje 3 PM.
l 1
I 1 Zgrade s uredima, upravnim
1 t
I l p r o s t o r i j a m a , o r d i n a c i j a m a i si.:
- uredske i upravne prostorije
^ ^ Garaža u kući 01 Garaže ispred dvojnog objekta Garaža na stražnjem dijelu zemljišta
općenito 1 PM na 30
- 40 m 2 korisne površine,
V - prostorije s velikim prometom
(šalteri, otprema,savjetnici, liječničke
ordinacije i si.)
1 PM na 20 - 30 m 2 korisne
površine, ali najmanje 3 PM.
Vfeiistedjmenzše Unutarrje mjsre Ukupna Zidar, mpre vrstgu
Pogled Pogled I
J\ Pogled Širina Duljina Širina Duljina visina Širina Visina

£
2,73 5,25 2,53 5,03 2,45 2,25 2,125

2,93 5,25 2,73 5,03 2,45 2,50 2,125

3,18 5,25 2,98 5,03 2,45 2,625 2,125

2,73 5,70 2,53 5,48 2,45 2,25 2,125

2,93 5,70 2,73 5,48 2,45 2,50 2,125

OO | Kuća Garaža / M e đ a pro-

lazi k o s o
3,18 5.70 2,98 5,48 2,45 2,625 2,125

Tlocrt 6,15 2,45 2,25 2,125

2,73 2,53 5,93

^ ^ Dvostruka garaža s ostavom i 2,93 6,15 2,73 5,93 2,45 2,50 2,125
Garaža s ostavom i prostorom za (9) Garaža uz kosu m^đu
kante za smeće kolnim prolazom 3,18 6,15 2,98 5,93 2,45 2,625 2,125

Standardne dimenzije gotovih garaža

J
1 -• r t - T — "I - '
1111111 ¡ • ¡ • l i
i L — = = H

Pogled

o o
<0
3
%
m
Tlocrt

Pojedinačna i dvostruka garaža na

© padini-» ©
(li) poprečni presjeka © (12) Garaža s natkrivenim ulazom U 3) Dvostruka garaža ispred kuće

ssis}

"•^gjjEEDi«

(14) Dvostruka garaža u suterenu (15) Dvostruka garaža u suterenu Dvostruka garaža u kući (17) Natkriveno parkirno mjesto uz kuću

441
 NADSTREŠNICE ZA OSOBNA VOZILA
-»CD

Natkrivena parkirna mjesta omogućuju novčane i prostorne

uštede, dajući vozilima dovoljnu zaštitu od atmosferskih utjecaja
(preporučuje se zatvoreni zid prema vjetrovitoj strani). Preporučuje
se kombinacija s jednim zatvorenim prostorom za odlaganje (za
bicikle itd.) ©.
Nadstrešnice se isporučuju kao građevni kompleti, sa stupovima,
okovima i vijcima te olucima i olučnim cijevima @ -(§).
Primjeri rasporeda i oblikovanja nadstrešnice za osobna vozila,
povezano sa stambenom zgradom (4)-(f).
© Nadstrešnica za osobno vozilo
ravnim krovom

2 5,00 2,75 > 2,75

® a
2 a^omobte radaSnadSlr0Šn,COm
( D Nadstrešnica uz katnicu U © Dva os. vozila i ev. bicikli t? ® Zajedničko parkirno mjesto

442
 |
5.40
1
5,50 GARAŽE I PARKIRNI OBJEKTI
U pojedinačnim garažama mogu
se dva vozila parkirati jedno iz-
O I f e ^ C T ^ i nad drugoga pomoću pomične
m lp
platforme - > © + © .
£ J r " T-
\ Rukovanje je električno. Ako
nestane struje, ručnom pumpom.
Parkirno dizalo do 3 osobna
vozila © kao garaže u nizu u
dvorištima ili parkirnim zgra-
dama, rukovanje s komandne
ploče kod vratara. Opterećenje
po parkirnom mjestu je 2500 kg.
Nagib prilaza garaži = 14%. Sus-
tavi - » © - © postavljaju vozila
na parkirne palete koje se guraju
u stranu tako da je prilaz po-
novno slobodan. Pomično posto-
lje - » © prevozi vozilo kroz sre-
dišnji prolaz do parkirnog mjesta
odnosno dizala ili izlaza. Parkir-
ne palete u uzdužnom ili popre-
čnom smjeru mogu za 50 - 80%
bolje iskoristiti parkirni prostor.
Garaže s dizalom © - ©
omogućuju najbolje iskorištenje
prostora. Upravljanje pomoću
ključa u ulaznom prostoru oba-
vlja vozač. Moguće do 20 etaža.
Do 10 etaža hidraulično dizalo. U
zgradu ne ulaze ljudi, pa je
reducirana visina etaže = 2,10 m.
Ušteda prostora, sigurno u
Nezavisno parkiranje 3-struko
pogonu, bez buke, bez ispušnih
p ^ ^ Nezavisno parkiranje
jedno iznad drugog jedno iznad drugog plinova, ekološki povoljno. Na
jedno dizalo predviđa se 40 - 80
2,30 , 2.30 , 2,30 , 2,30 osobnih vozila. Vrijeme parki-
I 1 1
ranja i izlaza 1 - 2 min u prosjeku.
t :
1,92-2.23 Za ekstremno usku parcelu treba
§
cm"
primijeniti poprečni slagač-» © .
s
ev"

ona a
•v
d

ono ODD i
I T

m HB
i8

5,40 5,50
1
1

t? (7) Parkirne palete (Wöhr) P (S) Palete za pomicanje vozila (Wöhr) V ( § ) Pomične parkirne palete (Klaus) -> ©

/W» Parkirne palete u uzdužnom

smjeru (Klaus)

DDD
m u

T
2,50
1
EE
sna
DQ3
5.30 5,00
r
25 '2,50" 3,30

(tj) Tlocrt garaža s dizalom (A.I.R.) P ^2) Poprečno postavljanje V (13) Poprečni p r e s j e k - » © V @ Parkirni sef, do 20 osobnih vozila

443
 PARKIRNE GRAĐEVINE
->&}
Svi elementi nosive konstrukcije (stropovi/zidovi/stupovi/elementi
za ukrućenje) parkirnih zgrada moraju biti otporni protiv požara.
Otvorene garaže treba protupožarno graditi. Za nadzemne i
podzemne garaže preporučuje se 2,20 m svijetle visine u prolazima.
Za smjerokaze i signalizaciju za kolni i pješački promet treba dodati
25 cm. Za naknadnu ugradbu novog trošivog sloja potrebno je
daljnjih 5 cm. Prema tome je ukupna visina etaže 2,50 m + visina
konstrukcije, dakle, ovisno o odabiru konstrukcije 2,75 - 3,50 m.
Gusti raster stupova, uz pogodni raspored, omogućuje malu visinu
konstrukcije i time smanjuje troškove, bez ugrožavanja namjene -»
p Moguć položaj stupova,
postavljanje okomito © - © .Konstrukcije velikih raspona imaju za 7 - 1 2 % manju tlonu
površinu stupova ©.
lAA— Usponi i rampe moraju se odgovarajuće oblikovati i dimenzionirati
| |
f
—«srv—«
-> © . Ravne ili zavojite rampe nastaju nagibom međukatne
konstrukcije s.445, u zavojitom obliku © . Vozila obostrano uz
kolnik. U dijagramu-»© predočeni su, za potrebe idejnog projekta,
podaci o površinama, uključujući prolaze i prilaze na kojima se
može parkirati određeni broj vozila. Primjeri © prikazuju oblike
parkirnih zgrada i raspored rampi, dva puta dva reda pomaknuto,
četveroredno i šesteroredno, pod kutom, rampe u smjeru prometa,
kao parkirna zgrada s rampama, sa zavojitim rampama.
Armiranobetonske konstrukcije (monolitne, od predgotovljenih
elemenata ili mješovita konstrukcija) najbolje ispunjavaju uvjete
protupožarnih propisa. Čelične konstrukcije se najčešće izvode kao
sustav glavnih i sekundarnih nosača, ali ih radi zaštite od požara
P ^^ Mogući položaji stupova treba obložiti betonom, vatrostalnim pločama ili žbukom. Kod
garaža su dopuštena velika prometna opterećenja od teretnih
vozila. Za dimenzioniranje treba pretpostaviti ukupno opterećenje
od 3,5 kN/m2, za rampe 5,0 kN/m2. Ozelenjeni krovovi 10 kN/m2.

m J Površina

750. A
-5,00 h> 4,00-j
B) Jednostavnije s m e đ u p r a v c e m

V ^^ Promjena nagiba rampi

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
> Povišeni rubnjak H = 8 c m
-57,00- Vozila
Dvosmjerna

Minimalna širina ravnih rampi Spiralna parkirna rampa p Potrebna površina za parkiralište uključujući prilazne površine

Četveroredno Dvoredno smaknuto Šesteroredno Pod kutem Parkirna zgrada s Sa spiralnim rampama
Rampe u smjeru prometa ravnim rampama

P ^^ Tlocrti i raspored rampi

444
 PARKIRANJE I PARKIRNE GRAĐEVINE

Za svladavanje visinskih razlika i stizanja na pojedine etaže s

parkiralištima postoje različiti sustavi rampi. Nagib rampe ne bi
trebao prijeći 15%., kod malih garaža 20%. Između javne prometne
< 15J&. površine i rampe nagiba većega od 5% mora postojati horizontalna
Presjek Ña otvorenom 10% Tlocrt površina duljine = 5 m 5 m, a za rampe namijenjene osobnim
Etažne rampe
vozilima mora površina u nagibu biti do 10%, duljine = 3 m
T M H I M H Mogućnosti rasporeda i oblikovanja rampi svrstane su u četiri
osnovne skupine ® Ravne, paralelne i prolazne kroz više etaža
i l ¡133¡ :J3 s međupodestima; uzlazna i silazna na suprotnim stranama Q.
' Parkirne rampe
„ j ¡ ^LLIJ ¡ ¿J
Nagnute ravnine etaža (pune rampe bez gubitaka). Cjelokupno
¿6%
parkiralište se sastoji od nagnutih ravnina. Sustav za uštedu
Objekt s punim rampama
ÏHÎÏTÎ} i ! I l prostora ® . Nagib 3:6 %.
Tlocrt
bez gubitaka, nagib i 6 % Poluetažne pomaknute ravnine (D'Humy - rampe): parkirna mjesta su
pomaknuta za polovicu visine etaže, razlika visine svladava se
kratkim rampama (?), © - ® .
Zavojite rampe, konstrukcijski sustav prilično je složen i
nepregledan. Zbog kružnog oblika, teško se mogu iskoristiti ostaci
površine 0 - d ) . Zavojiti dijelovi rampe moraju imati poprečni
nagib = 3 % . Polumjer unutarnjeg ruba kolnika = 5 m. U velikim
garažama moraju rampe, kojima se služe i pješaci, imati pješačku
stazu širine = 80 cm, nadvišenu iznad kolnika, ako ne postoje
posebne pješačke staze. Širine kolnika privoza i odvoza srednjih i
velikih garaža moraju biti minimalno:
3 m ako se pojavljuju vozila širine do 2 m, a 3,50 m za šira vozila.

Presjek Na otvorenom 10% Tlocrt

Poluetažne rampe-» (sustav D'Humy)

tilHtlHl'tllilllTI

Fîppyu
«
m m m m t n m i
Varijanta D'Humy • rampe

n n n n n m n m i m V * 9,00
9,50

k
^ ^ Minimalna širine rampi © Minimalna širine zakrivljenih rampi
s minimalnim polumjerom

cr M È
Varijanta D'Humy - rampe

1,00-1,50
Objekt sa spiralnom rampom
Presjek
^ ^ Osnovni oblici D'Humy - rampe, (J) Zupčasto smaknute etaže-* ( 5 )
Sustavi rampi
nagib rampi13-15%

' 2 , 5 0 ' 2,50 1 2,50 1 2 . 5 0 J - Z 5 Q ? . . .

Zaobljeno /

50 4.00 5¿^ _ _

^ ^ Polurampa s usmjerenim prometom ^ ^ Kontrola ulaza

© ?gSSzgSÍSPÍralnihramPÍna ® Shema tlocrta -» (2)

445

(2)
© Simensove velike garaže
Arh.: H. Hertlein
© Poprečni presjek-» ©
lili PARKIRNE GRAĐEVINE
TTTTT
Prema uredbi o garažama: male garaže = 100 m2, srednje garaže
TTTTT - «i
w 100 - 1000 m2, velike garaže = 1000 m 2 korisne površine.
I Í I M Í M Podzemne garaže su one čiji je pod u prosjeku = 1,30 m ispod
Uzdužna rampa razine terena. Velike garaže moraju imati odvojeni privoz i izvoz.
Lokacija u blizini mjesta koncentracije prometa, npr. kolodvor,
mmmmm aerodrom, trgovački centar, kazalište, kinematograf, uredske i
upravne zgrade ili velika stambena četvrt.
M «'-•o
U srednjim i velikim garažama, u područjima pješačkog prometa,
mmmm najmanja svijetla visina mora biti 2,00 m, pa i ispod podvlaka,
ventilacijskih kanala i ostalih elemenata građevine. Općenito u
Poprečna rampa
prizemlju mora biti veća visina jer je često i drugačija namjena.
Za mala komercijalna vozila = 2,50 m.
Opterećenja međukatnih konstrukcija DIN 1055. Otvorene garaže
imaju tako raspoređene otvore koji neposredno vode u vanjski
prostor i koji se ne zatvaraju (površina = jedna trećina površine
vanjskih zidova), pa je i uz uređaje za zaštitu od atmosferilija
osigurana stalna poprečna ventilacija.
Genijalno je izvedena garaža u središtu Ženeve ispod rijeke Rhône.
Privoz i izvoz ispred mosta preko Rhône -» © . Pomoću rampi s
obje strane ulice omogućuje se tečno uključivanje u promet i
isključivanje iz njega. Nagnutom središnjom rampom stiže se
desnim prometom na sve etaže - > © - © . Budući da su
postavljeni automati za parkirne kartice, nije potrebno osoblje.
Kriteriji za kvalitetu parkirnih građevina:
sigurnost u korištenju, preglednost, označavanje parkirnih mjesta
za lakše pronalaženje, uklapanje u urbanistička rješenja, prirodna
rasvjeta i ventilacija, vizualni kontakt s vanjskim prostorom,
ozelenjivanje, nekomplicirani sustav naplate.

Tlocrt parkirne zgrade s voznim rampama

VV. 372.50 N V 370 g

Parkirna zgrada

4.3^ 8.38 ^ 8.37 ^ 8,38 ¡^ 8.37 q 8.38 ^ 8.37 ^ g.38 ! 5.53

-68,54-

© Poprečni presjek -» ( § ) (7) Situacija-» ©

Hodnik za evakuaciju

Izlaz za nuždu

^ ^ Tlocrt 1. kata, 372 mjesta, parkirna zgrada ispod jezera u Ženevi Projekt i izvedba: AC.C. Zschokke

446
 4.65
BENZINSKE POSTAJE
-•00

Informacije: Forschungsges. für Straßen- und Verkehrswesen e.V.,

Köln, Konrad-Adenauer-Straße 13
Za savezne autoceste vrijede smjernice (RAN) koje je izdalo
Savezno ministarstvo prometa.
Benzinske postaje mogu se povezati s drugim gospodarskim
građevinama -» s. 448 © . Osim onih za opskrbu gorivom i
mazivom, mogu se nalaziti građevine za usluge održavanje i njege,
GUS 1,47* 1,35 1,47*
automobilski pribor, usluge i robe za vozače. Više benzinskih
postaja trebaju biti na međusobnom razmaku = 100 m, a na
cestama s jakim prometom na udaljenosti 250 m. Izvan naselja na
© Dvostruki ili jednostruki crpni stup E Ä r S S otvorenoj cesti, benzinske postaje trebaju biti približno na svakih 25
km. Dovoljna je jednostavna benzinska postaja, površine zemljišta
oko 800 m2, s uslužnim objektima oko 1000 m2. Za velika
postrojenja obično 2000 m2.
Benzinske postaje trebaju biti lako pristupačne, pregled ne,
raspoznatljive izdaleka i locirane po mogućnosti uz cestu. Rijetko ih
treba smještati u središte naselja; bolje je da su na prilaznim i
obilaznim te na magistralnim cestama; na izlazu iz naselja s desne
strane i ne blizu prostora na kojem se gomilaju objekti prometne
signalizacije. Nije povoljna lokacija na križanju, bolje da su ispred
križanja s izlazom na pokrajnju ulicu s. 448. (7).
Vozaču treba omogućiti da: uzme gorivo, provjeri i možda dopuni
ulje u motoru, vodu u hladnjaku, ispita tlak zraka u kotačima,
tekućinu u akumulatoru, provjeri sadržaj spremnika tekućine za
1,30 H
Nosač krova/rasvjete pranje prednjeg stakla, očisti stakla i svjetiljke (farove), opere ruke,
Jednostavna benzinska postaja - crpna jedinica
kupi raznu robu, upotrijebi telefon, zahod i druge uređaje, obavi
razne radove (pranje vozila, usisavanje prašine itd.), dobije tehnički
savjet, dogovori termin za servisiranje. Treba uzeti u obzir
urbanističkim planom određene građevinske pravce i linije
—1.47»
I ); 1,35 j; 1,35 1: 1.47» vidljivosti, razmake do granice zemljišta itd., kao i obveze koje
555 proizlaze iz građevinske regulative.
(4,00) Pokrajinski propisi određuju: 1. veličinu parkirnih mjesta (2,50x5,00
= 12,50 m2); 2. potrebni broj parkirnih mjesta (npr. ovisno o broju
fš - ( - ¿ - e b - — p ^ zaposlenih u objektima i na benzinskim postajama); potrebnu
-4——4
,0,60, 1,35 , 1,47ž , površinu za čekanje pred ulazom u praonicu vozila (npr. površina za
3,62 4.201 (2.10) (2.10) 4.20 ,
1 50% satnog kapaciteta). U projektu treba uzeti u obzir posebne
(3.75) 5,00 (3.45) '
(4,25) 10,00 dimenzije motornih vozila:
1
krug okretanja: osobna vozila 12,50 m, teretna vozila 26,00 m,
© Dimenzije otoka sa crpkama (u zagradama: minimalne mjere) širina vozila: osobna 1,85 m, teretna 2,50 m,
- duljina vozila: osobna 5,00 m, teretna s prikolicom 18,00 m.
Iz tih se mjera dobiju dimenzije "otoka" s crpkama i širine kolnika.

IH
1.0
rrn o
• 2.5

2.5
— ' w

.1.20, 5.50
2.5 2,5 ,
(1.00) (1,00)

2 kratka otoka paralelno sa smjerom ulice ( kao 3.) ^ ^ Mjesto za izdavanje vode, zraka itd. ^ ^ Mjesto za izdavanje vode, zraka

rm
•
• O /rm
•

rrn
•
• a
1,20 1 J
7,50 1.20.
(1.00) (1.00)
^ ^ 2 duga otoka paralelno sa smjerom ulice (zahtijeva se disciplinirano ponašanje u
2 kratka otoka pod 60* prema smjeru ulice (kao 3.)
vožnji); (kao 3.)

447
 prometnog traka
BENZINSKE POSTAJE
Doprema goriva izvan Informacije: Forschungsges. für Straßen- und Verkehrswesen e.V.,
prometnih trakova
Köln, Konrad-Adenauer-Straße 13

Granice ulice
3ÔX"
<§>/* Rub voznok traka

(4) Bez prilaznog odlaznog voznog traka

Smjernice za-projektiranje čvorišta na cestama izvan naselja

lv" i Isp*

E3OTT "" — — — Puh y^ 7n ok traka

© Prilazni i odvozni trak za benzinsku postaju na otvorenoj cesti

H Ä S I Event, odlazni
m Granice ulice Event, prilazni vozni trak vozni trak
11111111
••Iii H a l
• Rub voznog traka
nx
zz:
Event, odlazni vozni trak Event, prilazni vozni trak

Benzinske postaje za VK i ev. DK (ter. voz.> 3,51) unutar zatvorenog naselja (d) Obostrana crpna stanica na otvorenoj cesti

I >1,20 I ž 1,20 ž 1,20 /

I l i l i -4—H :
>3,00 >3,00 >3,00
7
/ /

• kod jednosmjernog prometa potrbeno samo na strani privoza

" ž 20,00 za dva otoka paralelna s ulicom, za daljnje otoke
odgovarajuće veće
Ž 16,00 kod nizanja u dubinu zemljišta 6,00 S 15,00
Sporedna ulica

Benzinska postaja s kosim položajem otoka unutar zatvorenog naselja (prije svega ^ ^ Benziska postaja na uličnom uglu za VK K uu zzatvorenom naselju u iznimnim
za jednosmjerni promet) slučajevima, u pravilu nije za teretna vozila

Grijanje I U J ^ J
I Ured •

im o
n - \ .n
U J \J
Zrak, voda, ulje, čišćenje

Tlocrt benzinske postaje s praonicom i prodavaonicom ® Brzi servis

448
 ODMORISTA
Informacije: Autobahn Tank u. Rast AG, Andreas-Hermesstr. 7-9, Bonn
Parkiranje za ¡Parkiranje zá
osoblje [osoblje
I | Dostava ulaz za
Parkiranje z a osoblje i Parkiranje'
I | osoblje
l i j ! j ! j z a osobne
Parkiranje za osoblje ......JLJ U 1
Gospodarsko dvorište ¡Parkiranje za osoblje Dostava ulaz za • I
h -H osoblje j -j
Gospodarsko dvorište
! i
1 J
Igralište z a
djecu
27/28 29, I
34 31/ 13 19/20
35"
33
32
30
22 24
23 38
ÇQ 37 36 29 25 27
4 c O 5 3 26 Igralište z a
ÇD djecu

34 30/31 35 27
Prodava-
Gostionica 80 Slobodno kretanje i Slobodno kretanje onice
31/32
Terasa za
40 osoba mjesta uklj. prodavaonice
6 ;
Terasa z a
Gostionica Ulazno područje
60 osoba
120 mjesta Bistro 30
7 10 8 , 9

(UČJE, POSJETITELJA oko m* 17 Zamrzavanje 5,0 PODRUČJE, POSJETITELJA oko m* 21 Hlađenje pića 10,0
Prodajni prostor 270,0 18 Hlađenje pića 6,0 Prodajni prostor oko 480,0 22/23/24 Suha skladišta 26,0
1 Ulaz 20,0 19/20/21 Suha skladišta 18,0 1 Ulazno područje, bistro Tehnika 84,0
2 Free-Flow uklj. prodavaonice 120,0 Tehnika 30 mjesta za sjedenje 120,0 25 Grijanje 20,0
3 Gostionica 80 mjesta 130,0 22 Tehnika/Grijanje 15,0 2 Slobodno kretanje 120,0 26 Ventilacija (ev. u tavanu/
Mokri čvorovi za posjetitelje 70,2 23 Ventilacija (u tavanu/ 3 Prodavaonice 60,0 na ravnom krovu) 40,0
4 WC Dame 20,0 na ravnom krovu) 30,0 4 Gostionica120 mjesta 180,0 27 K.K. 10,0
5 WC Gospoda 17,0 24 Elektro 5,0 Mokri čvorovi za posjetitelje 99,1 27 Elektro 6,0
6 WC Invalidi 6,0 25 Prostorija za kućne priključke8,0 5 WC Dame 27,0 28 Prostorija za kućne priključke8,0
7 Tuš 5,0 Uprava/osoblje 134,7 6 WC Gospoda 24,0 Uprava/osoblje 158,6
8 Previjalište za dojenčad 4,0 26 Boravak osoblja 6,0 7 WC Invalidi 6,0 29 Boravak osoblja 10,0
9 Prostorija za čišćenje 1 za 27/28 Presvlačenje 8/9 Tuš 10,0 30/31 Presvlačenje
područje posjetitelja 2,0 Gospoda/Dame 22,0 10 Previjalište za dojenčad 4,0 Gospoda/Dame 32,0
10 Hodnici područja 29/30 Prostorija za pranje za 11 Prostorija za čišćenje 2,0 32/33 Prostorija za pranje za
posjetitelja 30% prome- osoblje, Gospoda/Dame 8,0 10 Hodnici područja posjetite- osoblje, Gospoda/Dame 8,0
tne površine 4 - 9 16,2 31/32 WC za osoblje lje 22% prom. površine 5-1118,1 34/35 WC za osoblje
»ODARSKO PODRUČJE Gospoda/Dame 3,0 GOSPODARSKO PODRUČJE Gospoda/Dame 7,0
Područje skladišta 68,0 33 Ured 30,0 Područje skladišta 121,0 36/37 Ured 29,0
11 Pranje posuđa 15,0 34 Arhiva 4,0 13 Pranje posuđa 30,0 38 Arhiva 5,0
12 Pripremanje 15,0 35 Prostorija za čišćenje 14 Pripremanje 28,0 39 Prostorija za čišćenje
13 Hladnjača za povrće 4,0 2 za gospodarsko područje 1,5 15 TA. hladnjača 4,0 2 za gospodarsko područje 2,0
14 Mliječni proizvodi, 36 Hodnici gospodarskog područja 16/17/Hladnjače za mljekarske 40 Hodnici gospodarskih područja
Gastro- hladnjak 1,0 30%, prom. površinel 1-35 60,2 proizvode/povrće 8,0 22%, prom. pov.13-39 85,6
15 Hladnjača za meso/altem. Neto tlocrtna površina 600,9 18 Prostorija za predhlađenje 3,0 Neto tlocrtna površina 932,7
2 Gastro-hladnjaka 2,0 37 Terasa 40 sjedećih mjesta 80,0 19/20 Hladnjače za meso 41 Terasa 60 mje. za sjedenje 120,0
16 Prostorija za predhlađenje 2,0 i zamrzivanje 12,0

© Funkcionalna shema odmorišta za 80 osoba-* (2) Funkcionalna shema odmorišta za 150 osoba-» (4)

© Benzinska postaja i uređenje odmorišta 80 osoba ^ ^ Benzinska postaja i uređenje odmorišta 150 osoba Entw. Autobahn Tank u. Rast AG

449
 Prilaz cestovnih vozila
ZRAČNE LUKE
-» DO
Kriteriji za o d a b i r lokacije:
^postoji? - topografski, geološki i meteorološki uvjeti,
i - struktura okolnih naselja,
E
1 -zadovoljavajuća raspoloživost površina za uzletno - sletne staze, rulne
— -es.
staze, otpremne zgrade, pogone za održavanje, skladišta goriva itd. te
Check In
daljnje proširenje,
- blizina izvorišta prometa te postojećih i budućih prometnica na zemlji.
a
£
S
i Podjela a e r o d r o m a
-es Pojam aerodrom je prema zrakoplovnom nazivlju zbirni pojam za:
I
. .i
i
! i - zračnu luku, na kojem je području zabranjeno građenje,
- p i s t u (eventualno s ograničenim područjem na kojem je zabranjeno
građenje),
- teren za jedrilice, helidrom.

I
Izdavanje prtljage
Zračne luke i piste mogu biti javne ili posebne zračne luke odnosno piste, koji
su ili dostupni svakom zrakoplovcu ili služe za posebne namjene (npr.
tvornička zračna luka ili uzletišta sportskih društava).
— r ~
Generalni plan izgradnje
Za zračnu luku treba izraditi plan izgradnje za najmanje 20 godina, koji treba
I u određenim vremenskim razmacima obnavljati prilagođavajuči ga promje-
Dvorana dolaska nama strukture prometa, razvoju građenja zrakoplova, novim tehnologijama
itd. Prometne prognoze trebaju sadržavati podatke o kretanju zrakoplova,
broju putnika i količini tereta, a mora ih se također redovito provjeravati i
Prilaz cestovnih vozila
aktualizirati na temelju razvoja prometa. Za dimenzioniranje aerodromskih
Putnici postrojenja ne treba računati s apsolutnim maksimumom prometa, nego s
Preuzimale prtljage
tipičnim vršnim opterećenjima (koja se primjerice pojavljuju 30 puta u godini
ili 10 puta u najopterećenijem mjesecu).
© Primjer za prometni tok otpreme
putnika pri dolasku
^ ^ Primjer za prometni tok otpreme
putnika pri odlasku

Doletna površina

površina^ horizontala pm

Prijelazna površina

^ ^ Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staza - uzdužni presjek (A - A)

Doletna površina
/ Unutarnja horizontalna površina
Otprema
prtljage * i
1 Prtljaga u I
i odlasku | Objekti uprave
Priključak na zračne luke i Unutarnja doletna površina
ceste, organa vlasti
željznice I Transfer L Servisni pogoni
1 prtljage f I za putnike |
^ ^ Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-stazu - poprečni presjek (B - B)
iU Prilaz
(dolet)
Carina i
kontrola
prtljage
Izdavanje
prtljage Odlazeće Objekti
prtljage aviokompanije za
otpremu zrakoplova

Servisni pogoni za putnike

Skladište repofignute äi Gardefoba za prtljagu
pogrešno dospjele prtjage
Mjesto Najam Rezervacija Banka,
susreta automobila hotela mjenjačnica

^ ^ Funkcionalna shema otpremne zgrade za putnike u zračnom prometu

1:7
1 2 2
15.2
Os uzletno-sletne staze 9,14

^ 150,0 ~~^ 214,0 ^ 235,/' 256.4^

Razmaci od osi uzletno-sletne i dop. visina zgrade u %

Anteil der Winde

Smjer osi glavne staze Smjer 7-24 26-37 39-76 Ukupno Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staze - u tlocrtu
vjetra km/h km/h km/h
360
N 4.8 1.3 0.1 6.2
NNO 3.7 0.8 — 4.5
NO 1.5 0.1 — 1.6
ONO 2.3 0.3 — 2.6
O 2.4 0.4 — 2.8
OSO 5.0 1.1 — 6.1
SO 6.4 3.2 0.1 9.7
SSO 7.3 7.7 0.3 15.3
S 4.4 2.2 0.1 6.7
SSW 2.6 0.9 — 3.5
SW 1.6 0.1 — 1.7
WSW 3.1 0.4 — 3.5
W 1.9 0.3 — 2.2
WNW 5.8 2.6 0.2 8.6
NW 4.8 2.4 0.2 7.4
NNW 7.8 4.9 0.3 13.0

( 0 - 6 km/h) 4.6

Ukupno 100.0

Tipična ruža vjetrova Podaci o vjetru Područje građevinske zaštite za zračnu luku s instrumentalnom slijetnom stazom

450
Otpremna dvorana Biza izlazna ruina staza ZRAČNE LUKE
1. uzletno-sletna staza Spojnica / Okretište

Kapacitet zračne luke određuju sljedeća funkcionalna područja:

- sustav uzletno-sletnih staza (moguće kretanje zrakoplova u jedinici vremena),
- stajanka (raspoloživa mjesta za stajanje zrakoplova),
- prijamno-otpremna zgrada (mogući protok putnika i prtljage, po mogućnosti i
robe u jedinici vremena).
Učinkovitost sustava otprave određena je sljedećim parametrima:
- priključak na sredstva kopnenog prometa (parkirališta, dužine prilaznih putova
vozila),
- otprava putnika (broj Check-in šaltera),
- otprema prtljage (broj šaltera i kapacitet transportnog sustava),
- kontrola putovnica, kontrola sigurnosti, kontrola prije ulaza (veličina čekaonica,
broj šaltera).
(paralelna) uzletno slijetna staza
Stajanka povezuje sustav uzletno-sletnih i rulnih staza s terminalom. Pojam
"stajanka" obuhvaća površine za stajanje zrakoplova, pripadajuće prometne povr-
^T^ Tipične faze izgradnje zračne luke (shematski)
šine (rulne staze u stajanci), prometnice za vozila koja otpravljaju putnike i površine
za smještaj uređaja za otpravu.
Stajanka je funkcionalno usko povezana s terminalom i trebala bi se razvijati
zajedno s njime.

Cesta u razini/prizemni terminal

Cesta u razini/2-etažni terminal

u5) Koncepcija pristanišnog gata

— Putnik u dolasku
— - Putnik u odlasku
Cesta u ražin i/2-etažni terminal. Tipični « Prtljaga

© raspored ravnina otpremanja pristanišne

zgrade

| | = N o s e in - p u s h out stajalište
širine 3 6 m I dubina 50 m

Koncepcija "prstiju" -> © ® ->© @ Koncepcija satelita

© © © © (i?) Linearna koncepcija

é -

Linearna koncepcija
5Ôè * - E

O o
ÖTÖ
^4) Koncepcija satelita
Koncepcija transportera

Sva stajališta uz zgradu (opremljena prilaznim mostovima za putnike) udaljena su

@ Koncepcija transportera
od težišta (+) max. 300 m © - ©

451

S i g u r n o s n a linija
Vozila za o p s k r b u
Ruina staza u stajanci
^l) Parkirni položaj "nose-in"
ZRAČNE LUKE
Prognoza prometa
Planiranje zračne luke na temelju prometnih statistika treba provesti prema slje-
dećim prognostičkim podacima:
- broj putnika prema: inozemstvo/tuzemstvo, dolazak/odlazak/transfer/tranzit,
duga linija/kratka linija, prosječni/vršni promet;
-teretni i poštanski promet: inozemstvo/tuzemstvo, uvoz/izvoz/transfer, udio
standardiziranog tereta (kontejneri/palete), prosječno i vršno opterećenje u
ukupnoj tonaži, broju komada ili obujmu pošiljaka;
- kretanje zrakoplova prema: tipovima zrakoplova, međunarodni/domaći promet,
putnički, teretni ili mješoviti promet, prosječni/vršni broj polijetanja ili slijetanja.
Osim prognoziranog volumena prometa, postoje daljnji važni parametri planiranja:
- vrste prometnih sredstava prema izboru putnika (vlastito vozilo, taksi, javni
osobni promet itd.),
- prosječni broj osoba u pratnji putnika, prosječni broj komada prtljage po putniku,
broj posjetitelja (nije u vezi s putnicima), broj zaposlenika.

Ruina staza u stajanci

^ ^ Kosi parkirni položaj "nose-out"

© B 757-200 (D DC 10-30

1-18,4417,69«
• 78,25 - 78,25 -

1—29,82- -72,91 29,82-

Tipični parkirni raspored za zrakoplove ® B 747-400

452
 Satni kapacitet ZRAČNE LUKE
VFR IFR Godišnji volumena prometa
U S - staze Osim prognoziranog volumena prometa, postoje daljnji važni parametri
Operacija/sat | Operacija planiranja:
- vrste prometnih sredstava prema izboru putnika (vlastito vozilo, taksi,
-{22-
50 - 59 195000-240000 javni osobni promet itd.),
- prosječni broj osoba u pratnji putnika, prosječni broj komada prtljage
56-60 260000-355000 po putniku, broj posjetitelja (nije u vezi s putnicima), broj zaposlenika.
215-761 m Koncepcije terminala
Terminali se razlikuju po načinu raspoređivanja mjesta za stajanje zrako-
plova međusobno i u odnosu prema središnjoj zgradi. U biti postoje četiri
62-75 275000-365000
koncepcije:
1. Koncepcija "prsta" (sa središnjom prijamnom zgradom, -> s.451 ©
762-1310 m -©+©)•
Zrakoplovi se parkiraju s obje strane "prsta". Postoje li dva "prsta" ili više
njih, mora međurazmak biti dovoljan za 1 - 2 rulne staze (istodobno
•=J-103-197 99-119 305000 - 370000 prilaženje i odlaženje).
2. Satelitska koncepcija (sa središnjom zgradom, s. 451 ® + © )
Ispred terminala locirana je jedna ili više zgrada koje su okružene
stajalištima zrakoplova. Prometna veza sa središnjom zgradom
najčešće se ostvaruje podzemno.
3. Linearna koncepcija s. 451 © + ®
73-150 56-60 220000-270000 Zrakoplovi se parkiraju uzduž zgrade u jednom redu jedan do drugoga
( 0 okomito (Nose-in), paralelno ili koso prema zgradi. Način parkiranja
znatno utječe na potrebnu duljinu zgrade.
4. Transportna koncepcija s. 451 ® + ®
56-60 215000-265000
(<-— ) Zrakoplovi se parkiraju prostorno udaljeni od terminala, a putnici se
prevoze posebnim vozilima.
Iz tih osnovnih koncepcija mogu se razviti mješoviti oblici (hibridne
56-60 200000-265000 koncepcije).
V H R vizuelno slijetanje
IFR instrumentalno slijetanje 6.00-10.00 sati H
%
1 0 . 0 0 - 1 8 . 0 0 sati
20
1 8 . 0 0 - 2 4 . 0 0 sati
(j^ Kapacitet različitih sustava uzletno-sletnih staza
- 15

- 10

I F ~i 1 1 1 r
Tip F 50 B727 B757 DC-10 B747 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 '^J®™„p°llJr!?,?)a
Minute prije polijetanja
H 1.29 2,97 4,01 5,16 5,36
(m) (^5) Raspodjela dolaska putnika prije poljetanja po voznom redu, u minutama

Visina praga (H) do poda u kabini

Stube za putnike na teretnom vozilu

Visina s e može prilagoditi

visini poda u zrakoplovu

2-5° I 125"rotacija

Slobodni profil 4—- 9.90 - 3.40

servisne staze

-jVr-
!;ri75°rotacija

Utovami most okretljiv i može se izvlačiti

r
Okretljiv utovarni most

(2,40' : \

t * — T
4 5 q " Slobodna ^ j Visina se može
i visina 4 , 5 0 m y . s

6,90
2,10-3,60 ispruženo
2,20
uvučeno j

- ~ 15°

. r. i
Utovarni most koji se može izvlačiti i podesiti po visini sa stopom stupa ^ ^ Utovami most koji se može izvlačiti i podesiti po visini

453

© München-Riem
m - broj ovisi o volumenu prometa, pri čemu je paralelni položaj
ZRAČNE LUKE
Uzletno-sletne staze
Smjer, duljinu i broj uzletno-sletnih staza određuju brojni čimbenici:
- smjer je uglavnom određen lokalnom ružom vjetrova, pri čemu
treba nastojati da se u zračnu luku može slijetati tijekom 95% vre-
mena (uz bočnu komponentu vjetra do najviše 20 čvorova). Visoka
frekvencija jakih bočnih vjetrova može uvjetovati izvedbu i druge
odgovarajuće usmjerene uzletno-sletne staze-* s. 450 © + © .
- duljinu određuje tip mjerodavnog zrakoplova, lokalni topografski i
klimatski uvjeti, kao temperatura, tlak zraka (analogno nadmorskoj
visini), nagib terena itd.
(najmanji razmak 215 m) naročito pogodan: pri razmaku većem od
1310 m moguće je istodobno uzlijetanje i slijetanje, čime se postiže
maksimalni kapacitet s. 453 © .
Sustav rulnih staza zračne luke treba razviti tako da zrakoplovi što
prije napuste uzletno-sletnu stazu i najkraćim putem stignu na svoja
stajališta. U naročito frekventnim zračnim lukama može izvedba
pretjecajnih površina ili "By-pass" rulnih staza doprinijeti povećanju
kapaciteta.
Pozicije stajališta zrakoplova
Nose-in-razmještaj s. 452 © .
Prednost: mala potreba prostora; mlaz ispušnih plinova stvara
male probleme za osoblje, uređaje i zgrade; kratko vrijeme
manipulacije jer se uređaji za prihvat putnika mogu pripremiti prije
dolaska zrakoplova; jednostavan priključak na putnički most.
Nedostatak: primjena tegljača pri izvlačenju zahtijeva vrijeme i
kvalificirano osoblje.
Taxi-in/Taxi-out
koso Nose-in s. 452 © i koso Nose-out s. 452 ® .
Prednost: nije potreban tegljač
Nedostatak: potrebno je mnogo prostora; ispušni mlaz i buka pri
odlasku neposredno su usmjereni prema terminalu, pa je potrebna
zaštita odbojnicima mlaza.
Paralelni razmještaj
Prednost: najjednostavnije manevriranje pri dolasku i odlasku; nije
potreban tegljač
Nedostatak: najveća potreba prostora; ograničenje pogona na
susjednim pozicijama u tijeku kretanja zrakoplova.

Komunikacije i stajališta opreme na stajanci

Raspored i dimenzioniranje pogonskih komunikacija na stajanci
posebno su važni za učinkovito i sigurno funkcioniranje zračne luke.
Ceste u stajanci omogućuju neposrednu i sigurnu vezu između
stajanke i ostalih pogonskih površina zračne luke uz minimum
križanja sa zrakoplovima u pokretu i drugim pogonskim funkcijama.
Te se ceste mogu voditi ispred ili iza zrakoplova u Nose-in-poziciji ili
pokraj krajeva krila kod paralelnog razmještaja s. 452 © .
Ako se vode ispod putničkih mostova, potrebna je dovoljna svijetla
Hamburg visina (u pravilu 4,50 m) za sva vozila pogona s. 452 © - © . S
obzirom na intenzivnu mehaniziranost i kontejnerizaciju, pri
otpravljanju zrakoplova treba se pobrinuti da su dovoljne površine
za pripremu i ostavljanje pogonskih vozila i uređaja, kao i za praznu
ambalažu.
Putničke otpremne zgrade u biti služe prijelazu putnika s nekog
kopnenog prometnog sredstva (javni promet, taksi, privatni
automobil) na zrakoplov. Pojedina funkcionalna područja treba tako
projektirati da se otpremanje putnika i njihove prtljage obavi
svrhovito, udobno i brzo uz najniže moguće pogonske troškove. Pri
tome se mora bez naročitih rekonstrukcija omogućiti prilagodba
porastu prometa.
Posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće: putovi za putnike
moraju biti što kraći, tj. udaljenosti između glavnih funkcionalnih
područja (npr. između parkirališta i mjesta za primanje ili izdavanje
prtljage) ne bi trebale biti veće od 300 m.
Amsterdam-Schiphol

454
 ZRAČNE LUKE

1 Prilaz vozila
2 Čekaonica
3 Stajanka
V , \ \ ' , ' . 4 Informacije
•V , 5 Restorani

1 Parkiralište
2 Satelit
3 P r i s t a n i š n i gat
4 Čekaonice
5 Restoran
6 Prilaz vozila

^ ^ Zračna luka Seattle - Tacoma (kombinacija sustava pristanišnog gata, linearnog i

satelitskog sustava)
Zračna luka Hannover (decentralizirani sustav) odletna ravnina - isječak

1 Dolazak
2 Odlazak
3 Prtljaga
4 S t a z a za p u t n i k e

Presjek kroz satelite -> (§)

(2) Gornja etaža (odlazak) Orly - istok

1 Čekaonica
2 Pokretne trake
3 Carina
4 Tunel

( 5 ) 2. kat zračne luke Köln-Bonn (satelitski sustav)

Zračna luka Frankfurt/M.

L i Î i

(4) Tlocrt satelita uz (5) ^ ^ Spojni hodnik ^ ^ Zračna luka San Francisco (ravnina odlaska)

455
 UGOSTITELJSKI OBJEKTI
—> S. 248-249
Da bi osoba mogla udobno jesti, treba joj površina stola od približno
60 cm širine i 40 cm dubine -» © - © Tako je stvoren dovoljan ra-
zmak do susjeda. Na sredini stola potreban je prostor širine 20 cm
za zdjele, posude i terine, što znači da je 80 - 85 cm idealna širina
stola za blagovanje.

Okrugli, osmerokutni ili šesterokutni stolovi promjera 90 - 120 cm,

idealni su za 4 osobe, a može se priključiti i još jedna ili dvije.
Razmak između stola i zida = 75 cm © , jer stolica zahtijeva
mjesto širine 50 cm. Ako prostor između stola i zida služi i kao
prolaz, treba razmak iznositi = 100 cm. Okrugli stolovi trebaju nešto
više mjesta; razlika je do 50 cm.

Pribor za zajutrak 1: Vrč za čaj ili kavu; 2: Vrč za mlijeko; 3: Kutija za marmeladu ili maslac; 4:
© Posuda za šećer, 5: Vilica za desert; 6: Nož za desert; 7: Žličica za kavu odri. čaj; 8: Tanjur za
© desert; 9: Ubrus; 10: Tanjurić za šalicu; 11: Šalica za kavu;
Jednostavni pribor za jelo 1: Vilica; 2: Nož; 3: Žlica za bujon ili desert; 4: Žlica za juhu; 5
® Čaša za pivo; 6: Čaša za vino ili desertno vino; 7: Tanjur za juhu; 8: Tanjur za jelo; 9: Ubrus
Pribor za svečanost 1: Vilica za desert; 2: Vilica zaribu;3: Vilica za jelo; 4: Žlica za bunjon i desert
5: Žlica za juhu; 6: Nož za jelo; 7: Nož zaribu;8: Nož za desert; 9: Tanjur za juhu; 10: Tanjur za jelo
11: Ubrus; 12: Čaša za pivo; 13: Čaša za bijelo ili crno vino; 14: Čaša za vino ili desertno vino

m
100-110 30- 40
. >l° 1 9./10.
Jednostavni pribor ® Pribor za
^ ^ Potreban prostor za posluživanje i za goste (?) Pribor za zajutrak (3)
za jelo svečanost

Duljina stola s
mjestom na čelu

= 1,65; 7 = 2,15;
« 2,90; 11 = 3,52

1
g <&>*
IO

Stolovi/mjesta za sjedenje

456
 UGOSTITELJSKI OBJEKTI

Borav-
[—1,00—+-1.00-+—1.00-1—1.00—1—1.00—4 60 Šank ak, amb-
0 Prostorija za alaža

00 OQ
goste s
H D decentraliziranorr
garderobom
D Dosta-

00
2,50 3,70 Konobari va, stu-
D
00
bište
1.00

I D WC Zaliha,
60 Ulaz Kuhinja rashladni

00
1 C WC prostor
=n
I 1.80—

Minimalne mjere za mjesta U nišama Funkcionalna shema malog ugostiteljskog objekta

Prije gradnje bilo kojeg ugostiteljskog objekta treba s investitorom pa-

žljivo isplanirati tijek organizacije. Pri tome treba utvrditi: ponudu jela,
koja će se kakvoća i količina posluživati; koji će se sustav
posluživanja odabrati - hoće li to biti a-la-carte sa stalnim ili
promjenljivim dnevnim menijem, posluživanje na tanjuru ili za stolom,
samoposluživanje ili mješoviti sustav. Za oblikovanje je važno:
očekivani posjetitelji i njihov broj. Treba uključiti specijaliste raznih
struka: projekt kuhinje, rashladni uređaji, projekti elektroinstalacija,
grijanja, ventilacije i sanitarija. Vrste objekta ovisi o lokaciji. Glavna
prostorija ugostiteljskog objekta je prostorija za goste. Uređenje
odgovara pogonu. Stanoviti broj stolova ili stolica treba ostaviti na
raspolaganju za moguće grupiranje stolova. Na prikladnom mjestu
treba predvidjeti stol za stalne goste. Pokrajnje i konferencijske
prostorije u svakom slučaju treba namjestiti nepovezano kako bi se
1-50 85 - I 1,80 h- 85 - -1.35—+-85— -1,80- omogućila prilagođivanja. Za prolaznike koji žure treba predvidjeti
I 1,75 1—90—I 1,75- -»45 < 1,75- h-90- -1,75-
snack-bar s fiksnim stolicama. Veće dvorane za goste treba podijeliti
(3) Paralelni razmještaj stolova na zone. Oko prostorije za goste grupiraju se kuhinja, pomoćne,
toaletne i sanitarne prostorije; može i u donjoj etaži -» © .
1351—1,40—1-60« Stupovi u prostoriji neka budu usred skupine stolova ili uz uglove
stolova -» (3) Svijetla visina prostorija za goste, uz tlocrtnu površinu
od = 50 m 2 = 2,50 m, treba biti: 2,50 m, za više od 50 m2 = 2,75 više
od 100 m2 š 3,00 m. Na galeriji ili ispod nje = 2,50 m.
Toaletne prostorije u točionicama ili gostionicama:
u pivnicama se računa na 75% muškaraca, 25% žena; u plesnim
lokalima 50% muškaraca, 50% žena. -» ®

Tlocrtna površina Korisna širina Mjesto za Z a h o d i za školjke Pisoari Žljeb

goste Gospoda D a m e k o m a d a duž, m
S 100 m2 Š 1,10 m
2 š 50 1 1 2 2
S 250 m Š 1,30 m
Š 500 m2 i 1,65 m
S 50-200 2 2 3 3
2 Ž 200-400 3 4 6 4
s 1.000 m š 1,80 m
15H—1.20—4-1,00-^—1,20—I-50H—1,20-1-1,00-1—1.20—i Preko 1.000 m 2 = 2,10 m = 400 - Pojedinačno odlučivanje -
I—1,40—t- 80—I—1,40—00 1,40—I-80-1 1.40—!
Korisna širina stuba © Toaletne prostorije

Dijagonalni razmještaj stolova

Širina puteva za spasavanje na svakih 150 osoba koje će ih koristiti.
»371—1,05—f-55n Min. svjetla širina: prolazi u ogistiteljskim objektima 0,80 m, vrata
0,90 m. Hodnici i puteviza spasavanje 1 , 0 m . - > ®
Stubišta prema toaletama, prostorijama za pranje i prostorijama za
osoblje = korisna širina prolaza = 1,10 m. Svjetla visina prolaza =
2,10 m mjereno vertikalno. Površina prozora = 1/10 površine
C M ) prostorije.

Tip Zauzeće Potrebna tocr- Potrebna Jocr- Namještaj Mjesto Posluži- S a m o po s-

q y p mjesta taapovršria tnapomSna za sje- vanje m 2 / luživanje
po kuhinje m 2 / prostorije 2a d e n j e mjesto m2/mjesto
obroku postavljenom goste mVmje-
pribora stu z a s j s & n ^ Kvadratićni stol 4 1,25 1,25
Pravokutni stol 4 1,10 1,20
PC-60H 1.30—1-60-^65-4- 60-4—1.30 Restoran 1 0,7 1,8-2,0 Pravokutni stol 6 1,05 1,10
I—1.05—1— 85 —I— 1.05 i i 1,05—I—85 na kat Pravokutni stol 8 1,05 1,05
20 Restoran s 2 - 3 0,5-0,6 1.4-1,6
b r z o m izmjenom Potrebni prostor za prostorije za
^ ^ Najuža postava stolova gostiju, na pr.
restoran
(12) goste ukupno: 1,4 m 2 do 1,6 m 2 /
robne kuće mjesto
Normalni 1,5 0,4-0,5 1,6-1.8
restoran
Gostionice 1 0,3-0,4 1.6-1,8
Pansioni G l a v n i prolazi min 2,00 m širine

Z a skladište, prostorije za osoblje rtd.dodaje se Međuprolazl min 0,90 m širine

o k o 8 0 % postavljeni pribor = mjesto za Sporedni prolazi min 1,20 m širine
30-85 -+—1.30—I- 85—J-65-S-85—1 sjedenje x smjena gostiju
•—1,30—H85-i—1.30—! I—1,30—I
20
© Stolovi u kavani ^ ^ Potrebna tlocrtna površina (13) Širina prolaza

457
 10.70 UGOSTITELJSKI OBJEKTI
NA KOTAČIMA

Za smještaj restorana u gradskim željeznicama i autobusima

^ b n o D n a D n a D n a D n c r i n c r i n c f ^ dalekog prometa treba malo prostora 0 i © u usporedbi s
vagon-restoranima saveznih željeznica. Do današnjeg savršenstva
® Vagon-restoran gradske željeznice tvrtke Rheinischen Bahngesellschaft mj.: 1:200
dimenzija vagon-restorana došlo se višegodišnjim iskustvom i
,1— (.«9 i i - a + M - l - SS + SS + «•>• 1.00 • 48-1
različitim adaptacijama. Tu je kuhinja uzorni primjer maksimalne
r 13<j i^išf i
iskorištenosti prostora, što se odnosi i na širine vrata i otvora za
$ isporuku. Hladnjaci su naročito veliki—> © .
- SI ., 7 S J «O
Wtkl

Pranje cjelokupnog posuđa mora se obaviti između dva obroka

(veliki i mali objed). Ugošćivanje je u vagon-restoranu pojedno-
n ^ m n n n r i n n a D stavljeno jer je maksimalni broj gostiju ograničen raspoloživim
brojem mjesta-* ® - © .
Detalji uz © mj.1:50 (stolovi za jelo široki su samo polovicu onih u vagon-restoranu

© Nj. drž.ž. Nedostaje posebna prostorija za pripremanje. Kuhinja je na sredini vagona

jer je tamo najbolja amortizacija, tj. skoro nema potresivanja.

2.5 2,5 3,5 15

1,30--»- 6,90 3,62 7,92 5,72 —H- 1,60 —H

r n i D D L C n r f p ^ J m D>
5c
C 3 C
3 C
a-
"Restoran prvog razreda'

Tlocrt vagon-restorana Drž.ž. (Quick - Pick - kola)

3,62 -950—80-»- i 1412 •348) 1412 >34Bi 1412-

174

-i343< 1412 •34&i 1412 »348< 1412-

0 Detaljni tlocrt "satelitske kuhinje" -> © © Detaljni tlocrt "bistroa" ©

n V
£ — r
5
- ¿6 -

1
§ m 1

1 -h
i
\i
i ?, T

Poprečni presjeci u pripremi U kuhinji (8) U području hladnjaka U vagon-restoranu

= dimenzije spavaćih kola, moguće

uz stalnu ventilaciju. Dobro za HOTELI, NA KOTAČIMA
sportske kabine i sličnm ->

U FF^i a

OmtafZe
odjeću
33

Dan Noć l.raz. pojed.
® Uzdužni presjek
n oL
Noć 1.raz.dvostruki odjel Noć 2. razred
^j) Dvostruki odjel /ipN "Komet" - specijalni odjeljak s leža-
* jevima u osi vagona.

458
 1
2
Izdavanje jela i pića
Stroj za pranje posuđa
RESTORANSKE KUHINJE
2a Povrat posuđa prema Prof. Dr. Ing. Loeschke —> DP
3 Buffet za pića s mikserom,toster- u. Dipl. Ing. J. Höfs
om, spremnikom kreme itd
4 Pećnica i priprema manjih Prof. Dr. Ing. Fuhrmann - > CD
slastica
5 Manja jela
6 Umaci, jela na žaru
S n a c k - b a r - > 0 krčma na uglu, bistro, kavana, restoran. Kapacitet
6/7 Štednjak 7 Priprema i odlaganje 55-60 mjesta za sjedenje (u podne 5 - 6 smjena gostiju, 2 puta
7a Kotao za kuhanje,
lonac na paru navečer). U međuvremenu se poslužuje kava, kolači i sitna zaku-
6/7b Zagrijani ormar s termo- ska. Kuhinja: najčešće se posluje s predgotovljenim proizvodima.
agregatom
8 Pranje lonaca i tava Uz svakodnevnu opskrbu ne treba naročito veliko skladište.
11 Skladište, ambalaža, ured;
umjesto hladnjače hladionici Kavana - restoran (2) s čajanom. Gradski lokal na prometnom
i zamrzivači { gastro-norma)
19 Toalet za osoblje mjestu.
G1 Barski puet -također i za hranu
G3 Toaleta za goste/ Kavana: osim bezalkoholnih pića, vrhunsko pivo u bocama, likeri
© Snack - bar kabina za make - up
itd., slastice i sitna zakuska - hladna i topla.
1 Prolaz za konobare
1a Servisna mjesta i blagajna
2 Stroj za pranje posuđa Čajana: bezalkoholna pića, slastice, sendviči. Kapacitet oko 150
3 Buffet za pića s mikserom,taster- mjesta za sjedenje, pogon bez prekida od 6,30 do 24,00 sata.
om, spremnikom kreme itd
4 Slastice 4a Peć za slastice Kuhinja: pretežno predgotovljena hrana, malo skladište.
5 Sendviči
6 Uređaji za otapanje i zagrijavanje, Velike hotelsko - restoranske kuhinje -» (3) i za velike gostionice
kotao za juhu
8 Pranje lonaca i tava s pokrajnjim prostorijama, isporukom izvan objekta ili proizvodnjom
11 Priručno skladište i ambalaža
za druge pogone. Kapacitet: 800 -1000 osoba. Prolaz za konobare:
( veće skladište u podrumu)
15 Skladište rublja u sredini s posebnim posluživanjem u vrt ili kuglanu te izravan prilaz
liiiUiiLDiil; 17 Doprema robe 17a Bar
J i i i D E 19 Toalete za osoblje, garderoba za po-
pokrajnjim prostorijama. Kuhinja: pogon s nizom odvojenih prostora
služitelje (garderoba i prostorija za i velikim uređajima uz stražnju stijenu.
•17„Sj2l pranje kuhinjskog osoblja upodrumu)
G1 Toalete
G2 Telefonska kabina
Restoran s prstolikim šankom i automatima-* 0 . Brza prehrana
za ručak zaposlenih u restoranima za prolaznike, kantinama, ro-
© Kavana - restoran
1 Prolaz za konobare
bnim kućama i odmorištima uz autoceste. Kapacitet 500 osoba/sat.
1a Izdavanje hrane i pića Kuhinja: samo dovršetak predgotovljenih jela, osim salata i

liUli
za vrtni dio
2 Zona pranja posuđa sladoleda.
3 Izdavanje pića
3 Hlađenje pića (priručni podrum) Restoran sa samoposluživanjem -» (5) prikladan za robne kuće ili
4 Slastičarnica
5 Hladna jela u vezi s uredskim zgradama. Kuhinja: bez vlastite proizvodnje. Dopre-
CS )TTTTi
6 Kuhinja za topla jela ma izvana i priprema postupkom za duboko smrznute namirnice.
:
umaci - jela na žaru
1U1Q 5 i:;>5 6j;:i|6 7 6/7 Stol s termo - ormarom
lNII 8 Pranje lonaca i tava
9 Pripremanje povrća
6 7 • • 81 10 Pripremanje mesa
11 a Prilazi za dostavu,skladište
Prostorija za hlađenje ambalaže i međuskladište, ured,
i skladištenje garderoba i toaleta za osoblje

S Servisni pribor i blagajna

Povezanost prostorija Povezanost prostorija
(5} Velika hotelsko- restoranska kuhinja

•
O Ü D D
1 Opslužni prolaz za šank
u obliku slova U (prsti)
•
1d Automati za samoposluživanje
2 Povezana dva prsta
s obostrano korisnim
strojem za pranje posuđa,

3
te po dva sudopera
Aparat za kavu hladionici,
iTnbäl OJ
mjesto za posude za juhu
1 Stroj za pranje 2 Školj. za ispiranje 1 Radni stol met. 2 Univer. rezač
4/5 Priprema jela i salate 3 Zamrzivač 4 Stolna vaga
3 Sto! za čišćenje 4 Odlaganje
4/5a Izdavanje hladnih jela
5 Sudoper 6 Radni sto! / 5 Daska za rezanje 6 Stroj za mješa-
- salate, sladoled, desert
ispod je ormar (80 x 40) anje / lupanje
6/7 Prženje kruha, kuhalo za juhu 7 Odlaganje 8 Umivaonik za
Prostorija za hlađenje 7 Daska za rezanje 8 Univerzalni
i ostali aparati za kuhanje (80 x 40) aike
i skladištenje (80 x 40) ormar
6/7a Izdavanje tople hrane
9 Umivaonik za ruke
friteza, ploča za roštilj

© 1d Buffet za samoposluživanje
(6) Pripremanje povrća" Pripremanje mesa
1. Radna područja su spojena bez
s jedinicom za prženje i roštilj prostornog razdvajanja
1e Prelivi za salatu, začini, Grupa zrf kuhanje i Grupa za kuhanje i pečenje
rezervni pribor, 1f blagajna oečenie Proizvodnja
2 Stroj za pranje posuđa Proizvodna linija
Finalizacija
2a Povrat posuđa
3/4 Jedinica za sendviče, kolači, Goipazakiiiarijei
Izdavanje
sladoled, kava, piće, moguće pečenje
posluživanje za uličnu kavanu 2 Radna područja proizvodnje i
5a Stol za pripremanje - hladno •o 12 finalizacije su prostorno odvojen
6/7 Linija aparata za otapanje i Grupa za kuhanje i pečenje
* a
zagrijavanje, koristiva s
dvije strane (konvektomati, Proizvodnja I
Zona finalizacije
grijala, "regethermic"
-peć) Finalizacija
6/7a Stol za pripremanje - toplo
Izdavanje
11 a Linija hladnjaka, koristiva s 2 strane Izdavanje
12 Kiosk za prodaju u objektu
i na ulici Francuski sustav hotelske kuhinje. Američki sustav hotelske kuhinje.
E Ulaz Grupa za kuhanje i pečenje
Restoran sa samoposluživanjem © smještena okomito prema mjestu
za izdavanje, podjela na zone za
© Grupe za kuhanje i pečenje
smještene paralelno s mjestom za
izdavanje
proizvodnju i finalizaciju

459
 Odvoz Dovoz RESTORANSKE KUHINJE
Skladišta,
DIN 66075 —> Q0
Otpaci Prostorija
hladnjače Skladište Prijem i
složene 4 kontrola Razvoj koji se proteže od konvencionalne gostionice prema
robe robe
Amba- Priprema,pomo gastronomski jako raznovrsnoj ponudi određuje ne samo planiranje
laža ćne prostorije i projektiranje prostorija za goste nego i kuhinja. Pri tome posebnu
ulogu imaju male i srednje restoranske kuhinje. Za taj tip pogona su
Kuhinja
Pranje značajni sljedeći navodi:
Izdavanje
Gastronorm-System (DIN 66075).
Na temelju modula od 530 x 325 mm dimenzionalno su međusobno
A
Skladište. Skladište,
• odnošenje
usklađeni: stolovi, regali, kontejneri, uređaji, pribor i montažni
opskrba
elementi.

Funkcija i organizacija restoranskih kuhinja - > © - © .

Kapacitet restoranske kuhinje ovisi prije svega o broju mjesta za
goste u objektu, o njihovim zahtjevima (vrsta, količina i razina
kvalitete ponuđenih jela), zatim o udjelu svježe prigotovljenih sirovih
namirnica (nasuprot predgotovljenoj hrani), kao i o frekvenciji
smjena gostiju tijekom dana ili za vrijeme obroka (frekvencija
korisnika).

U ekspresnim restoranima predviđaju se tri izmjene mjesta u satu, a

I J u konvencionalnim oko dvije. U večernjim i restoranima sa specijali-
Blagavaonice tetima predviđa se da će gost prosječno boraviti oko 1 , 3 - 2 sata.
JlIlIfiadBBlIillll Vračanje
Tok robe f :opia stasuce pića
Povratni tok otpadaka V Iž3avanje jela posucTa Postotni udjeli u ukupnoj potrebnoj površini -» (3).
Kruženje posuda
Kruženje suđa
\
\ » vi
oroofr=
U odnosu prema malim, srednjim i velikim kuhinjskim pogonima, mo-
gu se izdiferencirano za pojedinačna područja i njihove funkcionalne
(i) Restoranska kuhinja - funkcija Restoranska kuhinja - organizacija jedinice primijeniti podaci o površinama prema -»

Širine prolaza u skladišnim, pripremnim i proizvodnim odjelima di-

Bistroi, snack-barovi, male kavane - ili restorani sa specijalitetima
menzioniraju se različito, ovisno o tome jesu li to samo
koji imaju 40 - 60 sjedećih mjesta ubrajaju se u male pogone, a male
komunikacijske površine ili one služe i za posluživanje. Radni prolazi
do srednje jedinice (70 - 1 0 0 mjesta), nasuprot tome, zahtijevaju pa-
trebaju biti široki 0,90 - 1,20 m, sporedne komunikacijske površine
žljivo zonirane i kompletno opremljene kuhinje. Veliki ugostiteljski
koje služe (povremeno) za posluživanje 1,50 - 1,80 m, glavne
objekti (odmorišta, ekspres-restorani, veliki hotelski pogoni) dostižu
komunikacijske površine (transport i prolazni protusmjerni promet)
često mnogo veći broj mjesta, obično s integriranim snack-barom ili
2,10 - 3,30 m. Za po dručje kuhinje u manjim do srednjih restorana
odjelom za samoposluživanje.
bit će 1,00 -1,50 m dovoljne širine prolaza..

Veličina pogona Mali Srednji Veliki

broj mjesta do 100 do 250 od 250

Prijem robe 0,06-0,08 0,05-0,07 0,04-0,06

Ambalaža Područje Udio
0,05-0,07 0,05-0,07 0,04-0,06
u%
Otpad/smeće 0,04-0,06 0,04-0,06 0,03-0,05
Ured šefa skladišta 0,02-0,03
Doprema robe, uključivo
Doprema/otprema 0,15-0,21 0,14-0,20 0,13-0,20 Kontrola i sklad, otpada 10

Skladištenje u zamrzivačima,
Prostorija za prethlađenje 0,03-0,04 0,02-0,04 hladnjačama i suhim prostorima 20
Hladnjača za mesa 0,05-0,06 0,03-0,05
Hladnjača za mliječne proizvode 0,03-0,04 0,02-0,03 Priručno skladište
CM CO CO

Hladnjača za voće/povrće - 0,03-0,05 Priprema povrća i salata

Zamrzivači 0,04-0,05 0,03-0,04 Hladna kuhinja, desert
Ostale hlađene skladišne prostorije Slastičarnica
(slastice/hladna jela) 0,03-0,04 0,02-0,03
Priprema mesa 2
Kuhinjski prostor za kuhanje 8
Skladištenje robe s hlađenjem 0,04-0,08 0,18-0,23 0,15-0,24 Kuhinjski prostor za pranje 10
Komunikacije 17
Suha roba/namirnice 0,13-0,15 0,12-0,14 0,10-0,12 Prostorije za osoblje i uredi 15
Skladište povrća 0,08-0,10 0,06-0,08 0,04-0,06
Priručno skladište 0,04-0,06 0,03-0,04 0,02-0,03 Ukupno 100

Skladištenje robe bez hlađenja 0,25-0,31 0,21-0,26 0,16-0,21

^ ^ Osnove za dimenzioniranje i potrebna površina
Pripreme povrća 0,08-0,10 0,05-0,08 0,04-0,06
Pripreme mesa 0,06-0,09 0,04-0,07 0,03-0,05
Topla kuhinja 0,26-0,33 0,19-0,24 0,15-0,21 Dopre- Prostorija za
Dizalo Otpad
Hladnja kuhinja 0,13-0,15 0,09-0,12 0,07-0,11 ma presvlačenje osoblja
Slastičarnica 0,07-0,10 0,06-0,09
Pranje posuda 0,05-0,08 0,04-0,06 0,03-0,05 Prostorija za pranje
Ured šefa kuhinje 0,03-0,05 0,02-0,03 0,02-0,03 Suho skladište Hlađene Povrće,
prostorije krumpir Ured Toalete
Kuhinjsko postrojenje 0,60-0,80 0,50-0,70 0,40-0,60 Pripre-
me Pripreme Priprema
Priručno skladište mesa povrća krumpira
Pranje posuđa 0,10-0,12 0,09-0,11 0,08-0,10
Pranje posuda Topla Hladna
kuhinja Slastičarnica
Izdavanje / prostorija za konobare 0,06-0,08 0,08-0,10 0,10-0,15 kuhinja

Izdavanje -
Toalete i prostorije za pranje osoblja 0,40-0,50 0,30-0,40 0,28-0,30 Pranje suđa Kuhanje kave
Prolaz za konobare
= ukupno 1,60-2,10 1,50-2,00 1,30-1,80
Zona šank^.

Kuhinjske zone - potrebna površina (m2/ mjesto za sjedenje) Kuhinjske zone - raspored i međusobni odnosi

460
 6 7r"] RESTORANSKE KUHINJE
O
Topla kuhinja u skladu sa svojim osnovnim funkcijama kuhanja i
mn lEBM.il^. ÜQ pečenja sadrži u prostoru pripremanja sljedeće naprave: štednjak
U " 0:2::::::::::
4 (dva do osam mjesta za kuhanje), napu, kotao za kuhanje, grupe
D l i l U ekspresnih kuhala, automat za kuhanje, automat za paru i paru pod
i
_Jlli l i Q ö s i y tlakom, konvekcijsku peć, vodenu kupku (Bain-Marie), peć za
10i pečenje i prženje, ploče za pečenje i roštilj, zakretne tepsije, etažnu
jJ-il
1 peć za pečenje, fritezu, salamander, uređaj za cirkulaciju zraka (za
1 Štednjak4
sf
2 Fnteza
3 Okretni figanj 4 Kotao za kuhanje duboko zamrznutu robu), mikrovalnu pećnicu, automate za kontinu-
5 Stol za rad/odlaganje
7 Etažna pećnica
6 Malo kuhalo
8 Konvektomat
i irano pečenje i prženje; velike automatske uređaje samo u vrlo velikim
9 Umivaonik za ruke 10 Zona odlaganja Proizvodna grupa u bloku
kuhinjskim pogonima. Razmještaj glavnih naprava u bloku moguć je
© O s n o v n a oraanizacjja tople Kuhinja za restoran sa 60 - 1 0 0 kod kuhinja za više od 100 - 200 obroka ili 30 m2. U još većim
kuhinje - > © - ® mjesta
pogonima, s više od -» © - © .
Hladna kuhinja se svrhovito locira paralelno uz toplu kuhinju, u
smjeru (zajedničkog) izdavanja jela i odjela za kruh. Uobičajna
oprema: hladnjak za dnevne potrebe i/ili hladni stol, razni strojevi za
rezanje (kruh, narezak, meso, sir), stroj za proizvodnju šlaga, vaga,
daske za rezanje, posude za salatu s hlađenjem odozdo, toster ili
salamander, mikrovalna pećnica, dovoljne površine za rad i
odlaganje ©.
a
Izdavanje jela, za restoranske kuhinje sa šalterom odnosno pul-
Kuhanje: Malo kuhalo, kotao za kuhanje
80 I radni stol, štednjak s 8 plamenika, 2
tom, najsvrhovitije je između pripreme i prostorije za goste. Takve
pećnice, termo-ormar kuhinje trebaju imati: dovoljno velike površine za odlaganje, topli or-
Proizvodna grupa u liniji Pečenje: Okretni tiganj, radni stol,
dvostruka friteza, tava, pećnica na vrući marić s grijanom stolnom pločom, kao i hlađeni odjeljak za hladna
zrak sa stolom
jela; regale ili police za posuđe, kutije za pribor. U velikim pogonima
Kuhinja za restoran sa 60 - 1 0 0 ® R e s t o r a n s k a kuhinja za 150 - 200
mjesta obroka
treba i uređaj za izdavanje košarica, plitkih i dubokih tanjura.
Povrat posuđa. Važno je razlikovati pranje posuđa i lonaca. Povrat
Blok ;
I grnp grup j posuđa obavljaju konobari preko posebnog odjeljka uz šalter za iz-
ili- L?_ I Pripre-
manje
Pripre- Pripre- davanje jela © - © . Na pojedinačnim elementima uz jedan ili
manje
+ i dva sudopera s površinama za cijeđenje nalaze se površine za odla-
I Izdavanje ] Finali- ganje i regali za pranje lonaca; u malim kuhinjama perilice posuđa
n n n zacija
Kuha- 'U U U U'
različitog kapaciteta, načina punjenja i načina rada. Upotrebljavaju
nje Izdavanje porcija se i perilice smještene ispod radne plohe, ali i automati s prolaznim
Pe&T I
1 I 1. Radni stol tek. metar
nje Hladna kuhinja 2. Univerzalni rezač ili kružnim kretanjem posuđa. Treba predvidjeti površine za odla-
3. ZamrzivaS 8C ganje, odnosno stolove za povrat i svrstavanje posuđa, te površine
5. Daska za rezanje
[80x40) za smještaj uređaja za manipulaciju posuđem - > © - © .
6. Stroj za mješanje
/ lupanje
7. Povr&naza Odjel za osoblje. Za ured i prostorije za osoblje kuhinjskog pogona
odlaganje
8. Umivaonik za ruke treba predvidjeti oko 10-15% potrebne površine. Za kuhinjsko oso-
Funkcije i organizacija tople
kuhinje © Organizacija hladne kuhinje blje treba predvidjeti garderobe, umivaonicu i toaletne prostorije. Za
više od 10 zaposlenika potrebna je prostorija za boravak i odmor
(propisi za radna mjesta). Važna je blizina garderobe i društvenih
Kuhinja
prostorija uz kuhinju kako bi se izbjeglo kretanje negrijanim prosto-
rijama ili hodnicima (povećana opasnost od propuha gdje su radna
T -
Prostor za goste mjesta s povišenom temperaturom). Za garderobu je tlocrtna povr
šina manja od 6 m 2 uz 4 - 6 izmjena zraka/sat, paravan. Za svakog
Šank, prolaz za konobare zaposlenika valja predvidjeti dobro ventilirani garderobni ormarić s
ključem, a u velikim pogonima posebno za radnu i uličnu odjeću.
Kuhinja Kuhinja
4EI Minimalne dimenzija za umivaonice i toaletne prostorije određene
Linija kafetenje Izdavanje sus- su propisima za radna mjesta. Drugi izvori preporučuju 5 - 6 m 2 za
f F
tava "vrtuljak" I f f f f -
toaletnu površinu po jedinici (zahodska školjka i umivaonik) i za
umivaonicu s tuševima za svakih 5 zaposlenika odnosno
Restoran sa samoposluživanjem (9) Restoran sa samoposluživanjem
zaposlenica po jedan umivaonik i tuš površine oko 5,5 m 2 .
Kuhinja Kuhinja Ventilacija. Velike kuhinje moraju biti, prema VDI - smjernicama
Topla jela 2052, opremljene mehaničkim uređajem za dovod i odvod zraka.
Odsisavanje zraka pri svakom mjestu za kuhanje, odvod sustavom
Izdavanje na pultu (sustav sekcija) kanala u vanjski prostor. Dovod svježeg zraka (bez recirkulacije).

Free Flow ^ ^ Restoran sa samoposluživanjem

Sudoper,Mješalica s tušem na cijev, Izljev za

otpatke hrane i kante za otpad, zid u kera-
mici

1 Pranje
2 Radni stol
3 Automat za pranje (s umetanjem)
1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Ras- 1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Ras- 4 Automat za pranje (prolazni)
premanje: 4. Predpranje: 5. Poluautomatski premanje; 4. Predpranje: 5. Poluautomatski 5 Regal
stroj za pranje posuđa; 6. Cijeđenje; 7. Pos- stroj za pranje posuda; 6. Cijeđenje; 7. Pos- 6 Površina za odlaganje
tavljanje opranog posuda tavljanje opranog posuđa Prljavo posuđe

© P r i n c i p rješavanja prostora za
pranje posuđa
© P r i n c i p rješavanja prostora za
pranje posuđa
(14) Princip rješenja pranja lonaca
© Funkcije i elementi prostora za
pranje posuđa

461
 VELIKE KUHINJE
a Glavna kuhinja f Pom. prestaje
b Hladna kuhinja g Priprema
Zajednička prehrana za mnogo ljudi u uredskim zgradama,
c Slastičarnica mesa i ribe bolnicama, pogonima itd. zahtijeva mehanizaciju koja štedi rad,
d Prostorija za pranje h Kuh. za salate
e Pripreme povrća i Hladnjača elektroničku obradu podataka i automate, tj. "programiranu kuhinju",
k Zalihe počevši od planiranja jela i nabave robe do izdavanja jela i čišćenja
posuđa © za = 8 0 0 - 1 0 0 0 gostiju i različita jela - » t u .
Prednosti: podaci o kalorijama, hranidbenoj vrijednosti, vitaminima i
mineralima itd. pohranjeni, odmah dostupni; skladište i nabavna slu-
žba ažurni. Strojevi za pripremanje u kontinuiranim pogonu, radni
procesi vremenski koordinirani. Kontejnerski transport -» ©
unificiranih posuda -> (3). Automati za kontinuirano pečenje -> ©
i kuhanje © . Moderni postupci kuhanja krumpira i povrća. Metoda
kratkotrajnog prženja s malo masnoće, kuhana riba u vodenoj kupelji,

© Potrebna površina za kuhinjske i gospodarske prostorije u gostionicama i

hotelima.a-k = m 2 potreba po osobi skupine pojedinih prostorija
roštilj i prženje u struji vrućeg zraka. Automati se uklapaju u sustav
bez zastoja, od nabave do izdavanja jela ©.Grijanje strujom ili
plinom.
Primjena AOP Sustavi izdavanja jela za čisti pogon prehrane; bolnice, domovi,
opreme
Uprava Planovi menija, menza, kasino, gastronomija - » © + © + © .
kuhinje dispozicije, planovi rada
Integrirani Čišćenje posuđa potpuno automatizirano uz pomoć uređaja za
1 i transportni
Zona Nabava robe, držanje sustav razvrstavanje i sređivanje; samostalno preuzimanje pribora, zdjela,
skladišta skladišta šalica. Sustav pranja i sušenja prema vrstama posuđa, automatsko
pražnjenje kolica s poslužavnicima. Povrat upotrijebljenog posuđa
Zona pri- Planovi rada, planiranje
premanja posuda transportnom trakom u kuhinju na pranje
i l Stolovi za Analiziranje i izdavanje jela grijani parom ili strujom.
Zona Liste za spremanje hrane,
upravljanje funkcionalnim Perforirani Temperatura površine ploče stola 60 °C.
kuhanja skupinama. Contimet-sustav
i i .530 ?" "SSO
Izdavanje Elektronički vođeno
jela izdavanje hrane
i i
čišćenje Automatizirano razvrsta-
vanje i čišćenje posuđa Bez perforacije
posuđa

Kontejneri za
( F u n k c i o n a l n a shema programirane kuhinje
transport jela

ul 7
•
18 19
r 1

•
i. j
r i
s. j
SS'
Automat za pečenje u prolazu (7^ Automat za kuhanje u prolazu

1 Automatski uređaj za kom- 6 Kolica za 13 Izdavač zdjelica

kompletiranje pribora. Sla- salate za juhu
gač poslužavnika. Uređaj 7 Kolica za izdavanje 14 Automatski dozator
za izdavanje naredbi. Stalak povrća s elektronskom za juhu
za termo-ploće, tanjuri,čitač oznakom 15 Izdavač
perforiranih kartica. Uređaj 8 Kolica za izdavanje termo-ploča
za izdavanje naredbi. mesa s elektronskom 16 Automat za zatvaranje
2 Traka za podjelu hrane oznakom poklopaca
3 Kolica za izdavanje 9 Svijetleća ploča 17 Kontrolni pult za
krumpira s elektronskom za posebne dijete dijatetičare
oznakom 10 Dodatna traka za 18 Automatski slagač
4 Svjetleća ploča za posebne dijete poslužavnika
desert i sladoled 11 Automatski dozator za 19 Kolica za transport
5 Kolica za umake poslužavnika
desert 12 Izdavač pribora za jelo

© Postrojenje za podjelu hrane Kafeterija: Izdavanje hladnih i toplih jela -> ®

Cl:
3
1=3
r z j

a
li JI s-

I 1 / -

ÏS

(^5) Transport kontejnera u Contiport - sustavu Izdavanje jela u kafeteriji -> ©

462
 VELIKE KUHINJE
Doprema
Kontrola
Doprema
}
Kontrola Kartoteka Kartoteka

Skladište krumpira i Skladište krumpira i ZT-

povrća, hladnjača, povrća, hladnjača,
skladište voća itd. skladište voća itd.

c
1
pripremanje Pripremanje Pripremanje Pripremanje
Priručno skladište mesa povrća Priručno skladište |
povrća mesa
1r

Pripravljanje, kuhanje Pripravljanje, kuhanje

pečenje, roštilj itd. pečenje, roštilj itd.

Razvrstavanje, Razvrstavanje, Razvrstavanje,

pakiranje pakiranje pakiran^
Pranje posuđa Izrada porcija —
I
i Otprema u kuhi-
nje za odmrzava-
Zamrzavanje Razvrstavanje, pakiranje
Izdavanje
Povrat posuđa nje i Analiziranje w
Hladnjača

@ Konvencionalna kuhinja s direktnim izdavanjem jela (?) Centralna kuhinja povezana s kuhinjama za odmrzavanje i Analiziranje

463
Hotelski prostori I potrebne površine HOTELI
Smještaj: sobe, sanitarni čvorovi, hodnici, etažni servis 50 - 6 0 %
m
Javno područje za goste, prijam, predvorje, prostorije za boravak 4- 7%
Gošćenje, restorani, barovi za interne i vanjske goste 4- 8% ili karakteristične brojčane oznake za broj postelja, broj stolica,
Područje za bankete s prostorijama za bankete i konferencije 4-12 % površinu kuhinje, posebne ponude:
Gospodarsko područje, domaćinstvo, kuhinja, osoblje, skladište 9 - 1 4 % Dvokrevetne sobe
Uprava, direkcija i tajništvo 1- 2% Standardni hotel Veličina sobe oko 3,65 x 4,00 m = 14,60 m2
Tehnika s pogonom i održavanjem 4- 7% Garderoba, hodnik oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m 2
Zabava, slobodne aktivnosti, sport, prodavaonice, frizerski salon 2 - 1 0 % Kupaonioca/tuš oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m 2
Posebna su područja za liječenje, seminare, aktivnosti u prirodi. ukupno oko 21,80 m 2
Površine se mogu dosta razlikovati, ovisno o ponudi.
Economique-Hotel oko 14,00-16,00 m2
Razlikuju se: gradski hoteli, hoteli za godišnji odmor, klupski hoteli,
Komforna soba oko 29,00 m 2
apartmanski hoteli, moteli.
Međunarodna klasifikacija prema ponuđenom komforu: Luksuzni hotel oko 30,00-32,00 m 2
Ima 5 kategorija: • Primjereno cijeni (Turist) Apartmani oko 42,00 m 2
Ekonomično (Standard) Poslovno- stamb. dio: radna soba, dnevna i spavaća soba oko. 65,00 m 2
••• Srednja klasa (Komfor) Obiteljski prostor, dnevna i spavaća soba, kupaonica oko. 65,00 m 2
•••• Prva klasa (Prva kategorija) Komforni apartman oko 65,00 m 2
••••• Luksuz (De Luxe) Veliki apartman (grand suite) oko 130-200 m 2

X 7 X 7 1 zvjezdica (turistički): Veza s

Pranje i glačanje recepcijom telefonom ili zvonom.
Otpad, smeće Prijem robe, vaga Tehnika rublja
Jednokrevetne sobe (JS) veliči-
Radionice Skladište rublja ne ž 8 m 2 , dvokrevetne (DS) 12
Skladište m 2 . Nema: svjetiljke na noćnom
Skladištenje i hlađenje Skladište Ured
mesa, ribe, povrća, ormariću, radija ni televizora u
mliječnih proizvoda, pića sobi, hotelski bar, restoran. Pla-
Skladište Dnevni
boravak
Ured ćanje: isključivo gotovinom.
Garderoba, WC, 2 zvjezdice (standard): Veliči-
Priručno Čišćenje Kanti na
Ured WC prostorija za pranje
skladište povrća na soba 12 m 2 (JS) i 16 m 2
Kuhinja Stanovi osoblja (DS). Uz to: svjetiljka na noć-
Skladište
Pekarnica, Pripremanje Pranje lonaca nom ormariću, stol, jedna stoli-
slastičarnica Stan direktora
ca po krevetu, u kupaonici sa-
Etažni i
sobni servisi
pun i ručnik. Standard osim na-
Skladište Hladna kuhinja
Glavna kuhinja vedenog: minibar ili automat za
Liječnik, prva pomoć
Priređivanje
napitke.
Skladište Pića, kava Pranje
posuđa 3 zvjezdice (komfor): Recep-
Stubište I Dizalo cija radi (prisutan službenik) 12
sati. Veličina soba 14 m 2 (JS) i
Dvorana za bankete, đtjefjiva HÜ! 18 m 2 (DS). Novo: bezgotovin-
Ulaz gare .
PiÄtiBI
Ä l l sko plaćanje. Sef u sobi ili na re-
sD Gard.
gfëÂSjfl:

Prostorija za
cepciji. Sve sobe s telefonom,
70% soba ima radio i televizor.
Ured
konferencije Hotelski retaran « Rasvjeta iznad umivaonika. Re-
storan, telefaks na recepciji.
Soba za
igre Taver- Ulaz, I 4 zvjezdice (prva klasa): Re-
Bar l na/ garrí, k
cepcija radi 24 sata. Veličina so-
pivnica wc 1
Sobe Čitaonice ba 16 m 2 (JS) i 24 m 2 (DS). Sve
L_ sobe imaju radio i televizor. Ho-
jIe .
Doručak, kavana, telski bar i etažni servis. Telefo-
garđ.,
LSobei bistro, brza hrana WC
L_ nska centrala 24 sata. U kupa-
onici dva umivaonika, ogledalo
Sobe Stubište
Bar Tajništvo Uprava s kozmetikom i sušilom za kosu,
u sobi sjedeća garnitura sa svje-
Telex, Telefax.
Telefon
top|i|!fitl§ tiljkom za čitanje. Servis za pra-
Pređvo-te
nje rublja. Za goste besplatno:
Informacije Prijam Rezervacije
Rekreacija, šport,
gimnastika, sauna,
gel za tuširanje i si.
bazen, kagîana Garderoba.
Knjigovodstvo 5 zvjezdica (de luxe): Recep-
WG
cija s poslužiteljima. Etažni ser-
Vratar Prtljaga j Skladište
vis jela. Veličina sobe 18 m 2
Prodavaonice, kiosk Ulaz
(JS) i 26 m 2 (DS). Novo: ogrtač
I Natkriveni za kupanje. Predvorje s posluži-
Garaže Parkiralište ^ I prilaz vozila Taksi Autobus
vanjem pića. Dva apartmana,
dva restorana.
© Shema odnosa prostorija u prizemlju hotela

464
 HOTELI
-> 00
Smještaj: hotelske sobe, jednokrevetne (JS) i dvokrevetne (DS)->
(§)- (ii). Apartmani sa stambenim prostorijama ili 2 sobe povezane
vratima. Gospodarske prostorije i garaže u podrumu i suterenu zah-
tijevaju veće razmake stupova, pa se često u razmak stupova uklapa
1 V 2 - 2 sobe koje se odvajaju laganim akustički izoliranim stijenama.
Kreveti 100/200 cm, "queensize" 165/200 cm, "kingsize" 200/200
cm, kao dvostruki krevet pokretan ili na podestu. Sjedeća garnitura,
radni stol i stolica uz prozor. Televizor, samoposluživi hladnjak s pi-
Servis servis
ćima, klupa za kovčege, lako 95% gostiju upotrebljava tuš, ostaje
kada s mogućnošću tuširanja standardno opremljena. Pretprostor s
ugrađenim ormarom i zrcalom za čitavu visinu tijela. U apartman-
^^ Shema odnosa servisa prema prostorijama za goste skim hotelima ugrađena kuhinja i mjesto za blagovanje.
Etažni ured 1:15 soba, ishodište za posluživanje u sobama. Doru-
čak u sobi: oko 35% u Francuskoj, 60% u Americi, u srednjoj Europi
malo. Hodnik oko 6 m2/soba, širina najmanje 1,50 m, bolje 1,80 m.
Za hotel važno: koliko je moguće odvojiti kretanje gostiju od kretanja
X osoblja i robe -» © . Doprema i otprema u gospodarskom dijelu, nat-
kriveno (buka i noću), svijetla visina 4,35 m posebno zbog vozila za
P r o m e t n e p o v r š i n e i p u t e v i za p o s l u g u
otpremu otpada.
Dvorana za ručak je "umrla". Kontinuirani prijelazi od rustikalnog do
restorana s inozemnim specijalitetima, interni glavni restoran (Co-

n
ffee Shop), cjelodnevno za doručak i dnevne obroke, eksterno manji
A-la-Card-Restoran. Općenito 1 bar u predvorju. U hotelu sa 4 zvje-
zdice dodatno aperitiv-bar blizu restorana.
A Hotel za seminare: povećana potrebna površina. Središnja je dvo-
rana višenamjenska, fleksibilna, za seminare, sastanke, izmjene in-
Oblici tlocrta hotela
formacija, izložbe, aktivnosti tijekom stanke, pića, buffet. Povezano
sa skladištem namještaja i stolica.
— K H U J Medijske prostorije za video, audio, projekcije, simultano prevo-
Servis Dizala
'vi / đenje, kopirni uređaji, telefaks, teleks, telefon, oglasno-informativne

ra
504
\ /
/
-80- stijene. Priključci u svim prostorijama. Zamračenje, ploča, platno,
ured za organizatore, uredi za referente, skladište za radne mate-
rijale.
V
Predavaonice, po mogućnosti spajanjem više prostorija, do 100
oa osoba, redovi stolica 0 , 8 - 1 , 0 m 2 / osobi, redovi stolova 1,5-2,0 m 2 /
U J
J / l osobi, ploča, platno, medijske projekcije.

/
1 ¡
Hodnik Dizala z a g o s t e
50 50 50- — 150 1 | Seminarske prostorije za 15 - 20 osoba 2,5 m2/osobi i 20 m2 aktiv-
HAJ- JVL || nosti = ukupno 70 m2. Unificirani stolovi; stolice s naslonom koje se
mogu slagati. Uz svaku seminarsku prostoriju preporučuju se 2 pro-
storije od 15 m 2 za skupni rad 5 - 1 0 osoba. Umjetna rasvjeta ne-
utralna 300 - 500 lx, mogućnost prigušivanja. Ventiliranje po mogu-
Minimalni razmaci između
Vertikalni promet u hotelu
© hotelskih kreveta ćnosti pomoću prozora. Povećana potreba površina za parkiranje
osobnih vozila.

1 Prostor za
P r o s t o r za
spavanje
spavanje
K u p a V
onica
Kupa y
onlca "
Kupa- ;
Kupa-, onica .:
L
onica Prostor za — — / ' I
spavanje

P r o s t o r za
spavanje

K u p a o n i c a uz Uobičajena 1
i 3,00 1 i 3,00
v a n j s k i zid dispozicija

Dvokrevetna soba u economy-

Dispozicija kupaonice ^ ^ Uska hotelska soba
hotelu

F f f l l

_l um
"l
' j i
O
I 4,10 '
Standardna soba ^ ^ Komforna hotelska soba
® p í k o T o m ' 3 , °S0VÍnSke mjere
© Varijanta

465
 HOTELI
-> W
Osoblje
Prostorije za goste/ugošćivanje
M Koncipiranje prostorija za goste prema formuli "osobe = m2" treba
načelno izbjegavati, jer to za prostorije manje od 100 m2 ne vrijedi.
3 0
M§
Dimenzioniranje treba temeljiti na konkretnim projektnim rješenjima
.&
a c
CO
0) za opremanje, jer se samo tako može ostvariti pravilan odnos podru-
¡5
2
(0 1 1 čja za sjedenje prema ukupnom prostoru i uklapanje potrebnih ser-
visno - tehničkih uređaja.
£1,50 >1,20 S 3,00 3 80
> 3,OO -5,0 Da bi se funkcionalno planirale prostorije za goste, treba odrediti:
t/On 1-3,80-5,80—I—t—1.60H 1 1-3,80-5,80+" '
1,50 - prilaze i osi komunikacija jer to ograničava korisnu površinu opće-
nito i njenu širinu posebno; v
1J Shema malog pogona Shema srednjeg i velikog pogona - lokaciju glavnih servisnih površina (uz izuzetak promjenljivih dije-
lova opreme) u odnosu na područja; na 40 mjesta najmanje 1 servi-
sna površina, smještena po mogućnosti centralno;
- oblike i veličine stolova prema vrsti pogona i strukturi gostiju. Ovi-
sno 0 obliku pogona treba nastojati da se zbog optičkog raščlanje-
nja unutar ukupne korisne površine organiziraju područja od 20 mje-
sta za sjedenje ( 1 2 - 2 4 mjesta). Time se postiže da dimenzije pro-
storije odgovaraju gostima i posluživanju, a da se ne doživljava
m poput čekaonice -> s. 456 - 457

Restoran : •. Tip hotela m 2 / soba

I - 0 , 8 0 - ( f 0,80-1 ^ .15,50 Uobičajeni hotel s velikom prostorijom za konferencije,
noćni bar, trgovine 55-65

Centralni gradski hotel 45-55

Vrata hodnika za konobare ^ ^ Kolica za servis i poslužavnike
Motel 35-45

il Ferijalni hotel 40-55

Hotel niže srednje klase s posebnom kupaonicom i

ograničenom ponudom hrane 18-20

lj) Bruto površine za hotelske sobe pri različitim tipovima hotela

Područje/odjel 200 kreveta, 500 kreveta,

periferna centralna
lokacija lokacija
m 2 / soba m 2 / soba
Hotelska soba 24 26,5
Hodnik, dizala, stubište 3,2 9,3
t— 2,50—I Posluga/servis 0,6 0,7
Ukupno po sobi 27,8 36,5
(D Etažni ured ^ ^ Ured/pranje posuđa
Područje ulaza uklj. dizala
za osoblje i servis 1,6 1,8
Recepcija, WC
rezerv., telefon 0,4 0,4
Prtljaga, garderoba 0,3 0,4
Uprava 1,1 0,6
Restoran 0,6 0,5
Kavana - bar 0,9 0,4
1. bar uklj. šank 0,5 0,3
2. bar uklj. šank 0,5 0,3
Salon 0,4 0,3
[>I5[ 1 Toalete 1,1 1,3
Prostorija za dogovore/predavanja 0,5
10,801-1,00 4-1,20 H Skladište namještaja 0,1 0,2
I 3,00 1 Priv.spavaća i dnevna soba 0,4 0,9
Trgovine 0,2
^ ^ Pranje posuđa 1-2 osobe © Posuđe i čaše Ukupno područje ulaza i za goste 7,8 8,2

0,50 1 000,50 Kuhinja zalihe 3,8 2,5

K).70f1,20-10,70( |—1,^1 I Općenito zalihe 0,9 0,9
Radionice, održavanje 0,8 0,4
r L Praonica/skladišta rublja
Blagavaonica za zaposlenike, WC
0,3 0,7

Prostorije za presvlačenje 1.0 1,1

Kl K
Kl K l Prostorije za osoblje, obračuni,kontrola
K Kl M
Domar 0,3 0,5

• Prometne površine i
dizala za poslugu 0,8 0,9

I M Ukupno pogonski hotelski prostor 7,9 7,0

•2,50
0,60
0,90 H—I
-3,90 - 4,00-
\J Sveukupna površina, bez grijanja,
parkirališta odn. parkirnog objekta 43,5 m 2 51,7 m 2

Hladnjača Regali
Pranje posuđa i lonaca
Limena kolica ^2) Potrebne površine po hotelskoj sobi ©

466
 HOTELSKE KUHINJE
Kuhinje imaju skup visoko tehnizinanih pojedinačnih radnih mjesta.
Njihove su dimenzije određene brojem potrebnih radnih mjesta, nji-
hovim ergonomskim mjerama i tehničkom opremom. Uz to postoje i
O POS drugi utjecajni čimbenici kao što su struktura ponude, povremena po-
tražnja, stupanj predgotavtjanja itd. Prema tome nije realno odrediti
pripremanje povrća
površinu kuhinje po nekom općem ključu broja obroka ili mjesta u
restoranu. Može se dogoditi da 50 obroka zahtijeva istu opremu kao
200 obroka.
Planiranje kuhinje obuhvaća 4 razvojna stupnja:
• ; 1,00-1—1.50-4804-1,50 -H.00-1 - utvrđivanje funkcionalnih područja u konkretnom slučaju;- izna-
pripremanje mesa laženje najvećega i najmanjega broja potrebnog osoblja po funkcio-
nalnim područjima; - utvrđivanje potrebnih uređaja i naprava po
^l) Pripremanje povrća i ^ ^ Proizvodnja - kuhinja i slaganja funkcionalnim područjima temeljem predviđenih tehnoloških postu-
paka i traženom kapacitetu;
8.50-10,50 hS041,00+9GH - dimenzioniranje i funkcionalni raspored radnih područja
Nakon toga može se kuhinja kao područje intenzivne proizvodnje
M organizacijski i ekonomski racionalno oblikovati. Treba uključiti stru-
čnjaka za projektiranje kuhinja.
Kuhinja: topli odjel, hladni odjel, slastičarnica, priprema mesa, pri-
prema povrća, područje proizvodnje, kuhinja za bankete, pomoćna
kuhinja, dijetna kuhinja, pranje lonaca.
Skladište: hlađenje mesa, povrće, mljekarski proizvodi, polugotovi
proizvodi, zamrzavanje, skladište za dnevne potrebe, suho skladište,
organski otpad, suhi otpad; ambalaža, prijam robe, pivski podrum, vi-
Izdavanje
nski podrum, skladište za alkoholna pića, skladište za robu u sandu-
cima.
^ ^ Topli odjel - umaci/predjela američka linija
-2 kuhara ® Europska linija
1-2 kuhara
Servis: prostorija za konobare, etažni servis, kuhanje kave, buffet,
pranje posuđa, pranje srebrnog pribora.
max.
1-8041.CKH-1.40-H .00+80-1 90+1,00-80-rt .00+-90H Prostorija za konobare središnje je mjesto između prostorija za gos-
te, skladišta i gospodarskih prostorija te zone etaža. Oko tog mje-
m m sta grupiraju se uređaji za izdavanje jela i pića i za otpremu, prema
n zahtjevima radnog procesa: pranje posuđa, toplo mjesto, hladno
mjesto, između njih konobarska blagajna i servisne naprave, zatim
buffet, piće, desert. Etažni servis locira se uz putove prema sobama
za goste. Za ekonomično poslovanje nužno je da su restorani, ku-
hinje i prostorije za konobare u istoj razini i da postoji što kraći put
B I između prostorije za konobare i restorana. Ima li više razina, treba
predvidjeti pomoćne kuhinje.

© Topli odjel - umaci/predjela,

^ ^ Mješoviti odjel, 1-4 kuhara

francuski oblik bloka, 2-4 kuhara

§

Osoblje

Pranje posuđa
32 tt
Serviranje 1 = Blagavsonica za mlađe osobfs
2 - Kuhinja za osoblje
3 31 Pekarnica
4 = Kuhinja
Kuhanje 5 = Hladnjača za meso
6 - Hladnjača za ribu
7 « Smočnica
8 - Hlađenje pića
Pripremanje 9 = izdavanja pića
10 = M&pčni proizvodi
11 = Ifesnica
12 = Pripremanja vegetarijanske hiane
13 = Pranje staldenog posuđa
0 10)200 400 600 800 1000 0100200 400 600 800 1000 Obroka/dan 14 = Pranje posuđa

Obroka/dan ® Obroka/dan Kuhinja za 100 jela i 100 jela u restoranu sa specijalitetima.

osnovni podaci u m 2 z a kuhinju površine po područjima 120 mjesta u kavani. 80 jela za osoblje

467
 HOTELI
QP
Oduvijek su ljudi putovali i susretali se kao putnici u svratištima koja
su se često nalazila neposredno uz crkvu, ali uvijek uz mjesta križa-
nja putova.
Tamo se nije samo odmaralo i spavalo nego i gostilo, pjevalo, plesa-
lo i pregovaralo o poslovima i robi.
Današnji moderni hoteli imaju dodatno najčešće bazen za plivanje
i prostorije za fitness -» © .

(T) Hotel "Spitz" u Urfahm/A -»(§) - Q ) Arh.: Perotti + Greifender + Partner

0 Ured
0 Kuhinja
0 Pranje posuđa
0 Sneckbar
® <D

@ Ured fei DL H¿ X ¿í
0 Prijam
0 Prtljaga
^8) Boravak
( 9 ) Dvokrevetne sobe
0) Jednokrevetne sobe
-> © - ©

0 Vjetrobran
0 Predvorje
0 Recepcija
0 Restoran
0 Boravak
0 Tehnika
( 7 ) Osoblje
0 Soba tipa „A"
0 Soba tipa .B"
© Soba tipa .C"
0 Prost za. konf. 1. kat
0 Ured
0 Bar
0 Bazen
15) Dvorana
j 6 ) Kuhinja
17) Područje saune
18) Skladište rublja

(H) Suteren @

Prilaz vozila (13 Namješta za terasu

Vjetrobran (14 Terasa
Predvorje hotela M5 Priredbe
Recepcija 0 6 Konferencije
Bar [i 7) Skladište namještaja
Pivnica 18) Prostorija za sastanki
Foyer ¡19) Kontrola
Restoran Računovodstvo
Unutamjr dvorište (21 Direktor
10) Kuhinja (22 Tajništvo
j j ) Pranje posuđa Stan
J2) Osoblje/školovanje

Parkhotel Gütersloh Arh.. Fischer, Krüder, Rathei Standardna etaža Sheraton Oslofjord Arh.: PlatovA. S.

468
 MOTEL
Položaj: Na autocestama i prilaznim cestama u blizini velikih gra-
dova, izletničkih i turističkih područja, motel treba locirati tako da op-
skrba (voda, struja, plin, svježe namirnice, pranje rublja) bude je-
dnostavna. U odnosu na cestu motel treba orijentirati tako da svjetla
vozila ne padaju na njega.
Kolni prilaz: Pokraj prijavnice (kratko parkiranje), dalje na par-
kiralište - nadstrešnica ili garaža po mogućnosti što bliže sobi; odla-
zak opet mimo prijavnice (kontrola i povrat ključeva).
Veličina: Za razliku od gradskog hotela, motel je najčešće prize-
-6,25 mnica, široko položena -» (§) - Veličina sobe 4 x 4 - 5 x5 m,
kupaonica i eventualno niša za kuhanje -» (§),makar soba bila sa-
mo jednokrevetna. Kako 90% gostiju ostaje samo jednu noć, povo-
reda namještaja Arh.: Roberto
Arh.: Polivnick ljna je otvorena garderobna stijena na kojoj su svi odjevni predmeti
vidljivi pa ih se teže može zaboraviti. Treba predvidjeti zajedničku
prostoriju za goste sa stolovima za čitanje i pisanje, uz to radio, tele-
vizor, stolovi za igre, suveniri, časopisi itd. Igrališta trebaju biti do-
voljno udaljena da ne smetaju odmoru gostiju. Motel treba imati sre-
dišnju prostoriju za pranje rublja i ostavu za vrtni alat, vrtni namje-
štaj, ralicu za snijeg, ljestve itd.

G o s p o d a r s k a prostorija
h 1,404
1—3.' •3,40 (- 6,00 H — 3,40 •

Natkrivena parkirna mjesta između stambenih jedinica. Po 3 odn. 6 jedinica se

spajaju u jednu skupinu. Arh.. Duncan
Stambena jedinica

- Prilaz s a c r p n e
stanice

K o n t r o l a ulaza
-3,00—11—3,00—H i izlaza

© Stambene jedinice s natkrivenim parkirnim mjestima kao ali blokovi po četiri

Arh.. Tibbals - Crumley - Musson
^g)
W
Motelski kompleks sa skupnim parkiralištem za svaku zgradu i restoranom kao
zasebnim pogonom Arh.: Fried

Stambena jedinica Stambena jedinica

yríi \r\
Prilaz za c r p n e s t a n i c e
I H=ft
M
Dvije dvokrevetne sobe s
vjetrobranom za hladnu
vjeiroDranom niaanu klimu
Klimu i .—. Ulaz s kupaonicom i WC-om izme- .—.
© kabinom za spavanje, koja se
može koristiti zasebno ili zajedno s
(6) đu parkirališta i s o b e z v u č n a izo-
lacija Arh.. Hornbostel
nO) Situacija za © s restoranom Arh.: Hornbostel

dvokrevetnom sobom (Djeca)

S7

M E i r a i
¿m X
-4.10-

(7) Artr^Thort^sm ( D Stepenasti raspored stambenih jedinica s prijavnicom i stanom upravitelja Arh.: Williams

469
 KONGRESNE ZGRADE
1 F o y e r s prilazom
2 Prostorija za d o g o v o r e
Za kongresnu je zgradu najvažnija lokacija, jer pogrešna lokacija dovodi fun-
3 Tehnika
4 Skladište stotica
kcionalnost u pitanje. Središte grada je tradicionalna lokacija. Povoljni pro-
5 Kongresna d v o r a n a metni uvjeti, naročito blizina željeznice, te blizina trgovačke četvrti i uslužnih
(2-katna) djelatnosti čini lokaciju atraktivnom, individualni dolazak osobnim automo-
6 Kinodvorana
bilom najčešće traži etažu s garažom. Razvoj prema radnim savjetovanjima
7 G r u p n a prostorija
8 Unutarnje dvorište s brzim dolaskom i odlaskom pobudio je interes za lokacije uz čvorišta auto-
9 Predavaonica cesta i zračne luke. Nenastanjeni dvorci i gospodske zgrade u lijepom krajo-
10 Prijem
liku prikladni su za kongresne zgrade. Priredbe, ovisno o vrsti, imaju sljedeći
11 Knjižnica
12TV<Jvorana
broj sudionika: masovne manifestacije više od 1500, plenarni i društveni kon-
13 Prostorija z a sjednice gresi do 1500, kongresi koji se održavaju u određenim vremenskim razma-
14 Prostorija za sjednice cima do 1000, radni kongresi do 750, sjednice organizacija i udruga do 500,
15 Prostorije za studente
te sjednice komisija do 250. v
16 Prostorije za j r e s v h č e r ^
17 Sauna Kapacitet glavne dvorane u srednjim gradovima približno je 1000 osoba, u ve-
18 Praštala s i haimowsíma likim gradovima približno 2500 osoba, u milijunskim gradovima 3000 - 6000
(za 2 0 osoba)
osoba. Stolice se mogu postavljati u redove, u obliku parlamentarnog raspo-
19 Ispitna prostorija
2 0 Prostorija za nastavu
reda sjedišta i uz stolove za radne obroke.
2 1 Športska d v o r a n a
2 2 MEIB prostorija za nastavu

1 Smještaj
2 Aula
3 Ulazno p r e d v o r j ć
4 Zatvoreni b a z e n
5 Gimnastička d v o r a n a
6 Ulaz
7 Vrt
8 Staje
9 Kuhinja/ blagavaonica
10 D v o r a c
Kongresni i športski centar Kopenhagen Arti.: Martensson + Jensen 11 Kapela
12 Parkiralište
- » Legenda © — ©

1 VeSka dvorana
2 FoyerH
3 V B e n a n i e n s t a dvorana
4 Foyer R
5 Dvorana z a g t a z t w
6 Mala d v o r a n a
7 Pozornica
8 Prolaz

© Tlocrt -> © - ® Arti.: Prachensky + Heiss

(§) Poprečni presjek -> © — © ( S ) Tlocrt obrazovnog centra Woífsberg-Ermatingen Arti.: Guyer

(4) Raspored stolica ( ? ) Varijanta (Ćp Varijanta ^^ Varijanta

470
 KONGRESNE ZGRADE
DP
1 Ulaz izložbene dvorane 2 Kino-dvorana U dvorani se nalazi parket, visoki parket
3 Foyer 4 Garderobe i kat. Kad je parket, najviši red stolica sm-
5 Upušteni prostor za orkestar6 Kazal.dvorana
ije biti najviše 2 m iznad hodnika, redovi
7 Pozornica 8 Predvorje
stolica na većoj visini smještaju se u vi-
soki parket, a u kat spadaju visoko smje-
šteni prostori uza zidove. Da bi se moglo
vidjeti govornika, mora razlika visine iz-
među redova stolica iznositi 10 - 1 2 cm,
uz pomaknuti razmještaj stolica 5 - 6 cm.
povišenje podija govornika poboljšava
vizualni kontakt. U predvorju treba za
svakog sudionika predvidjeti površinu od
približno. 0 , 9 - 1 , 5 m 2 . Širina predvorja
najmanje je 6 m, a duljina najmanje 20

® Prizemlje kulturne i kongresne (?) Gornja etaža © Poprečni presjek-» ( ? ) — ( 2 )

Arh.: Niemeyer + Lyonnet
m.
Garderobe: duljina pulta za preuzimanje
zgrade Le Haure
>> i izdavanje najmanje 1m/20 osoba. Po-
trebna površina oko 0 , 1 m 2 /sudtoniku.

HL

11 Pro^zartrening • Kongresni centar Frankfurt

12 potelskiHrakt
13(Praonica
© Sjedišta u redovima za 2340 osoba
^ ^ Parlamentami raspored sjedišta
600 osoba

1 Garderoba 1\Strojamica
2 Bar 15^lavni i 1sT~=1SL
l&PredvorjS") TP»r
3 Predvorje
4 Kafeterija 17\gvorana
5 Zatvoreni bazen 18 Koyer
6 Predvorje 19<Prijem
bazena 20 Kuhinja,.
8 Biljar, stolni :oran
tenis 21 CMpiana za bankete
9 Presvlačenje 22 liredi
osoblja 23+>rostorija za
10 Skladište nastavu i sjednice
24 Glavna dvorana
25 Unutarnje dvorište
^ ^ Mješoviti raspored sjedišta
Tlocrt centra za usavršavanje i konferencije Princeton Arh.. Friis + Moltke (j[) Sjedišta u redovima Arh.: Perkins + Will

j>l Izložba

T
« - f
ÜF
Poprečni presjek -> @

Tlocrt kongresnog i izložbenog centra Chicago Arh.: Murphy + Partner

471
 Tipologija predjela

ZOOLOŠKI VRT (ZOO) I AKVARIJ Qp

Tradicionalne namjene zoološkog vrta - odmor, obrazovanje, znan-

stveno istraživanje - danas su postale još važnije zbog smanjenja
broja divljih životinja i orijentacija na uzgoj i održavanje životinjskih
vrsta te nastojanja da se životinje vraćaju u prirodu.

1. Potrebne površine i proširenje

Berlin 34 ha 1983
Köln 20 ha 1860
Frankfurt 63 ha u gradnji
Nürnberg 60 ha 1939
Napulj 300 ha u gradnji
Sao Paulo 250 ha 1957
Brasilia 2500 ha 1960
Abu Dhabi 1430 ha 1970
Healsville 175 ha 1964

Uz glavni ulaz - za veće ZOO-e treba veći broj izloga, zatim blagajne,
kiosci, zahod, dovoljan broj parkirnih mjesta za osobna vozila i auto-
buse, postaje javnog prometa i najčešće teren za upravu i sve odjele
koji služe prometu posjetitelja. Prostorije za priredbe i predavanja,
restoran više klase s pogledom na ZOO i posebnim ulazom izvana
za rad navečer. Nadalje su restorani, kafeterije sa samoposlu-
živanjem, kiosci, na glavnim putovima su nadstrešnice u slučaju ne-
vremena, ovisno 0 veličini zahodi i površine za piknik, gospodarske
i zgrade za osoblje sa posebnim ulazima izvan pogleda posjetitelja
s velikim vanjskim površinama za skladišta s hranom, steljom, sije-
nom, slamom, pijeskom, šljunkom, humusom, građevnim materija-
lom, stablima itd.

Odjel za osoblje s prostorijama za pranje i presvlačenje, dezinfek-

ciju, kafeterija, prostorije za nastavu i odmor (noćno dežurstvo). Ce-
ntralno i decentralizirano pripremanje hrane, kondicioniranje vode,
(2) Tajga ^ ^ Europski kultivirani krajolik skladišta i hladnjače, otprema otpada, hale za smještaj i održavanje
strojeva za čišćenje, prijevoznih sredstava, viličara i transportnih ka-
veza, stolarske, bravarske i ličilačke radionice i skladišta, vrtlarija.
Komunikacije: glavni putovi, širine 5 - 6 m, u kružnom prometu vode
posjetitelje do nastambi i ograđenih prostora raznih skupina živo-
tinja. Pokrajnji putovi širine 3 - 4 m vode do pojedinih skupina živo-
tinja. Putovi i zgrade moraju omogućiti kretanje invalidskih kolica.
Oblikovanjem zemljišta i vegetacije treba izbjeći dogledanje udalje-
nih posjetitelja. Gospodarski se putovi trebaju što manje križati s
glavnim putovima. Oni služe za opskrbu i transport životinja prema
staništima. Transportni sustavi s bešumnim elektromobilima za po-
sjetitelje koriste glavne putove; minijaturne željeznice ili žićare vode
se vlastitim trasama. Zgrade za medicinsko zbrinjavanje životinja,
bolnica za životinje, karantenska stanica, laboratoriji, prostori za
privikavanje, uzgoj, skladištenje (hladnjača) i otpremanje uginulih
životinja. Odvojene prostorije za osoblje, dezinfekciju i pripremanje
hrane. Grijanje, klimatizacija, ventilacija, istraživačka postrojenja.
Ograde za zaštitu životinja s jedne i posjetitelja s druge strane: ple-
tena žica i čelično pletivo (crno), lanci, prepreke, napeta čelična ži-
ca, jarci s vodom i bez nje, staklo i sintetični materijali, vizualne za-
preke (ptice ne lete u zatamnjene zone za posjetitelje), električna
^ ^ Objekt za čovjekolike majmune zoološki vrt \Mjppertal struja.
1. Razina za posjetitelje i 8. P r o s t o r i j a za n j e g o v a t e l j e
2. R a z i n a z a posjetitelje 2 9. Jezerca Kuće za životinje koje se mogu obilaziti, često su povezane s resto-
3. Unutarnji ograđeni prostor 10. S p a v a o n i c a za m l a d u n č a d
4. Niša za spavanje 11. Prostorija z a n j e g o v a t e l j e ranima i zahodima za posjetitelje. Grijani prostori su 20°-22°C, slabo
12. Vjetrobran
5. Hodnik za njegovatelje grijani 8°-10°C i negrijane zone. Uvijek treba voditi računa o klima-
6. Bolesničke sobe
7 Kuhinja za hranu tskim uvjetima i načinu ponašanja u postojbini životinja iako je mogu-
ća i aklimatizacija. Slobodni prostori za pojedinačni i skupni smještaj
raznih vrsta životinja ograđeni su jarcima s vodom ili bez nje, uzevši
u obzir geografsko i klimatsko podrijetlo, način ponašanja, teritorijal-
nost.

Treba imati odvojene ograđene prostore za rasplod i uzgoj, kojima

može biti dopušten ili zabranjen pristup posjetitelja.

(7) Presjek -> © ured za visokogradnju Wuppertal

472
 Viši kralješnjaci u vodi
Biološki sat svjetske povijesti
ZOOLOŠKI VRT I AKVARIJ Qp
Od jednostaničnih bića do sisavaca
Osvajanje mora
Koraljni greben Treba ugraditi naprave za hvatanje i transport životinja. Smjer vjetra
Pribavljanje hrane
Građa tijela i hrana i miris tijela važni su kriteriji za lokaciju i zaštitne uređaje.
Slatka voda
Mnogostruka ponuda hrane

Obično se odvajaju i zahtijevaju posebne mjere sljedeće skupine ži-

votinja:

Sisavci u zgradama i vanjskim ograđenim prostorima s vodom ili

bez nje. Često je visina važnija od tlocrtne površine;:

Ptice u zgradama sa svjetlarnicima zbog danjeg svjetla, naročito za

egzotične ptice, vodene ptice u slobodnim ograđenim prostorima,
zaštita od ptica grabiljivica;

Gmazovi i morski sisavci s vodom temperature 1 5 - 2 7 °C za većinu

vrsta;.

Ribe i beskralježnjaci ne smiju imati kontakt s vodom u kojoj ima me-

talnih dijelova, trebaju imati bazen za karantenu, zalihu svježe i mor-
ske vode za 1/3 do 1/2 ukupnog obujma.

Vodu iz gradskog vodovoda treba najprije filtrirati kroz ugljen. Razli-

Oblik tijela
Ponašanje u prostoru i skupini kuju se postupci:
Domaći i strani stanovnici naših voda
Tropske obale
Školjke puževi i sipe Otvoreni sustav s jednokratnim protokom, 1 - 2 izmjene vode u satu,
zatvoreni sustavi s filtrima i cirkulacijom, obnavljanje vode 6% - 20%
u dva tjedna, zatvoreni sustavi za svaki akvarij posebno. Prostor za
(T) Prizemlje AOUAZZO Dusseldorf Artv. Dansard, Kahlenborn i p.
posjetitelje treba biti slabo osvijetljen da se izbjegne refleksija na
staklima oko akvarija.
15. Povijest života 20. Oblik gmazova
Povijest čovječanstva 21. Životni prostor pustinja
16. Promjenljiva izložba 22. Prikrivanje i upozoravanje Kopneni beskralješnjaci (kukci) u akvarijima ili terarijima, stroge za-
17. Tropska dvorana 23. Č o v j e k i okolina
18. Promjena oblika rakova 24. Mineralogija štitne mjere protiv prenošenja jajašca ili ličinki u okolinu.
19. Oblik vodozemaca

Dječji zoološki vrt i seosko gospodarstvo s dječjim igralištem posebno

su korisni gradskim obiteljima jer se omogućuje neposredni kontakt,
ali i razumijevanje za prirodne oblike ponašanja i hranjenje domaćih
životinja, naročito zbog nerealnog i humaniziranog prikaza životinja u
dječjim knjigama.

Drive-through i safari-parkovi zasebno su područje sa specijalnim

mjerama sigurnosti, koje se ovdje spominju samo radi kompletiranja.

U budućnosti će sve značajniju ulogu imati poboljšanja prirodnih

uvjeta za životinje u zgradama i ograđenim slobodnim prostorima,
kao i mogućnosti nesmetanog promatranja životinja kroz ograde sa
staklom i prozirnim sintetičnim materijalima.

Ulaz 7. Četiri x Život

Objašnjenja 8. Kako žive
Uspjesi kukaca 9. Podjela na 4 dijela
Jesti i biti pojeden 10. Ljudi i kukci
Obrana i bjeg 11. Površina za projekciju
Kukci u pokretu 12. P o s e b n e izložbe

Gornja etaža

Presjek -> © - © (4) Svijet kukaca Arh.: Johnson

473
 ZOOLOŠKI VRT I AKVARIJ

Sve značajnije postaje također održavanje i renaturalizacija izu-

mirućih životinjskih vrsta. ZOO-u pripadaju i uređaji koji objašnjavaju
povezanost čovjeka i prirode i koji se uklapaju u zadaću prirodoslov-
nog muzeja, uvijek povezano s područjima rekreacije, učenja i istra-
živanja.

U vezi s lokacijom daje se prednost raspoloživim prirodnim terenima

u koje se uklapaju slobodni prostori. Za veterinarsko zbrinjavanje,
istraživanje i potpomaganje rasplođivanja razvili su zoološki vrtovi
klinike i bolnice bez pristupa posjetitelja.

Vanjski ograđeni prostori podupiai proces ozdravljenja, aklimatizaciju

i karantenu. Na primjeru San Diega prikazane su mogućnosti ->• ©
-<D

Forum
- Tapecirane staje za liječenje, aklimatizaciju i promatranje iznutra
1.
2. Vodopad i izvana
3. Jezero
4. Otok - Razdvojivi prilazi zgradi,
5. Stube za sjedenje
6. Močvare - Karantenske prostorije za bolesne i one koje se privikavaju,
7. Regeneracijski izvor
6. Planetarij - Hladnjače za životinjska trupla, prostorije za seciranje i uklanjanje
9. Foyer
10. Mineralogija
trupla, intenzivna njega i operacijske dvorane,
11. Astronomija - Laboratoriji za ispitivanje i istraživanje,
- Izolirani prilazni putovi za dopremu u transportnim kavezima,
- Skladište i pripremanje hrane,
- Odvojene prostorije za osoblje i uređaje za dezinfekciju, predava-
© Prizemlje prirodoznanstvenog muzeja/zoološkog vrta ulaz Osnabrück
Arti.: C. + B. Parade onice za poduku u veterinarstvu,
- Klimatizacija i ventilacija sa 12 - 1 5 izmjena zraka u satu, odvo-
jeno za karantenske prostorije, kondicioniranje vode i filtre,
- Uređaji za čišćenje zidova, podova i naprava s vrelom parom,
- Uređaji za hvatanje u svim kavezima i vanjskim ograđenim pro-
storima.

Geologija
Evolucija
Ekologija
Ulaz u zoološki vit
Kiosk
Pivnica
Restoran

Suteren

(4) Gornja etaža bolnice za životinje zoološkog vrta San Diego

Praonica 12. Prost, za pranje

Sterilizacija 13. Tamna komora
Prostor, z a z a m i z a v a n j e 14. Kontrola
15. Nekad, skladište
16. Nekad, kuhinja

19. Kuhinja
20. Boravak
21. Majka i dijete
22. Ždratovi
23. Roštilj
24. Zračni prostor
25. Knjižnica

(§) Gornja etaža (5) Prizemlje -> ©

474
 KAZALIŠTE
-> Q0
Povijesni pregled

Projektiranje kazališta zahtijeva razumijevanje kompleksnih funkcio-

nalnih odnosa. Mnogo toga postaje jasnije proučavajući povijesni
razvoj kazališta. To je graditeljska zadaća koju su si najrazličitija
društva neprekidno postavljala od prije 2500 godina. Svaka kaza-
lišna zgrada danas se veže uz veliku povijesnu tradiciju, ali je
istodobno karakterizira nastojanje da se toj tradiciji izbjegne.
Nekoliko primjera neka jasno prikažu povijesni razvoj tog tipa
građevine. -> © - © s. 476 © - ©
Dionizijevo kazalište u Ateni Marcelijevo kazalište u Rimu.
Tlocrt 452/330. pr. Kr. Tlocrt 11500 mjesta, 11. pr. Kr. Dionizijevo kazalište, početak građenja kazališta u Europi -> © .
Marcellus-ovo kazalište u Rimu, prvo potpuno u kamenu izvedeno
1 4 . - 1 7 . Grobovi
18. K r i ž e v i
kazalište u Rimu (f). Srednjovjekovno kazalište s odjelima.
razbojnika
dvojice
Kratkotrajni podesti i građevine © . Unutrašnjost kazališta Swan
2 0 . I s u s o v križ
21. Sveti grob
Theatre, prema crtežu van de Witta iz 1596. g. Talijansko kazalište s
22. Nebo
početka 16.st. © . Rana renesansna kazališta bila su kratkotrajne
drvene gradnje unutar postojećih dvorana. Primjerice Vašari je
razvio drveni, višekratno uporabivi sustav za gradnju kazališta
unutar dvorane Salone del Cinquecento u Palazzo Vecchio u Firenci.
Teatro Olimpico, Vićenca © Prva stalna kazališna zgrada rene-
10. K a j f i n a k u ć a sanse je Comédie Française u Parizu © . Lože se grade tek od
11. A n n a s o v a k u ć a
12. K u ć a p o s l j e d n j e sredine 17. st. Teatro Farnese, Parma © (prva građevina sa
večere
sustavom pomičnih kulisa).
Tlocrt srednjeyjekovnog kompleksa
Swan Theatre u Londonu
pozornice Teatro "San Carlo", Napulj ® . Teatro alla Scala, Milano ->
uzor za gradnju opera u 18. i 19. st., ali i za novi "Met" u New Yorku
M Zid taste iiš dvorane gdje sa
dograđivalo oda ugrađivalo
P Završetak perspektivne sa®
1966. g.
pozorni*» s mšn. 60 cm razmaka
do Mbao prolaza za glumce
A Prostorija za 6>oravak i
presvlačenje glumaca
Velika opera Bordeaux © . Veliko predvorje bilo je uzor za Veliku
C Prednji horiz. dio pozorroce
M a s e uzdignu! 1 ,10 m iznad poda D
operu u Parizu, Gamier 1875. g.
B Strasni dio pozornice, uzdignut za
visinu jedne stube, u usponu 1:9
D Ploscen^
E Orkestar sa sjedištima F za Nnaza i
najviše dostojanstvenike
G Mjesta za ptamftanje
G4i Mjesta za plemiće I. reda
H - J Plemići II. reda
Od J naviše
Plemstvo viSeg reda
D< K Mfrasta za "prosti puk*

^5) Kazalište Sebastianev Serilio-a, 1545.

(9) Kazalište "San Carlo" y Napulju 1737. Arh.: Antonio Medrano i Angelos Carasale

I L1-KJ-- ' - j g r S ^ T !
.... j

Iii¡J
,...i r f i l r i T i T i ï î î J i f j g i £ L
Teatro Olímpico u Vicenzi 1585.
Tlocrt Arh.: Andrea Palladio i
Vicenzo Scamozzi
© Staro kazalište Comédie Française
u Parizu 1687 - 1689. ® Teatro alla Scala u Milanu 1779. Arh.: Piermarini

(8) Teatro Famese u Parmi 1618 - 1628. Arh.. Giovanni Battista Aleotti ^î) Velika opera u Bordeauxu 1778. Arh.: Victor Louis

475

^ ^ Zgrada za svečane priredbe Festspielhaus Bayreuth 1876. RWögneriArh. 0. Bruckwald
Walter Grapius: Projekt za
© "Totaltheater" 1927.
^ ^ Pokrajinsko kazalište Dessau 1938.
Tlocrt gornje galerije
KAZALIŠTE
Povijesni pregled -> PD
Festspielhaus Bayreuth -» © . R. Wagner sa svojim oblikom kaza-
lišta postavio kontrapunkt Velikoj operi u Parizu. Projekt totalnog
kazališta W. Gropius/E. Piscator, usporediti "Die BOhne im
Bauhaus", Dessau 1924. Obratiti pažnju: rotirajuće gledalište,
pozornica s paternoster-sustavom prema mogućnostima projiciranja
na zidove i strop - » © - © . Pokrajinsko kazalište Dessau -» © .
Rani primjer modeme pozornice s dovoljnim brojem pokrajnjih
pozornica. Projekt Nacionalno kazalište Mannheim -» © . Pozornica
na trgu Lehniner Platz u Berlinu prva je velika novogradnja
prilagodljivog kazališnog prostora (adaptacija Mendelsohn- objekta,
"Universum" od 1928.g.). Opera Bastille, Pariz -» © , do sada
najveća pozornica sa 10 pokrajnjih pozornica na 2 razine.
Tendencije u aktualnoj gradnji kazališta
Danas postoje 2 tendencije:
1. Održavanje, restauriranje i modernizacija postojećih kazališta 19.
do sredine 20. stoljeća.
2. Novogradnje s "eksperimentalnim", otvorenim karakterom pros-
tora, npr. pozornica na Lehninerovu Platzu -» © . Slično su
usmjerene brojne adaptacije postojećih prostorija u kazališta -
radionice sa 8 0 - 1 6 0 mjesta za gledatelje.
Opera i drama: dva različita načina oblikovanja kazališne zgrade.
1. Opera: Ona je u tradiciji talijanskih opernih kazališta 18. i 19. st.
-» s. 475 © + Obilježava je jasno prostorno - arhitektonsko
razdvajanje gledališta i pozornice udubljenjem za orkestar, veliki
® - » ( D Okrenuta površina za
predstave
broj mjesta (1000 do približno 4000) s odgovarajućim sustavom
loža odnosno katova koji su potrebni za velik broj gledatelja, npr.
milanska Scala ima 3600 mjesta, berlinski Deutsche Oper 1986
mjesta, newyorška Metropolitan Opera 3788 mjesta, pariška Opera
Bastille 2700 mjesta -> © . Kontrapunkt obliku opere kao kazalištu
s ložama i katovima je Festspielhaus Bayreuth. Koncipirano je kao
parterno kazalište prema grčkom/rimskom uzoru. Ima doduše samo
1645 mjesta.
2. Drama: Graditeljski je u tradiciji njemačkog reformacijskog kaza-
lišta 19. st. Obilježava je parterni oblik (tj. gledatelji sjede na velikoj
nagnutoj zakrivljenoj plohi) i predpozornica (površina za izvedbe
ispred portala u gledalištu). Drama se naročito oslanja na tradiciju
engleskih kazališta -» s. 475 0 , tj. površina za izvedbe u prostoriji.
Suvremeni primjeri s engleskoga govornog područja: Festival
Theatre Chichester, Engleska, Powell i Moya 1962.g. Primjer iz
Arh.. Friedr. Lipp i Werry Roth
Njemačke: Nacionalno kazalište Mannheim, Kleines Haus, Weber,
HSmer, Fischer 1957. g.
Otvoren je 70-tih godina varijabilni oblik prostora intenziviran
eksperimentima oko prostora za igrokaze. Primjer je bremenski
Concordia Theater (adaptacija postojećeg kinematografa).
Mogućnosti varijacija prostora pokazuje primjer pozornice na
Lahninerovu trgu u Berlinu -» © .
3. U njemačkom govornom području osobitost je tzv. trodjelno
kazalište (mješoviti oblik opere i drame) koje se oblikuje prema
dominantnim zahtjevima opere. Primjer: Stadttheater Heilbronn,
Biste i Gerling 1982.g

(5) Natječajni rad za naciolnalno kazalište Mannheim Arh.. Mies van der Rohe 1953

1 Foyer
2 G a r d e r o b e za u m j e t n i k e
3 Dvorana za slikare
4 D v o r a n a za k r o j a č e
5 Oslikavanje dekoracija
6 Režija svjetla
7 Osoblje
8 U l a z i prostorije za p r o b e

Pozornica na Lehniner Platzu, Berlin 1982 Arh.. J. Savade Opera Bastille, Pariz 1989. Arh.: C. Ott

476

Prema propisima VStattVO trebaju
@ s v a mjesta, izuzevši lože, imati
nepomična otklopna sjedala s
gornjim ili većim mjerama
0 . 8 (1 m na svakih_150 osoba]^
16 mjesta :
16 mjesta
Širina redova sa 16 mjesta
2,0
Lože smiju imati = 10 pomičnih
stolica = potrebna su nepomična
sjedala. Po osobi = 0,65 rrr tlocrtne
površine.
2. S r e d n j i red
1. Posljednji r e d
Širina gledališta
KAZALIŠTE
Tipovi kazališta I veličine naselja
U Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji postoji karakteristična veza između veličine
naselja, veličine kazališta i tipa kazališta (uz neke modifikacije to vrijedi i za
druge zemlje sa sličnim povijesno-kulturnim nasljeđem).
Kazališta prema veličinama naselja su:
< 50000 stanovnika - pokrajinske pozornice (matična kuća 500 - 600
mjesta), predstave u raznim mjestima regije, najčešće igrokazi;
50000 - 100000 stanovnika - pokrajinske pozornice i kazalište udruženih
gradova. Drama i opereta, gostovanje opere;
100000 - 200000 stanovnika - trodijelno kazalište, oko 700 - 800 mjesta;
200000 - 500000 stanovnika - odvojene kazališne prostorije za operu i
dramu. Često kao dvostruko kazalište. Mali prostor opere, 800 - 1 0 0 0 mjesta.
Koso postavljena sjedala omogu-
® ći. slobodu za laktove
ćuju Drama 600 - 800 mjesta.
500000 - milijun stanovnika - odvojena kazališta. Srednje prostorije opere
vrata sa 1000 - 1400 mjesta. Drame 800 mjesta. Uz to male studijske pozornice;
> 1.0 H. >1 milijun stanovnika - velike operne kuće sa 1400 - 2000 mjesta. Veliki
1.0 dramski objekti sa 800 - 1000 mjesta i velik broj malih i najmanjih
Prolaz _
eksperimentalnih kazališta.
"n Zakonom je određeno da je osim mjerodavnih građevinskih propisa, za
2 5 mjesta
projektiranje kazališta mjerodavna i odredba o građevinama za okupljanje
ljudi (VStattVO).
Gledalište i pozornica/površina za predstave
2 5 mjesta' Veličina gledališta: broj gledatelja određuje potrebnu tlocrtnu površinu. Za
gledatelje koji sjede treba računati s = 0,5 m2/gledatelj. Ta brojka proizlazi iz:
1. Širina sjedišta x razmak redova
ž 0,45 m 2 /mjesto
Dodatak ž 0,5 x ž 0,9 = 0,05 m 2 /mjesto
Širina redova sa 25 mjesta zahti- ž 0,50 m 2 /mjesto - > 0 .
© jeva vrata
2. Duljina redova između prolaza 16 mjesta -»(5), ili 25 mjesta ako sa strane
1
na svaka 3 ili 4 reda postoje izlazna vrata širine 1 m © .
3. Izlazi, putovi u nuždi širine 1 m za svakih 150 osoba (ali najmanje 0,80 m)
-> ® - 0 .
Obujam prostorije: dobije se na osnovi akustičkih zahtjeva (pazvuk) kako
slijedi: - drama oko 4 - 5 m 3 po gledatelju - opera oko 6 - 8 m 3 po gledatelju.
Volumen zraka i iz ventilacijsko - tehničkih razloga ne smije biti manji, da se
izbjegne preintenzivna izmjena zraka (propuh).
Proporcije gledališta: dobiju se iz psihološkog doživljavanja i vidnog kuta
gledatelja, odnosno na temelju zahtjeva dobrog vidika sa svakog mjesta.
1. Dobar vidik, bez pokreta glave ali lagani pokreti očiju oko 30°.
2. Dobar vidik s minimalnim pokretima glave i laganim pokretima očiju oko 60°
3. Najveći kut zapažanja bez pokreta glave oko 110°, tj. u tom se polju
Redovi stajaćih mjesta odvojeni su zapažaju sva zbivanja "u uglu oka". Izvan tog polja javlja se nesigurnost, jer
©
I
fiksnim branicima, raspored prema se "nešto" ne zapaža.
gornjim ili većim mjerama.
4. Uz puni okret glave i ramena moguće je polje zapažanja od 360°.
Proporcije klasičnog gledališta
(opera, trodijelno kazalište, tradicionalni prostor drame) © : razmak od
posljednjeg reda do ruba portala ("početak pozornice") neka ne bude veći od
Širina p o r t a l a sljedećih mjera - drama najviše 24 m (najveća udaljenost za raspoznavanje
Kod 24 m - 1 3 m
Kod 32 m - 7 m mimike lica) - opera 32 m (još vidljivi veći pokreti).
Širina gledališta mora odgovarati zahtjevu da i gledatelji koji sjede sa strane
imaju zadovoljavajući pregled pozornice © . Varijante su moguće. Ugodne
proporcije, a djelomično i dobra akustika klasičnih kazališta 18. i 19. st. temelje
se na posebnim pravilima proporcija - > © - © .
- 1 x širina p o r t a l a - |
Dubina površine pozornice za izvođenje Konstrukcija konture gledališta u Konstrukcija zakrivljenosti dvorane
© Grand Theatre u Bordeauxu
Arh.: Victor Louis. 1778 © u Teatra alla Scala u Milanu
Arti.: Piermarini
477
 KAZALIŠTE
-» tu
Nadvišenje sjedala (nagib) u gledalištu proizlazi iz linija vizure.
Konstrukcija linija vizure vrijedi za sva mjesta u gledalištu (parter, ali
T Uspon
-1.10 i etaže) Q . Polazi se od toga da gledatelji sjede "iza praznine" pa
je tek za svaki drugi red potrebno puno nadvišenje (12 cm). O
.VAUUJJ Madvššenje z b o g vidika
Visina r a m p e ?t*4 Visina oka svaki 2. red 12 c m (iM
problemima vizura u kazalištima postoji specijalizirana matematička
M a x . 1,10 m
Min. 0.S0 - 0 . 9 0 m
pri sjedenju svaki red 6 cm). Nagib literatura u kojoj se, između ostalog, uzima u obzir i slučajna
1,10-1,50 nesmfjepffeä.10*,
a k o j e veći, stube raspodjela različito visokih gledatelja. Redove sjedišta treba
oblikovati kao kružni luk, ne samo radi boljega pogleda prema
. Piedpozomica _
H 1.5 —i—0,9 -t-0.9H-0.8-10.9 —I • pozornici nego da se omogući bolje međusobno viđenje (efekt
— 4-6 m
skrovitosti) ©.
Nadvišenje sjedišta (uspon)
Cjelokupni presjek gledališta:^
A
Najprije treba odrediti visinu portala. U parternom kazalištu treba
. v . v . v . v . v . v . v . v . v . v . \ V A J A " J . " . ^ V ^ Logaritamska fcrivulja postojati odnos
Visina portala 1
Širina portala "TŠ
'*'*'** * •'•'•'•'•'•'•'•'•"•V| M o d i i a d j a u poligonu f x w n a i ^ .
U tome je sadržan zlatni rez, odnosno psihološko polje opažanja
(5). Nakon što je određena visina portala, visina rampe i nagib
Krivulja nadvišenja i njene modifikacije
partera te odabran obujam prostorije dobiju se konture stropa na
O - linija i 1 osnovi akustičnih zahtjeva. Traži se da reflektirajući zvuk od pozor-
Srednja sjedišta nice i pretpozornice bude jednoliko raspodijeljen po prostoriji. Za
etaže treba paziti da se i s gornjih sjedišta postigne zadovoljavajuća
1t
vizura prema pozornici -» © . Po mogućnosti treba povećati visinu
B o č n a sjedišta
portala.
I
1 <1 i i Proporcije eksperimentalne prostorije -» s. 479.
1- 2. 3. 4. 5 . red Riječ je 0 otvorenim ili neutralnim kazališnim prostorijama koje dopu-
Izmještanje sjedišta u jednom redu postiže se različitim širinama sjedišta (0,50-0,53 - 0.%) štaju različite razmještaje gledatelja ili površina za izvedbu. Ta
varijabilnost razmještaja postiže se:
A. mobilnim podestima pozornice i mobilnim tribinama za gledatelje
^ Q n n i ^
uz fiksni pod prostorije.
B. mobilnim podom prostorije koji se sastoji od podiznih podija. Ovo
rješenje tehnički je složenije i skuplje od rješenja A. Zbog toga se
primjenjuje samo za veće prostorije gdje se okuplja barem 150 -
450 i više osoba.
Mali tip A je posebno prikladan za manja kazališta i za neiskorištene
prostorije, koje najčešće nemaju dovoljno donjega prostora. Veličina
im je najviše do 99 mjesta, jer propisi VStättVO vrijede tek od 100
mjesta naviše:
99 mjesta x 0,6 m2 = 60 m 2 (2/3) + 30 m2 (1/3) površine za predstave
^ ^ Odnosi kontakta publike s pozornicom i međusobno
= 9 0 - 1 0 0 m2.
Za višenamjensko korištenje prikladna je proporcija prostorije 1:1,6
^ U k u p n a širina zamjećivanja
—» s. 4 7 9 © - © .
Polje plastičnog
Presjek prostorije: Kod jednostavnih prostorija može se odustati od
tehnike na stropu, već se mogu predvidjeti uređaji na ručni pogon (motka
koja se ručnim vitlom povlači do stropa). Primjeri Podium Ulm, arh.
\ Desno oko \
Schäfer, oko 150 - 200 mjesta, 1969.g. -» s. 479 © - ©.Kleines
Haus Münster, arh. v. Hansen, Rane, Ruhnau, 1971.g., 180 - 380
"7QP \ \ Visina portala
1 mjesta, srednje polje poda varijabilno podiznim podijima, tribine za
' \ - 1.0
l 110° j i gledatelje -» s. 479 © - © .
/
/ i
i Veliki tip B. 450 i više mjesta, izgradnja kao A. ali mobilni pod kako bi
/ t se topografija poda mogla mijenjati. Problem: veličina i točnost dizanja
y /
podija. Često je potrebno da se gruba topografija podija korigira ručno
izrađenom finom topografijom podesta -» s. 479 © . Primjer pozor-
Polje zamjećivanja i proporcije okvira portala nica na Lehniner Platzu u Berlinu s. 476 © .

Galerija 2

^ ^ Oblik stropa i refleksija zvuka ^ ^ Kazalište s galerijama i pogled na pozornicu

478
 Površina pozornice i
KAZALIŠTE
pomoćne površine - 1 / 3
-> Q0

Daljnje varijante površine pozornice

( J ) Varijante površine pozornice. Mali tip A

Strop za tehniku (ovješena čelična rešetka) Moguće izvlačenje

- rasvjeta Stube za
- pričvršćivanje dekora
sjedenje ili stolice

T
2.20!

A Tribina koja se kreće na

valjcima ili zračnim jastucima
3 A r t i . : Fr. S c h ä f e r
Volumen 4-6 m /gledatelja

îJSL
Ravni pod Izvučeno Sklopljeno
B Pokretni sklopivi podij,
podesivi po visini
Prostor eksperimentalnog kazališta

- Tehnički strop
- Rasvjeta
- Ventilacija
- Uređaj za kišu

Fina topografija Stolovi i stotice naokolo.

Podesti

Gruba topografija
Podiji

+ 0,0
nSrw

( 5 ) Podizna pozornica, skica principa

E Ö P Ö

( 4 ) Kazalište u Ulmu, uzdužni presjek podija A r t v : Fr. S c h ä f e r

( D Podij u Ulmu. 6 varijanata r a s p o r e d a radnih površina © (12) S a l i e M o d u l a b l e O p e r a Bastille, P a r i z , u z d u ž n i p r e s j e k

479
 KAZALIŠTE;
03

Proporcije pozornice, pokrajnje pozornice i skladišta

P l a t f o r m a na valjlclma 1. Tri tipa pozornice prema uredbi o mjestima okupljanja (VStattVO)

(vrijedi za prostorije kapaciteta s više od 100 posjetitelja). Uredba
definira različite oblike pozornice.

Puna pozornica:
površina joj je veća od 100 m2, strop je više od metra iznad otvora
pozornice. Za punu pozornicu iznimno je značajna željezna zaštitna
ph2
+ 2,0 zavjesa, koja u slučaju opasnosti odvaja pozornicu od gledališta.
Željezna zavjesa općenito kad se upotrijebi uspostavlja oštru
granicu između pozornice i gledališta.

2,0
Mala pozornica:
tlocrtna površina nije veća od 100 m2, nema proširenje (pokrajnje
pozornice), strop pozornice nije više od metra iznad visine portala,
pH2
nije potrebna željezna zavjesa.

Scene:
povišene površine za predstave u prostoriji nemaju stropni istak.
Posebnost scene uočava se u propisima o zastorima i deko-
(pH2)
racijama. Oni se odnose na pogon a ne na projektiranje scena.
Eksperimentalne prostorije obuhvaćene su definicijom o sceni.

2. Proporcije pozornice
Proporcije pozornice razvijaju se iz vizurnih linija gledališta.
Površina pozornice sastoji se od površine za predstave, prolaza i
radnih površina. Osnovna struktura tradicionalne pune pozornice ->•
^^ Proporcije tradicionalne pozornice u presjeku (pogled sa strane) © - © •
Mobilna scena oblikuje se podestima koji su pomični po visini ili
podiznim podijima. Varijabilnost oblika postiže se podjelom površine
na pojedinačne elemente. Osnovne dimenzije 1 x 2 m -> © - © .

i I 5 Stražnji p r o l a z m i n . 1,5
m prema VSTattVO
IXIX|XIXIXIXI S
S k l o p i v i p o d e s t i ( a l u m . konstrukcija) s d r v e n o m o b l o g o m ,
p o d e s i v o p o visini.
Željezni zastor P o d e s t i s u t i č n i m s t u p c i m a različite visine (npr. 0 , 4 - 1 , 6 0 m )
Normalni zastor
Zvučna zavjesa
(strop)
Veo
Scena

/ / AAA
/ / / A/
/ //S D p r i i

/ / / / A/
z AAA
M o n t a ž n a o g r a d a n a s u p r o t n o j strani o d p u b l i k e (pri
k o n v e n c i o n a l n o j dekoraciji)

Proporcije tradicionalne pozornice, pogled odozgo Scena u tlocrtu

480
 KAZALIŠTE
Stražnja
pozornica QP

Skladište
Pomoćne površine pozornice (pokrajnje pozornice) i tehnika
preinaka

Klasični sustav pozornica 18. i 19. stoljeća znao je samo za glavnu

pozornicu; preinaka se obavljala - štedeći prostor i začuđujućom
brzinom - guranjem kulisa. Mala stražnja pozornica imala je zadaću
stvoriti prostor za duboku perspektivu pozornice -» © .

Modema pozornica ima na sebi plastične objekte (dekoracije).

Preinake zahtijevaju pozornice sa strane, kamo se dekoracije mogu

prevoziti plitkim kolicima.
Gledatelji

Osim odvoza dekoracija postoje i druge tehnike preinake - > © - © .

Opera zahtijeva dvije pozornice sa strana i jednu straga - > © - © .

Dizanje/spuštanje
okretanje/podiji Za malo trodijelno kazalište zadovoljava jedna pokrajnja i jedna
okretna ploča
stražnja pozornica - > © - © .
Odvlačenje: užad
(motkartočka)

j¡. Prevrtanje:
Pizanie/spužfeM P°^®?iva kosina
-
• nje p o d i j a

Tehnika transformacije klasična ^ ^ Modema pozornica

tehnika pozornice 18. + 19. st.

1 P o d i z n i podiji, d v o e t a ž n i
2 P o d i z n i podiji, j e d n o e t a ž n i

Tipski presjek trodisciplinarnog kazališta
3 Kolica b o č n e p o z o r n i c e s podijima
za i z j e d n a č e n j e
4 Kolica stražnje pozornice s o k r e t n o m
1 Dernontabilni n o s a č i i p l o č e o b l o g e p l o č o m i p o d i j i o m a za izjednačenje
2 Kolica b o č n e p o z o r n i c e s podijima ^ ^ Tipski presjek opere -> ©
(5) za i z j e d n a č e n j e
3 Kolica stražnje p o z o r n i c e s
o k r e t n o m p l o č o m , p o d e s i v a kosina
4 R u č n o prekrivanje orkestra
5 Pokretni podizni element 5 Višedjeini podizni podij za o r k e s t a r
6 Prospektna podizna pozornica
Skladište 7 Paralelni tornjevi
8 P o g o n s k a stubišta
9 Dizalo z a majstora pozornice

6 P o d i z n a p o z o r n i c a z a transport
dekoracija
7 Dizalo za majstora p o z o r n i c e
8 Pogonske stube
9 F i k s n i portalni toranj 10 P o d i z n a pozornica za t r a n s p o r t
1 0 P o m i č n i portalni toranj dekoracije
11 Čelični zaštitni z a s t o r 11 Čelični zaštitni z a s t o r
12 Z a v r š n i zastor, b o č n a 13 Z a v r š n i z a s t o r s t r a ž n j e p o z o r n i c e
pozornica 12 Z a v r š n i z a s t o r b o č n e p o z o r n i c e
13 Z a v r š n i zastor, stražnja 14 Djeljivi glavni z a s t o r
pozornica
14 Djeljivi g l a v n i z a s t o r

Tipski tlocrt pozornice za igrokaze/trodisciplinamo kazalište Tipski tlocrt opere

481
 V r a t a z a p u b l i k u 1 - 5 paziti na m j e s t o z a KAZALIŠTE
i z j e d n a č a v a n j e v e l i k i h razlika
4 5
-> Q0
V e ć a i m a n j a vrata u
jednolikom rasporedu
za v a r i j a b i l n o
korištenje prostorije
Pokrajnje površine

V i s i n a prostorije Površine za scenu trebaju pokrajnje površine za dekoracije i

S p o j n a v r a t a A - E visina
p o m o ć n e p o v r š i n e ista
k a o za prostoriju
^ ^ Pomoćne površine/površine za odlaganje
površine za odlaganje podesta i tribina. Te bi površine trebale biti
velike kao površina za izvedbu predstave. Veličina površine za
odlaganje proizlazi iz složenih podesta i tribina. Površine za
odlaganje i pokrajnje površine zauzimaju zaokruženo 30% ukupnog
prostora. Na scenskim površinama upotrebljava se znatno manja
dekoracija nego na uobičajenim pozornicama.
Razlozi za to:
nužna vizura na scenu s više strana;
propisi koji iz sigurnosnih razloga ograničavaju upotrebu dekoracija

Skladišta služe za čuvanje predmeta i dekoracija pozornice. Dijele

se na skladišta za: dekoracije, prospekte, namještaj, rekvizite,
kostime, šešire, cipele, maske, perike, rasvjetna tijela itd. Najviše
M o d e r n o s k l a d i š t e n j e kulisa
površina zahtijevaju skladišta dekoracija i kostima.
- u t o v a r u k o n t e n j e r e r u č n o s b o č n e p o z o r n i c e , ili
T r a d i c i o n a l n o s k l a d i š t e n j e kulisa s p o v r š i n e za o d l a g a n j e
- u s p r a v n o u b o k s o v i m a , r u č n i t r a n s p o r t , veliki - transport kontenjera u skladište izvan zgrade
udio p r o m e t n i h p o v r š i n a , v i s i n a 9 - 1 2 m - kompjuterski upravljano skladištenje kontejnera
Skladište s dekoracijama:
- l e ž e ć i u b o k s o v i m a , r u č n i t r a n s p o r t , veliki u d i o u višeetažnim regalima
prometnih površina
(naročito zbog teških dijelova) treba biti u razini pozornice i u njenoj
neposrednoj blizini. Orijentacijske vrijednosti za dimenzioniranje
(g) Skladištenje Skladištenje -» © skladišta za dekoracije i kostime proizlaze iz broja scenografija u
predstavama koje su na repertoaru.
Glavni foyer
partera a Kod drame i trodijelnog kazališta trebat će 10-12 scenografija, a kod
opere do 50 i više.
Za svaku predstavu/scenografiju treba površina skladišta iznositi
oko 20 - 25% površine za izvedbu predstave, tj. za dramu treba
Bočno skladište
(novogradnja) približno trostruka, a za operu najmanje deseterostruka površina za
izvedbu. Praksa pokazuje da skladišta uvijek s vremenom postaju
premala, pa kazališta, a pogotovo opere, organiziraju skladišta izvan
svoje zgrade. Veliki opseg prijevoza uvjetovao je uvođenje najmo-
dernije tehnike transporta i skladištenja: kontejnerski sustavi s
pomoću računalnog upravljanja skladištem.
Za svaku scenografiju potrebna su 2 - 4 kontejnera (u posebnim
slučajevima kod opera do 12 kontejnera).

Primjer:
Deutsche Oper Berlin: skladišta u neposrednoj vezi s pozornicom

Nationaltheater Mannheim: skladištenje u kontejnere izvan

kazališne zgrade -> © .
Potrebna površina za kostime također ovisi o broju scenografija za
predstave koje su na repertoaru i o veličini ansambla, npr. opera:
osim izvođača ima zbor i balet.
Prostor za kostime: 1 - 1 2 cm/kostim ili 1 - 1 5 kostima po dužinskom
metru motke -> © - © .
^ ^ Deutsche Oper Berlin, tlocrti

4 skladište 38 m '
m\ l
1 Skladšte paleta
3 etaže 8490 m 2 5 skladište 27 m 2
2 SMadšte pr capa kata 6 prostorija za pranje 10 m 2
2
— 1063 m 2 7WC5m
-44,87- 3 Radionice za popravke 8 inspekbja dvorane 11 m 2
191 m 2 9 uređaj za đzanje

© Skladište kulisa, nacionalno kazalište Mannheim. Arh. i tehn. Biste i Gerling. Tlocrt
prizemlja i presjek. © Dvoetažno vješanje i skladištenje
kostima u fiksnim stolcima © Jednoetažno -> ©

482
 KAZALIŠTE
tu

Velika dvorana za 2 Radionice, prostorije za osoblje i pokuse

oslikavanje 1175 m
dekoracije 1. Radionice za izradu dekoracija. Kazališni tehničar Kranich u
H « 8.0-11.0
325 m2
svojoj je knjizi "Suvremena kazališna tehnika" tražio 1927.g. da se
radionice izdvoje iz kazališta. Njegovi argumenti:
- opasnost od požara i
- skučene prostorne mogućnosti za rad.
ili
U starim kazalištima bile su radionice najčešće smještene potpuno
Prostorija za
dvorana za montažu 850 m2 nepristupačno. Danas se zahtijeva da radionice ostanu u kazalištu, uz
oslikavanje H - 11,50-13,0
247 m2 odgovarajuće planiranje prostora. Razlozi: održanje posebne
pozitivne radne atmosfere (identifikacija s radom). Ipak se s gledišta
prostora i ekonomičnosti kod velikih kazališta radionice smještaju u
Prostorija s posebnim zgradama. Potrebna površina radionica za dekoracije iznosi
klupama
1 Sklađšte boja 30rr^ 216 m2 četverostruko do peterostruko veću površinu glavne pozornice kod
2, Kuhinja za boje 30 n f
3 Skladište za plastičare 78 nr srednjih kazališta (drama i trodijelno kazalište), a u velikim operama ili
4. Plastičan 130 mf2
5 prostorija za prskanje 78 m Stolarija I mješovitim kazalištima (opera i drama) ta je površina deseterostruko
6. Ulazni predprostor strojevi2
7 Prostorija za slagale 144 nr 306 m veća. Radionice, unutar ili izvan kazališne zgrade, uvijek trebaju biti u
8. Bravarija 204 n f
9 Majstor 12 m2 jednoj razini. Radionice za dekoracije dijele se kako slijedi.
10. w c , 9 , ,10
11. Skladište drvene građe 174 nr a) Dvorana za oslikavanje:
12. Majstor 12 m?
13 Skladište čelika 96 m2 13 Tlocrtnu površinu treba tako dimenzionirati da se dva velika pros-
pekta odnosno okrugla horizonta za oslikavanje mogu razapeti na
podu. Prosječna je veličina okruglog horizonta 10 x 36 m. Treba
postojati mogućnost da se prostorija podjeljuje gustim zastorima

©
zbog prskanja bojom. Grijanje treba biti podno radi sušenja oslikanih
Zgrada s radionicama / prizemlje Arti. + tehn. Biste i Gerling prospekata. Da bi se mogla razapinjati platna treba biti drveni pod.
Na dvoranu za oslikavanje nastavlja se dvorana za šivanje, tj. za
sastavljanje dijelova tkanine, i njena je veličina približno 1/4 dvorane
za oslikavanje.
b) Stolarska radionica:
• Podijeljena je u prostor sa stolovima i prostor za strojeve.
•L Drveni pod. U priručno skladište treba moći smjestiti drvene građe
•L za 3 - 1 0 predstava.
• c) Tapetarska radionica: oko 1/10 dvorane za oslikavanje.
d) Bravarska radionica: kao stolarska, samo što pod ima cementnu
glazuru.
e) Radionica za kaširanje: kao b) ili d).
f) Radionice treba smjestiti oko dvorane za montažu, u kojoj se pokusno
Garderoba za soliste sastavlja dekoracija. Ttocrtna površina te dvorane ima veličinu
Garderoba za soliste ž 5 m 2 /osobi
ž 3,8 - 5 m 2 /osobi
pozornice. Visina je jednaka visini portala +2 m, promjer 9 - 1 0 m.
g) Za tehničko osoblje treba predvidjeti prostorije za presvlačenje,
pranje i boravak (kantina), a za vodeće tehničko osoblje uredske
prostorije. Postoje još radionice za ozvučenje, rasvjetu, rekvizite i
kostime. Njihova veličina ovisi o zahtjevima (intenzitet proizvodnje,
osobna oprema)
2. Prostorije za osoblje:
Umjetničko osoblje, intendantura, uprava.
Povijesno gledano, prostorije za osoblje - nepovoljno za rad - bile su
smještene obostrano uz pozornicu: lijevo za žene, desno za
muškarce. Danas se prostorije za osoblje raspoređuju u više etaža
tako da su na jednoj strani prostorije za tehničko osobjje, a na drugoj
za ostalo osoblje. Tu je i radionica za maske, često i radionica za
Soba za presvlačenje i ugađanje
Garderoba za zbor ž 2,75 m 2 /osobi (5) instrumenata članova orkestra > 2 kostime, uprava i intendantura. Garderobe: - > (2) - ® tipski tlocrti.
m 2 /osobi

• II
• c
• c
• c

Garderoba za dopunski zbor i/ili

statiste ž 1,65 m^/osobi
Prostorija za presvlačenje i bora-
vak tehničkog osoblja
^ ^ Garderoba za baletnu grupu ž 4
m 2 /osobi © Prostorija za šminkanje i radna
prostorija za izrađivanje maski

483
 KAZALIŠTE

O
Prostorije za pokuse: Svako kazalište treba najmanje jednu
pozornicu za pokuse kako bi se odteretila glavna pozornica.
Primjerice u malom kazalištu: na glavnoj pozornici postavljene su
dekoracije predstave koja se upravo prikazuje, a na drugoj se
/ U)
pozornici održavaju pokusi. Dimenzije odgovaraju glavnoj pozornici
Predpozornica / uduNjenje za orkestar Tipski tlocrt pozornice za pokuse tradicionalnog kazališta -> © . U
trodijelnom kazalištu i operi uz to: prostorija za pokuse orkestra -> © , za
Mjesto za režiju
• Mjesto za odlaganje
iznad: rasvjeta / oko 1,4 m2 / pjevaču, min. 50m2 zbor © , prostorije za pokuse solista, dvorane za balet.
studio 2s ton oko 7 m3 / pjevaču Eksperimentalno kazalište ima u reduciranom obliku i prostorije za
pokuse; radionice i skladišta ako se radi kontinuirano.
^ ^ Velika pozornica za probe / tipski tlocrt Prostorije za probu zbora / tipski tlocrt Prostorije za opskrbu tehnike: prostorije za transformator,
rasklopno postrojenje srednje i slabe struje, baterije u nuždi,
• , D O d O klimatizacijski i ventilacijski uređaji, opskrba vodom (uređaj za
D D D D
• • m O - O ° !
kišenje). Sve ovisi o lokalnim prilikama i projektima stručnjaka).
I • Q D Ü D Q G Q Q Q Prostorije za publiku:
1. Klasične talijanske opere imale su samo uske hodnike i stubišta.
oko 2,0-2,4 m32 / muzičaru
oko 8,0-10 m / muzičaru Pravo predvorje nije postojalo. Prema tome, raskošni prostori za
publiku velikih opera u Parizu izazivaju odgovarajuće divljenje. Požar
I O O o X ü ü o O O O kazališta u Beču 1881 .g. izazvao je dalekosežne posljedice. Od tada
I O 'o 'Q /<> - , o\ O^ o se za gledatelje zahtijevaju zatvorena stubišta u nuždi, odvojeno za
J • • a D D D D
a 'a 1 1 1
'i • i •i •i • svaki kat. U osnovi taj zahtjev vrijedi i danas (VStättVO).
2. U tradicionalnim kazalištima predvorja čine: pravo predvorje (dvo-
rana za šetanje), restoran (buffet), predvorje za pušače. Površina
I •î predvorja je 0,8 - 2,0 m2/gledatelj. Realnije je 0,6 - 0,8 m2/gledatelj.
^ ^ Prostorija za probe orkestra / tipski tlocrt Namjena predvorja danas se izmijenila. Ona je dopunjena izložbama,
prikazima i redovitim kazališnim predstavama, pa pri projektiranju treba
obratiti pozornost na visinu prostorije i oblikovanje zidova, poda i stropa.
Garderobe: (4 dužinska metra na 100 posjetitelja). Danas garderobni
prostor ima djelomično zatvorene pretince (1 pretinac na 4 posjetitelja).
Predvorje je i prostor za čekanje i okupljanje. Uz predvorje su i zahodi
u uobičajenom opsegu: 1 zahod/100 osoba, 1/3 muškarci, 2/3 žene.
Najmanje po jedna toaletna prostorija treba biti za muškarce i za žene.
U ulaznom predvorju (vjetrobran), na suprotnim stranama nalaze se
dvije blagajne: dnevna i večernja.
Vanjski prilaz, putovi u nuždi ovisno o lokalnim okolnostima -> s.
486 © - © i VStättVO.
- Reprezentativna lokacija na nekom gradskom trgu - položaj u parku,
položaj uz ulicu - ugradnja u veću zgradu.

1. Ulazni foyer
2. Garderobni foyer
3. Blagajna
4. Ured blagajne
5. Stubište i podz. garaža
6. Stubište
7. WC za posjetitelje
8. Studijski foyer 9. Studio
10. Kantina 11. Kuhinja
12. Kuhinjsko skladište 13. Udubljenje za orkestar 14. Donja pozornica 15. Prostorija za probe
16. Statisti 17. Zbor 18. Kapelmajstor 19. Dirigent
20. Soba za ugađanje 21. Skladište . 22. Elektroradionica 23. Garderobe
instrumenata 25. Niskonaponske 26. Srednjenaponske 27. Transformatori
24. Prostorija za baterije sklopke sklopke

Ulazna etaža gradskog kazališta Heilbrann Arh. Biste i Gerling

. . ~ . , _. . . Arti.. G. Graubner i H. Schneider Arh.: G. Graubner

Plan pražnjenja. Grad. kaz. Trier (626 mjesta) T e h n . A Z o t z m a n n 1 9 6 4 Plan pražnjenja. Gradsko kazalište Lünen (765 mjesta) B. Tehn. W. Ehle 1958

484
 KINEMATOGRAF

Prije projektiranja treba se posavjetovati s nekim filmskim

distributerskim poduzećem.
Projiciranje slike: Sa sigurnosnim filmovima prestala je potreba za
protupožarnom zaštitom prostorije operatera. Kinooperater poslu-
žuje više projektora. Njegova prostorija više nije namijenjena
trajnom boravku ljudi. Sa strane i iza projektora nalazi se metar
slobodnog prostora, a visina je prostorije 2,80 m, ima ventilaciju i
akustički je izolirana od dvorane. Prostorije operatera objedinjene
su za više dvorana.
Širine filma 16,35 i 70 mm. Sredina projekcijskog snopa ne treba od
sredine ekrana odstupati za više od 5° horizontalno i vertikalno i ne
treba biti vođena preko zakretnog ogledala ©.
Uobičajeno se radi s dva projektora preko zaslona. U svijetu se
udomaćio automatizirani pogon s jednim projektorom koji ima
horizontalni filmski tanjur za neprekidno prikazivanje 4000 m vrpce;
kad je više operaterskih prostorija, daljinski se upravlja iz središta
za projiciranje i kontrolu.
Film automatski daje signale za sve funkcije projektora, zamjenu
objektiva, rasvjetu dvorane, rasvjetu pozornice, zavjesu i pokrivanje
ekrana.
Veličine slike: ovise o udaljenosti projektora od ekrana; slika ima
^ ^ Optimalno gledalište odnos visina : širina = 1 : 2,34 (kinemaskopi) ili 1 : 1,66 (široko
20,00 m
platno) pri maloj širini prostorije. Kut od sredine zadnjeg reda
sjedala do vanjskih rubova slike pri kinemaskopu ne treba biti veći
od 38° = razmak između zadnjeg reda sjedala i ekrana : širina
ekrana = 3 : 2 © - ©.
Ekran: Udaljenost ekrana od zida pri THX najmanje je 120 cm, a
ovisno o veličini dvorane i sustavu može se reducirati do 50 cm radi
postavljanja sustava ozvučenja.
Ekran je perforiran (propušta zvuk). Pokretni zasloni ili zavjese
ograničavaju ekran sa strane uz istu visinu slike. Veliki ekrani su
Normalna slika 1:1,37 zakrivljeni s polumjerom do zadnjeg reda sjedala.
Široka slika 1:1.66
Donji rub ekrana treba biti najmanje 1,20 m iznad poda -> © .
Široka slika 1:1,85
Kinoton - format 1:2 Dvorana ne treba nikakvu rasvjetu osim svjetala u nuždi. Zidove i
70 mm strop treba izvesti materijalom koji ne reflektira svjetlo, u ne odviše
Kinemaskop 1:2,34
svijetlim bojama. Gledatelji trebaju sjediti unutar razmaka vanjskih
(J2) Formati slike uz istu visinu slike rubova slike. Kut promatranja iz prvoga reda sjedala do sredine
10,00 m slike ne treba biti veći od 30°.
h

1:2,34

1:1.85
1:1,66 5=33
JJ-llu jjjull JiLLJl X"

31,5 63 125 250 500 1K 2K 4K 8K 16K Frekvencija

Formati slike uz istu širinu slike Dopušteno trajanje jeke ovisno o frekvenciji
2,0

\
\
\

__ 64 126 250 500 1000 2000 4000 8000 30 ms 300 m 1 3000 m3

(4) Dopuštena razina smetnji Frekvencija Trajanje jeke u odnosu prema volumenu prostorije

485
 KINEMATOGRAF
-»

Dopušteno je da nagib poda bude do 10%, ili se postiže stubama

najveće visine 16 cm u prolazima širine 1,20 m - » ® . Sa svake
I H HIB strane prolaza smije biti do 16 sjedala

I b q q h Akustika:
Zid između susjednih dvorana mora biti oko 85 dB pri 1 8 - 2 0 0 0 0 Hz
- » s . 485 ® .
Na stropu su površine za vođenje zvuka s malom diferencijalnom
Lože smiju imati š 10 pokretnih
^ ^ Razmaci i redovi sjedala
® stolica, za svaku osobu ž 0,65 m 2
tlocrtne površine
retardacijom zvuka.
Trajanje pazvuka može rasti s porastom obujma prostorije i
.1,00 .
smanjuje se od dubokih prema visokim frekvencijama za 0,8 - 0,2
£ 1.00(90) sekunde s. 485 (§).
Stražnji zid iza zadnjega reda sjedala treba izvesti s površinom koja
I
16PI. prigušuje jeku. Zvučnici se raspoređuju tako da razlika jačine zvuka
između prvoga i zadnjega reda sjedala ne prelazi 4 dB.

Reprodukcija zvuka:
S odstupanjem
max. 50 mjesta Osim monoreprodukcije svjetla i zvuka, bit će ubuduće potreban
Dolby stereosustav u četverokanalnoj tehnici, od čega tri kom-
2,00 Hodnici
1,00 1,50 binacije zvučnika iza ekrana a četvrti kanal s dodatnim zvučnicima
sa strane i otraga.
(^3) Razmještaj stolica
Za 70-milimetarsku filmsku vrpcu treba šesterokanalni magnetofon,
3
Uto. '•Sm
- ¡ ^
i -°° n dodatne kombinacije zvučnika iza ekrana. Kod BTX se iza ekrana
nalazi zid za apsorpciju zvuka prema sustavu Lucas-filma, u koji se
ugrađuju kombinacije zvučnika.
1500
posjetitelja
Blagajne:
^ 9 1500-2000 9
Zamjenjuju se elektronički vođenim sustavima za knjiženje i

Stup
12
\ S 2500
r T 12 rezervaciju. U većim kinodvoranama postoje posebno lože za
pušače i za obitelji s djecom, koje su s vatrootpornim pregradama i
uz to prigušuju zvuk, s posebnim sustavima za prenošenje zvuka.
(6) (9) (12
Jedno parkirališno mjesto osobnog automobila predviđeno je za 5 -
10 gledatelja. Novi veliki kinematografi nude pod jednim krovom ne
^ ^ Kolni prilazi i prolazi ^ ^ Razmaci do međe parcele
samo više kinodvorana nego i dvorane s višestrukim mogućnostima
doživljaja komuniciranja, rekreaciju, sport i kupovinu za cijelu obitelj.
Svrhovito se upotrebljavaju i za seminare i priredbe. Na perifernim
dijelovima grada odgovarajuća je ponuda parkirnih mjesta.
Kinopolis u Bruxellesu s rekreacijskim parkom, ima 27 dvorana sa
7500 sjedala (150 i 700 po dvorani) i ekranima dimenzija 12 x 8 m
do 2 9 x 10 m - » ( § ) - » s. 487.

l jDor

® _ / y \ Rgzličita gledališta za ravne filmove

\ ,etai
\ » Gledalište
v i / Q ) i panoramske filmove \ \ \

19.30

Circarama. Ekran kružni (360°), na koji 11 sinkroniziranih projekata projicira Arh.. Peter de Gelder
(9) Kinopolis Bruxelles
povezanu sliku, ExPo Brüssel

486
 VIŠENAMJENSKI CENTAR
Kino je nezaobilazni dio društvenih doživljaja 20. stoljeća. High Tech
pretvara suvremene filmove u vizualni i akustični doživljaj koji počinje već
na ulazu, optimiran elektroničkim sustavima blagajne, komunikacija i
informacija, uz zadovoljavajuće visoke akustično - tehničke zahtjeve.
Intenzitet buke u kinodvoranama ne smije prijeći 35 dB (A). To vrijedi za
zračni i materijalni zvuk. Zidovi između kinodvorana moraju postići
prigušenje zvuka R'w = 59 dB, pa ih se izvodi od armiranog betona debljine
30 cm.
Maksimalni intenzitet buke koju emitiraju susjedi ne smije, mjereno na
fasadi kinematografa, prijeći 80 dB (A).
Ulazna vrata u kinodvorane trebaju biti čelična, s kapacitetom prigušenja
zvuka od najmanje R'w = 42 dB. Ulaze u kinodvorane treba izvesti kao
prepreke svjetlu i zvuku -»(§).
Dobra akustika prostora, visokokvalitetni zvučnici, pojačalo, koje mora biti
prilagođeno akustičnim potrebama kina, preduvjeti su za dobru repro-
dukciju filmskog zvuka.

1 Parkirna mjesta u objektu = 215 kom.

Parkirna mjesta vani = 50 kom.
2 Gastronomija =1300m 2
3 Kavana za mladež = 180 m 2
4 Trgovine = 3500 m 2
5 Kina = 3400 m 2
6 Kuglana = 1700 m 2
7 Disko = 800 m 2

r n
D •

Prizemlje (§) © Gornja etaža Arti.: Neufert-Mittm.-Graf

487
 DRIVE - IN KINA

Drive - in je kino u kojem posjetitelji ne napu-

štaju svoja vozila. Veličina je ograničena
rampama, brojem automobila = 1000 -1300
koji još omogućuje dobru vidljivost. To je
obično 450 - 500 vozila (T).

Broj Broj Udaljenost ekrana

auto- rampi do stražnjeg ruba
mobila rampe u m

500 10 155
586 11 170
670 12 180
778 13 195
886 14 210
1000 15 225

Lokacija je takvih kina uz autocestu, benzin-

sku postaju ili odmorište, zaštićeno od buke
i svjetla vozila koja prolaze.
Rampe su lučne i u nagibu da se podigne
prednji kraj vozila, tako da i gledatelji na
stražnjem sjedalu automobila imaju dobar
1J Drive-in kino u obliku lepeze s kosim rampama i niskom kabinom za projekcije, koja zauzima samo 2 reda vidik preko krovova automobila u redu ispred
->©.
Vizuma linija od stražnjeg sjedala do donjeg ruba ekrana
Ulaz ima prostor za čekanje da se izbjegne
zastoj prometa na cesti. Prolazi se mimo
blagajne tako da se ulaznice mogu nabaviti
iz vozila -> (T).
Izlaz omogućuje najbolje napuštanje rampe
vožnjom naprijed.
Izvedba je čitave površine takva da nema
Raspored rampi i mjere, nadvišenje je različito ovisno o ekranu prašine ni klizanja ako je mokra.
Blagajna ima 1 šalter za 300 vozila; 2
šaltera za 600 vozila; 3 šaltera za 800 vozila;
4 šaltera za 1000 vozila.
Ekran je različit, ovisno o broju vozila; za
650 vozila ekran je 14,50 x 11,30 m, za 950
vozila 17,0 x 13,0 m. Preporuča se orijen-
tacija prema istoku ili sjeveru, što omogućuje
ranije predstave. U našim geografskim širi-
nama povoljno je smjestiti ekran u čvrstu
zgradu.
Ekran u auto-kinu H-H Billbrook blizu Ham-
burga visok je 36 m i širok 15,5 m. Visina
iznad tla ovisi o nagibu rampi i vidnom kutu.
Nagnuta gornja strana ekrana umanjuje
deformiranje slike. Skela i ekran moraju
podnijeti opterećenje vjetrom.
Poželjno je predvidjeti redove sjedala,
također i dječje igralište.
Zgrada za projiciranje najčešće je cen-
tralno smještena, na 100 m od ekrana.
Prostorija za projiciranje sadrži projektor,
generator, sustav pojačala zvuka.
Reprodukcija zvuka najbolja je pomoću
zvučnika koji stoje na stalcima u razmacima
od 5,00 m za po dva automobila, a koje
posjetitelji unose u svoja vozila.
Grijanje je na nosaču stalka za zvučnike, po
mogućnosti s priključkom za grijanje u
© Dvostruko kino. Jedan projekcijski prostor za oba ekrana. Time je omogućeno da se počeci preklapaju za pola
vremena trajanja filma. Sve ostale prostorije, blagajne, bar, toalete rtd. su zajedničke
automobilima.

488
 CIRKUS
Stacionaran
Stacionarni objekt
Dvorana je amfiteatralna, tri četvrtine kruga, kapaciteta 1600
gledatelja. Preostala četvrtina predviđena je za pozornicu, koja se
garderoba kostima sastoji od pet podiznih pozornica jedne iznad druge. Na taj se način
27 m2 —
scena može vrlo brzo mijenjati - > (3).
Prilaz dvorani je na trećem katu, +13,00 m iznad razine ulice.
Cirkusku arenu prekriva armiranobetonska kupola visine 27 m.

Projekt: Berlin Leipziger Platz

Arh.: Aldo Rossi Mailand
Planungs AG Neufert/Mittmann/Graf, Berlin
Sceno-Plus Experts-Conseils, Montreal

^ ^ Poprečni presjek
(T) 2. Kat + 9,00 (podgradnja kazališta)

(2) 3. Kat (područje pozornice)+ 13,00 (4) 4. Kat (gledalište) + 16,50

489
 STADION
OPĆI PREGLED tD
Informacija: Bundesinstitut für Sportwissenschaft, Carl-Diem-Weg
Köln

Osnovna podloga za današnje sportske objekte jesu antički stadioni sa

svojom još nedostignutom veličanstvenošću (Circus maximus u Rimu
primao je 180000 gledatelja). Za veličinu unutarnjeg igrališta mjerodavno je
nogometno igralište svojim dimenzijama 70 x 109 m i trkaćom stazom koja
ga okružuje - > s. 494. Osnovni oblik igrališta je elipsa, kao približen]©
antičkom jajolikom obliku. Stadion se najčešće ukopava, a dobiveni materijal
se nasipava oko njega. Urbanistički gledano, sportski se objekti moraju
dobro uklopiti u okolni prostor i moraju imati dobre prometne i opskrbne

© Sustav U-oblika
uvjete (željezničke, autobusne, tramvajske postaje, velike površine za
parkiranje itd.) Treba izbjegavati susjedstvo industrije jer dim, neugodni
mirisi i buka nisu poželjni. Pokrivene i otvorene objekte za različite sportove
treba objediniti i uklopiti u planove namjenskih gradskih površina.
Os antiknih borilišta bila je u skladu s različitim vremenima natjecanja
orijentirana u smjeru zapad - istok ili jug - sjever © , a u Europi
sjeveroistočno do jugozapadno, tako da je većini gledatelja sunce iza leđa.
Otvoreni ulazi su prema tome na istoku. Blagajne su izložene znatno
naprijed, a iza njih se "struja" posjetitelja dijeli na različite prilaze stadionu,
odakle se, najčešće preko već spomenutih zemljanih nasipa ili stubišta u
polovici visine tribine, stiže na stadion prema redovima koji se nalaze ispod
ili iznad njih © .
Nagib redova za sjedenje i stajanje, prema preporuci Vitruvija, trebao bi biti
radi akustike u konstantnom odnosu 1:2. Upotrebljavaju li se zvučnici, nagib
ovisi samo o dobroj vidljivosti.
Prema tome, svi koji su (uz pomaknuti razmještaj sjedala) dva reda iza
U S A = izvijano
trebaju moći gledati preko glava onih ispred. Iz toga slijedi parabolična
krivulja. Najbolji su uvjeti vidljivosti na uzdužnoj strani kružnog segmenta.
Širinu prilaza i stubišta treba dimenzionirati prema odlaženju posjetitelja, što
se, za razliku od postupnog dolaženja, zbiva naglo.
Prema konstatacijama C. van Eesterna, svakih 5000 gledatelja na stadionu
u Amsterdamu © treba za odlazak preko 9,5 m širokih stubišta 7 minuta
ili 420 sekundi (u Los Angeles u 12 minuta, u Torinu 9 minuta).
Dakle 1 gledatelj koristi 1 m širine stubišta u
9,5x420
= 0,8 sekundi
5000
ili u 1 sekundi dolazi na 1 m širine stubišta
5000
= 1,25 gledatelja
9,5x420
^ ^ Rotterdam = strane i uglovi izvijeni. oblik potkove dio Formula za određivanje potrebne širine stubišta, uz zadani broj gledatelja
S a m o za nogomet
koji u poželjnom vremenu trebaju napustiti stadion, prema tome glasi:
Broj gledatelja
Širina stubišta u m =
Vrijeme pražnjenja u sekundama x 1,25
Sanitarne prostorije za gledatelje treba predvidjeti na povoljnoj lokaciji u
odnosu prema gledalištu (postupak prve pomoći). Za svakih 20000
gledatelja potrebno je predvidjeti skup prostorija određene veličine:
prostoriju za tretman i mirovanje 15 m 2 , skladišni prostor 2 m 2 i 2 toaletne
prostorije s filtrom za mirise. Za objekte sa 30000 i više gledatelja treba
predvidjeti prostoriju od 15 m 2 za službe sigurnosti (policija, vatrogasci).
Kabine za spikere nalaze se na glavnoj tribini s dobrim pogledom na igralište,
s veličinom kabine 1,5 m 2 . Iza svakih 5 izvjestiteljskih kabina nalazi se
prostorija od 4 m 2 s priključcima. Jedno parkirno mjesto za osobno vozilo
predviđa se na 4 gledatelja. U površinu treba uključiti parkirna mjesta za
privatne autobuse.
Duljina vidljivosti određuje veličinu sportskog objekta

-80 -4- 80 -+- 80

• 1,12 —>-72 -4-72-

r
Vođenje prometa na određenim borilištima

490
 STADION
OPĆI PREGLED CD
OBJEKTI ZA GLEDATELJE
POVRŠINE ZA GLEDATELJE I POČASNE GOSTE
Osnova za projektiranje u svakoj su saveznoj pokrajini njeni propisi o građenju i
uporabi objekata za okupljanje ljudi, u kojima su sadržane odredbe o prilaznim
prometnicama, stubištima, rampama i mjestima za gledatelje.
Ovisno o predviđenom broju mjesta za gledatelje, tribine se grade samo uz uzdužne
strane sportskih površina (povoljne mogućnosti gledanja jer su kratke udaljenosti) ili
- približno za više od 10000 mjesta - oko cjelokupne sportske površine.
I Točka sjecišta vizura Priredbe se najčešće održavaju poslijepodne, pa su najbolja mjesta na zapadu
(nema zasljepljivanja).
^J^ Konstrukcija vizumih linija Ako se mjesta za gledatelje raspoređuju u više redova, treba predvidjeti dovoljno
nadvišenje radi boljega vidika. Za manje objekte, koji imaju do 20 redova stajaćih ili
Stepenasti redovi mjesta za stajanje
10 redova sjedećih mjesta, može se primijeniti jednoliki nagib od 1:2. Za sve druge
I—40—I objekte treba umjesto linearnog primijeniti parabolično nadvišenje. Pri tome treba
nagibe odrediti na temelju konstrukcije vizura. Nadvišenje treba iznositi 12 cm za
redove stajaćih i 15 cm za redove sjedećih mjesta. - > ( i )

MJESTA ZA SJEDENJE

Potrebna površina mjesta za sjedenje proračunava se kako slijedi:

Kutne stube Širina 0,5 m
(2) Montažni betonski elementi
Dubina 0,8 m
I—40—i od toga je
-40 1-
površina za sjedenje 0,35 m
Prometna površina 0,45 m
Za sjedenje se mogu predvidjeti klupe ili pojedinačna sjedala. Sjedala s naslonom za
leđa vrlo su udobna. Ovisno o rasporedu prilaza i izlaza dopušta se da sa svake
strane prolaza ima:
Kutne stube Arm. beton u nagibu zbog odvodnje
za redove u blagom nagibu 48 mjesta,
StepenasG redovi T
za redove u strmom nagibu 36 mjesta.
sjedišia^35_ I
Područja mjesta za sjedenje i stajanje treba razgraničiti; za svakih 750 mjesta treba
predvidjeti metar širine prolaza u nuždi (stubište, rampa, ravnina), ali najmanje 1,00 m.
MJESTA ZA STAJANJE
Potrebna površina mjesta za stajanje proračunava se kako slijedi:
'111
v vs Širina 0,5 m
Dubina 0,4 m
Drvena klupa s platicama Izvučena mjesta za sjedenje
Za svakih 750 mjesta treba predvidjeti metar širine prolaza u nuždi (stubište, rampa,
ravnina), ali najmanje 1,00 m. Radi jednoličnog punjenja i pražnjenja i da se isključ