Iz sadr`aja:

^asopis za
p~elarstvo
Period mirovanja:
ZIMOVANJE P^ELA
”P^ELA I MED” str. 4
Izdava~:
Preduze}e za izdava~ku
Podra`ajno
i {tamparsku djelatnost
ARKA PRESS d.o.o. prihranjivanje:
Sarajevo ZALIHE U KO[NICI
str. 7
Direktor:
Sead Demirovi}

Urednik u redakciji: P~elarske dileme:

[efik Avdagi} ZIMSKO LETO
NA KO[NICI str. 11
Kompjuterska priprema:
Selma Fo~o

Izdava~ki savjet:
Mesud Sabitovi} P~elarski doga|aj
(Predsjednik), Arslan
Dizdar, Fehro Mustaba{i},
godine:
Mubera Isabegovi}, Alija DANI P^ELARSTVA
Mulaomerovi}, @eljko str. 16
Mikuli}, Alija Dolovac,
Behija Duki}, Ferid
Velagi}, [efko Hod`i}
U susret peludnoj pa{i: P^ELINJAK U MARTU
Naslovna strana: str. 21
Nikola Bojovi} Mogu}nost
Poslovni sekretar: dodatne zarade: Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
Amina Merdan-Balen OPRA[IVANJE
@iro ra~un: str. 26
Reiffeisen Bank d.d. BiH
1610000012900041 Evropska iskustva:
Izrada fotolita: PRODAJA MEDA
“KKD”, Sarajevo str. 39
Adresa redakcije:
Hamdije ^emerli}a 43 Za hobiste:
Telefon: 387 33 71 08 00, ^AROLIJA P^ELINJAKA
Tel./fax: 387 33 71 08 02 str. 42
E-m
mail:
arka_press@hotmail.com
P^ELARSKI KODEKS
Izlazi dva puta godi{nje str. 48

3
 Period mirovanja

Zimovanje p~ela
Svima je dobro poznato da p~elarska godina po~inje u avgustu kada
ve}ina p~elara poku{ava stimulativnim prihranjivanjem dobiti {to ve}i broj
mladih, takozvanih zimskih p~ela koje }e uspje{no prezimiti i u prolje}e
omogu}iti pravovremen i brz razvoj legla. Me|utim, da li je ba{ tako?
vima je dobro poznato

S da p~elarska godina
po~inje u avgustu kada
ve}ina p~elara poku{ava
stimulativnim prihranjivanjem
dobiti {to ve}i broj mladih,
takozvanih zimskih p~ela koje
}e uspje{no prezimiti i u pro-
lje}e omogu}iti pravovremen
i brz razvoj legla. Me|utim,
da li je ba{ tako?
Prema {vajcarskim istra`ivan-
jima vr{enim krajem sedam-
desetih godina, dru{tva koja
su stimulativno prihranjivana,
krajem ljeta imala imala su u
prosjeku oko 40% vi{e p~ela
nego kontrolna dru{tva bez
prihrane.
Ali, krajem zime situacija je
bila sasvim druga~ija: Kanto-
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

nalna dru{tva bez stimula -

tivne prihrane imala su 10%
vi{e p~ela nego p~elinja
dru{tva ~ija je ja~ina uve}ana
stimulativnim prihranjivanjem
u avgustu prethodne godine.
Iz toga on zaklju~uje da je
drugoj polovini ljeta te{ko imala ne{to preko 10.000
prihranjivanje bilo samo ne -
dolaze. zale`enih jaja, procent zim-
potreban tro{ak koji je proiz -
skih p~ela bio znatno ve}i
veo veliku koli~inu kratkov -
Kako dobiti ja~a dru{tva? (preko 55%) nego kod jakih
je~nih ljetnih p~ela koje su se
[ta poslije ovoga preosta- dru{tava sa 2,5 do 3 puta
pokazale beskorisne za prez -
je? Na koji na~in dobiti ja~a ve}im brojem zale`enih jaja.
imljavanje p~elinjih dru{tava.
dru{tva sa ve}im brojem zim- Kod njih se procent pre`ivjelih
Osim toga, za njihovu proiz -
skih p~ela za prezimljavanje? p~ela u oktobru kre}e od 20
vodnju su utro{ene dragoc -
Dosada{nja istra`ivanja po- do 30%.
jene rezerve polena, do kojih
kazuju da je kod slabijih Prate}i te podatke, mo`e-
p~ele u nekim krajevima u
dru{tava koja su u avgustu mo zaklju~iti da }emo do
4
 P~elarstvo zimi

jakog dru{tva za prezimlja-

vanje sa velikim brojem zim-
skih p~ela najlak{e do}i spa-
janjem osnovnog dru{tva sa
p~elama iz 1 ili 2 nukleusa,
koji procentualno imaju ve}i
broj zimskih p~ela sposobnih
da prezime i u rano prolje}e
omogu}e brzi razvoj dru{tva.
Mnogi p~elari }e se pitati
kako obezbijediti toliki broj
nukleusa i da li je ekono-
mi~no dr`ati toliki broj nuk-
leusa na p~elinjaku… Pozna-
to je da zbog nemogu}nosti
maksimalnog razvoja dru{tva
za glavnu bagremovu pa{u
jednom maticom, veliki broj
p~elara je po~eo (ili }e po~eti)
p~elariti dvomati~nim siste- {tva od starije ili lo{ije matice LR ko{nice ili u dva polume-
mom. U prolje}e, neposred- i dva ili tri rama sa otvorenim di{ta Dadan-Blatove. Na taj
no pred bagremovu pa{u, i zatvorenim leglom formi- na~in svake godine se dobija
prilikom spajanja ta dva dru- ramo nukleus u jednom tijelu onoliko nukleusa koliko
imamo dvomati~nih dru{tava.
- Period mirovanja p~ela obi~no traje od kraja oktobra do Radi u{tede mo`emo dr`ati
kraja februara. [ta su osnovne karakteristike zimovanja ve}i broj takvih nukleusa u
p~ela? jednoj podnja~i i pod jednim
- Temperatura u sredini p~elinjeg klupka, kada nema krovom, odvojenih me|usob-
no samo poklopnom daskom
legla, iznosi od 13 do 280C, a na periferiji oko 9. Kada se
i sa letima okrenutim na
pojavi leglo, u sredini klupka temperatura je 34-350C. razne strane. Tako formirani
- Potro{nja vode zimi iznosi od 4 do 10 grama na dan, po nukleusi uspje}e do jeseni da
p~elinjoj zajednici. Potro{nja meda od oktobra do marta, u sazriju u srednje jaka dru{tva Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
prosjeku je: oktobar- 2 kg, novembar- 1 kg, decembar- 1 i bez nekih naro~itih interven-
kg, januar- 1,5 kg, februar- 2 kg, mart- 3 kg, {to ukupno cija p~elara. Osim toga,
iznosi oko 10,5 kg. U prvom dijelu zimovanja dnevni utro{ak ima}e i izvjesnu koli~inu me-
meda po p~elinjoj zajednici je 25-30 g, u aprilu je 30-50 da i cvjetnog praha. U mjese-
cu septembru, prilikom pri-
dkg.
preme za prezimljavanje,
- Zavisno od klimatskih uslova matica po~inje da le`e u uklanjamo matice iz tih
februaru, a u martu pola`e, u prosjeku, 300-500 jaja na dru{tava i spajamo ih sa
dan. Jaka p~elinja zajednica zauzima u to doba od 7 do 9 osnovnim stavljaju}i taj nas-
ulica i ima 4-5 okvira legla. tavak ispod osnovnog dru-
- Zalihe hrane u martu trebaju iznositi najmanje 6-7 kg. {tva. Za spajanje koristimo
Na koncu marta dobro prezimjele p~elinje zajednice mogu bilo koji od poznatih na~ina
spajanja- spajanje preko
imati ve} 10-20 posto vi{e p~ela nego {to ih je bilo prilikom
novinske hartije ili ujedna~a-
uzimljenja. vanjem mirisa pomo}u nekog
- Polovinom aprila, dobra p~elinja zajednica ispunjava jakog aromati~nog sredstva
oba nastavka LR ko{nice. (rakije, mente, bosiljka, kolo-

5
 Period mirovanja
njske vode i sl.), ili, pak, {e-
}erom u prahu uz dodatak
vanilin {e}era.
Vi{estruki efekat
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
Na taj na~in posti`emo
vi{estruki efekat:
1. Izbjegli smo tro{kove ne-
potrebnog prihranjivanja u
avgustu;
2. Sa~uvali smo i pove}ali
rezerve cvjetnog praha koje
su neophodne u prolje}e za
razvoj legla;
3. Pove}ali smo zalihe
meda ispod gnijezda i time
omogu}ili automatsko nadra-
`ajno prihranjivanje. Naime,
poznato je da p~ele ne trpe
med ispod gnijezda pa }e
one svakom prilikom, kada
nema pa{e u prirodi (ili vre-
6
menske prilike ne omogu-
}avaju izlijetanje), prenositi
med iz tih ramova u ramove
sa leglom ili iznad njega. Na
taj na~in stvara se privid da
pa{a postoji i matica po~inje
ubrzanije polagati jaja.
Zna~i, ovim na~inom izbje-
gavamo i prolje}no nadra-
`ajno prihranjivanje. Pored
u{tede u {e}eru jo{ ve}a je
u{teda u vremenu, pogotovo
za p~elare ~iji su p~elinjaci
udaljeni od mjesta stanovan-
ja ili pak raspola`u velikim
brojem dru{tava;
4. Rije{ili smo se problema
oko skladi{tenja praznog
sa}a i ~uvanja od moljaca;
5. Pobolj{ali smo toplotni
re`im u ko{nici time {to smo
udaljili gnijezdo od podnja~e
i leta. Samim tim, smanjeni su
i gubici p~ela koje izvarane
zracima sunca koji prodiru
kroz tijelo, izlije}u dok je tem-
peratura vazduha jo{ vrlo
niska i padaju na jo{ hladnu i
vla`nu zemlju (ili snijeg), i ti,
nemaju}i snage da se podi-
gnu- umiru. Kada postoji tije-
lo ispod klubeta, p~ele izlije}u
kada se vazduh dovoljno
zagrije i vi{e ne postoji opas-
nost stradanja od hladno}e;
6. Pove}ali smo broj zim-
skih p~ela koje }e uspje{no
prezimiti i na prolje}e omo-
gu}iti br`i razvoj dru{tva;
7. Zbog pove}anog obima
gnijezda, ne postoji mogu-
}nost blokade matice za vri-
jeme vo}ne pa{e;
8. Takva dru{tva u prolje}e
se br`e razvijaju i u glavnu
pa{u ulaze sa ve}im brojem
p~ela radilica, a samim tim
ostvaruju ve}e prinose meda
po dru{tvu;
9. Jake zajednice mnogo
rje|e ili skoro uop}e ne oboli-
jevaju od kre~nog legla itd.
Razli~iti oblici
ekonomisanja
Sve ovo, dovoljno nam
govori o prednostima ranije
izmjene matica i iskori{tava-
nja stare matice do kraja
pa{ne sezone. Pored ekono-
misanja hranom (prihranji -
vanje se u potpunosti isklju-
~uje), ekonomi{e se i gorivom
(odlasci do p~elinjaka da bi
se vr{ilo prihranjivanje) i rad-
nim vremenom (vrijeme koje
bi provodili na p~elinjaku
prihranjuju}i dru{tva mo`e se
iskoristiti produktivnije u
druge svrhe).
Pored svega, dru{tva zaz -
imljuju ja~a i sa ve}im brojem
p~ela, sa ve}im zalihama
 Podra`ajno prihranjivanje

Zalihe
meda i cvjetnog praha. Na
prolje}e, u vrijeme vo}ne pa-
{e, zbog pove}anog prostora
ne postoji mogu}nost blo -

u ko{nici
kade matice. Dru{tva se br`e
razvijaju, tako da pred ba-
grem (opet uz pomo} druge
matice koju smo dobili na
kraju bagremove pa{e), uspi -
jevamo dobiti izuzetno jaka
dru{tva od 60- 80 hiljada
Kada se pred jesen oduzme zadnji med i pros -
p~ela koja su sposobna da i u tor ko{nice smanji za zimovanje, po~inju pri -
nepovoljnim vremenskim us - preme za sljede}u p~elarsku godinu. Najva`nije
lovima donesu zadovoljava- u tim pripremama je jesensko podra`ajno pri -
ju}u koli~inu meda.
Osim toga, takva dru{tva
hranjivanje i osiguranje kvalitetne hrane za
nakon bagremove pa{e zimovanje i proljetni razvoj p~ela. Me|u p~elari -
mogu se izrojiti i na vi{e ma nema jedinstvenog mi{ljenja o koli~ini hrane
dru{tava pa na taj na~in koju treba ostaviti u ko{nici. Neki i jesensko
pro{irivati i p~elinjak ili pak
prodati rojeve, i pove}ati pri- podra`ajno prihranjivanje smatraju nepotreb-
hod od p~elinjaka. Tako|er, nim, jer smatraju da su se p~ele milion godina
pogodna su i za odgajanje same odr`avale u prirodi.
matica i dobijanje mati~ne
mlije~i. a{to p~ele iscrpljivati kada im vremenski uvjeti

Geslo dobrog
ekonomisanja
I na kraju, podsjetimo se
na geslo dobrog ekonomisa-
nja koje glasi:
“Nemojmo misliti da nam
je p~elarenje najuspje{nije
kada smo primijenili sve pre -
poru~ene prihrane i sva pre -
ventivna tretiranja protiv
bolesti i kada p~elarimo
najsavremenijom opremom.
Naprotiv, najuspje{niji smo
kada postignemo visoku pro-
duktivnost uz najmanji ulo`en
rad i kapital.”
Redukuju}i pojedine tehno-
lo{ke procese ili ih, pak, pot-
puno elmini{u}i (ali ne na
u{trb kvaliteta i zdravlja),
posti`emo mnogo ve}u pro-
duktivnost rada i ekonomi-
~nost i rentabilnost p~elinja-
ka.™
Z preradom saharoze u
med pred zimovanje,
tako im se smanjuje otpornost
i `ivotni vijek. Istina je da bez
preke potrebe nije dobro
oduzeti sav med, pa onda
obilnim prihranjivanjem na-
doknaditi potrebne zalihe.
P~ele na medu spravljenom
od {e}ernog sirupa, najbolje
prezime, ali se po~etkom
prolje}a slabije razvijaju.
Idealno je da one tokom
kriti~nog vremena tro{e med
dobiven iz {e}ernog sirupa, a
u proljetnom razvoju prirodni,
naro~ito onaj koji sadr`i vi{e
peluda i minerala. Omjer
jednom prema drugom tre-
bao bi prema tome iznositi
1:3 u korist prirodnog meda,
jer p~ele najve}i dio zimskih
zaliha potro{e krajem zime i u
prvom dijelu prolje}a (kada
uzgajaju i utopljuju leglo, i
dopu{taju ~e{}e pro~isne
izlete). U tom slu~aju tamniji
med koji sadr`i vi{e minerala,
ne mo`e im {tetiti.
Jesenskim podra`ajnim
prihranjivanjem osigurava se,
uz ostalo, navedena tre}ina
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
laganog meda, koju p~ele
tokom jeseni i zime prvu
potro{e, budu}i da su je zad-
nju dobile i dijelom u sa}u
zatvorile. Osim toga ne treba
se brinuti da }e u eventualno
nepotro{enim zalihama ostati
saharoze iznad dopu{tene
granice.
Otpornost na
te{ke zimske uvjete
Vratimo se podra`ajnom
prihranjivanju kojim se, osim
popunjavanja zimskih zaliha,
prvenstveno `ele oja~ati p~eli-
ce mladim p~elama. P~ele
izle`ene u septembru najdu`e
7
 Zimovanje u p~elarskoj literaturi
`ive i najotpornije su na te{ke
zimske uvjete. Uzimanjem ve-
}ih koli~ina peluda dobivaju
masno bjelan~evinasto tkivo,
koje im uz uspje{nije prezim-
ljenje omogu}uje othranji-
vanje prvog legla u novoj
sezoni. Uhranjene i neiscplje-
ne skuplja~kim radom i uzgo-
jem legla, one `ive oko se-
dam mjeseci, pa su jedan od
glavnih temelja proljetnog
razvoja. [to ih je vi{e, p~eli-
njak je vitalniji.
Jesensko podra`ajno pri-
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
hranjivanje, kako ga naj~e{}e
nazivamo, za kontinentalne
krajeve zapravo po~inje i
zavr{ava u kasno ljeto.
Optimalni rokovi su od 20.
avgusta do 20. septembra.
Za krajeve sa mediteranskom
klimom (Hercegovina) i pri-
obalno podru~je, gdje je
klima bla`a i gdje krajem
avgusta po~inju neke pa{e,
rokovi prihranjivanja pomo~u
se prema jeseni. Nekih godi-
na kasno ljeto i prvi dio jeseni
znaju biti vrlo povoljni za
p~ele. Nakon ljetnih vru}ina
padnu ki{e i klima pogoduje
8
medenju. Matice potaknute
unosom zala`u ve}e dijelove
sa}a i p~elinjak se bez
p~elareve pomo}i obnavlja.
U takvim godinama jo{ se
na|e leglo do 20. oktobra,
kada obi~no zavr{ava toplije
razdoblje kojeg narod naziva
miholjsko ljeto.
Vremenske prilike ne mogu
se sa sigurno{}u predvidjeti,
zato s podra`ajnim prihranji -
vanjem treba po~eti u opti -
malnom roku. Dodaju}i oto-
pinu {e}era u vodi u omjeru
1:1, u koli~ini od 1 litre sva-
kog drugog dana, maticu
poti~emo na razvoj legla i
onda kad (krajem ljeta), zbog
nepovoljnog vremena pa{a
potpuno prestane.
U otopinu se prema uputa-
ma veterinarskih stru~njaka
daju lijekovi, osobito protiv
nozemoze, {to je jo{ jedan
va`an razlog za jesensko
prihranjivanje. Svi p~elari `ele
imati zdrave i jake p~elinjake.
Danas, u vrijeme haranja
varooze, to je te{ko posti}i.
Svaki, i najmanji popust,
mo`e potaknuti slabljenje ili
gubitak p~elinje zajednice.
Tom slabljenju pred jesen
naj~e{}i su krivci varooza i
vapnenasto leglo, zato prije
jesenskog prihranjivanja tre-
ba o tome povesti ra~una. Od
slabog p~elinjaka, ako i prez-
imi, nema koristi u prolje}e,
osobito ako je vrlo siroma{an
mladim p~elama. Matica
mo`e biti prve kvalitete ako
ne dobiva dovoljno mlije~i
kojom je mogu hraniti samo
mlade p~ele, i tada ne}e mo}i
razviti leglo.
[ta se ra~una pod
”ja~i p~elinjak”?
Uzimljavati treba samo
srednje i ja~e p~elinjake, a
slabije pripojiti ja~ima.
Pojmovi- slab, srednji i ja~i
p~elinjak nisu strogo odre -
|eni. Oni ovise o subjektivnoj
procjeni, a djelimi~no i o veli -
~ini ko{nice. Ja~i p~elinjak,
prema opse`noj knjizi “P~ela-
rstvo” skupine autora (koja je
u Zagrebu do 1990. godine
iza{la u sedam izdanja!), jeste
onaj koji broji 30.000 p~ela.
Skupljene i uvu~ene u stanice,
 Podra`ajno prihranjivanje

zajedno sa zauzetim sa}em
formiraju zimsko klupko pro-
mjera oko 25 cm. Takvom
p~elinjaku za zimovanje tre -
baju dva LR nastavka i 25 kg
hrane, uklju~uju}i dva okvira
s peludom. Ta koli~ina dovo-
ljna je i za zimovanje i za raz -
voj po~etkom prolje}a. Koli -
~ina mo`e biti i manja. To
ovisi o jakosti zime u pojedi -
nom kraju. Planinska podru-
~ja imaju o{trije i du`e zime
od nizinskih, a pogotovo od
priobalnih krajeva.
Zagovornici malih zaliha
isti~u da prosje~an p~elinjak u
zimskom klupku tro{i samo
jedan kilogram meda na
mjesec, {to bi tokom zimo-
vanja (od sredine oktobra do
sredine marta) iznosilo oko
pet kilograma. Zime se raz-
likuju po prosje~nim temper-
aturama i du`ini trajanja, pa
se za najnepovoljnije uzima
10, najvi{e 15 kg zimskih za-
liha. Ako krajem zime hrane
uzmanjka, mogu se dodavati
{e}erno-medne poga~e, a u
toplijim danima {e}erni sirup,
~ime se mo`e poticati i prol-
jetni razvoj. Ra~unica je na
prvi pogled ta~na, no nije za
svaku zimu ni za svaki kraj
prihvatljiva.
~no 2 kg, od ~ega oni u sre-
dini ne{to manje, a oni pre-
ma krajevima vi{e. Prema
tome, za med treba 12, a za
pelud 2 okvira, dok ih 6 osta-
je prazno. To ne treba
doslovno shvatiti, jer p~ele u
jesen rasporede hranu kroz
donji i gornji nastavak u
obliku vijenca. Bilo bi idelano
da je p~elinje klupko po~e-
tkom zimovanja ispod nave-
denog vijenca. Kod takvog
rasporeda nekoliko pokrajnih
okvira ostaje prazno. Bez
obzira na prazne okvire ko{-
nicu ne treba utopljavati.
Vijenci meda u gornjem nas-
tavku dovoljno su debeli za
prezimljavanje, a tako|er }e
poslu`iti za proljetni razvoj.
Kod toga otpadaju opse`niji
poslovi oko utopljavanja i
proljetnog podra`ajnog pri-
hranjivanja.
Ve}e koli~ine meda u ko{ -
nici tokom zimovanja i pro-
ljetnog razvoja imaju vi{e -
struku ulogu. S pojavom legla
p~ele unutar klupka podi`u
t e m p e r a t u r u n a 3 5 0 C, a
potro{nja hrane svakim da-
nom raste. Proizvdena toplina
di`e se uvis i zagrijava med
iznad legla. Ve}a masa meda
zadr`i i dulje sa~uva vi{e
topline u ko{nici, koja je u to
vrijeme prijeko potrebna
p~elama.- Med je, drugim
rije~ima, akumulator topline,
koji ubla`ava nagla koleba-
nja temperature u vrijeme
ranog razvoja, kada su jo{
mogu}a ja~a no}na zah -
la|enja.
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

Ko{nicu ne treba
utopljavati
Razmotrimo stanje u LR
ko{nici u kojoj se se nalazi
uzimljen srednji ili ja~i p~eli-
njak na zalihama od 20 do
25 kg hrane. Ako na 1 dm 3
sa}a stane 0,35 kg meda,
onda pun okvir stane do 3 kg.
Okviri gornjeg nastavka, u
kojima treba biti najve}i dio
zaliha, zahva}eni su zimskim
klupkom, pa sadr`e prosje-

9
 Zimovanje u p~elarskoj literaturi
Proljetni razvoj
Pri oskudnim zalihama u
ko{nici, matica slabije nese,
pogotovo ako nema unosa
izvan ili iz hranilice. Hladne
no}i ~esto p~elama ometaju
uzimanje hrane, pa je tro{e
danju dok je toplije, {to mo`e
prouzro~iti grabe`. Manja
koli~ina zimskih zaliha zahti-
jeva vi{e poslova i briga oko
p~ela. Vijenac meda je tanji i
kra}i, pa je vi{e praznih okvi-
ra, koje je najbolje izvaditi, a
prazan prostor ispuniti nekim
utopljuju}im materijalom.
Srednje i slabije p~elice
bolje je uzimati u jednom
nastavku, ako im iz oprav-
danih razloga nije mogu}e
osigurati vi{e od 15 kg hrane.
U tom slu~aju, proljetni razvoj
poti~e se prvo poga~ama, a
poslije teku}om hranom.
Zbog racionaliziranja pos-
lova, najbolje rje{enje je ako
su na p~elinjaku srednji i ja~i
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
10
p~elci. Uzimljeni u dva LR
nastavka, oni ne zahtijevaju
ve}e njeg, osobito pri ve}im
koli~inama zimskih zaliha.
Ubrzavanje proljetnog razvo-
ja posti`e se zamjenom nas-
tavaka u vrijeme kad je
najpotrebnije. U na{im kraje-
vima to je naj~e{}e po~etkom
aprila.
U to vrijeme vijenci meda
na okvirima gornjeg nastavka
mogu ko~iti razvoj. U donjem
nastavku ima dovoljno praz-
nih stanica, ali je hladnije,
dok u gornjem (gdje je toplije
i povoljnije za razvoj legla),
vijenci meda smetaju matici
da odla`e jaja. Zamjenom
nastavka stanje se bitno mije-
nja. Matica odlazi gore gdje
sad ima mjesta i gdje je topli-
je pa razvija leglo, {to poti~u
p~ele prenose}i med iz do-
njeg u gornji nastavak. To
preno{enje djeluje kao unos
izvana, pa se p~elac razvija
br`e nego kod prihranjivanja.
Med u ovom slu~aju poti~e
razvoj, koji traje manje-vi{e
kontinurano i po lo{ijem vre-
menu.
Vi{ak meda zimi i u prvom
dijelu prolje}a nije ba~en ili
zale|en novac u ko{nici. Neki
p~elari zbog niskih otkupnih
cijena ~uvaju med u kanta-
ma, a p~ele zimi dr`e na
oskudnim zalihama. Bolje bi
u~inili da ga vi{e ostavljaju u
ko{nicama. Tamo je manje
izlo`en kritalizaciji, a bolje
poti~e razvoj od obi~nog
{e}era. P~ele, osim {to su
marljive (i vrlo {tedljivi kukci),
hranu tro{e racionalno, samo
onoliko koliko im zaista tre -
ba. Vi{ak hrane je, prije ili
poslije, p~elaru na raspola-
ganju uz nagradu u obliku
razvijenih zajednica sposob-
nih da donesu maksimalne
prinose sa zna~ajnih proljet-
nih pa{a.™

Zimsko leto
na ko{nici
Pi{e:
Prof. dr. Zdravko Avram
injenica je da leto u
^ su{tini predstavlja sva-
ki otvor na ko{nici kroz
koji p~ele mogu op}iti sa
okolinom (izlaziti i ulaziti u
ko{nicu), pa ma kako ga mi
htjeli ili ne htjeli nazivati. To
zna~i da na ko{nici ima
raznih leta kao {to su: ljetno
leto, zimsko leto, odnosno
donje, gornje leto na ma-
ti~noj re{etki, bo~no leto i sl.
U na{oj praksi uobi~ajeno je
leto postavljati na sredinu
podnja~e, naro~ito kada je
rije~ o zimskom periodu, {to
je u su{tini osnova ovog raz-
matranja… Me|utim, u do-
ma}oj i stranoj literaturi, a i u
praksi postoje razli~ita mi{-
ljenja o tome gdje postaviti
zimsko leto, odnosno, na koje
O p~elarstvu pi{u p~elari
mjesto na ko{nici je najcje-
lishodnije postaviti otvor leta i
kojih dimenzija?
Langstrot je jo{ prije otpri-
like 150 godina, primjenjivao
i propagirao dodatna ili
gornja zimska leta. Njemu se
u propagiranju pridru`io i
Miler. U Evropi su odavno
primjenjivana ova leta ali nisu
nai{la na {iroku primjenu iz
vi{e razloga. Taranov i Mihaj-
lov su (1960. godine) predla-
gali otvaranje gornjih a zat-
varanje donjeg leta. Poznati
slovena~ki stru~njak za p~ela-
rstvo dr Jo`e Rihar, tako|er,
preporu~uje otvaranje gor-
njeg i zatvaranje donjeg leta.
Ovo ima za posljedicu pove-
}anje koncentracije CO2 u
ko{nici, usporavanje kretanja
vazduha, smanjenje konden-
zacije vodene pare i smanje-
nje potro{nje hrane. Isto tako,
U literaturi a i u prak -
si iz oblasti p~elarst -
va, i pored velikog
broja nau~nih istra`i -
vanja njihovih rezulta-
ta i stavova, jo{ uvijek
ima dosta otvorenih
pitanja i dilema na
koja je, i pored svega,
te{ko dati kona~an
odgovor. Ovo iz raz -
loga {to za ponu|ena
rje{enja u p~elarskoj
literaturi i praksi ima
mnogo argumenata
za i protiv, jer su eks -
perimenti ra|eni pod
razli~itim okolnosti -
ma, a iskustva sticana
u raznim uslovima.
Takav slu~aj je (pored
ostalog) i sa zimskim
letom na ko{nici.
ako se leto nalazi bli`e zemlji
odnosno na dnu ko{nice (na
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
podnja~i) p~elama se olak{a-
va ~i{}enje podnja~e, odnos-
no izbacivanje uginulih p~ela,
komadi}a voska i ostale prlja-
v{tine.
Otvorena pitanja
pri uzimljavanju…
I u novije vrijeme u stru-
~nim ~asopisima izno{ena su
mi{ljenja da treba otvarati
leto na podnja~i kao osnovno
(donje) a u poklopnoj dasci
na istoj strani otvoriti malo
pomo}no leto. Pored toga, i
veli~ina leta je bitna, a mo`e
se regulisati pomo}u raznih
11
 P~elarske dileme
regulatora. Bilo od drveta,
metala ili plastike, ovisno o
godi{njem dobu, veli~ini p~e-
linjeg dru{tva, potrebi za ven-
tilacijom i sl. Na osnovu izlo-
`enog postavlja se neodlo`no
kao otvoreno pitanje pri
uzimljavanju p~elinjih dru{-
tava: da li postaviti zimsko
leto na podnja~i (donje) ili na
poklopnoj dasci (gornje),
odnosno osnovno na podn-
ja~i (donje) i malo pomo}no
na poklopnoj dasci (gornje)?
Odgovor na ovo pitanje,
naravno, mora proiste}i iz
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
stanja koje najvi{e odgovara
p~elama pri ~emu se mora
uva`avati pozitivno pona{a-
nje p~ela te ispo{tovati i pri-
hvatiti ta~no i konretno obja-
{njenje, tj. tuma~enje pojava i
~injenica od kojih zavisi mi-
kroklima i ventilacija u ko{nici
tokom zimskog perioda. Pri
tom, treba uzeti u obzir kli-
matske uslove i geografski
polo`aj, na kome se vr{i
uzimljavanje p~elinjeg dru-
{tva na otvorenom p~eli-
njaku. Sigurno je da }e p~elar
do}i do pravog rje{enja jedi-
no ako svoje postupke i
12
aktivnosti na p~elinjaku prila-
go|ava p~elama i vr{i njihovu
provjeru preko pona{anja i
reagovanja p~ela, odnosno
njihovih pona{anja vo|enim
uro|enim prirodnim instikti-
ma (koji su glavna pokreta-
~ka i organizaciona snaga u
`ivotu i radu p~elinjeg dru-
{tva) zahvaljuju}i kojoj su se
do danas odr`ala i opstala.
Tako|er, toliko puta smo
se mogli uvjeriti da su p~ele u
ko{nici otklonile na{e gre{ke
k oj e s m o i gr om s l u~ aj a i l i
zbog neznanja napravili. Da
bismo do{li do adekvatnog
odgovora na postavljena
pitanja za nas je u ovom
slu~aju bitna (poznata) ~inje -
nica da p~ele sa prvim jesen -
jim danima u na{im klima-
tskim uslovima zapo~inju ubr -
zano zatvarati propolisom sve
otvore na ko{nici- osim leta.
To je naro~ito uo~ljivo na po-
klopnoj dasci koju potpuno
zalijepe propolisom za zidove
ko{nice kao i otvore- pukotine
na tijelima ko{nice, koji se
usljed dotrajalosti ili iz drugih
razloga pojave. Isto tako,
p~ele }e najbolje osjetiti i pre -
poznati stanje `ivotnih uslova
u ko{nici jer niko ta~nije i
bolje od njih ne mo`e ni znati
kako treba urediti prostor u
kome }e one provesti surove
zimske dane. U prilog tome
iznijet }emo neka na{a
zapa`anja iz `ivota p~ela u
nekoliko narednih slu~ajeva.
P~ele u drvetu
Nije rijedak slu~aj da sa
na{ih p~elinjaka u toku ljetne
sezone odbjegne neki roj i
smjesti se u {upljine starog
drve}a ili velikih stijena, od-
nosno u prastara stani{ta.
Ponekad se desi da odbjegne
i roj koji je p~elar smjestio u
ko{nici. Uzroci ovih pojava su
razli~iti. Ponekad je to zbog
nezadovoljstva p~ela ko{ni-
com, odnosno `ivotnim uslo-
vima u njoj a nekad zbog
nedostatka hrane, odnosno
pa{e na tom podru~ju. Da li
bi p~elinja dru{tva napu{tala
ko{nice i u toku zime kada bi
za to postojali uslovi, te{ko je
re}i, ali se mo`e pretpostavi-
ti…
Zato nam je ostala jedina
mogu}nost za zadovoljenje
na{e znati`elje kad prona-
|emo takva odbjegla dru{tva
u prirodnim stani{tima i vidi-
mo uslove u kojima `ive i op-
staju. Nave{}emo slu~aj p~e-
linjeg dru{tva kojeg smo pro-
na{li u {upljini starog hrasta
na visini oko 4 metra, ~iji smo
`ivot i rad pratili dvije godine,
a zatim ga izmjestili i preselili
na p~elinjak. [upljina hrasta
u {irini iznosila je 22 cm a
du`ina 142 cm. Otvor leta se
nalazio u gornjem ra~vastom
dijelu dimenzije oko 8 cm.
P~elinje dru{tvo je izmje{teno
4. juna 1998. godine i bilo je

dobro razvijeno sa izra`enim
rojevnim nagonom uz dosta
zatvorenih i otvorenih mati-
~njaka, dosta radili~kog i tru-
tovskog legla i oko 20 kg
meda. Stani{te je bilo dobro
o~i{}eno od trule`i. Na dnu
{upljine hrasta iznad sa}a na-
lazilo se dosta blata od trule`i
usljed ki{e koja se slijevala niz
zidine {upljeg drveta, {to se
po na{im kriterijima ocjenjuje
kao neuslovno.
No, kada uporedimo stan-
je, rad i razvoj tog dru{tva sa
dru{tvima s obli`njih ure|enih
p~elinjaka, sigurno je da u
razvoju za njima nije nimalo
zaostalo, bez obzira na raz-
like u komforu. Dakle, u
ovom slu~aju leto iznad p~e-
linjeg gnijezda (gornje) bilo je
nepovoljno jer da je kojim
slu~ajem bilo ispod sa}a,
trule` bi p~ele prilikom ~i{-
}enja stani{ta mogle izmjestiti
napolje, tako da ni vlage u
njemu ne bi bilo. Posebno je
interesantno naglasiti da je i
mi{ napravio gnijezdo na
mahovini iznad sa}a, jer mu
p~ele najvjerovatnije nisu
dopustile da u|e unutra me-
|u sa}e, jer se pla{io njihovih
uboda. Dakle, iz ovog pri-
mjera je o~igledna sposob-
nost p~ela da se prilagode
datim uslovima `ivota u ~emu
je i tajna njihovog opstanka i
postojanja bez pomo}i ~ovje-
ka tokom niza godina. Pri
tom, mo`e se postaviti i pitan-
je koliko je ~ovjek pomogao
ili o{tetio p~elinju zajednicu
{to je odvojio od prirodnih
stani{ta zbog njenih drago-
cjenih proizvoda.
Odavno je p~elarima poz-
nato da p~ele mogu uspje{no
prezimiti i kada su zavejane u
O p~elarstvu pi{u p~elari
snijegu, ali, slu~aj koji }emo
ovdje opisati zaslu`uje poseb-
nu pa`nju.
P~ele u snijegu
Tokom jeseni imali smo
jedan p~elinjak od stotinjak
dru{tava na pa{i planinskog
vrijeska (na nadmorskoj visini
oko 1.200 metara) smje{ten
u podno`ju brda. Sticajem
okolnosti p~elinjak nismo
mogli preseliti na zimovnik u
ni`e predjele, a ni cije|enje
meda, tako da je tu ostao do
prolje}a. S obzirom na to da
je zima bila duga i te{ka sa
velikim snjegovima, skoro
1/3 p~elinjaka je bila pot-
puno zatrpana velikim nano-
sima snijega, dok su ostala
dru{tva bila na ne{to povo-
ljnijim mjestima iznad nano-
sa. Otvori leta na ko{nicama
bili su razli~ito postavljeni.
Kod nekih su bila samo donja
leta, kod nekih gornja, a
jedan broj dru{tava je bio sa
ve}im otvorom na podnja~i i
malim na poklopnoj dasci.
Prilikom obilaska p~elinja-
ka tokom zimskog perioda
prona{li smo gdje su jaki
vjetrovi poskidali krovove kod
nekoliko ko{nica, a bilo je i
prevrnutih. Te smo nedosta-
tke otklanjali i pri tom konsta-
tovali da su neka dru{tva i
stradala. Ustvari, dru{tva ~ije
je klube bilo u kontaktu sa
hranom opstala su jer su sti -
cajem okolnosti p~ele bile
me|u ramovima sa medom,
gdje nije dopirao snijeg.
Dru{tva ~ije je klube zasi-
pano snijegom stradala su,
no, to je bilo i o~ekivano u
takvim situacijama. Me|utim,
kod nekih dru{tava sa donjim
i gornjim letom snje`na oluja
je bacila snijeg u ko{nicu i
kroz donje i kroz gornje leto
(a kod nekih samo u donje),
{to je zavisilo od polo`aja leta
na ko{nicama i smjera vijav-
ice koja ih je obasipala.
Dru{tva ~ija su leta bila na
podnja~i nisu imala nikakvih
gubitaka, a ni ona zavijana u
snijegu, a na prolje}e su
imala razvoj primjeren kli-
matskim uslovima. Zna~ajnije
gubitke su imala dru{tva sa
dva leta (gornjim i donjim) jer
je snijeg ulazio i na gornje i
na donje leto, te je tako nje-
govim topljenjem do{lo do
njihovog stradanja (a pozna-
to je da je vlaga najve}i Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
neprijatelj p~ela).
P~ele “nude” svoje rje{enja
Iranska humanitarna orga-
nizacija “Birds” iz Sarajeva,
kao osvjedo~eni prijatelj
p~elarstva je u toku 1999.
godine (u cilju podsticanja
br`eg razvoja p~elarstva u
BiH) donirala 400 matica
uvezenih iz Irana. Matice su
podijeljene putem p~elarskih
udru`enja p~elarima u Fede-
raciji BiH, te se time ukazala
potreba da p~elari prate nji-
hovu prilago|enost na|im
uslovima p~elarenja i razne
13
 P~elarske dileme

osobine kako bi mogli dati

“ocjenu” i vr{iti pore|enje sa
na{om autohtonom Kranj-
skom rasom (normalno na-
kon isteka odre|enog vreme-
na) radi orijentacije pri usm-
jeravanju daljnjeg razvoja
p~elarstva. Tokom priprema-
nja ovih zajednica za zimu na
p~elinjaku u Sarajevu, u skla-
du sa temom o kojoj je rije~,
one koji do sada nisu saznali
`elimo informisati o jednoj
vrlo zanimljivoj pojavi… Slika 1.
Naime, p~elinje dru{tvo
“nove rase” uzimljeno je na
dva tijela sa letom na podn-
ja~i (otvor 10 cm), {to je
uobi~ajena praksa u na{im
uslovima. Prilikom kontrole
na p~elinjaku primje}eno je
da je dru{tvo izra`enije zali-
jepilo propolisom sve puko-
tine i spojeve nastavka a na
otvoru leta izvr{ena je odre-
|ena nadogradnja- korekcija
sa propolisom u smislu nji-
hovog zatvaranja i otvaranja
prolaza. Tu nadogradnju smo
u po~etnoj fazi njenog izvo-
|enja poru{ili ne shvataju}i
namjeru p~elinjeg dru{tva.
Me|utim, nakon toga, zah- Slika 2.
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

valjuju}i pogodnim klima-

tskim uslovima za sakupljan-
jem propolisa p~ele su nas-
tavile sa gradnjom i su`ava-
njem leta.
Prilikom druge kontrole
stanja p~elinjeg dru{tva, vid-
jeli smo kako su p~ele zatvo-
rile propolisom otvor na letu i
ostavile {est prstenastih otvo-
ra na kojima su vr{ile kon-
trolu ulaska u ko{nicu. Ovaj
uro|eni graditeljski dar kod
p~ela pokre}e njihov obram-
beni instikt s ciljem da se {to
uspje{nije sa~uvaju u ko{nici i
obezbijede {to ugodnije sta-
novanje.
Da bi o ovome {to vjero-
dostojnije upoznali p~elare
napravljen je fotografski sni-
mak na kojem se vidi opisana
situacija (slika 1.)… Radi usp-
je{nijeg fotografisanja izvr-
{eno je manje pomjeranje
nastavaka unazad pri ~emu
su time (nepredvi|eno) u ma-
njoj mjeri izdu`eni otvori (pro-
lazi), jer propolis nije bio jo{
uvijek dovoljno stvrdnut.
Tako|er, primijetili smo da
p~ele “nove rase” marljivo i
vrlo odgovorno vr{e kontrolu
ulaska u ko{nicu.
O uo~enoj pojavi na na-
{em p~elinjaku informisali
smo neke p~elare iz udru`e-
nja p~elara Kantona Sarajevo
i zamolili ih da nas informi{u
da li je to slu~aj i kod njih, {to
su nam nakon provjere i pot-
vrdili. Tako|er, ovo se desilo i
kod p~elinjih dru{tava koja su
imala postavljene ~e{ljeve sa
vanjske strane leta, pa su
p~ele vr{ile nadogradnju unu-
tar leta. Nije li ovo, mo`da,
kona~an odgovor na postav-
ljeno pitanje? Vjerujemo da u

14
 Iz doba turske vladavine:

na{im klimatskim uslovima

jeste, te zbog toga, slijede}i
instikt p~ela i na~in gradnje [erijat i p~elarstvo
izra|eno je zimsko leto te pri-
lago|eno i drugim namjena-
(Izvodi iz otomanskog gra|anskog zakona)
ma (kao {to je prikazano na
slici 2). z pet paragrafa otomanskog gra|anskog zakona
Ova slika u stvari predstav-
lja Avramov sakuplja~ p~ela
izra|en po standardnim mje-
I (Med`elle i ahkjami {erije), koji se odnose na
p~elarstvo, vidljivo je da su po {erijatu p~elari bili
za{ti}eni, ali i da su bili du`ni dr`avi davati desetinu od
rama leta, a sastoji se od proizvedenog meda…
zimskog leta ''~e{lja'' ura-
|enog po uzoru na ovaj {to ^lan 903, st. 3: Isto je tako ako bi jedan ~ovjek
su ga izradile p~ele, a zatim prisvojio ne~ije uli{te s p~elama u njima, onda, po{to
sakuplja~a p~ela ili bje`alica i vlasnik uli{te s p~elama natrag uzme, uze}e tako|er
regulatora otvora leta. med, koji je postao kod prisvojitelja tih p~ela.
Osnovne karakteristike su
mu univerzalnost i funkcio- ^lan 904: Med p~ela koje su se smjestile u jednoj
nalnost primjene, jednosta- ba{}i pripada vlasniku te ba{}e, te ako bi neko drugi taj
vnost rukovanja i dugotraj-
med uzeo i potro{io, mora}e ga nadoknaditi.
nost upotrebe. Jednako je
primjenjiv na svim tipovima
ko{nica sa svrhom: ^lan 1305: Med koji naprave p~ele koje su se
-spre~avanja ulaska u smjestile u ba{}i jednog ~ovjeka, broji se me|u koristi
ko{nicu u zimskom periodu (proizvode, plodove) te ba{}e, pa }e biti dobrom toga
(mi{eva, rov~ica i drugih ~ovjeka i drugi ko ne mo`e u njega dirati. On treba dati
{teto~ina); samo dr`avi desetinu.
-selidbe, p~elinjih dru{tava
tokom dana; ^lan 1306: P~ele skupljene u ne~ijem uli{tu smatraju
-za{tite p~ela u slu~ajevima se kao pohranjeno dobro. Njihov med je, tako|er,
prskanja vo}njaka i zapra- imetak vlasnika uli{ta.
{ivanja protiv komaraca; Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
-spre~avanja grabe`i, dim-
^lan 1307: Ako bi roj, koji je iza{ao iz ne~ijeg uli{ta,
ljenja protiv varoe tokom
dana; sjeo na ne~iju drugu ku}u, pa bi ga vlasnik ku}e uzeo za
-osloba|anje p~ela iz sebe (prisvojio ga), vlasnik uli{ta ga mo`e povratiti za
medi{ta radi cije|enja meda i sebe (iskati za sebe).™
dr.
Radi {to pristupa~nije cije-
ne za p~elare, izradu alata za
proizvodnju Avramovog sa-
kuplja~a p~ela pomogla je
kreditnim i donatorskim sred-
stvima Iranska humanitarna
organizacija “Birds”, Saraje-
vo.™

(Izvornik: ^asopis za p~elare

“P~elarstvo” br. 2)

15
 Sajam p~elarstva i p~elarske opreme u Sarajevu:

Dani p~elarstva
Mnogi p~elari, ~itaoci na{eg lista rado se prisje}aju pro{logodi{njih
“Dana p~elarstva Sarajevo 2003.” koji se, u organizaciji Dru{tva p~elara
sarajevskog kantona i pod pokroviteljstvom op}ine Stari Grad, desio na
Trgu oslobo|enja (ispred zgrade Svjetlosti) u periodu od 18. do 21. sep-
tembra. Kakva je bila protekla p~elarska godina, sa kakvim problemima
su se p~elari suo~avali, kakvo je sada{nje stanje a kakve perspektive u
oblasti BH- p~elarstva…
Pi{e: [efik Avdagi}

nazivu pro{logodi{nje

U manifestacije- “Dani
p~elarstva” namjerno
je izostavljeno “prvi” (poslije-
ratni), iz razloga {to je okup-
ljanje p~elara (sli~no ovom na
Trgu oslobo|enja) prije rata u
Sarajevu ve} postalo tradi-
cionalno. Ono {to je svim
“obi~nim” posjetiocima ovog
skupa bilo posebno dragoc-
jeno jeste to {to im se pored
kupovine kvalitetnog, pravog
meda, p~elinjih proizvoda i
razli~ite p~elarske opreme
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

pru`ala prilika da iz prve

ruke, direktno od p~elara ne-
{to vi{e saznaju (educiraju se)
o tome za {ta je dobra koja
vrsta meda, po ~emu se raz-
likuje pravi med od onog koji
to nije itd.
Tako|er, ono po ~emu }e
ovaj skup, svakako, ostati
zapam}en je po prvom (posli-
jeratnom) u~e{}u p~elara i
proizvo|a~a (bilo je ukupno
45 izlaga~a) sa podru~ja
cijele BiH iz ~ega je proisteklo
iniciranje osnivanja Saveza
p~elara na novou cijele dr`a-
ve. Naime, poznat je problem
da brojne p~elarske institucije
16
 P~elarski ''doga|aj godine'' 2003.

izvan BiH ne `ele da uspo-

stavljaju kontakt sa entitet-
skim ili kantonalnim udru-
`enjima nego `ele da ostvare
kontakt “na vi{oj razini”, na
nivo cijele BiH. [to je naj-
va`nije, tokom “Dana p~elar-
stva” do{la je do izra`aja
dobra volja i raspolo`enje da
se u skoroj budu}nosti tako
ne{to i desi (formiran je inici-
jativni odbor koji }e nastaviti
sa radom u Br~kom), jer,
problemi p~elara nisu razli~iti
u federalnom dijelu i u Repu-
p~elarstvo. Danas imamo prostora posvetili ovoj vrlo
blici Srpskoj.
preko 200 p~elinjih dru{tava. perspektivnoj privrednoj grani
Ove godine sam zadovoljan, kod nas.
Iskustva p~elara
s obzirom kakve su bile pret- Kada je rije~ o p~elinjim
O svom u~e{}u na ovoj hodne godine… P~elarska bolestima, na prostoru BiH
jedinstvenoj smotri p~elarstva godina je krenula jako dobro prisutno je pet bolesti: varoa,
i p~elarske opreme, o vlasti- tako da sam prvo vrcanje nozemoza, kre~no leglo,
tim iskustvima, opstanku i imao 15. juna jako uspje{no, ameri~ka trule` i evropska
perspektivama BH p~elarstva, kasnije nije bilo ba{ tako. Mi trule`. Svi p~elari koji vr{e
kao i o ocjeni pro{logodi{nje imamo i stacionirani i pokret- preventivu i dr`e uredne p~e-
p~elarske godine, za “P~elu i ni p~elinjak- prikolicu na koju linjake, oni su za{ti}eni od
med” izjavu su dali neki od mo`emo staviti 32 p~elinje mogu}nosti da se p~ele za-
u~esnika… zajednice. raze. Upravo iz ovih razloga,
S obzirom da je ovo prvi mi izuzetnu pa`nju posve-
Sead Kahriman, ''Blizanci''
posljeratni sajam p~elarstva }ujemo urednosti i ~isto}i
iz Sarajeva (naselje Hotonj):
kod nas, sa svojim predstavl- p~elinjaka. Pro{la godina je
-P~elarstvom se bavim dugi janjem `eljeli smo da u|emo bila katastrofalna, varoa je
niz godina sa svojim bratom- na velika vrata. Mislim da je uni{tila jako puno p~elinjih
blizancem. To je kod nas u Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
{to se ti~e organizacije sve dru{tava. Mi na vrijeme treti-
porodi~noj tradiciji, jo{ od dobro ure|eno, samo su ramo p~ele nakon vrcanja,
ranog djetinjstva zavolio sam mediji zakazali jer su malo tako da nismo imali nekih
problema- ostala su nam sva
p~elinja dru{tva zdrava.-

Dr Emir Duranovi} iz Ko-

njica (dobitnik prve nagrade
za kvalitet- “Zlatna p~ela”, na
sajmu p~elarstva Sarajevo
'89):
-Bavim se p~elarstvom od
svoje sedme godine, sada
imam 54 godine… Kada sam
ja od rahmetli oca preuzeo
brigu o p~elama, bile su
svega ~etiri ko{nice. Ja sada
imam p~elinjak od oko hi-
17
 Sajam p~elarstva i p~elarske opreme u Sarajevu:
ljadu ko{nica, mislim da }u
zazimiti sa 800-900 ko{nica,
a moj brat Avdo ima oko
300… [to se ti~e rada na
p~elinjaku, iznenadi}e vas, ali
ja imam samo jednog stalno
uposlenog. Imam svoj ka-
mion, sve je paletirano (ma-
{inski se utovara i istovara), u
zadnjih 30 godina stalno se-
lim p~ele tamo gdje je pa{a,
po{to je meni u Konjicu veliki
problem, jer se na jednom
mjestu nigdje ne mo`e smje-
stiti p~elinjak ve}i od 100-
200 ko{nica. Zimuje se u
okolici Mostara na 5-6 lo-
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
kacija po 150 do maksimal-
no 200 ko{nica, najvi{e iz
razloga {to se zbog povoljnih
klimatskih uslova, vi{e tokom
zime mo`e raditi na p~eli-
njaku nego u Konjicu ili u
Sarajevu. Dole smo od 1.
septembra do 15. maja ili
po~etka juna, zavisno {ta i
kako medi- kadulja, dra~a
itd. A onda se sa tih pa{a kas-
nije kre}e malo sjevernije
gdje dolazi vegetacija, bag-
rem i ostalo…
Kada je rije~ o ovo-
godi{njoj p~elarskoj sezoni,
prvo- proljetni razvoj je kre-
nuo sa zaka{njenjem jer je
18
prolje}e bilo veoma hladno.
Temperature ispod nule bile
su i do 1. aprila. Dakle, neki
ozbiljniji razvoj je kretao oko
15. aprila, {to je jako kasno.
Ali, odmah je krenula i pa-
{a…
Ko je imao jaka dru{tva
dobro je pro{ao, ja sam imao
p~elinjih dru{tava koja su 1.
maja imala po 20 kilograma
meda. Dodu{e, takvih je bilo
malo, desetak od stotinu, a
ostale su se kasnije razvijale. I
onda, sa hercegova~kim pa-
{ama se desio problem {to je
jako brzo zasu{ilo i ko je
imao jaka dru{tva bilo je
ne{to meda, kome su dru{tva
bila u razvoju- ni{ta…
Dalje, desio se problem u
Bosni (imao sam jedan p~e-
linjak kod Had`i}a i jedan u
okolici Olova), sve je u startu
krenulo da medi zato {to je u
startu ugrijalo, me|utim, kas-
nije je ralativno brzo zasu{ilo
tako da je jesenska pa{a pot-
puno izdala. Moje su proc-
jene da ne}e niko na vrijesku
(koji je potpuno izgorio) do-
biti meda. Za one koji mogu
da odu u Hrvatsku, na Pelje-
{ac, jo{ ima {anse da se dobi-
je ne{to meda- vrijeska, ali za
na{e uslove to nije neki kva-
litet meda. Tako, sve kad se
sabere mo`emo re}i da je
ovo bila prosje~na ili godina
ispod prosjeka… Ko je imao
dobra, jaka dru{tva, ko je bio
mobilan, ko je imao “petlju”
da riskira, taj je pro{ao malo
bolje, tj. iznad prosjeka.-
Ferid Velagi}- P~elarski
centar ''Maestro med'', Tuzla:
-Kao u~esnici na ovom saj-
mu pojavili smo se kao jedini
registrovani uzgajiva~i matica
u Bosni i Hercegovini. Ovom
gradu je trebala jedna ovak-
va izlo`ba, {to bi svakako tre-
bala postati tradicija ne samo
u Sarajevu nego i drugim
gradovima {irom BiH, da se
 P~elarski ''doga|aj godine'' 2003.

ljudi navikavaju da kupuju

p~elinje proizvode, jer oni su
eliksir `ivota. Ljude treba na-
vikavati da med koriste kao
hranu a ne samo kao lijek
kada se neko razboli. Mi smo
registrovani kao uzgajiva~i
matica, firma zapo{ljava ~e-
tiri radnika a u sezoni, u peri-
odu prevoza p~elinjaka na
vi{e pa{a, jo{ 2-3 radnika…
Kao posjetioci svjetskog ko-
ngresa p~elarstva u Ljubljani,
odr`anog prije petnaestak
dana imali smo priliku vidjeti
koliko je p~elarstvo u svijetu
uznapredovalo, preduze}a
koja imaju mnogo savre-
meniju opremu od nas.
Nama treba mnogo {to{ta,
ali najva`nije za razvoj p~ela-
rstva u jednoj dr`avi, ugoj
matica je kamen temeljac…
To kod nas niko iz vlasti ni ne
spominje, a i brojni p~elari to
ne shvataju.
Matica je kao dobar
doma}in u ku}i, bez kvalitet-
nih matica nema razvoja
p~elarstva. O tome se naj-
manje pri~a i na okruglim
stolovima i na razli~itim pre-
davanjima, niko ne spominje Bio sam na mnogim sku- koliko pokriva kap vode u Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
selekciju u p~elarstvu. Bez povima p~elara u Sloveniji, moru.-
selekcije u uzgoju matica ne Hrvatskoj, Austriji i na njima
mo`e se ni korak naprijed. Sa polovina tema obra|uje Ahmed Bali}, p~elar iz
kvalitetnim maticama, para- selekciju, dok na na{im pre- Travnika:
lelno sa selekcijom elimini{e davanjima gotovo da se o - P~elinjak dr`im 20 kilo-
se niz problema u p~elarstvu. tome uop}e ne govori. Mi ne metara od Travnika u selu u
Sa kvalitetnom maticom ost- mo`emo bez toga naprijed, kojem sam ro|en (nadmors-
varuju se visoki prinosi, sve ostalo je prazna pri~a… ka visina oko 900 metara),
stvaraju se jaka p~elinja Selekcija obezbje|uje visoke zato i nemam tzv. nizinskih
dru{tva sa kojima se sve prinose uz minimalna ula- medova kao {to su bagrem,
bolesti svode na minimum, ganja novca i radnog vreme- lipa… Ja imam visinske me-
pove}ava se otpornost p~elin- na. dove. Na livadski med otpa-
jeg dru{tva, smanjuje se Koliko je p~elarstvo {iroko i da 30%, do polovine semog
radno vrijeme za oko 50 duboko, mogu samo re}i to mjeseca jer kasni vegetacija u
odsto… Radi se mnogo ma- da sam napisao nekoliko planini, a glavna pa{a je od
nje a posti`u se mnogo ve}i knjiga iz ove oblasti, pa ipak, polovine sedmog do kraja
prinosi. mogu re}i da znam onoliko osmog mjeseca, to su maj-

19
 Sajam p~elarstva i p~elarske opreme u Sarajevu:
~ina du{ica i vrijesak. Kako
ka`u na{i stari- {to je kadulja
u Hercegovini, to je u Bosni
maj~ina du{ica. Ja sam jedini
p~elar u svom selu Gole{
(preko puta prevoja Komara),
bilo je par po~etnika… Blago
onom ko mo`e da radi ono
{to voli.
Ja sam za druge veoma
zanimljiv “slu~aj”. Za{to?
Zato {to od svih prisutnih izla-
ga~a na ovom sajmu p~e-
larim sa A@ ko{nicom. Prije
rata sam p~elario sa LR-om,
me|utim, ona ima dosta
mana u visini. Zbog zimovan-
ja, na visini ima dosta vlage.
P~ele puno bolje zimuju u A@
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
ko{nici, manji su prinosi ali je
puno kvalitetniji med. Trenu-
tno imam stotinu ovih ko{-
nica, a i ne `elim vi{e imati, iz
razloga {to toliko mogu imati
pod kontrolom- sa}e se mora
mijenjati svake 2-3 godine i
bolest p~ela (ako se desi),
lak{e mo`e{ pratiti svakod-
nevno. Ja `ivim u gradu i
svaki dan idem na posao u
svoje selo, i od tih prihoda
meda, polena i propolisa
`ivim u gradu sa svojim
porodicom, {kolujem dvoje
djece. Jednostavno od p~ela-
rstva `ivim. Neki ka`u da to
20
ne mo`e biti, ja im poru-
~ujem- mo`e.
Kada je rije~ o p~elarenju u
godini na izmaku, zavisno od
planine do planine, od neke
oblasti do druge, ka`u da
kadulja nije uop{te medila,
ali je zato livada stra{no
dobro zamedila barem kod
mene (prevoj Komara) i do
polovine {estog mjeseca bilo
je dobrog unosa. Ljeti je jako
malo bilo… Ja li~no, najbolji
unos meda- maj~ine du{ice
sam imao prije tri godine, tad
sam osvojio prvu nagradu za
kvalitet meda a pro{le sam
godine na nivou kantona
progla{en p~elarom godine
na nivou kantona… Radim
dosta pedantno i dr`im ono-
liko koliko mogu dr`at' pod
kontrolom.-
Rak rana-
zakonska regulativa
U razgovoru sa Samirom
Katicom- Arnautovi}, direk -
toricom “Promoculta“ iz Sara-
jeva koji je bio tehni~ki orga-
nizator “Dana p~elara“ saz -
nali smo da su naro~itu
pa`nju brojnih p~elara izaz -
vala veoma zanimljiva preda-
vanja koja su odr`ana u
amfiteatru op}ine Stari Grad.
Okrugli sto na temu “S Stanje i
perspektive u oblasti p~elarst-
va“ vodio je Rizah Osma-
novi}. Veoma zanimljivo pre -
davanje ''O ulozi meda u ljud-
skoj prehrani'' imala je mr.
Bedrija Ali} sa veterinarskog
fakulteta u Sarajevu, a o
bolesti p~ela iz stru~nog ugla
govorila je prof. dr Bosiljka
\uri~i} sa beogradskog uni -
verziteta.
Za vrijeme trajanja ''Dana
p~elarstva Sarajevo 2003.'',
me|u p~elarima ~esto je
spominjana i zakonska regu-
lativa koja u ovoj obasti
(nakon rata) jednostavno ne
postoji. Ima obe}anja iz reso-
rnog Ministrastva poljopriv-
rede, vodoprivrede i {umarst-
va da }e se u {to skorije vri-
jeme donijeti zakonska regu-
lativa kako bi p~elari mogli
{to organizovanije nastupati
na cijelom tlu BiH i prezenti-
rati proizvo|a~e i izlaga~e
izvan granica zemlje.
I ova manifestacija je
potvrdila istinu da p~elarstvo
u BiH ima budu}nost: imamo
kvalitetne p~elare, imamo
kvalitetne prirodne resurse
koje p~ele koriste za proizvo-
dnju meda, ovo podru~je je
jo{ uvijek nezaga|eno sa
izvanrednim potencijalom za
proizvodnju visokih prinosa
kvalitetnog meda.
To se u zemljama iz BH
okru`enja zna, pa su ljudi
veoma zainteresirani za p~e-
larske proizvode sa na{eg
podru~ja.
Samo jo{ da dr`ava i
vladaju}e strukture prepozna-
ju to {to je svima, ve} oda-
vno- o~igledno!™
 Na po~etku p~elarske sezone

P~elinjak u martu
Toplije vrijeme i du`i dani u martu pobu|uju obilnije ra|anje `ivota u priro-
di. Peludna pa{a visibabe, lijeske, ive, javora, hrasta, graba, jasena,
drena, klena, badema i dr. sna`no mami p~ele na izlet, a unos peluda
omogu}uje razvoj legla i ja~anje p~elinje zajednice.

skladu s razvojem `i-

U vota u prirodi i u ko{-

nicama p~elaru se ot-
vara nova p~elarska sezona,
novi izazov da doka`e svoje
umije}e u p~elarenju. Me|u
ostalim radovima, najva`niji
su:
-postupno oduzimanje p~e-
linjih zajednica,
-obaviti prvi temeljiti pre-
gled,
-saniranje slabih p~elinjih
zajednica, bezmataka i bo-
lesti,
-poticajno prihranjivanje,
-ure|enje pojila,
-odr`avanje ventilacije,
-u`i~avanje okvira i ugrad-
nja satnih osnova,
-sumporenje pri~uvnog
sa}a. Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
Toplina je za razvoj p~eli -
nje zajednice u ovo doba i te
kako potrebna, osobito kada mora uo~iti sve probleme, a upisivanje na ko{nicu. Tako-
su no}i ekstremno hladne, pa zatim ih primjereno otkloniti. |er, za pregled treba pripre-
odzimljavanje obavimo samo miti iz pri~uve okvire s me-
koliko je potrebno za obav - Temeljit pregled p~elinjaka dom i peludom, a ako ih ne-
ljanje p~elarskih radova. Prvi Stoga je jo{ prilika da ma, onda u prazno sa}e nal-
temeljiti pregled osobito je neiskusni p~elari najprije iti topao gust sirup omjera
va`an za br`i razvoj p~elinje prelistaju p~elarsku literaturu, 2:1. Pri ruci se trebaju na}i i
zajednice. Pri tom dolazi do a potom da potra`e savjet okviri s ispravnim praznim
izra`aja znanje i vje{tina iskusnog p~elara. Zatim, bez sa}em i satnim osnovama.
p~elara. Kao {to hirurg, kada zapisivanja na|enog stanja Osim obaveznog p~elarskog
otvori tjelesnu {upljinu ~ovje - nema temeljitosti u provedbi pribora, treba pripremiti bo-
ka, mora sve mogu}e prob- bilo kojeg pregleda. Zato ~icu razbla`ene rakije, ili dru-
leme rje{avati taj tren jer bi treba imati pri ruci olovku i ge mirisne teku}ine za prs-
sutra bilo ve} prekasno, tako i bilje`nicu (ili karton~i}) za kanje p~ela prije spajanja.
p~elar kada otvori ko{nicu svaku ko{nicu, ili kredu za

21
 U susret peludnoj pa{i
Pregled obavljamo po sun-
~anom danu, bez vjetra na
temperaturi iznad 160C. Prvo
ocjenjujemo snagu p~elinje
zajednice po broju okvira
koje p~ele posjedaju. Pa`lji-
vim va|enjem okvira s p~e-
lama ocjenjujemo zalihe me-
da i peluda, kao i kvalitet
matice po koli~ini zbijenosti
legla. Ako je poklopljeno
leglo pomije{ano s praznim
stanicama (re{etkasto leglo),
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
posumnjat }emo na staru i
nekvalitetnu maticu (mo`da
bolesnu), a zatim na ameri-
~ku gnjilo}u ili vapnenasto
leglo, {to trebamo odmah
razlu~iti. Ukratko, ameri~ku
gnjilo}u prepoznajemo po
uginuloj li~inki ispod poklop-
ca koja se pretvorila u sme|u,
rastezljivu masu, a poklopci
su naborani, pomalo uvu~e-
ni, poneki izbu{eni.
Ako nema legla, treba vid-
jeti da li je u pitanju bezmatak
ili je matica u ko{nici nes-
posobna nesti jaja. Bezmatak
pripremimo za spajanje ili
dodavanje matice, a nes-
22
posobnu maticu uklonimo.
Ako na|emo samo izbo~eno
trutovsko leglo uz prisutnost
matice, zna~i da je matica
trutu{a, pa je treba ukloniti,
dodati maticu iz pri~uve ili
p~ele pripojiti susjednoj ja~oj
zajednici.
Po ~isto}i okvira, ko{nice,
podnice i po vapnenastom
leglu, ocjenjujemo higijensko
pona{anje p~ela. Nozemozu
uo~avamo po uprljanom sa}u
i okvirima- po teku}em, ka{a-
stom, `uto-ssme|em izmetu.
Od nozemoze razlikovat }e -
mo obi~an proljev, ako je u
ko{nici medljikovac, ili ukise -
ljeni med ili prihrana, a p~ele
dugo vremena nisu i{le na
pro~isni izlet.
Zajednice oboljele od
ameri~ke gnjilo}e i nozemoze
lije~it }emo prema zakonskim
odredbama o suzbijanju za-
raznih bolesti. Crno i neis-
pravno sa}e vadimo za preta-
panje, a umjesto njega stav-
ljamo ispravno. Okvire s me-
dom i peludom pomaknemo
uz leglo. Ako u ko{nici nema
zaliha meda, treba ga dodati
iz pri~uve, ili oduzeti ko{nica-
ma koje ga imaju u vi{ku, ili
dodati okvir napunjen gustim
sirupom. Ko{nice bez hrane
treba ozbiljnije i redovito
prihranjivati.
Spajanje p~elinjih
zajednica
Ovisno o ja~ini p~elinje
zajednice mo`emo uz krajnji
okvir s leglom dodati po
jedan okvir sa satnom osno-
vom. Umjesto praznog sa}a,
uz stranice ko{nice mo`emo
umetnuti po jedan okvir sa
satnom osnovom koji }emo u
povoljno vrijeme umetnuti na
izgradnju. Slabije zajednice
ograni~imo pregradnom das-
kom i ja~e utoplimo, ili pripo-
jimo ja~oj susjednoj zajednici.
Spajanje p~elinjih zajedni-
ca ~esta je potreba i uobi-
~ajena praksa svakog isku-
snog p~elara. Kod spajanja
uvijek dodajemo slabu zajed-
nicu ja~oj ili osrednjoj, jer }e
se slaba br`e prilagoditi ja~oj.
Nikad ne spajamo dvije slabe
 Na po~etku p~elarske sezone

zajednice, jer je mogu}e da

nijedna matica nije dobra, a
mo`da nijedna nema mlade
p~ele. U pravilu spajanje tre-
ba obaviti pred ve~er. Naj~e-
{}e se primjenjuju dva na~ina
spajanja p~elinjih zajednica.
U prvom na~inu pripajamo
slabe zajednice ja~ima doda-
ju}i okvire s leglom i p~elama
neposredno u plodi{te ja~e
zajednice. Prije i poslije sva-
kog spajanja zajednice nadi-
mimo i poprskamo priprem-
ljenom miri{ljavom teku}i-
nom radi izjedna~avanja mi-
zajednice preko novinskog novu re{etku postavimo novi -
risa. Najprije, uklonimo lo{iju
papira. Lo{iju maticu izvadi - nski papir malo izbu{en sit-
maticu, zatim u ja~oj zajedni-
mo, p~ele nadimimo i popr - nim rupicama i poprskan
ci okvire s p~elama i leglom
skamo miri{ljavom teku}i - miri{ljavom teku}inom, pa
primaknemo uz lijevu ili des-
nom. Na ja~u zajednicu, kod zatim u medi{te ume}emo
nu stranicu ko{nice, izvadimo
nastavlja~a preko cijele povr - okvire s leglom i p~elama sla-
onoliko okvira koliko }emo
{ine nastavka postavimo bije zajednice. Prije spajanja
dodati iz slabije zajednice
novinski papir izbu{en sitnim uklonimo lo{iju maticu, a
ra~unaju}i i jedan okvir s me-
rupicama da ga p~ele lak{e p~ele prije i poslije spajanja
dom, koji dlijetom unakrsno
progrizu, zatim stavimo nas - nadimimo i poprskamo miri{ -
izbrazdamo i stavimo uz ja~u
tavak slabije zajednice i ljavom teku}inom. Nakon ne -
zajednicu. Potom umetnemo
ponovo poprskamo miri{lja- koliko dana izvadimo ostatke
okvire s p~elama i leglom iz
vom teku}inom. Kod lisnja~a papira i sredimo zajednicu.
slabije zajednice.
na ovaj na~in spajamo zajed-
Drugim rije~ima, spajamo
srednje jake i jake p~elinje
nice tako da iz medi{ta izva- Za br`i proljetni
dimo sve okvire, na Hanema- razvoj zajednica…
Iako se u bezmatcima u Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
martu rijetko pojavljuju la`ne
matice, svaki p~elar treba
znati barem jedan na~in sani-
ranja p~elinje zajednice.
Uobi~ajen je sljede}i na~in:
sve okvire s p~elama i leglom
izvadimo i odnesemo oko
200 metara daleko od p~eli-
njaka, a ko{nicu ostavimo
bez okvira. P~ele stresemo na
suho tlo ili novinski papir.
Radilice }e se vratiti u ko{-
nicu, osim la`nih matica.
P~ele zatvorimo 24 sata, a
zatim ih pripojimo nekoj ja~oj
zajednici ili ih istresemo
ispred p~elinjaka i ostavimo
da same u|u u susjedne
23
 U susret peludnoj pa{i
ko{nice, jer njihovu zatvorimo
ili uklonimo. Okvire s leglom i
medom podijelimo susjednim
ko{nicama, a prazne stavimo
u pri~uvu.
Ako u februaru nismo
o~istili podnice, onda to
u~inimo sada… Za br`i pro-
ljetni razvoj zajednica osobito
je korisno poticajno prihranji-
vanje, iako iskustvo govori da
se p~elinje zajednice i bez pri-
hrane dovoljno razviju do
glavne pa{e ako imaju obilne
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
zalihe hrane u ko{nicama.
Me|utim, `elimo li iskoristiti
neku raniju pa{u, onda vrije-
di pravilo da sa prihranjiva-
njem treba po~eti {est nedje-
lja prije o~ekivane pa{e. Za
poticajno prihranjivanje oso-
bito je va`no da dotok hrane
bude neprekidan i u manjoj
koli~ini, te da hrana bude
dostatna za razvoj legla bez
odlaganja u pri~uvu.
Tako|er, prihranjivati mo-
`emo medno-{e}ernim poga-
~ama ili sirupom. Prednost
prihrane poga~ama je u stal-
nom i laganom dotoku hrane
24
bez mogu}nosti odlaganja
{e}era u med, a kad zahladi,
p~ele je napuste. Velik nedo-
statak ove prihrane jeste u
iscrpljivanju p~ela pri dono-
{enju vode za otapanje {e-
}era i po nepovoljnom vre-
menu, pa mo`emo ra~unati
na gubitak dijela p~ela.
Prihranjivanje sirupom je
u~inkovitije, ali zahtjevnije za
p~elara zbog svakodnevnog
odlaska (ili svakog drugog
dana) na p~elinjak.
Poticajna prihrana
poga~ama
Ako medno-{{e}erne poga-
~e izra|ujemo sami treba
upotrijebiti isprobani recept.
Sigurnije je za izradu poga~a
koristiti prirodni med ugrijan
do vrenja, za razliku od
nestru~no izra|enog umjet -
nog meda. Poznato je da 1
kg vru}eg meda upija 2,6 kg
{e}era u prahu i da mije{a-
njem dobijemo poga~u koju
po `elji oblikujemo i u PVC
vre}ici odlo`imo do primjene.
Korisno je u poticajnoj
prihrani poga~ama i sirupu
dodavati 5% pekarskog kvas -
ca, koji se u sirupu prokuha
do vrenja, a kad se ohladi,
dodaje se razmrvljena i u
malo vode otopljena jedna
tableta Plibexa na 1,5 kg siru-
pa. Tako|er je korisno dodati
vitaminsko-mm i n e ral n i pri pra -
vak pod nazivom Fortepip i
jodni pripravak Nozepip pro-
tiv nozemoze.
Upotreba antibiotika
Poznato je da antibiotike
ne smijemo dodavati u poti -
c aj n oj pri h ran i , i ak o i m aj u
poticajno djelovanje. Kada
ni{ta drugo ne dodajemo u
prihrani, onda je korisno
dodati 1 gram C-vvitamina (na
1 kg poga~e ili na 1 litar siru-
pa). Dokazano je da nave -
deni dodaci ubrzavaju razvoj
legla oko 30%, ja~aju otpo-
rnost, te pove}avaju biolo{ku
i proizvodnu aktivnost p~ela.
Poja~ana prehrana legla
iziskuje i ve}e koli~ine vode,
pa su p~ele prisiljene izlijetati
po vodu i po nepovoljnom
 Na po~etku p~elarske sezone

vremenu. Zbog toga je koris-

no postaviti pojilo ispred
p~elinjaka. Najjednostavnije
je pojilo izraditi kopanjem
jame u zemlji i preko nje
prostrti PVC crnu foliju. Na
foliju nalijemo oko 25 litara
malo ugrijane vode, u kojoj
smo otopili jednu ka{iku
kuhinjske soli (ne vi{e) i 10 ml
NOZEPIP otopine. Na vodu
postavimo jednu ~istu da{~icu
veli~ine oko 20x30 cm. Vodu
po potrebi dolijemo i mijen-
jamo svakih 5 dana, a foliju
operemo.

Ovisno o broju
toplih dana…
Svaka ko{nica ima ugra-
|enu ventilaciju. Obi~no se
vi{ak vodene pare i ustajao
zrak odvodi preko `i~ane
mre`ice u hranilice, gdje je
utopljavaju}i materijal. Stoga,
ako je utopljavaju}i materijal
mokar, treba ga zamijeniti
suhim.
Sada je vrijeme da u
o`i~ene okvire ugradimo
satne osnove, koje trebaju biti
stare oko 50 dana ili ih stavi-
mo 24 sata u zamrziva~, a Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
Priklju~kom polova struje plinovi djeluju na sa}e 30
potom odmrznemo. Time
na krajeve `ice zatvaramo minuta u zatvorenom pros-
ubrzamo prirodno starenje
strujni krug, `ica se ugrije i toru.
satnih osnova. Polo`ena
utapa u satnu osnovu. I na kraju, ne zaboravimo
izme|u `ica, ili na `icama,
varoozu. Kada je temperatura
dodiruje satono{u, a sa
Pojava voskovog moljca iznad 100C, obavimo dijag-
strane uz bo~ne letvice treba
Ovisno o broju toplih dana nosti~ko tretiranje 3-5 p~eli-
biti 2-3 mm slobodnog pros-
i ukupnoj temperaturi, ve} je njih zajednica Perizinom ili
tora, dok uz donju letvicu
u martu mogu}a pojava Amitrazom (dimom ili aero-
ostavljamo oko 1 cm slobo-
voskovog moljca u pri~uvnom solom). Ako je otpalih varoa
dnog prostora.
sa}u. U~inkovitim se pokaza- vi{e od 20, ove zajednice
Ve}ina p~elara utapa `icu u
lo paljenje 50 g sumpora (ili treba treba tretirati Gabonom
satnu osnovu pomo}u elek-
5 traka) na kubnom metru ili Bayvarolom. Naviknimo se
tri~nog punja~a akumulatora
prostora u kojem su smje{teni na brojanje prirodno otpalih
od 12 V. Okvir postavimo na
okviri sa sa}em. Paljenje varoa na podlo{cima i stalnu
deblju dasku malo manjih
treba ponavljati svake 2-3 ocjenu stanja invadiranosti.™
mjera od okvira tako da `ice
nedjelje tako da sumporni
le`e na daski.

25
 P~elarima mogu}nost dodatne zarade

Opra{ivanje
P~elari mogu zaraditi ne{to dodatnog novca, iznajmljuju}i svoje ko{nice
radi opra{ivanja. Ako vi, p~elari, shvatite pone{to od onog {to ve}ina
uzgajiva~a vo}a i povr}a zna, ili bi trebala znati o opra{ivanju, mo}i }ete
bolje razgovarati o potrebama za opra{ivanjem, i mo}i }ete lak{e prodati
te`ak rad usluge opra{ivanja pomo}u p~ela.
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

26

ko zapitate prolaznike
A na ulici {ta je to dobro
opra{ivanje, ve}ina bi
vjerovatno odgovorila da je
opra{ivanje uspje{no kada
p~ele opra{uju velike koli~ine
cvjetova kako bi proizvele
mnogo plodova. Za uzgaji-
va~e vo}a, ipak, opra{ivanje
zna~i puno vi{e od toga.
Njima je potpuno opra{ivanje
svakog ploda, tako|er od pri-
marnog zna~enja. Primjerice,
jabuka obi~no ima najvi{e
deset sjemenki, dvije u svakoj
od pet ku}ica loculesa. Ve}ina
uzgajiva~a zna da je jabuka
npr., samo s tri opra{ene sje-
menke, op}enito veoma razli-
~ita od jabuka sa {est, osam
ili vi{e opra{enih sjemenki.
Jabuka sa 3-6 sjemenki,
vjerovatno }e biti mala i izo-
bli~ena. Jabuka sa 6-8 sje-
menki (ili vi{e) s druge strane,
vjerovatno }e biti dovoljne
koli~ine (iako koli~ina roda,
ukupna te`ina vo}a na stablu,
te uslovi rasta tokom sezone
teko|er mogu imati zna~ajnu
ulogu). Takve }e jabuke,
tako|er gotovo sigurno biti
lijepog oblika.
Sjemenje u vo}u
Otkuda ta razlika? Sjeme-
nje u vo}u, izgleda, ne sjedi
tamo i bavi se samim sobom
dok se vo}e oblikuje. Zapra-
vo, sjemenje ima vrlo zna-
~ajnu ulogu u razvoju vo}a.
Svako opra{eno sjeme izlu-
~uje hormone koji poti~u rast
obli`njeg mesa vo}a. Zato }e
vjerovatno jabuka s manje od
jednog sjemena po ku}ici biti
izobli~ena. Neki dijelovi plo-
da, gdje postoji sjemenje,
razvit }e se potpunije od onih
gdje sjemenja nema.
Opra{ivanje pomo}u p~ela
Dobro opra{ivanje uzrokuje razlike. Jabuka mo`e imati do 10 sje-
menki. Kr`ljava, nakrivljena jabuka u sredini ima samo jednu sje-
menku dovoljne veli~ine. Nepravilno oblikovana lijeva jabuka ima ih
5. Izvrsna desna jabuka vrhunske kvalitete ima svih 10 opra{enih sje-
menki. S boljim opra{ivanjem i ostale dvije jabuke su mogle biti takve.
Prema tome, uzgajiva~ se uzgajiva~ vo}a sigurno znati
ne}e samo nadati da }e {to cijeniti.
vi{e cvjetova biti opra{eno, Hladno vrijeme mo`e spri-
( on m o`e h e m i j s k i s m an j i ti je~iti opra{ivanje. Ispod 5-
urod ako je koli~ina vo}a pre - 100C kod jabuka, ~ak ako
velika), ve} se nada i da }e poneka p~ela radi na cvije}u
svaki opra{eni plod imati kod tako niskih temperatura,
barem 6-8 8 (ili vi{e) opra{enih zrna peluda sporo se razvija-
sjemenki, {to }e dati kvalite - ju, a peludna tuba sporo ras-
tan plod. Druga zna~ajna te, pa je mogu}a pogre{ka
~injenica za uzgajiva~e jabu- pri opra{ivanju. Kod vrlo
ka jeste opra{ivanje cvijeta visokih temperatura, s druge
kralja (to je cvijet koji se u strane, mo`e se proizvesti
cvatu prvi otvori i on ima mo- nenormalni pelud, pa cvije}e
gu}nosti da proizvede fan - mo`e imati kratak reproduk-
tasti~ne plodove najljep{eg i tivni `ivot.
najve}eg oblika, ako su uvjeti Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
za uzgoj u sezoni dobri). Jabuke crveni deli{es
Tako|er, ako se cvijet kralj Jabuke crveni deli{es te`e
opra{i i komadi} glave se opra{uju od drugih vrsta.
zapo~ne rasti na lateralnim Don Elfving s Wa{ingtonskog
cvjetovima, to }e olak{ati dr`avnog sveu~ili{ta, obja-
hemijsko uni{tavanje lateral- {njava za{to… “Kod ve}ine
nih cvjetova. vrsta jabuka, struktura koja
Ako lo{e vrijeme sprje~ava sadr`i pelud tvori ~vrst prsten,
p~ele da rade na ranom koji je trajna prepreka, goto-
cvatu, posljednji cvijet koji se vo poput ograde oko `enskih
otvori u cvatu, nema mogu- dijelova cvijeta. P~ela koja
}nost proizvesti posebno lije- `eli prikupljeni nektar, prisilje-
po vo}e. Tako }e p~elar, koji na je popeti se preko ograde,
`eli iskoristiti priliku, dovesti tresu}i uokolo sav pelud.
svoje p~ele u vo}njak brzo, ^ine}i tako, p~ela se po
ba{ kada se cvijet kralj po- cijelom tijelu zapra{i pelu-
~inje otvarati, a to }e iskusni dom, a kada se popne u
27
 P~elarima mogu}nost dodatne zarade
sredi{te cvijeta kako bi srknu-
la nektar, ona neizbje`no
opra{uje nju{ku tu~ka (stig-
ma=nju{ka na cvjetnom
pesti}u)”, ka`e Elfving. S
cvije}em crvenog deli{esa s
druge strane, “ograda“ od
dijelova koji nose pelud,
mo`e imati prekide, pa neke
p~ele brzo nau~e da postoje
lak{i putevi do nektara.
Umjesto da se penju preko
“ograde“, i zapra{e se pelu-
dom, one slije}u na laticu,
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
pro{e}u preko ruba, i povuku
se kroz otvor u ogradi od
peluda, posr}u nektar sa
strane i odlete dalje, ostavlja-
ju}i cvijet neopra{en.
“Kako }ete se boriti protiv
toga?“, pitao je Elfving…
“Tako {to }ete staviti vi{e
ko{nica po jedinici povr{ine
za crveni deli{es nego za
druge vrste jabuka. Ja bih
stavio tri ko{nice po jutru
vo}njaka crvenog deli{esa da
je moj. Dodatne ko{nice ne
samo da daju vi{e p~ela, one
daju vi{e mladih p~ela-
neiskusnih p~ela koje jo{ nisu
28
otkrile kako do}i do nektara
sa strane kroz otvore u ogra-
di, i tako }e opra{iti va{e cvje-
tove.”
Opra{ivanje kru{aka
Opra{ivanje kru{aka te`e
je od opra{ivanja jabuka.
Zato {to kru{kin nektar ima
nisku koncentraciju {e}era-
~esto i manje od 10% u
u s po r e dbi s j a bu ~ n i m n e k -
tarom koji mo`e imati vi{e od
40% {e}era (p~ele nastoje
izbjegavati cvijet kru{ke zbog
obilja cvijeta jabuke i mas -
la~ka). Da bi to nadoknadili,
neki uzgajiva~i na zapadu
po~eli su bacati pelud po
vo}njaku iz helikoptera, po
cijeni od 60-8 80 ameri~kih
dolara po jutru. Jedna heliko-
pterska tvrtka iz dr`ave
Wa{ington, primjerice, “leti u
peludu“ kako se ogla{avaju,
na nekoliko hiljada jutara, s
naro~itom pozorno{}u na
mlada stabla kru{aka.
Zapra{ivanje peluda, ne
uzima mjesto unajmljenim
p~elama. P~ele se i dalje una-
jmljuju i to jedna i po do dvije
ko{nice po jutru. Na heliko-
ptersko opra{ivanje uzgaji-
va~i gledaju kao na osigura-
nje, no neki sumnjaju na nje-
govu u~inkovitost i predla`u
da se novac radije utro{i na
unajmljivanje ve}eg broja
ko{nica.
^ovjek koji se ve} du`e vri-
jeme bavi opra{ivanjem-
David Green iz Ju`ne Karo-
line, s godinama je razvio
strategiju za opra{ivanje kru-
{aka. Najbolji na~in za to
opra{ivanje jeste, vjeruje on,
“pri~ekati dok vo}ke ne proc-
vatu 20 do 30%”. Ovdje se ne
treba brinuti o cvijetu kralju
kao kod jabuka. Zatim pokosi
masla~ke i dovede p~ele
sun~anog dana rano ujutro…
“P~ele koje su upravo pre-
seljene, najprije nastoje raditi
na najbli`em cvije}u. U 3-4
sata, mogu opra{iti kru{ke
prije nego {to p~ele izvidnice
otkriju da postoji ve}a kon-
centracija {e}era u cvatu
jabuka obli`njeg vo}njaka”.
Uzgajiva~ jagoda iz Pensil-
vanije uklanja zimsku za{titu s
jagoda koje }e po~eti cvasti, i
unajmljene p~ele da ih mogu
opra{ivati.

Prema Elfvingu, najva`nije {to
p~elar mo`e napraviti da bi
imao jake zajednice spremne
za proljetno opra{ivanje jeste,
dobro nahraniti p~ele zimi,
hranom od {e}era i onom od
proteina… “Obilna hrana,
poticat }e maticu da le`e jaja
i rano zapo~ne stvarati popu-
laciju. Razlika je izme|u pos-
tojanja dovoljnih zaliha za
pre`ivljavanje zajednice, i
dovoljnih zaliha za njezin
razvoj.”
“Cvatnja se doga|a otpri -
like u sedam dana i ovisno o
uvjetima, samo opra{ivanje
mogu}e je obaviti samo u
jednom danu ili tek tokom
nekoliko sati. Pa tako ko{nice
moraju biti spremne s dovo-
ljno jakim zajednicama kako
bi iskoristile to kratko raz -
doblje. Kada ko{nice stignu u
vo}njak, ve}ina p~ela rdilica
koje }e obaviti opra{ivanje
ve} moraju biti spremne.
Nemate vremena za uzgoj
puno vi{e p~ela u jednoj sed-
mici ili ~ak i kra}em razdoblju
dok su ko{nice u vo}njaku.
Za opra{ivanje vo}njaka,
va`nije je da su ko{nice loci-
rane na mjestima za{ti}enim
od vjetra na izravnom suncu,
nego da su jednoliko razba-
cane po vo}njaku. P~ele
mogu, i ho}e letjeti ~itavu
milju pa i vi{e, i jo{ uvijek
uspje{no opra{uju. Izravno
sunce u prolje}e poma`e
zagrijati p~ele koje }e onda
izletjeti ranije. Ako proma-
trate zajednicu p~ela u hlad-
no jutro, mo`ete vidjeti kako
se ona lagano pomi~e prema
suncem zagrijanoj strani
ko{nice. Zatim p~ele lagano
po~nu izlaziti preko suncem
zagrijanog drveta, i izgledaju
Opra{ivanje pomo}u p~ela
kao da ga grle i upijaju nje-
govu toplinu. Uskoro }e te
p~ele zapo~eti s letom, a ti
dodatni rani sati leta mogu u
nekim sezonama biti krucijal-
ni za uspje{no opra{ivanje u
tom vo}njaku. Zaklon od vje-
tra tako|er je veoma va`an.
Ko{nica za proljetno opra-
{ivanje mora imati mladu
maticu koja le`e puno jaja, te
ima mnogo poklopljenog i
otklopljenog legla. Otkloplje-
no je leglo va`no jer, zbog
hranjenja li~inki, p~ele su
prisiljene izlaziti vani i priku-
pljati pelud, a p~ele koje
prikupljaju pelud 10 puta su
u~inkovitije u opra{ivanju od
onih koje prikupljaju nektar“,
tvrdi Geen.
Standardi za broj okvira s
p~elama i leglom koji ~ine
prihvatljivu ko{nicu za opra-
{ivanje razlikuju se od dr`ave
do dr`ave i od jednog do dru-
gog podru~ja.
Opra{ivanje jagoda
Opra{ivanje jagoda daje
nove mogu}nosti za p~elare,
zahvaljuju}i nedavo objav-
ljenom radu dr. Josepha
Kovacha s Cornella. Doneda-
vno, dr`avni stru~njaci za
vo}arstvo su govorili uzgaji-
va~ima jagoda da su njihovi
plodovi prvenstveno opra{i-
vani vjetrom i gravitacijom i
da ne}e imati ve}e koristi od
unajmljivanja p~ela.
Rad dr. Kovacha sve je
promijenio… U razdoblju od
pet godina, on je strpljivo
vagao svaku berbu jagoda
na svojim gredicama s p~e-
lama i bez njih. U tom raz-
doblju je pouzdano otkrio da
gredice s p~elama daju vi{e
ve}ih jagoda- 20% je ve}i pri-
nos u te`ini od onih koje su
rasle na gredicama bez
p~ela. To je zna~ajan podatak Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
kojeg nisu svjesni svi uzgaji-
va~i jagoda. Ako malo pro-
{e}ete i razgovarate s uzgaji-
va~ima jagoda, bi}ete u sta-
nju iznajmiti im ko{nice.
Jedna jaka ko{nica na dva
jutra jagoda je ono {to dr.
Kovach savjetuje, tako da ne
mo`ete iznajmiti puno ko{-
nica na odre|enoj povr{ini,
osim ako ih ne trebaju i za
druge kulture, ali za malog
p~elara, svaka iznajmljena
ko{nica donosi dobit.
Nedavno smo iznajmili je-
dnu ko{nicu malom uzgaji-
va~u jagoda unutar jedne
29
 P~elarima mogu}nost dodatne zarade
Za preno{enje ko{nica savjetujemo da se koristi remenje s meha-
nizmom uz lagano zatezanje (kao na slici). Jednom kada je remen
~vrsto stegnut, ne morate se brinuti da }e se dijelovi ko{nice pomicati.
milje od na{eg doma, i za to
dobili 40 dolara. Rekao nam
je da ko{nica mo`e ostati na
njegovom polju jagoda to-
kom cijele godine, a polje je u
dobrom podru~ju za proiz-
vodnju meda. I tako smo
samo za dr`anje te jedne
ko{nice dobivali dodatnih 40
dolara svake godine, uz sav
med koji je ona davala.
Kod jagoda je broj opra-
{enih sjemenki- koje se nazi-
vaju ahene (achens)- iznimno
va`an, na jednak na~in kao i
Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.
kod jabuka, samo puno vi{e.
Jagoda mo`e imati nekoliko
stotina ahena, a svaka koja je
opra{ena pridonosi razvoju
mesa, privla~nom izgledu i
slatko}i ploda. Mali i izobli-
~eni plodovi gotovo sigurno
su takvi stoga {to su bili slabo
opra{eni.
Jedan strpljiv istra`iva~, jo{
prije pola stolje}a, izmjerio je
da se srednja te`ina jagode
pove}ava sve do 60 p~elinjih
posjeta!
Opra{ivanje prvog cvijeta
koji se otvori u svakom cvatu
(koji se kod jagoda naziva
primarnim cvijetom), tako|er
30
je va`no. Kao i kod jabuke,
prvi cvijet koji se u cvatu
otvori ima potencijal da
postane ljep{i plod, osim {to
se kod jagode jo{ vi{e razliku-
ju u potencijalu ahena.
Istra`iva~i koji su spremni
potro{iti puno vremena mu-
kotrpno broje}i tu~ke (pistil=
pesti}, tu~ak) na cvjetovima
jagoda, otkrili su da primarni
cvijet kod jagoda ima mogu-
}nost stvoriti oko 350 ahena.
Sekundarni cvjetovi (sljede}i
koji se otvaraju u cvatu) mogu
stvoriti oko 260 ahena; dok
tercijarni cvjetovi imaju spo-
sobnost stvoriti oko 180 ahe-
na.
Cvjetovi koji se ranije
otvaraju obi~no sadr`e vi{e
tu~aka i ovula (ovule= jaje,
ono {to se razvije u sjeme
nakon oplodnje, nalazi se u
sredini ovarija) od onih koji
cvatu kasnije. Tako }e dovo-
|enje p~ela na polje upravo
kada po~nu cvjetati primarni
cvjetovi, uzrokovati veliku raz-
liku u veli~ini i kvaliteti
ubranih jagoda.
P~ele }e `urno raditi na
jednom jagodnom cvatu.
One }e radije raditi na cvije}u
s ve}im sadr`ajem {e}era u
nektaru, a jagodni nektar,
iako se izlu~uje u manjim
koli~inama, ima ve}i postotak
{ e } e r a- i z m e | u 25 i 36% .
Istra`iva~i su tako|er uo~ili da
}e p~ele radije raditi na
cvije}u onih vrsta jagoda koje
daju ve}u koli~inu peluda.
P~ele opra{uju cvije}e jago-
da, veoma u~inkovito, zato
{to su p~ele tako velike u
odnosu na cvijet. ^ak i p~ele
koje skupljaju samo nektar,
dotaknut }e dijelove koji
sadr`e pelud. P~ele koje sku-
pljaju samo pelud ~esto se
o~e{u o pra{nike, i gotovo
uvijek dotaknu tu~ak.
Opra{ivanje zavisi
od temperature
Ipak, uzgajiva~e koji izna-
jmljuju p~ele za opra{ivanje
jagoda prvi put }emo upo-
zoriti… Ako je vrijeme pre-
hladno, ki{no ili vjetrovito
(preko 20 km na sat), ve}ina
p~ela ne}e raditi. ^ak ako
p~ele rade na cvjetovima, ako
je posve mirno, opra{ivanje
se mo`da ne}e dogoditi.
Ispod 140C, primjerice, pra{-
nici jagodinog cvijeta ne oslo-
ba|aju potpuno pelud.
Tako|er, kod umjerenih tem-
peratura, zrnje peluda koje
pada na tu~ak mo`e se razvi-
jati veoma polagano, pa se
peludna tuba ne}e mo}i
formirati.
Kod veoma niskih tempe-
ratura, mo`e se stvoriti nenor-
malan pelud, ili tu~ci mogu
biti receptivni samo krako vri-
jeme prije nego {to se posu{e
i pokvare.™
(Izvornik:
“American Bee Journal”)