t
35
aro
A
=
OBRAZOVANJE BRANITELJA -
HRVATSKI GOSPODARSKI IZAZOV |
pOTENCUAL ZA 21. STOLJEC
Branko Bo’njak
pk 355.292,3(497.5):37.013,83
37.014.54:330.34
irlaganje sa strucnog skupa
primljeno: 20.11.1997.
prihvaéeno: 16.12.1997.
‘Rad predstavija prosirenu inadicu radnag matenjala za Okrug stol UAVOR -e RH, a
istoimenu temu; syrha muyje potaknuti nave pristupe u ijesavanjus temelnih Zivotnih
problema u populaciy branitelja(ratnih veterana). Na prvome mjestu iste se pitanje
vvisoke / dugotraine nezaoostenosti branitelia (vise ad! 40.000 potkraj 1997.). 2 shied
pitanja nezadovoliavajuce obrazovne strukture, neprimierenog zakonskog (esavanja
prava na obrazovanje, posebice u sustavu obrazovanja odrastin, neprimferenih
‘organizaciskih i metoakekih resenja u obrazoviom procesu kaj@ zanemaruju Zivotm
dob i iskustvo, ital. Razmatrajuci ulogu znanja i obrazovanja u syetskim relacijarre,
autor naglasave povezanost razine obrazovanest stanovnikiva | gospodarskog rasta /
Zalade se za vece drZavno ulaganje u skolovanje ratnih veterana kao, dugorocno
gledano, najunosniju investiciju, te za stvaranje drustvencg ozrada u kojemu ce
sposebnu unijedinost imati novi odnos prema radu, znanyu /obrezovanju. Nova kvaliteta
‘rada, znanja | obrazovanja, potencyiaino, najvaznij su kijucevi gospodarskog razvitka.
Kjucne rijedi: obrazovanje odrasiih, Skolovanje, cbrazovne potrebe, ratni veterani, Domovinski rat
1, Uvod
Nakon svakog rata, i pobjednitka i porazena strana trpe brojne, strahovite i
dugoroéne posljedice. U prvi plan uvijek dospijeva ono najotiglednije, a to su svekolike
|judske patnje i materijalna destrukcija (unistena gospodarska | prometna
infrastruktura, razoreni domovi, crkve, 8kole, bolnice, muzeji i ostale ustanove i dobra,
Veliki dio teritorija zagaden minama, streljivom i ratnim otpadom, i sl.). U drugom
planu ostaju socio-psihologke, medicinske, kulturoloske, edukacijske i ostale posljedice
i deficiti, Uzete zajedno, obje skupine ratnih posijedica dugoroéno negativno utjecu
na razvitak gospodarstva i svekolike kvalitete Zivota naroda, obitelji i pojedinaca
Ljudi ne samo da trpe tijekom rata nego su i dugo poslije rata izlozeni snaznim
patnjama zbog posljedica, kako primame traumatizacije (tjelesni i duhovni invali¢i),
tako i sekundarne (psihosomatski poreme¢aji zbog pretroljenih patnji, strahova, gubitaka
voljenih osoba iimovine, negativnih emocija, nezapostenosti, promijenjenoge socijainog
statusa, problema ukljuéivanja u mirnodopski Zivot isl.). Viade drzava koje su bile u ratu
‘Autor je brigadir HV, doktor pedagogije, zaposlen u Odjelu za provedbu programa MPREDTAF u
Glavnom stozeru Oruzanih snaga Republike Hrvatske, Ravnatelj je Veteranskog dokumentacijsko-refe-
ralngg contra. Autor je knjige Drugo lice skole-lstrazivanja razredno-nastavneg ozracia, Alinea, Zagreb
1997
[113]Polemos 1(1998)1: 1-224
suotavaju se s tesko rjesivim zada¢ama, jer osim izgradnje i obnove u ratu porusenoga
i unigtenoga, nuzno je osigurati i izdvajati golema sredstva za razvitak mreze institucija,
modela | programa za pomoé braniteljima i ratnim stradalnicima, Temeljni problem je
u tome Sto Ijudi trebaju utinkovitu pomoé sada | odmah, jer ako ta pomoé izostane, ili
nije pravodobna, problemi pojedinaca, njihovih obitelji, ali i dru’tva u cijelosti
multiplicirajuse i nastaju nove traumatizacije (samoubojstva, razvodi brakova, nasilje u
obitelji, nezaposlenost, bolesti ovisnosti, ovisnost o pomoéi drugih i sl), ukojima najvige
i najizravnije trpe djeca | obitelj, Stoga je trazenje univerzalnog modela nadilazenja
ratnih posljedica trajno aktualna zadaéa, To posebno wrijedi za dréave i narode koji ne
mogu, zbog razlititih razloga, ratunati na izdasniju medunarodnu financijsku i drugu
potporu i moraju se oslanjati jedino na viastite gospodarske izvore. U takvu sluéaju
istrazivanje mogucih kljuceva razvitka nacionalnoga gospodarstva postaje i ostaje con-
ditio sine qua non sigurne buduénosti i kvalitetnog Ijudskog Zivota, opéenito, a branitelja
i ratnih stradalnika, posebno. Iskustva iz razvitka SAD-a, Njemazke i Japana nakon
Drugoga svjetskog rata nedvojbeno pokazuju da je ulaganje u obrazovanje, posebice
u obrazovanje veteranske populacije, jedan od takvih kljueva (Drucker, 1993).
2. Kratki osvrt na hrvatske probleme
Nakon pobjedonosnog svréetka Domovinskog rata, Republika Hrvatska
suogava se s brojnim problemima poput svake dréave koja je netom izaila iz ratnog
stanja. Kad je rije¢ o Domovinskom ratu | njegovim dugoroénim posljedicama, valja
uzeti u obzir i Zinjenicu da se Republika Hrvatska suotava i s procesima politicke,
gospodarske i kulturoloske tranzicije iz bivse socijalisti¢ke zemlje u modernu,
demokratsku dréavu. Tranzicijski problemi dodatno usloZavaju problem ratnih
posljedica i njihova utjecaja na gospodarstvo i dru’tveni standard. llustracije radi,
moze se ukazati na neke podatke, probleme i procese, koji kao specifitni posljeditni
pratitelji ratnog stanja impliciraju sustavniji pristup rjesavanju pitanja meduzavisnosti
obrazovne i kvalifikacijske strukture stanovnistva i buduéega gospodarskog razvitka.
Njihovo navodenje ne odrazava njihovu hijerarhiju vagnosti ili urgentnosti, i prije je
ufunkciji empirijskog potkrijepljenja teze o nuznosti veceg ulaganja u obrazovanje
i stjecanje kompetentnih znanja. Buduci da jo§ nemamo pouzdane statisti¢ke
pokazatelje, jer se Statisticki jetopis za 1996. godinu temelji na podacima za 1991
godinu, to je moguée samo ugrube ukazati na sljedecih nekoliko skupina pokazatelja
a) Promijenjena demografska slika stanovnistva i obrazovno-kvalifikacijska
struktura
Domovinski je rat relativno trajno promijenio demografske zamljovide, pri éemu
je bila presudna srpska ideoloska floskula o "svim Srbima u jednoj drzavi". Srpska
agresija bila je uzrokom progonstva gotovo 300.000 Hrvata, dok su Srbi, uslijed poraza
na bojnom polju, imali priblizno 150.000 izbjeglica, a prema jugoslavenskim turdnjama
bilo ih je i vise od 200.000 (Kruselj, 1997.) Sukladno Erdutskome i Daytonskom
sporazumu, dio ovih Ijudi vratit ¢e se na teritorij s kojeg su prognani i izbjegli, premda
su ti procesi nugno spori i neigledni. Hrvatski prognanici iz Hrvatske te oni iz Bosne i
Hercegovine u posebno su nezavidnu polozaju, jer nakon pet do Sest godina prisilno
provedenih pretezito u hrvatskim vecim gradovima i na jadranskoj obali, nije realno
4Obrazovanje branitelja,
ocekivati njihoy masovni povratak u oslobodena podrugje, adnosno u donedavno
Gkupirano hrvatsko Podunavije. U procese povratka i reintegracije vjerojatno ée se