Zadatak 421 (Lussy, gimnazija)

Dvije posude jednakog obujma sadrže različite količine idealnog plina. Prva posuda sadrži 3
puta više molova plina od druge posude. Usporedite tlakove u posudama, ako je temperatura
konstantna.
A. Veći tlak je u prvoj posudi. B. Veći tlak je u drugoj posudi.
C . Tlakovi u posudama su jednaki. D. Odgovor na pitanje ovisi o veličini temperature plina.
Rješenje 421
p1
V1 = V2 = V, n1 = 3 · n2, T1 = T2 = T, =?
p2
Jednadžba stanja plina, ako je zadana množina n idealnog plina, glasi:
p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T ,
gdje je p tlak, V obujam plina, R plinska konstanta, T termodinamička temperatura plina.
p1 ⋅ V1 = n1 ⋅ R ⋅ T1 
 p1 ⋅ V = 3 ⋅ n2 ⋅ R ⋅ T 
  podijelimo  p ⋅ V 3 ⋅ n2 ⋅ R ⋅ T
 ⇒  ⇒   ⇒ 1 = ⇒
p2 ⋅ V2 = n2 ⋅ R ⋅ T2 
 p2 ⋅ V = n2 ⋅ R ⋅ T    jednadžbe  p2 ⋅ V n2 ⋅ R ⋅ T

p1 ⋅ V 3 ⋅ n2 ⋅ R ⋅ T p p
⇒ = ⇒ 1 = 3 ⇒ 1 = 3 / ⋅ p2 ⇒ p1 = 3 ⋅ p2 .
p2 ⋅ V n2 ⋅ R ⋅ T p2 p2
Odgovor je pod A.
Vježba 421
Dvije posude jednakog obujma sadrže različite količine idealnog plina. Prva posuda sadrži 2
puta više molova plina od druge posude. Usporedite tlakove u posudama, ako je temperatura
konstantna.
A. Veći tlak je u prvoj posudi. B. Veći tlak je u drugoj posudi.
C . Tlakovi u posudama su jednaki. D. Odgovor na pitanje ovisi o veličini temperature plina.
Rezultat: A.

Zadatak 422 (Lussy, gimnazija)

Dvije posude jednakog obujma sadrže različite količine idealnog plina. Prva posuda sadrži 3
puta više molova plina od druge posude. Usporedite temperature u posudama, ako je tlak u obje
posude jednak.
A. Temperatura u prvoj posudi je veća. B. Temperatura u drugoj posudi je veća.
C . Temperature su u obje posude jednake.
Rješenje 422
T2
V1 = V2 = V, n1 = 3 · n2, p1 = p2 = p, =?
T1
Jednadžba stanja plina, ako je zadana množina n idealnog plina, glasi:
p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T ,
gdje je p tlak, V obujam plina, R plinska konstanta, T termodinamička temperatura plina.
p1 ⋅ V1 = n1 ⋅ R ⋅ T1  p ⋅ V = 3 ⋅ n2 ⋅ R ⋅ T1 
 3 ⋅ n2 ⋅ R ⋅ T1 = p ⋅ V   podijelimo 
 ⇒  ⇒  ⇒   ⇒
p2 ⋅ V2 = n2 ⋅ R ⋅ T2  p ⋅ V = n2 ⋅ R ⋅ T2   n2 ⋅ R ⋅ T2 = p ⋅ V   jednadžbe 
n2 ⋅ R ⋅ T2 p ⋅V n2 ⋅ R ⋅ T2 p ⋅V T
⇒ = ⇒ = ⇒ 2 =1 ⇒
3 ⋅ n2 ⋅ R ⋅ T1 p ⋅ V 3 ⋅ n2 ⋅ R ⋅ T1 p ⋅ V 3 ⋅ T1

1
 T2
⇒ = 1 / ⋅ 3 ⋅ T1 ⇒ T2 = 3 ⋅ T1.
3 ⋅ T1
Odgovor je pod B.
Vježba 422
Dvije posude jednakog obujma sadrže različite količine idealnog plina. Prva posuda sadrži 5
puta više molova plina od druge posude. Usporedite temperature u posudama, ako je tlak u obje
posude jednak.
A. Temperatura u prvoj posudi je veća. B. Temperatura u drugoj posudi je veća.
C . Temperature su u obje posude jednake.
Rezultat: B.

Zadatak 423 (Barbara, medicinska škola)

Barbara ☺ je sa balkona ispustila olovnu kuglu koja je u slobodnom padu udarila o čvrstu
podlogu,. Izračunati povećanje temperature kugle, pretpostavljajući da se cjelokupni rad pri njezinom
padu utrošio na zagrijavanje. Visina balkona je 30 m, specifični toplinski kapacitet olova je
130 J / (kg · K). (ubrzanje slobodnog pada g = 9.81 m /s2)
Rješenje 423
h = 30 m, c = 130 J / (kg · K), g = 9.81 m /s2, t=?
Potencijalna energija je energija međudjelovanja tijela. Ona ovisi o međusobnom položaju tijela ili o
međusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
E gp = m ⋅ g ⋅ h,
gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Toplina Q je onaj dio unutarnje energije tijela koji prelazi s jednog tijela na drugo zbog razlike
temperatura tih tijela. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlađenjem izgubi jednaka
je
(
Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 , )
gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature.
Toplina koju je primila olovna kugla jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije kugle.
Gravitacijska potencijalna energija kugle na visini h je m · g · h, a pri dnu jednaka je nuli.
Q =W 
W = ∆E gp 
 ⇒ Q = ∆E gp ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h − 0 ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h ⇒

m
9.81 ⋅ 30 m
1 g ⋅h 2
⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h / ⋅ ⇒ ∆t = = s = 2.26 C .
m⋅c c J
130
kg ⋅ K
Vježba 423
Dječak je sa balkona ispustio olovnu kuglu koja je u slobodnom padu udarila o čvrstu
podlogu,. Izračunati povećanje temperature kugle, pretpostavljajući da se cjelokupni rad pri njezinom
padu utrošio na zagrijavanje. Visina balkona je 60 m, specifični toplinski kapacitet olova je
130 J / (kg · K). (ubrzanje slobodnog pada g = 9.81 m /s2)
Rezultat: 4.53 °C.

2
Zadatak 424 (Zejneb, maturant)
Na temperaturi 0 °C tanki listić cinka ima dimenzije 110 x 160 mm2. Odredite ploštinu tog
listića na temperaturi 700 °C. Koeficijent linearnog rastezanja cinka je 2.9 · 10-5 K-1.
Rješenje 424
S0 = 110 · 160 mm2 = 0.0176 m2, t = 700 °C, α = 2.9 · 10-5 K-1, St = ?
Ako je S0 ploština pri 0 °C na temperaturi t ploština će se povećati za S:
∆S = S 0 ⋅ β ⋅ t
pa će iznositi
St = S0 ⋅ (1 + β ⋅ t ) ,
pri čemu je
β = 2 ⋅α.
Koeficijent plošnog rastezanja
St − S0
β=
S0 ⋅ t
znači relativno povećanje ploštine pri zagrijavanju za 1 °C.
t = 700 
St = S0 ⋅ (1 + β ⋅ t ) ⇒   ⇒ S700 = S0 ⋅ (1 + 2 ⋅ α ⋅ t ) =
β = 2 ⋅α 
2  −1 1  2
= 0.0176 m ⋅ 1 + 2 ⋅ 2.9 ⋅10 ⋅ 700 C  = 0.0183 m .
 K 
Vježba 424
Na temperaturi 0 °C tanki listić cinka ima dimenzije 11 x 16 cm2. Odredite ploštinu tog
listića na temperaturi 700 °C. Koeficijent linearnog rastezanja cinka je 2.9 · 10-5 1 / K.
Rezultat: 0.0183 m2.

Zadatak 425 (Mira, gimnazija)

Tlak plina u zatvorenoj posudi poveća se za 2%, ako se temperatura poveća za 6 K. Kolika je
temperatura plina u posudi?
Rješenje 425
2
p1, p2 = p1 + ⋅ p = p1 + 0.02 ⋅ p1 = 1.02 ⋅ p1, T = 6 K, T2 = T1 + T,
100 1
t1 = ?
Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) za temperaturu propisuje jedinicu kelvin (K). Tu
temperaturu zovemo termodinamička temperatura (T).
Temperaturna razlika od 1 K jednaka je temperaturnoj razlici od 1 °C, što izražavamo jednadžbom:

( )
∆T ( K ) = ∆t 0 C .

- 273.15 ° C 0 °C 100 ° C

0K 273.15 K 373.15 K
apsolutna
nula
Kelvinova i Celzijusova ljestvica podijeljene su na jednake dijelove i vrijedi:

( )
T ( K ) = 273 + t 0 C , ( )
t 0 C = T ( K ) − 273.
Mijenja li se temperatura nekoj masi plina stalnog obujma (izohorna promjena), mijenjat će se tlak

3
plina prema Charlesovu zakonu:
p1 p2 p
V = konst . ⇒ = , = konst.
T1 T2 T
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100. Postotak p je broj
jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veličine.
Na primjer,
9 81 4.5 547 p
9%= , 81 % = , 4.5 % = , 547 % = , p%= .
100 100 100 100 100
Kako zapisati da se x poveća za p% ?
p
x+ ⋅ x.
100
Plin se nalazi u zatvorenoj posudi pa je volumen stalan, promjena je izohorna.
p1 p2 p p
= ⇒ 1 = 2 / ⋅ T1 ⋅ T2 ⇒ p1 ⋅ T2 = p2 ⋅ T1 ⇒ p2 ⋅ T1 = p1 ⋅ T2 ⇒
T1 T2 T1 T2

 p2 = 1.02 ⋅ p1 
⇒  (
 ⇒ 1.02 ⋅ p1 ⋅ T1 = p1 ⋅ T1 + ∆T ) ⇒ 1.02 ⋅ p1 ⋅ T1 = p1 ⋅ (T1 + ∆T ) / : p1 ⇒
T2 = T1 + ∆T 
⇒ 1.02 ⋅ T1 = T1 + ∆T ⇒ 1.02 ⋅ T1 − T1 = ∆T ⇒ 0.02 ⋅ T1 = ∆T ⇒ 0.02 ⋅ T1 = ∆T / : 0.02 ⇒

∆T 6K
⇒ T1 = = = 300 K ⇒ t1 = T1 − 273 = ( 300 − 273) C = 27 C .
0.02 0.02
Vježba 425
Tlak plina u zatvorenoj posudi poveća se za 4%, ako se temperatura poveća za 12 K. Kolika je
temperatura plina u posudi?
Rezultat: 27 °C.

Zadatak 426 (Amra, gimnazija)

U izobarnom procesu volumen plina se poveća dva puta. Ako je konačna temperatura 400 K
izračunajte početnu temperaturu.
Rješenje 426
p = konst., V2 = 2 · V1, T2 = 400 K, T1 = ?
Kad je tlak plina stalan, a mijenja se temperatura (izobarna promjena), obujam dane mase plina
mijenjat će se prema Gay – Lussacovu [Gej – Lisak] zakonu. Jednadžba u termodinamičkoj ljestvici
temperature glasi:
V1 V2
= .
T T
1 2
V1 V2 a c b d  T T T T T
= ⇒  = ⇒ =  ⇒ 1 = 2 ⇒ 1 = 2 / ⋅ V1 ⇒ T1 = 2 ⋅ V1 =
T T
1 2 b d a c V V
1 2
V V
1 2
V
2
400 K 400 K 400 K
= ⋅ V1 = ⋅ V1 = = 200 K .
2 ⋅V 2 ⋅V 2
1 1
Vježba 426
U izobarnom procesu volumen plina se poveća dva puta. Ako je konačna temperatura 600 K
izračunajte početnu temperaturu.
Rezultat: 300 K.

4
Zadatak 427 (Tihomir, srednja škola)
Motor, snage 14.7 kW, ima stupanj korisnog djelovanja 0.60. Polovicu gubitka snage čine
toplinski gubici. Hladnjak motora sadrži 10 litara vode. Za koje će se vrijeme povećati temperatura
vode za 60 °C. Pretpostavite da je voda toplinski izolirana od okoline. (gustoća vode ρ = 1000 kg / m3,
specifični toplinski kapacitet vode c = 4.19 · 103 J / (kg · K))
Rješenje 427
P = 14.7 kW = 14700 W, η = 0.60, V = 10 l = 10 dm3 = 0.01 m3, t = 60 °C,
3 3
ρ = 1000 kg / m , c = 4.19 · 10 J / (kg · K), t=?
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz kvocijenta mase m tijela i njegova obujma V:
m
ρ = ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Toplina Q je onaj dio unutarnje energije tijela koji prelazi s jednog tijela na drugo zbog razlike
temperatura tih tijela. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlađenjem izgubi jednaka
je
(
Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 , )
gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature.
Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
W
P= ⇒ W = P ⋅ t.
t
Stupanj korisnog djelovanja motora je 0.60 pa na gubitke otpada 0.40.
1 − 0.60 = 0.40.
Polovicu gubitka snage čine toplinski gubici što iznosi 0.20.
1
η1 = ⋅ 0.40 = 0.20.
2
Za vrijeme t rada motora oslobodi se količina topline Q.
W = P ⋅t 
Q = η1 ⋅ W  ⇒ Q = η1 ⋅ P ⋅ t.

Budući da se ovom količinom topline zagrije voda mase m, vrijedi:
Q = η1 ⋅ P ⋅ t  1
 ⇒ η1 ⋅ P ⋅ t = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ η1 ⋅ P ⋅ t = m ⋅ c ⋅ ∆t / ⋅ ⇒
Q = m ⋅ c ⋅ ∆t  η1 ⋅ P
kg 3 3 J
1000 ⋅ 0.01 m ⋅ 4.19 ⋅10 ⋅ 60 C
m ⋅ c ⋅ ∆t ρ ⋅ V ⋅ c ⋅ ∆t 3 kg ⋅ K
⇒ t= ⇒ t= = m = 855.1 s.
η1 ⋅ P η1 ⋅ P 0.2 ⋅ 14700 W
Vježba 427
Motor, snage 29.4 kW, ima stupanj korisnog djelovanja 0.60. Polovicu gubitka snage čine
toplinski gubici. Hladnjak motora sadrži 20 litara vode. Za koje će se vrijeme povećati temperatura
vode za 60 °C. Pretpostavite da je voda toplinski izolirana od okoline. (gustoća vode ρ = 1000 kg / m3,
specifični toplinski kapacitet vode c = 4.19 · 103 J / (kg · K))
Rezultat: 855.1 s.

Zadatak 428 (Tonka, gimnazija)

Može li se napisati ∆t = 3 C = 3 K , tj. ako se temperatura tijela poveća za 3 °C, poveća li se
ona i za 3 K?

5
 J J
a) Može li se napisati = ?
kg ⋅ C kg ⋅ K
Rješenje 428
t = 3 °C = 3 K
Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) za temperaturu propisuje jedinicu kelvin (K). Tu
temperaturu zovemo termodinamička temperatura (T).
Temperaturna razlika od 1 K jednaka je temperaturnoj razlici od 1 °C, što izražavamo jednadžbom:

( )
∆T ( K ) = ∆t 0 C .

- 273.15 ° C 0 °C 100 ° C

0K 273.15 K 373.15 K
apsolutna
nula
Kelvinova i Celzijusova ljestvica podijeljene su na jednake dijelove i vrijedi:

T ( K ) = 273 + t 0 C ( ) , ( )
t 0 C = T ( K ) − 273.

∆t = 3 C = 3 K .
Može se napisati jer je t = T.
a)
Može se napisati
J J
= .
kg ⋅ C kg ⋅ K
Vježba 428
Može li se napisati ∆t = 5 C = 5 K , tj. ako se temperatura tijela poveća za 5 °C, poveća li se
ona i za 5 K?
Rezultat: Može.

Zadatak 429 (Tonka, gimnazija)

U staklenoj kalorimetarskoj posudi mase 80 g nalazi se 420 g vode i bakrena mješalica mase
20 g. Koliki je toplinski kapacitet ovog sustava, ako je specifični toplinski kapacitet stakla
840 J / (kg · K), vode 4190 J / (kg · K) i bakra 380 J / (kg · K)?
Rješenje 429
m1 = 80 g = 0.08 kg, m2 = 420 g = 0.42 kg, m3 = 20 g = 0.02 kg,
c1 = 840 J / (kg · K), c2 = 4190 J / (kg · K), c3 = 380 J / (kg · K), C=?
Toplinski kapacitet tijela jednak je umnošku specifičnog toplinskog kapaciteta c tijela i mase m tijela.
C = m ⋅ c.
C = C1 + C2 + C3 ⇒ C = m1 ⋅ c1 + m2 ⋅ c2 + m3 ⋅ c3 =

J J J J
= 0.08 kg ⋅ 840 + 0.42 kg ⋅ 4190 + 0.02 kg ⋅ 380 = 1834.6 .
kg ⋅ K kg ⋅ K kg ⋅ K K
Vježba 429
U staklenoj kalorimetarskoj posudi mase 8 dag nalazi se 42 dag vode i bakrena mješalica mase
2 dag. Koliki je toplinski kapacitet ovog sustava, ako je specifični toplinski kapacitete stakla
840 J / (kg · K), vode 4190 J / (kg · K) i bakra 380 J / (kg · K)?
J
Rezultat: 1834.6 .
K

6
Zadatak 430 (Tonka, gimnazija)
Mramorni blok u obliku kocke stranice 0.4 m ima toplinski kapacitet 145 kJ / K. Koliki je
specifični toplinski kapacitet mramora ako je njegova gustoća 2700 kg / m3?
Rješenje 430
a = 0.4 m, C = 145 kJ / K = 145000 J / K, ρ = 2700 kg / m3, c=?
Toplinski kapacitet tijela jednak je umnošku specifičnog toplinskog kapaciteta c tijela i mase m tijela.
C = m ⋅ c.
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz kvocijenta mase m tijela i njegova obujma V:
m
ρ = ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Kocka (heksaedar) spada u pravilne poliedre. Omeđena je sa šest sukladnih strana koje su kvadrati,
ima 8 vrhova i 12 bridova. Ako kocka ima brid a, tada je obujam:
3
V =a .
3 
V =a
 m = ρ ⋅a 
3
3 3 3 1
m = ρ ⋅V  ⇒  ⇒ C = ρ ⋅a ⋅c ⇒ ρ ⋅a ⋅c = C ⇒ ρ ⋅a ⋅c = C /⋅ ⇒
3
C = m⋅c  C = m⋅c   ρ ⋅ a

J
145 000
C K J kJ
⇒ c= = = 839.12 ≈ 0.84 .
3 kg 3 kg ⋅ K kg ⋅ K
ρ ⋅a
3 (
2 700 ⋅ 0.4 m )
m
Vježba 430
Mramorni blok u obliku kocke stranice 4 dm ima toplinski kapacitet 145 kJ / K. Koliki je
specifični toplinski kapacitet mramora ako je njegova gustoća 2700 kg / m3?
kJ
Rezultat: 0.84 .
kg ⋅ K

Zadatak 431 (Matija, tehnička škola)

Kolika je promjena unutarnje energije sustava kojemu predamo 1676 J topline i istodobno
obavimo na njemu rad 838 J?
Rješenje 431
Q = 1 676 J, – W = 838 J rad obavlja vanjska sila, U=?
Unutarnju energiju tijela možemo promijeniti na dva načina: međusobnim dodirom dvaju tijela
različitih temperatura i mehaničkim radom. Općenito to možemo izraziti ovako:
∆U = Q − W ,
gdje je U promjena unutarnje energije tijela, Q toplina, a W mehanički rad. Rad W može biti
pozitivan ili negativan. Rad W je pozitivna veličina ako sustav obavlja rad, a negativna ako ga
obavljaju vanjske sile. Veličinu Q smatramo pozitivnom ako toplinu dovodimo sustavu, a negativnom
ako je odvodimo od sustava.
2
∆U = Q − ( − W ) ⇒ ∆U = Q + W = 1676 J + 838 J = 2 514 J = 25.14 ⋅ 10 J .
Vježba 431
Kolika je promjena unutarnje energije sustava kojemu predamo 1682 J topline i istodobno
obavimo na njemu rad 832 J?
2
Rezultat: 25.14 ⋅ 10 J.

7
Zadatak 432 (Matija, tehnička škola)
Vlak mase 2 · 106 kg vozi brzinom 54 km / h i zaustavi se kočnicama. Kolika je promjena
unutarnje energije kočnica i kotača?
Rješenje 432
m = 2 · 106 kg, v1 = 54 km / h = [ 54 : 3.6 ] = 15 m / s, v2 = 0 m / s, U=?
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1 2
E = ⋅m⋅v .
k 2
Promjena unutarnje energije kočnica i kotača jednaka je promjeni kinetičke energije.

k2 
∆E = E − E  1 2 1 2
k k1
 ⇒ ∆U = Ek1 − Ek 2 ⇒ ∆U = ⋅ m ⋅ v1 − ⋅ m ⋅ v2 =
∆U = ∆Ek  2 2

2 2
1 6  m 1 6  m 8
= ⋅ 2 ⋅10 kg ⋅ 15  − ⋅ 2 ⋅ 10 kg ⋅  0  = 2.25 ⋅ 10 J .
2  s 2  s

Vježba 432
Vlak mase 2 · 103 t vozi brzinom 54 km / h i zaustavi se kočnicama. Kolika je promjena
unutarnje energije kočnica i kotača?
8
Rezultat: 2.25 ⋅10 J.

Zadatak 433 (Matija, tehnička škola)

Kolikoj je toplini ekvivalentan rad što ga u jednom satu obavi dizalica koja ima snagu 735 W?
Rješenje 433
t = 1 h = 3600 s, P = 735 W, Q=?
Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
W
P= ⇒ W = P ⋅ t.
t
W = P ⋅t  6
 ⇒ Q = P ⋅ t = 735 W ⋅ 3600 s = 2.646 ⋅ 10 J = 2 646 kJ .
Q =W 
Vježba 433
Kolikoj je toplini ekvivalentan rad što ga u pola sata obavi dizalica koja ima snagu 1470 W?
6
Rezultat: 2.646 ⋅ 10 J = 2 646 kJ .

Zadatak 434 (Matea, srednja škola)

U kalorimetar nalijemo 0.5 kg vode temperature 20 °C, dodamo komad leda mase 0.1 kg i
temperature 0 °C te uvedemo 0.1 kg vodene pare od 100 °C. Kolika je temperatura smjese nakon
uspostavljanja toplinske ravnoteže? Zanemarite gubitke (zagrijavanje kalorimetra i sl.) (specifični
toplinski kapacitet vode c = 4.19 · 103 J / (kg · K), specifična toplina taljenja leda λ = 3.3 · 105 J / kg,
specifična toplina isparavanja vode r = 22.6 · 105 J / kg)

8
Rješenje 434
m1 = 0.5 kg, t1 = 20 °C, m2 = 0.1 kg, t2 = 0 °C, m3 = 0.1 kg, t3 = 100 °C,
c = 4.19 · 103 J / (kg · K), λ = 3.3 · 105 J / kg, r = 22.6 · 105 J / kg, t=?
Toplina Q je onaj dio unutarnje energije tijela koji prelazi s jednog tijela na drugo zbog razlike
temperatura tih tijela. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlađenjem izgubi jednaka
je
Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 , ( )
gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature.
Toplinu koju moramo predati čvrstom tijelu mase m da bi se ono rastalilo možemo izračunati iz izraza
Qt = m ⋅ λ ,
gdje je λ specifična toplina taljenja.
Tekućina prelazi u paru pri svakoj temperaturi. Temperatura iznad koje pri određenom tlaku tekućina
više ne može postojati u tekućem agregatnom stanju naziva se vrelištem. Temperatura vrelišta ostaje
nepromijenjena sve dok sva tekućina vrenjem ne prijeđe u paru. Toplinu koja je potrebna da tekućina
mase m prijeđe u paru iste temperature možemo izračunati iz izraza
Q = m ⋅ r,
gdje je r specifična toplina isparavanja.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Richmannovo pravilo: pravilo iz kojega se određuje temperatura smjese dviju ili više tvari različitih
masa, temperatura i specifičnih toplinskih kapaciteta.
Kad su u međusobnom dodiru dva tijela različitih temperatura, onda je, prema zakonu o očuvanju
energije, povećanje unutrašnje energije tijela koje se grije jednako smanjenju unutrašnje energije tijela
koje se hladi, tj.
( )
Q1 = Q2 ⇒ m1 ⋅ c1 ⋅ t − t1 = m2 ⋅ c2 ⋅ t2 − t , ( ) Richmannovo pravilo

gdje je t konačna temperatura, tj. temperatura pri kojoj oba tijela postižu toplinsku ravnotežu.
Neka je t temperatura smjese koja se dobije miješanjem vode, leda i vodene pare. Količina topline
koju pritom primi voda je
(
Q1 = m1 ⋅ c ⋅ t − t1 . )
Ukupna količina topline koju primi led kada se najprije rastopi, a zatim prijeđe u vodu, koja se zagrije
do temperature smjese, iznosi:
(
Q2 = m2 ⋅ λ + m2 ⋅ c ⋅ t − t2 . )
Ukupna količina topline koju vodena para predaje ledu i vodi iznosi

(
Q3 = m3 ⋅ r + m3 ⋅ c ⋅ t3 − t )
jer se para najprije kondenzira, a zatim se nastala voda ohladi do temperature smjese t.
Prema zakonu očuvanja energije količina topline koju je vodena para predala jednaka je količini
topline koju su primili led i voda.

( ) ( )
Q1 + Q2 = Q3 ⇒ m1 ⋅ c ⋅ t − t1 + m2 ⋅ λ + m2 ⋅ c ⋅ t − t2 = m3 ⋅ r + m3 ⋅ c ⋅ t3 − t ⇒ ( )
⇒ m1 ⋅ c ⋅ t − m1 ⋅ c ⋅ t1 + m2 ⋅ λ + m2 ⋅ c ⋅ t − m2 ⋅ c ⋅ t2 = m3 ⋅ r + m3 ⋅ c ⋅ t3 − m3 ⋅ c ⋅ t ⇒

⇒ m1 ⋅ c ⋅ t + m2 ⋅ c ⋅ t + m3 ⋅ c ⋅ t = m3 ⋅ r + m3 ⋅ c ⋅ t3 + m1 ⋅ c ⋅ t1 − m2 ⋅ λ + m2 ⋅ c ⋅ t2 ⇒

9
 ( )
⇒ c ⋅ t ⋅ m1 + m2 + m3 = m3 ⋅ r + m3 ⋅ c ⋅ t3 + m1 ⋅ c ⋅ t1 − m2 ⋅ λ + m2 ⋅ c ⋅ t2 ⇒

⇒ c ⋅ t ⋅ ( m1 + m2 + m3 ) = m3 ⋅ r − m2 ⋅ λ + m1 ⋅ c ⋅ t1 + m2 ⋅ c ⋅ t2 + m3 ⋅ c ⋅ t3 ⇒

⇒ c ⋅ t ⋅ ( m1 + m2 + m3 ) = m3 ⋅ r − m2 ⋅ λ + c ⋅ ( m1 ⋅ t1 + m2 ⋅ t2 + m3 ⋅ t3 ) ⇒

1
( ) (
⇒ c ⋅ t ⋅ m1 + m2 + m3 = m3 ⋅ r − m2 ⋅ λ + c ⋅ m1 ⋅ t1 + m2 ⋅ t2 + m3 ⋅ t3 / ⋅ ) ⇒
( m1 + m2 + m3 ) ⋅ c
⇒ t=
(
m3 ⋅ r − m2 ⋅ λ + c ⋅ m1 ⋅ t1 + m2 ⋅ t2 + m3 ⋅ t3 ) ⇒
( m1 + m2 + m3 ) ⋅ c
m3 ⋅ r − m2 ⋅ λ c ⋅ ( m1 ⋅ t1 + m2 ⋅ t2 + m3 ⋅ t3 )
⇒ t= + =
( m1 + m2 + m3 ) ⋅ c ( m1 + m2 + m3 ) ⋅ c
5 J 5 J
0.1 kg ⋅ 22.6 ⋅ 10 − 0.1 kg ⋅ 3.3 ⋅ 10
kg kg
= +
3 J
( 0.5 kg + 0.1 kg + 0.1 kg ) ⋅ 4.19 ⋅10
kg ⋅ K
3 J
4.19 ⋅10
kg ⋅ K
(
⋅ 0.5 kg ⋅ 20 C + 0.1 kg ⋅ 0 C + 0.1 kg ⋅100 C )
+ = 94.37 C.
3 J
( 0.5 kg + 0.1 kg + 0.1 kg ) ⋅ 4.19 ⋅10
kg ⋅ K
Vježba 434
U kalorimetar nalijemo 50 dag vode temperature 20 °C, dodamo komad leda mase 10 dag i
temperature 0 °C te uvedemo 10 dag vodene pare od 100 °C. Kolika je temperatura smjese nakon
uspostavljanja toplinske ravnoteže? Zanemarite gubitke (zagrijavanje kalorimetra i sl.) (specifični
toplinski kapacitet vode c = 4.19 · 103 J / (kg · K), specifična toplina taljenja leda λ = 3.3 · 105 J / kg,
specifična toplina isparavanja vode r = 22.6 · 105 J / kg)
Rezultat: 94.37 °C.

Zadatak 435 (Matea, srednja škola)

Promatramo zagrijavanje 1 kg leda temperature – 10 °C. Kolika je potrebna toplina da voda
nastala iz tog leda potpuno ispari? (specifični toplinski kapacitet leda c1 = 2.1 · 103 J / (kg · K),
specifični toplinski kapacitet vode c2 = 4.19 · 103 J / (kg · K), specifična toplina taljenja leda
λ = 3.3 · 105 J / kg, specifična toplina isparavanja vode r = 22.6 · 105 J / kg)
Rješenje 435
m = 1 kg, t1 = – 10 °C, t2 = 0 °C ledište vode, t3 = 100 °C vrelište vode,
c1 = 2.1 · 103 J / (kg · K), c2 = 4.19 · 103 J / (kg · K), λ = 3.3 · 105 J / kg, r = 22.6 · 105 J / kg,
Q=?
Toplina Q je onaj dio unutarnje energije tijela koji prelazi s jednog tijela na drugo zbog razlike
temperatura tih tijela. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlađenjem izgubi jednaka
je
Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 , ( )
gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature.
Toplinu koju moramo predati čvrstom tijelu mase m da bi se ono rastalilo možemo izračunati iz izraza
Qt = m ⋅ λ ,

10
gdje je λ specifična toplina taljenja.
Tekućina prelazi u paru pri svakoj temperaturi. Temperatura iznad koje pri određenom tlaku tekućina
više ne može postojati u tekućem agregatnom stanju naziva se vrelištem. Temperatura vrelišta ostaje
nepromijenjena sve dok sva tekućina vrenjem ne prijeđe u paru. Toplinu koja je potrebna da tekućina
mase m prijeđe u paru iste temperature možemo izračunati iz izraza
Q = m ⋅ r,
gdje je r specifična toplina isparavanja.
t1 = - 10 °C t2 = 0 °C t3 = 100 ° C

Q1 Q2 Q3 Q4
Ukupna potrebna količina topline Q jednaka je zbroju:
• topline potrebne za zagrijavanje leda od t1 = – 10 °C do t2 = 0 °C
(
Q1 = m ⋅ c1 ⋅ t2 − t1 )
• topline potrebne za otapanje leda
Q2 = m ⋅ λ

• topline potrebne za zagrijavanje vode od t2 = 0 °C do t3 = 100 °C

Q3 = m ⋅ c2 ⋅ t3 − t2( )
• topline potrebne za isparavanje vode
Q4 = m ⋅ r.

( ) ( )
Q = Q1 + Q2 + Q3 + Q4 ⇒ Q = m ⋅ c1 ⋅ t2 − t1 + m ⋅ λ + m ⋅ c2 ⋅ t3 − t2 + m ⋅ r ⇒

⇒ Q = m ⋅  c1 ⋅ ( t2 − t1 ) + λ + c2 ⋅ ( t3 − t2 ) + r  ⇒
 
⇒ Q = m ⋅  c1 ⋅ ( t2 − t1 ) + λ  + m ⋅  c2 ⋅ ( t3 − t2 ) + r  =
   
 3 J J 
= 1 kg ⋅  2.1 ⋅10 (
⋅ 0 C − − 10 C( )) + 3.3 ⋅10 5 kg 
+
 kg ⋅ K

 3 J 5 J  6
+ 1 kg ⋅  4.19 ⋅10 (
⋅ 100 C − 0 C + 22.6 ⋅10 ) kg 
= 3.03 ⋅ 10 J = 3.03 MJ .
 kg ⋅ K
Vježba 435
Promatramo zagrijavanje 100 dag leda temperature – 10 °C. Kolika je potrebna toplina da
voda nastala iz tog leda potpuno ispari? (specifični toplinski kapacitet leda c1 = 2.1 · 103 J / (kg · K),
specifični toplinski kapacitet vode c2 = 4.19 · 103 J / (kg · K), specifična toplina taljenja leda
λ = 3.3 · 105 J / kg, specifična toplina isparavanja vode r = 22.6 · 105 J / kg)
Rezultat: 3.03 MJ.

Zadatak 436 (Rex, gimnazija)

Da bi se određena masa neke tvari zagrijala od 20 °C do 80 °C potrebno je četiri puta manje
energije nego za zagrijavanje jednake mase vode od 20 °C do vrenja. Koliki je specifični toplinski
kapacitet te tvari? (specifični toplinski kapacitet vode c2 = 4.19 · 103 J / (kg · K))
Rješenje 436
m1 = m, t1 = 20 °C, t2 = 80 °C, m2 = m, t3 = 100 °C vrelište vode,
c2 = 4.19 · 103 J / (kg · K), c1 = ?
Toplina Q je onaj dio unutarnje energije tijela koji prelazi s jednog tijela na drugo zbog razlike
temperatura tih tijela. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlađenjem izgubi jednaka

11
je
Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 , ( )
gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature.
nepoznata tvar voda
m1 = m m2 = m
c1 c2 = 4.19 · 103 J / (kg · K)
t1 = 20 °C t1 = 20 °C
t2 = 80 °C t3 = 100 °C
Q1 Q2
Prema uvjetu zadatka energija Q1 potrebna za zagrijavanje tvari četiri puta je manja od energije Q2
potrošene za zagrijavanje vode.
1 1
(
Q1 = ⋅ Q2 ⇒ m1 ⋅ c1 ⋅ t2 − t1 = ⋅ m2 ⋅ c2 ⋅ t3 − t1 ⇒
4 4
) ( )
1
( )
⇒ m ⋅ c1 ⋅ t2 − t1 = ⋅ m ⋅ c2 ⋅ t3 − t1 ⇒
4
( )
1 1 (
c2 ⋅ t3 − t1 )
( )
⇒ m ⋅ c1 ⋅ t2 − t1 = ⋅ m ⋅ c2 ⋅ t3 − t1 / ⋅ ( ) ⇒ c1 = =
4 m ⋅ t2 − t1 ( ) (
4 ⋅ t2 − t1 )
3 J
4.19 ⋅ 10
kg ⋅ K
(
⋅ 100 C − 20 C ) J J
= = 1396.67 ≈ 1397 .
(
4 ⋅ 80 C − 20 C ) kg ⋅ K kg ⋅ K
Vježba 436
Da bi se određena masa neke tvari zagrijala od 20 °C do 80 °C potrebno je tri puta manje
energije nego za zagrijavanje jednake mase vode od 20 °C do vrenja. Koliki je specifični toplinski
kapacitet te tvari? (specifični toplinski kapacitet vode c2 = 4.19 · 103 J / (kg · K))
Rezultat: 1862 J / (kg · K).

Zadatak 437 (Anna, gimnazija)

Koliki rad utroši plin početnog obujma 3 L kad mu se uz stalni tlak 2.026 · 105 Pa povisi
temperatura od 27 °C na 227 °C?
Rješenje 437
V1 = 3 L = 3 dm3 = 3 · 10-3 m3, p = 2.026 · 105 Pa, t1 = 27 °C => T1 = 273 + t1 =
= (273 + 27) K = 300 K, t2 = 227 °C => T2 = 273 + t2 = (273 + 227) K = 500 K, W=?
Kad plinu dovodimo toplinu uz stalan tlak (izobarna promjena), plin se rasteže i obavlja rad koji je
jednak
W = p ⋅ ∆V ⇒ W = p ⋅ V2 − V1 . ( )
Kad je tlak plina stalan, a mijenja se temperatura (izobarna promjena), obujam dane mase plina
mijenjat će se prema Gay – Lussacovu [Gej – Lisak] zakonu. Jednadžba u termodinamičkoj ljestvici
temperature glasi:
V1 V2
= .
T T
1 2
V V
1= 2  V V
2= 1  V V
2 = 1 /⋅ T  T 
  2  V2 = V1 ⋅ 2 
T T T T T T T
1 2  ⇒ 2 1  ⇒ 2 1  ⇒ 1  ⇒
   
(
W = p ⋅ V2 −V1 
 )
W = p ⋅ V2 − V1 ( )  W = p ⋅ V2 −V1 ( )  (
W = p ⋅ V2 − V1 ) 

12
  T  T 
⇒ W = p ⋅  V1 ⋅ 2 − V1  ⇒ W = p ⋅ V1 ⋅  2 −1 =
 T1  T 
   1 
5 −3 3  500 K 
= 2.026 ⋅10 Pa ⋅ 3 ⋅10 m ⋅ −1 = 405.2 J .
 300 K 
Vježba 437
Koliki rad utroši plin početnog obujma 3 L kad mu se uz stalni tlak 202.6 kPa povisi
temperatura od 27 °C na 227 °C?
Rezultat: 405.2 J.

Zadatak 438 (Luka, gimnazija)

U posudi s pokretnim klipom površine presjeka 100 cm2 nalazi se plin temperature 20 °C,
volumena 0.4 litre. Za koliko će se pomaknuti klip ako se plin zagrije do 100 °C? Pretpostavite da je
navedeni proces zagrijavanja plina izobaran.
Rješenje 438
S = 100 cm2 = 1 · 10-2 m2, t1 = 20 °C => T1 = 273 + t1 = (273 + 20) K = 293 K,
V1 = 0.4 L = 0.4 dm3 = 4 · 10-4 m3, t2 = 100 °C => T2 = 273 + t2 = (273 + 100) K = 373 K,
h=?
Kad je tlak plina stalan, a mijenja se temperatura (izobarna promjena), obujam dane mase plina
mijenjat će se prema Gay – Lussacovu [Gej – Lisak] zakonu. Jednadžba u termodinamičkoj ljestvici
temperature glasi:
V1 V2
= .
T T
1 2
Obujam valjka
Uspravni i kosi valjak polumjera osnovke (baze) r i visine v imaju jednake obujmove. Taj obujam
iznosi:
2
V = S ⋅ v ⇒ V = r ⋅ π ⋅ v.

∆h

h2

h1

Visine klipa prije i nakon zagrijavanja plina dane su formulama:

V1 

V1 = S ⋅ h1  S ⋅ h1 = V1  S ⋅ h1 = V1 / : S  h1 =
 S
 ⇒  ⇒  ⇒ .
V2 = S ⋅ h2  S ⋅ h2 = V2  S ⋅ h2 = V2 / : S 
 V 
h2 = 2
S 
Budući da je proces izobaran, vrijedi plinska jednadžba:

13
 V1 V2 S ⋅ h1 S ⋅ h2 S ⋅ h1 S ⋅ h2 1 h h h h
= ⇒ = ⇒ = /⋅ ⇒ 1 = 2 ⇒ 2 = 1 ⇒
T T T T T T S T T T T
1 2 1 2 1 2 1 2 2 1
h h T
⇒ 2 = 1 / ⋅ T2 ⇒ h = 2 ⋅ h .
T T 2 T 1
2 1 1
Zagrijavanjem plina klip će se pomaknuti za h.
T T   V 
∆h = h2 − h1 ⇒ ∆h = 2 ⋅ h1 − h1 ⇒ ∆h = h1 ⋅  2 −1 ⇒  h1 = 1  ⇒
T T   S 
1  1 
V T  4 ⋅10 − 4 m 3  373 K 
⇒ ∆h = 1 ⋅  2 −1 = ⋅ −1 = 0.011 m = 1.1 cm.
S  T1  1 ⋅10 − 2 m 2  293 K 
Vježba 438
U posudi s pokretnim klipom površine presjeka 1 dm2 nalazi se plin temperature 20 °C,
volumena 4 dl. Za koliko će se pomaknuti klip ako se plin zagrije do 100 °C? Pretpostavite da je
navedeni proces zagrijavanja plina izobaran.
Rezultat: 1.1 cm.

Zadatak 439 (Nikola, Ivana, srednja škola)

Koliki je brid drvene kocke, mase 2 kg, ako je gustoća drveta 850 kg / m3?
Rješenje 439
m = 2 kg, ρ = 850 kg / m3, a=?
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz kvocijenta mase m tijela i njegova obujma V:
m m
ρ= ⇒V= .
V ρ
Kocka (heksaedar) pravilan je poliedar. Omeđena je sa šest sukladnih strana koje su kvadrati.
Obujam kocke brida a iznosi
3
V =a .

a
a
Računamo brid kocke.
3
V =a
  metoda  3 m 3 m 3 m
m  ⇒  komparacije  ⇒ a = ⇒ a = / ⇒ a=3 =
V =    ρ ρ ρ
ρ 
2 kg
= = 0.133 m = 13.3 cm.
3 kg
850
3
m

14
Vježba 439
Koliki je brid drvene kocke, mase 200 dag, ako je gustoća drveta 850 kg / m3?
Rezultat: 13.3 cm.

Zadatak 440 (Nikola, Ivana, srednja škola)

Kolika je površina aluminijskog lima, debljine 1 mm, ako je njegova masa 1 kg? Gustoća
aluminija je 2700 kg / m3.
Rješenje 440
d = 1 mm = 0.001 m, m = 1 kg, ρ = 2700 kg / m3, S=?
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz kvocijenta mase m tijela i njegova obujma V:
m m
ρ= ⇒V= .
V ρ
Prizma je geometrijsko tijelo omeđeno dvama sukladnim poligonima (mnogokutima) i
paralelogramima. Osnovke (baze) prizme su poligoni, a paralelogrami čine pobočje. Ako je osnovka
pravilan poligon i ako je prizma uspravna, ona je pravilna. Prizma kojoj je pobočni brid okomit na
osnovku zove se uspravna. Duljina visine prizme jednaka je udaljenosti između ravnina u kojima leže
osnovke.
Obujam (volumen) prizme s bazom (osnovkom) ploštine S i visinom v iznosi:
V = S ⋅ v.

Računamo površinu S lima. Lim ima oblik pravilne uspravne prizme pa vrijedi:
V = S ⋅d 
  metoda  m m 1 m
m  ⇒   ⇒ S ⋅d = ⇒ S ⋅d = /⋅ ⇒ S= =
V =   komparacije  ρ ρ d ρ ⋅d
ρ 
1 kg 2
= = 0.37 m .
kg
2 700 ⋅ 0.001 m
3
m
Vježba 440
Kolika je površina aluminijskog lima, debljine 0.1 cm, ako je njegova masa 100 dag? Gustoća
aluminija je 2700 kg / m3.
Rezultat: 0.37 m2.

15