Matematika 2

Elvis Barakovic, Edis Mekic

3. ožujka 2015.
Poglavlje 1

Nizovi i redovi.

1.1 Granična vrijednost niza.

Primjer 1.1. Izračunati sljedeće limese:
3n2 − 2n + 5 4n2 − n + 3
(a) lim (b) lim
n→+∞ 4n2 − n − 6 n→+∞ 2n3 − n2 + 1
2 2

2n 1 − 3n
(c) lim − 2 .
n→+∞ 2n + 3 3n + 1
∞
Rješenje. (a) Dati limes je oblika , pa ga računamo tako što podijelimo i
∞
brojnik i nazivnik sa najvećim stepenom od n.
3n2 2n 5 2 5
3n2 − 2n + 5 n2
− n2
+ n2
3− n
+ n2
lim = lim 4n2
= lim 1 6 ,
n→+∞ 4n2 − n − 6 n→+∞ − n
− 6 n→+∞ 4 − −
n2 n2 n2 n n2

ako iskoristimo poznati limes

1
lim = 0,
n→∞ n

dobijamo da je
3n2 − 2n + 5 3
lim 2
= .
n→+∞ 4n − n − 6 4
(b) Istim razmatranjem kao u (a) imamo
4n2 3 4
4n2 − n + 3 n3
− n
n3
+ n3 n
− n12 + n33
lim = lim = lim = 0.
n→+∞ 2n3 − n2 + 1 n→+∞ 2n3
n3
− n2
n3
+ 1
n3
n→+∞ 2 − n1 + n13

1
(c)

2n2 1 − 3n2 2n2 (3n2 + 1) − (1 − 3n2 )(2n + 3)

 
lim − = lim
n→+∞ 2n + 3 3n2 + 1 n→+∞ (2n + 3)(3n2 + 1)
−3 − 2n + 11n2 + 6n3 + 6n4
= lim
n→+∞ 3 + 2n + 9n2 + 6n3
2 3 4
− n34 − 2n
n4
+ 11n
n4
+ 6n
n4
+ 6n
n4
= lim 3 2 3
n→+∞
n4
+ 2n
n4
+ 9nn4
+ 6n
n4
= +∞.

Primjer 1.2. Izračunati sljedeće limese:

√ √ 
(a) lim n2 − 5n + 6 − n (b) lim n2 + n − n
n→+∞  n→+∞ 
√  √ √ 
(c) lim n − n2 − 10n (d) lim 2n + 3 − n − 1
n→+∞ n→+∞ 
√  q
√ √

(e) lim 4n4 + 2 − 2n2 (f ) lim n+ n− n
n→+∞ n→+∞

Rješenje. (a)
√ √ √
2
 n2 − 5n + 6 − n n2 − 5n + 6 + n
lim n − 5n + 6 − n = lim ·√
n→+∞ n→+∞ 1 n2 − 5n + 6 + n
n2 − 5n + 6 − n2
= lim √
n→+∞ n2 − 5n + 6 + n
−5n + 6 :n
= lim √
n→+∞ n − 5n + 6 + n : n
2

−5 + n6
= lim q
n→+∞ n2 −5n+6
n2
+1
5
= − .
2

2
(b)
√ √ √
 n2 + n − n n2 + n + n
lim n2 + n − n = lim ·√
n→+∞ n→+∞ 1 n2 + n + n
n2 + n − n2
= lim √
n→+∞ n2 + n + n
n :n
= lim √
n→+∞ n2 + n + n : n
1 1
= lim q = lim q
n→+∞ n→+∞
n2 +n
n2
+1 1 + n1 + 1
1
= .
2
(c)
√ √
 √  n− n2 − 10n n + n2 − 10n
lim n − n2 − 10n = lim · √
n→+∞ n→+∞ 1 n + n2 − 10n
n2 − n2 + 10n
= lim √
n→+∞ n + n2 − 10n
10n :n
= lim √
n→+∞ n + n2 − 10n : n
10 10
= lim q = lim q
n→+∞ n→+∞
1 + 1 − 10
2
1 + n −10nn2 n
10
= = 5.
2
(d)
√ √ √ √ √
√  2n + 3 − n − 1 2n + 3 + n − 1
lim 2n + 3 − n−1 = lim ·√ √
n→+∞ n→+∞ 1 2n + 3 + n − 1
2n + 3 − (n − 1)
= lim √ √
n→+∞ 2n + 3 + n − 1
n+4 :n
= lim √ √
n→+∞ 2n + 3 + n − 1 :n
1 + n4
= lim q q
n→+∞ 2n+3
n2
+ n−1 n2
1
= = +∞.
0

3
(e)
√ √ √
 4n4 + 2 − 2n2 4n4 + 2 + 2n2
lim 4n4 + 2 − 2n2 = lim ·√
n→+∞ n→+∞ 1 4n4 + 2 + 2n2
4n4 + 2 − 4n4
= lim √
n→+∞ 4n4 + 2 + 2n2
2 : n2
= lim √
n→+∞ 4n4 + 2 + 2n2 : n2
2
n2
= lim q
n→+∞ 4n4 2
n4
+ n4
+2
0
= = 0.
4
(f)
p √ √ p √ √
√ √
q 
n+ n− n n+ n+ n
lim n+ n− n = lim ·p √ √
n→+∞ n→+∞ 1 n+ n+ n
√
n+ n−n
= lim p √ √
n→+∞ n+ n+ n
√ √
n : n
= lim p √ √ √
n→+∞ n+ n+ n : n
√
√n
n
= lim q √ √
n→+∞ n
n
+ nn + √
n
n
1 1
= √ = .
1+0+1 2

Primjer 1.3. Izračunati sljedeće limese:

(n + 2)! − (n − 1)! 3n+1 + 4n+1
(a) lim (b) lim
n→+∞ (n + 3)! n→+∞ 3n + 4n
Rješenje. (a) Iskoristimo li osobine faktorijela dati limes možemo zapisati u
sljedećem obliku

(n + 2)! − (n − 1)! (n − 1)![(n + 2)(n + 1)n − 1]

lim = lim ,
n→+∞ (n + 3)! n→+∞ (n + 3)(n + 2)(n + 1)n(n − 1)!

4
nakon skraćivanja dobijamo
(n + 2)(n + 1)n − 1
lim = 0.
n→+∞ (n + 3)(n + 2)(n + 1)n

(b)
 
3n+1
4n+1 +1 3 n+1


n+1 n+1 +1
3 +4 4n+1 4
lim = lim 3n

= 4 · lim 3 n

= 4,
n→+∞ 3n + 4n n→+∞ 4n 4n
+1 n→+∞
4
+1

jer je  n+1  n
3 3
lim =0 i lim = 0.
n→+∞ 4 n→+∞ 4

Primjer 1.4. Izračunati sljedeće limese:

2 n2 + n + 1
(a) lim 2 (1 + 2 + 3 + ... + n) (b) lim
n→+∞ n n→+∞ 1 + 3 + 5 + ... + 2n − 1
Xn
k · (k + 1) n
k=1
Y k2 + k − 2
(c) lim (d) lim
n→+∞ n3 n→+∞
k=2
k(k + 1)
1 + 12 + 212 + 1
23
+ ... + 1
2n
(e) lim
n→+∞ 1 + 1 + 12 + 1
+ ... + 1
3 3 33 3n

Rješenje. (a) Iskoristimo li poznatu formulu

n
X n(n + 1)
k = 1 + 2 + 3 + ... + n =
k=1
2

imamo
2 2 n(n + 1)
lim (1 + 2 + 3 + ... + n) = ·lim
n→+∞ n2 n→+∞ n2 2
1
n + n : n2
2 1+ n
= lim 2 2
= lim
n→+∞ n :n n→+∞ 1
= 1.

(b) Iskoristimo li poznatu formulu

n
X
(2k − 1) = 1 + 3 + 5 + ... + 2n − 1 = n2
k=1

5
imamo
n2 + n + 1 n2 + n + 1 : n2
lim = lim
n→+∞ 1 + 3 + 5 + ... + 2n − 1 n→+∞ n2 : n2
1 1
1 + n + n2
= lim
n→+∞ 1
= 1.
(c) Vrijedi
n
X n
X n
X
k · (k + 1) k2 + k
k=1 k=1 k=1
lim = lim
n→+∞ n3 n→+∞ n3
n(n+1)(2n+1) n(n+1)
6
+ 2
= lim
n→+∞ n3
2n + 6n + 4 : n2
2
= lim
n→+∞ 6n2 : n2
2 1
= = .
6 3
Pri čemu smo koristili poznate formule
n n
X
2 n(n + 1)(2n + 1) X n(n + 1)
k = i k= .
k=1
6 k=1
2

(d) Faktorizacijom brojnika i raspisivanjem članova niza dobijamo

n n
Y k2 + k − 2 Y (k − 1)(k + 2)
L = lim = lim =
n→+∞
k=2
k(k + 1) n→+∞
k=2
k(k + 1)
1·4 2·5 3·6 (n − 2) · (n + 1) (n − 1) · (n + 2)
= lim · · · ... · · .
n→+∞ 2 · 3 3 · 4 4 · 5 (n − 1) · n n · (n + 1)
Nakon skraćivanja imamo
1n+2 1
L = lim = .
n→+∞ 3 n 3
(e) Niz
1 1 1 1
1,
, 2 , 3 , ..., n
2 2 2 2
1
predstavlja geometriski niz čiji je količnik q = , pa vrijedi
2
1
qn − 1 −1
 
2n 1
Sn = a1 · = 1 = −2 · −1 .
q−1 2
−1 2n

6
Takode je
1 1 1 1
1,, 2 , 3 , ..., n
3 3 3 3
1
geometrijski niz čiji je količnik q = , pa vrijedi
3
1
−1
 
3n 3 1
Sn = 1 =− · −1 .
3
−1 2 3n

Dati limes sada se može izračunati kao

1 + 12 + 1 1 1 1


22
+ 23
+ ... + 2n
−2 · 2n
−1 4
lim = lim
= 3,
n→+∞ 1 + 1 + 1
+ 1
+ ... + 1 n→+∞ 3 1
3 32 33 3n − · 3n
−1
2
jer je
1 1
lim =0 i lim= 0.
n→+∞ 2n n→+∞ 3n

Primjer 1.5. Izračunati sljedeće limese

 n  2 n2
3 2n + 1
(a) lim 1 + (b) lim
n→+∞ n n→+∞ 2n2 + 3
 2 2n
n +n+1
(c) lim (d) lim n[ln(n + 3) − ln n]
n→+∞ n2 − n + 1 n→+∞
2 2
(e) lim 3n · [ln(n + 5n + 4) − ln(n − 3n + 7)]
n→+∞

Rješenje. Za izračunavanje datih limesa koristimo poznati rezultat

 n
1
lim 1 + = e.
n→+∞ n

(a) Vrijedi
 n  n
3 1
lim 1+ = lim 1+ n
n→+∞ n n→+∞
3
  n3 · n3 ·n
1
= lim 1+ n
n→+∞
3
3n
lim
= en→+∞ n = e3 .

7
(b) Vrijedi
n2 n2
2n2 + 1 2n2 + 1
 
lim = lim 1 + 2 −1
n→+∞ 2n2 + 3 n→+∞ 2n + 3
  n2
−2
= lim 1 + 2
n→+∞ 2n + 3
2 +3
! 2n−2 · −2 ·n2
2n2 +3
1
= lim 1 + 2n2 +3
n→+∞
−2
−2n2
lim
= en→+∞ 2n2 + 3 = e−1 .
(c) Vrijedi
2n 2n
n2 + n + 1 n2 + n + 1
 
lim = lim 1 + 2 −1
n→+∞ n2 − n + 1 n→+∞ n −n+1
 2n
2n
= lim 1 + 2
n→+∞ n −n+1
! n2 −n+1
2n
· 2 2n ·2n
n −n+1
1
= lim 1 + n2 −n+1
n→+∞
2n
4n2
lim 2
= en→+∞ n − n + 1 = e4 .
(d) Koristeći osobine logaritamske funkcije dati limes možemo zapisati
   n
n+3 n+3
lim n[ln(n + 3) − ln n] = lim n ln = lim ln =
n→+∞ n→+∞ n n→+∞ n
 n  n
n+3 n+3
= ln lim = ln lim 1 + −1
n→+∞ n n→+∞ n
 n   n · 3 ·n
3 1 3 n
= ln lim 1 + = ln lim 1 + n
n→+∞ n n→+∞
3
3n
lim
= ln en→+∞ n = ln e3 = 3 ln e = 3.
(e) Koristeći osobine logaritamske funkcije dati limes možemo zapisati
 2 3n
2 2 n + 5n + 4
lim 3n · [ln(n + 5n + 4) − ln(n − 3n + 7)] = lim ln =
n→+∞ n→+∞ n2 − 3n + 7

8
 3n
n2 + 5n + 4

= ln lim
n→+∞ n2 − 3n + 7
3n
n2 + 5n + 4

= ln lim 1 + 2 −1
n→+∞ n − 3n + 7
 3n
8n − 3
= ln lim 1 + 2
n→+∞ n − 3n + 7
! n28n−3
−3n+7
· 28n−3 ·3n
n −3n+7
1
= ln lim 1 + n2 −3n+7
n→+∞
8n−3
24n2 − 9n
lim 2
= ln en→+∞ n − 3n + 7 = ln e24 = 24 ln e = 24.
♦

Teorem 1.1. Svaki monoton i ograničen niz je konvergentan.

U ovoj teoremi treba razlikovati dva slučaja:
1. Ako je niz monotono rastući, onda zahtijevamo ograničenost odozgo.
2. Ako je niz monotono opadajući, onda zahtijevamo ograničenost odozdo.
Primjer 1.6. Ispitati konvergenciju nizova čiji je opšti član:
n
(a) xn = n (a > 1)
a
     
1 1 1
(b) an = 1 − · 1− · ... · 1 − n
2 4 2
n
Rješenje. (a) Ispitajmo monotonost niza xn = n (a > 1). Posmatrajmo
a
razliku dva uzastopna člana niza
n+1 n n + 1 − an n(a − 1) − 1
xn+1 − xn = − = = − ,
an+1 an an+1 an+1
kako je an+1 > 0, ∀a ∈ R i n(a − 1) − 1 > 0, ∀a > 1, to je
n(a − 1) − 1
xn+1 − xn = − < 0,
an+1
pa je dati niz monotono opadajući.
n
Za proizvoljno n ∈ N je xn = n > 0, pa je dati niz ograničen odozdo. Prema
a
teoremi 1.1 dati niz konvergentan, tj. lim xn = x0 . Pustimo li u izrazu
n→+∞

xn+1 n+1 n+1

= ⇒ xn+1 = · xn
xn an n·a

9
 x0
da n teži u beskonačnost imali bi da vrijedi x0 = , a zbog a > 1 ovo je
a
moguće samo ako je x0 = 0, pa je
n
lim xn = lim = 0, a > 1.
n→+∞ n→+∞ an

(b) Ispitajmo monotonost datog niza. Posmatrajmo količnik dva uzastopna

člana niza tj.
       
1 1 1 1
1− · 1− · ... · 1 − n · 1 − n+1
an+1 2 4 2 2
=      
an 1 1 1
1− · 1− · ... · 1 − n
2 4 2
 
1
= 1 − n+1 < 1,
2
1
odakle slijedi da je dati niz monotono opadajući. Kako je n < 1 to je
  2
1
1 − n > 0 (∀n ∈ N), pa je i an > 0 (∀n ∈ N). Sada na osnovu teoreme
2
1.1 dati niz je konvergentan. ♦

Teorem 1.2 (Teorem o lopovu i dva policajca). Neka su (xn ) i (yn ) nizovi
za koje vrijedi:

1. lim xn = lim yn = A
n→+∞ n→+∞

2. za skoro svako n ∈ N je xn ≤ zn ≤ yn .

Tada i niz (zn ) ima graničnu vrijednost i vrijedi lim zn = A

n→+∞

Primjer 1.7. Ispitati konvergenciju nizova čiji je opšti član:

ln(1 + n) √
(a) zn = 2
(b) zn = n 2n + 3n
1+n
√ 1 + √n12 +2 + ... + √n12 +n
n2 +1
(c) zn = 1
√
3 3
n +1
+ √3 n13 +2 + ... + √3 n13 +n

Rješenje. (a) Matematičkom indukcijom pokazuje se da vrijedi ln(1+n) < n.

Koristeći ovu činjenicu imamo,

ln(1 + n) n n 1
0≤ 2
≤ 2
≤ 2 = .
1+n 1+n n n

10
 1
Ako označimo sa xn = 0, yn = , onda su uslovi teoreme 1.2 ispunjeni, pa
n
zaključujemo da je

lim xn = lim yn = 0 = lim zn .

n→+∞ n→+∞ n→+∞

Dakle, dati niz je konvergentan i

lim zn = 0.
n→+∞

(b) Kako važi

3n ≤ 2n + 3n ≤ 3n + 3n = 2 · 3n ,
to je √ √ √ √
n n n n
3n = 3 ≤
2n + 3n ≤ 2 · 3n = 3 · 2.
√
Označimo sa xn = 3 i yn = 3 · n 2, tada je
√ 1
lim yn = lim 3 · 2 = 3 · lim 2 n = 3 · 20 = 3.
n
lim xn = 3,
n→+∞ n→+∞ n→+∞ n→+∞

Dakle, vrijedi
lim xn = lim yn = 3,
n→+∞ n→+∞

pa na osnovu teoreme 1.2 dati niz je konvergentan i vrijedi

√
lim zn = lim n 2n + 3n = 3.
n→+∞ n→+∞

(c) Kako važi

n 1 1 1 n
√ ≤√ +√ + ... + √ ≤√ (1.1)
n2 + n n2 + 1 n2 + 2 n2 + n n2 + 1
n 1 1 1 n
√
3
≤ √ 3
+√
3
+ ... + √
3
≤ √
3
(1.2)
n3 + n n3 + 1 n3 + 2 n3 + n n3 + 1
Sada iz (1.1) i (1.2) slijedi
n n
√ √
n2
+n 2
n +1
n ≤ zn ≤ n ,
√
3
√
3
n3 + 1 n3 + n
što nakon skraćivanja daje
√3
√
3
n3 + 1 n3 + n
√ ≤ zn ≤ √ .
n2 + n n2 + 1

11
Parcijalnim korjenovanjem dobijamo
q q
n 3 1 + n13 n3 1+ 1
n2
q ≤ zn ≤ q ,
1 1
n 1+ n n 1+ n2

to jest, q q
1 + n13
3 3
1 + n12
q ≤ zn ≤ q .
1 + n1 1 + n12
q q
1
3
1 + n3 3
1 + n12
Obilježimo sa xn = q i yn = q , te kako je
1 + n1 1 + n12
q q
1 1
1+ 3
n3
3
1+ n2
lim xn = lim q =1 i lim yn = lim q = 1,
n→+∞ n→+∞ 1 n→+∞ n→+∞ 1
1+ n
1+ n2

to prema teoremu 1.2 zaključujemo da je dati niz konvergentan i da je

lim zn = 1.
n→+∞

Teorem 1.3 (Stolzova teorema). Neka su dati nizovi (xn ) i (yn ) i neka su
zadovoljeni uslovi:
1. lim yn = +∞.
n→+∞

2. Niz (yn ) je monotono rastući, tj. yn+1 > yn za skoro svako n.

xn+1 − xn
3. Postoji konačna ili beskonačna granična vrijednost lim .
n→+∞ yn+1 − yn

xn
Tada postoji i lim i važi jednakost
n→+∞ yn

xn xn+1 − xn
lim = lim .
n→+∞ yn n→+∞ yn+1 − yn

Primjer 1.8. Izračunati sljedeće limese:

n 1 + 22 + 32 + ... + n2
(a) lim n (b) lim
n→+∞ 3 n→+∞ n3

12
Rješenje. (a) Označimo sa xn = n i sa yn = 3n . Jasno je da vrijedi lim 3n =
n→+∞
+∞, osim toga je i 3n+1 > 3n , tj. niz (yn ) je monotono rastući. Kako je
xn+1 − xn n+1−n 1
lim = lim n+1 n
= lim = 0,
n→+∞ yn+1 − yn n→+∞ 3 −3 n→+∞ 2 · 3n

dakle ispunjeni su uslovi Stolzove teoreme pa vrijedi

xn n xn+1 − xn
lim = lim n = lim = 0.
n→+∞ yn n→+∞ 3 n→+∞ yn+1 − yn

(b) Primjenom matematičke indukcije imamo:

n(n+1)(2n+1)
1 + 22 + 32 + ... + n2 6 1 n(n + 1)(2n + 1)
lim = lim = lim .
n→+∞ n3 n→+∞ n3 6 n→+∞ n3
Označimo sa xn = n(n + 1)(2n + 1) yn = n3 , očigledno je lim yn = +∞ i
n→∞
yn+1 > yn , dakle niz yn je monotono rastući. Kako je
1 xn+1 − xn 1 (n + 1)(6n + 6) 1 6 1
lim = lim 2
= · = .
6 n→+∞ yn+1 − yn 6 n→+∞ 3n + 3n + 1 6 3 3
Odakle, primjenom teoreme 1.3 slijedi

1 + 22 + 32 + ... + n2 1
lim 3
= .
n→+∞ n 3
♦

1.2 Brojni redovi.

+∞
X 1
Primjer 1.9. Ispitati konvergenciju reda
n=1
n(n + 1)

Rješenje. Opšti član datog reda možemo zapisati sa

1 1 1
= −
n(n + 1) n n+1
pa je n − ta parcijalna suma jednaka
n  
X 1 1 1
Sn = − = 1− .
k=1
k k + 1 n + 1

13
Odavde sada imamo da je
lim Sn = 1,
n→+∞

pa dati red konvergira i vrijedi

+∞
X 1
= 1.
n=1
n(n + 1)

+∞
X √ √ √
Primjer 1.10. Ispitati konvergenciju reda ( n + 2 − 2 n + 1 + n)
n=1

Rješenje. U ovom slučaju n − ta parcijalna suma je

n 
X √ √ √  √ √ √
Sn = k + 2 − 2 k + 1 + k = 1 − 2 + n + 2 − n + 1.
k=1

Odavde sada imamo da je

√
lim Sn = 1 − 2,
n→+∞

pa dati red konvergira i vrijedi

+∞
X √ √ √ √
( n + 2 − 2 n + 1 + n) = 1 − 2.
n=1

+∞ 3
X n
Primjer 1.11. Ispitati konvergenciju reda
n=1
3n

Rješenje.

(n + 1)3
3
lim
xn+1
= lim 3n+1 = lim (n + 1) = 1 < 1,
n→+∞ xn n→+∞ n3 n→+∞ 3 · n3 3
3 n

pa na osnovu D’Alambertovog kriterija polazni red je konvergentan. ♦

14
 +∞
X n!
Primjer 1.12. Ispitati konvergenciju reda
n=1
n2 · 2n

Rješenje.

(n + 1)!
xn+1 (n + 1)2 · 2n+1 n2
lim = lim = lim = +∞ > 1,
n→+∞ xn n→+∞ n! n→+∞ (n + 1) · 2

n2 · 2n
pa na osnovu D’Alambertovog kriterija polazni red je divergentan. ♦

+∞  n2
X n
Primjer 1.13. Ispitati konvergenciju reda
n=1
n+1

Rješenje.
s
 n2
√ n n 1
lim n
xn = lim = e−1 = <1
n→+∞ n→+∞ n+1 e

pa na osnovu Cauchyjevog korijenog kriterija zaključujemo da je dati red

konvergentan. ♦

+∞  
X (2n − 1)!! 1
Primjer 1.14. Ispitati konvergenciju reda ·
n=1
(2n)!! 2n + 1

Rješenje.

(2n + 1)!! 1
·
xn+1 (2n + 2)!! 2n + 3 (2n + 1)2
lim = lim = lim = 1,
n→+∞ xn n→+∞ (2n − 1)!! 1 n→+∞ (2n + 2)(2n + 3)
·
(2n)!! 2n + 1

pa na osnovu D’Alambertovog kriterija ne možemo utvrditi da li dati red

konvergira ili divergira. Primijenimo sada Raabeov kriterij
   
xn (2n + 2)(2n + 3) 3
lim n − 1 = lim n 2
− 1 = > 1,
n→+∞ xn+1 n→+∞ (2n + 1) 2

pa na osnovu Raabeovog kriterija zaključujemo da je dati red konvergentan.

♦

15
 +∞
X (−1)n+1
Primjer 1.15. Ispitati konvergenciju reda
n=1
2n − 1
 
1
Rješenje. Niz (xn )n∈N = , je monotono opadajući jer vrijedi
2n − 1 n∈N

1
xn+1 2n − 1 2
= 2n + 1 = =1− ≤ 1.
xn 1 2n + 1 2n + 1
2n − 1
Kako još vrijedi
1
lim xn = lim = 0,
n→+∞ n→+∞ 2n − 1

to na osnovu Leibnitzov kriterija dati red je konvergentan. ♦

1.3 Funkcionalni redovi.

+∞
X (−1)n
Primjer 1.16. Ispitati konvergenciju reda , x ∈ (0, +∞).
n=1
x + 2n
 
1
Rješenje. Niz (xn )n∈N = , je monotono opadajući jer vrijedi
x + 2n n∈N

1
xn+1 n x + 2n x + 2n · 2 − 2n 2n
= x+2 ·2 = = = 1 − ≤ 1,
xn 1 x + 2n · 2 x + 2n · 2 x + 2n
x + 2n
za x ∈ (0, +∞). Kako još vrijedi
1
lim xn = lim = 0,
n→+∞ n→+∞ x + 2n
za x ∈ (0, +∞). To na osnovu Leibnitzov kriterija dati red je konvergentan
za x ∈ (0, +∞). ♦

+∞
X x2
Primjer 1.17. Ispitati konvergenciju reda , x ∈ (−∞, +∞).
n=1
1 + n4 x2

16
Rješenje. Primjenom Raabeovog kriterija dobijamo
(n + 1)4 x2 − n4 x2 4x2
   
xn
lim n − 1 = lim n = 2 = 4 > 1,
n→+∞ xn+1 n→+∞ 1 + n4 x2 x
pa zaključujemo da dati red konvergira za x ∈ (−∞, +∞). ♦

+∞
X x
Primjer 1.18. Ispitati konvergenciju reda 2n · sin , |x| ≤ A.
n=1
3n
Rješenje.
x
xn+1 2n+1 · sin
lim = lim 3n+1
n→∞ xn n→∞ x
2n · sin n
3
x
x sin 3n · 3
x 3 · 3n x
sin n
= 2 lim 3 · 3 = 2 lim 3 · 3n
n→∞ x n→∞ x
sin n x sin n
3 3
3 n x
3n
x
n 2
= 2 lim 3 ·x3 = < 1
n→∞ 3
3n
pa na osnovu D’Alambertovog kriterija polazni red je konvergentan za |x| ≤
A. ♦

1.4 Stepeni redovi.

+∞ n
X x
Primjer 1.19. Odrediti poluprečnik konvergencije reda .
n=1
n!
Rješenje. Poluprečnik konvergencijedatog reda je
1 1 1
R= an+1 = = = +∞,
lim
1 1
n→+∞ an lim
(n+1)! lim
1 n→+∞ n + 1
n→+∞
n!

odnosno dati red kovergira za svako x ∈ R. ♦

17
 +∞
X
Primjer 1.20. Odrediti poluprečnik konvergencije reda n! · xn .
n=1

Rješenje. Poluprečnik konvergencijedatog reda je

1 1 1
R= an+1 = = = 0,
lim (n + 1)! lim (n + 1)
n→+∞ an lim n→+∞
n→+∞ n!
odnosno dati red divergira za svako x ∈ R\{0}. ♦

+∞ n
X 3 + 2n
Primjer 1.21. Odrediti poluprečnik konvergencije reda xn .
n=1
n

Rješenje. Poluprečnik konvergencijedatog reda je

1 1 1
R= √ = r = ,
lim n
an n 3n + 2n 3
n→+∞ lim
n→+∞ n
1
odnosno dati red konvergira za |x| < . ♦
3
+∞
X n
Primjer 1.22. Odrediti interval konvergencije reda .
n=1
4n · x2n

Rješenje.
 n+1 
 
     
 xn+1   n+1 2n+2 
4 · x n + 1  1 
lim   = lim   = lim  2  =  2  < 1,
 
n→+∞  xn  n→+∞  n  n→+∞ 4x n 4x
 4n · x2n 

odnosno dati red konvergira za

     
 1  1 1
 4x2  < 1 ⇒ x ∈ −∞, − 2 ∪ 2 , +∞ .
 

Ispitajmo konvergenciju na krajevima ovog intervala.

1
Za x = − dobijamo brojni red
2
+∞ +∞
X n X
 2n = n,
n=1 1 n=1
4n · −
2

18
a ovaj red je divergentan.
1
Za x = dobijamo brojni red
2
+∞ +∞
X n X
 2n = n,
n=1 1 n=1
4n ·
2
i ovaj red je divergentan.    
1 1
Dakle, interval konvergencije početnog reda je x ∈ −∞, − ∪ , +∞ .
2 2
♦

Primjer 1.23. Odrediti interval konvergencije reda

1 x x2 x3
+ + 2 + 3 + ...
2 3·2 3 ·2 3 ·2
xn−1
Rješenje. Opšti član datog reda je xn = , pa imamo
3n−1 · 2
 xn 
 
 
 xn+1  
 3n · 2 
 x
lim  = lim  n−1  = lim   < 1,
   
n→+∞ xn  n→+∞  x  n→+∞ 3
 
3 n−1 ·2
odnosno dati red konvergira za

|x| < 3 ⇔ −3 < x < 3 ⇔ x ∈ (−3, 3).

Ispitajmo konvergenciju na krajevima ovog intervala.

Za x = −3 dobijamo brojni red
+∞ +∞
X (−3)n−1 X 1
= (−1)n−1 · ,
n=1
3n−1 ·2 n=1
2

a ovaj red je divergentan.

Za x = 3 dobijamo brojni red
+∞ +∞
X (3)n−1 X 1
n−1
= ,
n=1
3 · 2 n=1 2

i ovaj red je divergentan.

Dakle, interval konvergencije početnog reda je x ∈ (−3, 3). ♦

19
Primjer 1.24. Odrediti interval konvergencije reda

2x + 1 (2x + 1)2 (2x + 1)3

+ + + ...
1 4 7
(2x + 1)n
Rješenje. Opšti član datog reda je xn = , pa imamo
3n − 2
 
 (2x + 1)n+1 
   
 = lim |2x + 1| 3n − 2 = |2x + 1| < 1,
 xn+1   3n + 1 
lim   = lim 
n
n→+∞ xn n→+∞
 (2x + 1)  n→+∞ 3n + 1
  
 3n − 2 

odnosno dati red konvergira za

|2x + 1| < 1 ⇔ −1 < 2x + 1 < 1 ⇔ x ∈ (−4, 0).

Ispitajmo konvergenciju na krajevima ovog intervala.

Za x = 0 dobijamo brojni red
+∞
X 1
,
n=1
3n − 2

a ovaj red je divergentan na osnovu Raabeovog kriterija.

Za x = −4 dobijamo brojni red
+∞
X (−7)n
,
n=1
3n − 2

i ovaj red je divergentan na osnovu Leibnitzovog kriterija.

Dakle, interval konvergencije početnog reda je x ∈ (−4, 0). ♦

1.5 Taylorov i Maclaurinov red

1
Primjer 1.25. Funkciju f (x) = razviti u Taylorov red u okolini tačke 3.
x
1 −1
Rješenje. Prvi izvod funkcije f (x) = je f ′ (x) = 2 , a drugi f ′′ (x) =
x x
2
. Matematičkom indukcijom zaključujemo da je n−ti izvod date funkcije
x3

20
 (−1)n n!
f (n) (x) = . Pa je Taylorov red funkcije f (x)
xn+1
1 f ′ (3) f ′′ (3) f (n) (3)
f (x) = = f (3) + (x − 3) + (x − 3)2 + ... + (x − 3)n + ...
x 1! 2! n!
(−1)n n!
+∞ +∞
1 1 X
xn+1 n
X (−1)n · (x − 3)n
= + (x − 3) =
x 3 n=1 n! n=0
3n+1

Primjer 1.26. Funkciju f (x) = ln(x + 1) razviti u Maclaurinov red, a zatim

odrediti poluprečnik i interval konvergencije dobijenog reda.
1
Rješenje. Prvi izvod funkcije f (x) = ln(1 + x) je f ′ (x) = , a drugi
1+x
−1
f ′′ (x) = . Matematičkom indukcijom zaključujemo da je n−ti izvod
(1 + x)2
(−1)n+1 (n − 1)!
date funkcije f (n) (x) = . Pa je Maclaurinov red funkcije f (x)
(x + 1)n

f ′ (0) f ′′ (0) 2 f (n) (0) n

f (x) = ln(1 + x) = f (0) + x+ x + ... + x + ...
1! 2! n!
+∞
−1 2 (−1)n+1 (n − 1)! n X (−1)n+1 xn
ln(1 + x) = x + x + ... + x + ... = .
2! n! n=1
n

Poluprečnik konvergencije dobijenog reda je

1
R = lim n = 1,
n→+∞
n+1
pa red konvergira za |x| < 1 ⇔ −1 < x < 1. Ispitajmo konvergenciju na
krajevima intervala:
za x = −1 data funkvija nije definisana pa i dobijeni red divergira, a za
+∞
X (−1)n+1
x = 1 dobijamo brojni red koji konvergira na osnovu Leibnit-
n=1
n
zovog kriterija. Dakle, interval konvergencije dobijenog reda je x ∈ (−1, 1].
♦

Primjer 1.27. Funkciju f (x) = eax razviti u Maclaurinov red.

21
Rješenje. Prvi izvod funkcije f (x) = eax je f ′ (x) = a·eax , a drugi f ′′ (x) = a2 ·
eax . Matematičkom indukcijom zaključujemo da je n−ti izvod date funkcije
f (n) (x) = an · eax . Pa je Maclaurinov red funkcije f (x)

f ′ (0) f ′′ (0) 2 f (n) (0) n

f (x) = eax = f (0) + x+ x + ... + x + ...
1! 2! n!
+∞
a a2 2 an n X (ax)n
eax = 1 + x + x + ... + x + ... = .
1! 2! n! n=0
n!

1.6 Sumiranje redova.

+∞
X +∞
X
Primjer 1.28. Izračunati n
nx i n2 xn .
n=1 n=1

+∞
1 X
Rješenje. Diferenciranjem član po član sume = xn , |x| < 1,
1−x n=0
+∞ +∞
1 X
n−1 x X
dobijamo = nx , odakle je = nxn , odnosno
(1 − x)2 n=0
(1 − x) 2
n=0
+∞
x X
= nxn .
(1 − x)2 n=1
+∞
x X
Diferenciranjem član po član sume = nxn , |x| < 1, dobijamo
(1 − x)2 n=1
+∞ +∞
x+1 X x(x + 1) X
3
= n2 xn−1 , odakle je 3
= n2 xn . ♦
(1 − x) n=1
(1 − x) n=1

Primjer 1.29. Sljedeće funkcije napisati u obliku reda:

x x
(a) f (x) = (b) f (x) = 2
x−1 x +1
x x
(c) f (x) = (d) f (x) = .
(x − 1)(x + 2) 1 + x3
Rješenje.
(a) Datu funkciju možemo napisati na sljedeći način
x−1+1 1 1
f (x) = =1+ =1− .
x−1 x−1 1−x

22
 Ako sada primijenimo formulu za sumu beskonačno članova geometrij-
skog niza dobijamo
+∞
X +∞
X +∞
X
n n
f (x) = 1 − x = 1−1− x =− xn .
n=0 n=1 n=1

(b) Ako iskoristimo činjenicu da je

+∞
1 1 X
f (x) = 2
= 2
= (−1)n x2n .
1+x 1 − (−x ) n=0

Sada imamo da je
+∞
x X
f (x) = 2 = (−1)n x2n+1 .
x + 1 n=0

(c) Rastavimo datu funkciju na proste racionalne funkcije

x A B
f (x) = = +
(x − 1)(x + 2) x−1 x+2
1 2
x = A(x + 2) + B(x − 1) ⇒ A = , B = .
3 3
Sada imamo
1 1
3 −1 1 3 2 1
f (x) = + · + · = ⇒
x−1 x+2 3 1 − x 3 2(1 + x2 )
+∞ +∞  n
−1 1 1 1 −1 X n 1 X −x
f (x) = · + ·
= x + ,
3 1 − x 3 1 − − x2 3 n=0 3 n=0 2
odnosno
+∞ +∞ +∞
!
−1 X n 1 X (−1)n xn 1 X (−1)n
f (x) = x + n
= − 1 xn .
3 n=0 3 n=0 2 3 n=0
2n

(d) Kako vrijedi

+∞ +∞
1 1 X
3 n
X
= = (−x ) = (−1)n · x3n ,
1 + x3 1 − (−x3 ) n=0 n=0

to je
+∞
x X
f (x) = = (−1)n · x3n+1 .
1 + x3 n=0

23
 ♦

Primjer 1.30. Sljedeće funkcije napisati u obliku reda:

1+x
(a) f (x) = ln(1 + x) (b) f (x) = ln
1−x
1+x
(c) f (x) = (d) f (x) = 2x arctan x − ln(1 + x2 ).
(1 − x)2
Rješenje.

(a) Ako diferenciramo datu funkciju dobijemo

+∞ +∞
1 1 X X
f ′ (t) = = = (−t)n = (−1)n tn .
1+t 1 − (−t) n=0 n=0

Ako sada integralimo ovu jednakost dobijamo

x +∞ x +∞
xn+1
Z X Z X
′ n n n
f (t)dt = (−1) t dt ⇒ f (x) = (−1) ,
0 n=0 0 n=0
n+1

odnosno
+∞
X (−1)n−1 · xn
f (x) = .
n=1
n

(b) Ako iskoristimo osbinu logaritamske funkcije imamo

X (−1)n−1 · xn X xn +∞ +∞
1+x
f (x) = ln = ln(1 + x) − ln(1 − x) = + ,
1−x n=1
n n=1
n

odnosno
+∞
1 + x X (−1)n−1 + 1 n
f (x) = ln = x .
1 − x n=1 n

(c) Datu funkciju možemo rastaviti na proste racionalne funkcije

1+x −1 2
f (x) = 2
= + .
(1 − x) 1 − x (1 − x)2

Ako sada diferenciramo formulu za sumu geometrijskog reda imamo

+∞ +∞
X
n 1 .′ X 1
t = ⇒ ntn−1 = 2
.
n=0
1 − t n=0
(1 − t)

24
 Dakle,
+∞ +∞
1+x −1 2 X
n
X
f (x) = = + =− x +2 nxn−1 ,
(1 − x)2 1 − x (1 − x)2 n=0 n=0

+∞  
X 2n
f (x) = − 1 xn .
n=0
x

(d) Ako diferenciramo funkciju f (t) = 2t arctan t − ln(1 + t2 ) dobijamo

2 2t
f ′ (t) = 2
− .
1+t 1 + t2
+∞
1 X
A kako je = (−1)n t2n , nakon integracije dobijamo
1 + t2 n=0

x +∞ x +∞
1 x2n+1
Z X Z X
2n
2
dt = (−1)n t ⇒ arctan x = (−1) n
.
0 1+t n=0 0 n=0
2n + 1

Dalje imamo
+∞
t X
2
= (−1)n · t2n+1 ,
1+t n=0

te nakon integracije dobijamo

x +∞ x +∞
1 x2n+2
Z Z
t X X
dt = (−1)n · t2n+1 dt ⇒ ln(1+x2 ) = (−1)n · .
0 1 + t2 n=0 0 2 n=0
2n + 2

Dakle,
+∞ 2n+2 +∞
X
n x
X
n x2n+2
f (x) = 2 (−1) −2 (−1) · .
n=0
2n + 1 n=0
2n + 2

Primjer 1.31. Izračunati

∞ ∞
X (−1)n−1 X
(a) (b) n2 xn−1
n=1
n(n + 1) n=1

Rješenje.

25
(a) Kako vrijedi
∞ ∞ ∞
X (−1)n−1 X (−1)n−1 X (−1)n−1
= − ,
n=1
n(n + 1) n=1 n n=1
n+1

te ako iskoristimo predhodni zadatak (a) imamo

∞ ∞
X (−1)n−1 X (−1)n−1
= ln 2 − .
n=1
n(n + 1) n=1
n + 1

Ako sada uvedemo smjenu n + 1 = k ⇒ n = k − 1 imamo

∞ ∞ ∞
X (−1)n−1 X (−1)k−2 X (−1)k−1
= ln 2 − + 1 − 1 = ln 2 + − 1,
n=1
n(n + 1) k=2
k k=1
k

odnosno ∞
X (−1)n−1
= 2 ln 2 − 1 = ln 4 − 1.
n=1
n(n + 1)
∞
X
(b) Neka je S(t) = n2 tn−1 . Nakon integracije od 0 do x dobijamo
n=1

x ∞ x ∞ ∞
xn X
Z X Z X
2 n−1 2
S(t)dt = n t dt = n · = n · xn .
0 n=1 0 n=1
n n=0

Sada na osnovu Primjera 1.28 imamo

Z x ∞
X x n
.′
S(t)dt = n·x =
0 n=0
(1 − x)2

odnosno  ′
x 1+x
S(x) = = .
(1 − x)2 (1 − x)3

26
Poglavlje 2

Funkcije više promjenljivih.

2.1 Granična vrijednost funkcija više promjen-

ljivih.
x−y
Primjer 2.1. Dokazati da ne postoji granična vrijednost lim .
x→0
y→0
x+y
Rješenje. Uzastopne granične vrijednosti su
x−y x
L12 = lim lim = lim = 1
x→0 y→0 x + y x→0 x
x−y −y
L21 = lim lim = lim = −1.
y→0 x→0 x + y x→0 y

Budući da je L12 6= L21 , granična vrijednost ne postoji. ♦

xy
Primjer 2.2. Dokazati da ne postoji granična vrijednost lim .
x→0
y→0
x2 + y 2
Rješenje. Uzastopne granične vrijednosti su
xy 0
L12 = lim lim = lim 2 = 0
x→0 y→0 x2
+y 2 x→0 x
xy 0
L21 = lim lim 2 = lim 2 = 0.
y→0 x→0 x + y 2 x→0 y

Budući da je L12 = L21 , ne možemo zaključiti da li postoji zadana granična

vrijednost. Medutim, ako se tački (0, 0) približavamo po krivoj y = x,
granična vrijednost je
xy x2 1
lim = lim = .
x→0
y→0
x2 + y 2 x→0 2x2
y→0
2

27
S druge strane, ako se tački (0, 0) prbližavamo po krivoj y = −x, granična
vrijednost je
xy −x2 1
lim
x→0 x2 + y 2
= lim
x→0 2x2
=− .
y→0 y→0
2
Budući da granična vrijednost zavisi od načina kako se približavamo tački
(0, 0), zaključujemo da zadana granična vrijednost ne postoji. ♦

x − y + x2 + y 2
Primjer 2.3. Dokazati da ne postoji granična vrijednost lim .
x→0
y→0
x+y
 
1 1
Rješenje. Ako se tački (0, 0) približavamo putem članova niza , , do-
n n
bijamo
x − y + x2 + y 2 1
lim = lim = 0.
x→0
y→0
x+y n→∞ n
 
2 1
S druge strane, ako se tački (0, 0) približavamo putem članova niza , ,
n n
tj. nekim drugim putem, dobijamo
x − y + x2 + y 2 n+5 1
lim = lim = .
x→0
y→0
x+y n→∞ 3n 3

Budući da granična vrijednost zavisi od načina kako se približavamo tački

(0, 0), zaključujemo da zadana granična vrijednost ne postoji. ♦

x sin x1 + y
Primjer 2.4. Dokazati da funkcija f (x, y) = nema simultanu
x+y
graničnu vrijednost u tački (0, 0) niti uzastopnu graničnu vrijednost L12 , ali
ima usastopnu graničnu vrijednost L21 .
Rješenje. Ako se tački (0, 0) približavamo po pravoj y = kx, dobijamo

x sin x1 + y x sin x1 + kx sin x1 + k

lim = lim = lim .
x→0
y→0
x+y x→0
y→0
x + kx x→0
y→0
1+k

Budući da ne postoji granična vrijednost lim sin x, ne postoji ni posmatrana

x→∞
simultana granična vrijednost. S druge strane, zbog istog razloga ne postoji
uzastopna granična vrijednost
x sin x1 + y 1
L12 = lim lim = lim sin .
x→0 y→0 x+y x→0 x

28
Druga uzastopna granična vrijednost je

x sin x1 + y 0+y
L21 = lim lim = lim = 1.
y→0 x→0 x+y y→0 y
♦

xy − x − y + 1
Primjer 2.5. Izračunati lim √ .
x→1
y→1
xy − x − y + 2 − 1

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = 1 i y = 1 dobijamo neodredeni

izraz 00 . Rastavljanjem brojnika i nazivnika na faktore i racionalisanjem, do-
bijamo

xy − x − y + 1 (x − 1)(y − 1)
lim √ = lim p
x→1
y→1
xy − x − y + 2 − 1 x→1
y→1 (x − 1)(y − 1) + 1 − 1
p
(x − 1)(y − 1) (x − 1)(y − 1) + 1 + 1
= lim p p
x→1
y→1 (x − 1)(y − 1) + 1 − 1 (x − 1)(y − 1) + 1 + 1
p
= lim
x→1
( (x − 1)(y − 1) + 1 + 1) = 2.
y→1

sin xy
Primjer 2.6. Izračunati lim .
x→0
y→a
x

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = 0 i y = a dobijamo

sin t
neodredeni izraz 00 .Budući da je lim = 1, dobijamo
t→0 t

sin xy sin xy
lim y = lim lim y = lim y = a.
x→0
y→a
xy x→0
y→a
xy y→a
x→0 x→0
y→a

1 − cos(x2 + y 2)
Primjer 2.7. Izračunati lim .
x→0
y→0
(x2 + y 2 )x2 y 2

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = 0 i y = 0 dobijamo neodredeni

sin t x 1 − cos x
izraz 00 . Budući da je lim = 1 i sin2 = , uvodeći polarne ko-
t→0 t 2 2

29
ordinate, dobijamo
2 2 2 2
1 − cos(x2 + y 2 ) 2 sin2 x +y
2 1 sin2 x +y
2
lim 2 + y 2 )x2 y 2
= lim
x→0 (x2 + y 2 )x2 y 2
= lim 2
x→0 x +y
2
x→0 (x 2 x2 y 2
y→0 y→0 y→0 4
2 2
1 sin2 x +y 2 x2 + y 2 1 x2 + y 2
= lim lim
(x2 +y 2 )2 x→0 x2 y 2
= lim
2 x→0
y→0 y→0
2 x→0
y→0
x2 y 2
4
1 ̺2 1 1
= lim 4 2 2
= lim 2 2 = ∞.
2 ̺→0 ̺ sin ϕ cos ϕ 2 ̺→0 ̺ sin ϕ cos2 ϕ

Primjer 2.8. Izračunati lim

x→0
(x2 + y 2)xy .
y→0

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = 0 i y = 0 dobijamo neodredeni

izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate i korištenjem identitea f g = eg ln f ,
dobijamo
2 2 sin ϕ cos ϕ ln ̺2
lim (x2 + y 2)xy = lim(̺2 )̺ sin ϕ cos ϕ
= elim̺→0 ̺
x→0 ̺→0
y→0
2
= e2 sin ϕ cos ϕ lim̺→0 ̺ ln ̺
= e0 = 1

jer je, koristeći L’Hostitaleovo pravilo

1
2 ln ̺ ̺ ̺2
lim ̺ ln ̺ = lim 1 = lim = − lim = 0.
̺→0 ̺→0
̺2
̺→0 − ̺23 ̺→0 2

  x2
1 x+y
Primjer 2.9. Izračunati x→∞
lim 1 + .
y→a
x

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = ∞ i y = a dobijamo

neodredeni izraz 1∞ . Dakle,
 x2
 x+y  x
x  x+y
1 1 lim x→∞ x
lim 1+ = x→∞
lim 1+ = e y→a x+y
= e1 = e.
x→∞
y→a
x y→a
x

30
 2 2
1 − e−x −y
Primjer 2.10. Izračunati lim .
x→0
y→0
x2 + y 2

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = 0 i y = 0 dobijamo neodredeni

izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate i korištenjem L’Hospitaleovog pra-
vila, dobijamo
2 2 2 2
1 − e−x −y 1 − e−̺ 2̺e−̺ −̺2
lim 2 2
= lim 2
= lim = lim e = e0 = 1.
x→0
y→0
x + y ̺→0 ̺ ̺→0 2̺ ̺→0

x4 − y 4
Primjer 2.11. Izračunati lim .
x→0
y→0
x2 + y 2

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = 0 i y = 0 dobijamo neodredeni

izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate, dobijamo

x4 − y 4 ̺4 (cos4 ϕ − sin4 ϕ)
lim = lim = (cos4 ϕ − sin4 ϕ) lim ̺4 = 0.
x→0
y→0
x2 + y 2 ̺→0 ̺2 ̺→0

y
Primjer 2.12. Izračunati lim .
x→0
y→0
x+y

Rješenje. Direktnim uvrštavanjem vrijednosti x = 0 i y = 0 dobijamo neodredeni

izraz 00 . Prelaskom na polarne koordinate, dobijamo

y ̺ sin ϕ sin ϕ sin ϕ

lim = lim = lim = .
x→0
y→0
x+y ̺→0 ̺ cos ϕ + ̺ sin ϕ ̺→0 cos ϕ + sin ϕ cos ϕ + sin ϕ

Granična vrijednost ne postoji jer zavisi od ugla ϕ. ♦

2.2 Neprekidnost funkcija više promjenljivih.

Primjer 2.13. Ispitati neprekidnost funkcije

 xy 2

; (x, y) 6= (0, 0),
f (x, y) = x2 + y 2
1 ; (x, y) = (0, 0).


31
Rješenje. Funkcija f (x, y) je neprekidna u svakoj tački (a, b) 6= (0, 0) jer je

xy 2 ab2
lim f (x, y) = lim = 2 = f (a, b).
x→a
y→b
x→a
y→b
x2 + y 2 a + b2

Ispitajmo neprekidnost funkcije u tački (0, 0). Prelaskom na polarne koordi-

nate, granična vrijednost funkcije f (x, y) u tački (0, 0) je

xy 2 ̺3 sin ϕ
lim 2 2
= lim 2
= sin3 ϕ lim ̺ = 0.
x→0
y→0
x +y ̺→0 ̺ ̺→0

Dakle, funkcija je prekidna u tački (0, 0) jer je lim

x→0
f (x, y) = 0 6= 1 = f (0, 0).
y→0
♦

Primjer 2.14. Ispitati neprekidnost funkcije

xy 2

; (x, y) 6= (0, 0),

f (x, y) = (x + y 2 )2
0 ; (x, y) = (0, 0).


Rješenje. Funkcija f (x, y) je neprekidna u svakoj tački (a, b) 6= (0, 0) jer je

xy 2 ab2
lim f (x, y) = lim = = f (a, b).
x→a
y→b
x→a
y→b
(x + y 2)2 (a + b2 )2

Ispitajmo neprekidnost funkcije u tački (0, 0). Pokažimo da funkcija nema

graničnu vrijednost u toj tački. Naime, ukoliko se tački (0, 0) približavamo
po krivoj x = y 2 granična vrijednost je

xy 2 y4 1
lim 2 2
= lim 4
= .
x→0
y→0
(x + y ) y→0 4y 4

S druge strane, ukoliko se tački (0, 0) približavamo po pravoj y = x granična

vrijednost je

xy 2 y3 y
lim 2 2
= lim 2 2
= lim = 0.
x→0 (x + y ) y→0 (y + y ) y→0 (1 + y)2
y→0

Dakle, funkcija je prekidna u tački (0, 0) jer ne postoji granična vrijednost

funkcije u toj tački. ♦

32
Primjer 2.15. Ispitati neprekidnost funkcije
 √
− x2 +y 2
 1 − e
; (x, y) 6= (0, 0),

f (x, y) =
p
 x2 + y 2
1 ; (x, y) = (0, 0).


Rješenje. Funkcija f (x, y) je neprekidna u svakoj tački (a, b) 6= (0, 0) jer je

√ √
2 2 2 2
1 − e− x +y 1 − e− a +b
lim f (x, y) = lim p = √ = f (a, b).
x→a
y→b
x→a
y→b x2 + y 2 a2 + b2

Ispitajmo neprekidnost funkcije u tački (0, 0). Prelaskom na polarne koor-

dinate i korištenjem L’Hospitaleovog pravila, granična vrijednost funkcije
f (x, y) u tački (0, 0) je
√
2 2
1 − e− x +y 1 − e−̺
lim p = lim = lim e−̺ = e0 = 1
x→0
y→0
2
x +y 2 ̺→0 ̺ ̺→0

Funkcija je neprekidna u tački (0, 0) jer je lim

x→0
f (x, y) = 1 = f (0, 0). ♦
y→0

Primjer 2.16. Ispitati neprekidnost funkcije

 x2 y 2

; (x, y) 6= (0, 0),
f (x, y) = x4 + y 4
1 ; (x, y) = (0, 0).


Rješenje. Funkcija f (x, y) je neprekidna u svakoj tački (a, b) 6= (0, 0) jer je

x2 y 2 a2 b2
lim f (x, y) = lim = = f (a, b).
x→a
y→b
x→a
y→b
x4 + y 4 a4 + b4

Ispitajmo neprekidnost funkcije u tački (0, 0). Prelaskom na polarne koordi-

nate, granična vrijednost funkcije f (x, y) u tački (0, 0) je

x2 y 2 ρ4 cos2 ϕ sin2 ϕ cos2 ϕ sin2 ϕ

lim = lim = .
x→0
y→0
x4 + y 4 ̺→0 ̺4 (cos4 ϕ + sin4 ϕ) cos4 ϕ + sin4 ϕ

Granična vrijednost funkcije u tački (0, 0) zavisi od ugla ϕ, prema i ne postoji.

Dakle, funkcija f (x, y) ima prekid u tački (0, 0). ♦

33
2.3 Diferencijalni račun funkcija više promjen-
ljivih.
Primjer 2.17. Odrediti parcijalne izovde prvog reda te prvi totalni diferen-
cijal funkcije f (x, y) = x2 + y 2 − 2x2 y 2.
Rješenje. Imamo
∂f
= 2x − 4xy 2
∂x
∂f
= 2y − 4x2 y.
∂y
Prvi totalni diferencijal je df (x, y) = (2x − 4xy 2 )dx + (2y − 4x2 y)dy. ♦

Primjer 2.18. Odrediti parcijalne izovde prvog reda te prvi totalni diferen-
x−1
cijal funkcije f (x, y) = .
x − y2
Rješenje. Koristeći pravilo za izvod količnika, dobijamo
′ ′
∂f (x − 1)x (x − y) − (x − 1)(x − y 2 )x 1 · (x − y) − (x − 1) · 1
= 2 2
=
∂x (x − y ) (x − y 2 )2
1 − y2
=
(x − y 2)2
′ ′
∂f (x − 1)y (x − y) − (x − 1)(x − y 2)y 0 · (x − y) − (x − 1) · (−2y)
= =
∂x (x − y 2 )2 (x − y 2 )2
2xy − 2y
= .
(x − y 2)2
1 − y2 2xy − 2y
Prvi totalni diferencijal je df (x, y) = 2 2
dx + dy. ♦
(x − y ) (x − y 2 )2

Primjer 2.19. Odrediti parcijalne izovde prvog reda te prvi totalni diferen-
2
cijal funkcije f (x, y) = x2 yex−y .
Rješenje. Da bi lakše našli izvode, zapišimo funkciju u obliku f (x, y) =
2 2
x2 yex−y = ye−y x2 ex .Koristeći pravilo za izvod proizvoda, dobijamo
∂f 2
′ 2 2
= ye−y x2 ex x = ye−y 2xex + x2 ex = xyex−y (2 + x)


∂x
∂f  2
′  2 2
 2
= x2 ex ye−y = x2 ex e−y − 2y 2e−y = x2 ex−y 1 − 2y 2 .


∂y y

34
 2 2
Prvi totalni diferencijal je df (x, y) = xyex−y (2 + x) dx+x2 ex−y (1 − 2y 2 ) dy.
♦

Primjer 2.20. Odrediti parcijalne izvode prvog i drugog reda funkcije f (x, y) =
x ln(x2 + y 2 + 1).

Rješenje. Koristeći pravilo za izvod proizvoda, dobijamo da su parcijalni

izvodi prvog reda
∂f ′ ′
= (x)x ln(x2 + y 2 + 1) + x(ln(x2 + y 2 + 1))x
∂x
1 2x2
= ln(x2 + y 2 + 1) + x 2 2x = ln(x2
+ y 2
+ 1) +
x + y2 + 1 x2 + y 2 + 1
∂f ′ 1 2xy
= x(ln(x2 + y 2 + 1))y = x 2 2y = .
∂y x + y2 + 1 x2 + y 2 + 1
Parcijalni izvodi drugog reda su
′ ′
∂2f 2 2 ′ (2x2 )x (x2 + y 2 + 1) − (2x2 )(x2 + y 2 + 1)x
= (ln(x + y + 1))x +
∂x2 (x2 + y 2 + 1)2
′ ′
1 2 2 ′ (2x2 )x (x2 + y 2 + 1) − (2x2 )(x2 + y 2 + 1)x
= (x + y + 1)x +
x2 + y 2 + 1 (x2 + y 2 + 1)2
2x 4x(x2 + y 2 + 1) − (2x2 ) · 2x 2x(x2 + 3y 2 + 3)
= + =
x2 + y 2 + 1 (x2 + y 2 + 1)2 (x2 + y 2 + 1)2
′ ′
∂2f 2 2 ′ (2x2 )y (x2 + y 2 + 1) − (2x2 )(x2 + y 2 + 1)y
= (ln(x + y + 1))y +
∂x∂y (x2 + y 2 + 1)2
′ ′
1 2 2 ′ (2x2 )y (x2 + y 2 + 1) − (2x2 )(x2 + y 2 + 1)y
= (x + y + 1)y +
x2 + y 2 + 1 (x2 + y 2 + 1)2
2y 0 · (x2 + y 2 + 1) − (2x2 ) · 2y 2y(−x2 + y 2 + 1)
= + =
x2 + y 2 + 1 (x2 + y 2 + 1)2 (x2 + y 2 + 1)2
′ ′
∂2f (2xy)y (x2 + y 2 + 1) − 2xy(x2 + y 2 + 1)y 2x(x2 + y 2 + 1) − 2xy · 2y
= =
∂y 2 (x2 + y 2 + 1)2 (x2 + y 2 + 1)2
2x(x2 − y 2 + 1)
=
(x2 + y 2 + 1)2

Primjer 2.21. Odrediti parcijalne izvode prvog i drugog reda funkcije f (x, y) =
2
x2 ex+y + xy 2 + y.

35
Rješenje. Koristeći pravilo za izvod proizvoda, dobijamo da su parcijalni
izvodi prvog reda
∂f 2 2 2
= 2xex+y + x2 ex+y + y 2 = xex+y (2 + x) + y 2
∂x
∂f 2 2
= x2 ex+y · 2y + 2xy + 1 = 2x2 yex+y + 2xy + 1.
∂x
Parcijalni izvodi drugog reda su
∂2f 2 2 2

2
= (2x + 2)ex+y + (x2 + 2x)ex+y = ex+y (x2 + 4x + 2)
∂x
∂2f 2 2
= (x2 + 2x)ex+y · 2y + 2y = 2y((x2 + 2x)ex+y + 1)
∂x∂y
∂2f 2 2 2 2

2
= 2x2 ex+y + 2x2 yex+y · 2y + 2x = 2x(xex+y + 2xy 2 ex+y + 1)
∂y
2
= 2x(xex+y (1 + 2y 2 ) + 1).
♦

Primjer 2.22. Odrediti parcijalne izvode funkcije f (u, v) = ue3v ako je

u(x, y) = x2 + y 2 i v(x, y) = x sin y.
Rješenje. Koristeći pravilo za izvod složene funkcije, dobijamo
∂f ∂f ∂u ∂f ∂v
= + = e3v · 2x + 3ue3v · sin y
∂x ∂u ∂x ∂v ∂x
= 2xe3x sin y + 3(x2 + y 2) sin ye3x sin y = e3x sin y (2x + 3(x2 + y 2 ) sin y)
∂f ∂f ∂u ∂f ∂v
= + = e3v · 2y + 3ue3v · x cos y
∂y ∂u ∂y ∂v ∂y
= 2ye3x sin y + 3x(x2 + y 2) cos ye3x sin y = e3x sin y (2y + 3x(x2 + y 2 ) cos y).

Primjer 2.23. Odrediti parcijalne izvode funkcije f (u, v) = u2 v − uv 2 ako je

u(x, y) = x cos y i v(x, y) = x sin y.
Rješenje. Koristeći pravilo za izvod složene funkcije, dobijamo
∂f ∂f ∂u ∂f ∂v
= + = (2uv − v 2 ) cos y + (u2 − 2uv) sin y
∂x ∂u ∂x ∂v ∂x
= (2x2 cos y sin y − x2 sin y) cos y + (x2 cos2 y − 2x2 cos y sin y) sin y
= 3x2 cos y sin y(cos y − sin y),

36
∂f ∂f ∂u ∂f ∂v
= + = (2uv − v 2 )(−x sin y) + (u2 − 2uv)x cos y
∂y ∂u ∂y ∂v ∂y
= (2x2 cos y sin y − x2 sin y)(−x sin y) + (x2 cos2 y − 2x2 cos y sin y)x cos y
= x3 (cos y + sin y)(1 − 3 sin y cos y).

Primjer 2.24. Provjeriti da li je rješenje parcijalne diferencijalne jednačine

∂2u ∂2u
+ =0
∂x2 ∂y 2
funkcija u(x, y) = ln(x2 + y 2).
Rješenje. Parcijalni izvodi prvog reda su
∂u 1 2x
= 2 2
(x2 + y 2 )x = 2 ,
∂x x +y x + y2
∂u 1 2 2 2y
= 2 (x + y ) y = .
∂y x + y2 x2 + y 2
Parcijalni izvodi drugog reda su
∂2u 2(x2 + y 2 ) − 2x · 2x 2(y 2 − x2 )
= = ,
∂x2 (x2 + y 2 )2 (x2 + y 2)2
∂2u 2(x2 + y 2 ) − 2y · 2y 2(x2 − y 2)
= = .
∂y 2 (x2 + y 2 )2 (x2 + y 2 )2

Dakle,
∂2u ∂2u 2(y 2 − x2 ) 2(x2 − y 2 )
+ = + 2 =0
∂x2 ∂y 2 (x2 + y 2 )2 (x + y 2 )2
pa funkcija u(x, y) jeste rješenje zadane parcijalne diferencijalne jednačine.
♦
Primjer 2.25. Provjeriti da li je rješenje parcijalne diferencijalne jednačine
∂2u ∂2u ∂u
2
− 2 − 2α = α2 u
∂x ∂y ∂y
funkcija u(x, y) = e−αx ϕ(x − y), pri čemu je ϕ proizvoljna diferencijabilna
funkcija.

37
Rješenje. Radi lakšeg računa, uvedimo smjenu t = x − y. Parcijalni izvodi
prvog reda su

∂u ∂ϕ(t) ∂t
= −αe−αx ϕ(t) + e−αx · ·
∂x ∂t ∂x
∂ϕ(t)
= −αe−αx ϕ(t) + e−αx · ,
∂t
∂u ∂ϕ(t) ∂t ∂ϕ(t)
= e−αx · · = −e−αx ·
∂y ∂t ∂y ∂t
∂t ∂t
jer je ∂x
=1i ∂y
= −1. Parcijalni izvodi drugog reda su

∂2u 2 −αx −αx ∂ϕ(t)

2
−αx ∂ ϕ(t)
= α e ϕ(t) − 2αe · + e ,
∂x2 ∂t ∂t2
∂2u 2
−αx ∂ ϕ(t)
= e .
∂y 2 ∂t2
Dakle,

∂2u ∂2u ∂u 2 −αx −αx ∂ϕ(t)

2
−αx ∂ ϕ(t)
− 2 − 2α = α e ϕ(t) − 2αe · +e
∂x2 ∂y ∂y ∂t ∂t2
2
∂ ϕ(t) ∂u
− e−αx 2
− 2α = α2 u
∂t ∂y

pa funkcija u(x, y) jeste rješenje zadane parcijalne diferencijalne jednačine.

♦

2.4 Gradijent i Hesijan funkcije.

Izvod funkcije u pravcu vektora.
Primjer 2.26. Odrediti gradijent i Hesijan funkcije

f (x, y) = x2 y − xy 2 .

Rješenje. Parcijalni izvodi prvog i drugog reda funkcije f (x, y) su:

∂f ∂f
= 2xy − y 2, = x2 − 2xy,
∂x ∂y
∂2f ∂2f ∂2f ∂2f
= 2y, = 2x − 2y = , = −2x
∂x2 ∂x∂y ∂y∂x ∂y 2

38
pa je gradijent funkcije

∇f (x, y) = (2xy − y 2 , x2 − 2xy)

a njen Hesijan  
2y 2x − 2y
Hf (x, y) = .
2x − 2y −2y
♦

Primjer 2.27. Odrediti gradijent i Hesijan funkcije

f (x, y) = e−2x+y

u tački A(0, 0).

Rješenje. Parcijalni izvodi prvog i drugog reda funkcije f (x, y) su:

∂f ∂f
= −2e−2x+y , = e−2x+y ,
∂x ∂y
2
∂ f −2x+y ∂2f −2x+y ∂2f ∂2f
2
= 4e , = −2e = , 2
= e−2x+y
∂x ∂x∂y ∂y∂x ∂y
pa je gradijent funkcije

∇f (x, y) = (−2e−2x+y , e−2x+y )

a njen Hesijan
 
4e−2x+y −2e−2x+y
Hf (x, y) = .
−2e−2x+y e−2x+y

U tački A vrijedi
∇f (A) = (−2, 1)
i  
4 −2
Hf (x, y) = .
−2 1
♦

Primjer 2.28. Odrediti gradijent funkcije

p
f (x, y) = x2 + 2y 2 + 3z 2 .

39
Rješenje. Parcijalni izvodi prvog reda funkcije f (x, y) su:
∂f 1 1
· x2 + 2y 2 + 3z 2 x = p


= p · 2x
∂x 2 x2 + 2y 2 + 3z 2 2 x2 + 2y 2 + 3z 2
x
= p ,
x + 2y 2 + 3z 2
2

∂f 1 1
· x2 + 2y 2 + 3z 2 y = p


= p · 4y
∂y 2 x2 + 2y 2 + 3z 2 2 x2 + 2y 2 + 3z 2
2y
= p ,
x2 + 2y 2 + 3z 2
∂f 1 1
· x2 + 2y 2 + 3z 2 z = p


= p · 6z
∂z 2 2
2 x + 2y + 3z 2 2 x + 2y 2 + 3z 2
2

3z
= p ,
x2 + 2y 2 + 3z 2

pa je gradijent funkcije
!
x 2y 3z
∇f (x, y, z) = p ,p ,p .
x2 + 2y 2 + 3z 2 x2 + 2y 2 + 3z 2 x2 + 2y 2 + 3z 2
♦

Primjer 2.29. Odrediti izvod funkcije

f (x, y) = 3x2 + 4y 2
u tački A(−1, 1) u pravcu vektora −→u = (2, −2).
→
−
Rješenje. Vektor u nije jedinični, ali je jedinični vektor
 
u (2, −2) 1 1
u0 = =p = √ , −√ .
|u| 22 + (−2)2 2 2
Gradijent funkcije f (x, y) je
∇f (x, y) = (6x, 8y)
tj.
∇f (A) = (−6, 8)
pa je
√
 
1 1
Du0 f (A) = ∇f (A) · u0 = (−6, 8) · √ , −√ = −7 2.
2 2
♦

40
Primjer 2.30. Odrediti izvod funkcije
f (x, y) = 4xy 2
u tački A(2, 1) u pravcu vektora koji iz tačke A vodi prema koordinatnom
početku.
−→
Rješenje. Vektor −→u = AO = (−2, −1) nije jedinični, ali je jedinični vektor
 
u (−2, −1) −2 1
u0 = =p = √ , −√ .
|u| (−2)2 + (−1)2 5 5
Gradijent funkcije f (x, y) je
∇f (x, y) = (4y 2, 8xy)
tj.
∇f (A) = (4, 16)
pa je
  √
−2 1 24 5
Du0 f (A) = ∇f (A) · u0 = (4, 16) · √ , −√ =− .
5 5 5
♦

2.5 Ekstremi funkcija više promjenljivih

Primjer 2.31. Odrediti ekstreme funkcije
f (x, y) = x3 + y 3 − 6xy.
Rješenje. Definiciono područje funkcije je skup D = R.
Gradijent funkcije je
∇f (x, y) = (3x2 − 6y, 3y 2 − 6x).
Rješenja sistema ∇f (x, y) = 0 su stacionarne tačke M1 (0, 0) i M2 (2, 2). He-
sijan funkcije je  
6x −6
Hf (x, y) = .
−6 6y
Ispitajmo karakter stacionarnih tačaka.
Za tačku M1 imamo:  
0 −6
Hf (M1 ) =
−6 0

41
odakle su A1 = 0, A2 = −36 < 0 pa su potrebna dodatna ispitivanja.
Za tačku M2 imamo:  
12 −6
Hf (M2 ) =
−6 12
odakle su A1 = 12 > 0, A2 = 108 > 0 odakle zaključujemo da funkcija u
tački ima lokalni minimum koji iznosi f (2, 2) = −8. ♦

Primjer 2.32. Odrediti ekstreme funkcije

8 x2
f (x, y) = + + y + 1.
x y

Rješenje. Definiciono područje funkcije je skup D = R\{0, 0}.

Gradijent funkcije je

2x x2
 
8
∇f (x, y) = − 2 + , − 2 + 1 .
x y y

Rješenja sistema ∇f (x, y) = 0 su stacionarne tačke M1 (2, 2) i M2 (−2, −2).

Hesijan funkcije je
!
16 2 2x
x3
+ y
− y2
Hf (x, y) = 2x 2x2 .
− y2 y3

Ispitajmo karakter stacionarnih tačaka.

Za tačku M1 imamo:  
3 −1
Hf (M1 ) =
−1 1
odakle su A1 = 3 > 0, A2 = 2 > 0 odakle zaključujemo da funkcija u tački
ima lokalni minimum koji iznosi f (2, 2) = 9.
Za tačku M2 imamo:  
−3 1
Hf (M2 ) =
1 −1
odakle su A1 = −3 < 0, A2 = 2 > 0 odakle zaključujemo da funkcija u tački
ima lokalni minimum koji iznosi f (−2, −2) = −7. ♦

Primjer 2.33. Odrediti ekstreme funkcije

√
f (x, y) = (x2 + y) ey .

42
Rješenje. Definiciono područje funkcije je skup D = R.
Gradijent funkcije je
s  !
√ 1
∇f (x, y) = 2x ey , ey 1 + (x2 + y) .
2
Rješenja sistema ∇f (x, y) = 0 je stacionarna tačka M1 (0, −2). Hesijan funk-
cije je  √ √ 
2√ey √ x ey
Hf (x, y) = .
x ey 21 ey 2 + 12 (x2 + y)

Ispitajmo karakter stacionarne tačake.

Za tačku M1 imamo:
 √ 
2 e−2 √0
Hf (M1 ) = 1
0 2
e−2
√
odakle su A1 = 2 e−2 > 0, A2 = e−2 > 0 odakle zaključujemo
√ da funkcija u
tački ima lokalni minimum koji iznosi f (0, −2) = −2 e .
−2 ♦

Primjer 2.34. U zadanu sferu upisati paralelopiped maksimalne zapremine.

Rješenje. Neka je A(x, y, z), (x, y, z > 0) vrh paralelopopeda upisanog u
sferu x2 + y 2 + z 2 = r 2 . tada je zapremina paralelopipeda zadana sa
p
V = (2x)(2y)(2z) = 8xy r 2 − x2 − y 2.
Problem se svodi na nalaženje ekstrema funkcije V = f (x, y). Gradijent
funkcije f (x, y)
!
8y(2x2 + y 2 − r 2 ) 8x(x2 + 2y 2 − r 2 )
∇f (x, y) = − p ,− p .
r 2 − x2 − y 2 r 2 − x2 − y 2
 
r r
Rješenja sistema ∇f (x, y) = 0 su stacionarne tačke M1 (0, 0), M2 − √ , − √ ,
      3 3
r r r r r r
M3 √ , − √ , M4 √ , − √ i M5 √ , √ . Zbog prirode zadatka,
3 3 3 3 3 3
posmatramo samo stacionarnu tačku M5 . Parcijalni izvodi drugog reda su
∂2f 8xy(−3r 2 + 2x2 + 3y 2)
= 3 ,
∂x2 (r 2 − x2 − y 2 ) 2
∂2f 8x(−3r 2 y + 3x2 y + 2y 3)
= 3 ,
∂y 2 (r 2 − x2 − y 2 ) 2
∂2f 8(r 4 + 2x4 + 3x2 y 2 + 2y 4 − 3r 2x2 − 3r 2 y 2 )
= 3 .
∂x∂y (r 2 − x2 − y 2) 2

43
Ispitajmo karakter stacionarne tačake. Hesijan funkcije u datoj tački je
!
− 32r
√
3
− 16r
√
3
Hf (M1 ) =
− 16r
√
3
− 32r
√
3

odakle su A1 < 0, A2 > 0 odaklezaključujemo

√ 3
da funkcija u tački ima lokalni
r r 8 3r
maksimum koji iznosi f √3 , √3 = 9 .
Dakle, maksimalna zapremina paralelopipeda se dostiže u slučaju x = y =
r
z = √ , tj. ako u sferu upišemo kocku. ♦
3

2.6 Uslovni ekstremi funkcija više promjen-

ljivih
Primjer 2.35. Odrediti ekstreme funkcije
f (x, y) = x2 + y 2
uz uslov
x y
+ = 1.
2 3
Rješenje. Lagrangeova funkcija ima oblik
x y 
L(x, y, λ) = x2 + y 2 + λ + −1 .
2 3
Gradijent funkcije je
 
λ λ x y
∇L(x, y, λ) = 2x + , 2y + , + − 1 .
2 3 2 3
18 12


Rješenja sistema ∇L(x, y, λ) = 0 je stacionarna tačka M1 ,
13 13
za koju je
72
λ = − 13 . Hesijan funkcije je
 
2 0
Hf (x, y) = .
0 2
Ispitajmo karakter stacionarne tačake.
Za tačku M1 imamo:  
2 0
Hf (M1 ) =
0 2
odakle su A1 = 2 > 0, A2 = 4 > 0 odakle
zaključujemo da funkcija u tački
ima lokalni minimum koji iznosi f 18 ,
13 13
12
= 36
13
. ♦

44
Primjer 2.36. Odrediti ekstreme funkcije

f (x, y) = x + y

uz uslov
1 1 1
2
+ 2 = 2 , (a > 0).
x y a
Rješenje. Lagrangeova funkcija ima oblik
 
1 1 1
L(x, y, λ) = x + y + λ + − .
x2 y 2 a2

Gradijent funkcije je
 
2λ 2λ 1 1 1
∇L(x, y, λ) = 1 − 3 , 1 − 3 , 2 + 2 − 2 .
x y x y a
√ √

Rješenja sistema ∇L(x, y, λ) = 0 su stacionarne tačke M1 a 2, a 2 za koju
√ √ √
√
je λ = a3 2 i M2 −a 2, −a 2 za koju je λ = −a3 2. Hesijan funkcije je
6λ
 
x4
0
Hf (x, y) = 6λ .
0 y4

Ispitajmo karakter stacionarnih tačaka.

Za tačku M1 imamo:
√ !
3 2
2a
0
Hf (M1 ) = √
3 2
0 2a
√
odakle su A1 = 32a2 > 0, A2 = 2a92 > 0 odakle zaključujemo da funkcija u
√ √
√
tački ima lokalni minimum koji iznosi f a 2, a 2 = 2a 2.
Za tačku M2 imamo:
√ !
3 2
− 2a 0√
Hf (M2 ) = 3 2
0 − 2a
√
odakle su A1 = − 32a2 < 0, A2 = 2a92 > 0 odakle zaključujemo da funkcija u
√ √
√
tački ima lokalni minimum koji iznosi f −a 2, −a 2 = −2a 2. ♦

45
Poglavlje 3

Integralni račun funkcija više

promjenljivih

3.1 Dvojni integral

Primjer 3.1. Izračunati
ZZ
(x + y 2)dxdy
D

ako je oblast definisana sa D = {(x, y) ∈ R2 : 0 6 x 6 2, 1 6 y 6 3}.

Rješenje. Oblast integracije je pravougaonik: ♦

46
3.2 Krivolinijski integral prve vrste
Primjer 3.2. Izračunati I
xyds
K

pri čemu je kontura K pravougaonik odreden tjemenima O(0, 0), A(4, 0),
B(4, 2) i C(0, 2).

Rješenje. Kontura K je pravougaonik

C B
b b

b b

O A
i vrijedi
I Z Z Z Z
xyds = xyds + xyds + xyds + xyds.
K OA AB BC CO

Integral po luku OA jednak je 0 jer je y = 0, a integral po luku CO jednak

je 0 jer je x = 0. Budući da je na luku AB x = 4 i 0 6 y 6 2, vrijedi
Z Z 2 p Z 2
′ 2
xyds = 4y 1 + (x ) dy = 4 ydy = 8
AB 0 0

i da je na luku BC y = 2 i 0 6 x 6 4, vrijedi
Z Z 4 p Z 4
′ 2
xyds = 2x 1 + (y ) dy = 2 xdx = 16.
BC 0 0

Dakle I
xyds = 0 + 8 + 0 + 16 = 24.
K
♦

Primjer 3.3. Izračunati I p

x2 + y 2 ds
K

pri čemu je kontura K kružnica x2 + y 2 = 6x.

47
Rješenje. Vrijedi
x2 + y 2 = 6x ⇔ x2 − 6x + y 2 = 0 ⇔ x2 − 6x + 9 + y 2 = 6 ⇔ (x − 3)2 + y 2 = 9
pa je kontura K je kružnica K((3, 0), 3)

O 3 6

Prelaskom na polarne koordinate, jednačina kružnice je ρ = 6 cos ϕ a gra-

π π
nice za ugao ϕ je − 6 ϕ 6 (jer se kontura nalazi u prvom i četvrtom
2 2
kvadrantu). Dakle,
I p Z π p Z π
2 2 p
2 2
x + y ds = 2
ρ ρ + (ρ̇) =2 6 cos ϕ (6 cos ϕ)2 + (−6 sin ϕ)2 dϕ
K − π2 − π2
Z π
2
= 36 cos ϕdϕ = 72.
− π2

Primjer 3.4. Izračunati I

xyds
K
pri čemu je K kontura |x| + |y| = a, (a > 0).
Rješenje. Kontura K je kvadrat
C b a
y
a

=
+

−
x

x
=

+
y

D B
b b

−a a
y

a
=

−
−

x
x

=
−

y
a

A −ab

48
i vrijedi
I Z Z Z Z
xyds = xyds + xyds + xyds + xyds.
K AB BC CD DA

Za luk AB vrijedi y = x − a i 0 6 x 6 a, pa je
√
Z Z a √ Z a
2 a3 2
xyds = x(x − a) 2dx = (x − ax)dx = − .
AB 0 0 6
Za luk BC vrijedi y = −x + a i 0 6 x 6 a, pa je
√
Z Z a √ Z a
2 a3 2
xyds = x(−x + a) 2dx = (−x + ax)dx = .
BC 0 0 6
Za luk CD vrijedi y = x + a i −a 6 x 6 0, pa je
√
Z Z 0 √ Z 0
a3
2
xyds = x(x + a) 2dx = (x2 + ax)dx = − .
CD −a −a 6

Za luk DA vrijedi y = −x − a i −a 6 x 6 0, pa je
√
Z Z 0 √ Z 0
a3 2 2
xyds = x(−x − a) 2dx = (−x − ax)dx = .
DA −a −a 6

Dakle, √ √ √ √
a3 2 a3 2 a3 2 a3 2
I
xyds = − + − + = 0.
K 6 6 6 6
♦

49
3.3 Krivolinijski integral druge vrste
Primjer 3.5. Izračunati Z
2xydx + x2 dy
L

pri čemu je L luk koji spaja tačke O(0, 0) i A(1, 1) zadan sa y = x2 .

Rješenje. Budući da je luk integracije kriva y = x2 ,

1 b
A

O 1
tada je dy = 2xdx pri čemu 0 6 x 6 1 jer se krećemo od tačke O prema
tački A i vrijedi
Z Z 1 Z 1
2 2 2
2xydx + x dy = 2xx dx + x · 2xdx = 4 x3 dx = 1.
L 0 0

Primjer 3.6. Izračunati

Z
(x2 − 2xy)dx + (y 2 + 2xy)dy
L

pri čemu je luk L

(a) dio pravca koji spaja tačke O(0, 0) i A(1, 1);

(b) luk parabole koji spaja tačke O(0, 0) i A(1, 1);

(c) izlomljena linija OBA pri čemu je B(1, 0).

50
Poglavlje 4

Testovi iz predmeta
Matematika 2

Socijalni ispitni termin iz predmeta Matematika 2 –

18.09.2014.
Prvi test
y  y  ∂2u
1. Provjeriti da li za funkciju u(x, y) = xf +g vrijedi x2 +
x x ∂x2
∂2u 2
2∂ u
2xy +y = 0 pri čemu su f i g proizvoljne diferencijabilne
∂x∂y ∂y 2
funkcije.
7 − 4x
2. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda.
6 + x − x2
3. Odrediti poluprečnik konvergencije i ispitati konvergenciju na kraje-
+∞
X 3n xn
vima intervala konvergencije reda p .
n=1 (3n − 2)2n
x
4. Izračunati ugao izmedu gradijenata funkcije f (x, y, z) =
x2 + y2 + z2
u tačkama A(1, 2, 2) i B(−3, 1, 0).

Drugi test
2 −y 2
1. Odrediti ekstreme funkcije (ako postoje) f (x, y) = e−x (6x2 +y 2), (x 6=
0).

2. Izračunati površinu figure ograničene sa x2 + y 2 ≤ 4 i x ≥ 1.

51
 ZZZ
3. Izračunati x2 dxdydz pri čemu je oblast D omedena sa x2 + y 2 +
D
z 2 = 4.
Z 1 x
4. Izračunati krivolinijski integral (x2 + y 2 ) 2 ds, gdje je L: x2 + y 2 = .
L 4
Popravni ispit iz predmeta Matematika 2 – Prvi test
- 22.07.2014.

1. Izračunati lim (2n + 1) ln(n + 2)2 − ln(3n + 1) − ln(n + 6) .

n→∞

+∞
X
2. Odrediti sumu reda n(n + 1)xn .
n=1

2x
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda.
6 − 5x − x2
p
x2 + y 2
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = ln p vrijedi (x −
x2 + y 2 + x
∂f ∂f
y) + y2 = f (x, y).
∂x ∂y
5. (a) Izračunati izvod funkcije f (x, y, z) = y ln xz u tački (1, 2, 3) u
pravcu vektora −→u = (−1, 1, 2). [3 b]
(b) Izračunati gradijent funkcije f (x, y) = x ln(x2 + y 2 + 1) u tački
M(2, −1).

Popravni ispit iz predmeta Matematika 2 – Prvi test

Grupa A - 22.07.2014.
√
1. Izračunati lim n + 1 (ln(n + 1) − ln(n + 2)) .
n→∞

−x
2. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda.
2x2 − 3x + 1
+∞
n2 xn .
P
3. Sumirati red
n=1

y ∂2f 2
2∂ f
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = 2 vrijedi =a .
y − a2 x2 ∂x2 ∂y 2
p 
5. (a) Izračunati gradijent funkcije f (x, y) = ln x2 + y 2 + x u tački
M(1, 1).

52
 (b) Izračunati izvod funkcije f (x, y) = x3 − 3x2 y + 3xy 2 + 1 u tački
−→
A(2, 1) u pravcu vektora AB, gdje je tačka B(0, −4).

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Popravni ispit iz predmeta Matematika 2 – Drugi test
Grupa A - 22.07.2014.

1. Odrediti ekstreme funkcije f (x, y) = x2 + 2y 2 + 1 uz dati uslov 2x −

y + 3 = 0.
Z 2 Z 3x
(a) Promijeniti poredak integracije u integralu dx f (x, y)dy.
0 2x
ZZ
(b) Izračunati integral sin(2x + y)dxdy pri čemu je oblast
D
D = {x ∈ R : 0 6 x 6 π2 , 0 6 y 6 π}.

2. Odrediti površinu lika omedenog pravcima y = 0, y = x i kružnicom

x2 + y 2 = 2x.

3. Odrediti zapreminu tijela ograničenog sa z = 3 − x2 − y 2 i z = x2 + y 2.

ZZZ
4. Izračunati zdxdydz, gdje je oblast V ograničena sa površima
p (V )
z = x2 + y 2 i z = 4.
I
5. Izračunati integral 2(x2 +y 2 )dx+(x+y)2 dy gdje je C kontura trougla
C
odredenog tjemenima A(1, 1), B(2, 2), C(1, 3) predena u pozitivnom
smjeru.

Drugi test iz predmeta Matematika II

Grupa A - 18.06.2014.

3
1. Izračunati ekstremne vrijednosti funkcije z(x, y) = x + y − ln(x2 +
2
y 2 + 1), ako postoje.
Z 1 Z 3y
2. (a) Promijeniti poredak integracije u integralu dy f (x, y)dx.
0 y

53
 Z Z
−x
(b) Izračunati integral e y dxdy pri čemu je oblast
D
D = {(x, y) ∈ R2 | y 2 = x, x = 0, y = 1}.

3. Izračunati površinu lika ograničenog pravcima y = 0, y = x i kružnicom

x2 + y 2 = 4x.
Z Z Z p
4. Izračunati integral z(x2 + y 2)dxdydz, pri čemu je oblast V
V
ograničena sa
x2 + y 2 ≤ x, y ≥ 0, z ≥ 0, z ≤ 3.
(x + y)dx − (x − y)dy
Z
5. Izračunati integral , pri čemu je L kružnica
L x2 + y 2
x2 + y 2 = a2 , a ∈ R.

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Drugi test iz predmeta Matematika II
Grupa B - 18.06.2014.

1. Izračunati ekstremne vrijednosti funkcije f (x, y) = 2x + 4y uz uslov

2 4
+ = 3, ako postoje.
x y
Z 2 Z ln x
2. (a) Promijeniti poredak integracije u integralu dx f (x, y)dy.
1 −x+1
Z Z
(b) Izračunati integral cos(x + y)dxdy pri čemu je oblast D
D
ograničena pravcima
x = 0, y = π, y = x.
Z Z
3. Izračunati dvojni integral xdxdy, gdje je područje integracije D
D
ograničeno pravcem koji prolazi tačkama A(2, 0), B(0, 2) i lukom kruga
x2 + y 2 = 2y.

4. Izračunati zapreminu tijela ograničenog ravninom xOy, valjkom x2 +

y 2 = 2x i konusom
x2 + y 2 = z 2 .

54
 Z
5. Izračunati integral (x−y)ds, pri čemu je c kružnica x2 +y 2 = ax, a ∈
c
R.

Drugi test iz predmeta Matematika II

Grupa C - 18.06.2014.

1. Odrediti ekstreme funkcije (ako postoje) f (x, y) = ex−y (x2 − 2y 2).

ZZ
2. Odrediti granice integracije u integralu f (x, y)dxdy ako je oblast
D
D integracije četverougao odreden tjemenima A(1, 2), B(3, 4), C(3, 9),
D(1, 5). Zatim, promijeniti poredak integracije u integralu.
√
3. Izračunati površinu lika ograničenog pravcima x = 0, y = 3x i
kružnicom x2 + y 2 = 6y.
p
4. Izračunati zapreminu tijela ograničenog površinama z = x2 + y 2,
2 2
z =2−x −y .
ZZZ
5. Izračunati x2 dxdydz pri čemu je oblast D omedena sa x2 + y 2 +
D
z 2 = 4.
I
6. Izračunati integral 2(x2 +y 2 )dx+(x+y)2 dy gdje je C kontura trougla
C
odredenog tjemenima A(1, 1), B(2, 2), C(1, 3) predena u pozitivnom
smjeru.

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Drugi test iz predmeta Matematika II
Grupa D - 18.06.2014.
8 x
1. Odrediti ekstreme funkcije (ako postoje) f (x, y) = + + y.
x y
ZZ
2. Odrediti granice integracije u integralu f (x, y)dxdy ako je oblast
D
D integracije četverougao odreden tjemenima A(0, 0), B(2, 3), C(2, 5),
D(0, 6). Zatim, promijeniti poredak integracije u integralu.

55
3. Izračunati površinu lika ograničenog pravcima x = 0, y = x i kružnicom
x2 + y 2 = 8y.

4. Izračunati zapreminu tijela ograničenog površinama z = 2(x2 + y 2),

z = 3 − x2 − y 2 .
ZZZ
5. Izračunati y 2dxdydz pri čemu je oblast D omedena sa x2 + y 2 +
D
z 2 = 4.
I
6. Izračunati integral (x2 +y 2)dx−(2x−y)2 dy gdje je C kontura trougla
C
odredenog tjemenima A(1, 1), B(1, 3), C(0, 2) predena u pozitivnom
smjeru.

Prvi test iz predmeta Matematika II

Dodatni rok po zahtjevu studenata - 07.05.2014.

√ √
q q 
1. (a) Izračunati lim n+ n− n− n . [3 b]
n→∞

1 − cos(x2 + y 2 )
(b) Izračunati lim . [3 b]
(x,y)→(0,0) (x2 + y 2 )x2 y 2

+∞
X 1
2. Odrediti interval konvergencije reda √ (2x − 3)n te ispitati ko-
n=1
n3n
nvergenciju reda na
krajevima intervala konvergencije. [6 b]
1
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
2 − 3x + x2
 
∂u ∂u 2y y
4. Odrediti prvi diferencijal za funkciju f (x, y) = 2 + + 1 − sin ,
∂x ∂y x x
gdje je funkcija
y
u(x, y) = ln(2y − x) + x cos . [6 b]
x
∂ 2 f ∂f
5. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = e−2x ϕ(x−2y) vrijedi − = 0.
∂x2 ∂y
[6 b]

Prvi test iz predmeta Matematika II

Grupa C - 26.04.2013.

56
1. (a) Izračunati lim (n − 1) ln(n − 1) + 2 ln(n + 2) − ln n3 .


[3 b]
n→∞

(b) Ispitati neprekidnost funkcije [3 b]

( 3
x −xy 2
x2 +y 2
, (x, y) 6= (0, 0)
f (x, y) =
0 , (x, y) = (0, 0)

2. Odrediti interval konvergencije reda

+∞
X 2nxn
n=0
n2 + 1

te ispitati konvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije. [6

b]
x
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
(1 − x)(1 − x2 )
 
∂u ∂u 2y y
4. Odrediti prvi diferencijal za funkciju f (x, y) = 2 + + 1 − sin ,
∂x ∂y x x
gdje je funkcija
y
u(x, y) = ln(2y − x) + x cos . [6 b]
x
5. (a) Izračunati izvod funkcije f (x, y) = xey + cos(xy) u tački (2, 0) u
pravcu vektora − →u = (3, 4). [3 b]
1
(b) Izračunati gradijent funkcije f (x, y, z) = u tački M(1, −1, 1).
x + y2 + z3
[3 b]

Prvi test iz predmeta Matematika II

Grupa D - 26.04.2013.

√ √
q q 
1. (a) Izračunati lim 2n + n − 2n − n . [3 b]
n→∞

(b) Ispitati neprekidnost funkcije [3 b]

( 3
x y−xy 3
x2 +y 2
, (x, y) 6= (0, 0)
f (x, y) =
0 , (x, y) = (0, 0)

57
2. Odrediti interval konvergencije reda
+∞
X
(−2)n x2n
n=0

te ispitati konvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije. [6

b]
x
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
1 + x − 2x2
 
∂u ∂u 2x x
4. Odrediti prvi diferencijal za funkciju f (x, y) = +2 + − 1 cos ,
∂x ∂y y y
gdje je funkcija
x
u(x, y) = ln(2x − y) + y sin . [6 b]
y
1
5. (a) Izračunati izvod funkcije f (x, y) = x ln + sin(xy) u tački (0, 1)
y
u pravcu vektora − →
u = (4, 3). [3 b]
p
(b) Izračunati gradijent funkcije f (x, y, z) = x2 + y + z 3 u tački
M(−1, 1, 1). [3 b]

Prvi test iz predmeta Matematika II

Grupa A - 26.04.2013.

1. (a) Izračunati lim (2n − 1) ln(n2 − 3n + 1) − ln(n + 1) − ln(n + 6) .

n→∞
[3 b]
(b) Ispitati neprekidnost funkcije [3 b]
 √
 sin√ x2 +y2
, (x, y) 6= (0, 0)
f (x, y) = x2 +y 2
 −1 , (x, y) = (0, 0)

2. Odrediti interval konvergencije reda

+∞
X 1
√ (2x + 1)n
n=1
n3n

te ispitati konvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije. [6

b]
3 − 5x
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
1 − 3x + 2x2

58
 x2 +y 2 ∂f
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = (x2 + y 2 )e xy vrijedi x2 y +
∂x
∂f
xy 2 = f (x, y). [6 b]
∂y
xz
5. (a) Izračunati izvod funkcije f (x, y, z) = ln u tački (2, 1, 0) u pravcu
y
vektora −→
u = (1, 0, 2). [3 b]
2 +y 2 +1
(b) Izračunati gradijent funkcije f (x, y) = xex u tački M(2, −1).
[3 b]

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi test iz predmeta Matematika II
Grupa B - 26.04.2013.
 √
3

3 2
1. (a) Izračunati lim n − n − 3n + 1 . [3 b]
n→∞

(b) Ispitati neprekidnost funkcije [3 b]

 √
2 2
 1 − e− x +y

(x, y) 6= (0, 0)
f (x, y) =
p
 x2 + y 2
1 (x, y) = (0, 0)


2. Odrediti interval konvergencije reda

+∞
X (x − 2)n
n=1
(2n − 1)2n

te ispitati konvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije. [6

b]
3x + 11
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
3 + 2x − x2
 2
x + y2

2 2
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = (x + y ) ln vrijedi
xy
∂f ∂f
x2 − y2 = f (x, y). [6 b]
∂x ∂y

59
 5. (a) Izračunati izvod funkcije f (x, y, z) = y ln xz u tački (1, 2, 3) u
pravcu vektora −→u = (−1, 1, 2). [3 b]
p 
(b) Izračunati gradijent funkcije f (x, y) = ln x2 + y 2 + x u tački
M(1, 1). [3 b]

Univerzitet u Tuzli
Fakultet elektrotehnike
Socijalni rok – Dodatni popravni ispit iz predmeta
Matematika II
Prvi test– 10.09.2013.

Socijalni rok – Dodatni popravni ispit iz predmeta

Matematika II
Drugi test– 10.09.2013.

1. Odrediti ekstreme funkcije f (x, y) = x3 + y 3 − 9xy + 27.

ZZ
2. (a) Odrediti granice integracije u oba poretka f (x, y)dxdy ako je
√ D
oblast D ograničena sa krivim y = x, y = 2 − x i x = 0.
ZZ
(b) Izračunati xdxdy, gdje je oblast D ograničena sa krivim
√ D
y = x, y = 2 − x i x = 0.
ZZ
dxdy
3. Izračunati  p  pri čemu je oblast D ograničena
D (x2 + y 2 ) 1 + 4 x2 + y 2

sa 1 ≤ x2 + y 2 ≤ 4, y = x, y = −x i y ≥ 0.

4. Odrediti zapreminu tijela ograničenog sa z = 3 − x2 − y 2 i z = x2 + y 2.

R p
5. Izračunati c x2 + y 2ds gdje je kriva c kružnica x2 + y 2 = 6x.

Dodatni popravni ispit iz predmeta Matematika II

Prvi test - Grupa A - 03.09.2013.

1 · 2 + 2 · 3 + ... + n · (n + 1)
1. Izračunati lim
n→+∞ n3
+∞
X (2x + 3)n
2. Odrediti interval konvergencije reda √
n=1
3
n

60
 8x − 1
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda.
2 − 7x + 3x2
4. (a) Izračunati lim (x2 + y 2 )xy
(x,y)→(0,0)
 √
− x2 +y 2
 1 − e
(x, y) 6= (0, 0)

(b) Ispitati neprekidnost funkcije f (x, y) =
p
 x2 + y 2
1 (x, y) = (0, 0)


2 2
5. Izračunati izvod funkcije f (x, y, z) = ex +y · z 3 u tački A(1, 0, −1) u
−→
pravcu vektora AB, gdje je tačka B(2, −1, −2).

Dodatni popravni ispit iz predmeta Matematika II

Drugi test - Grupa A - 03.09.2013.

1. Odrediti ekstremne vrijednosti funkcije f (x, y, z) = x2 + y 3 + z 2 + 2x +

12yz .
ZZ
2. (a) Izračunati integral x sin ydxdy pri čemu je oblast oblast D
D
ograničena sa
π
0 6 x 6 , 0 6 y 6 2x.
6

(b) Izračunati integral pod (a) zamijenivši poredak integracije.

ZZ
3. Izračunati (2x − y)dxdy pri čemu je oblast D data sa y > x i
D
x2 + y 2 6 4.

4. Izračunati zapreminu tijela ograničenog eliptičkim paraboloidima z =

3x2 + 3y 2, i z = 4 − x2 − y 2.
Z p
5. Izračunati (3y − esin x )dx + (7x + y 4 + 1)dy gdje je L kružnica x2 +
L
6x + y 2 = 0.

61
Dodatni popravni ispit iz predmeta Matematika II
Prvi test - Grupa B - 03.09.2013.
13 + 23 + ... + n3
1. Izračunati lim .
n→∞ n4
∞
X (3x + 4)n
2. Odrediti područje konvergencije reda √ .
n=1
3
n

3x − 1
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda i odrediti
3 − 5x − 2x2
mu područje konvergencije.
4. (a) Odrediti uzastopne granične vrijednosti i simultanu graničnu vri-
2
jednost (ako postoje) za funkciju f (x, y) = x2xy
2 +y 2 u tački (0, 0).

(b) Ispitati neprekidnost funkcije

 √
 sin√ x2 +y2
, (x, y) 6= (0, 0)
f (x, y) = x2 +y 2
 −1 , (x, y) = (0, 0)

xz
5. Izračunati izvod funkcije f (x, y, z) = ln u tački (2, 1, 0) u pravcu
y
vektora −→
u = (1, −2, 2).

Dodatni popravni ispit iz predmeta Matematika II

Drugi test - Grupa B - 03.09.2013.

1. Odrediti ekstreme funkcije f (x, y) = x2 + y 3 − xy − x.

Z 2 Z 2x
2. (a) Promijeniti poredak integracije u integralu dx f (x, y)dy.
0 x
ZZ
(b) Izračunati integral sin(x + y)dxdy pri čemu je oblast
D
D = {(x, y) ∈ R2 : 0 6 x 6 π, 0 6 y 6 π}.
√
3
3. Izračunati površinu lika ograničenog sa x2 + y 2 = 4x, y = 3
· x i y = x.
4. Izračunati zapreminu tijela ograničenog površinama z = x2 + y 2 − 1 i
z = 3 − x2 − y 2 .
I
5. Izračunati integral y 2 dx + (x + y)2 dy pri čemu je L kontura trougla
L
sa vrhovima A(3, 0), B(3, 3), C(0, 3) predena u pozitivnom smjeru.

62
 Popravni ispit iz predmeta Matematika II
Prvi test - Grupa A - 16.07.2013.

1. Izračunati lim (2n + 1) ln(3n2 + n + 2) − ln(3n + 1) − ln(n + 6) . [6

n→∞
b]
3 − 5x
2. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
1 − 3x + 2x2
+∞
n2 xn .
P
3. Sumirati red [6 b]
n=1

4. Izračunati

(a) Izračunati izvod funkcije f (x, y) = x3 − 3x2 y + 3xy 2 + 1 u tački

−→
A(2, 1) u pravcu vektora AB, gdje je tačka B(0, −4). [3 b]
(b) Izračunati gradijent funkcije f (x, y) = x ln(x2 + y 2 + 1) u tački
M(2, −1). [3 b]
∂ 2 f ∂f
5. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = e−2x ϕ(x−y) vrijedi − = 0.
∂x2 ∂y
[6 b]

Popravni ispit iz predmeta Matematika II

Drugi test - Grupa A - 16.07.2013.

1 1
1. Odrediti ekstreme funkcije z(x, y) = x4 + 2xy + y 2 + 5. [6 b]
4 2
ZZ
2. (a) Odrediti granice integracije u oba poretka f (x, y)dxdy ako je
√ D
oblast D ograničena sa krivim y = x, y = 2 − x i x = 0. [3 b]
ZZ
(b) Izračunati 2xydxdy, gdje je oblast D ograničena sa krivim
√ D
y = x, y = 2 − x i x = 0. [3 b]
√
3. Izračunati površinu lika ograničenog sa x2 + y 2 = 2y, y = − 3 · x i
x = 0. [6 b]
ZZZ
4. Izračunati zdxdydz, gdje je oblast V ograničena sa površima
p (V )
z = x2 + y 2 i z = 4. [6 b]

63
 xdy − ydx
Z
5. Izračunati , gdje je L kontura trougla kojeg obrazuje
L x+y
prava x + y = 1 sa
koordinatnim osama predena u pozitivnom smjeru. [6 b]

Popravni ispit iz predmeta Matematika II

Prvi test - Grupa B - 16.07.2013.
√
3
1. Izračunati lim (n − n3 + 2n2 − n). [6 b]
n→∞

∞  n n
X 2 x
2. Odrediti podrčje konvergencije reda 2
. [6 b]
n=1
3 n
x
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku reda. [6 b]
(x2 + 1)2
2x + 3y
4. (a) Izračunati uzastopne granične vrijednosti funkcije f (x, y) = p
exy x2 + y 2
u
tački (0, 0). [3 b]
(
4x2 y
x2 +y 2
, (x, y) 6= (0, 0)
(b) Ispitati neprekidnost funkcije f (x, y) =
1 , (x, y) = (0, 0).
[3 b]
2 +z 2
5. Naći izvod funkcije f (x, y, z) = ex y z u tački A(1, 1, 1) u pravcu
vektora
 
1 1 1
u= , √ ,− . [6 b]
2 2 2

Drugi test iz predmeta Matematika II

Grupa B - 16.07.2013.

1. Odrediti ekstremne vrijednosti funkcije f (x, y) = 8 − 2x − 4y uz uslov

x2 + 2y 2 = 12. [6 b]
ZZ
2. (a) Izračunati integral (2x2 y − y 3 )dxdy pri čemu je oblast oblast
D
D ograničena sa x > 0, y > x2 , y 6 −x + 2. [3 b]
(b) Izračunati integral pod (a) zamjenivši poredak integracije. [3 b]
ZZ
3. Izračunati (x+y)dxdy pri čemu je oblast D data sa D = {(x, y) : x2 + y 2 6 2x + 2y}.
D
[6 b]

64
4. Izračunati zapreminu tijela ograničenog eliptičkim paraboloidom z =
x2 + y 2 , paraboličkim cilindrom y = x2 te ravnima y = 1 i z = 0. [6 b]
Z 2
y dx − x2 dy
5. Izračunati po polukružnici x = a cos t, y = a sin t od
L x2 + y 2
t1 = 0 do t2 = π. [6 b]

65
 Fakultet elektrotehnike
Matematika II
Prvi test - Grupa E - 28.04.2012

1. Izračunati lim (2n + 1) ln(3n2 + n + 2) − ln(3n + 1) − ln(n + 6) . [5

n→∞
b]

2.
+∞
X n!
3. Koristeći Dalamberov kriterij ispitati konvergenciju reda .
n=1
n2 · 2n
[2,5 b]
+∞
1 X
4. Odrediti interval konvergencije reda √ (x + 1)n te ispitati ko-
n=1
n 3
n
nvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije. [5
b]
+∞
X
5. Odrediti sumu reda n(n + 1)xn . [5 b]
n=1
u
6. Odrediti prvi totalni diferencijal funkcije w(u, v) = ue v pri čemu je
u(x, y) = x2 + y 2 i
v(x, y) = xy. [5 b]
y ∂2f 2
2∂ f
7. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = 2 vrijedi =a .[5
y − a2 x2 ∂x2 ∂y 2
b]

8. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = xy uz uslov x2 + y 2 = 2a2 . [5 b]

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi test iz predmeta Matematika II
Grupa A - 20.04.2013.
1−2n
2n2 + n

1. Izračunati lim . [6 b]
n→+∞ 2n2 − n − 1
−x
2. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
2x2 − 3x + 1

66
 +∞
X 1
3. Odrediti interval konvergencije reda √ (x + 1)n te ispitati ko-
n=1
n n
3

nvergenciju reda na krajevima

intervala konvergencije. [6 b]
p
x2 + y 2 − x ∂f
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = ln p vrijedi x −
x2 + y 2 + x ∂x
∂f
y = x. [6 b]
∂y
5. Odrediti izvod funkcije f (x, y) = x2 y 2 − xy 3 − 3y − 1 u tački A(2, 1) u
pravcu vektora koji vodi prema
prema tački B(3, −5). [6 b]

67
Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi test iz predmeta Matematika II
Grupa B - 20.04.2013.

1. Izračunati limes lim (2n + 1)[ln(9n − 1) − 2 ln(3n − 1) + ln(n + 2)].[6

n→+∞
b]

2. Izračunati poluprečnik konvergencije R i ispitati konvergenciju na kra-

jevima intervala
+∞
X xn
konvergencije √ . [6 b]
n=1
n+ n

2x
3. Razviti funkciju f (x) = u Maklorenov red. [6 b]
6 − 5x − x2
p
x2 − y 2 ∂f
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = arcsin p vrijedi y −
x2 + y 2 ∂x
∂f
x = 2. [6 b]
∂y
5. Izračunati izvod funkcije f (x, y) = 2x2 + xy 2 + 3y 3 u tački A(2, −1) u
−→
pravcu vektora AB, ako je
tačka B(−3, 4). [6 b]

68
 Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi test iz predmeta Matematika II
Grupa C - 20.04.2013.
 2 4n−3
3n − 4n + 5
1. Izračunati lim [6b]
n→∞ 3n2 + 6n − 1

1+x
2. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6b]
(x − 1)2
+∞
X (x − 2)n
3. Odrediti interval konvergencije reda te ispitati konver-
n=1
(2n − 1)2n
genciju reda na krajevima
intervala konvergencije. [6b]
x
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = + y ln(x + y) vrijedi
x+y
∂2z ∂2z ∂2z
− 2 + =0 [6b]
∂x2 ∂x∂y ∂y 2
5. Odrediti izvod funkcije f (x, y) = ln(x2 + y 2 + 2z 2 ) u tački A(2, 1, 1) u
pravcu vektora
−→
AB ako je B(1, 4, 3). [6b]

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi test iz predmeta Matematika II
Grupa D - 20.04.2013.
3−n
3n2 + 2n

1. Izračunati lim . [6 b]
n→+∞ 3n2 − n + 5

3x + 11
2. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [6 b]
3 + 2x − x2
+∞
X (2n − 1)!
3. Odrediti interval konvergencije reda xn te ispitati konver-
n=0
(n!)2
genciju reda na krajevima
intervala konvergencije. [6 b]
  
x+y ∂f
4. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = arctan −xy vrijedi x2 −y −
xy ∂x
2 ∂f 2
y = xy . [6 b]
∂y
5. Odrediti izvod funkcije f (x, y, z) = xyz + x2 y − yz 2 + 3xz u tački
A(1, 0, 1) u pravcu
vektora −→u = (2, −2, 1). [6 b]

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Drugi test iz predmeta Matematika II
Grupa C - 06.06.2013.

1. Odrediti ekstreme funkcije z(x, y) = 2x3 + 2y 3 − 12xy + 5

ZZ
2. (a) Izračunati (x+ y)dxdy pri čemu je oblast D oblast ograničena
D
sa x = 1, y = 0 i y = x2 .
(b) Izračunti integral pod (a) mijenjanjem poretka integracije.

3. Izračunati površinu lika ograničenog sa |x| + |y| = 1.

ZZZ p
4. Izračunati x2 + y 2 + z 2 dxdydz, gdje je oblast V ograničena
(V )
sa x2 + y 2 + z 2 = 2z.

5. Izračunati zapreminu tijela ograničenog sa površima x2 + y 2 + z 2 = 4 i

3z = x2 + y 2 . (unutrašnji dio paraboloida.)
R p
6. Izračunati c x2 + y 2ds gdje je kriva c kružnica x2 + y 2 = 6x.

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Drugi test iz predmeta Matematika II
Grupa A - 06.06.2013.
 1. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = x + 2y uz uslov x2 + y 2 = 5.
ZZ
2. (a) Izračunati (x+y 2)dxdy pri čemu je oblast D oblast ograničena
D
sa y = 0, x = 1 i y = 2x.
(b) Izračunti integral pod (a) mijenjanjem poretka integracije.
ZZZ
3. Izračunati x2 dxdydz pri čemu je oblast D omedena sa x2 + y 2 +
D
z 2 = 4.
√
4. Odrediti površinu lika omedenog pravcima x = 0, y = 3x i kružnicom
x2 + y 2 = 9x.

5. Izračunati zapreminu tijela ograničenog sa površima z 2 = x2 +y 2, (z >

0) i z = 6 − x2 − y 2 .
Z
6. Izračunati (x2 + y 2 )dx + x2 ydy pri čemu je L kontura trapeza kojeg
L
obrazuju prave x = 0, y = 0, x + y = 1 i x + y = 2. Konturu obilazimo
u pozitivnom smjeru.

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Drugi test iz predmeta Matematika II
Grupa A - 06.06.2013.

1. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = x + 2y uz uslov x2 + y 2 = 5.

ZZ
2. (a) Izračunati (x+y 2)dxdy pri čemu je oblast D oblast ograničena
D
sa y = 0, x = 1 i y = 2x.
(b) Izračunti integral pod (a) mijenjanjem poretka integracije.
ZZZ
3. Izračunati x2 dxdydz pri čemu je oblast D omedena sa x2 + y 2 +
D
z 2 = 4.
√
4. Odrediti površinu lika omedenog pravcima x = 0, y = 3x i kružnicom
x2 + y 2 = 9x.
5. Izračunati zapreminu tijela ograničenog sa površima z 2 = x2 +y 2, (z >
0) i z = 6 − x2 − y 2 .
Z
6. Izračunati (x2 + y 2 )dx + x2 ydy pri čemu je L kontura trapeza kojeg
L
obrazuju prave x = 0, y = 0, x + y = 1 i x + y = 2. Konturu obilazimo
u pozitivnom smjeru.
Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi test iz predmeta Matematika II
Grupa A - 20.04.2013.
1−2n
2n2 + n

1. Izračunati lim . [5 b]
n→+∞ 2n2 − n − 1
2. Ispitati konvergenciju redova
+∞ 3
X n
(a) , [2.5 b]
n=1
3n
+∞  n2
X
−n n+1
(b) 2 . [2.5 b]
n=1
n

−x
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [5 b]
2x2 − 3x + 2
+∞
X
4. Odrediti sumu reda n2 xn−1 na intervalu konvergencije. [5 b]
n=1

+∞
X 1
5. Odrediti interval konvergencije reda √ (x + 1)n te ispitati ko-
n=1
n3n
nvergenciju reda na krajevima
intervala konvergencije. [5 b]
p
x2 + y 2 − x ∂f
6. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = ln p vrijedi x −
x2 + y 2 + x ∂x
∂f
y = x. [5 b]
∂y
7. Odrediti izvod funkcije f (x, y) = x2 y 2 − xy 3 − 3y − 1 u tački A(2, 1) u
pravcu vektora koji vodi prema
koordinatnom početku. [5 b]
Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi test iz predmeta Matematika II
Grupa B - 20.04.2013.

1. Izračunati limes lim (2n + 1)[ln(9n − 1) − 2 ln(3n − 1) + ln(n + 2)].[5

n→+∞
b]
2 2
1 − cos( x +y
2
)
2. Izračunati limes lim 2 . [5 b]
x→0 (x + y 2 )x3 y 3
y→0

3. Ispitati konvergenciju redova

+∞
X (2n − 1)!!
(a) ; [2.5 b]
n=1
4n!
+∞  3n
X
n+1 4n + 1
(b) (−1) . [2.5 b]
n=1
4n + 9

4. Izračunati poluprečnik konvergencije R i ispitati konvergenciju na kra-

jevima intervala
+∞
X xn
konvergencije √ . [5 b]
n=1
n+ n

2x
5. Razviti funkciju f (x) = u Maklorenov red. [5 b]
6 − 5x − x2
6. Izračunati:

(a) Totalni diferencijal drugog reda funkcije f (x, y) = 2x3 −y 3 +3x2 y−

xy; [2.5 b]
∂z ∂z
(b) Parcijalne izvode ,
∂x ∂y
ako je z = u2 y − uv 2 , u = x cos y, v =
x sin y. [2.5 b]

7. Izračunati izvod funkcije f (x, y) = 2x2 + xy 2 + 3y 3 u tački A(2, −1) u

−→
pravcu vektora AB, ako je
tačka B(−3, 4). [5 b]
 Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Popravni ispit iz predmeta Matematika II
Prvi test - Grupa B - 10.07.2012.

1. Izračunati lim (1 − 3n) (ln(4n + 1) + ln(n + 6) − 2 ln(2n + 1)). [5 b]

n→∞

2. Ispitati konvergenciju redova

+∞ n
X n
(a) koristeći D’Alambertov kriterij, [2.5 b]
n=1
n!
+∞  n2
X
−n n+1
(b) 2 koristeći Cauchyev korijenski kriterij. [2.5 b]
n=1
n

1
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [5 b]
2 − 3x + x2
+∞
X
4. Odrediti sumu reda n2 xn−1 na intervalu konvergencije. [5 b]
n=1

5. Odrediti izvod funkcije f (x, y) = x2 y 2 − xy 3 − 3y − 1 u tački A(2, 1) u

pravcu vektora koji vodi prema koordinatnom početku. [5 b]
p
x2 + y 2 − x ∂f
6. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = ln p vrijedi x +
2
x +y +x2 ∂x
∂f
y = 0. [5 b]
∂y
1 1 1 1 1
7. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = + uz uslov 2 + 2 = 2 .[5 b]
x y x y a

Univerzitet u Tuzli Ime i prezime:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Fakultet elektrotehnike Broj indexa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
 Popravni ispit iz predmeta Matematika II
Prvi test - Grupa B - 10.07.2012.

1. Izračunati lim (1 − 3n) (ln(4n + 1) + ln(n + 6) − 2 ln(2n + 1)). [5 b]

n→∞

2. Ispitati konvergenciju redova

+∞ n
X n
(a) koristeći D’Alambertov kriterij, [2.5 b]
n=1
n!
+∞  n2
X
−n n+1
(b) 2 koristeći Cauchyev korijenski kriterij. [2.5 b]
n=1
n

1
3. Funkciju f (x) = napisati u obliku stepenog reda. [5 b]
2 − 3x + x2
+∞
X
4. Odrediti sumu reda n2 xn−1 na intervalu konvergencije. [5 b]
n=1

5. Odrediti izvod funkcije f (x, y) = x2 y 2 − xy 3 − 3y − 1 u tački A(2, 1) u

pravcu vektora koji vodi prema koordinatnom početku. [5 b]
p
x2 + y 2 − x ∂f
6. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = ln p vrijedi x +
x2 + y 2 + x ∂x
∂f
y = 0. [5 b]
∂y
1 1 1 1 1
7. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = + uz uslov 2 + 2 = 2 .[5 b]
x y x y a
 Fakultet elektrotehnike
Matematika II
Prvi test - Grupa E - 28.04.2012

1. Izračunati lim (2n + 1) ln(3n2 + n + 2) − ln(3n + 1) − ln(n + 6) .

n→∞

+∞
X n!
2. Koristeći Dalamberov kriterij ispitati konvergenciju reda .
n=1
n2· 2n
+∞
1 X
3. Odrediti interval konvergencije reda √ (x + 1)n te ispitati ko-
n=1
n n
3

nvergenciju reda na krajevima intervala konvergencije.

+∞
X
4. Odrediti sumu reda n(n + 1)xn .
n=1
u
5. Odrediti prvi totalni diferencijal funkcije w(u, v) = ue v pri čemu je
u(x, y) = x2 + y 2 i
v(x, y) = xy.
y ∂2f 2
2∂ f
6. Provjeriti da li za funkciju f (x, y) = vrijedi = a .
y 2 − a2 x2 ∂x2 ∂y 2
7. Odrediti ekstrem funkcije f (x, y) = xy uz uslov x2 + y 2 = 2a2 .

Fakultet elektrotehnike
Matematika II
Prvi test - Grupa D - 28.04.2012

1 + 23 + 33 + ... + n3
1. Izraeunati limes lim .
n→+∞ n4

n2
P n+1
+∞
n
2. Ispitati konvergenciju reda ;
n=1 3n
1+x
3. Razviti funkciju u Maklorenov red f (x) = ln .
1−x
+∞
n2 xn .
P
4. Sumirati red
n=1
 df z
5. Odrediti , ako je f (x, y, z) = p , gdje je x = R cos t, y =
dt x2 + y 2
R sin t, z = H.

6. Izraeunati izvod funkcije f (x, y) = x3 −3x2 y +3xy 2 +1 u taeki A(−3, 5)

−→
u pravcu vektora AB, gdje je taeka B(5, 6).

7. Odrediti ekstreme date funkcije f (x, y) = x2 + 2y 2 + 1 uz dati uslov

2x − y + 3 = 0.
 Fakultet elektrotehnike
Matematika II
Drugi test - Grupa E - 02.06.2012
Z 2 Z 2x
1. Promijeniti poredak integracije u integralu dx f (x, y)dy.
0 x
ZZ
2. Izračunati integral sin(x + y)dxdy pri čemu je oblast D = {x ∈
D
R : 0 6 x 6 π, 0 6 y 6 π}.
ZZ p
3. Izračunati cos x2 + y 2dxdy pri čemu je oblast D dio kružnog
D
vijenca omeden kružnicama x2 + y 2 = π 2 i x2 + y 2 = 4π 2 u prvom
kvadrantu.
4. Odrediti površinu lika omedenog pravcima y = 0, y = x i kružnicom
x2 + y 2 = 2x.
ZZZ
dxdydz
5. Izračunati 2
pri čemu je oblast V omedena rav-
(V ) (1 + x + y + z)
nima x = 0, y = 0, z = 0 i x + y + z = 1.
6. Izračunati zapreminu tijela ograničenog površinama z = x2 + y 2 − 1 i
z = 3 − x2 − y 2 .
Z
7. Izračunati (x2 + y 2 )dx + x2 ydy pri čemu je L kontura trapeza kojeg
L
obrazuju prave x = 0, y = 0, x + y = 1 i x + y = 2. Konturu obilazimo
u pozitivnom smjeru.
Fakultet elektrotehnike
Matematika II
Drugi test - Grupa E - 02.06.2012
Z 2 Z 2x
1. Promijeniti poredak integracije u integralu dx f (x, y)dy.
0 x
ZZ
2. Izračunati integral sin(x + y)dxdy pri čemu je oblast D = {x ∈
D
R : 0 6 x 6 π, 0 6 y 6 π}.
ZZ p
3. Izračunati cos x2 + y 2dxdy pri čemu je oblast D dio kružnog
D
vijenca omeden kružnicama x2 + y 2 = π 2 i x2 + y 2 = 4π 2 u prvom
kvadrantu.
4. Odrediti površinu lika omedenog pravcima y = 0, y = x i kružnicom
x2 + y 2 = 2x.
ZZZ
dxdydz
5. Izračunati 2
pri čemu je oblast V omedena rav-
(V ) (1 + x + y + z)
nima x = 0, y = 0, z = 0 i x + y + z = 1.

6. Izračunati zapreminu tijela ograničenog površinama z = x2 + y 2 − 1 i

z = 3 − x2 − y 2 .
Z
7. Izračunati (x2 + y 2 )dx + x2 ydy pri čemu je L kontura trapeza kojeg
L
obrazuju prave x = 0, y = 0, x + y = 1 i x + y = 2. Konturu obilazimo
u pozitivnom smjeru.