Pregledni struéni rad Adresni prostor kao oskudni resurs Internet Protokola verzije 4 D. Lovakovic*, M. Martinovié?*, M.BoSnjakovié" Veleuéiliste u Slavonskom Brodu, Dr. Mile Budaka 1, 35000 Slavonski Brod Autor za komunikaciju: M. Martinovié, marko.martinovic@vusb.hr Saietak: Danaénje doba brzog razvoja raéunala i mobilnih te ostalih uredaja sposobnih za komunikaciju putem Interneta kao medija postavili su visoke tehniéke zahtjeve i standarde za odriavanje i progirivanje istoga.Jedan od kljugnih problema u procesu razvoja mrezne infrastrukture dakako predstavija adresni prostor kao resurs. Naime, svaki uredaj koji koristi infrastrukturu mreze obiljezen je jedinstvenim identifikatorom koji omoguéava komunikaciju s ostalim uredajima na Cilj ovog rada je prikazati razvoj Internet Protokola(IP) sa ta problematike adresiranja, njegove nedostatke | ograniéenja, te kao odgovor razvoj Internet Protokola verzije 6( IPv6).Prolaze¢i kroz opis trenutno najzastupljenijeg Internet Protokola_ IPv4,njegov agin i metode dodjele adresa uredajima, kao i ograni¢enja koja postaju ofigledna, Unatot metodama uStede adresnog_prostora, problem iscrpljenja bazena dostupnih adresa postaje sve blizi Predlozeno rjeSenje u obliku nove verzije Internet Protokola, verzije 6donosi iznimno poveganje broja dostupnih adresa za uredaje na mrezi, i druge prednosti, premda takoder unosi odredenu dozu kompleksnosti, a napose u procesu migracije.Medutim, migracija na novu verziju protokola nije sasvim jednostavna jer dvije verzije nisu interoperabiine. Problemi i izazovi implementacije nove verzije protokola unutar postojeéeg sustava su znatni, ali su s vremenom razvijene metode tranzicije. Kijuéne rijeti:IP adresa, Internet protokol,IANA, IPv4, IPv6, racunalne mreze Zbomnik radova Veleudilista u Slavonskom Brodu 7Adresni prostor kao 1. UVOD kudni resurs Internet Protokola verzije 4 Koritenje mreznih tehnologija baziranih na IP protokolu dozivjelo je eksponencijalni rast u posljednjih 20-ak godina, Internet, éiji je temelj ARPAnet, radi kao paketno-preklopna usmjerena mreza, Danainji najzastupljeniji protokol koristi IP protokol verziju 4 (IPv4) za pronalazenje puta do odredita na mrezi, Prvotni ARPAnet projekt je u sklopu_agencije ARPA-e (kasnije DARPA), financiran od Ministarstva obrane Sjedinjenih Amerigkih Dréava . Trazena je jeftina i utinkovita metoda komunikacije s visokim stupnjem redundancije i otpomosti na eventualne probleme prilikom komunikacije kakvima su bile podlozne tadasnje mreze koje su koristile vezno-preklopnu usmjerenu metodu uuspostavljanja jednosmjeme ili dvosmjerne komunikacije. ARPAnet je s yremenom rastao i zapoéeo integraciju ne samo vojnih, veé i civilnih évorova poput sveutilista, tvrtki i organizacija Nedugo zatim, dolazi do iznimnog porasta broja uredaja i Evorova na mrezi, od kojih svaki évor zahtijeva vlastitu jedinstvenu adresu koja mu omoguéuje identifikaciju i komunikaciju s ostalim &vorovima. Kao osnovu za adresiranje, odlugeno je koristiti Internet Protokol verziju 4. Danas, postoji velik broj uredaja osim samih ragunala, koji imaju status @orova ili domagina u mrezi. Mogu biti mobilhi telefoni, televizijski prijamnici, razliéiti senzori, video kamere, mreZni pisaéi i drugi razlititi namjenski uredaji, S obzirom na matnopoveéanje broja uredaja, javija se problem oskudnosti predvidenog adresnog prostora. lako su razlisitim optimizacijama napravljeni matni iskoraci po pitanju usteda, nezaustavijivi rast mreze nepobitno je hametnuo imperativ razvoja novog dugorognog i kvalitetiog rjeSenja u vidu Internet Protokola verzije 6 (IPV6). 2, INTERNET PROTOKOL VERIJA 4 (IPv4) Forma adrese Internet Protokol verzije 4 u osnovi se sastoji od 32 bita,rastavljenih u etiri skupine po 8 bitova ili okteta. Radi lakSe interpretacije , vrijednost svakog od éetiri oktetase prikazujedekadskom ekvivalentukoji moze poprimiti vrijednosti od 0 do 2* -1 (255)[1J. Pri dekadskom zapisu grupe se razdvajaju totkama (dekadska dotacija) 8 Zbomik radova Veleusilista u Slavonskom BroduPregledni struéni rad Nadalje, logi¢ki format svake IPv4adresa dijeli se na dva konceptualna dijela: a) Mre®ni dio —jedinstveno oznatava mre” b)__,, Host” dio -jedinstveno oznaéava domaéina na mrezi U potetku razvojai implementiranja IPv4 protokola (1981 g.) nije se dovoljno anticipiralo na oskudnosti adresnog prostora te je zamisljena klasna podjela i distribucija mreznih adresa [2]. S obzirom na medusobni odnos broja mreza i broja raéunala (évorova) unutar pojedine mreze (mre%i/host), adresni prostor IPv4 protokola je zamisijen da bude podijeljen pet klasa (A,B,C,D,E), Pojedine vrijednosti Klasa adresa su prikazane u tablici | Tablica 1.Vrijednosti adresnih Klasa [Pv protokola Cak cijele klase A koje u sebi sadrze preko 16 milijuna upotrebljivih adresa Klasa] Raspon Pripadajucih | Vodeci Broj | Broj Domadina Na Adresa bitovi Mreia Mredi a 1.0.0.0- 0 128) 16.777.214 127.255.255.255 8 128.0.0.0- 10 16.384 65.534 191.255.255.255 c 192.0.0.0- 110 ‘| 2.097.150 254 223.255.255.255 D 224.0.0.0 1110 multicast” adrese 239.255.255.255 E 240.0.0.0- Tilt ‘eksperimentaine adrese 255.255.255.255 pridjeljivane su pojedinim privatnim kompanijama, a velik problem dolazio Je iz Einjenice da postoji zatajan broj organizacija éija potreba adresnog Prostoranije unutar okvira definiranih Klasa, Sto rezultira neiskoristenoséu ostatka adresnog prostora po mreZi za daljnju uporabu. Na primjer, ukoliko organizacija ima pottebu za 300 adresa u jednom komadu, istoj se ne moze ponuditi brojadresa manjiod Klase B - 65.534, sto implicira da Ge organizacija dobiti vibak od65.234 adrese Kako deficit adresnog prostora IPv4 postaje evidentan, kroz nekolicinu izmjena pokus ti problem, Prvi vazniji korak dogodio se 1993 godine tuvodenjem VLSM (engl. Variabile Lenght Subnet Mask) i CIDR (Classless Inter Domain Routing) notacije [3], takozvanog ber-klasnog_adresiranja_kojim Jeptedlozeno rjeSenje za problemaadaptacije veligina pojedinih lokalnih pod- mreZa. Naime, odbagen je klasni natin pridijele adresa, te se putem metodologije promjenjive adresne maske (VLSM) doskotilo pravilnijem i toénijeg alociranju h adresnih resursa. potrebitAdresni prostor kao kudni resurs Internet Protokola verzije 4 Nadalje, 1994 godine uvodenjem NAT-a (engl. Network Address Translator) [4],-prevoditelja adresa i konaéno predstavijanjem privatnih adresa 1996 [5] .osiguralo se prevodenje privatnih u javne adrese. Sto nadalje implicira moguénoséu neogranivenog i visestrukog koristenja istih skupova privatnih adresa medu lokalnim mrezama, ime su napravljeni znatniiskoraci pri ekonomignijem iskoristavanju oskudnog adresnog prostora. Jako su uloZeni znatni napori, optimizacija i usteda adresnog resursa,nezaustavijivi rast potrebe za novim adresama jo8 podetkom devedesetih godina proslog stoljeca nametnuo je trazenje kvalitetnijeg i dugoroénijeg rjeSenja u obliku nove inatice IP protokola — IPv6 3. RASPODJELA I DISTRIBUCIJA ADRESNOG PROSTORA. Raspodiela i distribucija adresnog prostora vrSi se hijerathijski, pod upravom krovne organizacije [ANA-e (engl. Internet Assigned Numbers Authority) koja dijeli slobodne blokove adresa regionalnim Internet _registrima (RIR) tutemeljenim prema regijama, odnosno broju stanovnika odredenih podrugja. Isti Registri bivaju odgovorni za daljnju dodjelu adresnog prostora Lokalnim Internet Registrima (LIR) autonomnim u odredenom dijelovima regija ili drzava Nadalje, svaki od Lokalnih Registara izravno uruéuje odredene adrese svojim Klijentima koji se najéeSée mogu podijeliti na; © Prufatelje Internet usluga; © Tyrtke; * Instituctje Postoji ukupno pet Regionalnih Internet Registara, po nadleZnosti_ u regijama(slika 1): a)AfriNIC - Podrugje Afritkog kontinenta b)APNIC - Podrugje Dalekog Istoka, Australije i Oceanije ©)ARIN - Podrugje Sjeverne Amerike A)LACNIC - Podrugje Juzne i Sredi8nje Amerike RIPE NCC - Podrutje Europe, Euroazije i Bliskog Istoka 10 Zbomik radova Veleusilista u Slavonskom BroduPregledni struéni rad Slika 1.Karta nadleznosti pet Regionalnih Internet Registara [6] mm Aminic mm ApNic ARIN i Lacnic @ RIPENCC 03 veljaée 2011. godine, IANA dodjeljuje preostale blokove adresa A klase (/8), jedan svakome od Regionalnih Internet Registara, éime sluZbeno nestaje globalnog adresnog prostora za raspolaganje od krovnog registra{7] Prvi Regionalni Registar kojemu ponestaje dostupnih adresa 15.travnja2011 je upravo APNIC. [8]. Brzo razvijajuéa potrosnja adresnog prostora istognih zemalja, prvenstveno Kine i Indije, dovodi do potpune redukeije na podrugju APNIC-a. Na stici 2 je predstavijena potrosnja adresnog prostora za sve Registre, uukljudujuéi APNIC (predstavijen crvenom bojom) gdje se na dnevnoj bazi pri vrhuneu potrosnje tijekom 2011. godine alociralo preko milijun IPv4 adresa. ta u Slavonskom Brodu iAdresni prostor kao kudni resurs Internet Protokola verzije 4 Slika 2.Prikaz izdavanja adresnog prostora prema broju adresa u jednome danu io) ‘BROS DODIELIENIH IP ADRESA NA DNEVNOI BAZ! OD STRANE REGISTARA 002013 GooINE NC PPENCC 1200000F ° ARN om UCC Sm ne —___.—— 4.000.000] |BRO) DODIELENI IP ADRESA UJEDNOME DANU 0 1998 2000 2002 2008 2008 2008 2010 2012 201A Uzevsi u obzir duljinu formata IP adrese od 32 bita, moze se lako izraéunati bbroj svih_moguéih kombinacija 2°32 (Tablica 2) ili priblizno 4,3 milijarde moguéih IP kombinacija adresa. Taj broj predstavlja kombinacijski, alii ne i teoretski maksimum, jer znaéajan dio se odnosi na mreZne i broadcast adrese Jako su se modifikacijama i optimizacijom IPv4-a ostvarile znatne ustede, broj uredaja na mreZi nezaustavijivo raste, te se postavljalo samo pitanje ‘vremena do kada ée postojece adrese moéi pratiti potrebe, Tablica 2.Prikaz broja moguéih IPv4 adresa z 4294967296 12 Zbomik radova Veleusilista u Slavonskom BroduPregledni struéni rad Kroz vrijeme, dolazi do razvoja metoda (navedene u prethodnom poglaviju) za oguvanje [Pv4 adresnog prostora, od kojih su nabrojane zna¢ajnije io njima se nneée pomnije raspravljati © Upotreba podmrezne maske + Razvoj CIDR(eng. Classless Inter-Domain Routing) tehnologije © Upotreba NAT protokola * Uvodenje privatnog adresnog prostora ‘Uvodenjem prikazanih metoda produzilo je dostupnost adresa na slijedecih petnaestak godina, no veé i tada se vidjelo da je rjeSenje potrebno potraziti na sasvim novom konceptu. Kao odgovor na nedostatak adresnog prostora IPv4 protokola, predstavljeno je dugotrajno rjeSenje razvojem protokola sljedeée generacije , Internet protokol verzija 6“(IPV6). 4. INTERNET PROTOKOL VERZIJA 6 (IPv6) Internet protokol verzija 6 ili IPv6 primamo je razvijena kako bi se omogucio veéi adresni prostor naspram zastarjele Internet protokol verzije 4. Uz veéi adresni prostor, IPV6 donosi implementaciju novih mehanizama rada &iji se nedostatak u IPV4 smatrao neopravdanima, IPV6 adresa se u osnovi sastoji od 128 bitova ili 16 okteta Giji se zapis radi preglednosti vrSi u heksadecimalnom obliku, gdje jednu znamenku zamjenjuju 4 bita, dok kombinacija dvije znamenke predstavija jedan oktet[10]. U tablici 4.1 predstavijena je valjana IPv6 adresa. Tablica 3.Primjer IPv6 adrese ‘4031:0da8:85a3:0042-8900:8b2e:0370:2536 Broj dostupnih adresa koristeéi adresiranje Intemet Protokol verzije 6 je prikazan u tablici 4.2. Tablica 4.Primjer IPv6 adrese pas '340282366920938463463374607431768211456 Vidljivo je kako uporabom IPv6 protokola nema zahtjeva za prijaSnje navedenim metodama stednje adresnog prostora Sto je bilo potrebno kod IP protokola verzije 4 13Adresni prostor kao 5. PRIJELAZNI MEHANIZMI ZA INTERNET PROTOKOL VERZI kudni resurs Internet Protokola verzije 4 Uloga prijelaznih mehanizama je omogutiti i olakSati prijelaz na novu verziju Internet protokola. $ obzirom da Internet protokol verzija 6 nije dizajnirana interoperabilno s Internet Protokol verzijom 4, cilj mehanizama je pronai nadine kako ostvariti uspjesnu komunikaciju izmedu uredaja koji tabe dvij razliéite verzije IP protokola, Tijekom godina, IETF predlaze nekoliko opeija za uspjesnu manipulaciju prijelaza, Razvijeni su prijenosni protokoli koji omoguéavaju komunikaciju izmedu dva uredaja koji ne moraju nuzno koristiti iste verzije IP protokola. Implementirano je visetakvih vrsta protokola{I1] dok je onih koji su zaaivjelii u aktivnoj upotrebi tek nekolicina(primjeri: 6rd, Teredo). Uz protokolame modele, pruzateljima usluga postaje dostupno i istodobno dodjeljivanje adresa dva protokolamna stoga klijentu gdje svaki protokolarni stog ima svoju unaprijed definiranu mreznu adresu, jednu koja pripada IPv4, a druga koja pripada IPv6 protokolu(eng.: Dual-Stack). Nova generacija navedenog modela koristi samo IPv6 adresu (eng.: Dual-Stack Lite) dok domagin na mrezi zadrava pristup IP verziji 4... Na ovaj naéin, komunikacija se odvija preko preusmjernika (eng.: Relay) koji ima ulogu postednika i prevoditelja izmedu uredaja na verzijama Internet protokola 4 i Internet protokola verzije 6, te zahtjeva posebnu verziju DNS zapisa. 6. PROJEKCIJA MIGRACLI NAIPV6 Kao najveéa zapreka potpune tranzicije na IPv6 navodi se nekompatibilnost opreme pruzatelja internetskih usluga s istim, Statistigki je vidljivo kako se dodjela IPV6 adresnog prostora penje eksponencijalno od vremena potpunog nedostatka IPv4 adresnog prostora do kraja 2012. godine(lika 3). Slika 3.Broj dodijeljenih IPv6 adresa na mjeseénoj bazi prema Regionalnim Internet Registrima{ 12] sbRR SEES iainticanecieoa 4 Zbomik radova Veleusilista u Slavonskom BroduPregledni struéni rad Podaci s kraja 2012. godine govore kako je otprilike 25% pruzatelja intemetskih i usluga smjeStanja web stranica obavilo migraciju (podaci se odnose na RIPENCC i ARIN Registre)[13] Kao najrelevantniji_podaci_u cijelom procesu migracije omnagene su usmjemiéke tablice BGP(en.: Border Gateway Protocol) protokola koji se koristi pri povezivanju i komunikaciji velikih tvrtki i pruzatelja usluga te &ini kraljeznicu Interneta[ 14]. Navodi se kako u 2013. godini 32% ukupnog prometa na Internetu éini IPv6 promet{ 15] Statistike tvrtke SolarWinds govore kako je tek 3% pruzatelja internetskih usluga izvrSilo potpunu tranziciju na IPV6. 47% organizacija je u procesu obavljanja tranzicije te su implementirali,Dual-Stack metodu, dok 50% ispitanih subjekata tvrdi kako nisu pokrenuli proces migracije[ 16] 7. ZAKLIUCAK Adresni_prostor Intemet protokola IPv4 gotovo je u potpunosti iskoristen. Krovni registri (IANA), kao i pojedini regionalni iskoristili su sve svoje adresne kapacitete, dok je na ostalim i nizim razinama pitanje samo dana kad ¢e se isto dogoditi. Takva situacija inicirala je razvoj nove dugorogne i odrdive tehnologije u vidu protokola IPV6. Iako je IPV6 zazivio gotovo prije 17 godina, njegova adaptacija, implementacija i prihvaéanje predstavlja dugoroéni i slozen proces Migracija na novu verziju Internet Protokola nije kratak i lagan posao. Zahtjevi su postavijeni od strane tr2i8ta koje zahtjeva veéi adresni prostor za uredaje sljedege generacije. Implementacijom ove verzije protokola, adresni prostor ne bi trebao biti iscrpljen nadolazecih godina te se odmige od upotrebe zastarjelih tehnologija poput NAT= S obzirom na broj dostupnih adresa, jedan izvor nalaze kako postoji dovoljno adresa da ,svaki atom na Zemlji dobije 100 adresa"[17]. Unatoé tome, danas jos postoje prepreke za punu migraciju, najvise kod operatera za pristup Internetu jer je podréka za IPV6 uvedena u sve moderne operativne sustave prije 2004. godine. Medutim, kako bi se ostvarila tranzicija, potrebno je zamjeniti postojecu zastarjelu infrastruktura i krenuti, kao i mnogi pruzatelji usluga, implementirati IPv6. $ financijskog gledista, migracija ove veligine je iztazito skup poduhvat na kojem Ge ponajvise zaraditi upravo proizvodati mreZne opreme koja posjeduje certifikat sukladnosti s IPV6 protokolom. Na kraju, postavija se konaéno buduénosti IPv4 protokola. U buduénosti, kada IPV6 tehnologija zauzme apsolutno dominantnu poziciju, te kada IPv4 prede u kategoriju znatno zastarjele tehnologije, hoge li doéi do odbacivanjapostojeéinalociranih resursa, te ako hoe, kojim tempom ée se proces odvijati.Takoder, postavija se pitanje, hoée li se dogoditi moment u buduénosti kada mrezna oprema vise neée podréavati IPv4, Svakako, ovaj obmuti proces de-alociranja i odbacivanja adresa je prostor za dalinje istrazivanie. 15