Momentna Karakteristika: Električni Strojevi Ii

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel ak. god.
05/06
Električni strojevi 2, predavanje 03/13 nastavnik: Ivan Mandić
SINKRONI STROJEVI
ELEKTRIČNI STROJEVI II
Momentna
karakteristika
3/13 2
SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

Momentna karakteristika Momentna karakteristika
M θm1
π M max1
M= V B θm sin δr • Momentna karakteristika sinkronog stroja je ovisnost
τp θm2
M max2 momenta o kutu opterećenja δr.
- M ter
π • Moment je sinusna funkcija kuta opterećenja δr .
− δr2 δr1
motorski
−π 2 rad
generatorski o δr1' δr2' π π δr • Moment na osovini je u generatorskom radu

rad 2 negativan, a u motorskom pozitivan.
- M pog
• To je u skladu s tokom energije, koja ima smjer od
pogonskog stroja prema generatoru.
Karakteristika momenta u
ovisnosti o kutu opterećenja 3 4

• Uz čvrste iznose indukcije B i uzbudnog protjecanja • Maksimalni moment ovisi o indukciji B (dakle naponu)
θm kut opterećenja δr će se sam podesiti tako da i uzbudnom protjecanju θm.
razvijeni elektromagnetski moment odgovara
mehaničkom momentu na osovini. • Ako je napon konstantan, onda je maksimalni moment
proporcionalan uzbudnom protjecanju.
• Razvijeni elektromagnetski moment je jednak
maksimalnom M=Mmax za kut opterećenja: • To je nestabilna statička radna točka jer bi i neznatno
povećanje momenta izazvalo ispad iz sinkronizma.
π • Ako promijenimo uzbudnu struju, karakteristika

δr = ± momenta će ostati sinusnog oblika, ali će
2 proporcionalno iznosu uzbude promijeniti amplitudu.
5 6
1
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel ak. god. 05/06

• Ako je stroj u praznom hodu i povećamo pogonski • Ako stroj mehanički opteretimo na osovini, rotor će
moment na osovini, rotor će se postaviti u položaj da zaostati za kut δr, takav da je razvijeni
razvije odgovarajući elektromagnetski moment M elektromagnetski moment M jednak po iznosu
potreban da održi ravnotežu pogonskom momentu momentu na osovini Mter:
Mpog:
M = M ter
M = M pog
• Stroj radi kao motor.
• To predstavlja zakret u smjeru vrtnje za kut δr
(promatrano u rotorskim koordinatama). • Za iznose uzbudnih protjecanja θm2 i θm1 su pripadni
kutevi opterećenja u motorskom radu δr2’ i δr1’.
• Stroj radi kao generator.
7 8

M
M max1 • Stroj možemo opterećivati mehaničkim momentom
samo do iznosa maksimalnog momenta koji stroj
područje stabilnog rada
može razviti:
π
- M ter M max = V B θm
π τp
− δr
motorski
−π 2 rad
• Ako bi povećali moment iznad tog iznosa, stroj bi
generatorski o δr' π π δr ispao iz sinkronizma.
rad 2
- M pog • Područje stabilnog rada sinkronog stroja je:
Područje stabilnog rada π π

sinkronog stroja
− < δr <
9
2 2 10

Utjecaj istaknutih polova
• Jedna od posljedica istaknutih polova je nejednoliki

zračni raspor.
• Uslijed nejednolikog zračnog raspora magnetski otpori

(reluktancije) u uzdužnoj i poprečnoj osi stroja su
različiti.
Utjecaj istaknutih • Posljedica različitih magnetskih otpora je ta da vektor
polova ukupnog protjecanja i vektor indukcije nisu uvijek
kolinearni.
11 12
2

v v v Utjecaj istaknutih polova Utjecaj istaknutih polova
v θa B uzdužna os
θa B
uzdužna os
• Ako je protjecanje rotora θr=0, kod stroja s cilindričnim
rotorom se smjerovi vektora indukcije i vektora
armaturnog protjecanja poklapaju (kut opterećenja
β
δs=0).
• Moment je jednak nuli.
θr = 0 • U slučaju stroja s istaknutim polovima je zbog manjeg

magnetskog otpora u osi pola (uzdužnoj osi) vektor
Cilindrični rotor Rotor s istaknutim polovima
indukcije općenito pomaknut u odnosu na vektor
protjecanja za kut β.
Položaj vektora indukcije i armaturnog protjecanja sinkronog
stroja bez uzbude na rotoru 13 14

Utjecaj istaknutih polova Utjecaj istaknutih polova
• Zbog pomaka među vektorima protjecanja i indukcije • Taj moment je posljedica različitog magnetskog otpora
kod stroja s itaknutim polovima javlja se moment Mrel . – reluktancije – u uzdužnoj i poprečnoj osi stroja, pa
se naziva reluktantni moment.
• Taj moment je proporcionalan sinusu kuta između
vektora indukcije i vektora armaturnog protjecanja a • Reluktantni moment se javlja i ako imamo uzbudu na
iznosi: rotoru.
• Općenito je kod istaknutih polova vektor ukupnog

π protjecanja pomaknut u odnosu na vektor indukcije za
M rel = V B θa sin β
τp kut β.
• Vektor indukcije je pomaknut i u odnosu na uzbudno

• Moment se pojavljuje iako nema protjecanja na rotoru.
15
protjecanje (i uzdužnu os) za kut δr . 16
SINKRONI STROJEVI
SINKRONI STROJEVI v Utjecaj istaknutih polova Utjecaj istaknutih polova
v θd d - os q - os v
θ v v θd θq v
Bd
θd
Bd
B v
δr Bq
v v v τp τp
v
θq
β θ = θd + θq
v v v Bd Bq
v v B = Bd + Bq
θq Bq B q1
Komponente vektora
indukcije i protjecanja uzdužna os poprečna os
u uzdužnoj i poprečnoj
osi sinkronog stroja s Prostorni raspored protjecanja i indukcije sinkronog stroja s
istaknutim polovima 17 istaknutim polovima u uzdužnoj i poprečnoj osi 18
3

v v v v v
• Vektor protjecanja možemo prikazati kao sumu θ θd = 0 Bd = 0
vektora protjecanja u uzdužnoj osi i poprečnoj osi v
B
• Zbog različitih magnetskih otpora u uzdužnoj i v v v
θq = 0 v
poprečnoj osi vektori indukcije neće biti proporcionalni θ B
pripadnim iznosima protjecanja u uzdužnoj i u v v
Bq = 0
poprečnoj osi.
• Raspodjela indukcije u poprečnoj osi znatno će se

razlikovati od sinusne.
δ =0 , M rel = 0 δ = 0 , M rel = 0
• Osnovni harmonik te raspodjele Bq1 možemo prikazati
Vektori protjecanja i indukcije uz protjecanje u uzdužnoj ili
kao simbolički vektor u poprečnoj osi.
19 poprečnoj osi sinkronog stroja s istaknutim polovima 20

M rel
δr
• Iznos reluktantnog momenta ovisi o položaju reluktantni
−π o π
protjecanja u odnosu na uzdužnu os stroja.
• Ako je protjecanje u uzdužnoj osi, reluktantnog M uzb

momenta Mrel nema. δr
osnovni
−π o π
• Isto tako nema reluktantnog momenta Mrel ako je

protjecanje u poprečnoj osi. M
M = M rel + M uzb
δr
• Maksimum reluktantnog momenta nalazi se između ta ukupni
−π o π
dva položaja.
Momenti sinkronog stroja s
21 istaknutim polovima 22

• Reluktantni moment ovisi približno o sin2δ. • To su obično strojevi manjih snaga, češće motori,
nego generatori.
• Reluktantni moment se zbraja s osnovnim momentom
uslijed uzbude.
• Njihova je izvedba jednostavnija od strojeva s
• Ukupni moment nije više sinusoidalan, a amplituda mu namotom na rotoru, ali im je maksimalni moment
je povećana. manji.
• Reluktantni moment omogućuje izradu strojeva bez • Stoga je i snaga takvih strojeva (za isti volumen i
rotorskog namota. brzinu vrtnje) manja.
23 24
4

Utjecaj prigušnog kaveza
Utjecaj prigušnog
kaveza
Shematski prikaz prigušnog kaveza četveropolnog stroja s

25 istaknutim polovima 26

Utjecaj prigušnog kaveza Utjecaj prigušnog kaveza
• Štapovi prigušnog kaveza nalaze se stalno u polju
• Prigušni kavez, ugrađen u polove sinkronog stroja,
jednake magnetske gustoće, i u njima se ne induciraju
ima višestruku namjenu:
nikakvi naponi i ne teku nikakve struje.
– prigušenje inverznog protjecanja,
• Drukčije je ako je stroj nesimetrično opterećen (na
– prigušenje njihanja rotora stroja i primjer uslijed prekida jedne faze).
– asinkroni zalet. • U stroju će se pojaviti eliptično magnetsko polje koje

se može prikazati i analizirati kao zbroj direktnog i
• Ako promatramo samo simetrična statička inverznog polja.
opterećenja, stroj će se ponašati jednako kao i bez
prigušnog namota. • Ta se polja vrte u suprotnim smjerovima.
• Štapovi namota se vrte sinkrono s okretnim • Direktno polje se vrti sinkrono s rotorom i ne inducira
magnetskim poljem. 27 napone u štapovima kaveza. 28

Utjecaj prigušnog kaveza Utjecaj prigušnog kaveza
• Prigušni kavez ima značajan utjecaj na prigušenje

• Inverzno polje vrti se u odnosu na rotor dvostrukom
njihanja rotora stroja.
sinkronom brzinom i inducira u štapovima napone.
• Naime, magnetsko polje se ponaša poput elastičnog
• Uslijed toga poteku struje koje po Lenzovom zakonu
pera i tvori s masama rotora titrajni sustav.
nastoje potisnuti polje koje ih izaziva.
• Pri naglim promjenama opterećenja stroja taj sustav
• To nije moguće u potpunosti, ali se inverzno
počinje titrati.
protjecanje u znatnoj mjeri ipak priguši.
• Pri njihanju dolazi do induciranja napona i pojave
• Inverzna komponenta polja pojavljuje se kod
struja u prigušnom kavezu koje prigušuju titranje.
nesimetričnih opterećenja, a posebno je izražena kod
jednofaznih strojeva.
• Treća je svrha prigušnog kaveza da pri pokretanju
29 sinkronih motora omogući asinkroni zalet. 30
5

Rad na krutoj mreži
• Dva su osnovna načina na koje sinkroni generator

može opskrbljivati svoje potrošače:
– vlastita mreža (otočni rad) i

– kruta mreža.
Rad na krutoj mreži • Primjeri otočnog rada su male mreže s jednim

generatorom i više potrošača.
• To je na primjer brod, zatim rezervni generator u

robnoj kući, poslovnoj zgradi, visokoj stambenoj
zgradi i slično.
31 32

Rad na krutoj mreži
• Kruta mreža u pravilu predstavlja veliku mrežu, s

puno priključenih generatora, koja ima konstantan
(čvrst) napon i frekvenciju.
• Pojedinačni generator koji priključimo na mrežu

praktički ne utječe ni na napon, ni na frekvenciju
mreže, bez obzira na pogonsko stanje u kojem se Ravnoteža napona
nalazi.
• Primjer krute mreže je elektroenergetski sistem jedne

zemlje.
33 34

Ravnoteža napona Ravnoteža napona
• Dva su osnovna uvjeta koja generator mora

• Iz ovih uvjeta proizlaze neke posljedice za stroj.
ispunjavati pri radu na krutu mrežu:
• Iz zahtjeva za konstantnom frekvencijom proizlazi da
– napon generatora Us mora biti konstantan i jednak naponu
se stroj mora vrtjeti sinkronom brzinom n:
mreže Umr (po iznosu i po fazi):
60 f mr
U s = U mr n=
p
– frekvencija napona generatora f mora biti konstantna i
jednaka frekvenciji mreže fmr :
• Iz zahtjeva da napon bude konstantan po iznosu i po
fazi proizlazi da stroj mora imati konstantno
f = f mr protjecanje.
35 36
6

Ravnoteža napona Ravnoteža napona
• I dalje promatramo idealni slučaj u kojem padove

os A - t
Es (θ ) ω napona na rasipnoj reaktanciji i otporu armature
zanemarujemo :
Es E s U mr
Es = U s
• Dakle za prazni hod vrijedi:
v v v
B E s = U mr θ = θmo
v v N
θ = θmo • Protjecanja armature nema:
v v
θa = 0
Neopterećeni generator pri radu na krutoj mreži 37 38

Ravnoteža protjecanja
• Prema ranije rečenom, napon generatora mora biti

konstantan i određen je naponom mreže.
• Stoga i rezultantno protjecanje u stroju mora biti

konstantno.
• Vektor indukcije, koji leži u istom smjeru kao i vektor
Ravnoteža protjecanja protjecanja, također mora imati čvrst položaj i iznos.
• Vektor protjecanja je vektorska suma protjecanja

uzbude i protjecanja armature:
v v v
θ = θ m + θa
39 40

Ravnoteža protjecanja os A - t ω
os A - t
Es (θ ) ω
E s = U mr
E s = U mr
ϕs
Is
v v
B θ
v v v ϕs N
B θa θ v
v N θa δr
θm δr = 0 I s Ravnoteža protjecanja
v generatora pri povećanju
Ravnoteža protjecanja u praznom hodu generatora pri povećanju θm momenta na osovini u
uzbudne struje 41
odnosu na prazni hod 42
7
SINKRONI STROJEVI Ravnoteža protjecanja SINKRONI STROJEVI

os A - t ω Ravnoteža protjecanja
E s = U mr
• Na vektor protjecanja uzbude možemo djelovati
dvojako:
ϕs
Is – promjenom uzbudne struje mijenjamo veličinu vektora
v v uzbudnog protjecanja,
B θ – promjenom momenta na osovini mijenjamo položaj vektora
N uzbudnog protjecanja.
v
θa δr
• Budući da ukupno protjecanje mora ostati konstantno,
Ravnoteža protjecanja bilo koja od ovih promjena će izazvati promjenu struje
v generatora pri povećanju i protjecanja armature, i to tako da ukupno protjecanje
uzbudne struje i momenta na ostane konstantno.
θm osovini u odnosu na prazni hod 44

Ravnoteža protjecanja Ravnoteža protjecanja
• Pri povećanju uzbudne struje i aktivnog momenta na

• Ako se u praznom hodu poveća uzbudno protjecanje
osovini iz stanja praznog hoda pojavi se takva struja
pojavi se takva struja armature koja održi ukupno
armature koja održi ukupno protjecanje konstantnim.
protjecanje na konstantnom iznosu.
• Ta struja ima radno-induktivni karakter za mrežu (stroj
• Za prikazani slučaj ta struja ima induktivni karakter se ponaša kao kondenzator i izvor).
(stroj se ponaša kao kondenzator).
• Stroj daje u mrežu aktivnu snagu koja za trofazni
• Smanjenje uzbudne struje izazvalo bi struju armature generator iznosi :
koja bi imala kapacitivni karakter (stroj bi se ponašao
kao prigušnica).
P = 3Es I s cos ϕ s
45 46

• Na jednak način se mogu razmatrati i drugi slučajevi,

pa i opterećivanje momentom, dakle u motorskom
radu.
• Ravnoteža protjecanja uspostavlja se prirodno, bez

regulacije. Ravnoteža frekvencija
• Uvijek se pojavi se takva struja armature da vektorski
zbroj armaturnog i uzbudnog protjecanja ostane
konstantan.
47 48
8

Ravnoteža frekvencija E s = U mr Ravnoteža frekvencija
• Ravnoteža frekvencija je apsolutno nužan uvjet za v 3

stabilan rad sinkronog stroja na krutoj mreži. I s2 θa3
I s1 v
θm3
• Zamislimo da nekim snažnim pogonskim strojem v
vrtimo rotor nešto brže od sinkronizma, počevši iz 0 θ
v
stanja praznog hoda, i da pritom ne mijenjamo θa1
uzbudnu struju. v
θm1 v
v θm2
• Vektor uzbudnog protjecanja bi se kretao po kružnici. 1 θa2
I s3
2
Rad generatora pri povećanju brzine vrtnje (točke 1, 2 i 3) u
49 odnosu na sinkronu brzinu (točka 0) 50

Ravnoteža frekvencija
• Ukupno protjecanje mora ostati konstantno.
• Pojavljuje se nestacionarna struja armature koja s

odgovarajućim armaturnim protjecanjem održava
ukupno protjecanje.
• Stroj prelazi iz generatorskog u motorski rad i natrag,

uz promjenljive struje armature, i u takvom režimu ne
može raditi.
Utjecaj uzbude
• Dolazi do ispadanja iz sinkronizma što se mora riješiti
isključenjem iz mreže.
51 52

Utjecaj uzbude Utjecaj uzbude
os A - t ω
• Utjecaj uzbude smo već djelomično razmotrili kod
analize ravnoteže protjecanja.
E s = U mr
• Razmotrit ćemo detaljnije slučaj stroja na krutoj mreži
u praznom hodu kojem samo mijenjamo uzbudnu
struju, bez promjene momenta na osovini.
v v v ϕs
• Polazimo od stanja: B θa θ
v N
θm δr = 0 I s
v v
θ = θmo
Rad generatora na krutoj mreži pri povećanju uzbudne struje
53 54
9

os A - t ω • Ako povećamo uzbudu, pojavi se struja armature tako

da ukupno protjecanje ostane nepromijenjeno.
E s = U mr
• U odnosu na mrežu se stroj ponaša kao kondenzator.
• Stroj daje u mrežu induktivnu jalovu snagu, odnosno

v v ϕs uzima kapacitivnu.
v θa θm
B N
v • Pritom nema prijenosa radne snage.
θ δr = 0 Is
Rad generatora na krutoj mreži pri smanjenju uzbudne struje

55 56

• Takav stroj je naduzbuđen jer mu je uzbuda veća • Kao ni pri povećanju uzbude, ni pri smanjenju uzbude
nego u praznom hodu. nema prenosa radne snage.
• Ako stroj prenosi radnu snagu, promjena uzbude imat

• Ako smanjimo uzbudu, poteče u armaturi struja koja
će iste posljedice:
sa stanovišta mreže ima induktivni karakter.
– povećanje uzbude povećavat će generiranu induktivnu
jalovu snagu,
• Stroj se ponaša kao prigušnica, on uzima iz mreže
jalovu induktivnu snagu, a daje u mrežu kapacitivnu. – smanjenje uzbude povećavat će generiranu kapacitivnu
jalovu snagu.
• Uzbuda je pritom manja nego u praznom hodu, pa je
takav stroj poduzbuđen. • Pri tome je svejedno radi li stroj kao motor ili
generator.
57 58

Utjecaj momenta na osovini
• Prema zakonu o održanju energije momentom na

osovini podešavamo pretvorbu radne energije iz
mehaničke u električnu (generator) ili električne u
mehaničku (motor).
• Ako momentom djelujemo u smjeru vrtnje, dovodimo

Utjecaj momenta na mehaničku energiju, odnosno snagu:
osovini Pmeh = M Ωm
59 60
10
SINKRONI STROJEVI Utjecaj momenta na osovini SINKRONI STROJEVI

os A - t ω v v v v Utjecaj momenta na osovini
os A - t
v v v v θ = θm + θa = θm0 ω
θ = θm + θa = θm0
E s = U mr P = 3 Es I s cosϕ s E s = U mr
P = 3 Es I s cosϕ s v
θm
ϕs
Is proporcionalno
v v v
B θ = θ m0
radnoj snazi
v v δr
v N B θa
v v N
θa δr θ = θ m0 ϕs proporcionalno
radnoj snazi
v Is
Povećanje momenta na
θm osovini bez promjene
uzbude 61 Terećenje momentom na osovini bez promjene uzbude 62

Utjecaj momenta na osovini Utjecaj momenta na osovini
• Ako kočimo rotor, tj. djelujemo momentom suprotno

smjeru vrtnje, položaj rotora i rotorskog protjecanja će
• Pri povećanju momenta u smjeru vrtnje pojavi se
struja armature radno-kapacitivnog karaktera. zaostati za kut δr prema vektoru ukupnog protjecanja.
• U armaturi će poteći struja takvog iznosa i smjera koja

• Rotor se pritom zakrene za kut δr u odnosu na vektor će stvoriti armaturno protjecanje potrebno da održi
ukupnog protjecanja.
nepromijenjeno ukupno protjecanje.
• Ukupno protjecanje ostane nepromijenjeno.
• Stroj radi kao motor, uzima električnu snagu iz mreže i
predaje na osovini mehaničku snagu:
• Stroj radi kao generator i daje u mrežu radnu snagu.
63
P = M Ωm 64

Utjecaj momenta na osovini
• Ako uz konstantan moment na osovini povećamo

uzbudu, stroj će uzimati iz mreže radnu snagu, ali će
davati u mrežu induktivnu reaktivnu snagu.
• Stroj se pritom sam prilagođava novim uvjetima:

mehaničkom momentu i uzbudi.
Sinkronizacija
• Rotor se pomakne za kut δr potreban da se razvije
elektromagnetski moment koji drži ravnotežu
momentu na osovini.
65 66
11

Sinkronizacija Sinkronizacija
L1
• Sinkroni stroj može raditi na krutoj mreži jedino ako L2
L3
su:
V f
– frekvencije napona stroja i napona mreže jednake,
– naponi stroja i mreže jednaki po iznosu, Vo
– redosljedi faza jednaki i

V f
– fazni kutevi između napona pripadnih faza stroja i mreže
jednaki nuli. U V W
sinkroni
• Ako stroj radi samostalno i trebamo ga priključiti na uzbuda
Ωm generator
mrežu, moramo osigurati navedene uvjete.
Sinkronizacija
67 = 68

L1 U Sinkronizacija Sinkronizacija
• Postupak uključivanja stroja na mrežu se zove

ωrel sinkronizacija.
• Prvo trebamo pripremiti generator da ima

ωrel = ( f - f mr ) ⋅ 2π
odgovarajuću brzinu vrtnje i napon na stezaljkama.
W • Ako je generator u nekoj elektrani i trebamo ga

priključiti na mrežu, onda ćemo ga pokrenuti
L3
pogonskim strojem (vodnom ili parnom turbinom ili
L2 dizel-motorom) do sinkronog broja okretaja.
V • Uzbudu podesimo tako da na stezaljkama dobijemo

napon jednak naponu mreže.
Zvijezde napona mreže (L1-L2-L3) i generatora (U-V-W) pri
sinkronizaciji 69 70

• Generator radi u režimu praznog hoda. • Ako frekvencija generatora nije točno jednaka
frekvenciji mreže, onda se zvijezda fazora napona vrti
u odnosu na zvijezdu fazora napona mreže brzinom
• Prekidač za spoj s mrežom je pritom otvoren. koja je proporcionalna razlici frekvencija.
• Napone i frekvencije mreže i generatora mjerimo

nezavisnim voltmetrima i frekvencmetrima. • Zvijezdu napona generatora možemo dovesti u
istovjetan položaj sa zvijezdom napona mreže ako
• Kad smo postigli jednake napone i frekvencije, još neznatno ubrzamo ili usporimo generator pomoću
uvijek ne smijemo uključiti prekidač, jer se naponi pogonskog stroja.
mogu razlikovati po fazi.
71 72
12

L1
L2
• Napon između odgovarajućih faza (L1-U, L2-V, L3- L3
W) možemo mjeriti nul-metrom, i kad je taj napon
jednak nuli, uključimo sklopku. V
3 2 1
• Sklop ovih instrumenata nazivamo uređajem za
sinkronizaciju, i on je ovdje prikazan u elementarnom V
obliku.
U V W
sinkroni
uzbuda
Ωm generator
Svijetli spoj za sinkronizaciju

73 = 74

1 (L1-U) • Sklop za sinkronizaciju se može izvesti i na drugačiji
sijalice
način.
3(L3-V) • Jedan od načina je sklop sijalica u svijetlom spoju.

2 (L2-W)
• U slučaju polaganog pomicanja jedne zvijezde napona
L1 u odnosu na drugu svjetla sijalica se vrte u krug
U
frekvencijom razlike.
W • Stroj treba uključiti na mrežu onda kad sijalice 2 i 3

L2
L3 svijetle jednakim intenzitetom, a 1 je ugašena.
V
zvijezde napona Svijetli spoj za sinkronizaciju
75 76

L1
L2 • Koristi se i tamni spoj sijalica.
L3
V • Sijalice služe kao nul-voltmetar.
3 2 1 • Stroj treba uključiti na mrežu kad su sve ugašene.
• Danas se većinom koriste poluautomatski ili

V
automatski uređaji za sinkronizaciju.
U V W
sinkroni
uzbuda
Ωm generator
Tamni spoj za sinkronizaciju

= 77 78
13

Sinkroni motor
• Ako sinkroni stroj spojen na krutu mrežu opteretimo

momentom, umjesto da ga tjeramo pogonskim
strojem, on počinje raditi kao motor.
• Pri tome će mu brzina n biti stalna i jednaka:
Sinkroni motor n=
60 f
p
• Ovisnost momenta o brzini vrtnje je bitno svojstvo
svakog motora. Ta se ovisnost često naziva
karakteristika ili krivulja momenta.
79 80

Sinkroni motor Sinkroni motor
M • Sinkroni stroj može raditi kao motor jedino pri

π
M max = V B θm sinkronoj brzini.
τp
Mmax • Za neku drugu brzinu sinkroni stroj uopće ne razvija
pogonski moment.
• Pri sinkronoj brzini motor može razviti najviše neki

maksimalni moment određen izvedbom stroja,
indukcijom i protjecanjem.
o ns n • Ako bismo moment tereta povećali preko
maksimalnog iznosa, motor bi ispao iz sinkronizma.
Karakteristika momenta sinkronog motora
81 82
E s = f (Θ ) ω SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

Os A-t Sinkroni motor
Sinkroni motor
E s = U mr • Uz konstantan napon na motoru maksimalni moment

ovisi o uzbudnom protjecanju θm.
v v
θm′ θm Θa sin δ r = const > 0 • Ovo protjecanje možemo u nekim granicama mijenjati
v (Konstantna mehanička snaga) promjenom uzbudne struje.
v θv′ θa δ′ δ ϕ s'
B a v vr r
• Moment motora je jednak momentu tereta na osovini,
θ = θmo ϕs pa je time određena radna snaga koju motor uzima iz
mreže:
θ = θmo = const
Is I ′s Pel = 3 Es I s cosϕ s
I s cos ϕ s = const < 0
(Konstantna električna snaga)
Vektorsko-fazorski dijagram sinkronog motora pri promjeni uzbude

83 84
14

• Uz čvrsti napon je time određena i radna komponenta

struje statora. • Sinkroni motori mogu promjenom uzbude raditi kao
kompenzatori jalove energije (obično induktivne).
• Vektor indukcije mora ostati čvrst jer je definiran
naponom mreže. • Promjenom uzbude se može podesiti da stroj radi s
faktorom snage cosφs=1, dakle kao čisti radni teret.
• Promjenom uzbudne struje se mijenja kut opterećenja
i jalova komponenta struje. • Sinkroni motor nema momenta u kratkom spoju, pri
brzini vrtnje n = 0 (zakočen rotor).
• Uz jednak moment na osovini pri promjeni uzbude
radna komponenta struje ostane ista. • Sinkroni motor u kratkom spoju i nije sinkroni stroj!
85 86

• Asinkroni zalet se izvodi pomoću prigušnog kaveza

ugrađenog u polne papuče.
• Stoga se kod sinkronih motora javlja problem
pokretanja.
• Sinkroni motor se bez uzbude priključi na mrežu i
• Postoji nekoliko mogućih rješenja: zaleti kao asinkroni kavezni motor do približno
sinkrone brzine.
– asinkroni zalet,
– sinkroni zalet i • Onda se uključi uzbuda, i motor uskoči u sinkronizam.
– pomoćni motor za zalet.
• To je ujedno i najjednostavniji način pokretanja, ali
motor mora imati odgovarajuće dimenzioniran prigušni
kavez.
87 88

• Sinkroni zalet se izvodi pomoću drugog generatora ili • Treće rješenje je zalet s pomoćnim motorom (“pony”
statičkog pretvarača. motor) koji je mehanički spojen sa sinkronim motorom.
• Uzbuđenom motoru se postepeno podižu napon i

• Tim motorom se sinkroni motor zaleti do sinkronizma i
frekvencija do punog napona i brzine vrtnje.
tada priključi na mrežu.
• Tada se stroj sinkronizira i priključi na mrežu.
• Pomoćni motor služi samo za zalet (ako je asinkroni) a
u nekim se rješenjima koristi za zalet istosmjerni
• Rješenje sa statičkim pretvaračem se koristi u
uzbudnik samog stroja.
reguliranim pogonima i u pogonima s više sinkronih
motora koji se pokreću jednim pretvaračem, ali i za
pokretanje velikih strojeva u reverzibilnim
elektranama. 89 90
15

Momentna Karakteristika: Električni Strojevi Ii

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Momentna Karakteristika: Električni Strojevi Ii

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel ak. god.

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

generatorski o δr1' δr2' π π δr • Moment na osovini je u generatorskom radu

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

π • Ako promijenimo uzbudnu struju, karakteristika

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

Područje stabilnog rada π π

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Jedna od posljedica istaknutih polova je nejednoliki

• Uslijed nejednolikog zračnog raspora magnetski otpori

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

θr = 0 • U slučaju stroja s istaknutim polovima je zbog manjeg

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Općenito je kod istaknutih polova vektor ukupnog

• Vektor indukcije je pomaknut i u odnosu na uzbudno

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Raspodjela indukcije u poprečnoj osi znatno će se

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Ako je protjecanje u uzdužnoj osi, reluktantnog M uzb

• Isto tako nema reluktantnog momenta Mrel ako je

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

Shematski prikaz prigušnog kaveza četveropolnog stroja s

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

– asinkroni zalet. • U stroju će se pojaviti eliptično magnetsko polje koje

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Prigušni kavez ima značajan utjecaj na prigušenje

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Dva su osnovna načina na koje sinkroni generator

– vlastita mreža (otočni rad) i

Rad na krutoj mreži • Primjeri otočnog rada su male mreže s jednim

• To je na primjer brod, zatim rezervni generator u

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Kruta mreža u pravilu predstavlja veliku mrežu, s

• Pojedinačni generator koji priključimo na mrežu

• Primjer krute mreže je elektroenergetski sistem jedne

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Dva su osnovna uvjeta koja generator mora

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• I dalje promatramo idealni slučaj u kojem padove

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Prema ranije rečenom, napon generatora mora biti

• Stoga i rezultantno protjecanje u stroju mora biti

• Vektor indukcije, koji leži u istom smjeru kao i vektor

Ravnoteža protjecanja protjecanja, također mora imati čvrst položaj i iznos.

• Vektor protjecanja je vektorska suma protjecanja

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

SINKRONI STROJEVI Ravnoteža protjecanja SINKRONI STROJEVI

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Pri povećanju uzbudne struje i aktivnog momenta na

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Na jednak način se mogu razmatrati i drugi slučajevi,

• Ravnoteža protjecanja uspostavlja se prirodno, bez

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Ravnoteža frekvencija je apsolutno nužan uvjet za v 3

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

• Ukupno protjecanje mora ostati konstantno.

• Pojavljuje se nestacionarna struja armature koja s

• Stroj prelazi iz generatorskog u motorski rad i natrag,

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

SINKRONI STROJEVI SINKRONI STROJEVI

os A - t ω • Ako povećamo uzbudu, pojavi se struja armature tako