01 FOTO naslovnica 6/21/07 12:06 Page 3

03 FOTO uvodnik_sadrzaj_impr 6/21/07 11:04 Page 3

UVODNIK I SADRÆAJ

Izrazite svoju kreativnost

Fotografije s profesionalnim πtihom nisu viπe rezervirane samo za
one s mnogo novca i godinama iskustva - osnovne principe dobre
fotografije moæete nauËiti i ako ste fotograf hobist, sa sasvim
prosjeËnim fotoaparatom. Potrebno je samo malo volje i sat do
dva vremena da shvatite kako treba ukrotiti svjetlost i natjerati
fotoaparat da uËini toËno πto od njega æelite. I prije nego se
okrenete, otvorit Êete si vrata sasvim novog svijeta, prepunog
prilika za kreativnost koju niste ni sanjali da skrivate u sebi...
Ivan Pekarik,
glavni urednik
Sadræaj:
Osnove fotografije 5 NoÊna fotografija 18
NauËite ukrotiti svjetlost - Prva stvar koju morate Mrak fotografije - Uvjeti smanjenog osvjetljenja
nauËiti da biste uspjeπno fotografirali jest koji je mogu predstavljati izazov i za najiskusnije.
pravi medij fotografije...

Portret 9 Makro fotografija 21

Pogledaj me - Pokuπajte snimiti ono πto ste vid- Mikroskopski - Nemojte se ograniËiti samo na
jeli dok ste neobavezno razgovarali s modelom. biljke. Vaπim makro kadrovima moæe zavladati
Snimite lice, ali i detalj koji Êe otkriti osobnost. bilo πto.

Fotografiranje pokreta 12 Fotografije sa putovanja 25

Kako zaustaviti pokret - Pokuπajte uhvatiti Zamrznite sjeÊanja - Kako napraviti fotografije
dramatiËni prizor i doËarajte svaki napeti detalj koje Êe vas fascinirati godinama nakon πto se
vratite s odmora?

Fotografiranje æivotinja 15 Koji fotiÊ kupiti? 28

U lovu s objektivom - Ne dirajte lava dok spava. Bez alata nema zanata - Kakvu fotografsku opre-
Radije upotrijebite teleobjektiv. mu trebate da biste primijenili sve ove savjete?

GrafiËka urednica: Kompjutorsko oblikovanje oglasa:

Æeljka SrbiÊ VIDI studio; Barbara MaretiÊ
Autor tekstova: Kompjutorski prijelom:
Mario Besprska VIDI studio; Æeljka SrbiÊ, Hrvoje ©omoi
dodatak 136. broju Ëasopisa VIDI
Naslovnica:
srpanj 2007. Tisak:
Mario Besprska
Tiskara MeiÊ, Zagreb, Sv. Klara
Tiskano u Republici Hrvatskoj
Nakladnik: Autori fotografija:
Vidi-TO d.o.o. Mario Besprska, Dejan RudiÊ, Ivan Sva prava pridræana
Florijana Andraπeca 14, Zagreb Pekarik, Æeljka SrbiÊ, Lana RakoniÊ,
Direktor: Monika Kovaljesko, stock photo izvori Rukopisi, slike, crteæi i diskete ne vraÊaju
se, osim ako to nije drugaËije regulirano
Tomislav Kotnik
posebnim dogovorom. Niti jedan dio ovog
NakladniËki kolegij: Direktor marketinga: izdanja ne smije biti reproduciran u bilo
Tomislav Kotnik, Robert SlaveËki Darko Beljan kojem obliku bez prethodne pismene sug-
lasnosti izdavaËa. Svi tekstovi u ovom pri-
Glavni urednik: Asistentica marketinga: logu pripremljeni su s osobitom paænjom i
Ivan Pekarik Barbara MaretiÊ kontrolirani na viπe razina. Meutim, reda-
kcija Ëasopisa VIDI ili izdavaË ne mogu
Asistenti urednika: TehniËka sluæba: odgovarati za moguÊe πtete bilo kakve
Boæo KauriÊ, Dejan RudiÊ Æeljko Zirdum vrste nastale na osnovi tekstova.
05-07 FOTO osnove (3) 21/06/2007 11:00 Page 5

RuËne kontrole: prvi

korak ka fotografskoj slobodi
Okrenite kotaËiÊ na "M".
Ukoliko takav odabir ne postoji
na vaπem aparatu, bit Êete
popriliËno ograniËeni
nedostatkom ruËne kontrole

Osnove fotografije
NauËite ukrotiti svjetlost!
Prva stvar koju morate nauËiti da biste uspjeπno fotografirali
jest koji je pravi medij fotografije... Ne, to nije memorijska
kartica ili fotografski film - to je svjetlost!
Da biste jednom u nekoj situaciji Doslovno prevedeno s grËkog jezika mo sa svjetloπÊu reproducirati sliku
mogli reÊi kako ste fotograf, potrebno je glasilo bi crtanje svjetlom. onoga od Ëega se ta svjetlost odbija. Fo-
znati barem znaËenje te rijeËi. Bez brige, Naravno, nije rijeË o suvremenoj toaparat je pak suvremena izvedba Aris-
neÊemo vas gnjaviti sa suviπnim struËnim novotariji staroj stoljeÊe ili dva, veÊ je totelove mraËne kutije, a napretkom
izrazima koji vam mogu koristiti samo rijeË o tamnoj kutiji. Princip na kojem je digitalne tehnologije doveden je do
kada æelite nekoga impresionirati. No zasnovana otkrio je Aristotel (384. - svojih bljeπtavih vrhunaca.
razumjeti znaËenje rijeËi FOTOGRAFIJA 322. pr.n.e.). U 10. stoljeÊu arapski
neophodno je ukoliko æelite ovladati uËenjak Ibn al-Hartam (Alhazen) jasno je Svjetlost kao medij
svojim fotoaparatom i rabiti ga kao opisao njezin princip rada, a u 15. sto- Dakle, svjetlo pada na neπto, odbija
orue svojega æivota. ljeÊu slikar Leonardo da Vinci spominje se od toga u objektiv naπeg fotoapara-
FOTO = SVJETLO je u svojim biljeπkama. RijeË je o vrlo jed- ta, tamo se usmjerava na film ili fo-
GRAFIJA = CRTANJE nostavnoj napravi pomoÊu koje moæe- toosjetljivi Ëip i nastaje slika. Ukoliko je

FOTO PRIRU»NIK 5
05-07 FOTO osnove (3)
F-Broj
KoliËinu svjetla je moguÊe
kontrolirati pomoÊu otvora
blende.
To je mehaniËki centralni
sistem lamela ugraen u
objektiv fotoaparata kojim
Duljina ekspozicije
Duljina ekspozicije, tojest
izloæenost Ëipa ili filma
svjetlu, odreuje se brzi-
nom zatvaraËa. ZatvaraË
je mehanizam koji se
fiziËki otvara i zatvara u
ISO
Osjetljivost filma i svjet-
losnih senzora mjeri se
prema poznatom meu-
narodnom standardu. VeÊa
osjetljivost oznaËava se
veÊim brojem ISO jedinice,
6 FOTO PRIRU»NIK
21/06/2007 11:00 Page 6
Mali F-broj Velik F-broj
se regulira koliËina se tretira kao svjetlosna
propuπtene svjet- jaËina objektiva koja je
losti. Zatvaranjem opisana "f" brojem. Manji
ili otvaranjem "f" broj podrazumijeva
blende objektiva veÊi otvor blende, a samim
direktno utjeËemo tim i svjetlosno jaËi
na raspon dubinske objektiv.
oπtrine snimane Sa svjetlosno jaËim
scene. VeÊi otvor objektivom moÊi Êete sa
rezultirati Êe manjom jednakom brzinom zat-
dubinskom oπtrinom, a varaËa snimiti bolje osvi-
manji otvor veÊom dubin- jetljenu fotografiju.
Otvor blende: ©to je veÊi (F-broj
skom oπtrinom. Ujedno, Naravno, morat Êete pris-
manji), to fotografija postaje svjetlija,
najveÊi moguÊi otvor tati na kompromis πto se
ali se i smanjuje dubinska oπtrina.
zaslona ili blende u praksi tiËe dubinske oπtrine.
Brz zatvaraË Spor zatvaraË
odreenom okidanja fotografije.
vremenskom Svjetlost moæe doprijeti do
razdoblju i tako senzora samo dok je zat-
propuπta svjetlost varaË otvoren.
na povrπinu filma Brzina zatvaraËa izraæena
ili digitalnog sen- je u sekundama, odnosno
zora. U upotrebi stotinkama i tisuÊinkama
kod digitalnih sekunde, a moæe dosezati
fotoaparata posto- brzinu i od 1/8000
je mehaniËki i elektronski sekunde. U praksi se
zatvaraËi. Kod SLR foto- najbolji rezultati najËeπÊe
aparata je uvijek rijeË o postiæu tako da se kom-
Brzina zatvaraËa: ©to je veÊa, to je
mehaniËkom zatvaraËu binira korekcija brzine
fotka tamnija, ali se pokretni objekti
koji je zasluæan za karak- zatvaraËa sa korekcijom lakπe zamrznu - i ne treba vam stativ.
teristiËan zvuk prilikom otvora blende.
Mali ISO Velik ISO
dok je niæa brojka veÊim "πumom", tj. smet-
rezervirana za niæu njama koje Êe izgledati
osjetljivost. poput zrnatosti i nepravil-
Standardne vrijed- nosti koji se pojavljuju i
nosti kod digitalnih pri visoko osjetljivom
fotoaparata kreÊu filmu. Ponekad je takav
se od nisko osjet- efekt poæeljan, a u svim
ljivih 50 preko stan- drugim sluËajevima niæe
dardnih 100 do ISO vrijednosti daju bolje
visoko osjetljivih 1600. Pri rezultate.
koriπtenju klasiËnog filma Iz tog razloga ovu metodu
ISO vrijednost, osjetljivost navodimo kao zadnju
ISO osjetljivost: ©to je veÊa, to
filma, rasteæe se od 100 opciju za kojom treba
fotografija postaje svjetlija, ali ima i
do 400. Odabrana viπa ISO posezati ako æelite bolje viπe πuma. Treba naÊi pravi balans...
osjetljivost rezultirat Êe osvijetljenu fotku.
05-07 FOTO osnove (3) 21/06/2007 11:00 Page 7

slika previπe tamna, a na mjestima pot-
puno crna, to je zato πto nije bilo do-
voljno svjetlosti koja bi djelovala na film
ili Ëip. Takvu fotografiju zovemo podek-
sponiranom. Ukoliko je pak fotografija
previπe svijetla, a na mjestima uopÊe
nema boje (potpuno je bijela), u tom
sluËaju svjetlosti je bilo previπe. Za tako
snimljenu fotografiju kaæemo da je preek-
sponirana ili "spaljena". Fotograf amater
mora znati na koji naËin rijeπiti ove
probleme ne koristeÊi se automatskim
postavkama na fotoaparatu. Iako Êete u
poËetku imati problema s kontrolom
svjetlosti, ne odustajte. Vrlo brzo Êete
vidjeti da je na suvremenim fotoapara-
tima vrlo lako precizno kontrolirati
svjetlo, a to Êe vam omoguÊiti potpunu
kontrolu nad fotografijom i dobijanje
efekata o kojima ste do sada moæda
samo sanjali.

Rjeπenja najËeπÊih problema foto-amatera

VeÊina problema na koje nailaze fotografi koji po prvi puta koriste
ruËno namjeπtanje postavki svog fotoaparata veÊinom su lako rjeπivi,
uz samo malo poznavanja nekih osnovnih fotografskih pojmova...
PROBLEM RJE©ENJE NUSPOJAVA
1. SLIKA JE PRETAMNA Ako æelite fotografiju koja Êe biti oπtra puno
PoveÊajte otvor blende dalje od toËke fokusa (npr. grupna ili pejsaæ-
StruËno reËeno, fotografija (smanjite F-broj). To Êe na fotografija), to Êe biti teæe. Smanjenje
je podeksponirana. Tamni poveÊati koliËinu F-broja smanjuje i dubinsku oπtrinu, pa se
tonovi su pretamni, svijetli upadne svjetlosti. objekti van toËke fokusa brzo zamute.
tonovi su u premalom
kontrastu, a fotografija
generalno odaje suviπe PoveÊanje ISO osjetljivosti u pravilu
PoveÊajte ISO osjetljivost,
mraËan dojam, kao da je poveÊava i πum na fotografiji, πto moæe
πto Êe rezultirati veÊom
netko zaboravio ukljuËiti znatno naruπiti konaËni dojam fotografije.
koliËinom svjetlosti na
svjetlo. Moæete koristiti »esto na LCD ekranu fotoaparata πum
fotografiji.
bljeskalicu, πto Ëesto neÊete vidjeti, ali na gotovoj fotografiji da.
uniπti fotku, ili...
Produljite ekspoziciju ©to je ekspozicija dugotrajnija, to je veÊa
(smanjite brzinu πansa da Êe podrhtavanje vaπih ruku
zatvaraËa). Fotoaparat zamutiti fotografiju. Usporavanje zatvaraËa
Êe duæe primati u pravilu zahtijeva koriπtenje stativa i
upadnu svjetlost. oteæava fotografiranje pokretnih objekata.

2. SLIKA JE PRESVIJETLA Ukoliko æelite imati lijepu fotografiju u kojoj

StruËno reËeno, fotografija
je preeksponirana. Svijetli
tonovi su presvijetli
("spaljeni"), sjene su se
izgubile, a fotografija
generalno odaje isuviπe
blijed dojam. Moæete
slikati kroz sunËane
naoËale, πto je doista
bedasto, ili...
Smanjite otvor blende
(poveÊajte F-broj). To Êe
smanjiti koliËinu upadne
svjetlosti.
Smanjite ISO osjetljivost.
To Êe potamniti fotografiju,
te ujedno smanjiti razinu
πuma na fotografiji.
je sve osim objekta u fokusu zamuÊeno
(primjerice, umjetniËki portret), smanjenje
otvora blende pokvarit Êe vam planove,
buduÊi poveÊava dubinsku oπtrinu.
Ako iz nekog razloga, prvenstveno
umjetniËkih pobuda, ipak æelite viπu razinu
πuma, onda rezultirajuÊe smanjenje πuma
moæete smatrati nuspojavom.

PoveÊajte brzinu Ako ne æelite da vam se pokretni objekti

zatvaraËa. To Êe skratiti zamrznu, veÊ æelite postiÊi umjetniËki dojam
vrijeme ekspozicije, pa i dobiti zamuÊenje pokreta, smetat Êe vam
Êe fotoaparat primiti Ëinjenica da ubrzavanjem zatvaraËa lakπe
manje svjetlosti. zaustavljate objekt u pokretu.

3. SLIKA JE MUTNA
Slikate pokretne
objekte ili vam
se ruka trese?
Ukoliko vam se ruke tresu,
statiËne objekte pokuπajte
slikati koristeÊi stativ.
Za pokretne objekte,
poveÊajte brzinu zatvaraËa
Ako ne æelite da vam se pokretni objekti
zamrznu, veÊ æelite postiÊi umjetniËki dojam
i dobiti zamuÊenje pokreta, smetat Êe vam
Ëinjenica da ubrzavanjem zatvaraËa lakπe
zaustavljate objekt u pokretu.

4. DUBINSKA O©TRINA
Æelite da vam dio
fotografije bude
oπtriji od drugih?
PoveÊajte otvor blende Ukoliko æelite s malom dubinskom oπtrinom
(smanjite F-broj). ©to je fotografirati objekt u pokretu, moæe vam
F-broj manji, to je manje se dogoditi da objekt izae iz toËke
objekata van toËke fokusa prije nego okinete, πto rezultira
fokusa oπtro... pogreπno zamuÊenom fotografijom.

FOTO PRIRU»NIK 7
12-14 FOTO u pokretu (3)
Fotografiranje pokreta
Kako zaustaviti i
snimiti pokret
Pokuπajte uhvatiti dramatiËnu fotografiju i
doËarajte svaki njezin napeti trenutak
GrË na licu golmana koji se proteg-
nuo kako bi zaustavio loptu na putu do
mreæe, liπÊe koje raznosi jesenski vje-
tar i razbacuje ga po perivoju, biciklist
koji juri niz ulicu - akcija, akcija, akci-
ja. Uzbudljivo i dramatiËno, ali kako tu
dramu i akciju zabiljeæiti fotoaparatom?
Kao i obiËno, Vidi je ovdje da vam
pomogne uËiniti vaπe fotografije dra-
matiËnijima od "Velikog plavetnila" i s
viπe akcije nego πto je ima u "Umri
muπki 1, 2 i 3".
Prije svega moramo donijeti odluku
πto æelimo snimiti i na koji naËin. Uzet
Êemo kao primjer onog biciklista koji juri
12 FOTO PRIRU»NIK
21/06/2007 11:15 Page 12
Blic INFO
æ Kreirajte
Panningom i sliËnim metodama
dodajte efekt brzine i inaËe sporim
objektima. Stvorite motion blur efekte
sami!
æ Predviajte
Pratite kuda objekt ide, a ne
iskljuËivo sam objekt. Predvidite
situaciju u kojoj Êe se uskoro naÊi i
pripremite se za okidanje unaprijed.
æ Montirajte
Vrebajte pokraj lokve na autobusnoj
stanici ili namamite golubove na
biciklistiËku stazu. Akcija zajamËena!
Objekt se kreÊe, sve miruje
Jedan od naËina na koji moæemo
snimiti pokret jest da fotoaparat
postavimo na stativ, postavimo sporiji
zatvaraË i u kadar ukljuËimo mnoπtvo
elemenata koji miruju. Zgrade, parki-
rani automobili, drveÊe i brojne druge
elemente koji su nam dostupni. Na taj
Êe naËin objekt u pokretu jedini biti
zamuÊen i jasno Êe naglaπavati kret-
nju. Ako pretpostavimo da svjetla
imamo dovoljno, da je objekt udaljen
od fotoaparata 4 m i da je objektiv
πirokokutni (28 mm), ostatak jed-
nadæbe izgleda ovako: brzina kretanja
pjeπaka je otprilike 7 km/h, brzina zat-
varaËa s kojim moæemo zaustaviti
pokret na fotografiji ovisiti o smjeru
kretanja tog pjeπaka. Objekt, u ovom
sluËaju pjeπak kojeg æelimo fotografi-
rati, moæe se kretati u tri osnovna
smjera u odnosu na fotoaparat, kao
πto je prikazano na slici lijevo: 1. slije-
va nadesno i obratno ispred fotoapara-
ta; 2. dijagonalno sa lijeva nadesno ili
Sve se kreÊe, objekt miruje
Snimiti objekt koji se kreÊe tako da
djeluje kao da miruje nije neki pro-
blem. Kao πto smo rekli ranije, s
veÊom brzinom zatvaraËa jednostavno
zamrznemo sve. No snimiti taj isti
objekt tako da izgleda kako se sve
osim njega kreÊe, to je pravi izazov.
Sagledajmo situaciju iz "πirega kuta".
U jednadæbi imamo: 1. objekt, 2.
pozadinu, 3. fotoaparat. Od toga u
kadar ulaze objekt i pozadina. Ako
æelimo ostaviti dojam pokreta sa spori-
jim zatvaraËem, dopustit Êemo fotoa-
paratu da zabiljeæi kretnju objekta. Ako
objekt (u ovom sluËaju naπa pozadina)
miruje, pomaknut Êemo fotoaparat
tijekom ekspozicije i uËinak Êe biti isti.
Ovo je lakπi dio, sada nam preostaje da
napravimo isto to, ali ovaj put da
izdvojimo objekt naπeg zanimanja.
Kako? Lako. Dok pomiËemo fotoaparat
da bismo stvorili iluziju pokreta i za-
mutili pozadinu, potrudimo se fotoa-
12-14 FOTO u pokretu (3) 21/06/2007 11:15 Page 13

obratno prema fotoaparatu; 3. direktno poveÊati za duplo i sliËno. Kad znate

prema fotoaparatu ili od njega pravo kolika je brzina zatvaraËa potrebna da
prema horizontu. "zamrznete" pokret, puno je lakπe sni-
Da objasnimo. Fotoaparat biljeæi samo miti fotografiju na kojoj Êe objekt u
dvije dimenzije - "plohu" ispred sebe pokretu biti zamuÊen upravo toliko
snima kao fotografiju. To znaËi da Êe koliko vama odgovara. Iako vam moæda
aparat bolje zabiljeæiti pokrete po hori- u ovome trenutku to zvuËi komplicirano,
zontali i vertikali nego po dubini. Dakle, kada uzmete fotoaparat u ruke i iziete
ako se objekt kreÊe u smjeru 1, potrebna van, vidjet Êete da je sve to djeËja igra, a
brzina zatvaraËa da bismo zamrznuli moguÊnosti za bolju fotografiju samo
objekt je 1/250, ako se kreÊe po smjeru rastu.
2 potrebna brzina zatvaraËa je 1/125 i
ako se kreÊe po smjeru 3 dovoljna brzina
Pokret: Objekt u pokretu Êe biti zamuÊen ako
zatvaraËa bit Êe 1/60. Ako se promijeni
ne prilagodimo brzinu zatvaraËa.
neki od uvjeta, mijenja se i minimalna
potrebna brzina zatvaraËa. Ako poveÊate
udaljenost od objek-
Kontrola: Brzinom
ta za duplo, smanjite
zatvaraËa moguÊe je
brzinu zatvaraËa za
odrediti izgled
duplo. Ako dvaput
objekta u pokretu i
poveÊate æariπnu
dati potpuno
duljinu, potrebna
drugaËiji πtih
brzina zatvaraËa Jurcavi Jurica: Juri li i vaπ klinac po gradu
fotografiji.
takoer Êe se na svojoj trokolici?

paratom pratiti kretanje objekta naπeg

Panning: Pratite li fotoaparatom objekt u
pokretu, dobit Êete izuzetan efekt vidljiv na
ovoj skici - pozadina Êe postati mutna, a
objekt Êe izgledati bræe nego πto jest.
zanimanja tijekom ekspozicije. Kao
rezultat, ako smo dobro uskladili brzinu
pokretanja fotoaparata sa brzinom sni-
manog objekta, dobit Êemo izoπtren
motiv na zamuÊenoj pozadini. Brzina
zatvaraËa ovisi o brzini objekta koji
æelimo snimiti i o brzini kojom pomiËemo
fotoaparat.
ZvuËi komplicirano, ali potrebno je samo
jedno popodne vjeæbe da savladate ovu
tehniku. Evo nekoliko savjeta kako sni-
Pogoditi vrijeme: Manji senzor za posljedicu
miti jednostavnu fotografiju s oπtrim
ima to da je objekt u traæilu neπto manji
motivom na zamuÊenoj pozadini.
nego u stvarnosti, pa je potrebna vjeæba ako
Vrtuljak u parku idealan je za takve
æelite pogoditi trenutak u kojem je Ëitav
fotografije. Vrtuljci obiËno imaju po Ëetiri
objekt u kadru.
sjedala rasporeena jedno nasuprot dru-
gome ukriæ. Jedan Ëlan obitelji ili prija- osjeÊaj za brzinu zatvaraËa koja vam je
telj neka sjedne na vrtuljak nasuprot potrebna, predlaæemo da odete do neke
vama - lagano zavrtite vrtuljak i snimite prometnije ceste te da vjeæbate na auto-
nekoliko fotografija. Jednostavno je, jer mobilima koji prolaze. MoguÊe je da Êe
se fotoaparat i objekt zanimanja kreÊu zbog sporijeg zatvaraËa biti potrebno
jednakom brzinom. Nakon πto ste stekli poveÊati dubinsku oπtrinu.

FOTO PRIRU»NIK 13
12-14 FOTO u pokretu (3)
Primjer dobrog panninga: Za panning mogu posluæiti i svi drugi objekti koji se kreÊu. NaroËito
efektni mogu biti inaËe spori objekti, kojima moæemo panningom dati karakteristike koje inaËe
nemaju. Primjerice, majke sa djeËjim kolicima, starci sa πtapom i sliËno. Ti motivi snimljeni
panningom rezulitrat Êe fotografijama neobiËno napunjenima dinamikom.
niz ulicu. Jedan od naËina na koji moæe-
mo snimiti taj pokret jest svakako ko-
risteÊi veliku brzinu zatvaraËa: 1/500 bi
trebalo zamrznuti kompletnu situaciju.
Ako pak pritom koristimo i veÊi F-broj,
sve bi trebalo nalikovati na "kocku
leda", smrznuto i bistro. Ukoliko vam se
ovo Ëini kao dobra ideja, razmislite tre-
nutak o tome πto takva fotografija pri-
kazuje.
Trenutak zaustavljenog
vremena
Pokuπajte razmisliti o tome opisuje li
takva fotografija zaista situaciju koju ste
doæivjeli. Kada promatrate takvu foto-
grafiju, moæete li si predstaviti snagu vje-
tra koji ste osjetili u trenutku kada je bi-
ciklist projurio kraj vas? Teπko. Imajte na
umu da u kadru mora postojati neki
element pomoÊu kojega moæete doËarati
pokret. Ukoliko ste se odluËili za veÊu
brzinu zatvaraËa, pokuπajte snimiti neπto
karakteristiËno. Na primjer, ako je vje-
tar koji je stvorio biciklist jureÊi niz
ulicu s poda podigao list novina, svakako
ga snimite dok je u zraku u istom kadru
s biciklistom. Prolazak biciklista kroz
lokvu vode na cesti prouzroËit Êe prska-
nje vode na stranu i iza kotaËa; snimite
vodu u zraku. Ukoliko je netko od pro-
14 FOTO PRIRU»NIK
21/06/2007 11:15 Page 14
laznika poprskan tom vodom, svakako
probajte snimiti reakciju, naravno u is-
tom kadru s biciklistom. Ako biciklist pro-
lazi pored jata golubova, smjestite u
kadar i lepet njihovih krila dok bjeæe pred
biciklistom.
Moæda se pitate kako sve to staviti
na fotografiju? Uz malo vjeæbe sve je
moguÊe...
U poËetku je potrebno nauËiti kako
predvidjeti situaciju. Znamo da niste
prorok, no pokuπajte stati na neko
prometno mjesto te promatrajte ljude,
njihove kretnje i razloge zaπto se kreÊu
na odreeni naËin. Ne promatrajte samo
pokretne objekte, veÊ smjer kojim idu i
situacije u koje Êe doÊi u sljedeÊih neko-
liko sekundi. Ako vidite dijete koje trËi,
nauËite se promatrati prema Ëemu trËi.
Predvidite da Êe doÊi do prodavaËa sla-
doleda, i pripremite se za fotografiranje
primopredaje sladoleda izmeu proda-
vaËa i djeteta. Snimite film u glavi pri-
je nego πto se doista odigra!
Takoer, razmiπljajte logiËki i isko-
ristite okolinu za svoje potrebe. Prim-
jerice, ako æelite snimiti kako je netko
od prolaznika poprskan vodom iz lokve,
sasvim sigurno Êete taj kadar najlakπe
snimiti ako iziete s fotoaparatom odmah
nakon kiπe i smjestite se na mjesto s ko-
jeg imate pregled na neku autobusnu
stanicu ili na raskrπÊe s pjeπaËkim pri-
jelazom. Na takvim mjestima uvijek ima
ljudi, a asfalt je zbog koliËine prometa
i tereta vozila obiËno malo udubljen, πto
je idealno za stvaranje lokvi koje Ëeka-
ju svoj baloner.
Kada malo razmislite, vidjet Êete da
je veÊina situacija predvidljiva ili ih se
moæe lako montirati.
Reæirajte si fotku!
Evo jedan primjer jednostavne mon-
taæe. Jato golubova koje rastjeruje veseli
djeËak. Pokuπajte nagovoriti golubove na
suradnju. Na nekom od trgova u svoje-
mu gradu prospite πaku kukuruza ili neke
hrane za ptice i za Ëas Êete imati jato go-
lubova ispred sebe; joπ samo da dijete
protrËi kroz njih prema vama dok ih sli-
kate, i to je to - potpuno montirana sce-
na puna akcije i dinamike.
Ono πto Êe vam reÊi rodbina i prijatelji
dok budu gledali fotografiju glasit Êe ot-
prilike ovako: "Kako si samopogo-
dio/pogodila izvrstan trenutak!" Samo
Êete vi znati da je scena montirana.
Druga stvar koja je bitna kod sni-
manja pokreta jest to da znate kada Êe
objekt koji se kreÊe biti u kadru koji æelite
snimiti. Kod 35-milimetarskih aparata
veliËina slike koju vidite kroz traæilo je
jednaka slici koju vidite drugim okom,
pa fotografi koji koriste ove aparate kod
snimanja scena u pokretu gledaju na oba
oka (jednim normalno, a drugim kroz
traæilo). Na taj naËin jasno vide u kojem
trenutku objekt ulazi u kadar, kako bi ga
pravovremeno snimili.
Svi mi koji rabimo fotoaparate s
Ëipom manjim od 35 mm (dakle, goto-
vo svi digitalni fotoaparati osim nekih
vrlo skupih SLR-ova) moramo dobro
upoznati svoj fotoaparat i znati koliko
je toËno slika koju vidimo kroz traæilo
manja od slike koju vidimo drugim
okom. U suprotnome, moglo bi nam se
dogoditi da fotografiramo objekt koji se
kreÊe tek kad izlazi iz kadra ili pak da
ga ne snimimo uopÊe.
Koristimo se ovom prilikom da na-
glasimo koliko je potrebno upoznati se
s moguÊnostima svojega fotoaparata.
Eksperimentirajte!
15-17 FOTO zivotinje (3) 21/06/2007 11:17 Page 15

Fotografiranje æivotinja
U lovu s
objektivom
Ne dirajte lava dok spava.
Radije uporabite teleobjektiv.
Dragi Ëitatelju, imamo prednost æiv- lazaka i poslije zala-
jeti u zemlji u kojoj postoji Ëak osam na- zaka sunca; tako
cionalnih parkova i deset parkova priro- Êete moÊi snimiti
de; dakle, ako ste baπ nemaπtoviti po pi- fotografije u dijelu
tanju izbora pojiliπta divljih ptica, na po- dana s najboljim
pisima zaπtiÊenih podruËja moæete pro- osvjetljenjem (sat
naÊi barem 18 mjesta na kojima su se nakon izlaska i sat
æivotinje viπe-manje navikle na prisutnost prije zalaska sunca,
ljudi i automobila. Sve πto trebate uËini- ako se ne sjeÊate
ti jest saznati koji vam je park je najbliæi lekcija sa stranice 6). Tele zoom: Dakle,
ovaj portret ne æelite
i koje æivotinjske vrste ga nastanjuju. VeÊa je vjerojatnost
snimiti πirokokutnim
Obvezna zadaÊa biti Êe vam saznati da Êete æivotinje
neπto o æivotinji koju namjeravate foto- snimiti u ranu zoru i
ili, ne daj Boæe, Blic INFO
makro objektivom.
grafirati. Barem one vaænije stvari kao πto predveËerje, nego li æ Ptice
su: Ëime se hrani i u koje doba dana, æivi u podne. Tad, naime, Ako ste ljubitelj ptica, u blizini prozo-
li u krdu/Ëoporu ili sama, s kojim æivoti- poπten svijet radi. ra moæete postaviti hranilicu. Pazite
njama dijeli teritorij, ignorira li ljude ili na poloæaj kuÊice u odnosu na vas.
im trËi ususret (i agresivnost pri tome) Prirodno staniπte æ Kukci
i sliËno. Od Ëuvara u parku moæete saz- Fotografiranje æivotinja u njihovom CvijeÊe u vrtu Êe vam pomoÊi da
nati koje su im uobiËajene rute. Kada do- prirodnom staniπtu moæe biti pravi iza- privuËete kukce. Pripremite makro
bijete odgovore na ova pitanja, samo tre- zov. Profesionalni fotografi Ëesto su objektiv. Dobar trik: posudica s
bate odrediti datum za izlet. opremljeni vrhunskim objektivima, s vodom u travi privlaËi bubamare!
BuduÊi da Êete rabiti zoom ili tele- nekoliko fotoaparata, maskirnim πatori- æ Akvarij / terarij
objektiv, dobro je da upotrijebite stativ Provjerite moæete li za svoj fotoaparat
ma i voljom da po nekoliko dana prove-
nabaviti polarizacijski filter. On Êe
za fotoaparat. Uko- du u divljini u "lovu" na
ukloniti refleksiju svjetlsoti sa stakla
liko nemate stativ, svoju fotografiju. Radovi-
akvarija. Ne koristite bljeskalicu!
objektiv moæete na- ma tih fotografa se svi di-
æ DivljaË
sloniti na prozor au- vimo. »esto nas ostavljaju Teleobjektiv u ruku i
tomobila, ali u tom bez daha i rado ih koristi- oboruæajte se sa mnogo
sluËaju ispod objek- mo kada æelimo slikom strpljenja. »ekanje prave
tiva stavite jastuËiÊ prezentirati slobodu. fotografije moæe potrajati.
ili presavijte jaknu. Naravno, to ima svoju ci- Æivotinje na farmama
Pokuπajte organizi- jenu: vrhunska, sve samo fotografirajte u prisut-
rati izlet tako da bu- Mravi: Odaberite kadar kojim Êete ne jeftina oprema i tjedni nosti vlasnika.
dete na mjestu koje moÊi prikazati i dio njihovog provedeni u divljini, daleko
ste odabrali prije iz- æivotnog prostora! od civilizacije i kioska s

FOTO PRIRU»NIK 15
15-17 FOTO zivotinje (3) 21/06/2007 11:17 Page 16

brzom hranom. No neÊemo vam savje- bubamare, koje su se navikle na ljude

tovati da podignete kredit i umjesto au-
tomobila kupite objektiv s kojim Êete
otiÊi na planinu na nekih mjesec-dva. Baπ
naprotiv, reÊi Êemo vam kako snimiti iz-
vrsne fotografije æivota u prirodi apara-
tom koji imate, a da to bude jednodnev-
na avantura ili moæda romantiËni izlet s
dragom vam osobom.
U vrtu
Ukoliko iz nekog razloga niste u
moguÊnosti otiÊi u neki od parkova i fo-
tografirati svijet divljine, predlaæemo
vam da makro objektivom fotografirate
svijet mikrodivljine u vlastitome vrtu. Cvi-
jeÊe u vrtu Êe vam pomoÊi da privuËete
kukce u svoj vrt. Postavite li negdje
plitku posudu s vodom, privuÊi Êete i
DomaÊinstvo: Istaknite karakter æivo-
tinje (gore, De Niro koka) i upamtite da
je kavez tuæan prizor (desno, zatoËeni
zeko)
i sigurno Êe vam dopustiti da ih ugnjavite
makro objektivom. Stolisnik i tratinËice
privlaËe leptire. Fokusirajte cvijet i kadri-
rajte manji dio oko njega, budite strpljivi
i doÊi Êete na svoje. Potrudite se da per-
spektiva bude takva da kukac domini-
ra kadrom - ipak je to njegov svijet, uite
u njega! Kolonija mrava takoer moæe biti
zanimljiva. Pokuπajte izdvojiti pojedin-
ca, onaj maliπan s najveÊim listom bit Êe
izvrstan model. Ako ste ljubitelj ptica, u
blizini prozora moæete postaviti hranilicu.
Dok postavljate hranilicu, pripazite na
kadar koji moæete ostvariti sa svojeg pro-
zora bez da preplaπite ptice, i pazite na
pozadinu.
U kuÊi
©to se tiËe kuÊnih ljubimaca, moæe-
mo ih fotografirati tijekom cijele godine,
a proljeÊe samo po sebi ne Ëini poseb-
nu prigodu. Ipak, i naπi su ljubimci
skloni promjenama raspoloæenja ovisno
o vremenskim uvjetima. To znaËi: ljepπe
vrijeme = vedrije raspoloæenje = razigrani
ljubimac = bolja,
veselija fotografija.
Kod fotografiranja
æivotinja imati
Êemo priliku po-
kazati svu svoju
vjeπtinu u postav-
ljanju otvora blen-
Oprez: Æivotinje su oprezne i plaπljive.
Budite strpljivi.
de i brzine zatvaraËa. Ako ste upamtili
lekcije na poËetku ove knjiæice, ne bi tre-
balo biti problema.
Vaπa maca je zapravo vrhunski lovac,
a proljeÊe je razdoblje kada se na nje-
zinu teritoriju (vaπ vrt) pojavljuju brojne
krilate lovine (leptiri, kukci, manje ptice).
Upotrijebite li sporiji zatvaraË i manji
otvor blende, zabiljeæit Êete trenutak u
kojemu se vaπ lovac baca na plijen. Upo-
trijebite li bræi zatvaraË i veÊi otvor
blende, fokusirati Êete se na plijen dok
je lovac nad njim. Fotografirajte æivotinje
iz perspektive lovca ili plijena upotrebom
πirokokutnog objektiva (ili odzumirajte
maksimalno svoj kompaktni fotoaparat)!
Vaæno je imati na umu da ne moæete for-
sirati situaciju; morate biti spremni i str-
pljivi. ©vrÊo i nije neki lovac, tu i tamo
ulovi pokoji frizbi ili loptu, πto je ideal-

SLR kutak: koji objektiv koristiti?

Odaberite objektiv u skladu sa Legenda:
æivotinjom koju fotografirate! æ πirokokutni
æ makro
Odabir objektiva je u osnovi priliËno jednostavna stvar, samo æ standardni
koristite zdravi razum. Lava neÊete iÊi snimati s makro objek- æ tele
tivom, jer Êe vas pojesti. Tu vam je potreban teleobjektiv. Mrave i
kukce neÊete moÊi dovoljno pribliæiti koriπtenjem standardnih
objektiva, pa Êe vam trebati makro. Uvijek stavite svoju sigurnost
i komfor æivotinje ispred fotografije!

DomaÊe æivotinje: Za
Kukci: Makro manjeæivotinje i dalje
objektivi, u dobro sluæi makro, za
nekim sluËajevi- veÊe moæete koristiti
ma i πirokokutni standardni objektiv

16 FOTO PRIRU»NIK
15-17 FOTO zivotinje (3) 21/06/2007 11:17 Page 17

na prilika da vjeæbate panning (fotoa-

paratom pratimo svojega psa sa spori-
jim zatvaraËem I manjim otvorom blen-
de). Rezultat bi trebala biti fotografija na
kojoj je priliËno jasan ©vrÊo s frizbijem
u gubici na zamuÊenoj pozadini. Igra s
omiljenim igraËkama, susjedovim psom
ili djecom - sve su to dobre prilike za fo-
tografiju.

U zooloπkom vrtu
Æivotinje u zatoËeniπtvu rijetko su
vesele i razigrane, a niti reπetke nisu
neπto πto bismo voljeli vidjeti na svojim
fotografijama. Zato preporuËujemo tele-
objektiv (πto veÊi zoom kompaktnog
fotoaparata) i veliki otvor blende (mali
F-broj). Ta kombinacija omoguÊit Êe
nam izolaciju æivotinje u odnosu na
Bambi: U parkovima prirode æivotinje su navikle na ljudsku prisutnost, pa se πanse za ovakvu
njen okoliπ, hvatanje detalja i odabir
fotografiju znatno poveÊavaju.
kadra u kojemu Êe dominirati æivotinja,
a ne njezin kavez. Prilikom posjeta riste lasere, ne upotrebljavajte direktan vrijednosti, sporijim zatvaraËem i najve-
lokalnom zooloπkom vrtu raspitajte se bljesak bljeskalice iz neposredne blizine, Êim otvorom blende. Akvarijska je rasv-
kod Ëuvara u koje su doba æivotinje naj- te nikako ne upotrebljavajte bljeskalicu jeta prilagoena æivotinji u akvariju / te-
aktivnije, u koje doba ih hrane, posto- u zatvorenim prostorima u kakvima su rariju i na takvim mjestima rijetko imamo
je li æivotinje koje su tek dobile mladun- obiËno smjeπteni akvariji i terariji. Uvi- priliku vjeæbati ruËno namjeπtanje bal-
Ëad, ili pak one koje bi uskoro trebale jek poπtujte postavljena pravila. Pola- ansa bijele boje, ako nam to fotoa-
dobiti mlade. Moæda Êete imati priliku fo- rizacijski filtar na objektivu Êe ukloniti re- parat omoguÊava.
tografirati dolazak mladunaca na svijet. fleksiju sa stakla akvarija, a nedostatak Joπ jednom napominjemo: nikada ne
Izbjegavajte aparate koji za autofokus ko- svjetla morat Êete rijeπiti podizanjem ISO upotrebljavajte bljeskalicu!

Velike æivotinje: Mirnim

velikim æivotninjama,
primjerice cirkuskom
DivljaË: Straπljivim slonu, noju ili pak konju,
æivotinjama ne moæete priÊi blizu. U tim
pokuπavajte priÊi blizu. situacijama πirokokutni
Koristite teleobjektiv objektiv zlata vrijedi.

FOTO PRIRU»NIK 17
18-20 FOTO nocna fotografij (3)
NoÊna fotografija
Mrak slike
Uvjeti smanjenog osvjetl-
jenja mogu predstavljati
izazov i za najiskusnije
Mjesec, zvijezde, uliËna rasvjeta,
neonske reklame, vrtuljak lunaparka,
vatromet - sve πto sija naprosto plijeni
naπu paænju i, prirodno, u nama se jav-
lja æelja da ovjekovjeËimo taj prizor.
NoÊi koje su pred nama obilovat Êe
najraznovrsnijim bljeπtavilom, a mi Êemo
se pobrinuti da vam osim uspomena os-
tane i pokoja fotografija.
Kako smo ranije objasnili, fotografi-
ja je slika iscrtana svjetlom. ImajuÊi to
na umu razumijemo da se, ako æelimo
fotografirati objekte koji svijetle u noÊi,
javlja problem s pravilnom ekspozicijom.
Naime, fotoaparati koji imaju ugraene
svjetlomjere vrlo Ëesto Êe pogreπno
odrediti "EV" vrijednost. Ako fokusiramo
izvor svjetlosti i posluπamo savjet ugra-
enog svjetlomjera, brzina zatvaraËa bi
mogla biti prevelika, pa Êe tako dio slike
oko objekta biti vrlo Ëesto podeksponiran
(previπe taman). S druge strane, ako
fokusiramo tamniji dio prizora koji æe-
limo ovjekovjeËiti, svjetlomjer bi mogao
zakljuËiti kako je za ispravnu ekspoziciju
potreban vrlo spor zatvaraË. To za pos-
ljedicu moæe imati vrlo mutnu i ne oπtru
fotografiju na kojoj je izvor svjetla ne-
jasan, osobito ako je rijeË o izvoru koji
se kreÊe. U tom sluËaju Êe svjetlo biti pot-
puno razmazano po fotografiji, pa Êe pri-
zor biti potpuno neraspoznatljiv.
Sve ove probleme moæete rijeπiti
tako da ukljuËite bljeskalicu. No, u tom
sluËaju Êete ubiti atmosferu i rezultat Êe
biti loπa fotografija. Zato priËekajte sa uk-
ljuËivanjem bljeskalice, jer o njezinoj
uporabi Êemo reÊi neπto viπe kasnije u
tekstu.
Za poËetak Êemo se poigrati s korigi-
ranjem "EV" (exposure value - ekspo-
zicijska vrijednost) vrijednosti, koju
moæete pronaÊi u opcijama svakog bol-
18 FOTO PRIRU»NIK
21/06/2007 11:22
Svjetla u pokretu: Paæljivo izmjerite svjetlost i prilagodite brzinu zatvaraËa.
jeg fotoaparata, Ëak i kod kompaktnih
modela koji nemaju ruËne kontrole ek-
spozicije. Konzultirajte priruËnik!
Kako radi ugraeni
svjetlomjer?
Ugraeni svjetlomjer ne mjeri koliËinu
svjetla koja pada na neki objekt, dakle
koliko je objekt osvijetljen, veÊ koliËinu
svjetla koja se odbija od objekta. Zaπto
nam je to vaæno? Ovisno o boji objek-
ta, svjetlomjer vrlo lako moæe pogrijeπiti.
Primjerice, æelite li fotografirati neki od
spomenika koji je osvijetljen po noÊi,
obzirom na to da su spomenici ili dijelovi
zanimljivih graevina uglavnom od bije-
loga kamena, dogodit Êe se to da Êe
svjetlomjer na vaπemu fotoaparatu oËitati
veliku koliËinu svjetla koje se odbija od
svijetlih boja i gotovo obvezno prepo-
ruËiti prekratku ekspoziciju. Rezultat
toga bit Êe podeksponirana fotografija
na kojoj su sve prekrasne sjene u pot-
punoj tami.
Rjeπenje problema jest u tome da
takav objekt fotografirate u predveËerje,
kada su svjetla rasvjete upaljena, a
nebo je joπ uvijek prirodno osvijetljeno
i nadopunjuje prizor bojom. Pazite da su
dnevno svjetlo i rasvjeta u ravnoteæi,
kako ne bi remetili jedno drugo, veÊ se
nadopunjavali. Rasvjeta daje crvenkasti
ton spomenicima, πto rezultira "mekan-
Page 18
Blic INFO
æ Mjerenje svjetla
Kada mjerite svjetlo, Ëinite to na
objektima koji su umjereno osvjetl-
jeni, kako fotografija ne bi bila niti
preeksponirana niti podeksponirana.
(kompaktnim digitalcem fokusirajte
na umjereno osvjetljeni dio, pa prije
konaËnog okidanja namjestite kadar)
æ DramatiËna osvjetljenja
Ako fotografirate ljude uz vatru, svjet-
lo mjerite na njihovim licima. Na taj
naËin Êete dobiti pravilno osvijetljena
lica, a vatra Êe biti djelomiËno pre-
eksponirana, πto je u redu.
æ Dosvijetlite bljeskalicom
U situacijama sa jakim svjetlom iza
objekta kojeg æelite fotografirati slo-
bodno koristite bljeskalicu, pa i u
sunËano popodne. Ipak, smanjite
intenzitet bljeskalice, ako ikako
moæete. Poigrajte se i sa bljeskom na
drugu zavjesu, πto stvara korisne i
zanimljive efekte.
æ Ne vjerujte slijepo svjetlomjeru
Imajte na umu da scene sa jakim
kontrastom, kao πto su plaæa i snjeg,
svjetlomjer percipira preeksponirani-
ma, pa automatika Ëesto previπe
ubrza zatvaraË i previπe zatamni
fotografiju. U tim prilikama sami
smanjite brzinu zatvaraËa.
18-20 FOTO nocna fotografij (3) 21/06/2007 11:22 Page 19

Tamni objekti: Reflektiraju malo svjetla, pa Sivi objekti: Reflektiraju umjerenu koliËinu Svijetli objekti: Reflektiraju mnogo svjet-
fotoaparat produæuje ekspoziciju. svjetla, pa fotiÊ dobro odredi osvjetljenje. losti, πto prevari fotiÊ da ubrza zatvaraË.

im" kontrastom plavome nebu. Svakako
saËuvajte atmosferu koju stvaraju te
boje. Ukoliko pak ne moæete uhvatiti
trenutak predveËerja za takvu fotografiju,
svejedno nije sve izgubljeno: pokuπajte
izmjeriti svjetlo na srednjim tonovima i
nakon prve fotografije korigirajte ekspo-
ziciju tako da je produæite za korak ili ko-
rak i pol.
Bljeskalica
Naravno, postoje trenuci u kojima
æelite uhvatiti neπto od opisane atmos-
Dosvjetljavanje: U situacijama
jakog kontrasta i pozadinskog
osvjetljenja, kao ovdje, dobro
je koristiti bljeskalicu s
oslabljenim intenzitetom, da se
ispravno osvijetli prvi plan.
fere, ali i ljude koji je stvaraju, prolaznike, omoguÊuje koristiti se bljeskalicom, a da
djecu, mlade kako pleπu... I za to pos- ne uniπtimo atmosferu. Primjerice, kada
toji rjeπenje: bljeskalica. Samo se po- æelimo fotografirati lunapark, saËuvati at-
brinite da po aktiviranju bljeskalice pri- mosferu, ali i snimiti svoje voljene kako
lagodite njenu snagu, trajanje i vrijeme se zabavljaju, upotrijebiti Êemo ranije
bljeska... Da, do-
bro ste proËitali, Bljeskalica usred bijela dana?
na veÊini bljeska-
lica, Ëak i onih Upotrijebiti bljeskalicu usred kadra), uperiti centar kadra
ugraenih, mogu- sunËana dana moæe zvuËati prema licima i na tom dijelu
Êe je prilagoditi Ëudno, ali postoje brojne fotografije tako izmjeriti
barem ove tri situacije u kojima jednos- svjetlost. Kao rezultat Êemo
stvari. To nam tavno morate upotrijebiti dobiti jasna i pravilno os-
bljeskalicu. To su vijetljena lica, ali snjeæna
uglavnom situacije okolina bi mogla biti pot-
koje obiluju visokim puno "spaljena" (preek-
kontrastima i jakim sponirana). No ukoliko
pozadinskim svjet- odluËimo upotrijebiti
lom. bljeskalicu, mjerenje svjetla
U tim uvjetima moæemo postaviti na Multi
mjerenje svjetla Êete Segment Metering (mjerenje
postaviti na Spot cijelog kadra). Tada korigi-
Metering (mjerenje u rajte "EV" vrijednost naniæe
toËki toËno u srediπtu i ukljuËite bljeskalicu.
SliËno je i u svim ostalim
situacijama kada je scena
koju fotografirate u
visokom kontrastu i s
jakim pozadinskim
osvjetljenjem.
Eksperimentirajte s
bljeskalicom i po danu,
kada æelite eliminirati
nepoæeljne sjene na
nekom objektu ili do-
svijetliti model prilikom
portreta na æarkom suncu
koje stvara neugodne
sjene na licu...

FOTO PRIRU»NIK 19
18-20 FOTO nocna fotografij (3) 21/06/2007 11:22 Page 20

Kako pravilno usmjeriti bljesak?

Ponekad ubrzajte zatvaraË: Iako po mraku

zatvaraË veÊinom usporimo, neke intenzivne
izvore svjetlosti brzi zatvaraËem moæe
"utiπati" - a efekti mogu iznenaditi.
opisane postavke za tu situaciju, ali
sada Êemo ukljuËiti bljeskalicu i pode-
Varijanta #1: Ovo je dobro. Sjene miËemo iz kadra prema dolje,
siti je na opciju SLOW2, poznatiju kao
odbijanjem svjetla o strop, a objekt je difuzno osvijetljen.
"bljesak na drugu zavjesu". VeÊina
naprednijih fotoaparata, a baπ svaki
SLR, ima ovu moguÊnost.
RijeË je o bljesku koji se ukljuËuje
neposredno prije kraja ekspozicije. Rezul-
tat toga jest to da je u vremenu ekspo-
zicije prije bljeska fotoaparat zabiljeæio
atmosferu, svjetla u pokretu, ali i ljudske
pokrete, πto znaËi da su osobe zamuÊene
i neprepoznatljive. U posljednjem
trenutku bljeskalica jako osvjetljava ob-
jekte koji su nam najbliæi i zamrzava ih
u sceni. Rezultat je neobiËno æiva fo-
tografija, puna prekrasnih boja, atmos-
fere i dinamike nastale tijekom duæeg di- Varijanta #2: Ovo je dobro. Sjene miËemo iz kadra u stranu,
jela ekspozicije, a opet potpuno pre- odbijanjem svjetla od zid, a objekt je difuzno osvijetljen.
poznatljivih lica s priliËno oπtrim linija- Kada koristite bljeskalicu u zatvorenim prostorima, slijedite nekoliko osnovnih
ma koje su nastale u posljednjem pravila. Pokuπavajte izbjegavati varijantu tri, prikazanu dolje. Bljeskalica uper-
trenutku posredstvom bljeska. ena direktno u objekt koji snimate dobro Êe ga eksponirati, ali Êe uniπtiti sve
detalje na objektu. Takoer, stvorit Êe onaj amaterski efekt oπtre sjene na zidu.
Bljeskalicu usmjerite u strop ili u zid, tako da se svjetlost bljeskalice difuzno
odbije i ravnomjerno osvijetli objekt koji snimate. Ko-
naËni rezultat Êe biti iluzija "dnevnog osvjetljenja", bez
oπtrih sjena. Ako ne moæete rotirati svoju bljeskalicu,
posegnite za "zdravoseljaËkim" metodama usmjera-
vanja svjetla, koristeÊi posjetnicu ili bijeli papir.

Igre fokusa: Gore je isti mjesec u fokusu,

dolje van fokusa. Jednostavan trik kojim
moæete poveÊati dramatiËnost fotografije.
Trik: Moæda izgleda
smijeπno, ali funk-
cionira! Svjetlost
bljeskalice odbit Êe
se prema stropu, a
zatim Êe difuzno
Varijanta #3: Izbjegavati. Oπtre sjene ulaze u kadar
pasti na objekt.
iza objekta koji snimate i naruπavaju dojam.
Problem rijeπen!

20 FOTO PRIRU»NIK
21-23 FOTO MAKRO (3) 21/06/2007 11:37 Page 21

Makro fotografija
Mikroskopski
Kako i najsitnije objekte
uËiniti velikima i
detaljnima...
Postoje situacije u kojima smo pri-
morani (vlastitom æeljom ili okolnostima),
snimiti fotografiju vrlo malog objekta.
Tako malen objekt prikazan preko cijele
fotografije ili veÊeg njezinog dijela nazi-
vamo makro fotografijom.
Takvu fotografiju moæemo snimiti na
dva naËina. Prvi je taj da cijeli objekt
bude podjednako oπtar. Za tako snim- Blic INFO
ljenu fotografiju trebati Êe nam veÊi F- moæemo dobiti "veliku" dubinu polja.
æ Makro ne podrazumijeva mutno
broj i sporiji zatvaraË. Ovo je sluËaj u ko- Kod obiËnih fotografija snimljenih sa
Cilj makro fotografije nije mutna slika
jem Êemo upotrijebiti stativ i makro ovakvim otvorom blende imamo zaista
oko toËke fokusa, to je posljedica
bljeskalicu. NajveÊi problem kod takve veliku dubinu polja, no u sluËaju makro malog F-broja koju je ponekad, ali ne
makro fotografije je difrakcija svjetla. fotografije radi blizine objekta kojeg fo- uvijek, poæeljno izbjeÊi.
O Ëemu se zapravo radi? PoveÊava- tografiramo stvar se mijenja. æ Koristite stativ
njem F-broja smanjujemo otvor blende, Kako doskoËiti problemu? Prije sve- Iako radi malog otvora blende imamo
i na taj naËin se svjetlost, koja ulazi u ga moramo imati na umu da u digital- dovoljno svjetla, moramo naglasiti da
objektiv paralelno u ravnim valovima, noj fotografiji zapravo imamo daleko je upotreba stativa gotovo obavezna,
prolaskom kroz malen otvor na blendi veÊu fleksibilnost nego πto je to sluËaj a razlog tome je upravo vrlo mali F-
rasprπava konusno. Zato toËka fokusa sa standardnom fotografijom - i moæe- broj. Ovo vam neÊe zvuËati Ëudno ako
nikad nije jasna - takva fotografija je uvi- mo priliËno brzo uËiti. Dakle, ako æe- se sjetite stranice 6. i Ëinjenice da
jek blago van fokusa. Idealan F-broj za limo maksimalno oπtru makro fotogra- mali F-broj za posljedicu ima malu
ovakvu fotografiju kod SLR fotoaparata fiju napraviti Êemo sljedeÊe: postavit dubinsku oπtrinu, pa i najmanji pokret
bio bi 16, a iznad 16 slika Êe se poËeti rukom moæe promijeniti toËku fokusa.
mutiti. Kod kompaktnih fotoaparata, æ Makro objektivi dobri za portrete
poradi manjeg senzora, veÊ sa F8.0 Makro objektivi, radi svojih karakter-
istika, mogu odliËno posluæiti za
Softverski spojite fotografije: Pri makro fotografiranju dubinska fotografiranje portreta. Mali F-broj
oπtrina je mala, pa nije moguÊe dobiti potpno oπtar objekt. Tome omoguÊit Êe vrlo efektno zamuÊivanje
moæete doskoËiti viπestrukim fotografiranjem istog objekta pozadine.
premjeπtajuÊi fokus u razliËite toËke na objektu, a zatim ih na æ Jeftinije alternative
raËunalu spojite u jednu koristeÊi neki program za obradu U nedostatku novca posluæiti Êe i
fotografija. makro leÊa koja, za razliku od objek-
tiva, moæe fokusirati samo na odree-
noj udaljenosti od objekta, ali je jef-
tinija desetak puta.
æ Upotrijebite maπtu!
Nemojte se ograniËiti na kukce i bilje.
Vaπom makro fotografijom moæe vla-
dati bilo koji motiv.

FOTO PRIRU»NIK 21
21-23 FOTO MAKRO (3) 21/06/2007
Priroda: »est motiv makro fotografija. Ideja: fotografirajte cvijeÊe nakon kiπe!
Êemo fotoaparat na stativ, maksimalno
se pribliæiti objektu, iskljuËiti auto fokus,
odabrati kadar i snimiti nekoliko fotogr-
afija na naËin da ne mijenjamo niπta osim
da izmeu dvije fotografije podesimo
fokus na drugo mjesto na objektu. Na
taj naËin Êemo dobiti nekoliko fotografija
koje su identiËne po svemu osim po toËki
fokusa. Dobivene fotografije je potreb-
no stopiti u jednu u nekom od raËunal-
nih programa za obradu fotografija.
Drugi i daleko ËeπÊi oblik makro fo-
tografije je onaj na kojem je jedan de-
talj na objektu maksimalno oπtar, a os-
tatak fotografije je artistiËki zamuÊen. To
se postiæe velikim otvorom blende,
odnosno malenim F-brojem.
©to se dogodi kada
ukljuËite makro opciju?
Blenda se πirom otvori (najmanji F-
broj), πto omoguÊava vrlo velik dotok
svjetla i vrlo malenu æariπnu duljinu. Cilj
kod ovakve fotografije je da se jedan de-
talj maksimalno istakne, da dominira fo-
tografijom, a da sve ostalo bude potpuno
mutno i neprepoznatljivo.
Iako radi velikog otvora blende
imamo dovoljno svjetla za bræi zatvaraË,
za kvalitetnu makro fotografiju dobro Êe
vam koristiti stativ. Izbjegavajte podiza-
nje ISO vrijednosti (po moguÊnosti mak-
nite tu vrijednost sa automatskih postav-
ki i stavite ju na πto niæu moguÊu). Koriπ-
22 FOTO PRIRU»NIK
11:37 Page 22
tenje viπih ISO vrijednost Êe za rezultat
imati jaËi πum, radi kojeg Êe se smanji-
ti oπtrina i opasti intenzitet boja. Budite
strpljivi sa izoπtravanjem, autofokus
neÊe uvijek dati æeljeni rezultat.
VeÊina kompaktnih i ultrazoom fo-
toaparata imaju opciju makro. Naravno,
kod SLR-a je situacija neπto drugaËija -
æelite li kvalitetnu makro fotografiju,
morat Êete nabaviti makro objektiv.
Financijski manje zahtjevna varijan-
ta makro objektivu je makro leÊa, koja
je deset, pa i viπe puta jeftinija od ma-
kro objektiva, ali s razlogom, naravno.
Posve novi svijet: InaËe nezanimljivom komadu alata moguÊe je dati "teæinu". Dovoljno je
odabrati jedan detalj i pametnim fokusom od muhe napraviti slona.
Sa makro leÊom moguÊe je izoπtra-
vati na udaljenosti od svega 20 do 40
centimetara, ovisi o modelu leÊe, dok
kod makro objektiva postoji ograniËenje
jedino sa minimalnom udaljenoπÊu na ko-
joj je moguÊe izoπtriti (dok je maksimalna
udaljenost ograniËena specifikacijama ob-
jektiva, kao πto je æariπna duljina. Makro
objektivi su fiksnih æariπnih duljina i g-
eneralno vrlo malog F-broja (zbog Ëega
su vrlo pogodni i za portretnu fotogra-
fiju!).
Moæe li viπe od toga?
Makro objektivi, radi velikog otvora
blende i fiksnih æariπnih duljina 50 mm
do 110 mm, zapravo su idealni za por-
trete jer nam omoguÊuju da fokusirajuÊi
oko modela lagano zamutimo veÊ vrh
nosa, uho i iza njega. Na taj naËin naj-
oπtrije su oËi i lice. Æariπna duljina ob-
jektiva od 50 mm je relativna. Radi
veliËine Ëipa, 50 mm objektiv se moæe
ponaπati kao 80 mm u sluËaju, recimo
Canon EOS fotoaparata ili 100 mm kod
Olympusovih fotoaparata E serije. Ovo
vaæi za sve fotoaparate koji nemaju
"full frame" senzor. Kako Êe se ponaπati
50 mm objektiv na vaπem fotoaparatu
ovisi o njegovom mnoæitelju.
Zaπto je to vaæno?
Ako koristimo objektive kojima je
æariπna duljina manja od 80 mm riski-
21-23 FOTO MAKRO (3) 21/06/2007 11:37 Page 23

Alternativa: Makro leÊe su dobra i desetak

puta jeftinija alternativa makro objektivi-
ma, iako kvalitetom, naravno, ne mogu
konkurirati punokrvnom objektivu.

ramo da
doe do izobliËenja fotografije. Æelimo
li izbjeÊi izobliËenja, moramo se udalji-
ti od modela. Objektiv od 100 mm nam Milimetri: Dubinska oπtrina je uvijek
ne dozvoljava da se previπe pribliæimo jednu treÊinu ispred i dvije treÊine
objektu pa su i πanse da doe do iza toËke fokusa, a kod makro
izobliËenja gotovo nikakve. objektiva mjeri se u milimetrima.

Obrati paænju na detalje i oni Êe izgraditi tvoju fotografiju

ikad me nije prestalo opËinjavati to πto pogled na jednom cvijetu leptira. Njegova krila otkrivaju odreeni
N prirodne detalje izbliza uvijek poziva da im se joπ viπe uzorak, uzorak koji je nastao preciznim slaganjem nizova
pribliæimo. Najprije vidimo velik vidik, tada se neka boja boja na krilima, a svaki je niz savrπen sam po sebi.“
pojavi u kutu okvira. Joπ bliæi pogled otkriva cvijet i na fotograf John Shaw

©alabahter
1. Uvijek imajte fotoaparat pri ruci
To je osnovni preduvjet da zabiljeæite neponovljiv trenutak
koji Êete spremiti u svoj fotoalbum.
2. Upoznajte se s moguÊnostima fotoaparata
Uglavnom imate dovoljno vremena da ispravno namjestite
fotoaparat i snimite neponovljiv trenutak. Naravno, samo
ako su vam poznate moguÊnosti fotoaparata.
3. Ne namjeπtajte situaciju - prepoznajte ju
Kad ljudi znaju da ih æelimo fotografirati ponaπaju se
neprirodno i neÊe dopustiti da snimite iskren trenutak.
Budite strpljivi i spremni i prepoznajte pravi trenutak, ali
nikada ne inzistirajte na njemu.
4. Pazite na pozadinu
Pozadina moæe odvuÊi paænju od objekta snimanja i dati
nejasnu poruku.
5. Budite dovoljno blizu
©to ste bliæe svom objektu snimanja, fotografija je bolja, ali
pritom ne smijete zaboraviti na Ëinjenicu da pretjerana bliz-
ina moæe izobliËiti objekt i promijeniti perspektivu, πto Êe
naruπiti kompoziciju fotografije.
6. Pozicionirajte objekt tako da ostavlja prostor za priËu
U veÊini sluËajeva pozicioniranje objekta u centar fotografi-
je je dobar izbor, ali ako æelite ukljuËiti neke detalje iz poza-
dine, doËarati pokret ili perspektivu - razmislite hoÊete li
objekt snimanja pomaknuti lijevo ili desno u odnosu na cen-
tar fotografije.
7. Dajte fotografiji dubinu
Ukoliko u fotografiju ukljuËite objekte koji su blizu i one koji
su daleko, ostavit Êete dojam dubine i perspektive.
8. Pobrinite se da imate dovoljno svjetla za ono πto æelite
snimiti
Svjetlo je neophodno za snimiti fotografiju: ako ga nema
dovoljno, koristite bljeskalicu ili kompenzirajte duljom
ekspozicijom.
9. Ispravno dræite fotoaparat
Mora vam biti jasno da su mutne i neoπtre fotografije vrlo,
vrlo Ëesto rezultat neispravnog dræanja fotoaparata.
10. Provjerite opremu prije izlaska
Pazite da su vam baterije pune, a memorijska kartica prazna
- ni jedna druga kombinacija neÊe dati æeljene rezultate. :-)

FOTO PRIRU»NIK 23