Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 06 Bosnjak

    Uploaded by

    zvonela2_872876801
    4 views9 pages
    hrvatski branitelji

    Original Title

    06_Bosnjak

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    hrvatski branitelji

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    4 views9 pages

    06 Bosnjak

    Uploaded by

    zvonela2_872876801
    hrvatski branitelji

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 9
    t 35 aro A = OBRAZOVANJE BRANITELJA - HRVATSKI GOSPODARSKI IZAZOV | pOTENCUAL ZA 21. STOLJEC Branko Bo’njak pk 355.292,3(497.5):37.013,83 37.014.54:330.34 irlaganje sa strucnog skupa primljeno: 20.11.1997. prihvaéeno: 16.12.1997. ‘Rad predstavija prosirenu inadicu radnag matenjala za Okrug stol UAVOR -e RH, a istoimenu temu; syrha muyje potaknuti nave pristupe u ijesavanjus temelnih Zivotnih problema u populaciy branitelja(ratnih veterana). Na prvome mjestu iste se pitanje vvisoke / dugotraine nezaoostenosti branitelia (vise ad! 40.000 potkraj 1997.). 2 shied pitanja nezadovoliavajuce obrazovne strukture, neprimierenog zakonskog (esavanja prava na obrazovanje, posebice u sustavu obrazovanja odrastin, neprimferenih ‘organizaciskih i metoakekih resenja u obrazoviom procesu kaj@ zanemaruju Zivotm dob i iskustvo, ital. Razmatrajuci ulogu znanja i obrazovanja u syetskim relacijarre, autor naglasave povezanost razine obrazovanest stanovnikiva | gospodarskog rasta / Zalade se za vece drZavno ulaganje u skolovanje ratnih veterana kao, dugorocno gledano, najunosniju investiciju, te za stvaranje drustvencg ozrada u kojemu ce sposebnu unijedinost imati novi odnos prema radu, znanyu /obrezovanju. Nova kvaliteta ‘rada, znanja | obrazovanja, potencyiaino, najvaznij su kijucevi gospodarskog razvitka. Kjucne rijedi: obrazovanje odrasiih, Skolovanje, cbrazovne potrebe, ratni veterani, Domovinski rat 1, Uvod Nakon svakog rata, i pobjednitka i porazena strana trpe brojne, strahovite i dugoroéne posljedice. U prvi plan uvijek dospijeva ono najotiglednije, a to su svekolike |judske patnje i materijalna destrukcija (unistena gospodarska | prometna infrastruktura, razoreni domovi, crkve, 8kole, bolnice, muzeji i ostale ustanove i dobra, Veliki dio teritorija zagaden minama, streljivom i ratnim otpadom, i sl.). U drugom planu ostaju socio-psihologke, medicinske, kulturoloske, edukacijske i ostale posljedice i deficiti, Uzete zajedno, obje skupine ratnih posijedica dugoroéno negativno utjecu na razvitak gospodarstva i svekolike kvalitete Zivota naroda, obitelji i pojedinaca Ljudi ne samo da trpe tijekom rata nego su i dugo poslije rata izlozeni snaznim patnjama zbog posljedica, kako primame traumatizacije (tjelesni i duhovni invali¢i), tako i sekundarne (psihosomatski poreme¢aji zbog pretroljenih patnji, strahova, gubitaka voljenih osoba iimovine, negativnih emocija, nezapostenosti, promijenjenoge socijainog statusa, problema ukljuéivanja u mirnodopski Zivot isl.). Viade drzava koje su bile u ratu ‘Autor je brigadir HV, doktor pedagogije, zaposlen u Odjelu za provedbu programa MPREDTAF u Glavnom stozeru Oruzanih snaga Republike Hrvatske, Ravnatelj je Veteranskog dokumentacijsko-refe- ralngg contra. Autor je knjige Drugo lice skole-lstrazivanja razredno-nastavneg ozracia, Alinea, Zagreb 1997 [113] Polemos 1(1998)1: 1-224 suotavaju se s tesko rjesivim zada¢ama, jer osim izgradnje i obnove u ratu porusenoga i unigtenoga, nuzno je osigurati i izdvajati golema sredstva za razvitak mreze institucija, modela | programa za pomoé braniteljima i ratnim stradalnicima, Temeljni problem je u tome Sto Ijudi trebaju utinkovitu pomoé sada | odmah, jer ako ta pomoé izostane, ili nije pravodobna, problemi pojedinaca, njihovih obitelji, ali i dru’tva u cijelosti multiplicirajuse i nastaju nove traumatizacije (samoubojstva, razvodi brakova, nasilje u obitelji, nezaposlenost, bolesti ovisnosti, ovisnost o pomoéi drugih i sl), ukojima najvige i najizravnije trpe djeca | obitelj, Stoga je trazenje univerzalnog modela nadilazenja ratnih posljedica trajno aktualna zadaéa, To posebno wrijedi za dréave i narode koji ne mogu, zbog razlititih razloga, ratunati na izdasniju medunarodnu financijsku i drugu potporu i moraju se oslanjati jedino na viastite gospodarske izvore. U takvu sluéaju istrazivanje mogucih kljuceva razvitka nacionalnoga gospodarstva postaje i ostaje con- ditio sine qua non sigurne buduénosti i kvalitetnog Ijudskog Zivota, opéenito, a branitelja i ratnih stradalnika, posebno. Iskustva iz razvitka SAD-a, Njemazke i Japana nakon Drugoga svjetskog rata nedvojbeno pokazuju da je ulaganje u obrazovanje, posebice u obrazovanje veteranske populacije, jedan od takvih kljueva (Drucker, 1993). 2. Kratki osvrt na hrvatske probleme Nakon pobjedonosnog svréetka Domovinskog rata, Republika Hrvatska suogava se s brojnim problemima poput svake dréave koja je netom izaila iz ratnog stanja. Kad je rije¢ o Domovinskom ratu | njegovim dugoroénim posljedicama, valja uzeti u obzir i Zinjenicu da se Republika Hrvatska suotava i s procesima politicke, gospodarske i kulturoloske tranzicije iz bivse socijalisti¢ke zemlje u modernu, demokratsku dréavu. Tranzicijski problemi dodatno usloZavaju problem ratnih posljedica i njihova utjecaja na gospodarstvo i dru’tveni standard. llustracije radi, moze se ukazati na neke podatke, probleme i procese, koji kao specifitni posljeditni pratitelji ratnog stanja impliciraju sustavniji pristup rjesavanju pitanja meduzavisnosti obrazovne i kvalifikacijske strukture stanovnistva i buduéega gospodarskog razvitka. Njihovo navodenje ne odrazava njihovu hijerarhiju vagnosti ili urgentnosti, i prije je ufunkciji empirijskog potkrijepljenja teze o nuznosti veceg ulaganja u obrazovanje i stjecanje kompetentnih znanja. Buduci da jo§ nemamo pouzdane statisti¢ke pokazatelje, jer se Statisticki jetopis za 1996. godinu temelji na podacima za 1991 godinu, to je moguée samo ugrube ukazati na sljedecih nekoliko skupina pokazatelja a) Promijenjena demografska slika stanovnistva i obrazovno-kvalifikacijska struktura Domovinski je rat relativno trajno promijenio demografske zamljovide, pri éemu je bila presudna srpska ideoloska floskula o "svim Srbima u jednoj drzavi". Srpska agresija bila je uzrokom progonstva gotovo 300.000 Hrvata, dok su Srbi, uslijed poraza na bojnom polju, imali priblizno 150.000 izbjeglica, a prema jugoslavenskim turdnjama bilo ih je i vise od 200.000 (Kruselj, 1997.) Sukladno Erdutskome i Daytonskom sporazumu, dio ovih Ijudi vratit ¢e se na teritorij s kojeg su prognani i izbjegli, premda su ti procesi nugno spori i neigledni. Hrvatski prognanici iz Hrvatske te oni iz Bosne i Hercegovine u posebno su nezavidnu polozaju, jer nakon pet do Sest godina prisilno provedenih pretezito u hrvatskim vecim gradovima i na jadranskoj obali, nije realno 4 Obrazovanje branitelja, ocekivati njihoy masovni povratak u oslobodena podrugje, adnosno u donedavno Gkupirano hrvatsko Podunavije. U procese povratka i reintegracije vjerojatno ée se

    You might also like