Claudia Antist

Snaga prirodnih
sokova
Osvježavajući i zdravi sokovi od voća i povrća

• Tjedni plan za detoksikaciju i mršavljenje

pomoću sokova

• Terapija sokovima: kako liječe sokovi

• Kombinacije za četiri godišnja doba

 Sadržaj

Kako što bolje Voćni koktel od grožđa i

iskoristiti sokove 13 ja huke 52
Kraljevski napitak 52
Zašlo sokovi? 15 Koktel od šljiva 52
Breskvini mjehurići 53
Pribor 19
Noćni koktel 53
Ostali pribor 20
Mandarina Hay 54
Božansko milovanje 54
Prije nego što počnete... 25
Jabuke i jagode 54
Kako i kada 25
Sok od kupina i marelica 54
V o ć e i povrće u čaši 37 Stimulirajući koktel 56
Rajčica i naranča 56
Jesenji užitak 56
200 p r i j e d l o g a za Superhranjivi sok 56
zdravlje 43 Gasim žeđ 56
Šumska jagoda 58
M r k v a , kraljica sokova 45 Užitak naranče 58
V o ć n i sokovi 49 Osvježavajući tonik s
Ananas rapsodija 49 metvicom 58
Voćni Ferrari 49 Narančada 58
Voćni grijeh 50 Fantazija od borovnica 60
Festival dinja 50 Jagode s kivijem 60
Napitak bogova 50 Dijetno osvježenje 60
Ananas za zaljubljene 50 K i v i s malinama i salatom 60
Maline s narančom i Mango i kivi 60
ananasom 52 Bomba 61

5
 Zimski napitak 87
Koktel od brokule 87
Koktel od cikorije 87
Mrkva koja osnažuje 88
Uvijek glatka koža 88
Prokulica u društvu 88
Sok od povrtne salate 88
Plodovi zemlje i sunca 90 Bez glavobolje uz kupus
Vrtni koktel 91 i celer 98
Jabuka za dobro jutro 61 Umirujuće povrće 98
Slatko od cikle 91
Aromatična jabuka 62 Neuništivi koromač 98
N o v i život 91
Dodir crvene i zelene 62 Luk i naranča 99
Vege 91
Tropska papaja 62 Salata, paprika i jabuka 99
Jabučna rapsodija 92
Dodir crno i crvene 62 Pifia carrot 100
Šareni gaspaccio 92
Kao limunada 63 Rabarbara, kruška i
Biljni ekstrakt 92
Mušmulo s narančom 63 dumbir 100
Čistačica 93
Orijentalni tonik 64 Popaj 100
Samba 93
Pasi flora 64 Cikla, jabukai celer 100
Zločesta cikla 94
Zaljubljena lubenica 64 Pikantan sok od rajčice 100
Tango rotkvice 94
Ljetni sok 64 Rajčica, špinati jabuke 101
Rajčica afrodizijak 94
Za vruće dano 64 Virgin Bloody Mary 102
Rajčice s klicama 94
Egzotični dodir 65 Celer s mjehurićima 102
Breussov sok 96
Grožđe za ljetnu žegu 65 ... i još 6 ideja 103
Tonik od povrća 96
Dijetni sok od marelico 66
Dodir zelene i narančaste 96
Sorbet od breskve 66 Tropski napitci i sokovi 105
M r k v o m protiv stresa 96
Sirutka s jabukom 66 Ginger & Lied 106
Salata i cikle za bolji san 96
Prijatelj suho kože 68 Strast 106
Zeleni sok 98
Sok od grožđa 68 Božanski nektar 107
Koromač i crvena paprika 98
H l a d n i punč od bobica 68 Frape od papaje 107
A k o ste gladni... 70 Nebeska cesta 108
Kraljica grožđa 70 Hawaii 108
Sangrija od grejpovog soka 70 Dašak Istoka 109
Brzi Gonzales 72 Tropska papaja-mango 109
l'unč Thai 72 Sok od šećerne trske 109
Jagodi- bez šlaga 72 Karipski limun 109

9 7
 Z d r a v l j e u čaši 137
Uvarci i ostali napitci 123
Zeleni čaj sa začinima 123 Terapija s o k o v i m a L39 Giht 151
Krastavac za razbuđivanje 123 Kure za čišćenje Glavobolja 151
Lassi s metvicom 123 organizma 139 Gripa 151
Hercules 124 Kura grožđem 139 Hemeroidi 151
Napitak od kukuruza 124 Proljetna kura jagodama Hernija 151
Mango ludilo 110
Krastavac s limunom za i citrusima 140 Impotencija 151
Tropsko osvježenje 110
đeloksikaciju 124 Kura na bazi javorovog Jetra 152
Poljupci strasti 110
Koktel od mrkve, jabuke sirupa i limunovog soka 140 Karijes 152
Gusti sok od avokada I II
i meda 124 Post uz sokove 142 Katar 152
Gusti sok od avokada II. III
Relax 126 Mršavljenje postom 143 Kiselina u želucu 152
Ružičasti dodir II I
Bakina metvica 126 Kura bazgom 143 Kolesterol 153
S v i su ludi za ananasom 111
Carev odabir 126 Kura kvascem i sokovima 145 Kolitis 153
Kombinacije 112
Carski nektar 126 Kura sirutkom 145 Koža 153
Karipski napitak od
Napitak od šljiva 126 Krajnici 153
ananasa i naranče I 12
Vrč malina 127 T e r a p e u t s k i sokovi 147 Krvarenje desni 153
Delicija od manga 112
Maline i jabuka 127 Akne 147 K v r g a v o proširenje vena 153
Tropski okus 112
Mozaik od malina 128 Alergije 148 haringi tis 153
Frapei, osvježavajuća pića i Pel i ka nov punč 128 Angina pectoris 148 Lomovi 153
mliječni proizvodi 115 Pročišćavajući sok od Arteroskleroza 148 Menstruai i ja 154
Frape od banane 115 naranče 128 Artritis 148 Migrene 154
Frape oil datulja i klica Sunčeva eksplozija 128 1
Astma 148 Mišićni grčevi 154
s kefirom I Id Sunčani vinograd 130 Bronhitis 149
Mango i jogurt I Id Slatki snovi 130 Bubrezi 149
Frape od dunje i krušaka I 16 Tropska plaža 130 Bubrežni kamena« L49
Kefir s jagodama 117 SoL od grožđa s metlom 130 Bursitis 149
Frape od banane i kupina l is Čir na dvanaestercu 149
Frape š rižinim mlijekom 118 K a k o dobro kombinirati 133 Čir na želucu 149
I assi od mrkve i metvice I IS Cirkulacija 150
Voćni lassi 120 Crijevne gliste 150
Lassi s metvicom 120 Dermatitis 150
Jogurt s krastavcem 120 Dijabetes 150
Sirutka od mlijeka s Dijareja 150
krastavcem 120 Ekcem (kožna bolest) 150
Frape od banana i badema 121

8
 Čišćenje 160 Kupus 174
I lidratacija 160 Utnefa 174
Mršavljenje 160 Umuti 175
Praktično informacije Lubenica 175
o voću i povrću 160 luk 176
Ananas 162 Mandarina 176
Avokado 162 Mango 177
Biinann 163 Marelica 177
Bijela repa 163 Maslačak 178
Blitva 16 1 Mrkva 178 Tablica minerala 186
Morska bolest 154
Borovnicu 16-1 Naranča 179 Kako djeluju minerali 187
Napetost 154
Bivskva 165 Nektari na 179 Tablica vitamina t88
Nesanica 154
Broknla 165 Vapaja 180 Kako djeluju vitamini 190
Neugodan zadah 154
Celer 166 Paprtfei 180
Niski llak 155 Nadopune prehrani 193
Češnjak | 66 Peršin 181
Oči (zdravlje oka) 155 Što nam donose? 194
Cikla 167 Prokulica 181
Osteoporoza 155 l'sencijalne masne kiseline 196
Cvjetača 167 Ra/ciefl 182
Ozljede 155 Antioksidansi 197
Dinja 168 Rotkvica 182
Povišena temperatura 155 Vlakna 197
Dragušac 168 Soteta 183
Povišeni tlak 156 Soj in leci tin 198
Dumbir 169 S/fltfci krumpir 183
Probava 156 Koenzimi L99
Grejp 169 Sl/lDa 184
Pros l,i (a 156 Kvasac 200
Grožđe 170 Šparoga 184
Rak 156 Pšenične klice 201
Jabuka 170 £/?///<// 185
Slabokrvnosl 156 Klice 202
Jagoda 171 Trešnja 185
Srce ! 57 Med/ matična mliječ i
Kivi 171
Tromboza 157 pelud 203
Koromač \ 72
Umor 157 Alge. Spirulina 205
Krastavac 172
Upala mokraćnog sustava 157 Dodaci prehrani u
Krumpir 173
Upala tetiva 157 svakodnevnom životu 207
Kruška 173
Zatvor 157 Prehrambeni dodaci od
Živci 158 ljekovitog bilja 208
Ž u č n i kamenac 158
E n z i m i , prirodni stimulansi 225
I (ranjivost voća i povrća 159
Kazalo sastojaka 233
Vitamini i minerali I 59
Ugljikohidrati i enzimi 160

II
 Zašto sokovi?
J E D E M O VIŠE, ALI...
H R A N I M O LI SE B O U E ?
J e d e m o više, ali smo sve manje
u kontaktu s o n i m što jedemo.
S v e je više n o v i h okusa i više ili
manje egzotičnih gastronomskih
iskustava, ali s v a k o d n e v n a hrana,
hrana koja nas izgrađuje/ često je
zamrznuta ili prepuna dodataka i
pojačivača okusa. Izvorna n a m i r ­
nica, p l o d industrijski o b r a đ e n e
zemlje, izgubila je okus. M i s l i m o
na " p l o d " u o p ć e m smislu: bilo to
povrće, žitarice ili voće.
Najčešće p r o n a l a z i m o i z g o v o ­
re poput: " T o je posljedica s u v r e ­
menog načina života..." S v a k a k o ,
ali to se može promijenili. M o ž e ­
mo postupno uvoditi mala pobolj­
šanja koja će za kraće ili d u ž e v r i ­
jeme biti korisna za naše zdravlje
i zbog kojih ć e m o se bolje osje­
ćati.
S u v r e m e n i tempo života s t v a ­
ra paradoks: s mjesta uzgoja u p o ­
lju, voće i povrće do nas svaki put
Stiže sa sve više ostataka štetnih
kemijskih p r o i z v o d a , a sakuplja
se nezrelo te je bezukusno (jedva
15
da sadrži m a l o šećera i p r i r o d n i h
sastojaka) i ne donosi vitalnost
koju bi trebalo.
K a k v e to v e z e ima sa s o k o v i m a ?
U s v a k o d n e v n o j prehrani s v e su
prisutnija gotova jela, a to znači Ja
h r a n o m unosimo sve više umjet­
n i h sastojaka. S druge smo strane,
m e d u o s t a l i m , u h v a ć e n i u igru
e k s t r e m n i h okusa: sve je p u n o
slade i p u n o slanije... P r e v e l i k a
količina pojačivača okusa, često
umjetnih, dodaje se ovoj paklenoj
igri koja šteti našem zdrav Iju. Isto
je s ekstremnim temperaturama:
počevši od zamrznutih proizvoda,
preko juha koje j e d e m o toliko
v r u ć e da gotovo što ne opeku naše
nepce, pijemo pića koja su s v a k i
put sve hladnija.
Teško pronalazimo vremena
za kuhanje ili za čašu v o d e koju
naši" tijelo traži i to nadomještamo
napitcima p u n i m šećera koji nam
pomažu da izdržimo d a n . A naše
nas tijelo, budući tla nije n a v i k l o
na tu praznu energiju, upozorava
u m o r o m . Z a t o smo na kraju dana
iscrpljeni i izgladnjeli... Kada tak­
vi d o đ e m o k u ć i , p i t a m o se da li
k u h a t i ili kupiti brzu h r a n u male
SOKOVI su korisni čitavom organizmu
Kosti.
Bijela repa
sadrži visok
puslnlak
kalcija; zato
je sok od
bijele repe
vrlo dobar za djecu dok rastu.
Gušterača. Prokulica sadrži nužne
elemente za stvaranje inzulina; zato se
preporučuje kod dijabetesa.
P r o b a v n i trakt. Breskva i šljiva
dobre su za sprječavanje zatvora.
Marelica zatvara i djeluje kontraktivno.
Celer olakšava probavu. Špinat čisti i
regenerira probavni trakt.
Krv. Cikla potiče stvaranje crvenih
krvnih tjelešaca, obogaćuje krv i
povećava njezinu lužnatost.
Srce. Grožđe, jabuka, limun, limeta i
češnjak, među ostalim, imaju izvrsna
svojstva koja osnažuju srce.
J e t r a . Kupus štiti jetru i suzbija
bolesti. Minerali koji se nalaze u cikli
blagotvorni su za jetru i žučnu vrećicu.
hranjive vrijednosti? To je popi
ribe koja grize vlastiti rep, v r l i i r
se u k r u g , ali ne mora bili t a k
O v d j e nastupaju svježi v o ć n i s<
k o v i i s o k o v i od p o v r ć a .
Bubrezi i mjehur. Lubenica,
grožđe i borovnica pročišćavaju
bubrege i urinarne traktove. Šparoge
potiču rad bubrega i crijeva.
G l a v a . Sok od celera olakšava
glavobolju. Sok od kivija, kao i od
marelice i manga, idealan je za
otklanjanje umora, stresa i povišene
temperature. Grožđe je sedativ i
pomaže pri uspavljivanju.
Kosa. Salata, zahvaljujući siliciju
koji sadrži, revitalizira kosu i kožu.
Krastavac i paprika donose zdravlje i
vitalnost kosi, koži i noktima.
Oči. Koromač se preporučuje se tret­
man za očne bolesti i migrenu. Mrkva
je dobra za vid.
Koža i ten. Mrkva, slatki krumpir
i avokado sadrže vitamine koji su
potrebni za zdravlje kože.
Grlo i ždrijelo. Sok od ananasa
i sok od đumbira djelotvorni su u
liječenju faringitisa i blagotvorno
djeluju na glasnice.
Deset dobrih razloga za sokove... i još jedan
1 Započeti dan dobrim prirodnim sokom znači započeti ga s dodatnom
z a l i h o m energije koja nam je potrebna da bismo se bez napetosti suočili s
dnevnim zadacima.
2 Osim što su ukusni, sokovi su izvor zdravlja jer sadrže visoku koncentraciju
vitamina, minerala i oligoelemanata.
3 Za razliku od većine ukusnih jela, sokovi ne izazivaju negativne
nuspojave (ne sadrže kolesterol, pomažu u smanjenju stresa i napetosti...)
4 Ne debljaju jer je riječ o sastojcima koji imaju vrlo malo masnoće i općenito
malo kalorija.
5 Nude beskrajno mnogo raznovrsnih kombinacija, što osvježava
svakodnevni meni.
6 Sokovi su originalan i ukusan način uravnoteživanja dijete. Od
najjednostavnijih do najsloženijih, mogu se pripremiti u pet minuta.
7 Nedostatak vremena više nije isprika! Sokove se priprema brzo i lako.
8 Kure za čišćenje o r g a n i z m a mogu se temeljiti na sokovima koji su
blagotvorni za zdravlje i uljepšavaju život.
9 Kada stisnu vrućine i mori nas žeđ, z d r a v a su z a m j e n a uobičajenim
napitcima u boci i, nije naodmet spomenuti, djeca ih vole u obliku sladoleda.
10 Budući da su lako probavljivi, izvor su brze, kvalitetne i zdrave
energije.
... i još j e d a n : Uvođenje sokova u svakodnevni život ulaganje je u zdravlje i
vlastitu dobrobit.
V o ć e i p o v r ć e n u ž a n su e l e ­ O v a knjiga jednostavan je p o ­
ment s v a k o d n e v n e prehrane te je ziv, najukusniji m o g u ć i , za malu
v a ž n o jesti ih u d o v o l j n i m k o l i č i ­ promjenu u načinu prehrane koja
nama. S o k o v i od voća i povrća d a ­ može započeti tekućom h r a n o m ,
ju energiju i, osim svoga p r o f i ­ o n i m e što pijemo. Na kraju knjige
njenog okusa, ako ih kombiniramo d a n e se d o d a t n e informacije za
s hranjivom i uravnoteženom one koji žele nastavili o v i m putem.
p r e h r a n o m , imaju pročišćavajuća, S a d a vas ostavljamo da se d r u ­
regenerativna i revitalizirajuća žile s knjigom, uz jednostavnu, ali
svojstva. nipošto nevažnu želju: U zdravlje!
17
Pribor
P R E P O R U Č U J E M O ČITANJE O V O G I SLJEDEĆEG P O G L A V U A
P R I J E P R I P R E M A N J A SOKOVA
Kuhinjski električni a p a r a t i
lako n a m so lako možda ine čini,
nije nam potrebno mnogo razno­
vrsnih električnih aparata. Š t o v i ­
še, uz malo prakse i smisla za
red, svaki sok ili napitak može se
pripremiti u gotovo pet minuta.
R e d o v i t o pranje svega pribora ne
traje duže od tri m i n u t e . O s i m što
je priprema sokova jednostavna i
laka, ne oduzima mnogo vremena,
-i rezultat je napitak koji će vaši
ukućani i prijatelji uvijek cijenili.
S v a t k o radije koristi o d r e đ e n i
kuhinjski pribor. J a , primjerice,
v o l i m nož za brzo g u l j e n j e k r u m ­
pira koji se lako nabavlja i dobra
je p o m o ć u p r i p r e m i m r k v e jer je
ne treba prati niti se mučiti u o b i ­
čajenim struganjem.
Z a b o r a v i t e reklame: nema raz­
loga da si komplicirate Život spek
takularnim kuhinjskim aparatima.
Nema magičnoga univerzalnog
aparata koji obavlja sve zadatke.
Za pripremu napitaka iz. o v e knji­
ge najbolje je imati tri mala a p a ­
rata: s t o l n i m i k s e r / b l e n d e r , c j e ­
dilo i sokovnik.
Koristit ćemo jedan, d v a ili sva
tri, o v i s n o o receptu. S i g u r n o n e ­
ke od njih već imate, ali ako m o ­
rate o d a b r a l i samo j e d a n , neka to
b u d e s t o l n i m i k s e r jer uvijek daje
j e d n o l i k u i bogatu gustoću soku
i z a d r ž a v a sav materijal koji je
bogal v l a k n i m a .
A k o ste snažni, možele odabrat)
cjedilo i cijediti voće r u k a m a ; p o ­
stoje i klasična staklena i plastična
cjedila i, na kraju, električna.
Sokovnik
S o k o v n i k je trenutačno n a j o m i ­
ljeniji kuhinjski aparat za izradu
z d r a v i h sokova. Za ljubitelje soko­
va poslao je gotovo nezamjenjiv.
S o k o v n i k a ima svih vrsta, boja i

cijena, a najbolji su m o d e l i p r i ­
stupačni s v a k o m d ž e p u . P r e p o ­
ručujemo klasične modele: obično
su veći i dobro o b l i k o v a n i . A k o
s v a k o d n e v n o pripremate sokove,
važno je da sokovnik ima jak m o ­
tor jer ćete tako lakše samljeli i
t v r d i ' voće i povrće.
S o k o v n i k centrifugira i filtrira
namirnice koje smo u m e t n u l i , pri-
tišćući ih uz k r u ž n i ribež - i to
je s v e .
Poželjno ga je r e d o v i t o čistiti.
S o k o v n i k ima p o s u d u za sok i
p o s u d u za gusle ostatke voća te
ga s v a k i put treba rastaviti tla
H
bismo došli do gustih osla laka.
Zato pri o d a b i r u modela o b r a t i l i
pažnju na to kako se o t v a r a . Je li
to jednostavan i praktičan zahvat?
P r i čišćenju, zaboravite na p e r i l i ­
cu suda. Najbolje ga je isprati v o ­
dom odmah nakon svake upo­
trebe. Za to su d o v o l j n e d v i j e
do tri minute. Prisjetimo se afo­
rizma latinskih rta turista koji su
jako voljeli k a v u : " K o r i s t i svoj
s o k o v n i k češće nego p o s u d u za
kuhanje kave.
Ostali pribor
Nož za guljenje
N e p o s r e d n o ispod kore nalaze se
mnogi korisni sastojci, a ne samo
poznati pektin. Z a t o probajte v o ­
ću i p o v r ć u oguliti što tanji sloj
kore. Ima voća koje se slavlja u
mikser, a da ga p r e t h o d n o ne
treba oguliti, ali za voće koje treba
guliti, najvažniji je oštar nož. V e ć
s m o p r e p o r u č i l i nož za guljenje
( v i d i sliku).
Oštar nož
Dobro je i m a l i najmanje jedan
m a l i oštar nož, a još bolje ako
su d v a . Primjerice, klasični nož
1
za rezanje k r u m p i r a i još jedan s
ve» om oštricom.
M n o g e vrste voća, a p o g o t o v o
povrća, imaju prilično debelu
k o r u p a ćete u b r z o primijetiti
korisnost d o b r o g pribora.
D a s k a za r e z a n j e
Preferiram d r v e n u pred plast«
nom daskom, iako plastične daske
znaju biti z a n i m l j i v o dizajnirane.
Da bismo izbjegli klizenje daske,
pod nju stavljamo v l a ž n u k r p u .
t i č n i m , pred metalnim. Jedna v a m
M a l a četka za čišćenje povrća m o ž e služiti s a m o z a p r i p r e m u
Voće i povrće koje se može jesti sokova.
S korom, treba temeljito oprati, a
katkad i očistiti četkicom. Cjedilo
K o r i s n o je odabrati uistinu naj­
Žlice i lopatice bolje, oil nehrdajućeg čelika i s
Prednost dajemo d r v e n i m i plas­ čvrstom ručkom. Bolje je da silo nije
 presi tno. N e k a b u ­
d e srednje v e l i č i n e
kako bi propustilo i
nešto v i š e od same
tekućine.
Mjerna posuda
Mjerna posuda s v e ­
l i k i m i lako čitljivim
mjerama bit će n a m
korisna /a o d r e đ i ­
vanje p r a v i h omje­
ra. A b u d u ć i da ć e ­
te s v r e m e n o m s v e
manje trebati mje­
renje, može v a m p o ­
slu/ili i kao... posuda
za gotov sok.
Ribež
Odaberite 1
ribež od
nehrđajućeg čelika.
Najbolje da je s a m o ­
stalan, a ni" u k o m ­
binaciji s nekim d r u ­
gim priborom ili
pričvršćen na p o s u ­
d u . Za skidanje osta­
taka s ribeža u p o ­
trijebit ćemo čistu
slastičarsku četkicu;
lako se ništa oil na
tnirnice neće baciti, a olakšava
se i p r a n j e . C i t r u s e , a k o nisu
i/ ekološkog uzgoja, obvezno
prije p r i p r e m e d o b r o i t e m e l j i t o
operite.
Čistoća
Pranje u čistoj v o d i puno je lakše
nego pranje d r u g o g posuda jer je
rije« o p r i r o d n i m p l o d o v i m a koji
gotovo da ne sadrže masnoću. Pa­
zite da električni aparat priji*
^ s t a v l j a n j a i pranja isključite iz
struje.
K a o što s m o rekli, jedna ili d v i j e
četkice d o b r o će v a m doći za č i š ­
ćenje rupica ribeža ili mrežice ili
filtra n a e l e k t r i č n i m a p a r a t i m a
(treba odstraniti ostatke mesnatog
dijela p l o d a ) .
I Hjelove koji se ne smiju s m o č i ­
ti, primjerice dio koji sadrži m o ­ na v r i j e m e te dijelove s t a v i l e da
tor, obrišite v l a ž n o m k r p o m . Prije se n a m a č u I do 2 sata u v o d i u
nego što s p r e m i t e čisti p r i b o r , koju ćete d o d a l i n e k o l i k o kapi
dobro ga osušite. l i m u n a ili octa. N a k o n toga ih
Imajte na u m u da će o d r e đ e n o d o b r o isperite h l a d n o m v o d o m .
p o v r ć e jakih boja (bogato antiok- T a k o ć e p o n o v n o vratiti p r v o t n u
s i d a n s i m a ) , kao što su m r k v a i boju.
c i k l a , bez obzira na p r e t h o d n o O d r ž a v a n j e m čistoće i i s p r a v ­
pranje, lagano obojiti dijelove pla­ n i m č u v a n j e m , priboru se p r o ­
stike (ako su bijele boji-). Nemojte dužuje trajnost i osigurava dobro
se time opterećivati, ali s vremena funkcioniranje u pripremi sokova.
)5
Prije nego što
počnete...
ISKUSTVO, SAVJETI, TRIKOVI I U P O Z O R E N J A
ZA J E D N O S T A V N O P R I P R E M A N J E SOKOVA
Kako i kada
Uvijek svježe p r i p r e m l j e n i
Velik dio vitamina (pogotovo v i ­
tamina C) i minerala brzo se gubi
kada d o d e u doticaj s v a n j s k i m
utjecajima kao što su svjetlo, zrak
i toplina, mijenjajući tako ne samo
svoju h r a n j i v u vrijednost, v e ć i
boju i o k u s . S v a t k o je v i d i o kako
jabuka nekoliko minuta nakon g u ­
ljenja /bog oksidacije postaje s m e ­
đa.
Što se d u ž e čeka od p r i p r e m e
soka do konzumacije, više se i z ­
gubi njegove korisnosti. A k o iz­
n i m n o m o r a m o sok pripremiti r a ­
nije, p o m o ć i ć e nekoliko k a p i l i ­
m u n o v a soka jer l i m u n usporava
proces gubljenja svojstava.
Istaknut ćemo, kako to ne bismo
Ponavljali za s v a k i recept, da se
s
v i prirodni s o k o v i piju s v j e ž i i
o d m a h n a k o n p r i p r e m e . To se ne
odnosi samo rta tradicionalni sok
od naranče, već i na sok od rajčice
i bilo koje d r u g e namirnice.
N e k i se sastojci (ljekoviti) bilje,
datulje, začini) u g l a v n o m koriste
suhi ili prosušeni i katkad (bit će
spomenuto) mokri.
A l i u v i j e k imajte n a u m u o v o
zlatno p r a v i l o : sokovi se moraju
o d m a h piti i ne smiju se č u v a t i
duže vrijeme (niti, dakako, gri­
jali).
Najbolji trenutak
S o k je najbolji piti natašte ili d v a ­
1
desetak minuta prije jela. M o ž e se
piti i i z m e đ u obroka, ali nemojte
ga piti n a k o n obroka jer često
zna otežati p r o b a v u . O p ć e n i t o ,
za d n e v n e sate p r e p o r u č u j u se
s o k o v i od citrusa, a za večernje
s o k o v i od povrća jer smiruju. S o k
od salate, jabuke i celera, primje­
rice, pomoći će nam da zaspimo.
 Najbolje jednom dnevno
A k o niste n a v i k n u l i n a s o k o v e ,
dobro ih je uključivati postupno,
j e d n o m d n e v n o . U početku ih n e ­
mojte p r e v i š e miješati, treba z a ­
početi s najumjerenijima kao što
su sok od jabuke ili m r k v e . N a k o n
nekoliko dana povećajte količinu i
pripremite pokoji sok i n t e n z i v n i ­
je}', okusa. To može biti k o m b i n a ­
cija naranče i grejpa ili k a k v o p o ­
vrće, samo ili u kombinaciji s v o ­
ć e m . Količinu i vrstu soka o d r e d i ­
te prema vlastitu u k u s u .
Recepti i količine
D v i j e do četiri čaše soka d n e v n o
smatraju se p r i k l a d n i m d o d a t k o m
p r e h r a n i , p o g o t o v o a k o se piju
na prazan želudac. Više od loga
je previše. A k o je riječ o postu
ili kuri za čišćenje o r g a n i z m a
na bazi tekućine, količina m o ž e
varirati od 2 do 4 litre d n e v n o , a l i
je u tom slučaju najbolje potražiti
savjet liječnika.
Možda će vas neke prirodne
n a m i r n i c e u p r v i m a h iznenaditi,
ali s v e je s a m o pitanje isprobava-
nja i odabira okusa koji n a m se
sviđa.
K a d a je riječ o k o l i č i n i , s v r e ­
m e n o m ćete, zahvaljujući s v a k o ­
dnevnoj praksi, pojednostavniti
p r i p r e m u vlastitih sokova. T a d a
će već biti d o v o l j a n samo pogled
na v o ć e i p o v r ć e koji su v a m
na r a s p o l a g a n j u , tla bisle točno
odredili omjere.
S v e količine koje n a v o d i m o s l u ­
že tek kao o r i j e n t i r ; s a m i ćete Voda i led
kroz p r a k s u i n t u i t i v n o d o ć i d o M n o g e osobe s o k o v i m a d o d a j u i mala količina v o d e kojom s m o
sokova koji će n a č i n o m p r i p r e m e mineralnu gaziranu ili negaziranu isprali s o k o v n i k prije uporabe za
i količinom vama odgovarati. A l i v o d u . To nije preporučljivo jer se d r u g u n a m i r n i c u . Z a led vrijedi
nikad vas neće prestati očaravati lime smanjuje izvorni okus sokova isto što smo rekli za v o d u . A k o
čudesni okusi raznih kombinacija, i njegova svojstva. K tome, voće soku želite dati ljepši izgled, d o ­
koji se mijenjaju tek m a l o m p r o ­ pomiješano s v o d o m ( p o g o t o v o dajte kockice leda; ali općenito (i
mjenom u količini ili i z m j e n o m ako je riječ o slatkom voću) teže suprotno suvremenoj tendenciji u
samo j e d n o g sastojka. je probavljivo. p r o i z v o d n j i namirnica) nije d o b ­
O p ć e n i t o , n a v e d e n i su recepti, Recepti s v o d o m bolji su ljeti ro, sa z d r a v s t v e n o g stajališta, zlo­
ako nije drukčije n a v e d e n o , p r e d ­ zbog tri razloga: 1. lakši r a d m i k ­ upotrebljavati ekstremne o k u s e i
v i đ e n i za d v i j e osobe. sera; 2. lakši napitak i 3. e k o n o ­ temperature.

S v i r e c e p t i u knjizi i s p r o b a n i S v i recepti koji v e ć n e sadrže mičnost. N e k o l i k o t a k v i h recepa-

s u , a podrijetlo im je raznoliko.
Uz poneki ćete recept naći i m a ­
li komentar, " n a p o m e n u majsto-
ra .
t e k u ć i n u , m o g u se p r i p r e m i t i u
s o k o v n i k u , a mnogi i u (stolnom)
mikseru/blenderu.
ta uključili smo i u o v u k n j i g u ;
sjetite se da se u svima njima v o d a
Cnože z a m i j e n i t i v o ć n i m s o k o m
(općenito od naranče ili jabuke).
U zamjenu se može upotrijebiti
Zaštitite z u b e
A k o imate problema sa z u b n o m
c a k l i n o m , bolji su kiseli s o k o v i
( l i m u n , naranča, grejp...) žutosme-
d i h tonova jer ne oštećuju zube.
 Tropski okusi
Zasebno poglavlje posvetili s m o
s o k o v i m a od tropskog voća, ia­
ko ćete ga p r o n a ć i i u d r u g i m
receptima u knjizi. Ž e l i t e li p r i ­
p r e m i t i sok s točno o d r e đ e n i m
v o ć e m , recepte ćete lakše pronaći
ako pogledate u Kazalo sastojaka
na kraju knjige.
Što s t a v l j a m o - to ćemo i dobiti
O v o je upozorenje v a ž n o i vrijedi
za sve sokove koje p r i p r e m a m o ,
bez obzira na kuhinjski aparat i
pribor kojim se služimo.
K v a l i t e t a namirnica ista je ona
kvaliteta koju ćemo dobiti
čaši. A l i zašto pamtiti nešto tako
očito?
Pri cijeđenju soka ili p r i p r e m a ­
nju namirnica u mikseru v e o m a
smo pažljivi što se tiče čistoće tih
namirnica. No k a k o u s o k o v n i k
idu i namirnice koje nije potrebno
g u l i t i , čistoća će t a k v i h n a m i r n i c a
možda biti upitna.
K a t k a d će n a m se, a da to i ne
primijetimo, " p r o v u ć i " p o k v a r e ­
no ili pljesnivo voće koje će n a m ,
kada ga i z m i k s a m o , uništiti osta­
tak soka koji je već bio p r i p r e m ­
ljen.
18
Z a t o u v i j e k treba očistiti i d o b ­
ro p r i p r e m i t i s v e sastojke i, d a ­
kako, bez razmišljanja o d s t r a n i l i
dijelove koji su prezreli ili p o k v a ­
r e n i (bez obzira na to hoćemo li
ih c i j e d i t i , m i k s a t i ili s t a v i t i u
sokovnik).
I s p r o b a v a n j e novih okusa
Ističemo: jedna od grešaka na p o ­
četku rada sa s o k o v n i k o m želja je
da se što brže isprobaju s v i okusi i
sve kombinacije sastojaka, osobito
s i r o v o g povrća. Treba biti strpljiv
i nepce polako p o n o v n o n a v i k a ­
vati na te zaboravljene okuse.
u Primjerice, sok od sirovog k r u m ­
pira idealan je za prirodno liječe­
nje čira na ž e l u c u , ali ne moraju
zbog toga s v i eksperimentirati s
njegovim okusom...
N e k e v r s t e p o v r ć a imaju p o ­
seban, jak o k u s , a to d o b r o p o ­
kazuje koncentrirani sok iz sokov-
n i k a . Z a t o treba i m a t i n a u m u
da su s v i sokovi sakupljeni u
ovoj knjizi umjerena, ali snažna
prehrambena promjena koja se
može pokazati r e v o l u c i o n a r n o m ,
no brze promjene ne traju d u g o .
Zapamtite: malo-pomalo. Imat
ćete više koristi.
B e z šećera
U H r v a t s k o j nema p u n o mjesta
na kojima se može popili siguran
svježi sok. l a k o g a pripremaju pred
v a m a , u n e k i m kafićima d o d a j u
previše leda ili v o d e , a u d r u g i m
štetan bijeli šećer, i z r a v n o ili p r e ­
ko konzerviranog voća iz kantice
(gdje se nalazi u s i r u p u ) . J o š je
gore ako dodaju i jedno i d r u g o :
- i previše leđa i previše šećera.
A sve je to posljedica ubiranja v o ­
ća sa stabla dok je još zeleno i ne­
zrelo. D o b r o sazrelo voće na stab­
lu bogato je p r i r o d n i m šećerom,
a njegov je sok, osim što je p u n o
z d r a v i j i , i p u n o ukusniji pa mu
ne treba d o d a v a t i n i k a k a v zasla­
d i vač.
Sezonske namirnice i namirnice
iz biološkog uzgoja
Najbolje je upotrijebiti sezonske
n a m i r n i c e i n a m i r n i c e uzgajane
u kraju u kojem ž i v i m o . T a k o
se skraćuje vrijeme od berbe do
uporabe.
Nije naodmet povezati se
p r o v j e r e n i m d o b a v l j a č e m ; često
isti uzgajivači prodaju svoje v o ć e
na g r a d s k i m tržnicama pa v a s
mogu izvijestiti o tome k a k o je 1
uzgajano i kada je brano.
O d a b i r i t e najbolje voće i p o v r ­
će koje je, ako je to ikako m o g u ­
će, i z b i o l o š k o g uzgoja ( o r g a n ­
sko). Biološke namirnice su,
iako katkad malo s k u p l j e , p u n o
zdravije. Razmislite, velik dio
v l a k a n a voća i povrća nalazi se
u kori. U uobičajenom uzgoju
koriste se jaki pesticiđi i kemijski
p r o i z v o d i kojima se sprječavaju
bolesti i tjeraju nametnici. Najveći
dio tih sastojaka zaustavlja se na
v a n j s k o m d i j e l u n a m i r n i c a (na
lišću i kori), a m n o g i se ne m o g u
odstraniti v o d o m .
Z a t o se p r e p o r u č u j e o d s t r a n j i ­
Zaobidite i voće i povrće koje se Prije pohranjivanja
vanje vanjskih listova (onih naj-
sjaji jer je vjerojatno p r e m a z a n o P o d o l a s k u kući najbolje j e o d ­
zelenijih i bogatih v i t a m i n i m a i
voskom kako bi izgledalo privlač- mah oprati namirnice i tek ih
mineralima) ili guljenje. A l i ako
nije, a organizam teško odstranju­ onda s p r e m i l i u hladnjak. N i j e
smo sigurni da SLI n a m i r n i c e iz
je vosak. preporučljivo ostavljati namirnice
biološkog uzgoja, stavit ć e m o ih
N i t k o nema p u n o v r e m e n a za u v o d i da se namaču jer tako gube
u s o k o v n i k bez bojazni za svoje
kupnju pa je najbolje s a s t a v i t i d i o svojstava, što se lako m o ž e
zdravlje.
listu i k u p i t i u p r a v o ono što n a m provjeriti kod salate.
P r i biranju voća i p o v r ć a izbje­
treba jer p r i r o d n i p r o i z v o d i brže V o ć e i p o v r ć e g u l i se i sjecka
gavajte ono v e ć prerezano (većina
propadaju i kraće traju. Uz malo neposredno prije p r i p r e m e soka.
s minerala i v i t a m i n a C g u b i se u
doticaju sa z r a k o m ) i ono najiz- vježbe v r l o je l a k o : d o v o l j n o je
isplanirati objede za tjedan koji P r i p r e m a sokova od povrća
loženije cesti (jer je izloženo v e ­
ćem stupnju zagađenja). Slijedi i sastavili listu potrebnih Sokovi od povrća uglavnom su
namirnica. mnogo jačeg okusa i punijeg sa­
il
držaja; zato je dobro ražrijediti ih
v o d o m ili dodati jabuku ili m r k ­
v u . T a k o z v a n e zelene sokove (od
špinata, b r o k u l e , salate ilđ.) n i ­
kada ne treba p r i p r e m a t i s a m e ,
v e ć razrijeđene, kao što je rečeno,
u omjeru j e d n o g dijela z e l e n o g
soka i tri dijela nekoga d r u g o g ,
lakšeg soka.
A k o je sok pregust, razrijeđile
ga sokom od limuna ili džoker
sokovimn od jabuke ili m r k v e jer se
općenito dobro sa s v i m e s i , i z u .
Da biste pronašli sok koji o d g o ­
vara v a š e m u k u s u , hrabro k o m b i ­
nirajte kisele s o k o v e sa s l a t k i m a ,
a r o m a t i č n e s b e z u k u s n i m a , voće
s p o v r ć e m . . . ) , ali nemojte to i s ­
probavati na prijateljima! Ako
je o k u s i dalje prejak, uvijek
možete dodati šećera ili meda/ a l i
zapamtite, lime želite poboljšati
sok, a ne sakriti i z v o r a n o k u s .
Klice
S o k o v e od klica p r o n a ć i ćele na
v i š e mjesta u knjizi. M a n j e su
p o z n a t i , ali su v e o m a h r a n j i v i i
zdravi.
B e z v e ć i h poles kota od klica
možete n a p r a v i t i sok lako da ih
prije stavljanja u s o k o v n i k z a m o ­
tate u list salate.
Mješavina okusa
A k o p r i p r e m a t e razne v r s t e s o ­
kova (od jagoda, dinje, celera...)
jedan za d r u g i m , treba imati na
u m u da se o k u s i j e d n i h i d r u g i h
mogu početi miješati.
Da biste to izbjegli, nakon p r i ­
preme s v a k o g soka isperile cijeli
sokovnik. Postoji i jednostavnije i
praktičnije rješenje: nakon s v a k o g
soka n a p r a v i t e sok od j a b u k e koji
će prekriti s v e ostale o k u s e u so-
kovniku. namirnice. N e k e s o k o v e možete izronit Će na p o v r š i n u dajući n a ­
poslužiti u ljusci (kori) voća od pitku pjenast izgled.
kojega su n a p r a v l j e n i ( p r e t h o d n o Ne smijemo zaboravili ni na dje­
Umjetnost z a v o đ e n j a očima
dobro opranoj) kao što su k o k o s , c u : ljeti ć e m o industrijske s l a d o ­
Ž i v e i privlačne boje sokova mogu
dinja, lubenica, naranča ili a v o ­ lede koji su u g l a v n o m puni umjet­
se miješali u kombinacije koje još
kado... nih boja, zamijeniti i z v r s n i m le­
više ističu n j i h o v u a t r a k t i v n o s t
denim "lizalicama" od sokova.
p r i v l a č e ć i i one koji nikada n i ­
su isprobali recepte kao što je, Ukusni i z d r a v i u k r a s i
primjerice, recept za sok od š p i ­ A k o koktelu d o d a m o žlicu pirea " N e k t a r " nije n e k t a r
nata. od jagode ili maline, dobit ćemo N e želimo gubiti vrijeme n a u p o ­
prihvatljivu notu profinjenosti. zorenja koliko malo koristi za z d ­
M o ž e m o ih p o s l u ž i t i i u n e o ­
Z b o g v e ć e gustoće past ć e n a ravlje imaju sokovi u boci, od kojih
b i č n i m č a š a m a . N e t k o ć e prije
d n o čaše, ostavljajući iza sebe su mnogi pripremljeni d o d a v a ­
posluživanja dodati listić m e t v i c e
originalne c r v e n e tragove. njem v o d e s a m i m koncentratima
ili peršina, ili ukrasiti čašu kriš­
S o k u se može dodati i istučen voća (u kojima se nalazi i šećer i
k o m voća - n a r a n č e ili l i m u n a
bjelanjak; nekoliko trenutaka na­ konzervansi). Dovoljno je reći da
ili, još o r g i n a l n i j e , k a k v e d r u g e
kon što preko njega ulijemo sok, nemaju n i k a k v e veze sa svježim
33
s o k o v i m a , njihovim v i t a m i n i m a i
ostalim svojstvima.
Na tržištu je ono Sto se nalazi
iza naziva " n e k t a r " kobno jer se,
pod zaštitom zakona, iskrivljava
lijep koncept (koji tradicionalno
o z n a č a v a esenciju, " a m b r o z i j u "
biljnog svijeta). T a k o se p o d u p r e
piće na bazi šećera i vode... i m i ­
iI
n i m a l n o g postotka voća. U ovoj
knjizi pojam nektar upotrebljava­
mo da bismo vratili njegovo izvor­
no poetsko, klasično značenje.
J u h e , umaci i dresinzi
N e k i temeljni s o k o v i od voća i
povrća m o g u poslužiti i za p r i ­
premu juha, umaka i sočnih dre-
šinga.
Kada je riječ 0 u m a c i m a , s o k o v i
su temelj i z v r s n i h dresinga kao
priloga r a z n o l i k i m jelima: dobroj
zelenoj salati, k r u m p i r u pečenom
u pećnici, tjestenini...
Ukusni ili t e r a p e u t s k i recepti?
Oboje. Treba stalno imati na u m u
poznatu l l i p o k r a t o v u m a k s i m u :
" N e k a ti hrana bude lijek, a lijek
hr,ina." D a k a k o , postoje s o k o v i
koji su više " z a u ž i t a k " i oni koji
više " s l u ž e z d r a v l j u " .
U ovaj smo knjizi k o m b i n i r a l i
s v e vrste recepata. S v a k i od njih
ima vitalizirajuća i energetska
svojstva, m e đ u t i m , neki su više za
užitak, a d r u g i , ne manje u k u s n i ,
imaju istaknuto terapeutsko dje­
lovanje.
U p a m t i t e , što su k o m b i n a c i j e
j e d n o s t a v n i j e , to su bolje. I to tla
s l i , prema kineskoj tradicionalnoj
medicini, s o k o v i od voća više jin
(kao što su dinja i naranča, p r i ­
mjerice) te m o g u d o v e s t i o r g a ­
nizam u stanje n e r a v n o t e ž e jer
opterećuju r a d slezene. Z a t o s u ,
u tom s m i s l u , najbolji s o k o v i od
jabuke, kruške i m r k v e .
T o l i k o o s o k o v i m a i njihovoj
terapeutskoj važnosti. A l i ne b r i ­
nite jer sve se može p r i l a g o d i l i .
A k o , primjerice, primijetite da je
vas ž e l u d a c preosjetljiv na d o ­
bar jutarnji sok od tri n a r a n č e ,
dovoljno ga je uravnotežiti tako
da na pola čaše naranče d o d a m o
još pola čaše soka od m r k v e .
Ili naranču zamijenite m a n d a ­
rinom i p o l o v i c o m grejpa. I l i . . .
N e m a izgovora!
Svatko može IMAH KORISTI
od o v i h sokova!
35
Što učiniti
s mesnatim
dijelom
Nakon što smo istisnuli sok
iz voća i povrća, možemo is­
koristiti i bogatstvo njihova
mesnata dijela. To je dio u
kojem se nalazi najveći dio vlakana i
manji dio minerala i vitamina.
Mesnati dio jabuke služi kao sastojak u
doradi kolača i želea za povrće. Može se
dodati i umacima kako bi se poboljšala
jela od tjestenine ili ribe (pokušajte, na
primjer, s mrkvom, lukom, jabukom i
malo vrhnja).
Meso plodova možete i karamelirati u
bogate hranjive ploške koje će dobro
doći u jutrima kada ne stignemo pri­
premiti sok. Dobra su zamjena i inte­
gralni kolačići od višanja, jabuka, ja­
goda, krušaka... A dodamo li ih obič­
nom jogurtu, ubrzo ćemo zaboraviti
na industrijske jogurte i nećemo više
poželjeti druge.
Jasno je, s mesnatim dijeom može se
napraviti sve, osim baciti ga. Ali ako
ga ne želite u kuhinji, uvijek se može
iskoristiti kao namirnica za kokoši i
ostale životinje ili kao izvrsno prirodno
gnojivo.
Voće i povrće u čaši
ODABIR VOĆA I POVRĆA
UPOTREBA NE TAKO ČESTIH N A M I R N I C A
Gotovo s v e namirnice koje se
nalaze u receptima o v e knjige
lako ćete pronaći u t r g o v i n a m a ,
a ako se s a m o m a l o p o t r u d i t e ,
pronaći ćete i one manje česte.
T r g o v i n e ljekovitim biljem i d i ­
jetetske trgovine sa svježim p r o ­
izvodima imaju u svojoj p o n u d i
doista širok izbor n a m i r n i c a - od
dumbira do sirupa od javora (ili
"sirupa od k a d u l j e " koji je, vidjet
Ćete poslije, i v r l o koristan za k u ­
re čišćenja). T a k o se, uz m a l o i n i ­
cijative, sve može uvesti u ovaj
svijet okusa koji je v e l i k d a r za
organizam i p u n i ga energijom.
I ne zaboravite: nema l i m e n k i .
I izbjegavajte z a m r z n u t e n a m i r ­
nice, o s i m u i z n i m n i m slučaje­
vima.
Umjesto toga, kao što ć e m o
to isticati u cijeloj knjizi, ako je
ikako m o g u ć e , uvijek birajte vo
će i p o v r ć e iz. ekološkog uzgoja
(organskog ili biološkog), to jest
bez d o d a t a k a i ostataka fertili-
zatora, pesticida i štetnih k e m i j ­
skih p r o i z v o d a . U najboljem s l u ­
čaju, nisu p r e p o r u č l j i v i .
U E u r o p s k o j uniji postoji z a ­
kon koji u r e d u j e i štiti s v e n a ­
mirnice i proizvode ekološke a g r i ­
k u l t u r e , koji se lako razlikuju od
ostalih j a m s t v e n o m m a r k i c o m . I,
na k r a j u , n a m i r n i c e i p r o i z v o d i
biodinamičke agrikulture (koju su
r a z v i l i sljedbenici učenja antro-
pozofije Rudolfa Steinera) još su
j e d a n m o g u ć i p u t u potrazi za
najvećom kvalitetom, a u o v o m
slučaju na v r l o suptilnoj razini, u
namirnicama.
Slijedi kratko poglavlje o ma­
nje čestim n a m i r n i c a m a . Na k r a ­
ju knjige pronaći ćete listu i k o ­
mentare za ostale n a m i r n i c e .
Đumbir
Omiljenost dumbira u Kuropi nag­
lo raste. Doda li se u maloj količini,
sokovima (mrkva i naranča, mrkva
 dom u sokovima jer nisu najbolja
kombinacija s voćem i mogu iza­
zvati probavne smetnje.
V i š e ili manje o r i g i n a l n o piće
i napitci m o g u se dobiti i od soje
i žitarica (riža, ječam). P r e p o r u ­
čujemo ih zbog njihove očite h r a ­
njive važnosti i zato što su zbog
rastuće popularnosti postali izvrs­
na zamjena za kravlje mlijeko.
V i š e informacija o njoj pronaći
ćete na kraju knjige.
Dodaci p r e h r a n i
V i t a m i n i , minerali i oligoelementi;
k o e n z i m Q-10; lecitin, isoflavon
i d r u g i p r o i z v o d i od soje; m e d ,
pelud i matična mliječ; pivski k v a ­
sac, pšenične klice; proklijale sje-

Spirulinu
Riječ je o hranjivoj algi koja postaje
sve omiljenija. U p o t r e b l j a v a se
kao hranjivi dodatak, a počela se
d o d a v a t i i s o k o v i m a (ali u v r l o
malim količinama jer ima jak okus
mora).

i jabuka Ltd.) daje u g o d a n , lagani) soka ili mesa aloe vere (25 ml) naš Pšenična t r a v a
pikantan okus. će ukusni napitak post.ili iznimno I'rile- više od trideset godina A n n
L a k o ga je n a b a v i l i , i d o v o l j n o koristan pri p r o č i š ć a v a n j u i re- W i g m o r e je u Južnoj Americi p r e d ­
ga je o g u l i l i i cijeloga s l a v i l i u generaciji o r g a n i z m a . Prodaje se stavila mlade izdanke pšenice ta­
sokovnik. Priprema se i ribanjem. već obrađen, ali je s k u p . Uspijete kozvanu pšeničnu t r a v u , a danas
li nabaviti list aloe vere, vrijedilo su poznati njezini jaki antikan-
Aloe vera je truda. cerogeni učinci, hranjivost i opća
K a d a u ovoj knjizi govorimo o aha regenerativna svojstva. Riječ je o
veri, mislimo na vrstu Aloa vera Čajevi i napitci od žitarica proklijalom zrnu pšenice ili slič­
barbadensis, iako se i kod d r u g i h Čajevi se u ovoj knjizi katkad j a v ­ nih s j e m e n k i , a sok koji se od
vrsta ispituju moguća terapeutska ljaju kao komplementaran sasto­ njih dobije bogat je k l o r o l i l o m ,
svojstva. jak soku, primjerice čaj od m e t v i ­ vitaminima, mineralima i oligo­
A k o sokovima dodamo malo ce. No pažljivo s čajevi ma i vo- genic
Mitima koji štite organizam.

3 9 ;
 i z v o d a . D o d a n a s nisu p r i m i j e ­
ćene n i k a k v e n us pojave ili n e u ­
činkovitost pri preporučenoj d o z i ,
ali je uvijek dobro prije se savje­
tovati s liječnikom. U t r g o v i n a m a
raspolažu obiljem i n f o r m a c i j a o
h r a n j i v i m dodacima prehrani, k o ­
ji su i u E u r o p i s v e omiljeniji.
Na kraju knjige g o v o r i t će se
još malo o o s n o v n i m d o d a c i m a
p r e h r a n i , kako bismo ih, kao m o ­
gućnost, mogli u z i m a l i paralelno
sa s o k o v i m a , ili čak u njima.
m e n k e ; alge (uz s p i r u l i n u ) ; gin­
seng, ehinncea, ginko... I dakako:
češnjak, l i m u n i luk koji, iako n i ­
su prehrambeni dodaci, puno su
djelotvorniji od mnogih... Z a š l o se
znanost više ne zanima za ta tri č u ­
desna saveznika našega zdravlja?
Vjerujemo da za to postoji s a m o
jedan razlog: zato što se od njih ne
m o ž e napraviti veliki biznis. S v e
su tri n a m i r n i c e s v a k o m e nado­
m a k r u k e i to po prihvatljivoj cije­
ni. Z n a n o s t daje prednost lijeko­
v i m a iz d a l e k i h zemalja...

D o d a t k e koje o v a knjiga p r e p o ­
ručuje, lako ćete nabaviti u boljim
ljekarnama i trgovinama l j e k o v i ­
tog bilja. Slijedile u p u t e koje se
nalaze na a m b a l a ž i s v a k o g p r o ­

K
 Mrkva, kraljica sokova
MRKVA SE IZVRSNO KOMBINIRA SA SVIME
I DJELOTVORAN JE ANTIOKSIDANS
Z na se da je m r k v a bogata bo­
la k a r o t o n o m (provilaminom
A ) . Karoteni su djelotvoran artti-
oksidans to m r k v u čine savršenom
n a m i r n i c o m za očuvanje v i d a , ali
i za usporavanje procesa starenja
jer rješavaju p r o b l e m s l o b o d n i h
rad i kala koji se s v a k o d n e v n o stva­
raju u našem o r g a n i z m u . Ljubite­
ljima o s u n č a n o g tena, k a r o t e n i
pružaju i zaštitu od s u n č e v i h
zraka.
M r k v a je a I ka I iza lor i rem i n a ­
l i / . iior; pridonosi proizvodnji e r i ­
trocita i poboljšava obrambeni m e ­
hanizam tijela, u r a v n o t e ž u j e i r e ­
gulira p r o b a v u i uvijek je p r e p o ­
ručljiva, posebno u posljednjem
tromjesečju trudnoće i za v r i j e m e
dojenja. O p ć e n i t o daje s n a g u , a
posebno u slučaju anemije.
To je veoma omiljeno p o v r ć e jer
tvori prekrasan most prema v o ć u ,
tj. dobro se s njim kombinira pa
45
je izvrstan džokcr u p r i p r e m i s o ­
kova.
S o k o v n i k je idealni aparat za is­
tiskivanje čistog i koncentriranog
soka m r k v e . G u s t o ć u d o b i v a m o
ako m r k v u p r i p r e m a m o u m i k s e ­
r u , iako u tom slučaju treba d o d a ­
ti v o d e (ili svježe p r i p r e m l j e n o g
soka), zato što tako zadržava sva
svoja v l a k n a . Za sok je najbolja
sorta m r k v e nmiles.
Evo nekoliko prijedloga za p r i ­
p r e m u soka od mrkvo u mikseru
(ako nije spomenuto drukčije) u
kombinaciji s drugim voćem i
povrćem. Svi su oni, naravno, po­
g o d n i i za p r i p r e m u u s o k o v n i k u .
A k o s e n e n a v o d i drukčije, k o l i č i ­
na je namijenjena jednoj do d v j e ­
ma osobama.
B u d u ć i da se kombinira s gotovo
s v i m vrstama voća i povrća, m r k ­
vu mnogi s p r a v o m nazivaju ''kra­
ljicom s o k o v a " .
 U cijeloj knjizi pojavljuju
sokovi s mrkvom.
Jabuka, naranča i mrkva
1 nasjeckana jabuka« 1 oguljena
i nasjeckana naranča, 2 oguljene
i n a r i b a n e m r k v e i 150 ml n a ­
rančinog soka (ili negazirane p r i ­
r o d n i ' m i n e r a l n i ' vode)
Mrkva i mandarina
250 ml soka od m r k v e i 2 o g u ­
ljene i nasjeckane m a n d a r i n e
Celer, m r k v a i j a b u k a
3 korijena celera s l i s t o v i m a ,
prerezana po sredini, 2 nasjeckane
m r k v e i 2 jabuke bez peteljke i
nasjeckane
Cikla, m r k v a i j a b u k a
2 s i r o v e m r k v e nasjeckane na
komadiće, I nasjeckane m r k v e i
1 j a b u k a , bez peteljke i nasjec­
kana
Rotkvica, j a b u k a i m r k v a
1 s v e ž a n j r o t k v i c a bez lišća,
1 jabuka, bez peteljke i nasjecka­
na i 3 nasjeckane m r k v e
se Pastrnak, mrkva i naranča
2 velika nasjeckana paslrnaka,
I nasjeckana m r k v a i 2 oguljene
naranče
J a b u k a , m r k v a i muškatni oraščić
2 jabuke, bez peteljke i nasjec­
kane na komadiće, 3 m r k v e i malo
naribanog m u š k a t n o g oraščića
M r k v a , cikla i javorov sirup
3 m r k v e , 1 mala cikla, m a l o c i ­
meta ili vanilije i pola čajne ž l i ­
ce sirupa (od j a v o r a - j a v o r o v a
melasa, ili jabuke). Od namirnica
se n a p r a v i sok i d o d a mu se
sirup.
Crvena p a p r i k a , m r k v a i celer
1 crvena paprika, 2 mrkve i
I korijen celera, sve nasjeckano. Simfonija boja
To je klasična kombinacija u p r i ­
1 m r k v a , 2 lista salate, 5 listova
premi sokova. Oguljene i nasjec­
Špinat, j a b u k a i m r k v a špinata, I korijen celera, pola
avokada usitnjenog mljevenjem k a n e m r k v e i j a b u k e sameljite
4 nasjeckane m r k v e , 1 svežanj
i 1 rajčica. P r i p r i p r e m i s v e se zajedno s mineralnom vodom.
listova špinata i 1 j a b u k a , bez
n a m i r n i c e stave i s t o v r e m e n o u A k o želite, sok možete d o d a t n o
peteljke i nasjeckana
sokovnik. I z v r s t a n je sok protiv začiniti s nekoliko kriški limuna.
umora. V o d a se može zamijeniti s o k o m
K r u š k a , m r k v a i peršin
od naranče.
2 kruške bez peteljke i 3 nasjec­
Mrkva i jabuka O v a j se sok može pripremiti i u
kane m r k v e ; jedna žlica svježog
2 m r k v e srednje veličine, I ja­ s o k o v n i k u , bez vode. Rezultat je
peršina, sitno nasjeckanog
buka i oko 0,5 I mineralne v o d e jednak, ali je okus jači.
47
16
 Voćni sokovi
Ako nije drukčije spomenuto, n sljedećim je receptima
količina namirnica dovoljna za malo više od jedne čaše
soka, što ovisi o veličini voća i njegovoj sočnosti.

Uvijek kada je moguće, biramo prirodno uzgojene

namirnice.

Ananas rapsodija Voćni Ferrari

1-2 ananasa pola lubenice

1 kg breskve 3 jagode
0,5 kg jagoda 4 kruške srednje veličine
1 mala dinja pola litre soka od jabuke
250 ml hladnog soka od jabuke
Za pripremu ovog jarkocrvonog
4 žlice meda
soka s v e v o ć e očistite ( k o r u l u ­
benice odbacite) i p r i p r e m i t e u
Radeći po o v o m receptu dobit s o k o v n i k u . A k o želite g a z i r a n o
ćete 10-12 čaša soka koji vole s v i , osvježenje, dodajte pola litre ga­
pa čak i djeca. S v e v o ć e stavite zi r,me mineralne vode, ali umjesto
u s o k o v n i k , ali ga možete i k o m ­ toga preporučujemo dobro o h l a ­
binirati: jedan dio napravite u so- đeni sok od jabuke - lakše se p r o ­
kovniku, drugi u mikseru. Na kra­ bavlja, dok voda povećava taksa­
ju dodajte m e d i sok od jabuke tivni učinak svega voća, pogotovo
!e dobro promiješajte ( d r v e n o m dinje, lubenice i grožđa (općenito
žlicom). Poslužite dobro rashla­ svega ljetnog voća). Poslužite d o b ­
đeno. ro rashlađeno.
D r u g i p r i j e d l o g (/<i 4 osobe):
800 g lubenice i sok od 8 limuna
Voćni g r i j e h
1 jabuka
1 naranča
1 limun
1 breskva
3 kriške ananasa
nekoliko bobica ribiza
O v o je bezalkoholna varijanta po­
znatog koktela Sex on the beach.
V o ć e pripremite, izmiješajte u so-
k o v n i k u i ulijte u v e l i k i v r č . D o ­
dajte ribiz te poslužite dobro ras­
hlađeno.
Festival dinja
1/4 dinje kantalupe (žute)
1/4 li mete
Rasijecite d i n j u i i z v a d i t e k o š ­
tice. L i m e t u ogulite i narežite
na komade. S v e izmiješajte u so-
k o v n i k u . A k o ste prije p r i p r e m e
v o ć e č u v a l i u h l a d n j a k u , sok će
biti p r a v o osvježen je.
Napitak bogova
A jabuke
1/4 limuna
šumsko voće po ukusu
Operite i nasjeckajte j a b u k e i
šumsko voće, sve stavite u s o k o v ­
nik te dodajte koricu limuna ( p o ­
brinite se da ne sadrži pesticide).
Odmah p o s l u ž i l e . Akt) v a m j e
ostalo još šumskog voća, ubacile
ga u sok kao da v a m je slučajno
upalo. O v o je ukusna nagrada
koju si možete p r i u š t i t i n a k o n
izleta, pogotovo ako ste šumsko
voće ubrali p u t e m .
Ananas
za zaljubljene
1 velika kriška ananasa
6 jagoda
šalica bijeloga grožđa
Narežite očišćenu plošku ananasa
bez srčike. Skinite bobice grožđa
s grančice i operite ih. O p e r i t e
i jagode, odstranite im " z e l e n u
kapicu'' i, ako ih ima, odstranite
pljesnive dijelove. S v e voće sta­
v i l i ' u sokovnik. Za ovaj se užitak
 isplati potrudili nabavili sezonsko
v o ć e . I ne obraćajte pažnju za
naziv, o v o je piće univerzalno, čak
i za o n e " s l o b o d n o g " srca.
Maline s narančom
i ananasom
150 g malina
1 naranča
1 veća kriška ananasa
O g u l i l e naranču i ananas i o d ­
stranite m u srčiku. N a r e ž i t e v o ­
će i izmiješajte ga s m a l i n a m a u
s o k o v n i k u . Popijte ga istog trena
- jer teško je odoljeti!
Voćni koktel
od g r o ž đ a i j a b u k e
1 gro/cl bijelog ili crnoga grožđa
2 jabuke
1 kriška oguljenog limuna
O p e r i t e grožđe i jabuke i s k r i š ­
k o m l i m u n a ih pripremite u so­
k o v n i k u . O k u s se ne mijenja p u n o
s l a v i m o li bijelo ili crno grožđe,
mijenja se samo boja.
i>
Kraljevski n a p i t a k
1 grejp
1 velika kriška ananasa
1 jabuka
1 kriška limete
O g u l i t e grejp i pripremite ananas:
odstranite mu koru i središnji dio
ili srčiku koja je tvrda i vlaknasta,.
Operite i narežite jabuku i limetu
i sve voće istovremeno stavite u
s o k o v n i k . O v o je piće d o b r o za
gašenje poslijepodnevni' žeđi.
Koktel od šljiva
3 šljive
1 kruška
1 naranča
Najprije pripremile sok od kruške
pa oil šljiva (bez koštica), a zatim
od naranče i - o d m a h ga popijte.
Ubrzo ćete osjetiti učinak koktela
te osjetiti n o v u vitalnost, ali s v a ­
kako pripazite na p r o b a v u : šljive
imaju v e ć e laksativno djelovanje
nego os|,ilo voće.
B r e s k v i n i mjehurići
1 breskva
1 naranča
pola limete
gazirana voda po ukusu
O g u l i t e limetu i n a r a n č u ; želite li
jaču a r o m u , s l a v i l e pokoji k o m a ­
dić kore (ali samo ako je voce i/
biološkog uzgoja). O p e r i t e bresk-
v u , prerežite je i i/vadile košticu.
K a d a je sok zgotovljen, dodajte
gazirane v o d e .
N o ć n i koktel
I velika kriška ananasa
1 slatka jabuka
6 jagoda
Operite i narežite jabuku i ananas,
ogulite ananas i odstranite t v r d i
središnji d i o . O p e r i t e jagode i s v e
zajedno pripremite u s o k o v n i k u .
Sok se z o v e " n o ć n i k o k t e l " , ali ga
možete pili u s v a k o doba.
 Mandarina Hay Jabuke i j a g o d e

3 mandarine (ili carske naranče) 3 slatke jabuke

1 velika kriška ananasa 8 jagoda
šalica crnoga grožđa

Od m a n d a r i n e , kao i carske (slat­
ke) naranče, u v i j e k ćete d o b i t i
sok koji je manje kiseo, a takav
je izvrstan za p r o b a v u . O g u l i l e
m a n d a r i n e , očistite a n a n a s , o d ­
stranili' mu srčiku i operite groz­
de. S v e istovremeno stavite u so­
k o v n i k i uživajte u ispijanju!
B o ž a n s k o milovanje
100 g bijeloga grožđa
pola limuna
1 velika kriška ananasa
Istovremeno u sokovniku p r i p r e ­
mite g r o ž đ e , o g u l j e n i limun i skim v o ć e m .
ananas bez srčike. A k o imate crno
grožđe, možete d o d a t i n e k o l i k o
cijelih boba kojima ste o t k i n u l i
peteljke. Kontrast u boji je v r l o
originalan... a sok vrlo u k u s a n !
Operite, pripremite u s o k o v n i k u
i poslužite. A k o su jagode iz b i o ­
loškog uzgoja, iskoristite i zelene
peteljke i listove.
Sok od k u p i n a i
marelica
šalica kupina
5 marelica
Izaberite marelice koje nisu zele­
ne, ogulite ih (ako nisu iz biološ­
kog uzgoja) i izvadile im košticu.
Operite kupine i sve zajedno sta­
vite u sokovnik. K u p i n e možete
nadomjestiti nekim d r u g i m š u m ­
Moji prijatelji u v i j e k najprije
n a p r a v e sok od voća koje ima
intenzivniju boju kako bi ostalim
voćem koje pripremaju poslije
" o p r a l i " stijenke s o k o v n i k a .
 Stimulirajući koktel
2 jabuke
nekoliko listova koromača
1 kruška, 1 mrkva
dumbir (po ukusu)
O p e r i t e k r u š k u , koromač i jabuke
i nasjeckajte ih. Ostružite i operite
m rkvu.
l i s t o v e koromača s t a v i l e u s o ­
kovnik s ostalim namirnicama.
S o k procijedite i poslužite,
S o k pospile d u m b i r o m , d a l ć e
koktelu egzotičnu notu.
Rajčica i n a r a n č a
1 rajčica, 3 naranče
Nešto drukčiji okus. Rajčicu i n a ­
ranču operite i izmiješajte u sokov­
n i k u . N a r a n č u možete' i iscijedili,
ali o v a k o imale manje posla i pr­
ljate manje pribora.
Jesenji užitak
4 velike jabuke , 4 velike kruške
Ništa lakše: ogulite i narežite voce
i p r i p r e m i l e ga u s o k o v n i k u . A k o
soku želite dati nešto drukčiji o-
kus, dodajte malo Cimeta U prahu.
S6
Izvrstan je u kombinaciji s malo
soka od m r k v e . To je o k u s utjehe
koji kišne jesenje d a n e pretvara u
ugodan doživljaj.
S u p e r h r a n j i v i sok
150 g grožđa
1 naranča
1 kivi
pola cikle srednje veličine
Operite grožđe i ogulite c i k l u , kivi
i naranču. U s o k o v n i k u p r i p r e m i ­
te ciklu pa s v e ostalo voće. O v a j
se sok posebno preporučuje t r u d ­
nicama.
G a s i m žeđ
2 jabuke
200 g borovnica
1 manji bijeli ili crni grozd <.jio/d<)
J e d a n od sokova koji najviše osvje­
žavaju. Operite b o r o v n i c e i j a b u ­
k e ; ako jabuke nisu iz biološkog
uzgoja, treba ih oguliti. O t k i n i t e
bobe s grožđa i sve namirnici- p r i ­
premite zajedno u s o k o v n i k u . R i ­
ječ je o i/vrsnom soku koji osvje­
žava u toplim ljetnim poslije­
podne vima.
 Šumska j a g o d a Osvježavajući tonik s
metvicom
15 do 20 jagoda
2 kivija 2 cvijeta metvice
1 naranča pola žličice integralnog šećera od šećerne
trske
Operite jagode, ogulite k i v i i s v e pola žličice limunova soka
2 žličice grejpova soka
stavite u sokovnik. N a k n a d n o d o ­
pola čaše tonika
dajte svježi sok od naranče.
Ž e l i t e li biti m a š t o v i t i , p o s l u ­
žite ovaj sok u visokoj čaši s oše- Zdrobite cvjetove metvice s pola
Ćerenim r u b o m (sjetimo se, m e ­ žličici' šećera i uspite smjesu n
ti u I i m , da bi šećer trebalo izbje­ č a š u . Z a t i m je n a p u n i l e z d r o b ­
g a v a l i , pogotovo bijeli). R u b čaše ljenim l e d o m . Dodajte pola ž l i ­
natrljajte l i m u n o m i čašu kratko čice l i m u n o v a soka, d v i j e žličice
okrenite na jastučić od šećera. P o ­ grejpova soka i pola čaše tonika.
služite piće i uživajte. Ukrasite listovima metvice i kriš­
kama limuna.

Užitak n a r a n č e
Narančada
2 ili 3 naranče
1 jabuka 1 naranča
1 limun
T k o to nije probao? O p e r i t e i n a ­ 1 mrkva srednje veličine

režite jabuke i sve namirnice isto­

v r e m e n o pripremite u s o k o v n i k u .
I l i pomiješajte svježe ocijeđen sok
od naranče sa sokom od jabuke.
O v o je ukusan klasični napitak.
O p e r i t e i ostružite m r k v u i p r i ­
premite je u s o k o v n i k u . Dodajte
ocijeđenu naranču i l i m u n . Dobro
promiješajte i o d m a h poslužite.
Sjetite se i ukusne varijante s ja­
bukom.

53
 Fantazija
od b o r o v n i c a
200 g borovnica
1 banana
3 naranče
4 grejpa
150 g trešanja bez koštica
O g u l i t e naranče, grejp i bananu i
s v e sastojke izmiješajte u s o k o v n i ­
k u . Možete d o d a t i m e d , ali bolje
je p r i v i k a v a t i se na prirodan okus
v o ć a , k o l i k o god kiselo bilo, i
u ž i v a t i u njegovoj p u n o ć i .
Jag'ode s kivijem
150 cj jagoda (10 do 12 komada)
2 kivija srednje veličine
Iskoristite o v o ukusno voće inten­
z i v n i h boja na najbolji način. O p e ­
rite jagode i ogulite k i v i . Izradite
sok u s o k o v n i k u . O v a j je sok bogat
vlaknima i v i t a m i n o m C. Dan
prije p r i p r e m e soka, v o ć e čuvajte
u h l a d n j a k u . No to je pitanje u k u ­
sa, a ovisi s a m o o stupnju zrelosti
voća.
Dijetno osvježenje Ogulite kivi i mango, operite kruš­
ke i s v e izmiješajte u s o k o v n i ­
1 komad dinje ku. ('.otovom soku dodajte opranu
2 kivija svježu m e t v i c u . O v a j sok možete
pripremiti i štapnim m i k s e r o m .
O g u l i t e dinju i kivije i pripremite
Bomba
ih u s o k o v n i k u . To je ukus u k o ­
jem možete uživati bez bojazni od
kalorija. 300 g crnoga grožđa
2 male banane
3 naranče
Kivi s m a l i n a m a
i salatom O g u l i l e naranče i p r i p r e m i t e ih
u s o k o v n i k u zajedno s o p r a n i m
2 kivija i otkinutim bobama grožđa. S o k
100 g malina izlijte u mikser, dodajte narezane
1 salata cikorija banane i sve izmiješajte. O v a j će
sok izgledati v r l o p r i v l a č n o a k o
ga poslužite s listićima metvice i
O g u l i t e k i v i j e , operite m a l i n e i
tankim ploškama limete.
salatu te sve zajedno izmiješajte
u s o k o v n i k u . Poslužite dobro o h ­
lađeno. M a l i n e su voće koje kratko Jabuka za
traje, a potraga za njima u š u m i s dobro jutro
djecom zabavna je i z d r a v a igra.
2 jabuke
pola crvenoga grejpa
M a n g o i kivi
Grejp ogulite, oprane jabuke n a r e ­
pola manga žite i sve izradite u s o k o v n i k u .
1 kivi Ovaj sok između obroka smanjuje
2 male kruške glad te ublažava kruljenje koje se
1 grančica svježe metvice katkad javlja u želucu.
I i
 A k o se osjećaj gladi javlja u j u t ­
ro, razlog je vjerojatno " p a d r a z i ­
no šećera u k r v i " . To se lako rješa­
va promjenom nekih nezdravih
preli ra m be n i h n a v i k a .
Aromatična jabuka
3 jabuke
1 mala lukovica koromača
ili sladića po ukusu
Narežite jabuke i koromač i p r i ­
premite ih u s o k o v n i k u .
P r v i prijedlog: koromač zami­
jenite s l a d i ć e m , prethodno m a r i ­
n i r a n i m (6 sati u v o d i ) .
D r u g i p r i j e d l o g : malina i j a b u ­
ka ( v i d i str. 127.).
D o d i r crvene i zelene
5 jagoda
pola kivija
1 naranča
pola kriške ananasa
O v o klasično piće toliko j e p r o ­
finjeno da ćete ga sigurno p o n o v i ­
ti. A to će biti lako jer voće možete
jesti i pili koliko god želite.
< >
Tropska papaja
pola papaje
1 ili 2 jabuke
pola limete
1 komad korijena đumbira
debelog jedan prst
O g u l i t e limetu i operite jabuke i
dumbir. S v e zajedno izmiješajte u
sokovniku te dobiveni sok ostavite
po sirani. Papaju prerežite popola
i žlicom odijelite mesnati dio od
koro. Promiješajte u mikseru zaje­
dno s već prije pripremljenim so­
kom od ostalih namirnica.
D o d i r crne i c r v e n e
šalica crnoga grožđa
pola šalice slatkih trešanja
1 jabuka (po želji)
Operite grožđe i trešnje iz kojih
ste i z v a d i l i koštice i p r i p r e m i t e
sok u s o k o v n i k u . O v o t a m n o piće
m o ž e se " r a z v e d r i t i " kockicama
jabuke čiji se okus savršeno slaže
s okusom grožđa i trešanja.
Kao limunada
4 limuna
3 žlice integralnog šećera ili melase
1 I vode
6 listića svježe metvice
U posudi zagrijte m a l o v o đ e , d o ­
dajte šećer ili melasu i miješajte pet
m i n u l a da se šećer dobro o t o p i .
Ugasite vatru i dodajte m e t v i c u ;
pokrijte i ostavile đa stoji još d e ­
setak m i n u l a . U međuvremenu
ocijedite limune-. Sada je trenutak
da dodate ocijeđen l i m u n o v sok
i preostalu v o d u i s n a ž n o p r o ­
miješate.
Poslužite dobro rashlađeno.
Mušmule
s narančom
4 mušmule
1 naranča
Sok je i n t e n z i v n e svijetle boje i
p o m a l o neobična okusa. U k l o n i t e
stabljiku, koru i koštice m u š m u l a
i pripremite ih u s o k o v n i k u zajed­
no s oguljenom n a r a n č o m .
 Orijentalni tonik potrebno ni v a d i l i koštice l u b e n i ­ Egzotični dodir
ce jer ih s o k o v n i k sam odjeljuje.
1/4 ananasa (>vaj je sok dobar za čišćenje orga­ 2 kruške
pola jabuke nizma. 1 jabuka
1 komad đumbira, debljine otprilike 1/4 limuna
polovice širine prsta jestivo cvijeće
Ljetni sok

O g u l i t e a n a n a s , izrežite sreći ište
j a b u k e i operite đumbir. Prije p r i ­
preme u s o k o v n i k u , sve namirnice
narežite. D u m b i r s o k o v i m a daje
osobit o k u s , lagano začinjen.
Pasiflora
1 pasiflora (voće)
3 naranče
pola limete
šalica bijeloga grožđa Kruške i jabuke operite i izvadite
pola limuna
im središnji d i o s košticama (ako
pola celera bez lišća
nisu iz biološkog uzgoja d o b r o
50 ml vode
ih je i o g u l i l i ) . Zajedno s d r u g i m
kocke leda (po želji)
Voćem, u s o k o v n i k slavite i čet­
O g u l i l e limun i s boba ma grožđa vrtinu oguljenog limuna. N a p i t k u
i celerom izmiješajte u s o k o v n i k u . ćele dati egzotičnu notu a k o ga
Ulijte sok u vrč i dodajte v o d u . ukrasite laticama jestivog cvijeća
M o ž e t e poslužiti s k o c k a m a l e ­ bez štetnih sastojaka: laticama r u ­
da. ža, krizantema i dr.

Z a vruće d a n e
Ocijedite naranče i li metu te so­ G r o ž đ e za ljetnu ž e g u
ku dodajte oguljenu i n a r e z a n u 6 krastavaca
pasilloru. Kratko sve sameljite u 6 limeta 150 g bijeloga grožđa
mikseru i poslužite. 1 naranča pola limete
listovi metvice

Operite grožđe i pripremite ga u

Zaljubljena lubenica Operite krastavac (ili ga ogulite
ako nije iz b i o l o š k o g u z g o j a ) .
1 komad lubenice O g u l i t e n a r a n č u i limete, operite
2 limuna listove m e t v i c e i sve p r i p r e m i l e
u s o k o v n i k u , ostavljajući naranču
O g u l i t e v o ć e i p r i p r e m i l e ga u za kraj.
s o k o v n i k u . Ništa lakše, nije čak
sokovniku. Ocijedite li metu i d o b i ­
veni sok pomiješajte sa sokom od
grozda. Poslužite u visokoj čaši i
dodajte kockice leda.
Uz ovaj izvrsni sok možete p o ­
služili oguljene bobe grožđa bez
koštica.
 Dijetni sok
od m a r e l i c e
6 marelica
2 kriške žute dinje (kantalupe)
1 breskva
1 žličica sojinog lecitina
A k o ih ne možete nabaviti iz b i o ­
loškog uzgoja, marelice ogulite.
U s o k o v n i k u pripremile marelice
i dinju bez kore. breskvu ogulite i
narežite te je poslužite uza svježi
napitak.
S o k začinite sojinim lecitinom.
Sorbet od breskve
1 kg bresaka
4 naranče
Recept je p r e d v i đ e n za 4 osobe.
Ogulite i narežite breskve. O c i j e d i ­
te naranče i zajedno s breskvama
ih izmiksajte. Rezultat bi trebao
biti glatka krema. Prelijte sadržaj
u m e t a l n u p o s u d u i ostavite u
z a m r z i v a č u 5 do 6 sati.
O t p r i l i k e s v a k o g sata p r o m i j e ­
šajte smjesu kako se ne bi s t v o r i l i
v e l i k i k o m a d i leda.
Sorbet izgleda još privlačnije ako
se posluži u čaši. A k o želite slatki
sorbet, dodajte četiri žlice s m e d e g
šećera, sirupa ili melase d o k ga
pripremate u m i k s e r u .
Nemojte koristiti m e d jer o n e ­
mogućava ispravno zaleđivanje.
Sirutka s j a b u k o m
sirutka (ili 150 ml mlijeka)
1 jabuka
U sokovniku pripremite jabuku
i dodajte joj lagano k i s e l u sirut­
k u . P r e t h o d n o isprobajte d o d a ­
jući nekoliko kapi (ako je riječ o
prirodnoj tekućoj sirutki) ili naj­
manju ravnu žlicu (ako je u prahu).
Poslužite dobro rashlađeno. N a ­
pitak je veoma osvježavajući i zdrav.
S i r u t k a je izvrsna za r e v i t a l i ­
zaciju crijevne Hore. A k o j e v o ­
lite ili se uspijete p r i v i k n u t i na
njezin o k u s , postat će d o b a r p r i ­
jatelj v a š i h salata jer je možete
upotrijebiti umjesto octa. V r l o je
djelotvorna kod bezbrojnih tego­
ba i, u vanjskoj u p o r a b i , za rane
i ekceme.
 Prijatelj s u h e kože
1 jabuka
5 velikih mrkava
1 komad dumbira
O č i s t i t e m r k v u , j a b u k u narežite
na k o m a d e ili k r i š k e i o g u l i t e
dumbir. S v e pripremite u sokov­
niku... I već je g o t o v o ! O v a j je sok
rev i ta 1 iz i raj u ći i koži daje iznimnu
elastičnost i m e k o ć u . Mogući" su
razne varijante o v o g napitka, kao:
• m r k v a , jabuka i peršin
• m r k v a , cikla i nekoliko listova
salate ( m o g u se d o d a t i 1-2 lista
blitve).
• m r k v a , krastavac, cikla.
Sok o d g r o ž đ a
300 g grožđa
S v a t k o je u nekoj prigodi p r i p r e ­
mao sok od grožđa. V e ć s m o na
j e d n o m u mjestu u knjizi g o v o r i l i
o prednostima i nedostacima p r i ­
ređivanja sokova s košticama ili
bez koštica, a sada ć e m o se samo
prisjetiti njihova r e g e n e r a l i v n o g
svojstva. G r o ž đ e spada m e đ u naj­
bolje namirnice koje postoje i uza
svoje antioksidantsko djelovanje,
uvijek je z a n i m l j i v o kao sredstvo
za regeneraciju energije u bilo k o ­
joj situaciji i u bilo kojim godinama.
P o p i j e m o l i g a prije s p a v a n j a ,
p o m o ć i će n a m da se o p u s t i m o i
zaspemo.
Hladni punč
od bobica
100 g šumskog voća
(kupina, malina, ribiz...)
ili 100 ml soka od borovnice
350 g dinje
1 grozd bijeloga grožđa
U s o k o v n i k u p r i p r e m i t e sok od
bobica i dinje. N a k o n loga dodajte
bijelo grožđe iz kojega ste izvadili
koštice. A k o o v o m p u n č u d o d a t e
kockice leda ili ga tri sata ostavite
u z a m r z i v a č u , miješajući ga ener­
gično s v a k i h pola sata, dobit ćete
hranjiv i o r i g i n a l a n ljetni ledeni
napitak koji će svatko rado popiti.
 A k o ste
100 g bijeloga grožđa bez peteljki
gladni...
pola grejpa, oguljenog i nasjeckanog
1 žličica listova metvice
1 zrela banana, oguljena i narezana 80 ml negazirane mineralne vode (ili
1 oguljena i nasjeckana naranča prirodnog soka od grožđa)
sok od pola limete
80 ml negazirane mineralne vode
S v e sastojke dobro miksajte pola
(ili sok od naranče)
minute. Procijedite i o d m a h p o ­
služite.
B a n a n e bi trebale biti prezrele jer
soku daju gustoću. O v a j sok usp­
ješno utažuje g l a d . S v e n a m i r n i c e Sangrija od
s l a v i l e u mikser i miješajte pola grejpovog
minute. K a o što smo v e ć s p o m e ­ soka
n u l i , ova vrsta sokova s v o d o m
nije toliko gusta, ali je j e d n a k o 1 I soka od crnoga grožđa
dobra. 2 nasjeckane banane
250 ml soka od grejpa
1 narezana jabuka
250 ml soka od naranče
1 naranča u kriškama
Kraljica
1 nasjeckana breskva
grožđa 1 štapić cimeta
kocke leda
S v o j i m cilrusnim okusom, slatkim 6 klinčića
i m a l o začinjenim, grožđe dodaje
gustoću napitku. Nemojte počiniti Zagrijte klinčiće u s o k u od l i m u ­
g r e š k u izostavljajući g r o ž đ e jer na i pustite ih da se n a m a č u . P o ­
o n o daje blagu slatkoću kiselosti miješajte s v e ostale n a m i r n i c e .
grejpa. Ocijedite klinčiće i dodajte ih
p u n č u . Poslužite s l e d o m .
 B r z i Gonzales J a g o d e bez š l a g a
3 narezane jabuke bez peteljke 250 g čistih jagoda
4 šljive bez koštice 2 velika kivija, oguljena i narezana
1 žličica cimeta 2 naranče (svježe ocijeđen sok)
150 ml negazirane mineralne vode (ili sok
od jabuke ili mrkve)
J a b u k e i šljive p r i p r e ­
1 svježa samljevena crvena paprika
mite u s o k o v n i k u . P o s ­
pite c i m e t o m , promije­
šajte i poslužite. J a g o d e , kivije, sok od naranče ili
vodu izmiješajte u mikseru
smjesu bez grudica.
Ulijte mješavinu u čaše i umjesto
uobičajenog šlaga, začinite svje­
žom crvenom mljevenom papri­
Punč Thai k o m . I uživajte u n o v o m o k u s u .
300 ml soka od naranče
pola svježeg oguljenog A r o m a t i č a n ledeni
i nasjeckanog ananasa
napitak o d a n a n a s a
1 zreli mango - oguljen,
bez koštice i nasjeckan
3 kriške ananasa
1 komad dumbira - oguljen i
malo cimeta u prahu
narezan na 2,5 cm
drobljeni led po želji
naribana kora limete
2 žlice listića svježeg korijandra
150 ml gazirane mineralne vode N a p r a v i t e sok od ananasa, n a t o ­
(ili soka od ananasa) čite ga u visoke čaše i stavite po
strani. Dodajte kocke leda i p o s ­
S v e n a m i r n i c e dobro sameljite te pite c i m e t o m i d o b i t ćete v r l o
poslužile. S o k je v r l o osvježava­
aromatičan sok. A k o nemate p o ­
j u ć i . N a v e d e n a količina je /.a 4
s u d u za drobljenje leda, zamotajte
osobe.
/ >
k o m a d leda u čistu k r p u i razbijte M a l i n e , sirup od javora i 4 žlice
ga t v r d i m p r e d m e t o m . v o d e (ili soka) miksajte d o k ne
N e preporučujemo previše h l a d ­ dobijete jednoliku tekućinu. A k o
na pića a l i , kao što s m o već r e k l i , želite rjeđi sok, dodajte više v o đ e
(ili soka) i procijedite ga kroz cje­
sve o v i s i o količini, učestalosti...
i svakoj osobi. diljku.
M j e š a v i n u ulijte u čaše za koktel
i dodajte ostatak v o d e ili soka (po
Superkruška želji) te ukrasile cijelim m a l i n a m a
i listićima svježe metvice.
u Srela kruška, bez srčike i narezana D r u g i prijedlog: Maline se mo­
250 ml soka od grožđa g u zamijenili jagodama. S i r u p o d
sok od 1 limete j a v o r a i z v r s t a n je a n t i o k s i d a n s ,
pobošljava čišćenje organizma.
D o b r o izmiksajte
sok od grožđa i
k r u š k u . Poslužite Krema od borovnica
u dvije čaše i
dodajte sok od 225 g borovnica
2 male zrele banane, oguljene
I i mete po
300 ml soka od naranče
ukusu.
2 kuglice sladoleda od vanilije
Š a k u borovnica ostavile po stra­
Maline i sirup
od javora ni za u k r a s , a ostalu količinu, za­
jedno s bananama i s o k o m od n a ­
100 g malina ranče, izmiksajte. Miksajte d o k ne
2-3 žlice sirupa od javora dobijete jednoliku smjesu.
500 ml gazirane mineralne vode K r e m u ulijte u dvije šalice i u k ­
(ili soka od naranče) rasite s a č u v a n i m borovnicama.
nekoliko cijelih malina, listovi metvice Dodajte kuglicu sladoleda i o d ­
za ukras
m a h poslužite.
 Južnjački
afrodizijak
30 g listića prženog badema
2 zrele nektarine, bez koštice i narezane
1 oguljena i nasjeckana naranča
60 ml mineralne vode ili soka od naranče
sok od limuna
U mikseru pripremile jednoliku
smjesu od badema, nektari na, n a ­
ranča i mineralne vode (ili soka od
naranče) i soka od limuna.
Na kraju ulijte sok u šalice i
ukrasite ostatkom b a d e m o v i h l i s ­
tića.
Kozmobiotski napitak
od jagoda
150 g jagoda, opranih i narezanih
100 g amasakea
1 žličica tahinija
0,5 I vode, prokuhane s pola žličice soli i
ohlađene
Izmiksajte sve namirnice i dodajte
još v o d e ili jagoda, ovisno o ž e ­
ljenoj gustoći. O v a j se sok može
n a p r a v i l i i od d r u g o g voća.
/ i
Krema od krušaka
i šljiva
1 zrela narezana kruška
2 zrele narezane šljive
80 ml soka od naranče
15 g zdrobljenih pistača
bez ljuske
S t a v i l e k r u š k u , šljive i sok od
naranče u mikser i miješajte d o k
ne dobijete jednoliku smjesu. P o ­
služite u dvjema šalicama i u k ­
rasite pislačom.
B r e s k v a u ledenoj
vaniliji
1 mala breskva, zrela i bez koštice
1 mala banana, zrela i oguljena
150 ml soka od naranče
1-2 velike žlice smrznutog jogurta
od vanilije
B r e s k v u , bananu i sok od naranče
miksajte d o k ne dobijete j e d n o l i č ­
n u smjesu. Dodajte s m r z n u t i j o ­
gurt od vanilije i još malo miješaj­
te. Koktel od b r e s k v e poslužite
od mali, po mogućnosti na k o m a ­ Trešnje, jagode, sok od naranče i
dićima leda u čaši, bademe izmiješajte dok ne dobije­
P r i j e d l o g . O v a j se koktel može te jednoliku smjesu.
p r i p r e m i t i i ako b a n a n u z a m i j e ­ Poslužite u čašama s usitnjenim
n i m o sa 180 g š u m s k o g voća ( k u ­
l e d o m (sok možete i procijediti).
pine, maline, ribiz), a b r e s k v u ž l i ­ U k r a s i t e o s t a t k o m listića b a d e ­
c o m tekućeg m e d a . ma.
P i n k Panter Punč od a n a n a s a
85 ej jagoda 1 oguljeni ananas, izrezan i bez srčike
110 g crnoga grožđa bez peteljki 600 ml soka od naranče
listići metvice za ukras 1 dinja galia bez koštica, oguljena i
narezana
J a g o d e i grožđe stavite u mikser svjež đumbir od 5 cm, oguljen i narezan
2 svežanja listova svježe metvice
i miješajte d o k ne dobijete u j e d ­
načenu smjesu. U k r a s i t e listićima
metvice.
S o k o d naranče, a n a n a s , d i n j u ,
svježi đ u m b i r i svežanj listova
svježe metvice izmiksajte u j e d ­
Nektar od noliku smjesu.
jagoda i A k o želite pitkiji sok, p r o c i j e d i ­
trešanja te ga i prije no što ga ulijete u ča­
še, poslužite ga u velikoj p o s u d i .
50 g jagoda P u n č u dodajte ostatak n a r e z a n o g
150 g trešanja bez koštica voća i svežanj svježe metvice te
150 ml soka od naranče o d m a h poslužite. N a v e d e n a k o ­
30 g listića prženih
ličina dovoljna je za 4 osobe.
badema (po želji)
Ti
Punč od lubenice
1 lubenica
sok od 2 limete
6 jagoda
O v a j jednostavni ljetni sok može
se poslužiti u kori lubenice. U tom
se slučaju pije na dugačku i široku
slamku.
N a o š t r c n i m nožem odrežite ka­
pu lubenici. Ž l i c o m i z v a d i l e mes­
nati dio lubenice, odstranile košti­
ce i p r i p r e m i l e u m i k s e r u . D o d a j ­
te i sok od l i m e t e te miješajte
30 s e k u n d i .
Na kraju dodajte jagode tako da Punč od pasiflore
ostanu plutati.
meso 4 pasiflore
4 male zrele banane, oguljene i narezane
2 zrela manga, oguljena, narezana
D i n j a i kivi
i bez koštica
300 ml kokosovog mlijeka
300 g dinje kantalupe, oguljene i narezane
300 ml soka od naranče
2 oguljena i narezana kivija
300 ml soka od naranče
ploške naranče za ukras
Č a š e za punč ostavite 20 minuta u
D i n j u , k i v i j e i sok od naranče z a m r z i v a č u ili dok se ne zamagle
miksajte dok ne dobijete jednoliku od hladnoće.
Miksajte banane, mango, k o k o ­
smjesu. A k o želite rjeđi sok, pro­
sovo mlijeko i sok od naranče dok
cijedite ga. Poslužite u čašama na
v i s o k o m s t a l k u , ukrašeno ploš­ ne dobijete j e d n o l i č n u smjesu.
kama naranče. P u n č ulijte u veliku posudu i
 dodajte sjemenke i mesnati d i o
pasiflore. Zasladile. Pije se o d m a h
iz d o b r o ohlađenih čaša. N a v e d e ­
na količina je za 4-6 osoba.
Plavi užitak
2 nasjeckane jabuke
4 zrele šljive bez koštica
150 ml prirodnog soka od jabuke
malo mljevenog cimeta
J a b u k e , šljive i sok od jabuke iz­
miješajte u mikseru u j e d n o l i k u
smjesu. S o k ulijte u čaše i ukrasite
mljevenim cimetom.
Koktel od pasiflore
2 pasiflore;
meso i koštice izvadite žlicom
1 veliki mango, oguljen,
bez koštice i narezan
150 ml soka od ananasa ili naranče
M a n g o , v o ć e pasiflore i sok iz­
miješajte u mikseru u jednoliku
smjesu.
T8
Ukusan napitak od
dinje i g r e j p a
nekoliko kriški dinje
1 iscijeđen grejp
metvica po želji
Izrežite grejp popola i iscijedite
sok. S v e smiksajte i dodajte usit­
njene listići- metvice te poslužite
ohlađeno.
Druge kombinacije: rajčica i l u ­
benica, sok od dinje ( p o želji uz
dodatak vina porto), kruške, k r u m ­
pir.
Koktel od m a r e l i c a
4 zrele marelice, bez koštica i
narezane na četvrtine
1 nasjeckana jabuka
2 oguljene mandarine
150 ml soka od naranče (ili jabuke)
Marelice, j a b u k u , m a n d a r i n e i sok
izmiješajte u mikseru u j e d n o l i k u
smjesu. Poslužile o d m a h .
Sokovi od povrća
Pretpostavljamo da se od mrkve i voća može dobiti sok bogata okusa,
idi od špinata, salate, cikle, prokulice...? Da, i od tog povrća! Da bismo
nepce naviknuli na nov okus sirovog povrća, najbolje je miješali ga S
voćem koje je lako probavljivo, kao što su jabuka ili kruška, koje su za to
savršene.

Najbolje je odabrati sezonsko voće i iz ekološkog uzgoja; inače ga

prije upotrebe svakako treba dobro oprati ili. u pojedinim slučajevima,
ogulili. Ako se ne spominje drukčije, recepti su predviđeni za I do 2
čaše. Zapamtile da se intenzivni okusi povrća, pogotovo u početku,
mogu ublažili razrjedivaujem vodom. Početnici bi ili trebali pripremali
odvojeno i tek naknadno pomiješali. Ove sokove treba uvijek pili svježe
pripremljeni:!

Formula 1 nizam d o b i v a preko o v o g u k u s ­

nog soka. Na primjer:
2 mrkve C i k l a sadrži folnu kiselinu, v i t a ­
2 šake sojinih klica m i n C , m a l o d r u g i h vitamina ( B , ,
4-6 korijena celera li,, B, i B ,), kalcij, magnezij, fosfor,
5

pola male cikle kalij, natrij, bakar, željezo i cink.

1 šaka peršina P e r š i n sadrži betakaroten, v i t a ­
1 šaka špinata (ili blitve, kupusa
m i n B , B, i B, (malo manje o v a
3

ili listova cikle)

posljednja d v a ) ; kalcij, želje/o,
1 kruška i/ili jabuka
fosfor, kalij i natrij.
clumbir (2,5 cm, tanko
K r u š k a sadrži betakaroten, folnu
oguljene kore)
kiselinu, v i t a m i n C, malo vitamina

K a o zanimljivost, uz ovaj recept B,, B , B B i B ; kalcij, magnezij,

2 v 5 ()

n a v o d i m o neke sastojke koje orga­ fosfor, kalij; bakar u t r a g o v i m a ,

željezo, magnezij i cink.
 Superkoktel A p e r i t i v od špinata A p e r i t i v i s ciklom
od p o v r ć a
I manji svežanj špinata (5 ili 6 listova) 3 lista cikle
4 mrkve 4 mrkve 4 ili 5 mrkve
3 stabljike celera pola jabuke pola zelene paprike
pola šalice nasjeckanog koromača 1 jabuka
pola jabuke
D o b r o operite sve sastojke i p r i ­
1 šaka bobica
premite ih zajedno u s o k o v n i k u . M o r a m o se češće sjetiti skromne
peršin
Š p i n a t ima i n t e n z i v a n o k u s , ali cikle jer su neka njezina svojstva
je u ovoj razrijeđenoj kombinaciji nevjerojatna. Ponudit ćemo tri
S v e pripremite u s o k o v n i k u . ugodan n e p c u . O v a j sok od š p i ­ mogućnosti.
nata jedan je od o n i h tzv. zelenih A p e r i t i v : O p e r i t e m r k v e i listo­
sokova. v e cikle. P a p r i k u prerežite p o p o ­
Rajčica iz vrta lovici i izvadite sve sjemenke. O č i s ­
Duga 6 zrelih rajčica tite j a b u k u . S v e sastojke p r i p r e ­
1 limun A p e r i t i v od salate m i t e u s o k o v n i k u . O r i g i n a l n o je
3 mrkve 1 krastavac u o v o m receptu to što se koriste
1 list bijelog celera l i s t o v i , a ne plod cikle. O v a j sok
1 jabuka ima v e l i k u h r a n j i v u vrijednost.
N a k o n što ste ga tanko o g u l i l i , 3 lista salate
pola cikle
krastavac pripremite u s o k o v n i k u , 3 mrkve Drugi prijedlog:
1 šaka peršina
posebno iscijedile l i m u n te o v a 2 stabljike celera 3 m r k v e , I cikla i
pola jabuke I zelena paprika.
d v a soka zasebno čuvajte po stra­
O p e r i t e dobro sve voće i p o v r ć e , n i . Dobro operite rajčice h l a d n o m O v o j e napitak
pripremite ga u s o k o v n i k u i ulijte v o d o m , izrežite ih na k o m a d e i Dobro operite salatu, m r k v u i koji daje
u široke čaše. izmiksajte, začinite sa 4 žlice l i ­ celer. J a b u k u ogulite i izvadite joj mnogo
Z a p a m t i t e , ako je v o ć e i p o v r ć e m u n o v o g soka i 4 žlice soka od s r č i k u . N a k o n toga s v e zajedno energije.
iz b i o l o š k o g uzgoja, možete ga krastavca. pripremite u s o k o v n i k u . O v a j je Z a t o , ustanite i
p r i p r e m i t i bez guljenja, iskorišta­ Na kraju dodajte soli po želji. sok najbolje popiti 20 minuta prije vježbajte!
vajući tako m a k s i m a l n o njegova Ostatak soka od l i m u n a i kras­ jela. Treći prijedlog:
svojstva. tavca iskoristite kao začin za 6 m r k a v a , pola cikle
sa l a k i . i (po želji) nekoliko
listova cikle.

SI s ,
 Turboenergetska Ljetni aperitiv
rajčica
2 zrele rajčice
3 rajčice srednje veličine 1 mali krastavac
1 limun malo origana, bosiljka ili paprike
pola žlice rotkvice (po želji)
1 stabljika celera
pola češnja češnjaka
S rajčica odstranite zelene petelj­
3 jušne žlice jogurta
ke, rajčice dobro operite. A k o m i s ­
lite da je krastavac premazan v o s ­
O c i j e d i t e l i m u n i sok sačuvajte k o m , ogulite ga. S v e zajedno i z m i ­
po strani. O g u l i t e češnjak, operite ješajte u s o k o v n i k u . O v a j ukusan
rajčice i celer i sve p r i p r e m i t e u sok, možete dodatno oživjeti s m a ­
s o k o v n i k u . Poslije dodajte l i m u ­ lo origana, bosiljka ili p a p r i k e .
n o v sok i j o g u r t . Promiješajte i
pospite n a r i b a n o m r o t k v i c o m .
O v a j j e sok pikantna okusa. Zeleno
D r u g a je mogućnost da r o t k v i c u ,
iznenađenje
umjesto da je ribate, stavite s o s ­
talim sastojcima u s o k o v n i k . 1 veliki list kupusa
3 jabuke
List kupusa operite, zgužvajte i
usitnite u s o k o v n i k u . N a k o n toga
operite i narežite j a b u k u , odstra­
nite srčiku, p r i p r e m i t e u s o k o v ­
n i k u i d o b i v e n i sok pomiješajte sa
s o k o m oci kupusa, čiji ćete okus
jedva primijetiti.
S(
Koktel od cvjetače
2 grančice cvjetače sa stapkom
4 mrkve
1 slatka jabuka
1 šaka peršina
O p e r i t e , izrežite i p r i p r e m i t e u
s o k o v n i k u sve sastojke, p o č e v š i
od peršina. S o k od j a b u k e (koji
se, kao i sok od m r k v e , s gotovo
s v i m e d o b r o slaže) dodajete na
kraju. Slatki okus o v o g soka s v a ­
kome g o d i .
Zimski napitak
6 mrkvi
2 grančice bijelog celera
2 češnja češnjaka
1 šaka peršina
Operite i pripremite mrkve, ce­
ler i p e r š i n . O g u l i t e češnjak i
usitnite ga u s o k o v n i k u s d r u g i m
povrćem. A k o u sokovniku naj­
prije p r e r a d i t e češnjak, sok od
svih ostalih namirnica pomoći će
vam da uklonite njegov m i r i s sa
stijenki sokovnika.
S7
Koktel od b r o k u l e
3 grančice brokule sa stapkom
4 mrkve
pola jabuke
Dobro operite povrće i jabuku, p o ­
sebnu pozornost obratite na p r a ­
nje brokule k a k o ne biste p r e v i d ­
jeli kukce s a k r i v e n e u njezinim
listovima. S v e sastojke pripremite
u s o k o v n i k u i poslužite o d m a h .
Koktel od cikorije
1 salata cikorija
3 mrkve
1/4 salate
O v o je jedinstven "koktel kalci­
j a " jer je v e o m a bogat o v i m m i ­
neralom. M o ž e mu se dodati i p o ­
koji d o b r o očišćen list k o p r i v e
(stavite r u k a v i c e kako se ne biste
o p e k l i ) da bi se dobilo još v i š e
kalcija.
P r i p r e m a se uobičajeno u s o k o v ­
niku.
 M r k v a koja osnažuje
6 mrkvi srednje veličine
2 crvene paprike
1 zelena paprika
pola brokule
N a m i r n i c e pripremite kao i obič­
no te izmiješajte u s o k o v n i k u . P o ­
služite o d m a h kako ne bi izgubile
svoja svojstva.
Uvijek g l a t k a koža
6 mrkvi
pola zelene paprike
Operite i ostružite m r k v e . P a p r i k u
prerežite popola, odstranite sje­
m e n k e i peteljku. Ciste n a m i r n i c e
pripremite u sokovniku.
T r i k . A k o često p r i p r e m a t e sok
od m r k v e u s o k o v n i k u , vjerojatno
će se njegovi dijelovi, bez obzira
na r e d o v i t o pranje, lagano obojiti.
Da biste ih očistili, ostavite ih n e ­
koliko sati u v o d i u koju ćete d o ­
dati nekoliko k a p i v a r i k i n e . N a ­
k o n toga ih dobro isperite s m n o ­
go čiste v o d e .
P r i j e d l o g : dodajte stabljiku celera.
Prokulica u društvu
1 zrela rajčica
1 mrkva
1 grančica celera
2 prokulice
kocke leda (po želji)
N a k o n što sve namirnice operete i
narežete, pripremile ih u s o k o v n i ­
ku. Za ljetnih vrućina poslužite s
kockama leda.
Sok od p o v r t n e salate
3 grančice brokule
1 češanj češnjaka
2 zrele rajčice
2 stabljike celera
pola zelene paprike
Operite rajčice i odstranite stab­
l j i k u . U v o d i operite b r o k u l e i
p a p r i k u , odstranite sjemenke. N a ­
stavite s celerom: odstranite mu
listove. Na kraju ogulite češnjak.
U s o k o v n i k u najprije p r i p r e m i t e
brokulu, zatim češnjak, rajčice, ce­
ler pa papriku. Začinite po ukusu.

P l o d o v i zemlje i s u n c a
1 mala cikla
1 šaka peršina
1 kriška ananasa
O v a j sok se ne preporučuje počet­
nicima jer, iako ananas malo ubla­
Kada se naviknete na okus peršina, Sve" operite ( m r k v u i ciklu č e t k i ­
vjerojatno ćete ga početi stavljati com pod mlazom vode) i ogulile
u sve s o k o v e od povrća. V r l o je naranče. S v e zajedno p r i p r e m i l e
ukusan pomiješan s malo rajčice. u s o k o v n i k u , a sok poslužite u
v i s o k i m čašama. J a b u k e možete
zamijeniti k r u š k a m a .
V r t n i koktel
1 češanj češnjaka N o v i život
3 grančice brokule
2 lista kelja 4 mrkve
5 mrkvi pola jabuke
kajenski papar 1 komad dumbira
sol, ocat
maslinovo ulje (po želji)
Očetkajte i operite m r k v e , j a b u k u
i đ u m b i r te sve zajedno izmiksajte
Češnjak očistite, a ostale namirnice u s o k o v n i k u . D r u g a polovica ja­
operite. Češnjak i brokule z a m o ­ b u k e može se iskoristiti za d r u g i
tajte u listove kelja i stavite u s o ­ sok ili salatu.
k o v n i k zajedno s m r k v a m a . Po-
paprite po u k u s u . Ž e l i t e li p o ­
jačati o k u s , dodajte s o l i , octa i Vege
m a s l i n o v o g ulja.
4 jabuke
žava intenzivan okus cikle, možda 2 grančice bijelog celera
će nekome ipak biti prejak. Slatko od cikle
S v e se p r i p r e m a u s o k o v n i k u . O p e r i t e jabuke i celer i pripremite
3 male cikle ih u s o k o v n i k u . O v a se dva o k u ­
Z a p o č n i t e s p e r š i n o m k a k o bi se
4 mrkve
njegov okus isprao ostalim namir­ sa d o b r o s l a ž u , a sok je v r l o
nicama koje slijede. Ne p r e p o r u ­ pola rimske salate ukusan.
2 naranče
čuje se više od j e d n o g soka s cik­
2 jabuke
lom d n e v n o .
91
 Jabučna rapsodija
3 srednje velike jabuke
1 stabljika celera
3 srednje velike mrkve
1 limun
O p e r i t e jabuke (ako izgledaju kao
da su p r e m a z a n e v o s k o m , bolje
je oguliti ih), operite celer i m r k v e .
O g u l i t e l i m u n i pripremite ga u
s o k o v n i k u sa s v i m o s t a l i m n a ­
mirnicama.
D r u g i p r i j e d l o g : O v a "jabučna
r a p s o d i j a " varijanta j e sve o m i ­
ljenijeg soka od jabuke i m r k v e .
O b i č n o se p r i p r e m a u j e d n a k o m
o m j e r u tih d v i j u namirnica.
Količina u o v o m receptu dovoljna
je za šest osoba. Da biste p r i p r e ­
mili ovaj u k u s a n gaspaccio, ope­
rite rajčice (ne treba ih guliti) i
papriku stavite pod mlaz v o d e da
odstranite sve sjemenke. O g u l i t e
češnjak i luk i n a p r a v i t e gusti
pire.
Procijedite pire kako biste o d i ­
jelili svu tekućinu te dodajte v o ­
d u , krušne m r v i c e - koje ste pret­
h o d n o namočili u ulju i octu - te
narezane bademe. Izmiješajte sve
u m i k s e r u i p o s o l i l e po u k u s u .
Poslužite rashlađeno. P o želji,
možete d o d a t i sok o d p o l a n a ­
ranče.
Čistačica
2 ili 3 mrkve (ovisno o veličini)
pola krastavca
pola cikle
O g u l i t e i operite m r k v e , ogulite
krastavac i ciklu te sve pripremite
u s o k o v n i k u . O v a j je sok izvrstan
za osobe koje jedu previše mesnih
proizvoda i namirnica opterećenih
mašću jer ima pročišćavajuće d j e ­
l o v a n j e , kao što mu i naziv g o ­
vori.
Samba
6 mrkvi
pola cikle
1 šaka peršina
O p e r i t e m r k v e , ciklu i peršin. N a ­
k o n toga p r i p r e m i t e n a m i r n i c e u
s o k o v n i k u tako da počnete i z a ­
vršile s m r k v o m . O v a j je sok i z v r ­
stan za d a n e ispunjene fizičkom
ili psihičkom aktivnošću: stresom,
proljetn i m u morom...

Biljni ekstrakt
Šareni gaspaccio
2 lista salate
6 zrelih crvenih rajčica 4 lista kupusa
1 zelena paprika 5 mrkvi
1 krastavac 3 grančice brokule
2 češnja češnjaka pola jabuke
pola luka
krušne mrvice od kruha starog 1 dan
N a k o n što ste na uobičajen način
1 šaka oguljenih badema
p r i p r e m i l i n a m i r n i c e , zgužvajte
1 I vode
sol, ocat i ulje (po želji) listove salate i kupusa i p r i p r e m i ­
pola naranče (po želji) te ih u s o k o v n i k u zajedno s bro
kulom, jabukom i mrkvom.

)) )I
 Zločesta cikla Rajčica afrodizijak

1 mala cikla 3 srednje velike rajčice

1 cikorija 2 mrkve
2 limuna 2 stabljike celera

J o š jedan izvrstan način da se i s ­ Operite i narežite rajčice; v o d o m

koriste svojstva cikle. d o b r o operite grančice celera, a
m r k v e dobro očetkajte pod m l a ­
zom vode. P r i p r e m i l e sve namir­
T a n g o rotkvice nice u sokovniku i poslužile d o b ­
ro rashlađeno. Možete dodali ma­
6 rotkvica lo integralnog šećera od šećerne
2 krastavca srednje veličine trske, iako je bolje ne mijenjati
1 rajčica prirodan ukus povrća.
6 listova kupusa
1 cikla srednje veličine

Rajčice s k l i c a m a
O p e r i t e rotkvice i ciklu četkicom
u hladnoj v o d i . Krastavce ogulile 2 rajčice

jer ih često p r e m a z u j u v o s k o m 2 mrkve

da ljepše izgledaju, a taj se vosak sok od klica (lucerna i pšenica)

1 krastavac
ne odstranjuje v o d o m (ako su iz
1 paprika
biološkog uzgoja možete ih p r i ­
1 stabljika celera
premiti u sokovniku s korom,
peršina po ukusu
s a m o ih operite). Operite rajčice
i listove k u p u s a i sve usitnite u Prije pripremanja s v i h namirnica
s o k o v n i k u . P o želji možete d o d a t i u s o k o v n i k u i procjedivanja, p o ­
još j e d n u rajčicu. N a z i v " t a n g o " vrće dobro operite i narežite.
p o v e z a n je s p i k a n t n i m o k u s o m Tako pripremljenom soku dodajte
rotkvica. nekoliko žlica soka od klica ( v i d i
str. 95.).

M 95
 B r e u s s o v sok D o d i r zelene i
narančaste
1 sirova cikla
2 mrkve 5 listova špinata
1 mesnati list celera 5 mrkvi
1 mali krumpir 5 listova salate
4 rotkvice 1/4 celera
4 grančice peršina

M o g u se iskoristiti i k o m a d i ć i Operite povrće, pripremite ga

stabljike i čvršći listovi. O v a j je u sokovniku i poslužile dobro
sok njemački liječnik prirodne m e ­ ohlađeno. Od celera upotrijebite
d i c i n e R u d o l f Breuss p r e p o r u č i ­ deblji dio stabljike.
v a o svojim pacijentima u liječenju
raka.
M r k v o m protiv stresa

Tonik od povrća 1-2 mrkve

1 jabuka
1 brokula 2-3 prokulice
1 svežanj celera
3 velike rajčice Sve pripremile u sokovniku i
4 prokulice
poslužite što prije.
3 velike mrkve
pola svežnja luka
2 grančice peršina
Salata i cikle
za bolji s a n
O g u l i t e luk i očistite celer, o d ­
stranite velike listove. Odstranite 100 g salate
vanjske listove prokulica. M r k v e 100 g oguljene cikle
očetkajte pod mlazom vode, ostalo
sve operite. N a k o n toga namirnice Popijte prije spavanja. Pomaže pri
su spremne za s o k o v n i k . nesanici.
 Z e l e n i sok Bez g l a v o b o l j e i s v i m s o k o v i m a dodaje posebnu
uz k u p u s i celer notu. Pazile na količinu jer je to
6 velikih listova salate biljka s j a k i m o k u s o m ; količinu
2 narezana mlada luka 300 g kupusa u v i j e k možete p o v e ć a t i . Nakon
1/4 narezanog krastavca 100 g celera m a l o vježbe, vjerojatno ćete ga
125 ml negazirane mineralne vode
d o d a v a t i s v i m svojim o m i l j e n i m
j e d n o m d n e v n o na prazan ž e l u ­ salatama.
S v e n a m i r n i c e dobro miksajte o t ­ dac.
p r i l i k e 30 s e k u n d i . Procijedite i
o d m a h poslužite. Luk i naranča
O v a j sok obogaćuje salata; tajna Umirujuće povrće
je u uporabi vanjskih listova sa­ 1 luk, oguljen i nasjeckan
late (ako nisu špricani) jer su hra­ 2 kriške lubenice 2 naranče, oguljene i narezane
njiviji i bogatiji klorofilom. Z a t o 3 lista kelja 150 ml negazirane mineralne vode
ne bacajte vanjske listove! K r a s t a ­ 1 rajčica
v a c s o k u daje s v j e ž i n u , a m l a d i 1 stabljika celera
S v e sastojke k r a t k o izmiksajte.
l u k profinjen okus. Procijedite i poslužile.
S o k umirujućeg djelovanja, protiv L u k je lakše probavljiv i o m o ­
nemira i nervoze. gućuje d o b r u kombinaciju s n a ­
K o r o m a č i crvena r a n č o m u s o k o v i m a , ali i u s a ­
paprika latama.
Neuništivi koromač
1 mala nasjeckana lukovica koromača
1 narezana crvena paprika pola lukovice koromača, sitno nasjeckane Salata, p a p r i k a i j a b u k a
bez peteljke 1 oguljena i naribana mrkva
1 oguljena naranča 2 velike zrele narezane rajčice
1 narezana salata
125 ml negazirane mineralne vode
1 narezana paprika bez peteljke
S v e namirnice pripremite u so­ 1 nasjeckana jabuka bez peteljke
k o v n i k u . D o b i v e n i sok p r o m i j e ­ S v e sastojke miksajte pola minute.
šajte i poslužite. Procijedile sok i o d m a h ga p o s l u ­ S a l a t u , p a p r i k u i jabuku pripre-
žite. K o r o m a č je nabolje k o n z u ­ mile u s o k o v n i k u , promiješajte i
mirali sirov jer je lak za p r o b a v u poslužite.

)8
 Fina carrot
pola ananasa
2 velike mrkve
pola limuna
S o k m o ž e t e p r i p r e m i t i tako d a
sve n a m i r n i c e izmiješate u s o k o v ­
niku ili da m r k v u posebno n a r i ­
bate. Objasnit ćemo postupak za
ovaj d r u g i prijedlog: dobro o p e ­
rite m r k v e i naribajte ih. O g u l i t e
ananas, odstranite srčiku i pripre
m i t e ga u s o k o v n i k u . O c i j e d i t e
pola limuna. N a r i b a n u m r k v u p o ­
miješajte sa s o k o m od ananasa i
dodajte žlicu l i m u n o v o g soka; p r i
posluživanju dodajte i k o m a d i ć e
leda.
Rabarbara, kruška i
đumbir
2 komada rabarbare bez listova
2 kruške bez peteljke, nasjeckane
1 žlica narezanog đumbira
R a b a r b a r u , kruške i đ u m b i r p r e ­
r a d i t e u s o k o v n i k u u sok. P r o ­
miješajte i o d m a h poslužite.
Popaj
1 vrhom puna šaka mladog špinata
2 oguljene i narezane naranče
1 nasjeckane jabuka
125 ml negazirane mineralne vode
Špinat se bez kuhanja sirov dodaje
u sok jer je tako p u n o hranjiviji.
S v e sastojke k r a t k o izmiksajte.
Procijedite i poslužite.
Cikla, j a b u k a
i celer
1 sirova narezana cikla
2 nasjeckane jabuke
2 stabljike celera
S v e sastojke izmiješajte u s o k o v n i ­
k u , promiješajte i poslužite.
P i k a n t a n sok
od rajčice
3 velike narezane zrele rajčice
1 žlica nasjeckanog bosiljka
nekoliko kapi tabasca ili pikantnog umaka
80 ml negazirane mineralne vode
S v e sastojke miksajte pola minute.
Procijedite i poslužite.
Z r e l e d o m a ć e rajčice u v i j e k s u
v r l o u k u s n e . Vrijedno je truda p o ­
n o v n o n a v i k n u t i nepce n a ovaj
sok. Svježe u b r a n e rajčice s a m o
naribajte (oguljene, a l i uvijek siro­
ve) ili protisnite kroz prešu za
pire. O k u s d o b r o g u m a k a o d siro­
ve rajčice (s m a l o soli i ulja) n e u s ­
p o r e d i v je s bilo k o j i m d r u g i m
okusom.
Tabasco će joj d o d a t i m a l o pi­
kantnosti.
S đ u m b i r o m : okus soka o d d o ­
maće rajčice jednako je bogat kacia
m u s e d o d a m a l o soka o d đ u m b i ­
ra (1,5 c m ) .
Rajčica, špinat
i jabuke
3 narezane rajčice
1 veliki svežanj špinata
1 jabuka bez peteljke i nasjeckana
Rajčicu, špinat i j a b u k u p r i p r e m i ­
te u s o k o v n i k u . Promiješajte i p o ­
služite.
 Virgin Bloody Mary

300 ml soka od rajčice

2 narezane velike rajčice
sok od 1 limete
1 crveni feferon,
narezan i bez sjemenki
1 žlica šećera (po želji)

O v o je recept za pikantnu i z a č i ­
njenu b e z a l k o h o l n u verziju k l a ­
sičnog koktela koji se s l u ž i s Celer s m j e h u r i ć i m a
đ r o b l j e n i m l e d o m . S o k o d rajči­
ce, d v i j e cijele rajčice, sok od 2 velike stabljike celera
limete, feferon i šečer izmiješajte s nasjeckanim listovima
u m i k s e r u . P r e r a d i t e u gustu j e d ­ 1 narezana jabuka
n o l i k u smjesu te poslužite u d v i ­ 150 ml mineralne vode

je čaše u koje ste prethodno s t a v i ­

li drobljeni led. O d m a h poslu­ S v e namirnice miješajte kratko u
žite. m i k s e r u . Procijedite i poslužite.
A k o želite sladi sok, umjesto ja­
buke stavite m r k v u . S o k će bili jači
ako celer pripremite u s o k o v n i k u
i dodate ga jabuci, bez dodavanja
vode.
N e ć e m o g o v o r i t i o pročišćava-
j u ć i m i blago a f r o d i z i j a č k i m s v o j ­
stvima celera. Da biste dobili
p u n i okus, celer iskoristite cijeli,
s listovima. No imajte na u m u da
je celer jakog okusa te ga dozirajte
po u k u s u .

102
Tropski napitci i sokovi
BEZALKOHOLNI KOKTELI, EGZOTIČNI I
REVITALIZIRAJUĆI LJETNI NAPITCI
P odrijetlo je tropskog voća r e ­
lativno; tako k i v i dobro u s p i ­
jeva u mediteranskoj k l i m i , iako
to voće i z v o r n o d o l a / i i/, N o v e
G v i n e j e . N a M e d i t e r a n u smo s e
već na vi kn idi na banane i datulje,
koje se u d r u g i m zonama javljaju
kao egzotično voće. R a n e jagode,
pa čak i naranče, d o n e d a v n a su u
Velikoj Britaniji i istočnom dijelu
E u r o p e bile l u k s u z . N o o d r e đ e ­
no voće ipak smatramo tropskim:
ananas, kokos, jabuka custard
(mrežasta anona), gujava, mango,
papaja, voće pasiflore...
U cijeloj se knjizi provlače r e ­
cepti koji s a d r ž e tropsko v o ć e .
U o v i h nekoliko koje ćemo sada
predstaviti, li su ukusni p l o d o v i
g l a v n i sastojci. P r e d l o ž i l i su ih
moji a m e r i č k i prijatelji, o b o ž a v a ­
telji koktela, koji su jednog dana
o d l u č i l i isprobati n o v e okuse bez
alkohola. U Kaliforniji su otvorili
bar u kojem se pripremaju isklju­
č i v o p r i r o d n i s o k o v i - i doživjeli
v e l i k uspjeh.
S v i su recepti za 1-2 osobe.
Z a č i n i koje predlažemo na kraju
ukrasit će svaki sok i dati završnu
notu v a š e m t r u d u . Ž i v j e l i !
 Ginger & Fred Božanski nektar

0,5 del soka od borovnice 1 del soka od ananasa

0,6 del soka od grejpa 1 del soka od mandarine
0,6 del soka od naranče 0,8 del kokosovog mlijeka
0.3 del soka od đumbira 1 banana narezana na kolutove
1 žlica meda naribani kokos

1 ploška naranče kao ukras

Izmiksajte sokove, kokosovo m l i ­

S v e n a m i r n i c e , zajedno s lom- jeko i b a n a n u . Miješajte d o k se ne

Ijenim l e d o m , izmiksajte. D o b r o zapjeni. Ulijte u d v i j e o h l a đ e n e

promiješajte. M j e š a v i n u ulijte u čaše i ukrasite ribanim kokosom.

visoku ohlađenu čašu. Ukrasite

k r i š k o m naranče.

F r a p e o d papaje

Strast 120 ml soka od naranče

120 ml soka od papaje
120 ml kokosovog mlijeka
120 ml soka voća pasiflore
1 banana narezana na kolutove
90 g nektara gnjave
naribani kokos
3-5 kapi ekstrakta badema
muškatni oraščić za začin
N a m i r n i c e miješajte u mikseru

S v e sastojke, osim m u š k a t n o g o- d o k se ne n a p i t a k ne z a p j e n i .

raščića, pripremite u mješaču za F r a p e ulijte u o h l a đ e n u č a š u i

koktel (siinker), zajedno s drob- dodajte n a r i b a n i kokos po želji.

ljenim ledom. Poslužite u velikoj K o l i č i n a je dovoljna za 2 osobe.

ohlađenoj čaši i začinite s m a l o

muškatnog oraščića.
 D a š a k Istoka Sok od šećerne trske

180 ml soka od jabuke O v a j je sok tipičan za Santo D o ­

120 g datulja bez koštica, namočenih
zgnječenih
pola žlice cimeta
2 klinčića
S o k od j a b u k e i d a t u l j e d o b r o
izmiješajte u mikseru pa prelijte u
pliću p o s u d u i kuhajte na laganoj
vatri otprilike 30 minuta. P o s l u ž i ­
le u zdjelicama.
mingo. T a n k o ogulile vanjski dio
trske i p r o v u c i l e ga kroz valjkasto
cjedilo. Dobit ćete rezultat sličan
obradi u s o k o v n i k u . Sok poslužite
s malo drobljenog leda (vidi sliku).
šećerna trska u s v o m e p r i r o d ­
n o m o b l i k u ne iza/iva pojavu ka­
rijesa, kao šio bi se moglo p o m i s ­
liti, i v r l o je hranjiva i korisna.

Karipski limun

Tropska Od limuna i malo melase, meda

N e b e s k a cesta
150 ml soka od ananasa
120 ml soka od gujave
60 ml soka od naranče
kriška naranče za ukras
Sastojke izmiješajte u mikseru
tako da smjesa b u d e gusla i bez
komadića voća.
S o k ulijte u o h l a đ e n e čaše i
ukrasile kriškama naranče.
Hawaii
150 ml soka od naranče
120 ml soka od lubenice
90 ml soka od ananasa
30 ml soka aloe vere
1 žlica pčelinjeg peluda
S v e sastojke miješajte u mikseru
d o k se ne sjedine. S o k ulijte u
dvije dobro ohlađene čaše«
papaja-mango od šećerne trske ili integralnog
Šećera napravite sirup. S i r u p mo-
150 g soka od papaje
70 ml soka od limete
pola srednjeg manga, oguljenog i
narezanog, bez koštice
1 žlica meda
S v e sastojke izmiješajte u mikseru
d o k ne dobijete sok koji bojom
podsjeća na snijeg koji samo što se
nije otopio. Sok poslužite u velikoj
ohlađenoj ćasi.

žete č u v a t i u z a m r z i v a č u ( s a m o
jedanput!) ili h l a d n j a k u , ali ga je
najbolje o d m a h upotrijebiti.
Ž e l i t e li s d r u š t v o m uživati u
osvježonju, s i r u p u dodajte v o d e .
Prije posluživanje dodajte
od nekoliko svježih limuna i (po
želji) malo limete.
M a n g o ludilo
90 ml soka od manga
120 ml soka od bijelog grožđa
120 ml jabučnog soka
(ili jabučnog vina)
S v e sastojke stavile u inješać kok-
lela (slinkcr) i snažno potrošile. N a ­
pitak ulijte u dvije dobro ohlađene
čaše.
T r o p s k o osvježenje
120 ml soka od ananasa
120 ml soka od kivija
120 ml soka od papaje
infuz (oparak) svježe metvice za začin
S o k o v e s malo drobljenog leda m i ­
ješajte dok se smjesa ne zapjeni.
Poslužite u dvije, prethodno o h ­
lađene, vinske čaše.
Na kraju začinite m e t v i c o m po
ukusu.
sok Poljupci strasti
60 ml soka od voća pasiflore
1 žlica sirupa (ili marmelade) od malina
gazirana mineralna voda (ili sok)
1 kriška naranče za ukras
S o k i sirup ulijte u v e l i k u , dobro
ohlađenu čašu i dodajte mineralnu
v o d u ili sok, lagano miješajući.
Ukrasite narančom.
110
G u s t i sok od a v o k a d a
1 zreli avokado, oguljen, bez koštice i
narezan
150 ml svježega prirodnog soka od rajčice
(rajčicu naribajte bez kože ili je protisnite
kroz presu)
60 ml soka od limete
1 mali narezani zeleni čili
1 češan češnjaka, sitno nasjeckan
soli po ukusu
svježa sitna crvena paprika, po ukusu
limela (velika ploška) za ukras
S v e sastojke osim soli, crvene p a p ­
rike i limete izmiješajte u mikseru.
N a p i t a k ostavite u hladnjaku je­
d a n sat i ulijte u velike dobro ohla­
đene čaše. P o s p i t e solju i p a p r i ­
k o m , ne miješajte. U k r a s i t e kriš­
kom limete.
Gusti sok od a v o k a d a II.
1 zreli avokado, oguljen, bez koštice
1 narančasta paprika, očišćena
1 žličica sjemenki korijandra
sok od pola limuna
60 ml negazirane mineralne vode
sol i sitna crvena paprika
naribana korica limuna
sitna crvena paprika za ukras
P a p r i k u , a v o k a d o , sjemenke k o r i ­
jandra, sok od limuna i v o đ u pio-
Ml
radite (u mikseru) u glatku k r e ­
m u . Začinite po želji. Ulijte u p o ­
s u d u (ili šalice za juhu) te pospite
naribanom korom limuna i sitnom
crvenom paprikom.
Ružičasti dodir
90 ml soka od breskve
60 ml soka od gujave
gazirana mineralna voda
grančica svježe metvice
S o k ulijte u mješač koktela, d o d a j ­
te drobljeni led i dobro protresite.
Poslužite u dobro o h l a đ e n i m ča­
šama i d o p u n i t e m i n e r a l n o m v o ­
d o m . Promiješajte i začinite svje­
žom metvicom.
Svi su ludi
za a n a n a s o m
1 mali zreli ananas, oguljen i narezan
komad đumbira (2,5 cm), oguljen
175 ml negazirane mineralne vode
S v e namirnice stavite u stolni mik­
ser i kratko miješajte. Procijedite
i o d m a h poslužite. Količina d o ­
voljna za 2-3 osobe.
 A n a n a s i đ u m b i r imaju diges- Delicija o d m a n g a
t i v a n učinak i izvrsna su k o m b i ­
nacija. Tajna je u o d a b i r u zrelog 60 g zrelog manga, zgnječenog
ananasa koji je slatkog i p u n o g 3 velike jagode
okusa (prepoznat ćete ga po t o ­ 30 ml soka od limete

me što mu se l i s t o v i k r u n e lako kriške limete za ukras

kidaju).
S v e sastojke smiksajte, osim jedne
jagode i limete, s malo drobljenog
Kombinacije leđa. Ulijte u velike, dobro ohla­
đ e n e čaše za v i n o . U k r a s i t e jago­
Sljedeći recepti lako se d o m i limelom te dodajte leti.
pripremaju, a dopuštaju i
m n o g e kombinacije. Probajte,
svidjet će v a m se: Tropski okus
• m a n g o , ananas i m r k v a
• kruška, ananas i mango 1 zrela banana, oguljena i narezana
naranča, papaja i ananas 1 zreli mango srednje veličine,
" grožđe, ananas i voće oguljen, bez koštice, narezan na prutiće

pasiflore sok od pola limete i naribana

korica limete
60 ml soka od naranče
naribana korica limete za ukras
Karipski napitak od
ananasa i naranče
U mikseru izmiješajte b a n a n u ,
3 koluta ananasa mango, sok, koricu limete i sok od
sok od jedne naranče naranče. Miješajte dok ne dobijete
Odstranite koru ananasa. Izrežite jednoličnu k r e m u . Poslužite je u
tri koluta, izvadite srčiku i narežite šalicama ukrašenima n a r i b a n o m
na k o m a d e . A n a n a s pripremite u korom limete. Količina je dovoljna
s o k o v n i k u i dodajte ga soku od za 2 osobe.
naranče.

II.)
Frapei, osvježavajuća
pića i mliječni proizvodi
Frape je izvrsna nadopuna prehrani, a katkad i dobra zamjena za
obrok. Medna pčela, Karipski miks ili Policija od manga i breskve
prava su gozba za nepce, pogotovo za najmlađe. Priprema frapea
koti kuće omogućava nam da bolje nadzirano kakvoću namirnica te
izbjegnemo šećer i sirupe koje neki proizvođači dodaju da bi prikrili
lošu kvalitetu voća koje je ubrano nedozielo s vrlo niskom razinom
prirodnog šećera.

Neki se frapei proizvode od ndijeka i njegovih derivata, neki od voća,

a neki sadrže sok ili mlijeko od soje, suhog voća ili žitarica. Zobeno
i rižiuo mlijeko spadaju u najlakše probavljive i iznimno hranjive
napitke. Sokovi od soje malo su teže probavljivi, ali ih zbog njihove
visoke hranjive vrijednosti svakako treba uzeli u obzir. Zato, ostavite
sokovnik da se odmara: stolni mikser je glavni u pripremi ovih
recepala.

Frape od banane ne p r i p r e m a u s o k o v n i k u nego u

m i k s e r u . S v a t k o joj može d o d a t i
1 banana s v o j u " t a j n u " (npr. m a l o c i m e ­
1 čaša mlijeka ta). N j e z i n karakterističan slatki
okus daje o s n o v n i ton bilo kojoj
V r l o je jednostavno: kombinaciji sokova. K r a v l j e m l i ­
O g u l i t e bananu i pripremite je u jeko m o ž e se n a d o m j e s t i t i b i l j ­

mikseru zajedno s mlijekom. n i m m l i j e k o m , zobenim ili soji-

/ b o g svoga sastava ban.ma se nim.

II .
 F r a p e od datulja
i klica
s kefirom
3 datulje bez koštice
1 žlica pšeničnih klica
1 banana
150 ml kefira
2 žlice integralnog šećera
cimet u prahu
S v e sastojke izmiješajte u mikseru
d o k se ne sjedine. F r a p e poslužite
d o b r o rashlađen i ukrašen c i m e ­
tom u p r a h u .
Mango i jogurt
1 mango
250 ml infuza od metvice
0,5 I jogurta
Ogulite i narežite mango i zajedno
s ostalim sastojcima izmiješajte u
stolnom mikseru dok ne dobijete
homogenu smjesu. Z a s l a d i l e inte­
gralnim Šećerom od trske po želji.
Rashladite u h l a d n j a k u .
F r a p e o d dunje
i krušaka

1 dunja
2 kruške
200 ml biljnog mlijeka

O g u l i l e i narežite d u n j u i slavite
je u posudu s mlijekom te zagrijte
na laganoj v a t r i (oko 10 m i n u ­
ta). N a k o n toga dodajte oguljene
kruške narezane na k o m a d e i sve
zajedno izmiješajte u mikseru.
D o b i v e n i sok procijedite. Možete
poslužili hladno ili toplo.
Kefir s j a g o d a m a
150 ml kefira
10 srednje velikih jagoda
1 žlica meda
J a g o d e operite i narežite te i z m i ­
ješajte. Poslužite rashlađeno. Riječ
keif na t u r s k o m znači blagoslov,
što upućuje na osvježavajući u č i ­
n a k o v o g z d r a v o g napitka koji
se v e ć n e k o l i k o stoljeća pije na
B l i s k o m istoku. Z b o g specifične
fermentacije, kefir posjeduje slične

ješajte u mikseru zajedno s kefi­ kvalitete kao i jogurt (koji nastaje

r o m . Dodajte med i dobro i z m i ­ tzv. mliječnom fermentacijom).

 F r a p e od b a n a n e i Frape s rižinim
kupina mlijekom

1 banana 1 I rižinog mlijeka

kupine po želji sok i kora od jednog limuna
sojino mlijeko 1 štapić cimeta
med ili smeđi šećer

U m i k s e r u izmiješajte bananu i Na laganoj vatri kuhajte nekoliko

kupine s m a l o sojinog mlijeka
te ulijte u č a š u . Sojino mlijeko
dodajte po želji ovisno o gustoći
koju želite postići. O v a j se napitak
m o ž e p r i p r e m i t i i sa s o k o m ili
zobenim mlijekom.
minuta rižino mlijeko, l i m u n o v u
k o r u , cimet i smeđi šećer.
P o s u d u uklonite s vatre i nepre­
k i d n o miješajući dodajte l i m u n o v
sok kako bi se okusi r a v n o m j e r n o
izmiješali. N a p i t a k poslužite h l a ­
d a n ili topao.

Slijedi nekoliko recepata s lassijem... s kojim možete pripremiti p u n o

različitih napitaka. Lcissi je napitak koji dolazi iz Indije. V e o m a je
osvježavajući i za nepce i za želudac, pogotovo nakon pikantnog
obroka.
A k o u n a z i v u napitka pročitate Inssi, znači da ćete u sastojcima
pronaći jogurt i v o d u jer - lassi je zapravo to. Ne z v u č i ukusno, ali
je tako osvježavajuće da će se nekima od vas ubrzo " p o d v u ć i p o d
kožu".

Lassi od m r k v e i
metvice D o b r o operite m e t v i c u i m r k v e
koje ste prethodno ogulili ili ost­
1,5 kg svježe mrkve rugali. M e t v i c u dodajte u s o k o v ­
60 dag svježe metvice nik, ostavljajući nekoliko listića za
250 ml jogurta ukras. N a k o n toga dodajte m r k v u
2 žlice smedeg šećera i izmiješajte.
400 ml hladne vode

Its
 U dobiveni sok umiješajte jogurt, Jogurt
šećer i v o d u . S v e zajedrio dobro s krastavcem
izmiješajte u mikseru i poslužite
o d m a h . K o l i č i n a je d o v o l j n a za 1 šalica jogurta
4 osobe. 1 krastavac
1 žlica nasjeckanog luka ili češnjaka

Voćni lassi Operite krastavac, nasjeckajte luk

i pomiješajte zajedno s jogurtom u
1 šalica jogurta mikseru. Dobit ćete gusti napitak
1 šalica voćnog soka specifična okusa.
2 banane
malo cimeta ili muškatnog oraščića
med ili integralni šećer

S i r u t k a od mlijeka s
S v e sastojke stavite u mikser (po krastavcem
želji i led) i miješajte s r e d n j o m
brzinom kako biste dobili g u s t u 200 ml sirutke od mlijeka
kremu. pola krastavca
A listića metvice
kocke leda (po želji)
F r a p e od b a n a n a i
K r a v l j e ili biljno
badema
Lassi s metvicom mlijeko?
Operite i tanko ogulite krastavac.
4 banane
1 jogurt O p e r i t e listiće metvice i otresite Kravlje mlijeko u
50 g badema u listićima
1 šalica koncentriranog uvarka od metvice kapljice v o d e . P r i p r e m i t e je u so­
pola litre bademovog mlijeka receptima o v o g poglavlja
mango ili breskva bez koštice k o v n i k u zajedno s k r a s t a v c e m i
1 žlica meda možete zamijeniti sojinim
2 koluta ananasa pomiješajte sa s i r u t k o m . P o s l u ž u ­
I vilicom protisnuta banana O g u l i t e i narežite banane te ih s m l i j e k o m (ili z o b e n i m koje
je se dobro rashlađena ili s koc­
pola žlice meda bademovim mlijekom i medom se lakše probavlja).
kama leda.
izmiješajte u m i k s e r u . Poslužite
M j e š a v i n u pripremite U mikseru s
u čašama i ukrasile listićima ba­
kockama leda. Pije se hladno.
dema.

Dl
 Uvarci i ostali napitci
RAZNI NAPITCI I UVARCI KAO DODACI SOKOVIMA

U ovo poglavlje uključeni su neki napitci s klicama sjemenki, i

oni nešto "posebniji", le uvarci koji u malim količinama daju
mirisnu aromu nekim sokovima, kao što je to slučaj s uvarkom
od metvice.

Zeleni čaj sa začinima K r a s t a v a c za

razbuđivanje
1 žličica zelenog čaja
1 šalica vode 2 kruške
kora od naranče i limuna 1 svežanj drag ušća
muškatni oraščić 6 listova kupusa

A vanilija u štapićima
sok od limuna
pola krastavca
2 rajčice
kocke leda (po želji)
1 žličica integralnog šećera
S v e sastojke dobro operite, ogulite
i narežite na komadiće te ubacite
Listiće čaja stavite u čajnik, d o ­ u sokovnik.
dajte koru od naranče i l i m u n a ,
m a l o m u š k a t n o g oraščića, štapić Lassi s metvicom
vanilije i integralni šećer. Z a t i m
ulijte k i p u ć u v o d u , poklopite kako 1 jogurt
biste dobili infuz i ostavite da se 1 šalica uvarka od metvice
o h l a d i . Prije posluživanja dodajte mango ili breskva bez koštice

led, sok od naranče i nekoliko ka­ 2 koluta ananasa

1 vilicom protisnuta banana
pi l i m u n a .
pola žlice meda

m
Svojini okusom sok nam dočarava dodajte limunov sok i med te pro­
daleku Indiju. miješajte. O v a j je napitak bogat
v i t a m i n i m a i v r l o koristan u l i ­
ječenju bolesti kože, u z r o k o v a n e
Hercules nedostatkom v i t a m i n a B.

1 mrkva
5 listova špinata Krastavac s limunom
2 lista salate za detoksikaciju
1 stabljika celera
1 rajčica
0,75 I soka od krastavca
pola mljevenog avokada
250 ml soka od limuna

Sve povrće dobro operite, na­ K o m b i n a c i j a soka od limuna i

re/i te na k o m a d i ć e i sameljite. krastavca v r l o je ukusna i poznata
O v a k o m b i n a c i j a voća i p o v r ć a po svojim pročišćavajućim i hra­
savršeno djeluje protiv umora. n j i v i m svojstvima.

Napitak od kukuruza Koktel od m r k v e ,

jabuke i meda
200 g kukuruza
1 limun 1 I soka od mrkve
I I vode 250 ml soka od jabuke
1 žlica meda med

Iscijedite l i m u n i ostavite sok da O v o je klasična kombinacija. J a b u ­

stoji. Z a k u h a j t e v o d u s k u k u r u ­
z o m i kuhajte 15 minuta.
K u k u r u z ocijedite i tekućinu
ostavite da se o h l a d i . U tekućinu
ku i m r k v u posebno p r i p r e m i l e
u s o k o v n i k u pa pomiješajte. Z a ­
sladile m e d o m . Uobičajeno je na
I mjericu soka od jabuke dodati
•I mjerice soka od m r k v e .
 Relax jere namirnica, a može poslužiti i Vrč malina
kao osnova za sljedeće napitke:
100 g salate maline
100 g oguljene cikle cvjetovi hibiskusa
cvjetovi kamilice
Carski nektar
voda
Popijte prije spavanja.
cimet
8 žličica Carevog odabira
pola I prokuhane vode
B a k i n a metvica 1 I soka od ananasa Sastojke ostavite da odstoje u pro­
1 I soka od borovnice kuhanoj v o d i 10 minuta. N a k o n
listići metvice 1 žlica soka od limuna loga ih procijedite i tekućinu za­
cvjetovi kamilice med sladite m e d o m . O v i m uvarkom
sjemenke koromača možete p r i p r e m i l i i sljedeće n a ­

N a k o n što je u v a r a k p r i p r e m l j e n pitke:

O v a j se recept, podrijetlom iz s r e ­ (prethodni recept), pomiješajte ga

dišnje E u r o p e , p r i p r e m a s p a p r e ­ sa z a k u h a n o m v o d o m i o s t a l i m
n o m m e t v i c o m umjesto obične. sastojcima i p o s l u ž i t e k a d a se
Zasladite medom. cmladi. N i j e p o t r e b n o d o d a t n o Maline i jabuka
rashladiti. D o b i t i ćete od 8 do 10
čaša napitka. 8 žlica Vrča malina

Carev o d a b i r 1 I soka od jabuke

pola I prokuhane vode
kriške naranče
cimet N a p i t a k od šljiva
listovi kupine
prženi korijen cikorije 125 g suhih šljiva U 5 minuta n a p r a v i t e u v a r a k , o c i ­
naribana kora od naranče 1,5 I vode jedite i pomiješajte sa s o k o m od
šipak med (po želji) naranče. N a kraju dodajte kriške
korijen dumbira i sladića naranče i poslužite.
ginseng
S u h e šljive kuhajte deset m i n u t a
voda
u v o d i . Ostavite da odstoje, p r o ­
O v a j se uvarak može pripremiti po cijedile ih i sačekajte da se ohlade.
vlastitom u k u s u mijenjajući o m ­ N a p i t a k j e d o b a r a k o patite o d
zatvora.

127
126
 Mozaik od malina Pročišćavajući sok
od n a r a n č e
cvjetovi hibiskusa
prženi korijen cikorije limun i naranča
ribana kora naranče sok od klica lucerne (alfaalfa klice)
suho voće u prahu (malina, med po želji
kruška i jabuka) gazirana voda

S a v r š e n napitak za ljetne v r u ć i n e , Više o klicama pogledajte na str.

gasi žed. Za p r i p r e m u ovoga l e ­ 201./202.
d e n o g čaja ulijte pola litre kipuće
v o d e na 4 žličice u v a r k a , ostavite
da odstoji 10 minula i procijedite. Sunčeva
U v a r a k možete zasladiti m e d o m . eksplozija
D o d a j t e 1-2 čaše h l a d n e v o d e i
čuvajte u h l a d n j a k u . cvjetovi hibiskusa
listići kupine
cvijet naranče

P e l i k a n o v punč cvijet kamilice

prženi korijen cikorije
korijen sladića
cvjetovi kamilice
badem (aroma u prahu)
listići metvice
sok od naranče
prženi rogač
sjemenke piskavice
sjemenke koromača
Sunčevu eksploziju sladak je u v a r a k
prženi slad od ječma
kojemu dodajemo sok od naranče.
vanilija
Preporučuje se piti ujutro. M o ž e se
zasladiti m e d o m . O v i m u v a r k o m
S a v r š e n o piće za djecu; ukusno je i možemo pripremiti Sunčani vi­
zdravo. Njegov ugodan okus može nograd.
se d o d a t n o zasladiti m e d o m .

I 18
 Sunčani vinograd O v a j u v a r a k osnova je m n o g i m
čajevima i vrlo je dobar /.a opuš-
6 žlica Sunčeve eksplozije tanje te protiv nesanice.
0,75 I soka od bijeloga grožđa
0, 50 I kipuće vode
2 žlice meda
Tropska plaža

Z a h v a l j u j u ć i g r o ž đ u , ovaj je uva­ cvjetovi hibiskusa

rak v r l o hranjiv i ima pročišćava- limun (meso)

juća svojstva. naribane kora naranče, med

U v a r a k pripremite s k i p u ć o m v o ­
Slatki snovi đ o m . M o ž e se piti hladan ili to­
pao.
cvjetovi kamilice
listići metvice
cvjetovi lipe Sok o d g r o ž đ a
listići kupine
s medom
cvijet naranče
plod bijeloga gloga
jedan grozd grožđa
listovi pasiflore
(oko 300 g po osobi/čaši)
sok od limuna (po želji)
med (po želji)

G r o ž đ e operite i otkinite s g r o z ­
da. Protisnite ga kroz prešu i p r o ­
cijedite, žličicom gnječeći ostatke.
A k o sok p r i p r e m a t e u m i k s e r u ,
neće izgubiti na h r a n j i v o s l i , ali
će biti neukusniji (zbog koštica).
I )ođavanjem l i m u n o v o g soka d o ­
bit ćele kiselkast o k u s . Ž e l i t e li
slađi sok, dodajte meda.
Kako dobro kombinirati
S L J U B L J I V A N J E V O C A I P O V R Ć A . . . TE OSTALIH N A M I R N I C A

D a bismo najbolje
bogatstvo sokova, treba imati
na u m u da su često najjednostav­
iskoristili j e d n o s t a v a n test: jedno jutro do-
r u č k u j t e s a m o sok o d n a r a n č e .
S l j e d e ć i d a n , sok od naranče s
nije kombinacije najbolje. P r i t o m m n o g o d v o p e k a , čajnih kolačića
nisu sve kombinacije primjerene. ili b i s k v i t a . Osjetit ćete r a z l i k u
Štoviše, neke se namirnice uistinu čim d v o p e k umočite u sok. To je
loše slažu. Početkom X X . stoljeća zbog toga što žitarice nisu k o m ­
stručnjaci su n a p r a v i l i i n t u i t i v n u patibilne s kiselim v o ć e m .
klasifikaciju namirnica koju s u O n i najskeptičnijj dvopek mogu
nekoliko godina poslije isprobali i
z a m i j e n i l i slatkim p e c i v o m . V i d ­
u p o t p u n i l i liječnici H o w a r d H a y i
jet ćete da su sastojci peciva (braš­
L u d w i g W a l b . T o j e ono što znamo
no, k v a s , ulje i šećer) toliko n e ­
kao k o m p a t i b i l n o s t n a m i r n i c a .
spojiva sa s o k o m da je d o v o l j n o
Da bismo razumjeli važnost probati samo j e d n o m pa da istog
kombinacije namirnica, poznati trena d o b i j e m o osjećaj "punog
liječnik prirodne medicine cir. ž e l u c a " i lažne sitosti.
Vicente Ferrandiz običavao je
d a v a t i sljedeći primjer: "Pijete Š t o je k o m p a t i b i l n o s t ?
li mlijeko s octom pomiješano " N e k o m pati bi 1 nost" podrazu mi-
u jednakom omjeru?" Dakako jeva da se d v i j e ili više namirnica
da ne p i j e m o ; n i k o m e to neće ne uzimaju zajedno tijekom istog
pasti n a p a m e t . J e d n a k o t a k o , o b r o k a , k a k o n e bismo otežali
postoje dobre i loše kombinacije probavu.
(kompatibilnosti) n a m i r n i c a , koje Općenito gledano, nekim se oso­
naš izgubljeni instinkt i naše z a s ­ bama č i n i da im o d g o v a r a s v e
palo n e p c e nisu s p o s o b n i pre­ što j e d u , d o k d r u g e kada m i j e ­
poznati. šaju i najmanje količine nekih n a ­
Ž e l i li tko p r o b a l i ? P r o v e d i t e mirnica imaju probavne smetnje
 ( ž g a r a v i c u , dugotrajnu p r o b a v u ,
nadimanje, protjerano puštanje
vjetrova itd.).
No n e k e su pogreške u probra­
ni važnije od samog kombinira­
nja namirnica: npr. pretjerano u z i ­
manje proteina ili neproporcional­
no povećavanje unosa prerađenih
i umjetno uzgojenih p r o i z v o d a .
P o z n a l i liječnik p r i r o d n e m e ­
dicine clr. P đ u a r đ o A l f o n s o rekao
je: " P r i unosu m a l i h količina n e ­
ma n e k o m p a t i b i l n o s t i . "
D v i j e su vrste znanstveno d o ­
kazanih nespojivih namirnica, p o ­
g o t o v o ako se uzimaju u pretje­
r a n i m količinama:
• organske k i s e l i n e sa š k r o b o m
• p r o t e i n i sa š k r o b o m .
Ta će se nespojivost o d r a z i t i
ovisno o starosti i slanju probanog
sustava pojedinca (konstituciji čov­
jeka) te u slučaju pretjeranih dijela
i loših p r e h r a m b e n i h navika.
Treba izbjegavali miješanje škro­
ba ili brašnastih namirnica ( k r u h ,
žitarice, krumpir...) s namirnicama
kiselog okusa (većina voća) jer da
bi p r o b a v n i fermenti sline (enzimi
sline) m o g l i d j e l o v a t i na š k r o b ;
potrebni su im a l k a l n i , a ne kiseli
uvjeti. S t o j e voće kiselije, učinak
je g o r i .
Dobro je znati...
Umjerenost
lako su sokovi uvijek izvor zdravlja,
osobe koje pate od kandidijaze, hipo­
glikemije ili dijabetesa moraju ih umje­
reno konzumirati jer zbog velike koli­
čine šećera izazivaju brzo povećavanje
glukoze u krvi. Oprezne trebaju biti
i osobe sklone kožnim osipima i in­
fekcijama probavnog trakta uzrokova­
nih gljivicama. U tim se je slučajevima
najbolje posavjetovati s liječnikom
specijalistom.
Starije osobe
lako starijim osobama sokovi pomažu
u probavi hrane, treba imati na umu da
se većina korisnih vlakana (taksativnih)
nalazi u onim dijelovima voća i povrća
koje odbacujemo pripremajući ih u so­
S o k o v i i žitarice za doručak Probava proteina u želucu zapo­
kovniku. U tom slučaju može doći do
Omiljeni miisli (s voćem) s p r a v o m činje z a h v a l j u j u ć i fermentu koji
zatvora.
spada m e d u najzdraviji doručak se u njemu izlučuje ( p e p s i n ) , a
Adolescencija: ne samo sokovi kada namirnice nisu zastupljene u koji p o t p u n o djeluje jedino a k o
Tijekom razvoja, organizam traži veći jednakom omjeru, tj. kada količina se nalazi u k i s e l o m e m e d i j u . A k o
unos proteina nego što to dijeta na bazi svježeg voća nije jednaka količini se u istom o b r o k u miješaju v e l i ­
sokova može omogućiti. Sokovi su, žitarica (jedne namirnice mora biti ke količine proteina i škroba ( m a ­
međutim, zdrava zamjena industrijskim manje); inače ćete možda osjetiti h u n a r k e s k r u m p i r o m , k r u h sa s i ­
napitcima. r o m , itd.), otežava se p r o b a v a i
težinu u želucu.
Najbolje je sok popiti na p r a z a n j e d n i h i d r u g i h jer je e n z i m i m a
Cikla
želudac, a ostatak doručka pojesti sline otežan pristup škrobu, a pep-
Nije dobro piti više od pola čaše soka
malo poslije. sinu pristup proteinima.
od cikle dnevno.
 Terapija sokovima
SOKOVI ZA BOLJI I ZDRAVIJI ŽIVOT
Kure za čišćenje
organizma
Liječnici prirodne medicine
o v o m su vrstom korisnog liječenja
započeli prije mnogo godina. Tak­
v i h kura ima raznih vrsta, a u
nastavku g o v o r i m o o najboljima
i najčešće primjenjivanima.
N e k o l i k o dana prije započinja­
nja k u r e poželjno je, čak n u ž n o ,
napustiti neke nezdrave navike
k a o što su c i g a r e t e , a l k o h o l
teška hrana temeljena na m e s n i m
p r o i z v o d i m a . T a k v a se vrsta kura
i s u z d r ž a v a n j a od hrane nikada
ne smije završiti naglo, v e ć p o ­
s t u p n o . K u r e koje slijede traju
s e d a m d a n a , ali se prema potrebi
mogu skratili. Uključivanje pre­
h r a n e temeljene na s o k o v i m a od
voća i s i r o v o g p o v r ć a u osobne
n a v i k e s a m o jedan d a n u tjednu,
zahtijeva m n o g o manje v o l j e , a
korisni rezultati za o r g a n i z a m
v i d e se v r l o brzo.
K u r a m a za čišćenje, organi ( p o ­
gotovo oni koji se brinu za čistoću
tijela: jetra, bubrezi i crijeva) p r o ­
čišćavaju se odstranjujući ostatke
i o t r o v e koji su se u njima n a ­
s k u p i l i . P r e d n o s t i su kura na bazi
s o k o v a p r e d strogim postom u
tome što se ne stvara zastoj u
energiji i vitalnosti, već se u tijelo
i dalje unosi d o v o l j n o energije
za nastavak a k t i v n o s t i , a s i r o v o
v o ć e donosi i brojne m i n e r a l e i
o l i g o e l e m e n t e (elementi u tra­
govima).
i A k o se o d l u č i m o za kuru na bazi
sokova, dobro je znati koje je voće
i p o v r ć e p r i h v a t l j i v o za njezino
uspješno p r o v o đ e n j e . D o b r o s u
poznata pročišćavaj u ća svojstva
grozda čije je djelovanje posebno
v a ž n o za rad jetre. Pogledajmo.
Kura grožđem
To je najpoznatija kura. Riječ je o
tradicionalnoj i najčešće upotreb-
ljavanoj k u r i . Ta je kura najbolji
način pripreme za jesen i početak
" n o v o g a ciklusa rada ili učenja".
To je dobar način da oslobodimo
 tijelo v i š k o v a koje smo n a k u p i l i
lijekom praznika. Branjeni nezre­
loga grožđa uskraćujemo si nje­
g o v p o t p u n i o k u s bogat p r i r o d ­
n i m šećerima koje organizam m o ­
že i z r a v n o asimilirati. P r i u z i m a ­
nju nedozrelog voća, o r g a n i z a m
će imati problema s p r o b a v o m .
D o z r e l o voće s.iđrži puno v o d e .
O v a kura nije nova, u s v o j i ju je
1
doba p r e p o r u č i o i s a m I l i p o k r a l ,
a održala se do našeg v r e m e n a ,
što nije malo j a m s t v o za njezinu
isprobanu djelotvornost. Z a p o č i ­
nje tako da se p r v i d a n posti samo
na v o d i . D r u g i se d a n uzima samo
g r o ž đ e ( d o b r o p r o ž v a k a n o ili u
o b l i k u soka) i la ko se nastavlja
n a j m a n j i - tjedan d a n a . M o ž e se
uzeti od 1,5 do 3 kg grožđa d n e v ­
no (svatko količinu treba uskladiti
sa svojim potrebama).
K u r u treba p r e k i n u l i postupno:
p o d n e v n i obrok grožđa z a m i j e ­
nite d r u g i m v o ć e m , n a k o n toga
možete prijeći na s i r o v u s a l a t u ,
a tek p o t o m na k u h a n o p o v r ć e .
T a k o se treba hraniti tjedan d a ­
na prije n e g o što se vratimo
uobičajenoj p r e h r a n i . A l i uvijek
postupno. Samo naprijed! O v a
je kura jednostavna jer grožđani
šećer organizam neposredno o p ­
skrbljuje energijom i v i l a l n o š ć u .
O t k r i v e n o je tla se neposredno
ispod površine kože grožđa nala­
zi snažan a n t i o k s i d a n s , resberi-
trol. Još jedna vrlina koju se može
dodati o v o m darežljivome voću.
No ne treba se z a v a r a v a t i o p r a v ­
d a n j e m da grozile sadrži taj sas­
tojak (koji usporava starenje) dok
pijemo vino i šampanjac...
Proljetna kura j a g o d a m a
i citrusima
J e d n a k o su tako poznate i k u r e
na bazi jagoda ( i d e a l n e za r a z ­
doblje neposredno prije ljeta) te
o n e na bazi n a r a n č a ili citrus,i
( o v e posljednje je p o p u l a r i z i r a o
profesor C a p o , po/nali neuropat
X X . stoljeća) ili kure na bazi ja­
buke i d r u g o g voća. P o s t u p a k je
jednak o n o m e u receptu za k u r u
grožđem.
Kura na bazi javorovog
sirupa i limunovog soka
O v a se poznala kura prvi put
isprobala prije pedesel g o d i n a .
U njezinu se korisnost uvjerilo
na desetke tisuća l j u d i . Riječ je
0 izvrsnom načinu da se uvede­
mo u svijet pročišćavanja o r g a ­
ni/ma, koliko u č i n k o v i t o m i rege-
nerirajuĆem, toliko i j e d n o s t a v ­
n o m za pridržavanje.
O v a j e k u r a d o b a r način p r o ­
vođenja " g o t o v o p r a v o g posta"
koji je u č i n k o v i t , a l i bez rizika
jer s m a n j u j e ili potpuno ukida
klasičan post oil same v o d e (koji
se, b u d i m o iskreni, u praksi v r l o
malo provodi). Kura sirupom
nije ni lijek niti n a č i n p r e h r a n e ;
to je izvrstan način čišćenja orga-
izma na bazi j a v o r o v o g s i r u p a i
l i m u n o v o g soka.
K u r a nije usmjerena na o d r e ­
đ e n u bolest, već je to dobra opća
terapija kojom ćemo, bez rizika,
spriječili ili se nositi s p o r e m e ­
ćajima i smetnjama kao što su
alergije/ astma, kožne bolesti, g i ­
nekološke bolesti, p o v i š e n i tlak,
artritis, reumatizam, zatvor, n a d u ­
tost... Izvrsna je pomoć u pročiš­
ć a v a n j u o r g a n i z m a te, u slučaju
p r e t i l i h osoba, u bezopasnome
mršavljenju.
J a v o r o v o v sirup je bogat oligo-
elementima i drugim korisnim
h r a n j i v i m tvarima. Sa sokom od
III
limuna pruža u p r a v o ono šio je
o r g a n i z m u potrebno u kuri za
čišćenje organizma (poslu).
K u r a traje otprilike s e d a m d a n a
(može se produžiti najviše do d e ­
set d a n a ) tijekom kojih se u z i m a
sok pripremljen od j a v o r o v o g s i ­
rupa i ocijeđeno!', limuna. S v a k i se
d a n pije S-10 velikih čaša napitka
(otprilike svaka d v a s a l a ) , a prije
p r v o g uzimanja, prvi se dan uzme
u v a r a k s lagano l a k s a t i v n i m dje­
lovanjem.
Kako pripremiti napitak
N a p i t a k se sastoji o d :
• 1 čaše v o d e (po mogućnosti
mineralne ili izvorske v o d e ,
uvijek negazirane)
2 žlice kvalitetnog biljnog
sirupa (možete zamijeniti
j a v o r o v i m sirupom, re/ullal
neće izostati)
• sok od polovice limuna (ili
limete)
• prstohvat kajenskog papra
Najbolje bi bilo kada bi n a m ovaj
napitak bio jedina hrana najviše
deset dana, ali mu se može dodati
kap ili dvije metvice d n e v n o .
 K a o što s n i o i v k l i , naglo preki­
danje posta ili poluposta (što je i
Ova k u r a ) nije dobro za zdravlje.
Da bismo p o t p u n o u k l o n i l i rizik,
post treba započeti i za vrši li p o ­
s t u p n o . Na to treba jako p a z i t i .
T a k o , p r v i d a n nakon završetka
k u r e pijte s a m o m a l o soka o d
VOĆa (naranče). D r u g i dan sok o d
voća i dvije porcije juhe od povrća
(u p o d n e i navečer). Treći dan već
možete uključiti kakvi) svježe v o ­
će za ručak i salatu za večeru. Slje­
deća tri dana p o s t u p n o u v o d i t e
uobičajene namirnice, u početku
u malim količinama: kuhano po­
v r ć e , žitarice i malo integralnog
kruha, još voća i sokova, pokoja
čaša soka od ječma ili riže...
Zadnje ćete u prehranu vratiti
jaja, sir i složenija jela. M i s l i l e na
tO da je vaše tijelo tek očišćeno
tako da nikako nemojte pretjera­
no opterećivati svoj probavni sus­
tav u prijelaznih 7-10 d a n a !
Post uz sokove
Možete provoditi i pol u post, šio
služi za vježbu. Dovoljno je prirod­
no produžiti noćni post: doručak
ili v e č e r u Zamijenite sa 2-3 čaše
I I
sirupa od biljnog soka i v o d e . T e k
kada smo sigurni u napitak i nje­
gove blagodati, nastavljamo
postom, ali bi bilo dobro da nas
p r i t o m pratiti liječnik specijalist.
Post je jedna od najprirodnijih,
najjednostavnijih i najdjelotvor­
nijih terapija. To je n a č i n p r o ­
čišćavanja tijela - i uma - koje
ljudsko biće o d u v i j e k p r o v o d i .
Klasičan je oblik posta na osno­
v i v o d e ; m e đ u t i m ; dobro j e v o d u
nadopunili voćnim sokovima.
Ukusni sokovi savršeno su društvo
za p r o v e d b u ovoga p r i r o d n o g i
korisnog posta. Tijekom posta, s o ­
k o v i od svježeg voća opskrbljuju
organizam energijom i vitalnošću,
koje su mu potrebne i p r i d o n o s i '
njegovu čišćenju.
S v i osjećamo potrebu da se bar
jednom godišnje o d m o r i m o i is­
k l j u č i m o iz d n e v n e i n l i n e . A p r o ­
matramo li tijelo kao cjelinu, zašlo
ne d a t i godišnji o d m o r i svojoj
jelri, s v o m e p r o b a v n o m s u s t a v u
i svojim bubrezima? T i j e l o je
z a h v a l n o kada ga s v r e m e n a na
v r i j e m e " u g o d i m o " , kada m u d a ­
mo vremena da se oslobodi s v i h
otrova koje je s k u p l j a l o č i t a v e
g o d i n e i koji ga jako opterećuju.
Treba mu bar nekoliko dana
" p r e d a h a " k a k o bi se temeljito
s očistilo.
K u r a čišćenja, pol u post ili pot­
p u n i post u p r a v o su to - p r e ­
dah i održavanje zdravlja. P r e ­
poručujemo kure za čišćenje orga­
nizma zato što su jednostavne i
lako se p r o v o d e ; potreban je samo
pozitivan mentalni Stav. D o v o l j n o
je bili najmanje dvadeset i četiri
sata (ali bolje nešto d u ž e ! ) bez
i k a k v i h namirnica osim u k u s n i h
sokova o d p r i r o d n o g voća. K u r e
se m o g u p r o d u ž i t i na tjedan d a ­
na, a l i dobro je posavjetovati se
s liječnikom i pronaći r a v n o t e ž u
koja o d g o v a r a s v a k o m pojedincu.
Ne z a b o r a v i t e da ćete treći d a n
možda osjetili o d r e đ e n u nelago
d u : bockanje u l e đ i m a , nestanak
apetita i si. Ne morale se b r i n u l i
jer to je dobar znak: tijelo se čisti
od otrova.
Mršavljenje postom
Mršavljenje? Z a r se postom m o ­
gu izgubiti kilogrami? D a , i to je
v r l o z d r a v o gubljenje kilograma.
K u r a m a za čišćenje organizma p r i ­
rodno se g u b i suvišna težina. To
143
je jedan od najspektakularnijih i
najvjerojatnijih rezultata. O v a k v o
provođenje kura olakšava upozna­
vanje vlastitoga tijela i shvaćanje
potrebe da ga č u v a m o u d o b r u
zdravlju...
I s k u s t v o je pokazalo da tijekom
trajanja k u r e žene prosječno i z ­
gube približno 400 g, a muškarci
približno 500 g. J e d e n j e m voća ili
povrća u količini do 1800 kalorija,
može se izgubili oko 325 g mas­
nog tkiva.
G u b i t a k kilograma ovisit će o
količini porcije. K a o što je znano,
osobe koje imaju problema s pre-
tilošću, brže m r š a v e od o n i h koje
imaju samo pet kilograma viška.
Kura bazgom
Ljudska bića oil d a v n i h v r e m e n a
uživaju u blagotvornim svojstvima
bazge. Bazga se, ne bez razloga,
smatra " s v e t i m " stablom i pridaje
joj se sposobnost tjeranja zlih d u ­
hova i privlačenja dobrih k u ć n i h
d u h o v a ili [ara. S o k o d bazge p o ­
tiče odstranjivanje toksina iz tijela
i pročišćava organizam. Njegova
su g l a v n a svojstva:
 v i t a m i n C, koji ojačava o b r a m ­
8
beni m e h a n i z a m organizma
• v i t a m i n B, i B , koji djeluju na
2
krv i kožu
• n i a c i n , umirujućeg djelovanja
'- k a r o t e n , koji osnažuje i m u n o ­
loški sustav i jača kožu i oči
m i n e r a l i : natrij, kalij i željezo.
T v r đ e bobice bazge nisu jestive.
D o b a r je sok od bazge koji se
dobije p r o k u h a v a n j e m cvjetova,
iako se u posljednje v r i j e m e u
t r g o v i n a m a m o ž e kupiti čisti sok
o d bazge o b o g a ć e n m u š m u l o m .
A k o j e želite p r i p r e m i t i k o d kuće,
d o v o l j n o je u p o l a litre v o d e z a ­
k u h a t i d v i j e v e l i k e žlice cvjetova
bazge. O s t a v i t e da odstoji deset
minuta i ocijedite, a zatim dodajte
o s a m žlica sirupa od bazge - i sve
je gotovo. P r i p r a v a k se pije topao,
a a k o je p r e v i š e g o r a k , dodajte
pola žličice m e d a .
K u r a za čišćenje na b a z i soka
od b a z g e i infuza cvjetova iste
biljke stimulira bubrege, crijeva,
žlijezde znojnice te pojačava izba­
civanje toksina, a istovremeno j a ­
ča o b r a m b e n i m e h a n i z a m o r g a ­
nizma.
Kako kod kuće
pripremiti k u r u na bazi
soka od b a z g e
Namirnice
2 jušne žlice cvjetova bazge
9
pola litre vode
8 žlica soka od bazge
Priprema
1. Zakuhajte cvjetove bazge u vodi.
2. Pustite infuz da stoji 10 minuta,
nakon toga procijedite.
3. Dodajte sok od bazge.
Pripravak se pije topao; može mu se
dodati pola žličice meda.
D a n prije početka k u r e , držite
se dijete bogate v l a k n i m a , koja
će p o m o ć i u čišćenju c r i j e v a , i
pijte šalicu infuza bazge u j u t r o
i navečer. U s e d a m dana, koliko
traje kura, s v a k i p u t kada osjetite
g l a d , popijte malo soka od bazge,
čak d o o s a m puta n a d a n . N a k o n
završetka k u r e treba se v r a t i t i u o ­
bičajenoj prehrani slijedeći savjete
p o s t u p n o g prijelaza koje s m o n a ­
v e l i za k u r u g r o ž đ e m .
Kura kvascem i sokovima
Riječ je o k u r i koja na o r g a n i z a m
i m a pročišćavajuće i detoksika-
cijsko djelovanje, drenira crijeva
i štiti od bolesti k a o što je arte-
roskleroza. K o m b i n a c i j a " p o s t a "
i "integralnog kvasca" v r l o je
blagotvorna. T a k o p i v s k i kvasac
pojačava djelovanje posta u k o m ­
binaciji sa s o k o v i m a , i obratno.
P o č n e t e li s t e k u ć i m k v a s c e m
(tako da ga uključite u n o r m a l n u
s v a k o d n e v n u d i j e l u ) , v e ć krajem
p r v o g a tjedna v i d j e t ćete r e z u l ­
tate, na primjer na koži. N a k o n
j e d n o d n e v n o g posta i k v a s c a m o ­
žete n a s t a v i t i u z i m a t i k v a s a c u
svakodnevnoj prehrani, ali naj­
d u ž e šest tjedana.
K u r a k v a s c e m sastoji se oci j e d ­
n o g d a n a p r i p r e m e , šest d a n a
čišćenja (najviše) i još jednog dana
o p o r a v k a . I z n i m n o j e v a ž n o pri
s v a k o m postu strogo se držati u p u ­
ta i, osobito, p o s t u p n o se v r a ć a t i
na ustaljenu p r e h r a n u .
P i j e se m a l o manje od litre s o ­
k o v a od p o v r ć a , podijeljene u s e ­
d a m obroka. P o s t u p n o s e d o d a ­
ju d v i j e (jušne) žlice kvasca ( p r e ­
p o r u č u j e m o p i v s k i kvasac ili k v a ­
,45
sac od cikle) tri puta na d a n (ako
je riječ o tekućem k v a s c u , u k u p ­
na dnevna količina iznosi oko
70 m l ) .
T i j e k o m pripreme i povratka na
u o b i č a j e n u prehranu., o b i č n o se
j e d a n sat prije jela i poslijepodne
u z i m a čaša kiselog kupusa s d v i j e
žlice kvasca. T i h dana obroci ne
smiju biti obilni (treba p o s t u p n o
p r i v i k n u t i želudac i crijeva na t e ­
k u ć u dijetu da bismo se poslije
p o n o v n o v r a t i l i na krutu h r a n u ) .
U t o m slučaju najbolje je odabrati
svježe i s i r o v e n a m i r n i c e : j a b u k u ,
salatu, povrće kuhano na pari,
j u h u oci p o v r ć a , lagani obrok od
riže.
Kura sirutkom
K u r a s i r u t k o m je djelotvorna, ali
zahtijeva uzimanje v e l i k i h k o l i č i ­
na sirutke, tako da preporučuje­
mo postupak koji je uobičajen u
Njemačkoj gdje se sirutka dodaje
u određene sokove, čime se e k s ­
ponencijalno podiže njihova nut-
ricionistička vrijednost.
 Terapeutski sokovi
J E D A N SOK ZA SVAKU BOLEST
A B E C E D A ZDRAVLJA ZA NAJČEŠĆE P O R E M E Ć A J E
M nogi poremećaji koje ć e m o
spomenuti u n a s t a v k u , m o ­
gu bili s i m p t o m i nečega puno o z ­
biljnijeg od običnih bolesti, npr.
životnih navika. Zato je važno po­
tražili izvor bolesti jer ć e m o s i '
često promjenom određenih život­
nih navika (cigarete, alkohol, kava,
više tjelovježbe, pronalaženje v r e ­
mena za uživanje u m a l i m ž i v o t ­
n i m zadovoljstvima...) osloboditi
mnogih smetnji. Uravnotežena d i ­
jeta, bogata v o ć e m i svježim p o v r ­
ć e m , koja o r g a n i z m u o s i g u r a v a
potrebne hranjive sastojke, osno­
va je dobra zdravlja. S o k o v i koje
p r e p o r u č u j e m o p o m a ž u u borbi
protiv m o g u ć i h poremećaja i d o ­
nose dobre rezultate. U s v a k o m
s l u č a j u , olakšat će liječenje. A l i
bit će p u n o djelotvorniji a k o ih
u s k l a d i m o sa savjetima liječnika.
O s i m uporabe sokova kao u k u s ­
nih i d j e l o t v o r n i h l e r a p e u t s k i h
mjera, d o b r o je o v u p r i r o d n u i
I 17
u r a v n o t e ž e n u dijetu
osobnim pot reba tri a.
prilagoditi
S o k o v i koje n a v o d i m o u nastav­
ku mogu se uzimali svaki d a n ; ka­
da je p o n u đ e n o više mogućnosti,
odabir ovisi o osobnom ukusu. O v i
se recepti preporučuju za opisane
bolesti i n j i h o v a je u č i n k o v i t o s t
isprobana.
Vrijedi truda isprobati l j e k o v i ­
tu snagu p r i r o d e i njezinih i z v a n ­
r e d n i h svojstava, ali n a p o m i n j e ­
mo da nema brzih rješenja, vise
ili manje č u d o t v o r n i h . Postići
dobro zdravlje i spriječili bolesti
možemo jedino vlastitim t r u d o m
i upornošću.
Akne
Z a uklanjanje a k n i i k o ž n i h n e ­
čistoća dobro je smanjiti k o n z u ­
miranje masne hrane, č o k o l a d e ,
mlijeka, vrhnje i njihovih derivata
te uzeti:
 Bubrežni k a m e n a c
Sok 7 Sok 2 Sok 3
6 mrkvi I k o l u l ananasa 1 mrkva Jabuka ima pročišćavajuća i dre-
I zelenu papriku I češanj češnjaka 150 g d r a g ušća riažna svojstva:
Sok 2 1 mrkva peršin 3 jabuke
3 mrkve 2 krumpira
7 listova špinata
1 šalica borovnica
Artritis Sok 4
D o b r o je uzimati puno celera koji 6 listova salate
Alergije se može pomiješati sa: 1 k o m a d celera
Bursitis
M o g u se smanjiti p o m o ć u : I v e l i k i m kolutom ananasa
I artičoke Da bismo ublažili posljedice o v e
pola crvenoga grejpa (što
3 mrkve Bronhitis bolesti koja zahvaća zglobove, pre­
slađeg)
1 stabljike celera S o k od rotkvica i limuna pomaže poručuje se:

pri iskašljavanju katara. S u v i š n o je I svežanj dragušca

Astma spominjati da treba prestati pušiti 4 ili 5 m r k a v a

Angina pectoris S o k o v i utječu na smanjenje sluzi i nastojati prebivati na mjestima pola jabuke bez koštica

O v a j p r i r o d n i sok može ublažiti koju u plućima stvara astma. O d a ­ više n a d m o r s k e visine, na čistom Čir na dvanaestercu
k r v n i tlak: berite jedan od n a v e d e n i h sokova i svježem zraku te izbjegavati p r e ­ Da bismo ga spriječili, treba piti
2 koluta ananasa, 1 papaja i pijte ga tjedan dana. Isprobajte ih tilost: sokove od:
2 luka i peršin redom d o k ne otkrijete koji v a m 3 ljute rotkvice 3 krumpira

najviše o d g o v a r a . Preporučuje se 2 limuna 1 jabuke

uzimanje j e d n o g češnja češnjaka 2 luka pola čaše v o d e

Arteroskleroza svaki dan. I bijela repa
Umjerena tjelovježba, v i t a m i n E 350 ml v o d e
i ovaj sok m o g u p o m o ć i . Pije se Sok 1 Čir na želucu
čaša d n e v n o svakoga soka: 1 grejp Za čir na ž e l u c u d o b r i su s o k o v i
1 jabuka Bubrezi koji sadrže v i t a m i n e B i C te b e ­
Sok 1 Treba pili puno v o d e (2 litre d n e v ­ takaroten:
6 ili 7 jagoda Sok 2 no) da bismo ih održali z d r a v i m a ; pola rajčice i 2 stabljike celera
3 mrkve 3 mrkve preporučuje se i: I komad glavičastog kupusa
7 ili 8 listova špinata 6 ili 7 listova špinata 5 šparoga, 50 ml v o d e (oko 10 c m )

1 artičoka, 50 ml v o d e

I is Il)
 Cirkulacija
Za cirkulaciju je najbolja tjelovjež­
ba i, d a k a k o , sokovi.
S o k u možete d o d a t i malo đ u m -
bira ili ljute rotkvice.
Čisti sok od m r k v e .
Crijevne gliste
Petnaestodnevna kura na
tikve i češnjaka može d a l i dobre
rezultate u borbi protiv ovoga c r i ­
jevnog nametnika. Najbolje je iz­
mjenjivati d v a soka:
Sok l
pola t i k v e i 55 ml vodi-
Sok 2
I češnjak n 275 ml v o d e
Dermatitis
A k o je uzrok nedostatak vitamina
A, dobro je uzeti sok o d :
1 mrkve
1 jabuke
1 k o m a d a celera
Dijabetes
O s i m liječničkog savjeta, p r e p o ­
ručuju se neki s o k o v i koji imaju
nisku razinu ugljikohiđrata: Giht Gripa
•I m r k v e G i h t je bolest koja nastaje zbog G r i p u ć e m o liječiti sokom o d l i ­
1 jabuka p r e v e l i k e količine mokraćne kise­ muna i meda te:
4 lista salate line, što je g o t o v o uvijek poveza­ 1 k o m a d celera
3/4 šalice zelenih m a h u n a no s pretjeranom količinom mesa 2 m r k v e i 1 jabuka
4 prokulice i njegovih derivata u prehrani. 1 naranča
O s i m zdravije prehrane, p r e p o r u ­
čujemo:
Dijareja 1 limun Hemeroidi
bazi Preporučuju se dva soka koja mo­ 2 kruške S o k o v i koji poboljšavaju p r o b a v u ,
gu pridonijeli ublažavanju tegoba: p o m a ž u i u sprječavanju heme-
1 svežanj listova k o p r i v e roida:
I češanj češnjaka Glavobolja 7 listova špinata
200 g kelja Alergije na neke n a m i r n i c e (osim 1 mrkva
alkohola i drugih otrovnih tva­ pola stabljike celera
Blaža varijanta: ri) pridonose glavobolji. D n e v n i m
1 papaja (200-250 g) p o v e ć a v a n j e m unosa voća i p o v r ­ Prijedlog: 1 bijela repa ili 1 k r u m ­
1 kolut ananasa ća u prehranu, spriječit ć e m o pir i 100-150 g dragušca.
glavobolje. A k o se bol nastavlja,
razmislite o homeopatskom liječe­
Ekcem (kožna bolest) nju, pa čak i o a k u p u n k t u r i . Jedna Hernija
K a d a je uzrok ekcema fizički, m o ­ kura čišćenja pomaže u otklanja­ Sprječava se vježbanjem trbušnih
žemo ga liječiti: nju štetnih t v a r i iz o r g a n i z m a i mišića i z d r a v o m dijetom:
obično donosi pozitivne rezultate I krastavac
Sok l u borbi protiv glavobolje. P r e p o r u ­ 3 mrkve
5 m r k v i i 1 stabljikom celera čujemo i d v a jednostavna soka: 1 mala cikla
10 listova špinata i 4 lista bijele Sok 1
repe 4 m r k v e i 2 stabljike celera
4 grančice đragušca Sok 2 Impotencija
Šok 2 3 m r k v e , 1 cikla i I krastavac K a o i mnogi dodaci prehrani koji
2 papaje i 2 m r k v e postoje na tržištu, v i t a m i n E je
dobra pomoć. O v a j v i t a m i n ćemo
l>(
151
 Karijes Kolesterol Krvarenje desni
pronaći npr. u giiisciigu, pšenič­
nim klicama, m e d u i p e l u d u . M r k v e i jabuke s l i l e od štetnog C i t r u s i pomažu u jačanju desni:
Za zdravlje zubi, osim maslačka«
P r e p o r u č a m o v a m uzimanje na­ l/l grejpa
k o p r i v e i kupusa (koji su više- kolesterola:
mirnica koje osnažuju, a ne toliko I kolut ananasa
-manje prisutni u s v i m s o k o v i m a ) , 5 m r k a v a i pola j a b u k e
same a f r o d i z i j a k e . Z o b (sok ili ( p r i b l i ž n o 2,5 cm)
preporučujemo: đ u m b i r (otprilike 1 c m )
mlijeko od zobi) isto tako djeluje Sok l 1 svežanj peršina 1 jabuka
kao i z v r s t a n osnažujući napitak. mogranj i m r k v a 1 mala kriška limete
J e d n a k o djeluje i sok o d : Sok 2
Kolitis (upala debelog
2 grozda crnoga grožđa
Sok 1 crijeva) Kvrgavo proširenje vena
pola šalice trešanja bez k o š t i c i
3 m r k v e i I grančice celera P r e p o n u uje se tjelovježba (bicikl),
I ),i bismo spriječili i liječili kolitis,
dobro je u z i m a l i voćna v l a k n a , integralne žitarice i sokovi od l i ­
Sok 2 Katar u/ mekinje i integralne žitarice. muna i naranče.
I jabuke i pola cikle Protiv katara dobro je uzeti I če­ Klasičan sok:
šanj češnjaka s v a k i d a n te ovaj 2 jabuke i 2 m r k v e
sok:
Laringitis
Jetra O s i m ispiranja grla m j e š a v i n o m
2 limuna
Koža (obogaćivanje
Sastojci p i v s k o g kvasca sprječa­ l i m u n a i tople v o d e , preporučuje
2 ljute rotkvice
vaju probleme jetre; uz. to, treba osiromašene kože) se sok o d :
35 ml tople v o d e
izbjegavali alkohol i masnu hra­ Pokušajte s o k o v i m a (koji se i m e ­ 2 mrkve
nu te pazili na opskrbljenost orga­ M o ž e l e dodati 1-2 luka. đusobno mogu kombinirali):
nizma v i t a m i n i m a g r u p e b. M o ­ meso papaje;
U č i n k o v i t a je i kombinacija oil 2 koluta ananasa
žete odabrati: 300 g pa pa je, 2 koluta .ina na sa i sok oil limuna i krastavca;
i grejpa. jabuka i cikla
Sok I
Lomovi
2 m r k v e , I cikla i 1 krastavac I ),i bi se obnovile, slomljenim kos­
Kiselina u želucu Krajnici
tima treba kalcij, proteini i v i t a ­
Sok 2 " A l k a l n i " s o k o v i ublažavaju kise­ O s i m citrusa, pijte topao sljedeći
m i n C. Z b o g toga je preporučljivo,
linu u želucu: sok:
2 m r k v e , pola jabuke i uz omiljeni svjež soka od naranče,
2 ili 3 m r k v e 1 ljuta rolkvica
k o m a d «elera jednom na d a n uzeli sok od 450 g
pola krastavca 1 limun
M o ž e t e d o d a t i i malo peršina. boražine ili sok od mogranja.
pbla cikle s listovima 2 luka
2 mrkve
 D o b r o je s v i m s o k o v i m a d o d a t i Morska bolest m o g u piti kao sok ili samostalno. m o ž e asimilirati: kopriva i mog-

k o p r i v u i šaku klica lucerne. P r e ­ ranj nam u lome mogu prirodno

Protiv mučnine u vožnji, prije p u ­ Isto tako:
poručujemo: p o m o ć i . J e d n a k o tako i sok o d :
ta uzmite: 3 mrkve
1 k i v i (ili 1 naranča) i 1 jabuka 5 ili 6 m r k v i i 4 lista k u p u s a
2 jabuke 6 listova špinata
4 grančice peršina i pola jabuke
1 kruška 1 krastavac

Menstruacija
k o m a d đ u m b i r a (od 2,5 c m ) Ozljede
P r i r o d n o liječenje problema ili ne­ Niski tlak
redovitosti k o d menstruacije: Z a o d r ž a v a n j e o p t i m a l n o g tlaka Za liječenje ozljeda p o t r e b n i su
Obilna: ne smijete piti a l k o h o l ni pušiti, proteini i v i t a m i n i C i K. V i t a m i n
Napetost
1 cikla i 0,5 kg koromača u/imajte češnjak i m r k v u . U s l u ­ K n a l a z i se u k l i c a m a lucerne.
( irožde, jagoda i ananas najviše Dobra kombinacija je:
Neredovitu: čaju niskog tlaka ili hipotenzije
opuštaju: 200 g klica lucerne
2 jabuke i šaka listova k o p r i v e (pad k r v n o g tlaka pri prelasku u
I veliki kolut ananasa 150 g boražine
Bolovi: stojeći položaj):
(oko 2,5 cm)
sok od pola ananasa 3 m r k v e i 6 listova špinata 1-2 m r k v e

1 grozd (120 g) bijeloga grožđa

Migrene O č i (zdravlje oka) Povišena temperatura
R a z l o g m i g r e n e je živčana kont­ Uvijek je preporučljivo uzimati Povišena temperatura dobar je po­

rakcija k r v n i h žila u mozgu. M o ­ Nesanica v i š e v i t a m i n a A, j e d n a k o kao i kazatelj da o r g a n i z a m djeluje na

ž e m o ih liječiti sa: betakarotena iz m r k v e , kao što već u p a l e . N a p o v i š e n u temperaturu

Celer i salata smiruju živce i p o ­
2 stabljike koromača boljšavaju san: svatko zna. P r e p o r u č u j e m o : treba gledati kao na saveznika
1 mrkva 5 m r k v i , 2 stabljike celera i sok od papaje; koji nas obavještava o istrošenosti

2 lista salate. M o ž e se d o d a t i sok od m r k v e , celera i tijela.

šaka klica lucerne. koromača ( m o ž e se dodati Z a t o se u v e l i k e griješi k a d a se

Mišićni grčevi i p e r š i n , d r a g u š a c i klice u z i m a j u lijekovi jer ne čine ništa,
N e u g o d a n zadah
O v a j sok, bogat kalcijem, pomaže u lucerne). s a m o k o m p l i c i r a j u situaciju i u s ­
(halitoza)
sprječavanju grčeva u mišićima. p o r a v a j u o p o r a v a k . Treba liječiti
A k o je p o v r e m e n , žvačite list p e r ­
4 mrkve uzrok, a ne t e m p e r a t u r u . U s l u ­
šina. A k o problem ustraje, potreb­
4 stabljike celera Osteoporoza čaju povišene temperature k o r i s ­
no je saznati uzroke koji se obično
1 svežanj špinata G u b i t a k koštane mase n a d o k n a ­ tite h i d r o t e r a p i j u i pijte v o d u i
kriju u p r o b a v n o m procesu i p r e ­
1 svežanj peršin.) đuje se uzimanjem kalcija koji se
hrambenim navikama. V r l o su k o ­
risni enzimi ananasa i papaje te se
 Prostata Slabokrvnost Umor
neke s o k o v e , pogotovo citruse.
P r e p o r u č u j u se grožđe i celer, a Dobro je uzeti zeleno povrće bo­ M r k v a i jabuka d v a su najbolja
Nadomjestak pripremljen od p a l ­
za liječenje upale sok od češnjaka, gato željezom: " o s n a ž i v a č a " protiv umora i nedo­
me, kao i cikla, pomaže pri p r o b ­
kelja i luka. P o m a ž e i ovaj sok: I dragušac statka energije koje nam priroda
lemima s prostatom. J e d n a k o lako
100 g bijeloga grožđa i sok o d : I cikla s listovima n u d i . Najbolja je kombinacija:

100 g crnoga grožđa 2 cikle, 1 jabuke i 50 ml v o d e 4 mrkve 6 mrkvi

I jabuka
Povišeni tlak
O s n o v n a je mjera sprječavanje ili
liječenje pretilosti. Pušenje i a l k o ­
hol apsolutno su zabranjeni. P o ­
2 stabljike celera
1 svežanj peršina
1 v e l i k i svežanj špinata
Rak češnjak
bilo bi lakomisleno bolest poput
raka nastojali izliječili samo soko­
Srce U p a l a mokraćnog sustava
v i m a . U n a z i v u " r a k " objedinjuju
s> različite i specifične bolesti po Srce je d o b r o o d r ž a v a t i u formi B o r o v n i c e , grožđe i a n a n a s p o ­
t

trčimo je uzimati I češanj češnjaka v e z a n e s t u m o r i m a . D a k a k o da laganim vježbama i izbjegavanjem mažu u sprječavanju upala:
d n e v n o s čašom soka ođ m r k v e . treba posjetiti liječnika, ali najvaž­ kolesterola. Grožđe pročišćava 2 slatke jabuke
I čašu soka po o d a b i r u : nije je održati pozitivan mentalni k r v n i ' žile; sok oil p o v i c i proćiš- pola mogranja
Sok l stav i o p t i m i z a m . ćuje i osnažuje:
3 koluta ananasa (i malo papaje) S o k o v i od sirovog voća i p o v r ­ 5 mrkava
Sok 2 6 listova špinata U p a l a tetiva (tendinitis)
ća m o g u biti h r a n j i v a p o d r š k a ,
3 m r k v e , I cikla, krastavac; 4 lista salate U liječenju upale pomaže p o v r ć e
pogotovo oni bogati betakarote-
3 naranče 1/4 bijele r e p e bogato silicijem, kao što su kras­
nom.
1 svežanj peršina tavac ili paprika.
Sok I
(1 m r k v i Tromboza
Probava Trombozu mora liječiti liječnik 4 m r k v e i 2 krastavca
3 grančice brokule
Jabuka je v e l i k i čistač p r o b a v n o g specijalist. No i prehrana je važna 2 ili 3 prstohvata c r v e n e
(sa stabljikom)
sustava. Prije nego što se uopće Sok 2 te stalna konzumacija m r k v e i češ­ paprike
pojave želučane tegobe, uzmite: 8-10 m r k v i i 1-2 cikle na d a n njaka:
sok ođ jabuke i koromača Sok 3 2 mrkve
1 manji svežanj peršina
(najbolje u j e d n a k o m omjeru) marelica i m r k v a 1 češan češnjaka
I krastavac

Zatvor
U z i m a n j e velikih količina vlakana
najbolje je sredstvo protiv zatvora.

157
 Hranjivost voća i povrća
E v o nekoliko prijeti los',.):
Sok I
I veliki kolut ananasa
PRIRODNI IZVOR ŽIVOTA I ZDRAVLJA
4 mrkve
1 jabuka
1
1 svežanj peršina / ao što smo v e ć r e k l i , općenito
Šok 2 .govoreći, prehrana u indust­
2 ili 3 j a b u k e rijaliziranim krajevima nije zdra­
1 kruška va. U društvu u kojem vlada užur­
banost, u v e l i k e je prisutna tzv.
brza hrana (koja d o b r o suzbija
Živci osjećaj g l a d i , ali nije dobra i za
P r i r o d n e n a m i r n i c e bogate vita probavu). Tako " v a r a m o " probavni
m i n o m IJ, i 13,, pomažu pri u č v r š ­ sustav n e p r i r o d n i m i n e z d r a v i m
ćivanju živaca. Isto tako: p r o i z v o d i m a kao što su prženi
pola lubenice, 6 listova kupusa krumpir, slastičarski proizvodi
2 rajčice i 1 stabljika celera ili čokolada. U k r a t k o , " d a r i v a m o "
naš organizam prekomjernim k o l i ­
činama zasićenih masti, proteini­
Žučni k a m e n a c ma životinjskog podrijetla/ umjet­
Kombinacija povrća koja može po nim dodacima i bojama.
moći u otklanjaju kamenca: Siroti p r o b a v n i sustav mora pro­
Sok l baviti višak proteina, masti i adi-
6 m r k a v a , pola cikle tiva, a da bi u tome uspio, m o r a ­
3 grančice peršin.) ju mu pomoći velike doze v i t a m i ­
Sok 2 na i minerala kojih u o r g a n i z m u
2 jabuke, često nema d o v o l j n o . K a d a se to
1 k o m a d celera d o g o d i , želudac mora poslati " v i š ­
2 cikle k o v e " koje nije mogao p r o b a v i t i
Sok 3 u j e t r u , bubrege i ostala t k i v a ,
1 cikla stvarajući lako z d r a v s t v e n i prob­
I krastavac lem i pretilost.
listovi k o p r i v e Stručnjaci /.a zdravlje savjetuju
158
unos najmanje sedam obroka p o ­
vrća i d v a obroka voća d n e v n o .
Što se tiče zdravlja i energije, pot­
v r đ e n o je da bi čovjek za o p t i ­
malnu kvalitetu života trebao
jesti od 50 do 7 5 % sirove hrane,
no to nije uvijek lako zadovoljiti.
N e m a j u svi ni volje ni vremena
da se tome posvete. U s v a k o m
slučaju, umjesto da pojedemo
2 kg m r k v e (što stvarno ne djeluje
p r i v l a č n o ) , m n o g o je praktičnije i
jednostavnije p o p i t i je u j e d n o m
soku.
M o ž d a i za v o l i m o s o k o v e te
počnemo p r i r e đ i v a l i razna i z n e ­
nađenja najprije vlastitom n e p c u ,
a zatim i nepcu naše obitelji i p r i ­
jatelja. O r i g i n a l n i kokteli od voća
i p o v r ć a nisu s a m o z d r a v i , već i
vrlo ukusni i privlačni.
EVO k a k o djeluju s o k o v i .
Vitamini i minerali
Dodatna doza vitamina i minerala
odlazi i z r a v n o u stanice koje ili
najviše trebaju (smatra se da 9 5 %
životnih supstancija iz s o k o v a
ulazi i z r a v n e u krv). Č a k ni pre­ Mršavljenje će biti očit: n e k o l i k o k i l o g r a m a žeg voća i povrća su visokoener-
hrana temeljena na prirodnim D a n a s n a m moda nameće p r o v o ­ manje i, ono što najvažnije, usvojit getske n a m i r n i c e koje m a g i č n o
proizvodima, uravnotežena i đenje raznih, više ili manje strikt­ ć e m o niz z d r a v i h n a v i k a kojih se p r e o b r a ž a v a j u čovjeka u osobu
z d r a v a , ne sadrži optimalnu k o l i ­ n i h , dijeta koje su često varljive i poslije više nećemo htjeti odreći. zdravi- kože i blistavih očiju.
činu hranjivih tvari, poglavito nezdrave; milijuni ljudi (pogotovo S o k o v i su često najjeftiniji i z a ­
oligoelemenata... Z a t o se s o k o v i , m l a d i h ) pati od bolesti kao što su sigurno najučinkovitiji način o d r ­
Praktične informacije o
k a d a se uzimaju u primjerenoj anoreksija i bulimija. Treba znati žavanja zdravlja u bilo kojem r a z ­
voću i povrću
količini, pretvaraju u vrijednu da je p r v i korak za e m o c i o n a l n u doblju života. N o r m a n W a l k e r ,
potporu zdravlju i energiji. ravnotežu prihvaćanje samog.) se N a sljedećim stranicama d o n o s i ­ pionir u širenju sokova u Sjevernoj
be. P r i t o m treba prihvatiti da je mo sažetak o h r a n j i v i m i lerapeul- A m e r i c i , koji je umro u 113. g o ­
Ugljikohidrati i enzimi višak kilograma prije svega z d r a v ­ skim svojstvima najčešće k o n z u ­ d i n i , rekao je:
S o k o v i povećavaju količinu e n z i ­ stveni, a ne estetski problem. M o d a m i r a n o g voća i p o v i c i , nekoliko " N e postoji samo jedna n a m i r ­
ma (vidi poglavlje o enzimima na sir. se mijenja iz dana u d a n ; ono što savjeta za njihov odabir i čuvanje nica ( d a n a s m o ž e m o d o d a t i : ni
225.). P r e k o njih ne unosimo samo je prije nekoliko stoljeća bio pojam li- pripremu sokova. Ne zaboravile v i t a m i n s k a n a d o p u n a ) koja bi po­
v i t a m i n e i minerale, već i znatne ljepote, danas se u potpunosti o d ­ da s o k o v e treba popiti što prije sjedovala tako energetski u r a v n o ­
količine ugljikohidrata i enzima, bacuje. Riječ je o uspostavljanju nakon pripreme. V o ć e treba dobro teženu kombinaciju s v i h sastoja­
koji s u , m e d u ostalim, o d g o v o r n i p r e h r a m b e n e r a v n o t e ž e , a to će oprati i osušiti prije čuvanja. ka v a ž n i h za z d r a v l j e . "
za apsorpciju i prijenos kisika te samo po sebi dovesti do toga da J e d n a k o tako, upamtite d a " z e ­ S o k o v i imaju d u g u i s l a v n u p o ­
probavu i asimilaciju hranjivih nestanu suvišni kilogrami. lene s o k o v e " (gotovo sve od p o v r ­ vijest u a n a l i m a n a t u r o p a t i j e i
tvari iz namirnica. J e d n o s t a v a n je recept za p o ­ ća) treba u z i m a l i razrijeđene lak­ zdravstvene prakse. T e m e l j s u
stizanje o v e ravnoteže izbacivanje šim s o k o v i m a (jedna mjerica z e ­ mnogih "čudotvornih" kura u
Čišćenje iz p r e h r a n e šećera i alkohola te lenog soka i Iri mjerice soka d r u g e prošlosti, za čiji uspjeh možemo
Pročišćuje i obnavlja o r g a n i z a m namirnica zasićenih mastima. Tre­ vrste), kao što su sok od jabuke zahvaliti nevjerojatnom učinku
jer pogoduje odstranjivanju tok­ ba kontrolirati i unos namirnica ili m r k v e . koji nastupa kada organizam
sina iz tijela. bogatih kalorijama (čokolada, slat­ *** dobije v e l i k u " i n j e k c i j u " antioksi-
ko...) te uključiti više svježih s i ­ N e t k o se m o ž e zapitati zbog čega dansa i prijeko potrebnih vitamina
Hidratacija r o v i h proizvoda, integralnih ž i ­ sve te informacije. Sljedeće se stra­ i minerala. T a k o se p o v e ć a v a k o ­

Odrasla osoba treba od I do 2,5 tarica i salata. nice m o g u i preskočiti, naravno. ličina energije i obrambena s p r e m ­

litre v o d e na dan. Većina voća i
povrća sadrži visok postotak vode,
zbog toga k o n z u m a c i j a sokova
osigurava dobru hiđralaciju.
U p u t n o je razne grickalice z a ­
mijenili čašom soka koji sadrži
m a l o kalorija i m a s t i , le unijeli
malo vježbe u svoj život. Kivull.it
A l i kada j e d n o m za v o l i m o soko­ nost organizma koji se onda lakše
ve, pitanje glasi: " K a k o smo toliko bori s o d r e đ e n i m bolestima.
d u g o živjeli bez toga p r i r o d n o g
izvora m l a d o s t i ? " S o k o v i od svje­

U ( U I
162
,64 165
K( I« /
168 169
170 171
172
174 175
l/s 179
IM
is »
18 i
Tablica m i n e r a l a
(mg na 100 g namirnice) . = nema podataka + = u tragovima
Kako djeluju minerali
B a k a r . N u ž a n je za p r a v i l n u
apsorpciju željeza, ali u v e ­
l i k i m količinama može biti
štetan.
C i n k . Štiti i m u n o l o š k i sustav.
Pospješuje osjet vida, mirisa
i okusa. P o m a ž e siliciju u
o d r ž a v a n j u z d r a v l j a kose,
kože i noktiju.
F o s f o r . P o m a ž e pri stvaranju
zubi i kosti. U b l a ž a v a u m o r
i regulira tjelesnu tempera­
t u r u . P o m a ž e u apsorpciji
masti. H r a n i mozak, p o g l a ­
vito hipolalamus.
186
J o d . R e g u l i r a aktivnost štitnjače.
Djeluje antiseptički i p o m a ž e
u otklanjanju sluzi u dišnim
kanalima.
K a l c i j . P o m a ž e u stadiju rasta i
pri /.grušavanju k r v i . Regulira
ritam rada srca. A k t i v i r a e n z i ­
me za probavu masti i proteina.
K a l i j . S t i m u l i r a r a d srca. D a j e
zdrav izgled koži. Pomaže
u otklanjaju edema i otpušta
grčenje mišića.
M a g n e z i j . Pomaže pri izmjeni tva­
ri u o r g a n i z m u i iskorištavanju
hranjivih namirnica te je v a ž a n
za mišićnu aktivnost. O d r ž a v a
 r a v n o t e ž u ž i v č a n o g sustava. S u m p o r . Č i s t i c r i j e v n e stijenke.
N a t r i j . P o m a ž e u p r o b a v i . Poma- O d r ž a v a zdravlje zubi, noktiju
že u oslobađanju tekućina iz i hrskavice. Pomaže u stadiju
organizma. Regulira razinu rasta. Štiti jetru,
ugljičnog dioksida. Ž e l j e z o . C r v e n e k r v n e stanice ob-
S i l i c i j . P o m a ž e pri o d r ž a v a n j u navija kisikom te pogoduje
mladolikosti. Olakšava bol koja d i š n o m s u s t a v u . I d e a l a n je u
nastaje zbog tendinitisa. Jača slučaju fizičkog i psihičkog
nokte. umora. Nedostatak željeza u z ­
rokuje a n e m i j u .

Tablica vitamina
(mg na 1 00 g namirnice) * = nema podataka + = u tragovima

188

Kako djeluju vitamini
V i t a m i n A (retinol): Jara o b r a m ­
beni i imunološki m e h a n i z a m .
Poboljšava v i d . A k o j e p r i r o d ­
nog podrijetla, neće naškoditi
ni ako ga u z m e m o u p r e v e l i ­
k i m količinama.
V i t a m i n B, ( t i a m i n ) : Šećer u k r ­
vi pretvara u e n e r g i j u . S r c e .
P o m a ž e u kontroliranju dija-
betesa. A l k o h o l inhihira t i a ­
min.
Vitamin B, (riboflavin): O m o g u ­
ćuje izmjenu ugljičnog d i o k ­
sida. D o b a r za sportaše i d i j a ­
betičara koji se loše ili rigoroz-
no hrane. N j e g o v nedostatak
može dovesti do pucanja kože
i kutova usnica.
Vitamin B 3 ( n i a c i n ) . Prenosi v o ­
dik u unutrašnjost stanica.
,90
Kolesterol. Bolesti k r v o ž i l n o g
sustava. V i s o k arterijski tlak.
G l a v o b o l j e . Artritis. N e z a m j e ­
njiv je za z d r a v l j e kože, jezik i
p r o b a v n i trakt.
Vitamin B 6 ( p i r i d o k s i n a ) . jača
imunološki i živčani sustav.
K o r i s t a n kod p r o b a v u ih p r o b ­
lema i problema s k o ž o m . J e ­
d i n i v i t a m i n koji sadrži ko-
balt.
Vitamin B l 2 ( k o b a l a m i n a ) . liner-
gija. A n e m i j a .
V i t a m i n C (askorbinska kiseli­
na). Antioksidans. Odgovoran
za formiranje imunološkog
sustava. Utječe na apsorpciju
željeza. Djeluje kao antiseptik
i sprječava u p a l e . K r v a r e n j e
desni. P r e h l a d e i gripe.
V i t a m i n D . O l a k š a v a apsorpciju
kalcija. Za starije osobe. S p r j e ­
čava rahitis. Stvara se u koži
nakon sunčanja.
V i t a m i n E. Antioksidans. Rane
i o p e k l i n e . U slučaju m u š k e
impotencije i sterilnosti te k o d
krvožilnih i neuroloških prob­
lema. V i t a m i n E je od p r e s u d ­
nog značenja u razdoblju t r u d ­
noće.
 Nadopune prehrani
P R E M A ZDRAVIJOJ P R E H R A N I , U R A V N O T E Ž E N I J O J . . .
I P U N O J ENERGIJE
T ijekom godina nutricionisti su
klasificirali h r a n j i v e sastojke
kao "esencijalne" ili "neeseneijal-
n e " . l-lseneijalni hranjivi e l e m e n ­
ti su one a m i n o k i s e l i n c koje l j u d ­
ski organizam ne može prirodno
proizvesti te ih zbog toga treba
osigurati p r e h r a n o m ili n a d o p u ­
n o m prehrani.
A k o d n e v n a potreba za njima
prelazi 100 mg, minerali se svrsta­
vaju U s k u p i n u esencijalnih. Ne-
esencijalne hranjive elemente ili
oligoelemenle tijelo prirodno pro­
i z v o d i pa nutricionisti ne p r e p o ­
ručuju s v a k o d n e v n o unošenje tih
t v a r i u o r g a n i z a m . N e k i od tih
oligoelemenata potrebni su orga­
n i z m u u d n e v n i m dozama u mik-
r o g r a m i m a (1 m i k r o g r a m je 0,01
mil igram).
A l i što se d o g a đ a s o n i m što
jedemo? lako se sve esencijalne
a m i n o k i s e l i n c nalaze u voću
povrću koje s v a k o d n e v n o j e d e ­
mo, teško ih je dobili u potrebnim
količinama kako bismo zadovoljili
m i n i m a l n e d n e v n e potrebe. Z a ­
to je, za dobro funkcioniranje
o r g a n i z m a , dobro dodati poneki
dijetetski d o d a t a k koji n a m o m o ­
gućuje da ih dobijemo u dovoljnim
k o l i č i n a m a . K a l c i j , klor, željezo,
magnezij, fosfor, kalij, j o d , natrij
i s u m p o r , zajedno s ostalim ele­
mentima i o l i g o e l e m e n l i m a , v r l o
su važni za o r g a n i z a m . No treba
i m a l i na u m u da neki m i n e r a l i
koji su u m i n i m a l n i m količinama
bitni za naše z d r a v l j e , u v e ć i m
d o z a m a m o g u biti v r l o o p a s n i .
TJ toj se g r u p i nalaze o l o v o , ž i v a ,
a l u m i n i j , arsen i k a d m i j .
A l i nije dobro uzimati previše
m i n e r a l a , kao ni d o d a t a k a p r e ­
h r a n i , koje u prehranu valja uk­
ljučili uravnoteženo, u omjerima
i koji odgovaraju našoj fizičkoj kon-
m
stituciji, godinama i svakodnevnoj
a k t i v n o s t i . Č a k i m i n e r a l toliko
potreban kao što je kalcij, m o ž e
bili toksičan a k o ga u z i m a m o u
pretjeranim količinama. Najbolje je
odabrati d o b r o g nutricionista koji
će n a m u tome pomoći (ali imajte
na u m u da postoje nutricionisti
koji su gorljivi zagovornici velikih
količina p r e h r a m b e n i h d o p u n a ) .
Sto n a m donose?
M o ž d a ć e m o se zapitati što m i ­
nerali, te sićušne supstancije, p o ­
sjeduju da su tako v a ž n i za naše
zdravlje. D a n a s znamo da je n j i ­
I)I
hov doprinos velik i da je dobro u
našoj prehrani n a p r a v i l i mjesta za
ove dodatke. Minerali osiguravaju
građevni materijal za kosti i druga
vezivna tkiva, omogućuju prijenos
električnih impulsa ž i v c i m a i, na
kraju, p o d u p i r u funkciju enzima
u fiziološkim procesima (npr. od
reprodukcije D N A d o p r o i z v o d ­
nje proteina). Tri su, znači, važna
ra/loga da ih ne zanemarimo,
/ n a se da naši preci nisu patili
od pomanjkanja minerala. Z b o g
čega se d a n a s , kada toliko pa­
zimo na prehranu, suočavamo
s t i m p r o b l e m o m ? D i j e l o m je to
zbog nerazborita načina uzgoja,
posljedica čega su p l o d o v i koji
imaju m a l o minerala.
U stabilnom e k o s u s t a v u biljke
apsorbiraju minerale iz zemlje l i ­
j e k o m rasta i rađanja p l o d o v a .
K a d a biljka u v e n e , m i n e r a l i se
vraćaju zemlji i ponovno ih koriste
d r u g e biljke. A l i ako vrtlar iščupa
biljke ili v o ć e i p l o d o v e u ž e t v i , iz
tog se ciklusa izuzimaju n j i h o v i
m i n e r a l i . T a k o tlo p o s t u p n o gubi
minerale i vrtlari ga moraju početi
gnojiti.
A zbog pretjerane uporabe k e ­
m i j s k i h gnojiva biljke nemaju do-
voljno potrebnih hranjivih tvari i
o l i g o e l e m e n a l a , iako imaju j e d ­
nak izgled, ili čak ljepše izgledaju
nego prije nekoliko desetljeća.
Biljke su sada izloženije boles­
tima jer je, zbog nedostatka m i n e ­
rala, njihov imunološki sustav sla­
biji. Da bi se taj p r o b l e m riješio,
a p l o d o v i stigli do našeg stola,
potrebno je m n o g o pesticida. Z a ­
to svaki put plodovi imaju sve više
potencijalno toksičnih supstancija
koje su rizične za naše zdravlje,
I s t o v r e m e n o se s m a n j u j e h r a ­
njiva vrijednost voća i povrća. U l a k o je bolje minerale i v i t a m i n e
p o s l j e d n j i m j e desetljećima p r i ­ unositi i z r a v n o iz p r e h r a m b e n i h
sutnost o d r e đ e n i h minerala u n a ­ n a m i r n i c a , d o b r o je u p r e h r a n u
mirnicama pala od 20 do 30 posto. uključiti vitaminske pripravke koji
I vita minski sastav može varirati će smanjiti nedostatak h r a n j i v i h
unutar iste sezone, o v i s n o o l o m e tvari voća i povrća.
kada je plod ubran. Za organski
uzgojenim n a m i r n i c a m a (iz b i o ­
loškog ili b i o d i n a m i č k o g uzgoja)
potražnja je s v e veća jer te n a m i r ­
nice ne sadrže pesticide i m n o g o
su z d r a v i j e i hranjivije. Riječ je o
i z v r s n o m p o s l u za p o l j o p r i v r e d ­
nike jer se njihov trud k o m p e n ­
zira v i š i m cijenama u prodaji i
z a d o v o l j s t v o m što je njihovo v o ć e
i povrće hranjivije i zdravije te bez
toksičnih ostataka i pesticida.
 T a k o naše sokove možemo po­
pratiti n e k i m dijetetskim d o d a ­
cima koje ć e m o pronaći u trgo­
vinama zdrave hrane u obliku
tableta ili kapsula. O d m a l o cinka
koji će vratiti vitalnost našoj kosi
do poznatog koenzima Q-10 k o ­
ji, uz to što je jako koristan za
k o ž u , p u n i organizam energijom
potrebnom za cijeli d a n , postoje
dobri m u l t i v i t a m i n s k i k o m p l e k s i ,
n a d o p u n e prehrani.
Dodaci prehrani izvrsno se slažu
sa s o k o v i m a , ali ne zaboravite da
je pol robno dobro jesti!
U nastavku ćemo navesti ne­
ke od supstancija koje se u o b ­
liku kapsula mogu pronaći u trgo­
vinama zdrave hrane, a sadrže
p r i r o d n e sastojke i korisne su za
zdravlje. To su tablete bez šećera
i soli (i bez škroba koji može iza­
z i v a t i alergiju) te bez u m j e t n i h
z a s l a d i v a č a . M o g u se pronaći i
k o n c e n t r a t i l j e k o v i t o g bilja koji
sadrže njihova a k t i v n a svojstva.
Tako možemo saznati i koliku k o ­
ličinu o d r e đ e n i h elemenata posje­
d u j e o d r e đ e n o l j e k o v i t o bilje i
kolika je njezina stvarna " s n a g a "
i učinkovitost.
I H
Esencijalne masne kiseline
M a s n e kiseline temeljne su struk­
turne jedinice lipida, tj. masti u
našoj prehrani. O r g a n i z a m može
sintetizirali mnogo m a s n i h k i s e l i ­
na, ali one koje ono ne može sinte­
tizirati u d o v o l j n i m k o l i č i n a m a
moraju se unijeti p r e h r a n o m te se
nazivaju esencijalne masne kise­
line. M a s n e kiseline m o g u bili za­
sićene, monozasićene i poliza-
sićene, o v i s n o o stupnju na kojem
se temeljni lanac molekula ugljika
kombinira s v o d i k o m .
D v i j e esencijalne masne k i s e l i ­
ne su linolenska (omega-3 masna
kiselina) i linolna (omega-6 masna
kiselina), a u obilju ih n a l a z i m o u
d j e v i č a n s k o m ulju sjemenki lana,
suncokreta i pšeničnih klica. T a k o
ulje od pšeničnih klica, zbog velike
količine vitamina E, police važne
fiziološki« funkcije, poglavito m i ­
šićnog i limfnog sustava.
I Esencija I ne masne kiseline v r ­
lo su korisne za o r g a n i z a m ; d j e ­
luju na produkciju hormona i brojeno puta d n e v n o stvara kako
zdravlje imunološkog i krvožilnog
sustava. Održavaju strukturu i
funkciju staničnih i subcelularnih
membrana. Z a d u ž e n e su i za
prijenos i eliminaciju kolesterola
iz organizma te održavanje kože
i ostalih tkiva m l a d i n i i fleksibil­
n i m , što d u g u j e m o njihovoj f u n k ­
ciji p o d m a z i v a č a .
K u p i t i se m o g u perlice biljne
želatine ( m e k a n e su) ili n j i h o v
sok u tekućem stanju: ulje od s u n ­
cokreta, od pšeničnih klica, lana
ili ljubičice (noćurka). M o ž e m o ih
koristiti kao u l j e za s a l a t u ili k a o
dodatni okus za omiljeni sok od
povrća.
Ta se ulja preporučuju kod arte-
roskleroze, t r u d n o ć e i u meno-
p a u z i . P o m a ž u i pri probavljanju
m a s n e h r a n e i a k o je p o t r e b n o
unijeti u o r g a n i z a m veće količine
v i t a m i n a E.
Antioksidansi
Primjer: kava šteti organizmu zato
što p r o i z v o d i slobodne r a đ i k a l e
koji djeluju na starenje. No protiv
tih neprijatelja m l a d o s t i i m a m o
a n t i o k s i d a n s e koje organizam ne­
bi se zaštitio.
A n t i o k s i d a n s i se često s p o m i ­
nju u ovoj knjizi. Z a p a m t i m o da
su m e đ u n a j v a ž n i j i m a oni
sadrže karotenoiđe kao što su
betakaroten, vitamin C i vitamin E.
E s e n c i j a l n i su a n t i o k s i d a n s i i
p i g m e n t i koje sail rži voće i p o ­
v r ć e ( k a o resberilrol u g r o ž đ u ,
primjerice) i komponente koje
nalazimo u n e k i m biljkama, kao
polifenoli zelenog Čaja ili g i n k o ,
cink i selenij.
Postoje i antioksidansi u obliku
d o d a t a k a p r e h r a n i ; djeluju v r l o
d o b r o , ali nisu n u ž n i , pogotovo
ako se leži z d r a v o m načinu p r e ­
hrane, danas a k t u a l n o m naturiš-
t i č k o m ili m a l o bliskijem, pozna­
tomu mediteranskom načinu.
K o m p l e k s i p r i r o d n o g polifenola
koji se d o b i v a od g r o ž đ a , b o ­
r o v n i c e , ginka, ulja od ekstrakta
sjemenki grožđa... m o g u se u z i ­
mati sa s o k o v i m a .
Vlakna
Nedostatak vlakana izbjeći ć e m o
ako u s v a k o d n e v n u prehranu u k ­
ljučimo k r u h i integralne žitarice
te o b i l n u količinu voća i povrća. I
s o k o v i sadrže vlakna, čak i ako im
se odstrani mesnati d i o koji ostaje
n a k o n istiskivanja tekućine.
koji "Vlakna" su sve hranidbene
supstancije koje naš o r g a n i z a m
197
r t e može p r o b a v i t i . S v r s t a v a m o terija i pomaže u reduciranju
ih u dvije g r u p e : topiva u v o d i i trombocita u njima. U c r i j e v n o m
netopiva u v o d i . traktu stvara tanki sloj v o d e , a lo
Vlakna topiva u vodi nalaze sprječava apsorpciju masnoće.
se u z o b i , p e k t i n u , g u a r u , j e č m u ,
g r a h u i m o r s k i m biljkama, a n e ­
topiva u pšeničnim mekinjama, Sojin lecitin
i n t e g r a l n i m žitaricama, kori v o ­ Lecitin se koristi u n a m i r n i c a m a
ća i p o v r ć a te s u h o m v o ć u ; a p ­ kao emulgator masnoća. To je va­
sorbiraju v e l i k u količinu vode, žan izvor fosfolipida (koje nala­
policu rad crijeva i korisna su za zimo u gradi s v i h staničnih m e m ­
Čitav p r o b a v n i sustav. brana) i potreban sastojak za sve
V l a k n a prolaze kroz p r o b a v n i žive slanice ljudsko;; organizma.
trakt čistoći crijeva, pomažući Zato i mišićne i ž i v č a n e stanice
im lako da bolje obavljaju SVOJU sai.li/i> tu esencijalnu m a s n u s u p ­
f u n k c i j u . Ljepljiva su te u s k l a đ u j u stanciju.
g l u k o z u u k r v i , usporavajući nje­ Lecitin je i z v o r v i t a m i n a B, p o ­
z i n u a p s o r p c i j u u k r v n i protok. najviše kolina, i p u n o ga ima u
P o m a ž u i u snižavanju povišene ž u m a n j k u i soji. M a s n o ć e koje se
razine kolesterola. nalaze u o r g a n i / m u , kao što su
U trgovinama ćemo pronaći kolesterol i d r u g i l i p i đ i , m o g u se
vlakna u obliku dodatka pre o l o p i l i u v o d i i lako odstranili iz
hrani ( p e k l i n jabuke u prahu, organizma.
m e k i n j e od / o b i . . . ) , no a k o se L e c i t i n o m se i z v r s n o izbjega­
h r a n i m o u r a v n o t e ž e n o , nisu n a m vaju štetne masti u arterijama i Koenzimi v i t a m i n i m a koji otapaju m a s t i ) ,
potrebna. drugim vitalnim organima. Nje­ zadužena za stvaranje energije od
N a j p o z n a t i j i je k o e n z i m Q-10 ili
P r o m o t r i m o primjer korisnosti g o v a je p r e d n o s t , kada je riječ n a m i r n i c a koje u n o s i m o . Z a t o je
u b i k i n o n koji je postao vrsta " p e ć i
v l a k a n a : pektin iz grejpa p o m a ž e 0 l e c i l i n u u g r a n u l a m a (postoji za stanično izgaranje". Q-10 posebno v a ž a n za osobe koje
u s n i ž a v a n j u razine " l o š e g " k o ­ 1 lecitin u k a p s u l a m a , s m e k o m S v a k a slanica našega tijela ima Se b a v e S p o r t o m ili i n t e n z i v n o
lesterol, i i p r i d o n o s i " č i š ć e n j u " želatinom) što se izvrsno miješa " p e ć za i z g a r a n j e " koja se z o v e žive.
arterija; prevenira začepljenje ar­ sa s o k o v i m a . m i t o h o n d r i j i koja je, uz p o m o ć s godinama/ a d a n a s i načinom

koen/.ima Q - I 0 (supstancija slična ž i v o t a , potroše s e s v e p r i r o d n e

I )S 199
zalihe o v e supstancije koje orga­
nizam posjeduje. Z a t o vrijedi t r u ­
da svoju p r e h r a n u obogatili d o ­
d a t n o m količinom koenzima Q-10
koji o d m a h daje mnogo energije.
No n j e g o v i se najbolji učinci ( p o ­
m l a đ i v a n j e kože, prevencija s r ­
č a n i h tegoba ili n j i h o v o p o b o l j ­
šanje, o p ć e d o b r o stanje...) ne
javljaju o d m a h . Rezultati će bili
to v i d l j i v i j i i cjenjeniji, što su
njegovi nedostaci u prirodnoj
/alibi organizma bili v e ć i .
Kvasac
P i v s k i kvasac u n i v e r z a l a n j e p r e ­
h r a m b e n i dodatak. V i š a k kvasca
koji se dobije tijekom p r o i z v o d ­
nje p i v a odvaja se, pere i čisti
od nečistoća (elemenata žitarica
i hmelja). Z a t i m se protiskuje
k r o z p r e š u k a k o bi se s m a n j i o
sadržaj v o d e i pažljivo grije radi
sprječavanja procesa fermentacije
te kako bi se omogućilo djelovanje
supstancija koje se nalaze u sta­
n i c a m a kvasca n a k o n otvaranja
njihovih slijenki.
P r v i p i v s k i kvasac u p r i r o d n o m
stanju, koji se mogao korist ili u
p r e h r a n i , d o b i v e n je 1930., ali
se njegova upotreba u m e d i c i n i
bilježi 5000 g o d i n a prije toga.
P i v s k i kvasac sadrži iznimno
a k t i v n e m i k r o o r g a n i z m e koji se
brzo množe. U tom procesu nas­
taju gotovo s v i v i t a m i n i i proteini
biljnog podrijetla, uz m i n e r a l e i
oligoelemenle visoke biološke v r i ­
jednosti.
V r l o je koristan u s v o m e i n t e ­
gralnom tekućem obliku, ali je
najpristupačniji suh, u pahulji­
c a m a ( u z i m a se jedna do d v i j e
žlice d n e v n o ) . A b u d u ć i da i m a
gorak o k u s , izvrstan je u s o k o v i ­
ma od voća i povrća. U posljednje
se v r i j e m e u t r g o v i n a m a m o ž e
n a b a v i t i k v a s a c od c i k l e koji je
sličnih svojstava, ali boljeg okusa.
P i v s k i kvasac v r l o je bogat oli-
goelementima (glulation, krom,
selen) te posjeduje više od t r i d e ­
set r a z l i č i t i h f e r m e n a l a n u ž n i h
za o d r ž a v a n j e života. S a v r š e n je
za jačanje živaca, pročišćavanje
o r g a n i z m a i regeneraciju crijevne
flore. I k tome:
• o p t i m a l a n je za jetru
• sprječava k r v o ž i l n e tegobe
• a k t i v i r a inzulin i reducira
razinu šećera u k r v i
• sliti k o ž u , nokte i kosu
- najbolji je prirodni izvor
kompleksa v i t a m i n a B.
kiseline ( v i t a m i n V, linolejska k i ­
U poglavlju o kurama za čišćenje selina). Pšenične klice izvrstan su
organizma pronaći ćete k u r u n a izvor v i t a m i n a A, B (prije svega
bazi sokova i kvasca. B5) i E (30 mg na lOOg) te minerala
(cink, željezo, kalcij, fosfor, bakar,
magnezij...).
Pšenične klice O b i č n o brašno ne s a d r ž i p š e ­
Pšenične klice nnjhranjiviji su dio nične k l i c e . Industrija ih u k l a ­
zrnja. U p r a v o je tu smještena v i ­ nja radi dugotrajnog skladištenje
talna, energetska i proteinska sna­ brašna, oduzimajući mu tako ener­
ga o v e korisne žitarice. Sadrži 3 5 % getsku vrijednost. S a m o ih rijetka
proteina v i s o k e h r a n j i v e v r i j e d ­ integralna brašna, tjestenine i k r u h
n o s t i , 8 % esencijalnih a m i n o k i - sadrže. V e ć i n a integralnog kruha
selina, o k o 4 8 % ugljikohidrata, koji se proizvodi dodavanjem
lako asimilirajuće šećere i ot­ mekinja i n t e g r a l n o m b r a š n u , n e
prilike 1 2 % masti, m e d u kojima sadrži pšenične klice.
i loslolipid lecilin, 0 kojemu smo P š e n i č n e klice p r e p o r u č u j u se
v e ć g o v o r i l i , te nezasićene masne kao d o d a t a k prehrani u trudnoći
 i dojenju./ za oporavak/ za razdob­
lja učenja, stresa, intelektualnog
zamora i potištenosti te kao zašti­
ta od a r t e r o s k l e r o z e , anemije...
M o g u se n a b a v i t i u perlicama i
u k l i c a m a , p a k i r a n a t a k o da se
č u v a j u u h l a d n j a k u . S a v r š e n e su
za d o r u č a k (1 žlica sa s o k o m od
voća ili povrća) ili kao d o d a t a k
s a l a t i . N a j z d r a v i j e ih je uzimati
zajedno sa zrnjem pšeničnih k l i ­
ca. T e k proklijala pšenica sadrži
d v o s t r u k u količinu kalcija i m a g ­
nezija te v i t a m i n C. Uz to ude-
seterostručuje k o l i č i n u provita-
mina A i udvostručuje količinu
v i t a m i n a B,, B i PP.
I 2
Klice
Izdanci proklijalih sjemenki m e đ u
najboljim su i najrevolucionarni­
j i m namirnicama/ napose u h l a d ­
n i m krajevima. P o n o v n o o t k r i v e ­
ne prije otprilike dvadeset godina,
s lakoćom obogaćuju sve vrste
salata, a dodaju se, ali umjereno
(jedna šaka) m n o g i m s o k o v i m a .
K l i c i ' su savršene zimi kada ne­
dostaje povrća ili je p o v r ć e u z ­
gojimo p o m o ć u kemikalija i u
plastenicima. K a o što smo r e k l i ,
nije riječ o najstarijoj živoj n a m i r ­
nici (postoje zapisi o klicama soje
u K i n i iz 3000. g. pr. K r . ) . K l i c e
su autentičan izvor klorofila, e n ­
zima i v i t a m i n a . N j i h o v je Uzgoj
e k o n o m i č a n , a kada ih p r i k l a d n o
doziramo i kombiniramo, okus
označava cijeli jedan n o v i svijel
koji s v a k a k o treba u p o z n a l i .
Klice spadaju U n a m i r n i c e bo­
gate v i t a m i n i m a , mineralima i
oligoelementima. Ta je n a m i r n i c a
" u n a p r i j e d proba v i j e n a " pa se la­
k o a s i m i l i r a . Cijena n j i h o v a u z ­
goja, kao i cijena g o t o v o g p r o ­
izvoda je m i n i m a l n a ; klice su je­
d a n oil najjeftinijih izvora h r a ­
njivih tvari koji postoje.
Zahvaljujući sna/i rasta, te
s k r o m n e s j e m e n k e su potpuna Kušajte ih u s o k o v i m a , salali ili
s k u h a n o m rižom. O d m a h ćete
manifestacija života. S a i l rže h o r ­
naučiti dozirati najukusniju k o l i ­
mone rasta, a proteini visoke bio­
činu za svoje nepce. Vaše zdravlje
loške vrijednosti i proces klijanja
će to znati cijeniti. U v i j e k .
pretvaraju ih u autentično nutri-
cionističko č u d o .
K a d a d o d e u doticaj s v o d o m ,
M e d , matična mliječ i pelud
kisikom i potrebnom toplinom,
sjemenka postaje d v a p u t veća, S v i poznajemo m e d , prirodni za-
razbija zaštitnu ovojnicu i počinje s l a đ i v a č koji p r o i z v o d e pčele u
se razvijali. A k t i v i r a j u se nje/ini s v o m e n a p o r n o m r a d u u cvjet­
enzimi i z a p o č i n j e fantasti« an n o m svijelu. Više od 50% njihovih
proces u kojem se m i n e r a l n e soli sastojaka su monosaharidi ili jed-
u m n o ž a v a j u , obilno se stvaraju
vitamini i lermenti, m a s t i se
transformiraju, škrob se pretvara
u m a l t o z u i đ e k s t r i n , potiče se
d j e l o v a n j e najjednostavnijih še­
ćera koji omogućavaju efikasnije
djelovanje probavnog sustava:
brže se i lakše oslobađa energija.
Sjetile se đa kada ih j e d n o m
" p o ž n j e m o " ili k u p i m o u trgovini,
obično ne traju d u ž e od tjedan
d a n a (najbolje ih je k o n z u m i r a t i
č i m prije). Posebno p r e p o r u č u j e ­
m o k l i c e l u c e r n e : d o b r i s u prija­
telji naše krvi, a njihov okus
pretvara ih u klice /><//• excellance.
U razboritim količinama, prepo­
ručuju se i klice luka, soje, p o r i l u ­
ka i rotkvice.
203
nostavni šećeri koji imaju iznimno
visoko pročišćavajuće djelovanje
za p r o b a v n i trakt. M e d potiče r a d
jetre i v r l o je bogat kalorijama i
f o s f o r o m , a uz to je i p r i r o d n i
antiseptik. U vanjskoj u p o t r e b i ,
m e d je izvrstan p r i zacjeljivanju
rana. U ovoj knjizi nećemo puno
g o v o r i l i o m e d u jer je dobro p o ­
znat. S a m o ć e m o se kratko prisje­
titi d o b r i h svojstava ostalih p r o ­
izvoda koji dolaze iz saća: matična
mliječ, p e l u d i propolis.
K a o što je znano, u 28 v r l o m a r ­
ljivih dana pčela radilica potroši
toliko snage da umre. Iz istog jaje­
ta iz kojega d o l a z i pčela radilica,
može izaći i pčela matica; ovisi o
h r a n i koju prima. M a t i č n a m l i ­
j e č je ta h r a n a , s p e c i j a l n i sok
koji pčele radilice prikupljaju
za o d r e đ e n o jajašce iz kojega će
izaći matica, pčela koja je p u n o
veća i može živjeti 60 puta d u ž e
od pčele radilice. To je kremasti
bijeli sok, lagano pikantna, gorka
i kisela okusa. Z a h v a l j u j u ć i njemu
o d a b r a n a će pčela proizvesti do
2000 jajašca svaki dan nakon
samo jedne oplodnje (između
300.000 i 450.000 jajašaca g o d i š ­
nje), što je j e d i n s t v e n slučaj u
u i
prirodi. N e zna s e k a k o pčele
p r o i z v o d e taj č u d o t v o r n i sastojak
bogat proteinima i h o r m o n a l n i m
supstancijama, a m i n o k i s e l i n a m a ,
dušikom, vitaminima A, B, C,
D i E, dekanskom kiselinom
(koja ima snažno a n t i m i k r o b s k o
djelovanje), šećerima, mineralima
i oligoelementima (kalcij, bakar,
željezo, fosfor; kalij, silicij i s u m ­
por). L a k o je zaključiti da djeluje
osnažujuće i p o m l a d u j u ć e , p o g o ­
tovo pri fizičkom i mentalnom
u m o r u . U k u p n o gledajući, u v r l o
kompleksnom procesu, djeluje
izrazito p o z i t i v n o na e n d o k r i n e
žlijezde (prije svega nadbubrežne)
te na p r o i z v o d n j u s p o l n i h h o r ­
mona, a uz to pomaže i kod raznih
poremećaja i bolova.
S v a k i d a n kada pčele slijeću na
cvijeće u potrazi za nektarom k a ­
ko bi izradile m e d , prikuplja se
višak sakupljenoga cvjetnog p r a ­
ha. Pčela na paši s v o j i m izluče-
v i n a m a v l a z i gamete cvijeća d o k
ne s t v o r i loptice koje se s k u p ­
ljaju na njezinim stražnjim n o ž i ­
cama. Te loptice cvjetnog praha
su g r a n u l e pel uda biljaka koje
obično n a l a z i m o u t r g o v i n a m a .
S m a t r a se da jedna pčela na d a n
može s a k u p i l i nektar s najmanje
1500 cvjetova.
P e l u d , koji je esencija ž i v o t a ,
i z v o r n o je namijenjen r e p r o d u k ­
ciji i h r a n j e n j u pčela te o p s k r b i
žlijezda za p r o i z v o d n j u matične
mliječi, fermenata i voska. Amino-
kiseline peluda su 6-7 puta jače od
iste količine aminokiselina jaja i
sira. P e l u d je jednako lako bogat
mineralima i vitaminima koje smo
već n a v e l i . Uz to: regulira djelo­
v a n j e rada crijeva i jetre, vraća
apetit, revitalizira organizam ( i d e ­
a l a n k o d anemije). P o m a ž e i k o d
psiholoških poremećaja, lakih d e ­
presija i stresa. A l g e . Spirulina
P e l u d p o m a ž e kod s p o l n e n e ­ A l g e (agar-agar i karagen, dulse,
m o ć i , i m u š k e ( k o d impotencije k o m b u ili kelp, n o r i , w a k a m e )
izazvane problemima s prosta­ trebalo bi uključiti u s v a k o d n e v n u
tom) i ženske (pogoduje m e n s t r u ­ prehranu. Umjerenim i postup­
a l n o m c i k l u s u i smanjuje nepO- n i m konzumiranjem n a v i k n u t ć e ­
godnosti m e n o p a u z e ) . mo se na njihov neobičan o k u s
I - jedan paradoks: p e l u d koji je i o r g a n i z a m će imati koristi od
uzročnik m n o g i h alergija, pomoći njihovih bogatih svojstava.
će n a m da se zaštitimo od alergija O v d j e ć e m o se p o z a b a v i t i s a m o
(astma, rinitis, peludna k i h a v i c a , spirulinom (Espirulina platensis)
bronhitis, alergijske migrene...). koja je danas poznata kao sredstvo
1, na kraju, smedasti propolis, za osnaživanje, protiv anemije i
jedan ođ najboljih p r i r o d n i h a n t i ­ štetnog kolesterola te u dijetama
biotika. za mršavljenje.
205
 G o d i n o 1967. botaničaru J r . m u
L e o n a r d o , koji je prolazio d o m o ­
r o d a č k o m tržnicom u Č a d u , po­
zornost je p r i v u k l a modrozelena
tvar u o b l i k u d v o p e k a . Od pra­
davnih vremena žene plemena
Kanembus sakupljale su ovu
a l g u , potom bi je sušili i jeli kao
pogaču. Leonard je proučio njezin
sastav i n a z v a o je spirulina.
Od d r e v n o g a doba bogati je p o ­
tencijal algi zaboravljen u E u r o
p i , ali ga nije z a b o r a v i o i stari
američki narod: A/teci. U voda­
ma jezera Texcoco ( M e k s i k o ) s l u ­
čajno je otkrivena ova alga koja se
nekoć d a v n o sakupljala i slično
p r i p r e m a l a . Danas se /na da su
jezera središnji' i istočne A f r i k e
te kenijski i eliopijski usjeci naj­
bogatija nal.i/išla spiruline (gdje
joj je p r i r o d n o stanište), a uzgaja
se na s v i m kontinentima ( v r l o je
hranjiva s p i r u l i n a koja se uzgaja
u m o r u o k o I l a v a j a ) , u K i n i (u
moru i u m j e t n i m uzgajalištima),
J a p a n u . . . Z a h v a l j u j u ć i studiji i/
osamdesetih godina došlo se do
zaključka da spirulina može p o ­
stati jedna od v a ž n i h namirnica
2 1 . stoljeća.
D a n a s s e m o ž e n a b a v i l i prije
svega u p r a h u , a upotrebljava se
206
i u kuhanju (u juhama, salatama
i dr.).
S p i r u l i n a sadrži mnoge v a ž n e
supstancije: betakaroten ( I 5 p u ­
ta v i š e od m r k v e ) , željezo, gama-
linolensku kiselinu, m a n g a n , ba­
kar... Tri je puta bogatija v i t a m i ­
n o m E od pšeničnih klica i s a ­
d r ž i istu k o l i č i n u kalcija, loslo-
ra i magnezija kao mlijeko. Z a đ o -
voljava potrebe vegetarijanaca za
vitaminom B l 2 (10 g p o k r i v a 5 3 %
preporučenih d n e v n i h potreba).
Posjeduje i 7 0 % proteina v i s o ­
D o d a c i prehrani u ta o b o g a ć e n i h a n l i o k s i d a n t i m a ,
ke hranjive vrijednosti, v r l o u r a v ­
svakodnevnom životu 5 tableta spiruline, 6 perlica ulja od
noteženih i lako asimilirajućih, te
Z a r uistinu trebamo toliko d o d a ­ noćurka, 6 perlica ulja p l a v e ribe,
5% o r g a n i z m u prijeko potrebnih
taka prehrani? N a r a v n o da ne tre­ 2 češnja češnjaka, 1 žlicu javoro-
masti koje n a l a z i m o i u s u h o m
bamo. Idealno bi bilo kada bi sva­ v o g sirupa, I tabletu selena, 1 kap­
voću i nekim vrstama biljnog
ka osoba prepoznala one najvaž­ sulu koenzima Q10, 3 kapsule
ulja. B u d u ć i da je bogata m i n e ­
nije le ih odabrala i uživala u n j i ­ "mačje pandže" (Unearia tortnen-
r a l i m a , police korisne a l k a l i n i -
hovoj korisnosti. Ne možemo o d o ­ tosa), 3 k a p s u l e g i n k a , 20 kapi
zi raj u će učinke u k r v i .
ljeli napasti da ne ispričamo priču Serumdala na dlan ruke (apsorpcija
Njezin je okus, iako n eo dređen ,
p u t e m kože; dobiva se ođ ličinki
prodoran (podsjeća na o k u s čan- 0 s v e m u šio je pisac Pernanđo S a n ­
d u d o v a s v i l c a ) , I žlicu hrastove
čice). Ne z a b o r a v i l e da je riječ o chez D r a g o uzimao " s v a k o jutro
sjajnice (ganodertna lucidum) koja
novoj namirnici, dosad nepoznatoj n a k o n tuširanja, prije d o r u č k a " :
sadrži germanij. 1, na kraju, 3 g
u našoj tradicionalnoj p r e h r a n i . 4 k a p s u l e p r a h a od r a k o v o g o k l o ­
v i t a m i n a C" i Ig vitamina E. Pisac
Z b o g toga ju je p r i k l a d n o uzimati pa (Young vital); 1 jogurt, I žlicu
n a v o d i i ehinaceju (o kojoj ć e m o
u kapsulama. p e l u d a , I žlicu soj i nog lecitina,
malo više saznati poslije).
1 d o z u crvenoga ginsengd, 150 mg
K u h a n i m gustim i rijetkim j u ­
K a o šio smo već rekli, riječ je o
hama dodaje se žličica s p i r u l i n e troiiiulila, malo malićne mliječi,
I kapsulu vitamina ioligoeleinena-
nečemu... v r l o o s o b n o m ! Nakon
po o s o b i , a može se d o d a l i i
u m a c i m a i pjenama (mousse).
o v e priče m o ž e m o se zapitati je
li u o p ć e potrebno jesti tri puta
na d a n . U s v a k o m slučaju, d o b r o
je istaknuti važnost o v i h d o p u n a
prehrani u određenoj životnoj
dobi. Dvadesetogodišnjaci trebaju
p u n o manje n a d o p u n a p r e h r a n i i
u m a n j i m količinama. Isto vrijedi
za v e l i k napor (intelektualni, f i ­
zički ili s e k s u a l n i itd.). Često se
to s v e d e na 3 do 5 dodataka, ne
vise.
Prehrambeni dodaci od
ljekovitog bilja
Aloe vera (Aloe barbadensis)
Često se koristi kao prirodni lak-
sativ koji čisti i obnavlja crijeva.
.208
U vanjskoj upotrebi to je jedan od
najboljih saveznika kože; liječi i
najveće opeklina i kožne bolesti.
Z b o g svojih poznatih prednosti za
zdravlje, aloe vera je danas jedan je
o d najčešćih dodataka p r e h r a n i ,
te ćete je bez problema pronaći u
bilo kojoj trgovini ljekovitih bilja.
V i š e informacija str. 38.
Bijela breza (Betula verrucosa)
N j e z i n i flavonoiđi pozitivno dje­
luju kod urinarnih tegoba. U tera-
peutske s v r h e koriste se l i s t o v i ,
biljni sok i kora. Ima d i u r e t s k i
učinak: jedna je od najefikasnijih
biljaka za poticanje i z l u č i v a n j a
tekućine. P o m a ž e i pri stvaranju
ž u č i . Ž e l i m o li s k i n u l i n e k o l i k o
kilograma, bijela breza može
pritom biti v r l o učinkovita. Treba
piti sok od grejpa i uzimati bijelu
brezu, najbolje pod nadzorom
specijalista.
B i j e l i glog
(Crataegus monogijna)
O v a ljekovita biljka osnažuje srce
zahvaljujući flavonoidima. P o z n a ­
ta je po tome što poboljšava c i r k u ­
laciju, regulira arterijski krvni
tlak i sprječava poteškoće sa srča­
n i m r i t m o m . U slučaju k a r d i o v a s ­
k u l a r n i h problema kojima su uz­
rok ž i v c i , a očituju se kao lupanje borovice, koji ć e m o lako pronaći
srca i pritisak u predjelu srca, u t r g o v i n i u o b l i k u džema. Taj se
preporučuje se uzimanje 30 kapi žele p r o i z v o d i od bobica borovice
bijeloga gloga otopljenog u soku. sazrelih na suncu i v r l o je ukusan.
Ž l i č i c o m o v o g želea m o ž e m o z a ­
Borovica (Juniperus communis) mijeniti šećer od trske ili m e d
Z b o g svojih protuupalnih svoj­ koji stavljamo u sok. Provjereno
stava borovica se kao ugodan otvara apetit u djece.
lijek p r e p o r u č u j e osobama koje
pate od gihta i reume te osobama
koje imaju poteškoća s bubrezima.
K o r i s t e se bobice. Z a h v a l j u j u ć i
diuretičkom djelovanju pomaže
u i z l u č i v a n j u m o k r a ć n e kiseline
iz organizma, a kako ima i anti-
septičko djelovanje, olakšava te­
gobe pri infekciji urinarnog trakta,
npr. u p a l i mokraćnog mjehura.
V o ć u od kojega p r i p r e m a m o so­
k o v e treba dodati malo želea od
B o r o v n i c a , obična p r o b a v n o m traktu, želuca, tankog gljivična i protuvirusna svojstva:
(Vaccinium myrtillus) crijeva, gušterače, debelog crijeva češnjak je jedan od najboljih l i ­
Ekstrakt obične borovnice koristi i pluća. V r l o je jak antioksidans, jekova za p r e h l a d u i g r i p u . U s p ­
se za poboljšavanje cirkulacije te a zbog svojih termičkih svojstava ješno se primjenjuje u slučaju h i ­
održavanje krvnih žila čitavog i učinkovit u p r o g r a m u kontrole poglikemije i visoke razine koles­
organizma. Njezini flavonoidi težine. N e uzrokuje nuspojave, ali terola. Proširuje i k r v n e žile, a to
učvršćuju očno tkivo, poboljšavaju ako ga u z i m a m o noću ili uvečer, pogoduje boljem f u n k c i o n i r a n j u
očnu cirkulaciju i povećavaju udio može izazvati nesanicu. Ne treba­ k r v o ž i l n o g sustava. U c r i j e v i m a
kisika i energije u o k u . ju ga uzimati osobe s p o v i š e n i m djeluje antibakterijski, č i m e p o ­
k r v n i m tlakom. goduje p r o b a v i , rješava crijevne
Bosiljak (Ocimini basil icum) poteškoći" i nadutost.
Bosiljak je izvrstan sa sokom od Češnjak (Allium sativum) D o d a v a n j e m češnja češnjaka b i ­
rajčice, m a l o soka od limuna i Veoma korisna biljka za zdravlje, lo kojem soku od povrća, smanjit
malo soli. Svježe ubran, koristan ka dovoljna je /a zaštitu od loše jedna od najkorisnijih. Češnjak ć e m o rizik od k a r d i o v a s k u l a r n i h
je za z d r a v l j e . O s i m što je v r l o p r o b a v e i grčeva u c r i j e v i m a te ima antiseptička svojstva i v e ć bolesti i razinu kolesterola te p o ­
a r o m a t i č a n , osobito djeluje na nadutosti i želučanih grčeva. se u antičko doba upotrebljavao moći u regulaciji k r v n o g tlaka.
p r o b a v n i trakt i ž i v č a n i sustav. u borbi p r o t i v m n o g i h bolesti, N e k e će osobe možda osjetiti
U o č e n a su njegova antibakterij- Crna bazga (Sambucus nigra) uključujući i najopasnije kao što laganu iritaciju u probavnom trak­
ska i antihelmintička svojstva U t e r a p e u t s k e se s v r h e koriste su kuga i kolera. tu, ali to se može dogoditi jedino
(uništava crijevne nametnike). bobice. Od njih se dobiva osvje­ ako se redovito uzimaju veće k o l i ­
U s t a n o v l j e n a su njegova anti-
M a l a količina mljevenog bosilj­ žavajući sok koji poboljšava ot­ č i n e češnjaka. Prema želji, m o ­
baklerijska, anliparazitska, protu-
pornost i zdravije organizma. žemo odabrati i uljni ekstrakt češ­
E k s t r a k t bobica bazge pokazao njaka pakiran u kapsule (ono što
se u č i n k o v i t i m lijekom za gripu poznajemo kao čisti češnjak u per­
jer s m a n j u j e njezino trajanje i licama) koji ć e m o uzeti s o m i l j e ­
simptome. Potiče znojenje i i z l u ­ n i m s o k o m . Tako se izbjegava loš
č i v a n j e urina te se p r e p o r u č u j e z a d a h koji češnjak uzrokuje.
kod zatvora i bubrežnih kamenaca.

D i v l j i kesten
Ča je v a c (Camellia si lies is) (Aesculus hippocastanum)
Karakteristike ćajevea vezuju se Ima protuupalna svojstva i sprje­
uza zaštitu slanica, ponajviše u čava oticanje k r v n i h žila. Štiti ve-

'll
ne i osnažuje kapilare te je v r l o
korisna kod poteškoća s h l a d n i m
s t o p a l i m a , u m o r o m u nogama i
lošom c i r k u l a c i j o m . D i v l j i kesten
m o ž e se k u p i t i kao biološki p r e ­
parat od biljnih ekstrakata u o b l i ­
ku k a p i . Ima snažan učinak u lije­
čenju hemeroiđa i pri proširenju
v e n a . D v a d e s e t a k kapi otopi se
u soku i uzima n e p r e k i d n o d v a
mjeseca, nakon čega ćemo sigurno
osjetiti njegovu učinkovitost.
Đumbir (Zingiber officinale)
D u m b i r je jedan od najboljih d a ­
nas p o z n a t i h s t i m u l a n s a c i r k u ­
lacije i probave. Provjereno je da
u t r u d n o ć u reducira m u č n i n u i
povraćanje. Olakšava probavu
i ima p r o u u p a l n a svojstva te se
preporučuje osobama koje pale od
artritisa. To je i jedan od najboljih
prirodnih lijekova za mučnine koje
se pojavljuju u v o ž n j i . P o k a z a l o
se da sprječava zgrušavanje k r v i
(ne preporučuje se osobama koje
imaju problema s hemoragijom ili
uzimaju lijekove za z g r u š a v a n j e
krvi).
U terapeutske s v r h e koristi se
korijen ili, točnije, podanak biljke,
z a p r a v o podzemna stabljika bilj­
ke. Koristi se za p r o b a v n i trakt.
N e m a nuspojava, ali u nekih o s o ­
ba može izazvati povišenje arterij­
skoga k r v n o g tlaka. N e p r e p o ­
ručuje s i ' ni osobama koje pate
od žučnih kamenaca. Prahom
svježeg korijena d u m b i r a posipa
se sok ili salat.i.
Cinko (G i itko bi I oba)
D r v o ginko podrijetlom je iz. K i n e
i J a p a n a , staro oko 250 milijuna
godina. D a n a s je to jedna od n a j ­
češće korištenih biljaka za potica­
nje a k t i v n o s t i mozga i protoka
krvi.
D r v o g i n k o raste u Umjerenoj
k l i m i . N j e g o v i svježi listovi s a d r ­
že a k t i v n e f l a v o n o i đ e koji djeluju
kao a n t i o k s i d a n s i , što znači da
štiti stanice od oksidacije.
G i n k o širi m o ž d a n e i periferne
k r v n e žile i v r l o je d j e l o t v o r a n
pri k r v a r e n j i m a , kao što su npr.
h e m e r o i d i i k v r g a v o proširenje
v e n a , te kod bolesti k r v o ž i l n o g
s u s t a v a , nedostatka pamćenja i
koncentraciji . 1
Pripisuju mu se
i z v a n r e d n a svojstva, najviše zbog
mogućnosti poboljšavanja c i r k u ­
lacije k r v i i protoka energije u likim dozama može proizvesti
m o z g u . S m a t r a se da p o m a ž e u mučninu. Osobe koje uzimaju
sprječavanju adhezije trobmocita lijekove protiv zgrušavanja k r v i ,
i stvaranju ugrušaka. n e s m i j u u z i m a t i g i n k o jer o n
Preporučuje se starijim osobama pojačava protok krvi te može
koje pate od gubitka pamćenja i d o ć i do h e m o r a g i j e ( s v a k a k o je
m e n t a l n i h disfunkcija. D o v o l j n o potreban medicinski nadzor).
je u j u t a r n j i sok d o d a l i 20 do
30 kapi biološkog pripravka Ginseng (Panax ginseng)
ovoga biljnog ekstrakta ili prije O v a j e biljka p o d r i j e t l o m i z K i ­
jela uzeli jednu k a p s u l u . Da bi ne i Koreje gdje se koristi v e ć
I ret m a n d a o rezultate, treba ga tisućama godina. Prirodna m e d i ­
p r o v o d i t i od tri do šest mjeseci cina u terapeutske s v r h e koristi
iako je djelovanje o v e supstancije samo korijen ginsenga. Uživa ve­
na m o z a k trenutačno i počinje se lik u g l e d kao osnaživač i eliksir
zamjećivati v e ć nakon jednog sata dugovječnosti. Bogat je v i t a m i n i ­
jer potiče aktivnost moždanih ma B i C te esencijalnim kiselina­
valova. ma i aminokiselinama. Posebno se
J e d i n e su moguće nuspojave bla­ preporučuje osobama izloženima
ge p r o b a v n e smetnje, glavobolja v e l i k o m i n t e l e k t u a l n o m i fizič­
i blage alergijske reakcije. U v e ­ k o m n a p o r u (povećava otpornost
'I j
organizma na Stres i osnažuje sre­ običnoj divljoj biljci žutih cvjetova U trgovinama se n u d e preparati

dišnji živčani sustav), pri o p o r a v ­ i crnih pjega. biljnih ekstrakala u k a p i m a ili

ku te u slučaju umora i depresije, Sadrži hiperiein (crveni pigment tabletama s t a n d a r d i z i r a n i h doza.

smanjene koncentracije, umora koji se d o b i v a gnječanjem b i l j ­ Da bi liječenje bilo d j e l o t v o r n o ,

i z a z v a n o g p r o m j e n o m godišnjih ke). Z a h v a l j u j u ć i toj a k t i v n o j k e ­ potrebno je otopiti tridesetak kapi

doba. Iako se upotrebljava za mijskoj s u p s t a n c i j i , g o s p i n a je ekstrakta u čaši soka i p o s r k a t i

borbu protiv umora, pokazalo trava d j e l o t v o r a n a n t i d e p r e s i v i prije spavanja. A k o s u n a m draže

se da ima u m i r u j u ć e i opuštajuće anksiolitik. Pokazala se kao v r l o pilule, treba uzeti tri puta na d a n

djelovanje. U trgovinama ćemo u č i n k o v i t a u rješavanju blagih i po jednu. Preporučuje se uzimanje

ga n a b a v i l i u obliku pilula. srednje jakih depresija. Posjeduje gospine trave neprekidno tijekom

i prolubakterijska i p r o l u v i r u s n a četiri ili pet tjedana, kako bismo

G o s p i n a trava svojstva. M o ž e m o je uzeti kada uočili rezultate, iako je prije za­

(Hypericum perfora luni) p a l i m o o d naglih promjena r a s ­ počinjanja tretmana dobro posav-

G o s p i n a trava poznata je i kao položenja ili primijetimo s i m p t o ­ jetovati se sa specijalistom.

trava s v e t o g I v a n a ili z v o n č a c . m e m a l o d u š n o s t i , razdražljivosti, G o s p i n a trava n e uzrokuje n i ­

Ekstrakt ove biljke opravdava probleme sa s p a v a n j e m , tjeskobu, k a k v e kontraindikacije, iako n e ­ njegove m e h a n i z m e obrane u s l u ­
svoju veliku p o p u l a r n o s t zbog nestabilnost i strahove. ke osobe svijetle puti tijekom tret­ čaju upale i infekcije (jak je i m u ­
d o b r i h rezultata koje je dao kao mana moraju izbjegavati izlaga­ nološki stimulans).
Korisnost o v e biljke d u g u j e m o
nadopuna prehrani. Riječ je o nje s u n č e v o m svijetlu jer m o ž e G r i m i z n a rudbekija p r e p o r u č u ­
i inhibicijskim svojstvima morio-
doći ilo o p a s n e kožne reakcije. je se u liječenju infekcija dišnih i
aminooksidaze ( M A O ) koja p o v e ­
Izlaganje suncu trebaju izbjegava­ m o k r a ć n i h putova te u liječenju i
ćavajući razinu kemijskih e l e m e ­
li i t r u d n i c e i dojilje. dezinfekciji p o v r š i n s k i h i d u b i n ­
nata u m o z g u , sprječava tegobe
skih rana. M o ž e se koristili kao
sa ž i v c i m a . G o s p i n a trava po­
Grimizna rudbekija zaštita te za o p o r a v a k od p r e h l a ­
boljšava raspoloženje, pomaže pri
(Echinacea purpurea) d e , gripe, viroze i ostalih infekcija.
e m o c i o n a l n o j nestabilnosti, p s i ­
O v a biljka, kojom s u sjeverno- Povećava proizvodnju i aktivnost
hosomatskim simptomima (ovo
američki Indijanci ublažavali bijelih k r v n i h stanica i interferona
uključuje poremećaje p o p u t m i g ­
z m i j i n u g r i z , i d a n a s se koristi (prirodna supstancija koja se nala­
rene ili glavobolje, srčanih bolesti
zbog svojih i z v a n r e d n i h svojstava zi u o r g a n i z m u , važna za o b r a m ­
i općenito u m o r a ) te p e r i o d i č n i m
koja je čine i z v r s n i m p r i r o d n i m beni sustav i aktiviranje limfocita).
e m o c i o n a l n i m poremećajima koji
lijekom. Vjeruje se da p o v e ć a v a P o v e ć a v a i stvaranje antitijela i
nastaju zbog nedostatka s u n č e v e
Otpornost o r g a n i z m a i stimulira reducira proliferaciju o d r e đ e n i h
svjetlosti.

215

štetnih o r g a n i z a m a . A k t i v i r a j u ć i
i m u n o l o š k e funkcije i napadajući
v i r u s e štiti od infekcija, a n e k e
njezine a k t i v n e k o m p o n e n t e p o ­
tenciraju aktivnost čitavo;-, i m u ­
nološkog sustava (potiču koštanu
srž i limfno tkivo na p r o i z v o d n j u
veće količine bijelih k r v n i h s t a n i ­
ca koje su Zadužene za suzbijanje
infekcija). Vjeruje se da o t v a r a
apetit i poboljšava p r o b a v u .
Da bismo iskoristili njezina s v o j ­
stva, s v a k i d a n trebamo u s v o m e
o m i l j e n o m soku razrijedili 20 ka­
pi biološkog pripravka biljnog
ekstrakta g r i m i z n e ruđbekije ili
je u z i m a l i u tabletama.
J u ž n o a m e i ički g r m b o l d o
(Peumus boldus)
Listovi o v e biljke djeluju đigestiv-
no i diuretski l e s u dobri u liječenju
žučnih tegoba. Za bolju p r o b a v u
žličicu listova bolda izmiješajte u
soku od povrća tri puta na dan. To
je trajno zeleni g r m čiji se listovi
sakupljaju tijekom čitave godine.
Kopriva (Llrticn dioica)
O v a je biljka vrlo cijenjena u p r i ­
rodnoj m e d i c i n i , sadrži visoku
koncentraciju oligoelemenala
klorofila, zbog čega potiče s t v a ­
ranje c r v e n i h krvnih stanica
osnažuje o r g a n i z a m . B u d u ć i da
je v r l o bogata silicijem, korisna
je kao d o p u n a zdravlju kože, k o ­
se i noktiju. Pokazalo se da ima
p r o t u u p a l n a điuretska i protu-
alergijska svojstva. Zato je veoma
omiljena u liječenju artritisa,
zadržavanja tekućina u o r g a n i z ­
mu i gib ta (njezine su mogućnosti
upotrebe neograničene). M o ž e se
pripremiti u s o k o v n i k u (1 žlica) s
drugim sokovima.
Koromač (l'oenicnliim vulgare)
K o r o m a č ( d r u g i n a z i v i : anis, k o ­
i morač), vrlo otporna biljka koju se
nalazi uz rubove putova, posjeduje
i antigljivična, antibakterijska
p r o t u u p a l n a svojstva. Sjemenka
koromača djeluje kao univerzalno
sredstvo za jačanje probavnog sus­
tava i ublažava crijevne grčeve.
Pomaže i u ispuštanja plinova iz
crijeva, potiče p r o b a v u i posebno
se preporučuje dojiljama. U g o d n a
je okusa.
Lincura (Gciiliana lutea)
O v a biljka otvara apetit, ali ima
gorak okus. K o r i s t i se samo k o ­
rijen, a p r e p o r u č u j e se kod p o ­
manjkanja teka, slabe p r o b a v e i
tijekom o p o r a v k a .
Lucerna (Medicago sativa)
L u c e r n a (alfaalfa) sadrži v e l i k u
količinu hranjivih vrijednosti kao
što su proteini, karotenoidi, v i t a ­
i m i n i B, C i H, kalcij, željezo i
kalij.
Pomaže u reguliranju razine
kolesterola te p r a v i l n u k o a g u l a ­
ciju.
Ljuta p a p r i k a
(Caps i cum fru lescens)
Poboljšava cirkulaciju, posjeduje
antikoagulacijska svojstva te s t i ­
mulira p r o b a v u i učinkovito u n i š ­
tava mnoge vrste štetnih bakterija.
Potiče znojenje. J e d a n je od n a j ­
boljih lijekova za liječenje prehla­
d e , iritacije grla te općenito i n ­
fekcije dišnih putova. Istražuje se
njezino djelovanje u mršavljenju.
'1/
 ju pri pretjeranom n a k u p l j a n j u ima umirujuća svojstva (prirodna gastrointestinalnih smetnji. I z v r s ­

tekućina u o r g a n i z m u . je blaga pilula za spavanje). V r l o na je sa s o k o m od l i m u n a , iako

M a s l a č a k je jedna od biljaka s je u č i n k o v i t a u o t v a r a n j u teka i s v i m sokovima dobro odgovara

najvećom k o n c e n t r a c i j o m kalija; sprječavanju mučnine tijekom njezin okus.

s t i m u l i r a r a d ž u č i i jetre i potiče trudnoće. J e d n a k o tako, djeluje na

p r o b a v u (otvara apetit), sprječava središnji i periferni ž i v č a n i sustav Obična jela (Abies alba)

stvaranje ž u č n i h k a m e n a c a i p o ­ (olakšava p r o b a v n e poteškoće uz- N j e z i n i izdanci imaju balzamična

maže u razgradnji masti. U č i n ­ r o v a n e ž i v c i m a ) . Nasjeckano lišće svojstva, djeluje protiv kašlja i za

kovita je kod nadutosti. N e z a ­ izvrstan je dodatak voćnoj salati. iskašljavanje; d o v o l j n o je otopiti

mjenjiv je sastojak proljetne k u r e Po želji ga m o ž e m o d o d a t i (jednu žlicu ili žličicu sirupa obične j e ­

za čišćenje organizma. S o k od j e d ­ žličicu) i s v o m e o m i l j e n o m soku. le ( l a k o ćete ga naći u b i l j n i m

Majčina dušica
(Thymus vulgaris) ne žlice o v e biljke pomiješa se s ljekarnama) u soku od k r u š k e i

To jc z d r a v a i korisna biljka s j a ­ d r u g i m s o k o m i pije d v a p u t na Metvica (Mentha piperita) d o d a t i žličicu meda. S o k je dobar

k i m antibakterijskim djelovanjem. d a n ili se tijekom k u r e u k o m b i ­ Z n a n a su njezina aromatična, anti- za respiratorne tegobe, pogotovo

V r l o je učinkovita u borbi protiv naciji sa sokom koristi njezin septična i analgetička svojstva. protiv kašlja od prehlade.

bronhijalnog kašlja i h r i p a v c a te infuz. O t v a r a tek i umanjuje količinu p l i ­

bronhijalnog katara. Djeluje anti- n o v a u tijelu. Ističe se j a k o m a r o ­ Origano (Origanum vulgare)

septički na dišne putove. Pokazala m o m mentola koju d a j u njezini O m i l j e n je u borbi protiv s u h o g
Matičnjak (Melissa officinalis)
se u č i n k o v i t o m u poboljšavanju listovi. Potiče probavu i stvara­ i p l u ć n o g kašlja zbog svoje u č i n ­
Matičnjak, koji je poznat i kao me-
apetita i p r o b a v e te u p r o i z v o d ­ nje ž u č i . P r e p o r u č u j e se u s l u ­ kovitosti protiv grčeva i pri iskaš-
lisa, zeljasta je biljka koja djeluje
nji žuči. Nezamjenjiv je dodatak čaju g r č e v a p r o b a v n o g trakta i ljavanju. Koristi se i kod b r o n h i t i ­
protiv grčeva i kao anksiolitik te
k o d d u g a č k i h i teških p r o b a v a . sa i astme. Posjeduje protugljivič­
B u d u ć i d a ima j a k u a r o m u , treba na i protubakterijska svojstva i
je umjereno koristiti. v r l o je u č i n k o v i t u liječenju bakte­
rijskih i gljivičnih infekcija. Potiče
p r o b a v u i p o m a ž e u ispuštanju
Maslačak
plinova iz organizma. K o r i s t a n je
(Taraxacum officinalis)
k o d bolne menstruacije.
Trajna zeljasta biljka zlatnožutih
cvjetova, koja olakšava tegobe s
Pasiflora (Passiflora incarnata)
jetrom i ž u č n i m m j e h u r o m . L i s t o ­
S m i r u j e i koristi se u borbi s n e ­
vi i korijen imaju diuretska i lak-
s a n i c o m , p o v i š e n i m k r v n i m tla-
sativna svojstva pa se p r e p o r u č u ­

>\)
'is
 la. P o m a ž e u o b n o v i minerala u Sikavica vica se m o ž e n a b a v i t i u o b l i k u
organizmu, poboljšava zgruša­ (Silybum marianum) sirupa koji se miješa sa s o k o v i m a .
vanje k r v i , ima diuretska svojstva Zeljasta biljka okrunjena p u r p u r ­ K r v je v r l o brzo apsorbira. N e m a
i potiče r a d bubrega. P r e p o r u č u j e nim bodljikavim cvijetom čije nikakvih ozbiljnih nuspojava,
se k o d bolesti bubrega i mjehura, sjemenke imaju snažne f a r m a k o ­ o s i m što uzrokuje lake želučane
za sprječavanje cisti i gihta te u loške u č i n k e na jetru. P r e p o r u č u j e smetnje u s m i s l u l a k s a t i v n i h u č i ­
slučaju pretilosti, visokoga k r v n o g se k o d p r o b a v n i h s m e t n j a , za naka u p r v i m d a n i m a liječenja.
tlaka, ispadanja kose i nakupljanja d o d a t n o liječenje kroničnoga v i -
vode u organizmu. A k o imate r u s n o g hepatitisa te k o d c i r o ­ Sladić
p o t r e b u za češćim m o k r e n j e m i ze. Š t i t i jetru (sprječava njezino (Glycyrrhiza glabra)
p r i t o m osjećate peckanje, preslica p r o p a d a n j e te s t i m u l i r a regene- K o r i j e n sladića, koji spada u p o ­
k o m , v e g e t a t i v n o m stigmatizaci­ v a m može pomoći u rješavanju tih raciju oštećenih stanica) i djeluje r o d i c u m a h u n a r k i , ima p r o t u v i -
jom (distort in neurovegetative!). Ne­ problema, m e đ u t i m ne zaboravite kao antioksidans. P o v e ć a v a i z l u ­ rusno i protubakterijsko djelova­
k o l i k o s e listova p a s i f l o r e p r i ­ da i m a d i u r e t s k i u č i n a k . U čaši čivanje žuči i sprječava stvaranje nje i stoga je djelotvoran u borbi
p r e m i u s o k o v n i k u ( d o v o l j n a je soka treba otopiti samo 10-15 kapi ž u č n i h kamenaca. protiv gripe i prehlade, kašlja, i n ­
jedna mala žlica dva puta na poljske preslice ili otprilike 20 g Sikavica daje d o b r e rezultate fekcija d i š n i h p u t o v a te čira na
d a n ) i l i s e u z m u p e r l i c e biljne suhe biljke p r i p r e m i t i u s o k o v n i ­ p r i o b n a v l j a n j u stanica oštećenih želucu. U medicinske se s v r h e k o ­
želatine koje ćemo pronaći u ku i pomiješati sa s o k o m . a l k o h o l o m , vraćajući i h p o n o v n o risti od srednjeg vijeka. Smanjuje
trgovinama prirodnom hranom. u z d r a v o stanje. A k t i v n e k o m ­ upale i ublažava neke alergijske
U č i n k o v i t a je kod problema s p o n e n t e s i k a v i c e sastoje se od reakcije. Često se koristi za urav-
a r t e r o s k l e r o z o m , slabosti, o p ć e g složenih struktura b i o f l a v o n o i d a noteženje hormona u razdoblju
propadanja, gubitka pamćenja, s a n t i o k s i đ a n t n i m svojstvima n a ­ menopauze i neposredno prije
vrtoglavice, povišenoga krvnog z v a n i h s i l i m a r i n koji s p r j e č a v a menstruacije. D o k a z a o se i k o d
tlaka, nesposobnosti koncentracije oštećivanje z d r a v i h stanica jetre kroničnog umora, ali ga treba u z i ­
te smanjene r a d n e sposobnosti. i p o t i č e r e g e n e r a c i j u oštećenih. mati pažljivo.
S i l i m a r i n sprječava prolaz toksina K o r i s t i se s a m l j e v e n i k o r i j e n ,
Poljska preslica kroz stanične m e m b r a n e u njiho­ p r a h i c r n i ekstrakt koji s a d r ž i
(Equisetum arvense) vu unutrašnjost te neutralizira visok postotak glicerinske kiseline
Poljska preslica zeljasta je biljka toksične supstancije koje usprkos koja zaustavlja aktivnost enzima
koja sadrži obilje silicijevih s o l i , s v e m u u s p i j u p r o d r i j e t i u njih. koji rastvara i uništava p r i r o d n e
zbog čega utječe na jačanje kose, P r v i rezultati v i d l j i v i s u d v a tjed­ h o r m o n e organizma, kortisol. S l a ­
kože, noktiju, kosti i k r v n i h ž i ­ na n a k o n početka liječenja. S i k a ­ d i ć je i kortikosteroid (prisu-

>H
l,in LI h o r m o n i m a koje izlučuju
nad bubrežno žlijezde) koji ima
svojstva slična kortisonu.
K u p u j e se u prahu ili kao t e ­
kućina. N i j e ga dobro uzimati u
v e l i k i m k o l i č i n a m a jer p r o i z v o d i
nuspojave kao što je povišeni tlak,
glavobolja i z a d r ž a v a n j e tekućina
u o r g a n i z m u . Srednja doza je 5
do 15 g r a m a korijena u najviše
šest tjedana. Možete ga pomiješali
sa sokom i s m a l o obranog m l i ­
jeka. Ne smiju ga pili osobe s
dijabetesom, trudnice i osobe koje
imaju povišen k r v n i tlak.
Stolisnik (Achillea millefolium)
Iako mu je o k u s prilično gorak,
v r l o je aromatičan i pomaže kod
p r o b a v n i h poteškoća, u zacjelji-
vanja rana i protiv grčeva-
je jedna od najčešće korištenih
biljaka u prirodnoj medicini.
Olakšava p r e d m e n s t r u a I ne
gobe i h e m e r o i d e te p o g o d u j e
otpuštanju tekućina iz tijela.
N e m a nuspojava, ali se ne pre­
poručuje uzimanje u v e l i k i m k o ­
ličinama u l ruti noći i lijekom
dojenja. Žličica stolisnika dovoljna
je da bismo osjetili njegov pozi
tivni učinak.
Tetivika (Smilax aspera)
Teli vika je đ r v o l i k a biljka koja
se obično koristi u borbi protiv
o d r e đ e n i h bolesti kože kao što su
akne, ekcemi i psorijaza (smanjuje
nadraženost i u p a l u ) te kao čistač
otrova iz k r v i . P o m a ž e u e l i m i n a ­
ciji mokraćne kiseline. U č i n k o v i t a
je i u liječenju reume (ima protu-
upalna svojstva); djeluje kao jak
điuretik (pojačava mokrenje), lako
se veže na otrove u o r g a n i z m u i
pojačava znojenje.
Valerijana
(Val err i an a officinal is)
Valerijana je biljka p r i r o d n i h umi-
rujtićih svojstava. S a d r ž i valeri-
jansku kiselinu i v a l e r a n o n koji
imaju važnu funkciju u živča­
ln
n o m sustavu. Valerijana je u č i n ­
kovita kod nesanice jer djeluje
kao relaksanl ž i v č a n o g s u s t a v a
te­ i sedativ. P r e p o r u č u j e se u s l u ­
čajevima uzbuđenja, razdražlji-
vosti, ž i v č a n e napetosti te za s m i ­
renje m o ž d a n e aktivnosti. Uz to
smanjuje nervozu i potiče san. V a ­
lerijana je dobra i protiv grčeva,
a može biti korisna koti crijevnih
grčeva koji se javljaju zbog nad-
raženosli debelog crijeva.
U lerapeutske s v r h e koristi se
korijen o v e biljke. U s v o m e o m i ­
ljenom soku možete otopiti 20 ka­
pi biološkog pripravka svježe
valerijane i dodati žličicu meda.
Taj sok treba piti prije odlaska
na s p a v a n j e . K a t k a d će se kao
nuspojava pojaviti želučane smet­
nje, a u z i m a n j e v e l i k i h količina
u z r o k u j e tjeskobu, g l a v o b o l j u i
m u č n i n u . U nekih osoba ima s u p ­
rotan učinak - uzbuđuje ih u m ­
jesto da ih smiruje. Ne smije
se u z i m a t i u t r u d n o ć i i tijekom
dojenja.
Zlatnica
(Solidago virga-aurea)
Zlatica je poznata po svojim konsti-
pacijskim i đ i u r e t s k i m svojstvima
(savršena je za pretile osobe, za
uklanjanje tekućine iz organizma).
P o m a ž e koti proširenih vena, slili
k r v n e žile i v r l o je u č i n k o v i t a
kod dijareje. P r e p o r u č u j e se s v i m
osobama koje pate od bubrežnog
kamenca, upale m o k r a ć n o g mje­
hura, hemeroida i gihta.
 Enzimi, prirodni
stimulansi
ENZIMI SU VAŽNI ZA ŽIVOT. T R E B A M O IH DA B I S M O OBNOVILI I
POBOLJŠALI ZDRAVLJE

E nzimi su prirodni sastojci koje

proizvode svi živi organizmi,
u k l j u č u j u ć i i l j u d s k i . D a n a s se
O p ć e n i t o , e n z i m i imaju p u n o
veze s mitskim " i z v o r o m mla­
d o s t i " , ako se primjereno u r a v n o ­
zna za v i š e od 3000 različitih
teže s p r e h r a n o m i tjelovježbom.
e n z i m a koji u s k l a đ u j u e n e r g i j u ,
I s t r a ž i v a n je i njihov o d n o s s g u ­
prijeko potrebnu ljudskom tijelu.
b i t k o m tjelesne težine, k r o n i č n i m
P r i s u t n o s t enzima u o r g a n i z m u
poremećajima i bolestima i m u n o ­
u primjerenoj količini može s p r i ­
loškog s u s t a v a te d j e l o v a n j e na
ječiti i izliječiti razne bolesti, u k ­
viruse, u slučajevima raka i pore­
ljučujući i one d e g e n e r a t i v n e i
mećaja cirkulacije.
smrtonosno.
Te smo podatke o enzimima n a ­
Prije nekoliko godina započete veli zbog d v a razloga. P r v i je raz­
su terapije e n z i m i m a , koje se sa­ log važnost polaganog k o n z u m i ­
da više ne koriste samo za potica­ ranja i izlučivanja sline pri k o n ­
nje bolje p r o b a v e i metabolizma z u m i r a n j u sokova kako bi se što
općenito. N j i h o v n a p r e d a k p o v e ­ bolje asimilirali. D r u g i je razlog taj

z a n je s i s t r a ž i v a n j i m a u v e z i s što će terapija e n z i m i m a u bliskoj

i m u n o l o š k i m s u s t a v o m koji u v e ­ b u d u ć n o s t i značiti n o v i korak u

like o v i s i o o p t i m a l n o j o p s k r b i z d r a v l j u i prirodnoj m e d i c i n i .

enzimima.

> i!}
Jesu li nam enzimi potrebni?
S v i v i t a l n i procesi sastoje se od
složenih k e m i j s k i h reakcija p o ­
znatih kao metabolizam. I'n/imi
su " k a t a l i z a t o r i " : potiču kemij­
sku reakciju i time omogućavaju
metabolizam. N j i h o v a djelotvor­
nost u v e l i k e o v i s i o o k o l i n i . Na
enzime utječu č i m b e n i c i poput
koncentracije kiseline, lužnatosti,
inhibitora i supstrata. Uz to su
vrlo specifični: svaki enzim potiče
samo jednu vrstu kemijske reakcije.
Ništa se u tijelu ne događa bez
energije, a energija se ne m o ž e
ni upotrijebiti niti proizvesti
bez e n z i m a . Ž i v o t s v a k e stanice
ovisi o kemijskim reakcijama koje
trebaju neprekidan dotok energije
i enzima. Stanice energiju d o b i v a ­
ju od proteina/ u g l j i k o h i d r a l a i
masti koje u n o s i m o , ali im je u
tome potrebna pomoć enzima.
Tijelu su potrebni e n z i m i ne
s a m o r a d i p r o b a v e i apsorpcije
k o n z u m i r a n i h namirnica, već i ra­
di npr. reguliranja rada ž i v č a n o g
sustava.
hanja, radijacije namirnica, dužine
skladištenja, njihove prerade, za­
m r z a v a n j a , dehidracije i a d i t i v a
često b u d u uništeni te je postotak
enzima u namirnicama mnogo
m a n j i . O d g o v o r je na to svježe
voće i sirovo povrće (puno bo­
gatije a k t i v n i m e n z i m i m a ) , a k o je
organski, tj. ekološki uzgojeno.
S v e u s v e m u , treba nastojali
da dodaci uvijek budu izvrstan
s v a k o d n e v n i d o d a t a k prehrani.
O b n a v l j a n j e probave
Kada se pri početku hranjenja
u ustima p o č n e i z l u č i v a t i slina,
započinje složeni proces p r o b a v e .
P r o l a s k o m kroz gastrointeslinalni
I r a k i n a m i r n i c a se usitnjava, i z ­
d v o j e n e h r a n j i v e s u p s t a n c i j i ' se
apsorbiraju, a ostatak se uklanja.
Enzimi omogućavaju djelovanje
p r o b a v n o g sustava i prisutni su
U s v i m etapama o v o g procesa.
Z n a m o da n a m i r n i c e koje k o n ­
z u m i r a m o sadrže proteine, masti
i u g l j i k o h i đ r a t e , m e đ u t i m da bi
se transformirale u tvari koje or­
ganizam može upotrijebiti, po­
Proleaze razgrađuju proteine
koji su sastavljeni od d v a d e s e ­
tak aminokiselina. Svaka pro-
tea za djeluje samo na jednu
vrstu aminokiselina. Lipaze raz­
građuju masti i ulja (lipide), fosfo-
lipide (lecitin) i estere (kole­
sterol). A m i l a z e razgrađuju uglji­
kohiđrate i najvažnije šećere
( s a h a r o z u , laktozu i fruktozu).
Više žvakati
Ne z a b o r a v i m o da bolje žvakanje
znači bolje z d r a v l j e . B u d u ć i da
probava započinje u ustima s e n ­
z i m i m a , n a m i r n i c e koje u n o s i m o
m o r a m o dobro prožvakati. Sto
duže žvačemo, e n z i m i imaju više
v r e m e n a za djelovanje.
Ž v a k a n j e je o d l u č u j u ć i č i m b e ­
nik u p r o b a v i namirnica jer e n z i ­
mi djeluju samo na površinski dio
hrane. D u ž i m ž v a k a n j e m veći će
dio hrane bili izložen e n z i m i m a ,
što će p r i d o n i j e l i boljoj p r o b a v i .
Uz to, većina s i r o v o g voća i p o ­
vrća sadrži c e l u l o z u (tj. v l a k n a )
koju je prije oslobađanja hranjivih
tvari i njihove probave potrebno
enzime) nastavljaju s p r o b a v o m .
Pepsin (želučana proteaza) pro­
bavlja p r o t e i n , tj. stvara č v r s t e
mišiće, zdravu kožu, otporne
kosti...
Ostali važni želučani enzimi
su renin (koji odjeljuju m i n e r a l e
iz m l i j e k a ) , e n z i m i amilaze (koji
počinju d j e l o v a t i t a m o gdje e n ­
z i m i sline prestaju d j e l o v a l i na
ugljikohiđrate) i želučana lipaza
(koja odjeljuje masti kako bi s p r i ­
ječila v i r u s e i alergije i zaštitila
tijelo). P o k r e t a n j e želuca n e p r e ­
kidno oslobađa tekućine u tan­
k o m c r i j e v u , d o k se krute n a m i r ­
nice pretvaraju u kašu probavlje-
ne hrane.
G l a v n i n a se p r o b a v e i a p s o r p ­
cije događa u tankom crijevu d u ­
g o m 7 metani, promjera 2,5 c e n t i ­
me l a ra. Na kraju debelo crijevo
z a v r š a v a zahtjevan zadatak pro-
bavljanja sažimajući, skladišteći i
izlučujući ostatke namirnica. Ko-
lon ili d r u g i d i o debelog crijeva
s a d r ž i v e l i k u k o l i č i n u bakterija
koje proizvode enzime koji djeluju
na ostatke h r a n e , na v l a k n a , ce­

O d a k l e dobivamo enzime? trebne su tri g r u p e enzima koje usitnili. l u l o z u , sluz koju je izlučio p r e t ­

Tradicionalno je hrana glavni izvor ih probavljaju: proleaze, a m i l a z e hodni dio crijevnog sustava.
K a d a hrana stigne u ž e l u d a c ,
enzima. N o zbog temperature k u ­ i lipaze. želučani sokovi (koji sadrže Z b o g svega toga, lako je zaklju-

327
čiti da e n z i m i imaju o d l u č u j u ć u bromelin koji razlaže proteine. No
d j e l o v a n j e enzima kolinesteraze dobro ne p r o b a v l j a m o ili apsor­
f u n k c i j u LI apsorpciji n a m i r n i c a toplina koja se stvara u procesu
(koji uništava neurotransmiter b i r a m o ono što u n o s i m o u o r g a ­
od trenutka kada stignu u crijevo konzerviranja uništava enzime
acetilkolin). n i z a m , m o ž e se dogoditi da ć e m o
do trenutka kada prelaze u krv, pa a n a n a s u k o n z e r v i ne sadrži
m o b i l i z i r a j u ć i i transportirajući Kolinesteraza je ključna za ž i v ­ trebati dodatne enzime. M n o g i su
bromelin.
hranjive tvari. čani s u s t a v , m e đ u t i m , pesticidi r a z l o z i za u z i m a n j e e n z i m a , ali
Bolju probavu osigurat ćemo
j e uništavaju. O p ć e n i t o , d o p o s ­ ih v e ć i n a u z i m a r a d i olakšavanja
ako jelo započnemo svježom sala­
t u p n e intoksikacije složenih s u s ­ probave.
Problemi i rješenja tom, p o v r ć e k u h a m o samo na pari
tava e n z i m a d o l a z i zbog z a g a ­
Katkad nije d o v o l j n o s a m o se i a k o sol (indirektni inhibitor
đenosti naše okoline pesticidima U kojim ih količinama treba
i s p r a v n o h r a n i l i . M o ž e doći d o e n z i m a ) koristimo u m a l i m k o l i ­
koji, s d r u g e strane, m o g u izaz­ u z i m a t i ? R a z l i k u j e m o se - a i
problema pri ž v a k a n j u (bolesno č i n a m a . A k o se jede meso koje
v a l i h i p e r a k l i v n o s t , paralizu m i ­ e n z i m a l s k i se p r o i z v o d i razlikuju
zubalo ili desni, npr.), nedostatka je najteže probavljiva n a m i r n i c a ,
šića ž i v a c a , p r o b l e m e s v i d o m , po sastavu i snazi, tako da sva­
kojega enzima ili stresa. treba uz njega uzeti i n a m i r n i c e
poteškoće u disanju, bolove u k a k o treba slijediti savjet liječ-
Uz to, bilo koja bolest koja bogate e n z i m i m a kao što su kiseli
t r b u h u , povraćanje, dijareju, sla­
se pojavi i utječe na izlučivanje k u p u s , češnjak ili luk.
bost i t d . I m n o g i teški m e t a l i
k l o r o v o đ i č n e kiseline u ž e l u c u , T a m a r i ( u m a k od japanske soje),
utječe i na i z l u č i v a n j e e n z i m a : ako nije p r e v i š e slan, j e d a n je od
( o l o v o , živa...) sprječavaju djelo­ Kako reaktivirati
ozljede, kemoterapija, kirurški najstarijih posrednika enzima.
v a n j e e n z i m a . Z b o g svega toga enzime u
najbolje je o d a b r a t i ekološki u z ­
z a h v a t i , kronične bolesti, r e u ­ Drugi izvori bogati enzimima
gojene n a m i r n i c e .
pet koraka
m a t i z a m (od cislične fibroze do su papaja, s l a d i p r i p r a v c i koji
I r b u š n i h oboljenja), depresije ili se m o g u n a b a v i l i u t r g o v i n a m a 1. Detoksikadja (kura čišćenja ili
kronični bolovi i emocionalni stres z d r a v e hrane ( u g l a v n o m u k a p ­ Treba li nam više enzima?
post i mnogo sokova).
koji može izazvati poremećaje s u l a m a , ali i za otapanje u v o d i Z b o g pesticida, uvjeta uzgoja i lo­
2. Uravnotežena i "reaktivirajuća"
kao što je s i n d r o m n a d r a ž e n o g ili v o ć n o m soku). šeg stanja tla, transporta, s k l a d i š ­
prehrana.
crijeva. tenja i kuhanja što smanjuje razinu
Ne z a b o r a v i l e da su neprijatelji
hranjivost naših namirnica, mnogi 3. Enzimatski dodaci, vitamini i
K a o što m o ž e m o j e d n o s t a v n o enzima namirnice (uključujući i
uzimaju enzimatskc d o d a t k e ( p o ­ minerali.
zaključiti: da bismo poboljšali v o ć e i p o v r ć e ) uzgojene v o d o m
p u t minerala i v i t a m i n a ) . 4. Dnevna tjelovježba (radi
p r o b a v u . . . m o r a m o osigurati v i š e z a g a đ e n o m pesticidima. N a b i o ­
D a , potrebno n a m j e više e n z i ­ povećavanja unosa kisika u
enzima. Z b o g enzima koje sadrže, kemijskom području pesticidi m o ­
organizam).
neke n a m namirnice u tome mogu gu utjecati na ljude j e d n a k o kao ma. A l i treba imati na u m u da su

p o m o ć i , primjerice prirodno u z ­ što utječu na k u k c e koje u n i š ­ to s a m o d o d a c i i da ih treba u/i 5. Pozitivne misli i stav.
gojen ananas. Ananas sadrži tavaju, tj. tako da s p r j e č a v a j u mali jedino kao d o d a t k e u r a v n o ­
teženoj prehrani. A k o , primjerice,
 riika i pažljivo čitati svi- upute.
I 11/i mi se obično dobro podnose
pa a k o izazovu nadutost ili osjećaj
sitosli, treba s a m o smanjiti d o z u .
D u g o se vjerovalo da se e n z i m i ,
koji se uzimaju kao dodatak,
ne m o g u a p s o r b i r a t i . D a n a s se
smatra da e n z i m e možemo r a z l i ­
čito a p s o r b i r a t i , ali prije svega
preko mehanizma poznatog kao
pinocitoza. U o v o m procesu e n z i ­
me, n a k o n povezivanja s recep-
torom koji se nalazi u sluzi crijev­
ne stijenke, te iste stijenke apsor­
biraju te p r o l a z e kroz c r i j e v n e
stanice i na kraju se oslobađaju
u krv.
Izvori su enzima različiti: a n a ­
nas, papaja, fermentacije mikroba
(poput gljivica Aspergillus). Enzi­
ma tski p r o i z v o d i p r e h r a m b e n e
industrije/ m e d u ostalim, sadrže
p a p a i n , pan krcat i n , tripsin, bro-
melin, proteazu, a m i l a z u , lipazu
ili l a k t a z u . N e k i enzimatski p r o ­
izvodi p o t p u n o su zaštićeni te
se otapaju tek u tankom c r i j e v u ,
a ne u ž e l u c u .
A k o je ikako moguće, izbje­
gavajte p r i p r a v k e od goveđe i
svinjski- gušterače.
Enzimi za mozak?
U p a m t i l i ' da je za brigu i hranjenje
neurotransmitora potrebno u k l j u ­
čiti šest čimbenika:
• enzimi • vitamini
• koenzimi • minerali
• glukoza • aminokiseline
E n z i m i su sastavljeni od a m i n o ­
kiselina koje s u , ni više ni manje,
nego rezultat proteina koje jede­
mo. Te su aminokiseline p r e t h o d ­
nici neurotransmitora i, ako a d e k ­
v a t n o a s i m i l i r a m o proteine, nala­
ze se u k r v i .
Enzimi za mršavljenje?
E n z i m i su katalizatori s v i h r e a k ­
cija koje se događaju u tijelu, u k ­
ljučujući i važnu funkciju kontrole
težine. Ipak, nije p r o n a đ e n a ni
jedna kura za pretilost, ali su
znanstvenici otkrili neke njezine
razloge. Tako su u slučaju n e d o ­
statka enzima neki od najčešćih
simptoma u m o r , prerano starenje
i p o v e ć a n j e težine. K a d a b i s m o
se o p t i m a l n o hranili, dajući p r i o ­
ritet proteinima, v i t a m i n i m a , m i ­
neralima i enzimima u njihovu
prirodno ispravnom odnosu, naša
bi se očekivana životna dob p o v e ­
ćala i bili bismo puno vitalniji.
Svježe voće i povrće ima vlakna
koja daju osjećaj silosti. N j i h o v
složeni sastav ugljikohiđrata p o ­ Što jesti i
tiče lučenje serolonina u mozak. Te što ne jesti
su n a m i r n i c e bogate i e n z i m i m a .
1. lesti mnogo svježeg voća i
Prednosti liječenja e n z i m i m a
sirovog povrća (ili što manje
E n z i m i su veoma važni u č i t a v o m
termički obrađenog).
procesu i aktivnosti cirkulatornog
sustava, ali to nije tema o v e knjige. 2. Dobro je jesti mnogo češnjaka i
Na kraju ć e m o sažeti prednosti luka (loš zadah može se izbjeći
liječenja e n z i m i m a (samo neke!) boljom higijenom zubi).
u kombinaciji sa svježim v o ć e m
3. Smanjiti unos namirnica koje
i p o v r ć e m i općenito u u r a v n o ­ inhibiraju enzime kao što su leća,
teženoj prehrani. E n z i m i p o n o v n o kikiriki i soja (pogotovo ako je
p u n e baterije o r g a n i z m a ! T a k v a riječ o sirovoj ili loše kuhanoj soji.
vrsta liječenja:
4. Nemojte kuhati u posudu od
• Brza je, učinkovita, bez značaj­
aluminija.
nijih i kroničnih nuspojava.
• Ne oslabljuje imunološki s u s ­ 5. Stavljajte u hranu što manje soli.
tav i k o m p a t i b i l n a je s d r u g i m
6. Izbjegavajte rafinirani šećer i
lijekovima.
brašno (i njihove proizvode).
• M o g u je primjenjivati i dijabe­
tičari. 7. U prehranu uključite integralne
• Smanjuje potrebu za uvođenjem žitarice.
d o d a t n i h lijekova protiv bolova.
8. Pijte bar jedan svježe pripravljeni
• M o g u je primijeniti pacijenti sok dnevno.
s v i h godišta.
9. Izbjegavajte previše topla i
• Pojačava učinak antibiotika.
previše hladna jela i pića.
• U č i n k o v i t a je u liječenju pos-
trombolskog sindroma. 10. Izbjegavajte kavu. Zamijenite je
čajevcem ili biljnim čajevima.
• U č i n k o v i t a je u liječenju v e n ­
skih i arterijskih bolesti.
• U b r z a v a zacjeljivanje rana.
 Kazalo sastojaka
A
A l g e , 40
s p i r u l i n a 205
A l o a v e r a 40, 108, 208
A m a s a k e 74
A n a n a s 16, 49-50, 52-54,
64-65, 7 2 , 76, 78, 90, 100,
105, 107-108, 110-113, 120,
1 2 3 , 126, 150, 148, 152-155,
157, 1 6 2 , 186, 189, 228
A r t i č o k a 148-149
A v o k a d o 16, 3 3 , 47, 6 5 , 110,
124, 163, 177, 180, 186, 186
B C
B a d e m 39, 74, 76, 92, 106,
1 2 1 , 128
B a n a n a 6 0 - 6 1 , 6 5 , 70, 73,
76-77, 8 1 , 107, 1 1 2 , 115-116,
118-121, 123, 162, 186, 189
Bazga 1 4 3 , 144, 210
B i j e l a b r e z a , l i s t o v i 208
B i j e l a r e p a 16, 149, 1 5 1 , 164,
187, 189
Bijeli g l o g 130, 209
B l i t v a 68, 8 3 , 164, 186, 189
Boražina I53, I55
B o r o v i c a 50, 209
B o r o v n i c a 56, 60, 6 8 , 73, 74,
78, 106, 126, 149, 157, 1 6 5 ,
186, 188, 210
Bosiljak 8 6 , 100
B r e s k v a 16, 49-50, 5 3 , 65-67,
70, 76, 78, 80, 110, 1 1 5 , 120,
1 2 3 , 1 6 5 , 179, 186, 188
B r o k u l a 96, 164
C e l e r 1 3 , 16, 26, 3 2 , 4 1 , 46-47,
64, 70, 78, 83-88, 91-92,
94, 96-98, 100, 102, 124,
148-152, 154-155, 157, 1 6 2 ,
166, 1 7 3 , 184, 186, 189
C i k l a 16, 2 3 , 46, 68, 78, 8 3 ,
90, 94, 96-97, 100, 102, 134,
151-153, 155-157, 167, 187,
189
C i k o r i j a 60, 87, 94, 126, 128, Đ \ J a v o r o v s i r u p 37, 4 6 , 7 3 , 1 4 1 ,
187, 189 Đ u m b i r 16, 37, 54, 56, 6 2 , 64, I ni uz od m e t v i c e 110, 116 207
C i m e t 5 6 , 70, 72, 73, 77, 78, 6 5 , 68, 72, 76, 8 1 , 9 1 , 100, J o g u r t 3 5 , 6 5 , 76, 86, 116-118,
109, 115, 116, 118, 120, 126, 1 0 1 , 106, 1 1 1 , 112, 126, 1 5 2 , J 120, 1 2 3 , 207
127 154, 169, 187, 189, 212 J a b u k a 1 6 , 25-26, 3 2 , 3 5 , 3 8 ,
Cvijeće, jestivo 66 46-50, 52-54, 56, 5 8 , 62-68, K
Cvjetača 70, 87, 168, 174, 187, G 70-72, 77-79, 83-87, 9 1 , 9 2 , K a m i l i c a 126-128, 130
189 G i n s e n g 40, 126, 1 5 1 , 207, 9 9 , 100, 102, 105, 109, 110, K e f i r 116, 117
213 124, 126, 128, 145, 148-156, K e l j 7 1 , 98, 150, 155
Č G i n k o 40, 197, 2 1 2 , 213 1 6 1 , 163-169, 1 7 1 , 173, K i v i 16, 56, 58, 60-62, 7 2 , 77,
Č a j e v a c 210, 231 G o s p i n a t r a v a 214, 215 178-179, 186, 189 105, 110, 153, 172, 186, 188
Č a j e v i 3 8 , 39, 4 1 , 4 3 , 122, 123, G r e j p 26, 27, 3 5 , 5 2 , 58, 60, J a b u k a c u s t a r d 6 5 , 1 0 5 , 186, K l i c e 3 2 , 40, 2 0 1 , 202
128, 130 70, 78, 106, 152, 153, 170, 188 - l u c e r n e ( a l f a a l f a ) 1 0 1 , 128,
Češnjak 16, 40, 7 1 , 86-88, 198, 208 J a g o d e 3 3 , 49, 48, 5 3 , 58, 60, 1 5 5 , 203
9 1 , 9 2 , 1 1 1 , 120, 150, 1 5 2 , - crveni 62, 148 6 2 , 6 5 , 7 2 , 74, 76-78, 8 1 , 105, K l i n č i ć 70, 109
154-157, 167, 172, 186, 189, Grimizna rudbekija 215 1 1 2 , 117, 138, 148, 154, 1 7 1 , K o k o s 3 3 , 6 5 , 1 0 5 , 107
207, 2 1 1 , 231 G r o ž đ e 16, 49, 56, 6 5 , 70, 7 3 , 179, 186, 188 - m l i j e k o 77, 107
Č i l i 11 I 78, 8 1 , 112, 130, 1 3 1 , 139, J a j e 1 4 2 , 205
140, 144, 154-156, 165, 168,
Č o k o l a d a 147, 159, 160
170, 1 7 1 , 173, 178, 186, 189,
197
D
- b i j e l o 5 0 , 52, 54, 64, 6 6 , 68,
D a l u I je 2 5 , 105, 109, 116 70, 110, 130, 154, 155
D i n j a 28, 3 5 , 49, 60, 6 5 , 68, 76, - c r n o 50, 54, 6 1 , 63, 70, 74,
78, 79, 135, 168 1 5 2 , 155
- k a n t a l u p a 5 0 , 66, 76, 168, G r o ž đ i c e 170
174
G u j a v a 1 0 5 , 106, 108, 111
- z e l e n a 186, 189
Dragušac 123,149-151,155,
H
156, 164, 169
I libiskus, cvijet 127, 128, 130
Dunja 116

K o p r i v a 86, 150, 152, 153,
1 5 5 , 157, 216
K o f i j a f i d a r 7 2 , 111
K o r o m a č (komorač, anis) 16,
4 9 , 5 4 , 56, 6 2 , 84, 97-98, 126,
128, 153-155, 162, 187, 189,
206, 217
K r a s t a v a c 16, 6 5 , 66, 68, 78,
8 4 , 8 6 , 70, 7 1 , 9 4 , 98, 100,
120, 120-124, 151-156, 169,
170, 180, 182, 186, 189
K r i z a n t e m a 66
K r u m p i r 29, 7 8 , 9 6 , 134, 135,
149, 169, 171, 176, 183, 187,
189
K r u š k a 3 5 , 4 6 , 4 9 , 52, 54, 56,
59, 6 5 , 66, 73, 74, 78, 8 3 , 100,
112, 116, 123, 1 5 1 , 154, 157,
158, 168, 173, 186, 189, 219
Kukuruz 124
K u p i n a 54, 68, 8 1 , 186, 189
K u p u s 16, 7 1 , 8 3 , 86, 92, 94,
98, 123, 149, 1 5 2 , 155, 157,
174
- k i s e l i 1 4 5 , 228
L M o g r a n j 152, 1 5 3 , 157
l.assi 118, 120-123
L i m e t a 16, 50, 5 2 , 5 3 , 6 1 , 62,
6 4 , 6 6 , 6 8 , 72, 73, 77, 78,
101, 109/ I 10, 112, 153, 174
>u
L i m u n 16, 2 5 , 27, 3 2 , 40, 4 7 ,
50, 5 2 , 54, 58, 60, 64-67, 74,
78, 80, 81/ 84, 86, 92, 94, 100,
109, 1 1 1 , 118, 123, 124, 126,
128, 130, 139, 149, 151-153,
165, 1 7 3 , 1 7 5 , 186, 188, 219
L i n c u r a 217
I i p a , c v j e t o v i 130
L u b e n i c a 16, 3 3 , 4 9 , 50, 64/
77, 98, 108, 135, 157, 175,
186, 189
Lucerna (alfaalfa) 101, 128,
155, 203
L u k 3 5 , 40, 9 0 , 96, 99, 120,
148, 149, 1 5 2 , 1 5 3 , 1 7 2 , 176,
187, 189, 2 0 3 , 228, 2 3 1
- m l a d i l u k 98
M - r i ž i n o 1 18
L j e k o v i t o b i l j e 40, 196,
208-20')
M
M a j č i n a d u š i c a 218
M a l i n e 3 3 , 5 2 , 60, 6 2 , 73, 76,
78, 110, 127, 128, 186, 188
Mandarina 3 5 , 4 6 , 54, 68,
107, 176
M a n g o 59, 7 2 , 77, 78, 105,
109, I I I , 112, 116, 120, 123,
177, 186, 188
M a r e l i c a 16, 4 1 , 54, 67, 69, 78,
156, 177, 186, 188
Maslačak 178,218
M a t i č n a mliječ 4 0 , 203, 204
M a t i č n j a k 218
M e d 3 2 , 40, 49, 60, 76, 80, 8 1 ,
106, 109, 117, 118, 120, 1 2 1 ,
124, 126-128, 130, 144, 1 5 1 ,
165, 1 7 5 , 184, 2 0 3 , 204, 209,
219, 223
Melasa 46, 6 3 , 66, 109
M e t v i c a 3 2 , 39, 58, 59, 6 1 , 6 3 ,
6 6 , 7 0 , 7 1 , 7 4 , 76, 78, 110,
I I I , 116, I 18, 120-121, 126,
128, 130, 142, 219
- i n f u z 110, 116
- u v a r a k 120, 123
M l i j e k o 4 3 , 6 5 , 1 1 5 , 1 2 1 , 147,
1 6 3 , 2 0 6 , 227
- z o b e n o 115, 1 2 1 , 151
- k o k o s o v o 77, 107
- s o j i n o I 15, 118, 121
- s i r u t k a 67, 120
- k r a v l j e 3 9 , 115
- b i l j n o 116, 121
M r k v a 16, 2 3 , 3 7 , 38, 45-47,
54, 58, 6 5 , 68, 88, 9 1 , 96, 98,
1 0 2 , 124, 148, 149, 1 5 1 , 1 5 2 ,
154, 156, 178, 187, 189
M u š k a I n i o r a š č i ć 46, 106, 120,
123
M u š m u l e ) 64, 144
N
N a r a n č a 1 3 , 25-26, 3 3 , 3 5 , 3 8 ,
4 6 , 47, 50, 5 2 , 5 3 , 58, 60-66,
70, 72-74, 7 7 , 78, 8 0 , 8 1 , 9 1 ,
9 2 , 98-100, 106-108, 110,
1 1 2 , 1 1 3 , 1 2 3 , 126-128, 130,
133, 140, 149, 153, 155, 170,
179, 1 8 3 , 184, 186, 189
Nektarina 74, 78, 179
O
Ocat 9 1 , 92
O r i g a n o 8 6 , 219
P
P a p a j a 62, 7 5 , 78, 1 0 5 , 109,
112, I 18, 150, 180, 186, 189,
228, 230
Papar,
- kajenski 141
P a p r i k a 16, 4 6 , 7 1 , 7 2 , 8 5 , 8 6 ,
88, 9 1 , 9 2 , 94, 9 8 , 99, I I I ,
148, 157, 180, 1 8 6 , 189
P a s i f l o r a 64, 77, 78, 1 0 5 , 106,
110, 1 1 2 , 130, 219, 220
P a s t r n a k 46, 173
P e l u d 40, 108, 1 5 1 , 2 0 3 ,
204-207
 Peršin 3 2 , 4 6 , 6 8 , 7 1 , 8 3 , 8 4 , - od javora 37, 4 6 , 72, 1 4 1 ,
87, 90, 9 1 , 9 3 - 9 6 , 102, 148, 207
149, 152, 154-157, 167, 169, S j e m e n k e 3 9 , 3 8 , 77, 8 5 , 2 0 2 ,
1 8 1 , 187, 188 2 0 3 , 221
Piskavica, sjemenke 128 - k o r i j a n d e r a 111
P i s t a č i 74 - piskavice 128
Porto, vino 78 - k o r o m a č a 1 2 6 , 217
Pšenica 39, 202 S l a d i ć 62, 1 2 6 , 1 2 8 , 162, 221
- klice 32, 4 0 , 116, 1 9 6 , 197, Sladoled 17, 7 1 , 7 4
201, 202 S m o k v a 3 9 , 1 8 6 , 188
S o j a , 3 9 , 4 0 , 2 0 3 , 231
R - klice 202, 2 0 3
R a b a r b a r a 100 - lecitin 67, 198, 207
Rajčica 13, 2 5 , 4 1 , 47, 5 6 , 7 8 , - m l i j e k o 115, 118, 121
80, 84-86, 88, 91-96, 98, S o j i n lecitin 67, 1 9 8 , 207
1 0 0 - 1 0 2 , 1 1 1 , 121, 1 2 4 , 1 4 9 , Stolisnik 222
157, 166, 172, 176, 180, 182,
187, 1 8 9 , 2 1 0 Š
R i b i z 5 0 , 6 8 , 7 6 , 1 8 6 , 188 Šipak 126
Riža 3 9 , 1 4 5 , 2 0 3 Šljiva 1 6 , 52, 72, 74, 77, 78, T i k v a 150 Z
Kižino m l i j e k o 118 1 2 6 , 1 8 4 , 186, 188 T r e š n j a 6 3 , 72, 76, 8 0 , 185, Začini 2 5 , 3 9 , 1 0 5 , 1 0 6 , 123,
R o g a č 128 Š p a r o g a 16, 7 1 , 1 4 9 , 1 8 4 186, 188 169
Rotkvica 46, 86, 94, 96, Š p i n a l 16, 32, 4 6 , 4 7 , 7 1 , 8 1 , - k o š t i c e 41 Zelena m a h u n a 1 5 0
1 4 9 - 1 5 3 , 182, 203 8 4 , 8 5 , 9 6 , 100, 102, 124, 1 4 8 , Trska, š e ć e r n a 5 8 , 9 4 , 1 0 9 , Zob 151, 198
R u ž a , latice 66 150, 149, 154, 156, 169, 178, 116, 209 - m l i j e k o 1 1 5 , 1 1 8 , 151
187, 1 8 6 , 1 8 9
S U
Ž
Š u m s k o v o ć e 50, 6 8 , 7 6
Salata 16, 68, 96, 98, 99, 154, Žitarice 15, 38, 3 9 , 1 1 5 , 133,
160, 183, 187, 189, 202 T Ulje, m a s l i n o v o 9 1 135, 1 5 2 , 1 5 3 , 1 9 7 , 1 9 8 , 201,
S a l a t a cikorija 6 0 , 8 7 T a b a s c o 100-101 231
Sirup 37, 6 6 , 144, 2 1 9 T a n i n i 74 V
Tetivika 222 Valerijana 222, 2 2 3
V r h n j e 3 5 , 147

339
> is