Prof. dr Esad Jakupović 
 
 
 
 
POSLOVNA I FINANSIJSKA 
MATEMATIKA 

Banja Luka, 2008.

 Prof. dr Esad Jakupović

POSLOVNA I FINANSIJSKA MATEMATIKA 
Recenzija:
Prof. dr ZORAN Avramović
Prof. dr DUŠAN Starčevć
Izdavač:
Panevropski univerzitet "APEIRON"
Banja Luka
1. izdanje, godina 2008.
Odgovorno lice izdavača,
DARKO Uremović
Urednik:
JOVO Vojnović, prof.
Lektor/korektor:
SLAVICA Lukić, prof.
DTP i likovno/grafička obrada:
DUŠAN Stranatić
Štampa:
"ART-PRINT", Banja Luka,
d.o.o., grafika - dizajn - marketing
Banja Luka
Odgovorno lice štamparije:
VLADIMIRA Stijak- Ilisić
Tiraž 500 primjeraka
EDICIJA:
Ekonomska biblioteka – Οἶκος νόμος
knj. 49
ISBN 978-99938-29-88-1

2 
PREDGOVOR
Knjiga Poslovna i finansijska matematika sadrži gradivo predviđeno nastavnim
planom i programom ovog predmeta. Cilj ovog predmeta je da se studentima
obezbijede neophodna znanja iz Finansijske matematike koja će ih osposobiti
da se aktivno uključe u izučavanje brojnih kvantitativnih metoda u ekonomiji.
Relativna građa obrađuje se na vrlo praktičan način.
Ova knjiga ima i odgovarajuće zadatke za vježbanje sa rješenjima, da bi
studentima omogućili utvrđivanje proučene građe iz teorije.
Hvala recenzentima i izdavaču na podršci i objavljivanju ovog rukopisa.

Autor

Banjaluka, 2008.

3 
4 
 
Sadržaj 

1. Matematička srazmjernost (razmjere i proporcije) ........................................................... 7
1.1. Razmjere ....................................................................................................................7
1.2. Proporcije (srazmjere) .....................................................................................................11
1.3. Proporcionalnost promenljivih veličina ...........................................................................17
1.4. Pravilo trojno i verižni račun, kao tehnike primjene proporcionalnosti i jednakosti .......19

2. Procentni i promilni račun.............................................................................................. 22

2. Procentni i promilni račun.............................................................................................. 23

3. Interesni (kamatni) račun ‐ problemi kamaćenja i diskontovanja jednokratnih, sporadičnih 
plaćanja............................................................................................................................. 27
3.1. Pojam interesa i kapitalisanja.........................................................................................27
3.2. Prost interes ....................................................................................................................29
3.3. Složen interes ..................................................................................................................33
3.3.1. Problem kamaćenja jednokratnih, sporadičnih (pojedinačnih) plaćanja ................33
3.2. Problem diskontovanja jednokratnih, sporadičnih plaćanja...........................................46
3.3.3. Problem izračunavanja interesa (kamate) ..............................................................46
3.4. Problem izračunavanja kamatne stope...........................................................................48
3.3.5. Problem izračunavanja broja perioda kamaćenja, odnosno određivanja 
vremenskog intervala kamaćenja .....................................................................................49

4. Eskontovanje mjenica .................................................................................................... 52

4. Eskontovanje mjenica .................................................................................................... 53

5. Kamaćenje i diskontovanje višekratnih periodičnih plaćanja........................................... 57

6. Amortizacija zajmova..................................................................................................... 61
6.1. Anuiteti jednaki ...............................................................................................................61

II Kontrole plana amortizacije ............................................................................................ 68

III Veze između veličina u planu amortizacije ..................................................................... 69
6.2. Anuiteti različiti ...............................................................................................................76
6.2.1. Otplate jednake.......................................................................................................76
6.2.2. Anuiteti se mijenjaju po aritmetičkoj progresiji......................................................77

5 
 6.2.3. Anuiteti se mijenjaju po geometrijskoj progresiji ...................................................78
6.2.4. Anuiteti heterogeno različiti ili proizvoljno određeni .............................................80
6.3. Konverzija zajmova.....................................................................................................81

Zadatci za vežbanje............................................................................................................ 83

MATEMATIKA ZA EKONOMISTE  (Pregled važnijih formula).............................................. 120
1 . FINANSIJSKA MATEMATIKA.............................................................................................120
Eskontovanje mjenica ..........................................................................................................123
Periodična plaćanja (ulozi, rente).........................................................................................123
Amortizacija zajmova...........................................................................................................124

LITERATURA .................................................................................................................... 128

6 
1. Matematička srazmjernost (razmjere i
proporcije)

1.1. Razmjere 

Upoređivanje veličina je često osnovna i nužna prijetpostavka uspješne mrimjene metoda kvantitativne
analize. Upoređivati se mogu: neimenovani brojevi, istoimene veličine, raznoimene veličine i uopšte
osobine koje se mogu izraziti brojem. Imenovane veličine se upoređuju tako što se stave u odnos
neimenovani brojevi (brojni izrazi) koji prijedstavljaju količine upoređivanih veličina.

1 2 3 3 21 132
a) Odnos neimenovanih veličina
3
3 2 2
1 2
21 3 2 3 32 3
1 2
13

Primer
1. 100 − 20 = 80 ⇒ 20 − 100 = −80
Ovaj odnos pokazuje da je broj 100 za 80 veći od broja 20, a da je 20 za 80 manji od broja 100.

2. 100 : 20 = 5 ⇒ 20 : 100 = 1/ 5
Ovaj odnos pokazuje da je broj 100 pet puta veći od broja 20, odnosno da je broj 20
petina broja 100.

b) Odnosi istoimenih veličina

1. 100 km - 20 km = 80 km
Ovaj odnos pokazuje da je razdaljina od 100 km za 80 km veća od razdaljine koja iznosi 20 km.

2. 100 km : 20 km = 5
Ovaj odnos pokazuje da je razdaljina od 100 km 5 puta veća od razdaljine koja iznosi 20 km.
U geometrijskoj razmjeri a:b=q, a i b su članovi razmjere, q je oznaka za količnik ili
vrijednost razmjera.

■ Ako je |q| > 1 onda je |a| |q| puta veća od |b|;

■ Ako je |q| < 1 i q ≠ 0 onda je |a| 1/|q|-ti dio od |b|;
■ Ako je q =1 onda je a=b.
1 2 3 3 21 132

6 : 2 = 3 ⇔ 2 : 6 = 1/ 3
3
3 2 2
1 2
21 3 2 3 32 3
1 2
13

Primer

Ovi odnosi pokazuju da je broj 6 tri puta veći od broja dva, a broj 2 je trećina broja 6 (2 puta 1/(1/3) = 3-ći
dio broja 6 ).

Pošto su ekonomske veličine uglavnom pozitivne, može se zaključiti da geometrijski odnos (razmjera) dva
pozitivna broja, izražen njihovim količnikom q, pokazuje koliko puta je prvi veći od drugog je (q>l),
odnosno koji dio drugog je prvi (q<l) ili koliko jedinica prvog se odnosi na jeKMicu drugog člana broja.

7 
Ako su članovi geometrijske razmjere brojevi a1, a2 , a3 ,..., an , onda se ona naziva produžna razmjera.
Pošto u produžnim razmjerama nije (zagradama) definisan redosled deljenja, to one nemaju jednoznačno
određenu vrijednost, već se vrijednost određuje po parovima, za bilo koja dva člana. Tako se može pisati:

a2 : a1 = q1, a3 : a2 = q2 ,..., an : an −1 = qn −1

Ako je q1 = q2 = ... = qn −1 = q ,onda brojevi a1, a2 , a3 ,..., an , čine geometrijski niz.

Osobine geometrijske razmjere a:b=q:

1) (m ⋅ a):b=m ⋅ q;
2) a:(n ⋅ b)=1/n ⋅ q , n ≠ 0;
3) (m ⋅ a):(n ⋅ b)=m/n ⋅ q , n ≠ 0
4) (k ⋅ a):(k ⋅ b)=q ,
ova osobina poznata je pod nazivom proširivanje razmjere ( k > 1) odnosno skraćivanje razmjere
( k < 1 , k ≠ 0).

Ova osobina se može prijeneti i na produžne razmjere, na sledeći način:

Neka je data razmjera an : an −1 : ... : a2 : a1 za koju važi
a2 : a1 = q1 , a3 : a2 = q2 ,..., an : an −1 = qn −1.

Tvrdimo da je datoj razmjeri ekvivalentna razmjera:

(kan ) : (kan −1 ) : ... : (ka2 ) : (ka1 ), tj.
tvrdimo da je odnos članova ove razmjere isti kao odnos odgovarajućih članova date razmjere.

Dokaz:
ka2 : ka1 = q1 , jer je ka2 / ka1 = a2 : a1 = q1;
ka3 : ka2 = q2 ,
...
kan : kan −1 = qn −1.
Prijema tome, ako u datoj razmjeri svaki član pomnožimo ili podelimo istim brojem, odnos bilo koja dva
člana novodobijene razmjere će biti isti kao odnos odgovarajućih članova date razmjere.
5) a : b = q <=> b : a = 1/q, pri čemu su q i 1/q međusobno recipročni brojevi.
Složena razmjera je rezultat umnoška odgovarajućih članova više prostih ili više produžnih razmjera.

Neka su date proste razmjere:

a1 : b1 = q1, a2 : b2 = q2 ,..., an : bn = qn , tada se od ovih razmjera dobije sledeća "složena" razmjera:
(a1 ⋅ a2 ⋅ ... ⋅ an ) : (b1 ⋅ b2 ,... ⋅ bn ) = q1 ⋅ q2 ⋅ ... ⋅ qn odnosno:
n n n

∏a : ∏b = ∏q
j =1
j
j =1
1
j =1
j

8 
Istinitost ove tvrdnje možemo prikazati na sledeći način:

Date razmjere prikažemo ovako:

a1 a a
= q1 , 2 = q2 ,..., n = qn .
b1 b2 bn

Ako ove jednačine pomnožimo međusobno tako što se posebno pomnože lijeve a posebno
desne strane, dobićemo:

a1 a2 a
⋅ ⋅ ... ⋅ n = q1 ⋅ q2 ⋅ ... ⋅ qn
b1 b2 bn

a1 ⋅ a2 ⋅ ... ⋅ an
odnosno: = q1 ⋅ q2 ⋅ ... ⋅ qn
b1 ⋅ b2 ⋅ ... ⋅ bn

odnosno:
(a1 ⋅ a2 ⋅ ... ⋅ an ) : (b1 ⋅ b2 ⋅ ... ⋅ bn ) = q1 ⋅ q2 ⋅ ... ⋅ qn ,
što je trebalo i pokazati.

Neka su sada date produžne razmjere

(a1 : b1 : c1 ) , (a2 : b2 : c2 ),...,(an : bn : cn ),
tada se od ovih razmjera dobije sledeća "složena" razmjera:

(a1 ⋅ a2 ⋅ ... ⋅ an ) : (b1 ⋅ b2 ⋅ ... ⋅ bn ) : (c1 ⋅ c2 ⋅ ... ⋅ cn ),

odnosno
n n n

∏ a : ∏ b ;∏ c
j =1
j
j =1
j
j =1
j

Za dokaz ove tvrdnje odredimo redosljed dijeljnja, a time i vrijednost svake razmjere.

Dakle, neka je:

(a1 : b1 ) : c1 = q1 , (a2 : b2 ) : c2 = q2 ,...,(an : bn ) : cn = qn .

Ove razmjere se mogu pisati i ovako:

a1 a2 an
b1 b2 b
= q1 , = q2 ,..., n = qn
c1 c2 cn

9 
Međusobnim množenjem ovih jednačina dobija se:

a1 a2 a
⋅ ⋅ ... ⋅ n
b1 b2 bn
= q1 ⋅ q2 ⋅ ... ⋅ qn
c1 ⋅ c2 ⋅ ... ⋅ cn

odnosno:

a1 ⋅ a2 ⋅ ... ⋅ an
b1 ⋅ b2 ⋅ ... ⋅ bn
= q1 ⋅ q2 ⋅ ... ⋅ qn
c1 ⋅ c2 ⋅ ... ⋅ cn

Razmjera na lijevoj strani ove jednakosti bez određivanja redosljeda djeljenja glasi:

((a1 ⋅ a2 ⋅ ... ⋅ an ) : (b1 ⋅ b2 ⋅ ... ⋅ bn )) : (c1 ⋅ c2 ⋅ ... ⋅ cn ),

što se željelo pokazati.

Slično se od produžnih razmjera:

a11 : a12 : ... : a1n ;
a21 : a22 : ... : a2 n ;
...
am1 : am 2 : ... : amn

može dobiti složena razmjera:

m m m

∏a : ∏a
i =1
i1
i =1
i2 : ... : ∏ a jn
i =1

Treba primetiti da složene razmjere nisu nova vrsta razmjera, jer su krajnji rezultati proste odnosno
produžne razmjere, a "složenost" leži u činjenici da su rezultati više razmjera.

10 
1.2. Proporcije (srazmjere) 
Proporcija je jednakost dvaju razmjera jednakih vrijednosti, tj.
(a : x = q − b : y = q ) ⇒ a : x = b : y (1)

Proporcija (1) je jednakost prostih razmjera pa se zato naziva prosta proporcija, koja se može prikazati i ovako

a/x = b/y ~a/b = x/y~a·y=b·x (2)

Ova transformacija ukazuje na egzistenciju značajne osobine prostih proporcija, koja glasi: "Proizvod
spoljašnjih jednak je proizvodu unutrašnjih članova".

Ova činjenica omogućuje da se proporcija (1) po potrebi prikaže u sledećim oblicima:

a : x = b : y , x:a=y:b;
a:b=x:y , b:a=y:x;
(3)
x:y=a:b , y:x=b:a;
b:y=a:x , y:b=x:a.

Osobina proporcija prikazana u (2) omogućuje da se jedan od članova proporcije izrazi u funkciji
ostalih,npr. y = b ⋅ x / a .

Koristeći se osobinama razmjera i skupom mogućih oblika proporcije (3) zaključujemo da se proporcija ne
mjenja (ne narušava kao jednakost) ako se jedan spoljašnji i jedan unutrašnji član ili svi članovi pomnože
ili podjele istim brojem različitim od nule.
Proporcija se ne mijenja ni onda kad se svi njeni članovi stepenuju ili korenuju istim brojem
(eksponentom), tj.

a : b = x : y − a / b = x / y ⇒ an / bn = x n / y n − an : bn = x n : y n

odnosno:

a:b = x:y ⇒ na : n b = n x : n y

Ako je data proporcija a : x = x: b onda se iz nje slijedi: x2 = a • b, odnosno x = a ⋅ b , što znači da je x

geometrijska sreKMa brojeva a i b.
Prosta proporcija nastaje kao jednakost dve proste razmjere, dok produžna proporcija nastaje od tri i više
prostih razmjera jednakih vrijednosti.
Neka su date sledeće razmjere:
a:x = q; b:y = q; c:z = q (4)

11 
Iz ovih razmjera možemo dobiti redom: a=xq; b=yq; c=zq, a dalje dobijamo proporciju: a : b:c=
=(xq): (yq): (zq) odnosno, poslije skraćivanja razmjere na desnoj strani:

a: b : c = x: y : z (5)

Primjetimo da se prvi članovi datih razmjera odnose međusobno kao i drugi članovi međusobno. Iz
proporcije (5) se, u svrhu rješavanja praktičnih problema, lako mogu formirati sledeće proste proporcije:

a:b = x:y; a:c = x:z; b:c = y:z.

Na sličan način možemo formirati i proporcije sa 4 i više članova na jednoj strani. Neka su date razmjere:

a j : x j = q; j = 1,2,..., n (6)

Iz (6) slijedi:

a j : a2 : ... : an = ( x1q ) : ( x2 q ) : ... : ( xn q ), (7)

odnosno:

a1 : a2 : ... : an = x1 : x2 : ... : xn (8)

Iz proporcije (8) se, po potrebi, mogu formirati sledeće proste proporcije

ai : a j = xi : x j ; i , j = 1,2,..., n.

Složena proporcija je, poput složene razmjere, rezultat množenja odgovarajućih članova više
prostih ili više produžnih proporcija.

Proporcije se mogu proširiti i skratiti prijema pravilima o proširivanju i skraćivanju razmjera u njima.
Međutim, pošto nije teško dokazati da su proporcije:

a1 : a2 : ... : an = x1 : x2 : ... : xn , i
k1a1 : k2 a2 ;...; k n an = k1x1 : k 2 x2 : ... : k n xn

međusobno ekvivalentne, to možemo zaključiti da je proširivanje i skraćivanje proporcije moguće izvršiti i tako
što se odgovarajući članovi na lijevoj i desnoj strani pomnože odnosno podjele istim brojem. Npr. u proporciji:

6:16: 18 = 15:40:45.

podelimo prve članove razmjera sa 3, a druge sa 4, pa ćemo dobiti:

2:4:18 = 5:10:45

12 
Naprijed smo rekli da se iz jedne produžne lako formira više prostih proporcija. Međutim, javlja se i
potreba da se od više prostih formira jedna produžna proporcija. Ovaj postupak ćemo pokazati na
konkretnom primjeru.

Date su proste proporcije: a:b = 1:3; b:c = 4:7; c:d = 9:14. Od datih proporcija formirati
1 2 3 3 21 132
3
3 2 2
1 2
21 3 2 3 32 3
1 2
13

jednu produžnu.
Primer

Rješenje:

(a:b) = 1:3 (1')

(b:c) = 4:7 (2')
(c:d) = 9:14 (3')

Iz (1') slijedi: b = 3a (4')

Zamjenom (4') u (2') dobije se:
c = 21a/4 (5')
Zamjenom (5') u (3') dobije se:
d = 49a/6 (6')
Sad se može pisati:

a:b:c:d = a:3a:21a/4:49a/6.

Ako svaki član razmjere na desnoj strani ove proporcije pomnožimo sa 12/a dobijemo traženu proporciju:

a:b:c:d = 12:36:63:98

Problem se može riješiti na isti način, s tim da se u startu uzme da je npr. a = x ili a = 1.

Problem se može riješiti i ovako:

Date proporcije transformišemo u oblik u kome će prvi član svake razmjere nove proporcije biti jednak
drugom prijedhodne, tj. biće:

a:b = 1:3
b:c = 3:21/4
c:d = 21/4:49/6

Nije teško dokazati da sada važi:

a:b:c:d = 1:3:21/4:49/6

Množenjem svakog člana razmjere na desnoj strani ove proporcije sa 12 dobije se:
a:b:c:d = 12:36:63:98

13 
Na kraju pokažimo još jedan mogući način rješavanja ovakvih problema, svođenjem razmjena jedne
strane proporcije na istu „ vrijednost „ .

Iz (1') slijedi:
a:2 = b:3 (1'')

Formiranjem složene proporcije od (1') i (2') dobijamo:

a:c = 4:2 ~ a:1 = c:21/4 (2'')

Formiranjem složene proporcije od (2'') i (3') dobijamo:

a:d = 36:294 ~ a:1 = d:49/6 (3'')

Na osnovu (1''), (2'') i (3'') zaključujemo da važi:

a:1 = b:3 = c:21/4 = d:49/6 ,

odnosno
a:b:c:d = 1:3:21/4:49/6

odnosno
a:b:c:d = 12:36:63:98

Za rješavanje problema praktične prirode, posebno problema privredne prakse, od izuzetnog značaja je
vrsta transformacija prostih i produžnih proporcija koja rezultira u tzv. izvedenim proporcijama.

Neka je data proporcija:

a:b = x:y ~ a/b = x/y.

Ako se u ovoj jednakosti lijevoj i desnoj strani doda broj 1, dobije se:

(1 + p / m )k / s − 1
Ok = B1 ⋅
(1 + p / m )1/ s − 1
Pošto je a/b = x/y ~ b/a = y/x prikazanim postupkom se može dobiti:

(b+a):(x+y) = a:x (**)

Upoređivanjem proporcija (*) i (**) zaključujemo da, ako je data prosta proporcija:

a:b = x:y,
onda važi i sledeće:
⎧a : x
(a + b ) : ( x + y ) = ⎨
⎩b : y

14 
Neka je sada data produžna proporcija:

a:b:c = x:y:z

Iz ove proporcije se dobiju proporcije

a : b = x : y ⇒ (a + b ) : ( x + y ) = a : x,
a:c = x :z ≈ c :z =a: x

Upoređivanjem ove dvije poslednje proporcije zaključujemo da važi:

(a+b):(x+y) = c:z,

odnosno:
(a+b):c = (x+z):z.

Dalje slijedi:
(a+b+c):(x+y+z) = c:z,

A pošto je c:z = b:y = a:x to će važiti:

⎧a : x
⎪
(a + b + c ) : ( x + y + z ) = ⎨b : y
⎪c : z
⎩

Sličnim postupkom možemo doći do sledećeg zaključka:

Ako je data produžna proporcija:

a1 : a2 : ... : an = x1 : x2 : ... : xn ,

onda se transformacijom ove proporcije mogu dobiti tzv. izvedene proporcije oblika:

n n

∑a : ∑ x
j =1
j
j =1
j = a j : x j ; j = 1,2,..., n

Iz naprijed prikazanog postupka formiranja izvedenih, proporcija možemo formulisati pravilo za njihovo
formiranje bez postupka izvođenja. Ovo pravilo glasi: Zbir članova lijeve strane date proste ili produžne
proporcije prijema zbiru članova desne strane odnosi se kao odgovarajući članovi lijeve i desne strane
međusobno.
Primjetimo da se izvedene proporcije javljaju u vidu jedne ili više prostih proporcija, tj. onoliko prostih
proporcija koliko članova ima jedna strana proporcije.
Izvedene proporcije su posebno pogodne za rješavanje problema podjele cjeline na djelove i
uspostavljanja odnosa djela i cjeline.

15 
Neka je data cjelina C koju treba podjeliti na dijelove a1, a2 ,..., an u razmjeri važi
x1 : x2 : ... : xn , neka važi proporcija:
a1 : a2 : ... : an = x1 : x2 : ...xn .

Ovoj proporciji odgovaraju izvedene proporcije oblika:

n n

∑a : ∑ x
j =1
j
j =1
j = a j : x j ; j = 1,2,..., n

n
Pošto je prijema prijetpostavci ∑a
j =1
j = C, to će biti:

n
C : ∑ x j = aj : x j ,
j =1

odnosno
xj
aj = n ⋅ C = k j ⋅ C; j = 1,2,..., n
∑ jx
j =1

0 < k j < 1 je relativni broj i pokazuje koji dio cjeline C se odnosi na a j , pri čemu je
n

∑k
j =1
j = 1 = 100% .

____________________________________________________________________

1 2 3 3 21 132
Za proporciju:
3
3 2 2
1 2
21 3 2 3 32 3
1 2
13

a:b:c:d = 12:36:63:98
Primer možemo formirati izvedene proporcije
⎧ a : 12
⎪ b : 36
⎪
(a + b + c + d ) : 209 = ⎨
⎪ c : 63
⎪⎩d : 98
Ako je a+b+c+d = C, onda je
12
a= ⋅ C = 5,74%C;
209
36
b= ⋅ C = 17,23%C;
209
63
c= ⋅ C = 30,14%C;
209
98
d= ⋅ C = 46,89%C
209

16 
1.3. Proporcionalnost promenljivih veličina 
Kaže se da su dve veličine proporcionalne ako povećanje jedne ima za poslijedicu povećanje ili
smanjenje druge u istom odnosu (istim intenzitetom).

Ako povećanje jedne ima za poslijedicu povećanje druge veličine, onda je rječ o direktnoj srazmjeri
(upravo proporcionalnom odnesu) posmatranih veličina

Posmatrajmo npr. odnos proizvodnje i produktivnosti rada:

Neka je x oznaka za produktivnost za 1 sat (promenljiva veličina), zatim neka je k oznaka za broj sati
rada (konstantna veličina) i neka je y oznaka za ukupno proizvedenu količinu za vreme od k sati, uz
produktivnost x (promjenljiva veličina).

Odnos proizvedene kokličine i produktivnosti se može prikazati ovako:

y = kx~y/x = k~y:k = x:1

Ako je npr. k=5, onda: za x=2 bude y=10; za x=3 bude y=15; za x=4 bude y=20; itd.
Primjetimo da je odnos proizvedene količine u vremenu k i produktivnosti za 1 sat konstanta i iznosi k
(10/2=15/3=20/4=5). Dakle, veća produktivnost ima za posljedicu veću proizvodnju u posmatranom
konstantnom vremenskom intervalu.

Sličan je odnos prijeđenog puta od y km u vremenu od k sati brzinom od x km/h, tj.

y:kx~y/x=k.

Dakle, sto je veća brzina x, to se za isto vrjeme k može prijeći put veće duzine y. Sličan je i odnos
vrjednosti kupljene robe (u KM.) i kupljene količine robe (u kg ) , uz konstantnu cijenu od
k KM/kg, jer važi:

y = kx-y/k = k.

Inače, jednačina y=kx se obično naziva funkcija direktne proporcionalnosti (specijalni slučaj
linearne funkcije).

Ako povećanje jedne ima za poslijedicu smanjenje druge veličine, onda je rječ o indirektnoj srazmjeri
(obrnuto proporcionalnom odnosu) posmatranih veličina.

Posmatrajmo npr. odnos vremena y (promjenljiva veličina) potrebnog da se proizvede konstantna količina
robe od k jedinica uz produktivnost od x jedinica proizvoda za jeKMicu vremena. Ovaj odnos možemo
prikazati ovako:

y = k/x~yx = k~y:k=1 :x
Ovo je slučaj tzv. funkcije indirektne proporcionalnosti (tačka 3.5.6.)
Ako je npr. k=120 (kom.), onda:

17 
za x = 2 (kom./sat) dobijemo y = 60 (sati);
za x = 3 (komVsat) dobijemo y = 40 (sati);
za x = 8 (kom./sat) dobijemo y = 15 (sati); itd.

Primjetimo da je proizvod produktivnosti rada i vremena rada konstantan i jednak ukupno proizvedenoj
količini robe, tj. 2 • 60 = 3 • 40 = 8 • 15 = 120. Dakle, većom produktivnošću će se količina robe k
proizvesti za manje vremena.

Sličan je odnos vremena y potrebnog da bi se priješao određeni put k (konst.) brzinom x, jer što je veća
brzina to će se put određene (konstantne) dužine k prijeći za manje vremena.
Sličan je i odnos kupljene količine robe "y" u okviru određene ukupno plaćene vrjednosti robe k (konst.) po
cjeni x, jer što je veća cjena to će se za određeni (konstantan) iznos novca dobiti manja količina iste robe.
Ako su x1,x2,... xn, veličine koje se mogu mjenjati nezavisno jedna od druge i ako veličina z
zavisi od njih tako da je količnik veličine z i proizvoda veličine xi,xz,...,xn, konstantan i iznosi k, onda se
kaže da je z direktno srazmjerna (upravo proporcionalna) za x1,x2,...,xn, tj. važi:

z
= k ≈ z = k ⋅ x1, x2 ,..., xn
x1 ⋅ x2 ⋅ ... ⋅ xn

Ako je z indirektno srazmjeran veličinama y1, y 2 ,..., y n , onda važi:

k
z ⋅ y1, y 2 ,..., y m = k ≈ z =
y1 ⋅ y 2 ⋅ ... ⋅ y n

Ako je z upravo proporcionalna veličina sa x1, x2 ,..., xn , a obrnuto proporcionalna sa veličinama,

y1, y 2 ,..., y m , onda se taj odnos može prikazati ovako:

y1 ⋅ y 2 ⋅ ... ⋅ y m x ⋅ x ⋅ ... ⋅ xn
=k ≈z=k⋅ 1 2
x1 ⋅ x2 ⋅ ... ⋅ xn y1 ⋅ y 2 ⋅ ... ⋅ y m

18 
1.4. Pravilo trojno i verižni račun, kao tehnike primjene 
proporcionalnosti i jednakosti 
Ako smo suočeni sa problemima za čije rješavanje je potrebno i moguće postaviti jednu ili više proporcija
onda se postavka problema može šemarizovati u svrhu lakšeg i jednostavnijeg rada. Pravilo trojno i
verižni račun su odavno poznate tehnike takve vrste. Iako relativno stare tehnika smatramo da ih, zbog
moguće upotrebljivosti, ne treba zanemariti.
Pravilo trojno (ili trojno pravilo) ima takav naziv zbog činjenice da u proporciji možemo izračunati
vrjednost jedne nepoznate, ako su prijeostale tri poznate. Ako se upoređuju dve veličine, tj. ako je za
rješavanje problema potrebno postaviti jednu prostu proporciju, onda je riječ o prostom trojnom pravilu,
a ako se upoređuje više veličina sa više proporcija onda je riječ o složenom trojnom pravilu.

1 2 3 3 21 132
1.Ako smo za 15 kg robe platili 3000 KM koliko kg možemo dobiti za 13200 KM ?
3
3 2 2
1 2
21 3 2 3 32 3
1 2
13

Primer Rješenje:

x kg 13200 KM
⇓ ⇓
15 kg 3000 KM

x:15=13200:3000
x=15(13200/3000=13200/200=66

Odgovor: Za 13200 KM se može dobiti 66 kg iste robe

Strelice su istog smjera , jer je riječ o direktnoj proporcionalnosti.Naime, bez obzira na konkretne veličine,
rezonujemo ovako:više kg treba više platiti.

Može se postaviti i ova proporcija: x: 13.200 = 15 : 3.000 => x = 66

Ova proporcija se može napisati i ovako:
3.000 : 15 = 13.200 : x, pri čemu je 3.000 : 15 = 200 cjena po kg, a toliko mora biti i desna strana, tj. mora
biti 13.200 :x = 200.

2.Kojom brzinom se neki put može prijeći za 3 sata ako se isti put prijeđe za 2 sata brzinom od 60
km/sat?

Rješenje:
x km/h 3h
⇓ ⇑
60 km/h 2h
x: 60 = 2 : 3 => x = (60 • 2)/3 = 40

Odgovor: Pomenuti put se za 3 sata može prijeći brzinom od 40 km/sat.

Strelice su suprotnog smjera, jer je riječ o indirektnoj proporcionalnosti. Naime, bez obzira na konkretne
veličine, rezonujemo ovako: većm brzinom se isti put može prijeći za manje vremena. S obzirom na
prirodu problema može se postaviti i ovakva proporcija:

19 
x: 1/3 = 60 :1/2 ~ 3x = 60 · 2 ~ x = 40

3. Ako 10 radnika za 210 dana radeći po 8 sati dnevno zaradi 8 mil. KM, izračunati koliko KM će
zaraditi 15 radnika za 200 dana radeći po 7 sati dnevno.

Rješenje:

10 r 210 d. 8s 8 mil. KM
⇑ ⇑ ⇑ ⇑
15 r 200 d. 7s x mil. KM
x:8=(7:8)·(200:210)·(15:10)
8 ⋅ 7 ⋅ 200 ⋅ 15
x= = 10
8 ⋅ 210 ⋅ 10

4. Ako 10 radnika za 210 dana radeći po 8 sati dnevno zarade 8 mil. KM. , izračunati koliko radnika
trba da radi 200 dana po 7 sati dnevno da bi ukupno zaradili 10 mil. KM.

Rješenje:

10 r 210 d. 8s 8 mil. KM
⇑ ⇑ ⇑ ⇑
xr 200 d. 7s 10 mil. KM
x:10=(210:200)·(8:7)·(10:8)
10 ⋅ 210 ⋅ 8 ⋅ 10
x= = 15
200 ⋅ 7 ⋅ 8

Strelice su postavljene prijema sljedecem rezonovanju:

1) Što više radnika radi neki posao manje je dana potrebno uz nepromjenjenost ostalih faktora
2) Što više radnika radi neki posao manje je sati dnevno potrebno da rade
3) Što više radnika radi više će ukupno zaraditi uz ostale date uslove

Verižni račun je šematski oblik prikazivanja i rješavanja nepoznate u linearnoj jednačini koja je rezultanta
(proizvod) više uslovno vezanih jednakosti.Koristi se u slučajevima direktne srazmjernosti , a uz
poštovanje sledećih pravila:
1) Prvi red verižnog računa počinje pitanjem (nepoznatom);
2) Svaki novi red počinje istoimenom veličinom kojom je prijethodni završen;
3) Verižni račun se zaključuje istoimenom veličinom kojom je započet.
4) Rezultat (vrijednost nepoznate) se izračunava kao količnik proizvoda svih neimenovanih brojeva na
desnoj strani i proizvoda poznatih neimenovanih brojeva na levoj strani.
Ako raspolažemo sa dve jednakosti (dva para podataka) onda koristimo tzv. prost verižni račun, a ako
raspolažemo sa tri i više parova podataka, onda koristimo tzv. složeni verižni račun.

1 2 3 3 21 132
21
13
3 2 2
1
3
3 2 3 32 3
1 2
2
Ako nabavljamo robu A po cijeni od 80 c. za 1 alb (1 američka libra = 453,6 grama).
Prodajući Evre (EUR) po kursu 1 USD (američki dolar) = 1,1 EUR izračunati koliko KM će
Primer nas koštati 50 kg robe A Primjer ako smo Evre kupovali po kursu 1 EUR = 60 KM.

20 
 x KM 50 kg
1kg 1000 g
453,6 g 1 alb .
1 alb 80 c (centi)
100 c 1 USD
1 USD 1,1 EUR
1 EUR 60 KM

xKM 50 kg
0,4536 0,8 USD
1 1,1 EUR
100 60 KM

50 ⋅ 1000 ⋅ 1⋅ 80 ⋅ 1,1⋅ 60
x= = 5820,11
1⋅ 453,6 ⋅ 1⋅ 100 ⋅ 1⋅ 1

Jasno je da se prije izračunavanja konačne vrjednosti za x mogu izvršiti skraćivanja i da se jedinice ne

moraju pisati.

21 
22 
2. Procentni i promilni račun
Srazmjerni račun pomoću koga direktan odnos dve veličine (tekuće i bazne, dijela i cjeline) izražavamo
tako što jednu od veličina (baznu, odnosno celinu) uzimamo kao 100 odnosno 1,000 jedinica
nazivamo procentni odnosno promilni račun.

Pođimo do sledećih dogovora:

1%=1/100=0,01;
6%=6·1/100=6/100=0,06;
1%0 = 1/1000 = 0,001;
6%0 = 6 ⋅ 1/1000 = 6 /1000 = 0,006 .
Prijema ovim dogovorima odnos broja 180 i 9000 mozemo prikazati ovako:

⎧ 2 : 100 = 0,02 : 1 = 2%:100%

180 : 9000 = ⎨
⎩20 : 1000 = 0,002 : 1 = 20%0 ;1000%0

Uopštimo ovaj primjer i napišimo sledeću proporciju: (1)

P:G = p:1-G:P = 1:p-P = pG

G je oznaka za baznu veličinu, celinu ili tzv. čistu glavnicu;

■ P je oznaka za tekuću veličinu, dio ili tzv. procentni (promilni) prinos;
■ p je oznaka za tzv. procentnu (promilnu) stopu, i prijedstavlja tekuću veličinu na 1 jeKMicu bazne
■ veličine (glavnice), p se po želji i potrebi može prikazati u obliku s/100 ili s/1.000, pa tada s
prijedstavlja prinos (tekuću veličinu) na 100 odnosno 1000 jedinica glavnice (bazne veličine).

Iz ove činjenice i dolazi naziv "procentni" odnosno "promilni" račun.

Proporcija (1) služi za tzv. procentni (promilni), račun od sto, (hiljadu) jer prijetpostavlja rad sa tzv.čistom
glavnicom. Međutim, u praksi se javljaju i slučajevi kada je data ili se prijetpostavlja; glavnicazajedno sa
prinosom ili glavnica po odbitku prinosa. Za takve slučajeve jednostavno formiramo izvedene proporcije
(polazeći od (1)) poznate pod nazivom proporcije za procentni (promilni) račun više i niže sto (hiljadu).

⎧G : 1
(G ± P ) : (1 ± p ) = ⎨ (2)
⎩P : p
Iz (2) se po potrebi mogu dobiti:

p(G ± P )
P= (3)
1± p
G±P
G= (4)
1± p
G ± P je oznaka za uvećanu odnosno umanjenu glavnicu.

23 
Dakle, radi se o. relativno jednostavnim obrascima, čija upotreba ne prijedstavlja veće probleme. Ono što
se u praktičnoj primjeni javlja kao problem je kojim računom u konkretnom slučaju treba raditi, tj. koju od
proporcija koristiti. U tu svrhu dajemo sledeća dva uputstva:
1) Ona vrijednost na koju se odnosi procentni prinos, odnosno ona vrijednost koja služi kao baza
upoređivanja (bazna veličina) uzima se kao čista glavnica.
2) Ako je u nekom problemu poznata ili se smatra poznatom (datom), čista glavnica, radi se računom od
sto (hiljadu); ako je poznata umanjena glavnica, radi se računom niže sto (hiljadu); ako je poznata
uvećana glavnica, radi se računom više sto (hiljadu).

Napomena:

Ako je npr. 100 KM. čista glavnica , onda je 80 KM. 20% manja glavnica od 100 KM. , a
120 KM. je 20% veća glavnica od 100 KM.

100 KM. je glavnica (veća vrijednost) od 80 KM. ,ali 100 KM. nije uvećana glavnica u odnosu na 80 KM. ,
već je 80 KM. umanjena glavnica u odnosu na čistu od 100 KM. 100 KM. je manja glavnica (manja
vrijednost) od 120 KM. ali 100 KM. nije umanjena glavnica u odnosu na 120 KM., već je 120 KM.
uvećana glavnica u odnosu na čistu na 100 KM.

Na kraju naredimo dva karakteristična i za ekonomiste značajna slučaja upotrebe i razlikovanja

procentnog računa od sto, niže sto i više sto. To su slučajevi izračunavanja marže i rabata.
Marža je pozitivna razlika u cijeni koja se računa na nabavnu cijenu kao čistu glavnicu. Marža, se dodaje
nabavnoj cijeni pa se dobije prodajna cena kao uvećana glavnica
(NC+.M = PC)
NC je oznaka za nabavnu cijenu
M je oznaka za maržu
PC je oznaka za prodajnu cijenu
Rabat je pozitivna razlika u cijeni koja se računa na prodajnu vrijednost kao čistu glavnicu. Rabat se
oduzima od prodajne cijene pa se dobije nabavna cena kao umanjena glavnica.
(PC - R = NC)
R je oznaka za rabat

1 3 2 3 3 21 132
1
2 23
3
3
2
Nabavljene su četiri količine robe i prodate: prva sa 2% zarade, druga sa 6% gubitka,
21 2 3 12 3 2
13
treća sa 9% zarade, a četvrta po nabavnoj vrijednosti. PojeKMačne zarade i gubici se
računaju od: a) nabavnih; b) prodajnih vrijednosti. Prodajom robe ostvarena je
Primer
ukupna zarada od 189.847,5 KM. Izračunati sve nabavne i prodajne vrijednosti i
ukupnu zaradu u %, ako se zna da je druga nabavna vrijednost za 15.000 manja od
prve, da je treća za 15% veća od druge, a četvrta za 15.000 KM. manja od treće.

Rješenje:
a)
Neka je x oznaka za prvu nabavnu vrijednost. Tada možemo postaviti sledeću jednačinu:
0,02 • X- 0,06 • (X- 15.000) + 0,09 • 1,15 (x- 15.000) = 189.847,5

24 
Riješenje ove jednačine je: x = 3.000.000.

Trazene rezultate mozemo tabelarno prikazati (Tab. 10-1):

NV(G) Z(±P) PV(G±P)

3.000.000 60.000,0 3.060.000,0
2.986.000 -179.100,0 2.805.900,0
3.432.750 308.947,5 3.741.697,5
3.417.750 - 3.417.750,0
12.835.500 189.847,5 13.025.347,5

Ukupna zarada (Z) u odnosu na ukupnu nabavnu vrijednost (NV) iznosi:

189.847,5
= 0.01479 = 1,479% = 14,575%0
12.853.500

a u odnosu na ukupnu prodajnu vrijednost (PV)

189.847,5
iznosi: = 0.014575 = 1.4575% = 14.575%0
13.025.347,5

Napomena:

0,014575 je decimalni zapis procentne stope p=1,4575% odnosno promilne stope

p=14,575 %0

b) Neka je x oznaka za prvu nabavnu vrijednost. Sada možemo postaviti sledeću jednacinu:

0.02 0.06 0.09

⋅x − ( x − 15000) + ⋅ 1.15( x − 15000) = 189 847,5
0.98 1.06 0.91

Riješenje ove jednačine je: x = 2.459.413.

Tražene rezultate prikazujemo sledećom tabelom (Tab. 10-2):

NV(G±P) Z(±P) PV(G)

2.459.413,0 50.192,1 2.509.605,1
2.444.413,0 -138.363,0 2.306.050,0
2.811.074,9 278.018,4 3.089.093,3
2.796.074,9 - 2.796.074,9
10.510.975,8 189.847,5 10.700.823,3

25 
Ukupna zarada u odnosu na ukupnu nabavnu vrijednost iznosi:

189.847,5
= 0,018062 = 1,8062% = 18,062%,
10.510.975,8

a u odnosu na ukupnu prodajnu vrijednost iznosi:

189.847,5
= 0,01774 = 1,774% = 17,74%
10.7000823,3

26 
3. Interesni (kamatni) račun - problemi kamaćenja
i diskontovanja jednokratnih, sporadičnih
plaćanja

3.1. Pojam interesa i kapitalisanja 
Interesni ili kamatni račun je srazmjerno tačan zasnovan na procentnom računu, a od njega se razlikuje
po tome što uključuje i vrijeme kao faktor. Interesni račun se koristi u poslovima regulisanja kreditnih
odnosa koji nastaju između dužnika i povjerioca.
Interes ili kamata je naknada koju dužnik plaća povjeriocu za korišćenje pozajmljenog novca na
određeno vrijeme. Interes se može obračunavati dekurzivno i anticipativno.
Dekurzivno obračunavanje interesa se obavlja krajem perioda, za protekli period (unazad), na raniju
(diskontovanu) vrijednost, kao čistu glavnicu, pa je stoga kasnija (ukamaćena) vrijednost uvećana glavnica.
Odnos ranije i kasnije vrijednosti pri dekurzivnom obračunavanju interesa možemo, u svrhu boljeg
razumevanja, šematski prikazati na tzv. vremenskoj liniji kojom prijedstavljamo samo jedan obračunski
period (SI. 10—1).

G je oznaka za čistu glavnicu; I je oznaka za interes ili kamatu; G + I je oznaka za uvećenu glavnicu (
glavnicu uvećenu za interes).
Anticipativno obračunavanje interesa se obavlja početkom perioda, za period unaprijed, na kasniju
vrijednost kao čistu glavnicu, pa je stoga ranija vrijednost umanjena glavnica (Sl. 10-2).

27 
Kada je riječ o dužničko-povjerilačkim odnosima između privrednih i drugih-subjekata treba reći da se
kamata obračunava u određenim vremenskim intervalima (npr. godišnje) ili po isteku perioda kamaćenja
koji je ugovoren. Kamata se, zavisno od propisa ili dogovora, po obračunu ili isplaćuje posebno u
dogovorenom roku ili se pripisuje glavnici radi daljeg kamaćenja. Tako se u slučaju štednih uloga
građana uz kamatu po viđenju kamata obračunava jednom godišnje (na kraju godine), dok su u slučaju
oročene štednje primjenjuju različiti uslovi od banke do banke.

Postupak obračuna kamate i njenog pripisivanja glavnici naziva se kapitalisanje. Pojam kapitalisanja se u
praksi komplikuje zbog različitih varijanti zadatih (propisanih, ugovorenih ili dogovorenih) kamatnih stopa
o čemu će u nastavku biti riječi detaljnije.

Obračun kamata, bez obzira da li se vrši dekurzivno ili anticipativno, mora biti zasnovan na sledećim principima:
1) Princip zajedničkog roka, što znači da novčani iznosi, ili druge veličine koje se koriste umesto njih,
radi uporedivosti moraju biti svedeni (kamaćenjem ili diskontovanjem) na isti rok.
2) Princip ekvivalencije odnosno jednakosti uplata i isplata svedenih na isti rok.

Oblast matematike koja za prijedmet izučavanja ima interesni račun i modalitete njegove primjene
nazivamo finansijska matematika. Primjetimo da zadatak finansijske matematike nije određivanje uslova
uspostavljanja dužničko—poverilačkih odnosa, već korektno matemančko rješavanje problema nastalih u
dogovoreno (ugovoreno) ili zakonski uspostavljenim dužničko-poverilačkim odnosima.

28 
3.2. Prost interes 
Interes koji se svakog perioda računa na istu glavnicu je konstantna veličina i naziva se prost interes.
Ovaj interes možemo, koristeći proporciju za procentni račun od sto, za svaki period pojedinačno
izračunati ovako:

I1 = G ⋅ p, l 2 = G ⋅ p,..., l g = G ⋅ p

a svih g perioda ovako:

g
I = ∑ l j = G ⋅ p ⋅ g ≈ G : I = 1: ( p ⋅ g )
j =1

■ p je oznaka za interesnu stopu i prijedstavlja interes na 1 jeKMicu ( 1 KM. npr.) glavnica za i period
(najčešće za i godinu).
■ g je oznaka za vrijeme kamaćenja izraćeno u godinama,

Tako npr. ako je potrebno izračunati kamatu za 3 godine onda je g=3; ako treba obračunati kamatu za 5
meseci onda je g=5/12, a ako npr. treba obračunati kamatu za 78 dana, onda je g=78/365 odnosno
g=78/366 (za prijestupne godine).

Proporcija (1) služi za tzv. interesni račun od sto i prijetpostavlja dekurzivno obračunavanje interesa. Za
anticipativno obračunavanje interesa je potrebno formirati proporcije (izvedene iz (1)) za račun više i niže
sto, koje glase:

⎧ G :1
(G ± I ) : (1 ± p ⋅ g ) = ⎨ (2)
⎩I : pg

Iz (2) slijedi:

(G ± I )pg
I= (2a)
1 ± pg

odnosno:

G±I
G= (2b)
1 ± pg

Poštujući proporcije (1) i (2) i definicije dekurzivnog i anticipativnog obračunavanja interesa uspostavimo
sledeće odnose između kasnije (ukamaćene) vrijednosti Kg i ranije (diskontovane) vrijednosti K:
a) Ako je obračunavanje interesa dekurzivno, prijema definiciji važi:
K = G, K g = G + I,

29 
pa će biti:
K g = K + I, I = K ⋅ p ⋅ g

odnosno:
K g = K + K ⋅ p ⋅ g ≈ Kg = K (1 + p ⋅ g ) (3)

b) Ako je obračunavanje interesa anticipativno, onda važi:

K = G − I, K g = G

pa će biti:
p⋅g
K g = K + I, I = K ⋅
1− p ⋅ g

Odnosno:
p⋅g
Kg = K + K ⋅ = K (1 − p ⋅ g )−1
1− p ⋅ g

Prost interes i interes uopšte se u praksi uglavnom obračunava dekurzivno pa će se u daljem tekstu pri obračunu
interesa podrazumevati dekurzivni način, a ako bude potrebno za anticipativnim, onda će se to naglasiti.

1 3 2 3 3 21 132
Obračunati 8% interesa na iznos od 9.000 KM. za vrijeme od:
3
1
2 23 2
3
21 2 3 12 3 2
13

a) 3 god.
Primer b) 5 mjeseci
c) 73 dana.

Rješenje:

a) g = 3, I = 9.000 · 0,08 · 3 = 3.160 KM; Kg = 11.160 KM.

b) g = 5/12, I = 9.000 · 0,08 · (5/12) = 300 KM; Kg = 9.300 KM.
c) g = 73/365, I = 9.000 · 0,08 · (73/365) = 144 KM; Kg = 9.144 KM.

Ako se ovih 73 dana nalaze u prijestupnoj god., onda će biti:

I = 9.000 · 0,08 · (73/365) = 143,61 KM.

Ako se od 73 dana npr. 23 dana nalaze u prijestupnoj god., onda će biti:

I = 9.000 · 0,08 · (50/365 + 23/366) = 143,88 KM.

Ovo je ilustrativni primjer, a u praksi se prost interes prijetežno koristi za vremenski period kraći od jedne
godine i izražen u danima.

Pri obračunu kamate na više glavnica uz potrebu jedinstvene kamatne stope, za različiti broj dana, mogu
se postići određene uštede u računanju ako se koriste tzv. kamatni brojevi.

30 
Opšti zadatak: Obračunati kamatu sa kamatnom stopom p na glavnice G1,G2 ,...,Gn koje su date na
kamaćenje d1, d 2 ,..., d n dana respektivno.

Rješenje:

I = G1 ⋅ p ⋅ g1 + G2 ⋅ p ⋅ g 2 + ... + Gn ⋅ p ⋅ g n ,
I = p(G1 ⋅ d1 / 365 + G2 ⋅ d 2 / 365 + ... + Gn ⋅ d n / 365)
I = p / 365(G1 ⋅ d1 + G2 ⋅ d 2 + ... + Gn ⋅ d n )
n n
I = p / 365∑ G j d j = ( p / 365)∑ kbr j (5)
j =1 j =1

■ kbr je uobičajena oznaka za umnožak glavnice i broja dana, pod nazivom kamatni broj.

1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23 3
3
2
2 3 12 3 2
Obračunati 8% kamate na dan 31.12.1996 god. , na sledeće glavnice:
10.000 KM. Va 20.05.1996.
13

Primer 10.000 KM. Va 18.08.1996.

5.000 KM. Va 01.11.1996.
( V je skraćenica za riječ valuta, koja u ovom slučaju pokazuje dan kada je glavnica
data na kamćenje).
Rješenje:

Dio posla možemo obaviti tabelarno (Tab. 10-3)

I = (0,08/366) · 6.150.000 = (0,08/366) · 6.150 · 1.000 = 1.347,95

Broj dana računamo tako što se ili prvi ili poslednji dan ne uzima u obzir.

Do sada smo prijetpostavljali da je data godišnja kamatna stopa. Datu stopu nazivamo nominalna stopa.
Uzmimo da nominalna stopa ne mora biti godišnja i označimo je sa PN, onda važi:
I = G ⋅ npN (6)
■ n je oznaka za broj perioda koji odgovaraju kamatnoj stopi PN .

1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
Izračunati prost interes na iznos od 20.000 KM, za 5 mjeseci, ako je data mjesečna
stopa od 8%.
13

Primer

31 
Rješenje:

I = 2.000 · 0,08 · 5 = 8.000 KM.

Može i ovako:
p = 12 · 0,08 = 0,96

p je godišnja stopa koja odgovara datoj mjesečnoj stopi, za vrijeme g = 5/12, pa će prijema (1) biti:

I = 20.000 · 0,096 · (5/12) = 8.000 KM.

32 
3.3. Složen interes 

3.3.1. Problem kamaćenja jednokratnih, sporadičnih (pojedinačnih)

plaćanja

Interes koji se svakog perioda računa na uloženu sumu (glavnicu) i na dospeli interes iz ranijih perioda
naziva se interes na interes ili složen interes.

Polazeći od ranije usvojenih oznaka, za dekurzivno obračunavanje složenog interesa važi:

K1 = K + I1 = K + K · p · 1 = K (1+p) je ukamaćena vrijednost K novčanih jedinica (npr. KM) na kraju prve

godine, dok je U, interes u prvoj godini.

K2 = K1 + l2 = K1 + K1 · p · 1 = K1 (1+p) = K(1+p)2 je ukamaćena vrijednost K KM na kraju druge

godine, dok je I2 interes u drugoj godini.

Dalje će po analogiji biti:

K 3 = K (1 + p )3 itd.

Zaključujemo da važi:
K g = k (1 + p )g , g ∈ N
■ 1 + p je ukamaćena vrijednost jednog KM za jednu godinu uz kamatnu stopu p.

Dalje zaključujemo da K1,K2,...,Kn prijedstavljaju članove geometrijskog niza sa količnikom 1+p.

Za anticipativno obračunavanje interesa važi:

p
K1 = K + I1 = K + K ⋅ = K (1 − p )−1
1− p
p
K 2 = K1 + I 2 = K1 + K ⋅ = K (1 − p )−2
1− p
K g = K (1 − p )− g , p < 100% (8)

(7) i (8) bi se moglo prikazati objeKMjeno ovako:

K g = K (1 ± p )± g , pri čemu bi se znak + koristio za dekurzivno, a znak - za anticipativno obračunavanje

interesa.

Koristeći savremene tehnike (računare) računanju numeričke vredriosti izraza (1±p)±g, odnosno (1±p) ±g,
za željene vrijednosti p i g možemo brzo i lako izračunati. U praksi se mogu naći sada već zastarjele

33 
tablice izračunatih vrijednosti za ove izraze za određene vrijednosti pig. Prijema ovim tablicama je
K g = K ⋅ gp , K = K g ⋅ g
p ( g
p i g
p označavaju broj tablice u kojoj se nalazi željeni broj).
Prikazani postupak konstrukcije formule (7) podrazumeva broj godina izražen celim brojem 1 godišnje
kapitalisanje. Međutim, kamata se u praksi retko obračunava za cijeli broj godina, već najčešće za
vremenski period koji je kombinacija određenog broja godina i određenog broja dana. Nadalje, složenost
odnosa u savremenom poslovanju i sloboda ugovaranja uslov kamaćenja iskomplikovali su pojam
kapitalisanja, nominalne stope i godine kao osnovnog perioda za obračun kamate.
U praksi se nameće potrebna rešavanja problema češćeg kapitalisanja od godišnjeg i obračuna kamate
za vremenski period koji je manji od perioda u kome se obavlja jedno kapitalisanje.
Ako je p oznaka za nominalnu (daru, uglavnom godišnju) kamatnu stopu i ako je m oznaka za broj kapitalisanja
u jednoj godini, onda se postupkom koji važi za formiranje formule (1) dolazi do jednačine (formule):

K g = K (1 + p / m )− mg , mg ∈ N (9)

■ Izraz p/m se naziva relativna kamatna stopa.

■ 1+p/m je ukamaćena vrijednost jednog KM za 1 period kapitalisanja, uz stopu p/m.

Odgovarajuća formula za anticipativno obračunavanje interesa je:

K g = K (1 − p / m )− mg , p / m < 100% (10)

O anticiparivnom obračunavnju interesa kažimo još samo toliko da se po potrebi takvo obračunavanje
prijevodi u dekurzivno iznalaženjem odgovarajuće stope. Ovo prijeračunavanje počiva na jednakosti:

(1 − p(a ) / m )−1 = 1 + p / m

p (a) je oznaka za nominalnu kamatnu stopu, kada je obračunavanje interesa anticipativno.

Iz ove jednakosti dobijamo:

p/m
p(a ) / m = < p/m (11)
1+ p / m
p(a ) / m
p/m = > p(a ) / m (11A)
1 − p(a ) / m
(p(a)/m → 1) ⇔ (p/m → ∞ ).

Npr. neka je p(a) = 18% = 0,18 i neka je m=1, onda je odgovarajuća dekurzivna stopa:
p=0,18/(1-0,18) = 19,5652173%,

a ako je npr. p=18% = 0,18 i m=1, onda je odgovarajuća anticipativna stopa:

p(a) = 0,18/(1+0,18) = 15,2542372%

34 
 1 3 2 3 3 21 132
1
2 23
3
3
2
1) Pozajmljen je iznos od 1.000 KM. na 5 godina, uz 18% kamate godišnje i
2 3 12 3 2
kapitalisanje:
21
13

a) godišnje,
Primer
b) polugodišnje (semestralno),
c) tromjesečno (kvartalnc),
d) mesečno.
e) e)dnevno.
Koliko dužnik treba da vrati poveriocu?

Riješenje:

K = 5.000; g = 5; p=18% = 0,18.

a) m=1,
K g = 1000 ⋅ (1 + 0.18 /1)1⋅5 = 1000 ⋅ 1.185 = 2287,76 KM;
b) m=2
K g = 1000 ⋅ (1 + 0.18 / 2)2⋅5 = 1000 ⋅ 1.0910 = 2367,36 KM;
c) m=4
K g = 1000 ⋅ (1 + 0.18 / 4)4⋅5 = 1000 ⋅ 1,04520 = 2411,71 KM;
d) m=12
K g = 1000 ⋅ (1 + 0,18 /12)12⋅5 = 1000 ⋅ 1,01560 = 2443,22 KM;
e) m=365
K g = 1000 ⋅ (1 + 0,18 / 365)365⋅5 = 2459,06 KM.

Ovo je ilustrativni primjer, a u praksi je period kamaćenja određen datumima. Da je to učinjeno u ovom
primjeru onda bi jedna ili dve godine bile prijestupne, pa-bi rezultati bili nešto drugačiji.
Uočimo da sa češćim kapitalisanjem zbog upotrebe relativne kamatne stope, ukamaćena vrjednost, za
isto vrjeme, biva sve veća, zatim da je to povećanje sve manje i da nije teško prijetpostaviti da
ukamaćena vrjednost ima graničnu vrjednost za slučaj da broj kapitalisanja u jednoj godini teži u
beskonačno. Riječ je tada o tzv. kontinuelnom kapitalisanju, pri kojem vremenski interval između dva
kapitalisanja teži nuli, za razliku od kapitalisanja kao što su ona u 1. primjeru pod a) do e) koje tretiramo
kao diskontinuelna.

Da sa češćim kapitalisanjem raste ukamaćena vrijednost možemo pokazati i ovako:

(1 + p / 2)2 = 1 + p + p 2 / 4 > 1 + p;
(1 + p / 3)3 = 1 + p + p 2 / 3 + p 3 / 27 > (1 + p / 2)2 ;
(1 + p / 4)4 = 1 + p + 3 p 2 / 8 + p3 /16 + p 4 / 256 > (1 + p / 3)3 ;
itd.

Tačnost pomenute zakonitosti potvrđuje i tzv. Bernulijeva nejednakost

35 
(1 + x )n > 1 + n ⋅ x za n > 1 i x > -1,
pri čemu je x = p/m , n=m , a nx = p

U slučaju da je obračunavanje interesa anticipativno ukamaćena vrjednost za (1) primjer bi bila: a)

2.697,31; b) 2.567,95; c) 2.511,50; d) 2.460,15.

Dakle , ukamaćena vrjednost je , pri istoj učestalosti kapitalisanja , veća kad je obračunavanje interesa
anticipativno , što možemo pokazati da važi uopšte , na sledeći način: ako je p(a)=p , onda je:
mg
⎛ p/m ⎞
K g ( a ) − K g (d ) = K ⎜ 1 + ⎟ − K (1 + p / m )mg .
⎝ 1 − p/m⎠
p/m
Pošto je > p / m, to će biti:
1− p / m
K g (a ) − K g (d ) > 0 ⇒ K g (a ) > K g (d ) (Suprotno bi bilo za diskontovane vrjednosti), zatim da u
slučaju anticipativnog obračunavanja interesa sa češćim kapitalisanjem, zbog upotrebe relativne stope,
ukamaćena vrjednost biva sve manja, da je razlika između odgovarajućih ukamaćenih vrjednosti,
dobijenih anticipativnim i dekurzivnim obračunavanjem interesa, sve manja (teži nuli) i da nije teško
prijetpsotaviti da ukamaćene vrjednosti u ta dva slučaja imaju isti limes kada m → ∞.
Dalje zaključujemo da, ako je kapitalisanje kontinuelno, onda broj kapitalisanja teži u beskonačno u bilo
kom konačno datom vremenskom intervalu, a ne samo u jednoj godini (ovo ima veze sa činjenicom da
∞ podjeljeno sa konačnim brojem daje za rezultat ∞ ).

Neka je pN oznaka za datu, nominalnu kamatnu stopu (ona može biti i godišnja p) i neka je n oznaka za
odgovarajući broj perioda na koje se odnosi pN , tada će biti:

K g = K lim (1 ± pN / m )± mn
m →∞

((1 ± p )
npN
K g = K ⋅ lim N / m )± m / pN
m / pN →∞

K g = K ⋅ e npN

Specijalno za pN = p , biće n=g i:

Kontinuelno kapitalisanje može i ima smisla da se primjeni u analizi kretanja mnogih prirodnih i društvenih
procesa, a možda bi ga trebalo i imalo smisla primjeniti i u slučaju obračuna kamata.
Koristeći podatke iz 1. primjera za slučaj kontinuelnog kapitalisanja dobije se:
K g = 1000 ⋅ e 5⋅0,18 = 2459,60 KM, dok bi se (radi poređenja) za slučaj obračuna prostog interesa dobilo:
K g = 1000 ⋅ (1 + 0,18 ⋅ 5) = 1900 KM.

Radi cjelovite slike o razlikama koje nastaju u veličini ukamaćene vrjednosti, obzirom na različit način
kapitalisanja i upotrebu relativne kamatne stope, dajemo grafički prikaz kretanja ukamaćenih vrjednosti
za 1. primjer (sl. 10-3), uz napomenu da bi slično važilo i za bilo koji drugi primjer.

36 
Kažimo još i to da kamatna stopa za periode kapitalisanja, kraće od jedne godine ne mora nastati
deljenjem godišnje stope sa m; ona jednostavno može kao takva biti zadata, tj. data kao polugodišnja
tromesečna, mesečna ili dnevna.
U takvom slučaju se (9) može prikazati u obliku:
K g = K ⋅ (1 + pN )n (9a)

1 3 2 3 3 21 132
1)Iznos od 2.000 KM dat je na kamaćenje na 67 dana uz 1% kamate dnevno. Koliko
3
1
2 23 2
3
21 2 3 12 3 2
13

iznosi ukamaćena vrijednost?

Primer

Rješenje:

Kg = 2.000 ■ 1,0167 = 3.895,49

3) Djete je rođeno sa 3,9 kg. Ako se prijetpostavi da će u prvih pola godine dobijati u masi
prosječno 15% mjesečno, u drugih pola godine 5% mjesečno, u drugoj godini 2% mjesečno, a u
naredne tri godine 1% mjesečno, izračunati kolliko bi mogla da bude masa djeteta na 5. rođendan.

Riješenje:

Problem je takve prirode da mu odgovara upotreba kontinuelnog kapitalisanja. pa će biti:

K g = 2000 ⋅ e 6⋅0,15 + 6⋅0,05 +12⋅0,02 + 36⋅0,01 = 23,59 kg
_____________________________________________________________________

37 
Primjetimo da se po principu formiranja relativne kamatne stope može od relativne stope p/m dobiti
odgovarjuća godišnja stopa p množenjem sa m. Tako bi npr. dnevnoj stopi od l% odgovarala godišnja
stopa od 365% ili 366%.

Pokazali smo da upotreba relativne kamatne stope za isti vremenski period daje veći efekat (kamata) od
kamate koja bi se dobila godišnjim kapitalisanjem.
Da bi ova dva efekta bila ista trebalo bi ili povećati kamatnu stopu kojom se kamata obračunava godišnje
ili smanjiti kamatnu stopu kojom se kamata obračunava češće od godišnjeg obračuna.

Godišnju stopu p kojom se jednim obračunom kamate postiže isti efekat kao sa m obračuna kamate sa
relativnom stopom p/m nazivamo efektivna kamatna stopa, a dobijamo je iz jednačine:
1 + pE = (1 + p / m )m ⇒ pE = (1 + p / m )m − 1 (13)
a za slučaj kontinuelnog kapitalisanja važi:
1 + pE = e p ⇒ pE = e p − 1 (13a)
_____________________________________________________________________

1 3 2 3 3 21 132
U slučaju kamatne stope p= 18% iz 1. primjera biće:
3
1
2 23 2
3
21 2 3 12 3 2
13

Primer a) m = 1, p = 18%; pE = 0,18 = 18%

b) m = 2, pE =(1 + 0.18/2)2- 1 = 0,1881 = 18,81%, ovo znači da bi godišnja stopa trebalo
da bude 18,81%da bi se godišnjem obračunom kamate dobile ukamaćena vrjednost od
2.367,36 KM. tj. iznos koji se dobija polugodišnjim obračunom kamate uz 9% za 5 godina.
Provjera: Kg = 10.000 • 1,18815 = 2367,36 = 1.000 • 1,0910
c) m=4, pE = (1 +0,18/4)4 -1 =19,25186%
d) m = 12, pE = (1 +0,18/12)12 -1 =19,561817%

e) m = 365, pE = (1 + 0.18/365)365 - 1 = 19,7164243%

f) m → ∞ , pE = e 0,18 − 1 = 19,7217363%

Kamatnu stopu pc kojom se sa m obračuna kamate u jednoj godini postiže isti efekat (ista ukamaćena
vrjednost) kao sa jednim obračunom kamate sa godišnjom stopom p, nazivamo konformna kamatna
stopa, a dobijamo je iz jednačine:

(1 + pc )m = 1 + p ⇒ pc = (1 + p )1/ m − 1 (1)

a za slučaj kontinuelnog kapitalisanja važi:

e pc = 1 + p ⇒ pc = ln(1 + p ) (14a)

pri čemu, u ovom obrascu pc znači godišnju stopu kojom bi se kontinuelnim kapitalisanjem za isto vreme
ostvario isti efekat koji bi se postigao godišnjim kapitalisanjem sa stopom p.

38 
U slučaju koji prijedstavlja 1. primjer biće:

a) m=1 , p = 0,18=18% ; pc = 1,181/1-1 =0,18 = 18%

b) m = 2, pc = 1,181/2 - 1 = 8,6278% < p/2 = 9% je stopa kojom za 5 godina polugodišnjim obračunom kamate
1.000 KM. poraste na 2287,76 KM tj. na iznos koji bi se dobio godišnjim obračunom kamate sa 18% godišnje.
c) m = 4 , pc = 1,181/4 - 1 = 4,2246636% < p/4 = 4,5%
d) m = 12 , pc = 1.181/12 -1 =1,388843% < p/12 = 1,5%
e) m = 365 , pc = 1,181/365 -1 = 0,0453567% < p/365
f) m → ∞ , pc = In 1,18 = 16,5514438% < p = 18%

Ova poslednja stopa pokazuje koliko bi trebalo da bude godišnja stopa da bi se kamata
obračunavala kontinuelno, krajnji efekat želeo isti kao jednim obračunom kamate godišnje
uz p=18%.

U vezi sa konformnom kmatnom stopom u praksi nastaje i ova situacija: U datom periodu (konačnom)
kapitalisanja (koje ne mora biti godišnje) sa relativnom stopom p/m, iz određenih razloga, želi se više
puta (npr. s puta) obračunati kamata, ali tako da se u tom periodu ostvari isti efekat koji bi se postigao
jednim obračunom kamate sa stopom p/m. Ovo se ne može ostvariti stopom p/m podjeljenom sa s, već
sa odgovarajućom konformnom kamatnom stopom pc , koja se dobije iz jednačine:

(1 + pc )s = 1 + p / m ⇒ pc = (1 + p / m )1/ s − 1 (15)

a za slučaj kontinuelnog kapitalisanja važi:

e pc = 1 + p / m ⇒ pc = ln(1 + p / m ) (15a)

pri čemu u ovom obrascu, pc znači kamatnu stopu kojom se uz kontinuelno kapitalisanje postigne isti
efekat kao jednim obračunom kamate sa relativnom stopom p/m u datom konačnom periodukapitalisanja.

1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
Uzmimo da j- u 1. primjeru dato polugodišnje kapitalisanje, ali še želi:
13

a) mesečni,
Primer b) kontinuelni obračun kamate.

Tada će biti:

a) p = 18%; m=2; s=6;

pc - (1+0,18/2)l/6 -1=1,4466592% je mjesečna stopa kojom se sa 6 obračuna kamate
postigne isti efekat kao jednim obračunom kamate sa relativnom stopom p/2 = 9%.
Primjetimo da je ova mjesečna stopa veća od mjesečne stope 1,388843% kojom smo
uspostavljali vezu između godišnjeg i mjesečnog obračuna kamate, tj. primjetimo da je

39 
 1,4466592% bliža relativnoj 1,5% jer je i mjesečni obračun kamate "bliži" polugodišnjem
nego godišnjem obračunu kamate..
b) p = 18%; m = 2; s → ∞ , pc = In (1+0,18/2) = 8,6177696% je polugodišnja stopa
kojom se uz kontinuelno kapitalisanje ostvari isti efekat kao jednim obračunom kamate sa
godišnjom stopomp/2=9%.
_____________________________________________________________________
Nadalje jednakost:

(1 + pc)ms = 1 + p => pc = (1 + p)1/ms - 1

nam daje kamatnu stopu pc kojom se sa s obračuna kamate u datom periodu kapitalisanja, u kome je
prijedviđen obračun kamate sa relativnom stopom p/m, odnosno sa ms obračuna kamate u jednoj godini,
ostvari isti efekat kao jednim obračunom kamate sa godišnjom stopom p.
Primjetimo da se od (16), za 8=1, dobije (14)
1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
Za primjer uzimamo: p=18% , m=2, s= 6 pa će biti;
13

pc = (1 + 0,18)1/(2⋅6) − 1 = 1,181/12 − 1 = 1,388843%

Primer

U slučaju kontinuelnog kapitalisanja ova vrsta problema se svodi na (14a).

Primjenu konformne stope možemo uopštiti ovako: Ako sa s obračunavanja kamate želimo postići isti
efekat kao jednim obračunom kamate sa nominalnom stopom pN onda to možemo ostvariti sa stopom
p0 dobijenom iz jednačine:

(1+pc)s=1+pN=>Po=(1+PN)1/S-1 (17)

dok za slučaj konidnuelnog kapitalisanja važi:

e pc = 1 + pN ⇒ pc = In(1 + pN ) (17a)

pri čemu je, u ovom slučaju, pc stopa kojom se uz kontinuelno kapitalisanje postiže isti efekat koji se
postiže jednim obračunom kamate sa stopom pN

Za pN = p i s = m (17) i (17a) postaju (14) i (14a).

Za pN = p/m (17) i (17a) postaju (15) i (15a).

Ako sa pc = (1+p/m)l/s-1 želimo izvršiti jedan obračun kamate, za period koji prijedstavlja sm-ti dio godine,
tj. za g=1/ms, onda će biti:

Kg = K(1 +pc)1 = K(1 +(1 +p/m)1/s -1=K(1+p/m)1/s

pri čemu je

1/s = mg = m • (1/ms), g ∈ Q+ mg ∈ Q+

40 
Ako sa pc želimo izvršiti dva obračuna kamate, za period g=2/ms, onda će biti:

Kg = K(1+ pc )2 = K(1+(1+p/m)1/s-1)2 = K (1 + p / m )2 / s

pri čemu je

2/s = mg = m • (2/ms).

Uopšte, ako sa pc želimo izvršiti k obračuna kamate, za period g=k/ms, onda će biti:

Kg = K(1+pc)k = K(1+(1+p/m)1/s-1)k = K (1 + p / m )k / s

pri čemu je

k/s = mg = m ⋅ (k/ms).

Ako uzmemo da je k=smg, onda dobijemo:

Kg = K(1+Pc)smg = K(1+(1+p/m)1/s-1)smg = K (1 + p / m )m

Prijema tome dobijena je formula istovjetna sa (9) uz proširenje mg ∈ Q+, a ne samo mg ∈ N kao u (9), tj. važi:

Kg = K(1+p/m)mg ; mg ∈ Q+ (9)

Slično bi se upotrebom pc= (1+p)1/ms- 1 od (7) dobilo:

Kg = K(1+p)9 ; g ∈ Q+ (7)

a upotrebom pc = (1+PN)1/S -1 od (9a) dobilo:

Kg = K(1+pN)n ; n ∈ Q+ (9a)

Na ovaj način su rješeni i problemi obračuna kamate za vremenski period kraći od jednog punog perioda
datog kapitalisanja, tj. manji od m-tog dijela godine, izuzev za određen broj 1. ..a, zbog toga što ni dve
uzastoprije godine, ni dva uzastopna polugodišta, ni dva uzastopna tromesečja, pa ni dva uzastopna
mjeseca ne moraju sadržati isti broj dana. Ovaj problem možemo rješiti na sledeći način:
1) Ako je između dužnika i povjerioca dogovorena, ugovorena ili zakonski propisana
upotreba konformne kamatne stope, onda će biti:

K g = K (1 + p / m )d1 / s1 + mg + d2 / s2 . (18)

pri čemu je 0 < d1 < s1 ; 0 < d2 < s2 ; zatim

41 
■ d1 je oznaka za broj dana, koji prijethodi prvom cijelom periodu datog kapitalisanja, za koji treba
obračunati kamatu;
■ s1 je oznaka za ukupan broj dana u periodu kapitalisanja kome pripada d1 .
■ d2 je oznaka za broj dana, koji slijedi poslije poslednjeg cjelog perioda datog kapitalisanja, za koji
treba obračunati kamatu;
■ s2 je oznaka za ukupan broj dana u periodu kapitalisanja kome pripada d2.
2) Ako je dogovorena, ugovorena ili propisana upotreba prostog interesa za vremenske
periode koji su kraći odpunog perioda datog.kapitalisanja, onda važi:

d1 d
K g = K (1 + p ⋅ ) ⋅ (1 + p / m )mg ⋅ (1 + p ⋅ 2 ) (19)
dg1 dg 2

pri čemu je 0 < d,< dg ; 0 s d2 < dg2

dg1 je oznaka za broj dana u godini kojoj pripada d
dg2 je broj dana u godini kojoj pripada d2, ( dg1 i dg2 mogu biti 365 ili 366).
3) Ako je dogovoreno, ugovoreno ili propisano kontinuelno kapitalisanje, onda važi:

K g = K ⋅ e p ( d1 / dg2 + g + d2 / dg2 ) (20)

Primjetimo da za d1 = d2 = 0, obrasci (18) i (19) postaju (9'), a (20) postaje (12a).

_____________________________________________________________________
21
1
2 23 4) 16.2.2000. godine dato je na kamaćenje 8.000 KM uz 16% kamate godišnje. Sa
1 3 2 3 3 21 132
3
3
2
2 3 12 3 2
13

kojim iznosom će se raspolagati na dan 17:9.2003. godine ako je kapitalisanje:

Primer
a)godišnje
b)polugodišnje
c)tromjesečno
d)mjesečno
e)dnevno i
f)kontinuelno,
i ako se
1)upotrbljava konformna kamatna stopa,
2)upotrbljava kombinacija prostog i složenog interesa

Rješenje:

a)1) Kg = 8.000 ⋅1,6319 / 366 + 260 / 365 = 13.617,64 KM.

2) Kg = 8.000 (1+0,16· (319/366))- 1,162(1+0,16·(260/365)) = 13.663,98 KM.
b)1) Kg= 8.000 ⋅1,06135 / 366 + 6 + 79 / 365 = 13.882,34 KM.
2) Kg = 8.000(1+0,16 (135/366)) • 1,086 • (1+0,16 • (79/365)) = 13.90978 KM.
c)1) Kg = 8.000 ⋅1,04 44 / 91+13 + 79 / 92 = 14.040,60 KM.
2) Kg = 8.000 · (1+0,16 · (44/336)) ·1,0413 • (1+0,16 • (79/365)) = 14.046,98 KM.

42 
d)1) Kg = 8.000 • (1+0,16/12)13/29+42+17/30 = 14.142,50 KM.
2) Kg = 8.000 • (1+0,16 • 13/366)) ·(1+0.16/12)42 · (1+0,16 · (17/365)) = 14.137,52 KM.
e) Kg = 8.000 • (1+0.16/366)319 • (1+0.16/365)990 = 14.192,90 KM.
f) Kg = 8.000 • e0,16⋅(319 / 366 + 2 + 260 / 365) = 14.194,69 KM..
1 3 2 3 3 21 132
1
2 23
3
3
2
5 Prijeduzeće A je 16.2.2000. godine dalo kratkoročnu pozajmicu (kredit)
21 2 3 12 3 2
13
prijeduzeću B u iznosu od 9.000.000 KM. Koji iznos je trebalo prijeduzeće B da vrati
Primer
17.7.2000. godine, ako je kamatna stopa bila u februaru 19% mesecno, u martu i
aprilu 20% mesecno, u maju 22% mesecno, a u junu i julu 37% mesecno?
Problem resiti upotrebom: a) konformne kamatne stope, b) kontinuelnog kapitalisanja.

Riješenje:
a) K g = 9 ⋅ 1,1913 / 29 ⋅ 1,22 ⋅ 1,22 ⋅ 1,371+18 / 31 = 28,115 mil. KM
b) K g = 9 ⋅ e0,19⋅13 / 29 + 0,2 + 0,22⋅1+ 0,37(1+18 / 310) = 32,695 mil. KM
_____________________________________________________________________
Iz naprijed izloženog dajemo rezime za praktičnu upotrebu konformne kamatne stope u karakterističnim
situacijama koje susrećemo u praksi.

A) Data je godišnja stopa p, uz m=1, a želi se:

a) mesečni obračun kamate i odgovarajuća mesečna stopa;
b) dnevni obračun kamate i odgovarajuća dnevna stopa.
a) Kg = K(1+pcM)M = K(1+p)M/12 (21)
PCM(1+P)1/12-1 (22)
M je oznaka za broj meseci za koje treba obračunati kamatu
____________________________________________________________________
21
1
2 23 6. Za K = 1.000; p = 18%; M = 5 (mjeseci) biće:
1 3 2 3 3 21 132
3
3
2
2 3 12 3 2
13

Kg=1.000 ⋅1,185 /12 = 1.071,40

Primer PCM = 1,181/2 -1=1,388843%
____________________________________________________________________
b) Kg = K(1 +pcd)d = K(1 +p)d/dg (23)

Pcd = (1 + p )1/ dg − 1 (24)

1 3 2 3 3 21 132
1
2 23
3
3
2 7. Za K = 1.000; p = 18%; d = 67 ( od 15.02.2004 do 22.04.2004), biće:
21 2 3 12 3 2

Kg = 1.000 · 1,1867/363 = 1030,76

13

Primer
pcd = 1,1867/363 -1 = 0,0452328%

B) Data je mesečna stopa PM, a želi se:

a) mesečni obračun kamate;
b) dnevni obračun kamate i odgovarajuća dnevna stopa;
c) odgovarajuća godišnja stopa.
a) Kg = K(1+pM)M (25)
______________________________________________________________

43 
 1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
8. Za K = 1.000; pM = 8% ; M = 5, biće:
13

Kg = 1.000 · 1,085 = 1.469,33

Primer

b) Kg = K(1 +pcd)d = K(1 +pM)d/dM (26)

Pcd = (1+pM) -1
1/dM (27)
■ dM je oznaka za ukupan broj dana u posmatranom mesecu.
_____________________________________________________________________
9. Za K= 1.000; pM = 8%; d=19 (od 3.5.2004. do 22.5.2004) biće:
1 3 2 3 3 21 132
3
1
2 23 2
3
21 2 3 12 3 2
13

Pcd = 1,081/31 -1 = 0,2485648%

Primer Kg = 1.000 • 1,0819/31=1.048,30

10. Ako je u 9. primjeru d=67 (od 15.2.2004. do 22.4.2004.), onda će biti:

Kg = 1.000 · 1,0814/29+1+2M0 = 1185,96
pcdII = 1,081/29 - 1 = 0,26573% je dnevna konformna stopa u februaru;
pcdIII = 1,081/31 - 1= 0,2485698% je dnevna konformna stopa u martu;
pcdIV = 1,081/3° -1 = 0,2568661 % je dnevna konformna stopa u aprilu;
pcd= (1,08M/29+U22/30)1/67 -1 = 0,2548806% je prosečna dnevna stopa u posmatranih 67 dana.
11. Ako je u 10. primjeru pMII = 8%, pMIII = 9%, a pMIV = 10%, onda će biti:
Kg=1.000 · 1.0814/29 · 1,09 · 1,122/30 = 1213,16
pcdII = 1,081/29 - 1 = 0,2657354%;
pcdIII = 1,091/31 - 1=0,278379%;
pcdIV = 1,11/3° - 1 = 0,3182058%;
pcd=(1,0814/29 · 1,09 · 1,122/30)1/67 - 1 = 0,2888124%

c) P = (1+PM)12-1 (28)
_______________________________________________________________
21
1
2 23
12. Ako je pM = 124% = 1,24; onda je p = (1+1,24)12 -1 = 1.959.691,767% (!!!)
1 3 2 3 3 21 132
3
3
2
2 3 12 3 2

odgovarajuća godišnja stopa.

13

Primer
______________________________________________________________________
C) Data je dnevna stopa pd, a želi se:
a) dnevni obračun kamate;
b) odgovarajuća mesečna stopa;
c) odgovarajuća godišnja stopa.
a) Kg = K(1+Pd)d (29)

1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
13. Ako je K = 1.000; pd = 1 %; d = 67 (od 15.2.2004. do 22.4.2004) onda će biti:
13

Kg = 1.000 · 1,0167 = 1.947,74.

Primer Međutim, ako je u istom periodu dnevna stopa u februaru bila 1%, u martu 2%, u aprilu
3%, onda važi:

Kg = 1.000 · 1,0114 · 1,0231 · 1,0322 = 4.069,34

dok je:

44 
 Pd = (1,0114 · 1,0231 · 1,0322 )1/67 -1 = 2,1168397% prosečna dnevna stopa u posmatranih
67 dana, a
Pd = (1.01 · 1,02 · 1,03 ) ° -1 = 2,0078981% prosečna dnevna stopa u tromesečju
29 31 30 1/9

kojeg čine februar, mart i april 2004. godine.

14. Ako je pd = 1%, onda je:

pM = 1,0131 -1 = 36,1327404% odgovarajuća mjesečna stopa za mjesece koji imaju 31
dan;
pM = 1,0130 -1 = 34,784915% je odgovarajuća mjesečna stopa za mjesece koji imaju 30
dana;
pM = 1,0128 -1 = 32,1290967% je odgovarajuća mjesečna stopa za februar u godini koja
nije prijestupna (tzv. prostoj godini);
pM = 1,0129 -1 = 33,4503877% je odgovarajuća mjesečna stopa za februar u prijestupnoj
godini.
_____________________________________________________________________
c) p = (1 + pd )dg – 1 (31)
_____________________________________________________________________
21
1
2 2315. Ako je pd = 1%, onda je: p = 1,01365 – 1 = 3678,343433% odgovarajuća godišnja stopa
1 3 2 3 3 21 132
3
3
2
2 3 12 3 2
13

za godinu koja nije prijestupna, dok je: p = 1,01366 -1 = 3716,126868% odgovarajuća

Primer godišnja stopa za prijestupnu godinu.
_____________________________________________________________________

45 
3.2. Problem diskontovanja jednokratnih, sporadičnih plaćanja 

Transformacijom (7), (9), (9a), (12), (12a), (18), (19) i (20) dobiju se odgovarajući obrasci (formule) za
izračunavanje diskontovane vrijednosti K:

K = K g (1 + p )− g (32)
− mg
K=K g (1 + p / m ) (33)
K=K g (1 + pN )− n (34)
− n ⋅ pN
K=K g ⋅ e (35)
K=K g ⋅ e g ⋅p (36)
− ( d1 / s1 + mg + d2 / s2 )
K=K g ⋅ (1 + p / m ) (37)
K=K g ⋅ (1+p ⋅ (d1/dg1 ))-1 ⋅ (1+p/m)m⋅g ⋅ (1 + p(d 2 / d g 2 ))−1 (38)
− p ( d1 / s1 + g + d 2 / s2 )
K=K g ⋅ e (39)

Na isti način se, po potrebi, mogu transformisati i jednačine (21), (23), (25), (26) i (29).
Rad sa konkretnim primjerima je vrlo sličan onom koji smo imali za izračunavanje Kg, pa je obrada
primjera ovoga puta nepotrebna.

3.3.3. Problem izračunavanja interesa (kamate)

Interes je razlika između ukamaćene i diskontovane vrijednosti, tj.

l = Kg-K

Ako je poznata samo jedna od vrijednosti K i Kg onda se druga izračunava prijema već objašnjenim,
prikazanim obrascima, a moće se ispostaviti i direktna funkcionalna veza između interesa s jedne i
ukamaćene odnosno diskontovane vrijednosti s druge strane, tj.

I = f(K) odnosno I=f(Kg)

Za slučaj Kg=K(1+p)9biće:

I = K(1+p)g - K - I = K ((1+p)g -1) - K = I/((1+p)-g -1) ( 41)

46 
Na sličan način se dobiju obrasci i za druge situacije:

I = K ((1 + p / m )mg − 1) (42)

I = K ((1 + pN ) − 1) n
(43)
n ⋅ pN
I = K (e − 1) (44)
g ⋅p
I = K (e − 1) (45)
− ( d1 / s1 + mg + d2 / s2 )
I = K ⋅ ((1 + p / m ) − 1) (46)
m ⋅g
I = K ⋅ (1 + p ⋅ (d1 / d g 1 )) ⋅ (1 + p / m ) ⋅ (1 + p(d 2 / d g 2 )) − 1) (47)
p ( d1 / s1 + g + d2 / s2 )
I = K ⋅ (e − 1) (48)

Na isti način se dobiju obrasci i za ostale situacije ((21), (23), (25), (26) i (29)).

Bez poteškoća se dobije i I = f(Kg). Npr. za Kg = K(1+p/m)m·g biće:

1
I = K g − K = K g − K g (1 + p / m )− mg = K g (1 − (1 + p / m )− mg ) − K g = (49)
1 − (1 + p / m )− m⋅g
Na isti način se mogu dobiti obrasci i za ostale slučajeve, samo je pitanje praktične koristi od takvih obrazaca.

47 
3.4. Problem izračunavanja kamatne stope 

Transformacijom jednačine (7) dobijamo:

(1+p)q-Kg/K-p = K(Kg/K)1/g -1 (50)

Slično iz (9), (9a), (12), (12a), (18) i (20) dobijemo

p / m = (K g / K )1/ mg − 1 (51)
pN = (K g / K ) 1/ n
−1 (52)
pN = (1/ n ) ⋅ In(K g / K ) (53)
p=(1/g) ⋅ In(K g / K ) (54)
1/( d1 / s + mg + d1 / s1 )
p/m=(K g / K ) −1 (55)
In(K g / K )
p= (56)
d1 / d g 1 + g + d 2 / d g 2

Međutim, iz (19) p nije moguće eksplicitno izraziti. Do rešenja je moguće doći samo metodama približnog
računanja (npr. iterativnim metodom), ali je pitanje praktične koristi od toga, jer se problem takve vrste u
praksi ne pojavljuje.
1 3 2 3 3 21 132
3

16. 16.02.2000. je dato na kamaćenje 8.000 KM. Uz koju godišnju stopu će ovaj
1
2 23 2
3
21 2 3 12 3 2
13

iznos porasti za
Primer 5.617,64 KM. za vreme do 17.9.2000. ako je kapitalisanje:
a) godišnje uz upotrebu konformne stope,
b) kontinuelno?

Riješenje:
K = 8.000; K g = 13.617,64; m = 1; g = 2; s1 = 366; d1 = 319; s2 = 365; d 2 = 260
a )p = (13.617,64 / 8.000)1/(319 / 366 + 2 + 260 / 365) − 1 = 0,16 = 16%
In(13.617,64 / 8.000)
b )p = = 0,14842 = 14,842%
319 / 366 + 2 + 260 / 365

17. Uz koju mesečnu stopu će se bilo koji iznos koji iznos dat na kamaćenje 15.2.2004. utrostručiti
za 67 dana, tj. do 22.4.2004. ako se podrazumeva:
a)upotreba konformne kamatne stope,
b)kontinuelno kapitalisanje?

48 
Rješenje:
Kg = 3 ⋅ K
a )K (1 + pM )14 / 29 +1+ 22 / 30 = 3 ⋅ K
pM = 31/(14 / 29 +1+ 22 / 30) − 1 = 64,17177%
b )K ⋅ e pm (14 / 2 +1+ 22 / 30) = 3 ⋅ K
In3
pd = = 49,5743%
14 / 29 + 1 + 22 / 30

18. Uz koju dnevnu stopu će se realizovatiuslovi iz 17. primjera?

Rješenje:
a )K (1 + pd )67 = 3 ⋅ K
pd = 31/ 67 − 1 = 1.653237%
b )K ⋅ e 67⋅ pd = 3 ⋅ K
pd = (In3) / 67 + 1.639719%

3.3.5. Problem izračunavanja broja perioda kamaćenja, odnosno

određivanja vremenskog intervala kamaćenja

Ovaj problem se svodi na određivanje vremenskog perioda (intervala) koji protekne od dana ulaganja
(pozajmljivanja) do dana podizanja (vraćanja) tj. vremenskog perioda u kojem je neki iznos bio pod kamaćenjem.

Iz (7), (9), (9a), (1,2) i (12a) se eksplicitno može izraziti broj perioda koji prijedstavlja vreme kamaćenja.
Iz (7) slijedi:

(1 + p )g = K g / K ,
g ⋅ In(1 + p ) = In(K g / K ), (57)
In(K g / K )
g=
In(1 + p )

Sličnim postupkom se dalje dobije:

In(K g / K )
mg = (58)
In(1 + p / m )
In(K g / K )
n= (59)
In(1 + pN )
In(K g / K )
n= (60)
pN
In(K g / K )
g= (61)
p

49 
Za ostale situacije (18), (19) i (20) nije moguće dati eksplicitni oblik, ali ćemo pokazati mogućnost
rješevanja konkretnih problema i za takve slučajeve.
_____________________________________________________________________

19. Za koje vrijeme će iznos od 8.000 KM. uložen 16.2.2000. porasti, uz 16% kamate godišnje, na:
a) 13.617,64 KM uz godišnje kapitalisanje i upotrebu konformne kamatne stope za nepotpune
periode;
b) 13.663,98 KM uz godišnje kapitalisanje i upotrebu prostog interesa za nepotpune periode;
c) 14.194,69 KM uz kontinuelno kapitalisanje?

Rješenje:
a) K = 8.000, Kg = 13.617,64, p = 0,16
8.000 KM ukamaćeno do kraja 2000. godine tj. do prvog obračuna kamate, iznosi:

8.000 · 1,16319/366 = 9.104,80 KM.

Dalje se pitamo, koliko godina treba kamatiti 9.104,80 KM da bi se raspolagalo sa 13.617,64 KM, tj.

In(13.617,64 / 9.104,80)
9.104,80 ⋅ 1,16g = 13.617,64; g = = 2.712328766
In1,16
Znači, traženi dan kraja vremena kamaćenja se nalazi u 2003. godini, a broj dana kamaćenja u 2003.
godini dobija se ovako:

0,712328766 · 365 = 260 dana

Prijema tome sa 13.617,64 KM će se pri uslovima pod a) raspolagati 17.9.2003 godine.

Ovo se može uraditi i kraće, ovako:

8000 ⋅ 1,16g = 13617,64
ln(13617,64 / 8000)
g= = 3,583913465
ln1,16
3,583913465 − 319 / 366 = 2,712328766
0,712328766 ⋅ 365 = 260

b)Postupa se isto kao pod a)

8000 ⋅ (1 + 0,16 ⋅ (319 / 366)) = 9115,63 din.

ln(13663,98/911,63)
g= = 2,72721024.
ln1,16

Dalje se, s obzirom na kombinaciju prostog interesa, radi ovako:

9115,63 ⋅ 1,162 = 12265,99 KM. je ukamaćena vrijednost na dan 31.12.2002. godine, pa će biti:
12265,99 ⋅ (1 + 0,16 ⋅ (d 2 / 365)) = 13663,98

50 
 ⎛ 13663,98 ⎞ 365
d2 = ⎜ − 1⎟ ⋅ = 260 dana
⎝ 12265,99 ⎠ 0,16
Znači poslednji dan kamaćenja je 17.9.2003. U ovom slučaju nije moguc kraći postupak.

21. Dana 22.04.2000. dužnik je vratio 64,975% više nego što je pozajmio. U periodu dogovaranja
kamata se računala 0,75% dnevno. Kada je pozajmljen novac?

Riješenje:

K g = K + 0,64975 K = 1,64975K
K ⋅ 1,0075d = 1,64975 K,
ln1,64975
d= = 67
ln1,0075

Prema tome, novac je pozajmljen 15.02.2000. godine.

51 
52 
4. Eskontovanje mjenica
Mjenica je hartija od vrijednosti sa zakonski određenom formom, a služi u poslovima regulisanja
dužničko—povjerilačkih odnosa, kao sredstvo obezbjeđenja kredita, kao sredstvo obezbeđenja plaćanja i
kao sredstvo (instrument) plaćanja.

Ako mjenica sadrži nalog (naredbu) izdavaoca (trasant) izdat (upućen) drugom licu (trasat), kod koga
izdavalac ima (ili treba da ima) pokriće ili mogućnost zaduženja, da u određeno vreme isplati trećem licu
(remitent) sumu novca upisanu na mjenici, onda je riječ o tzv. trasiranoj ili vučenoj mjenici.
Ako mjenica sadrži nalog (naredbu) izdavaoca (trasant) izdat (upućen) drugom licu (trasant), kod koga
izdavalac ima (ili treba da ima) pokriće ili mogućnost zaduženja , da u određeno vrijeme isplati trećem
licu (remitent) sumu novca upisanu na mjenici , onda je riječ o tzv.trasiranoj ili vučenoj mjenici.

Kaže se:
1) dužnik (trasant) tarsira (izdaje i potpisuje) mjenicu koju prijedaje povjeriocu (remitentu) kao garanciju
da će dug biti isplaćen na dan dospjeća mjenice;
2)povjerilac (prodavač robe) vuče na svoga dužnika (kupca) mjenicu koju ovaj akceptira (potpisuje).
_____________________________________________________________________

Fabrika bicikla “Partizan” Subotica prodala je određenu količinu bicikla prijeduzeću “Metal” Banja Luka i
za prodatu robu dostavlja fakturu “Metal” prijema dogovoru sa FB “Partizan” ne plaća isporučenu robu
odmah,već 7.9.1987.izdajemjenicu na iznos od 23.169.888 KM.sa rokom dospjeća 2.12.98.Ovom
mjenicom “Metal” daje nalog Privrednoj banci , Sarajevo-Osnovna banka Banja Luka da 2.12.87. isplati
FB “Partizan” sumu označenu na mjenici.

U ovom primjeru važi slijedeće:

“Metal" - Banja Luka je trasant; FB "Partizan", Subotica je remitent; Privredna banka Sarajevo - Osnovna
banka Banja Luka je trasat, a ako potpisom mjenice jamči (garantuje) plaćanje, onda je i avalista
(mjenično jemstvo = aval).
_____________________________________________________________________
Ako mjenica sadrži bezuslovno obećanje (obavezu) da će biti isplaćena suma novca upisana na mjenici,
onda je riječ o tzv. sopstvenoj mjenici, u kojoj su trasant i trasat isto lice.
Ako mjenica sadrži samo potpis trasanta, a remitent je ovlašten da ispuni mjenicu, shodno ugovoru o
mjeničnom poslu, tj. poslu zbog koga se mjenica i izdaje, onda je riječ o tzv. blanko mjenici.

U našoj praksi, kada su u upotrebi, uglavnom se koriste trasirane mjenice, pa će dalje biti reći samo o njima.
Iznos na koji glasi mjenica se naziva nominalna vrijednost ili mjenični iznos. Smatra se prirodnim da
prodavač robe zahtjeva od kupca da mjenicu potpiše na takav iznos koji će obuhvatiti vrijednost robe po
fakturi uvećanu za kamatu za vrjeme od izdanja mjenice do dana dospjeća mjenice, tj. do konačne
isplate duga (podrazumjevajući da je mjenica izdata na dan kada je dug trebalo platiti po fakturi). Kamata
koja se obračunava u poslovanju s mjenicama naziva se eskont. Prijema tome prirodno je nominalnu
vrijednost tretirati kao uvećanu glavnicu, a vrijednost mjeničnog posla kao čistu glavnicu.

Eskontovati mjenicu znači kupiti je, a diskontovati, prodati je prije njenog roka dospjeća.

53 
Kada imalac mjenice podnese mjenicu na eskontovanje da bi svoje potraživanje po mjeničnom poslu
ostvario prije roka dospjeća mjenice kaže se da je izvršeno tzv. indosiranje mjenice, tj. da je izvršeno
prijenošenje prava po mjenici na neko drugo lice - indosatora. Imalac mjenice koji svoja prava prijenosi
na indosatora naziva se indosant, pri čemu je remitent prvi indosant. Indosiranje se vrši uz izjavu
indosanta, koja se najčešće daje na poleđini mjenice a koja se naziva indosament ili indosman. Ako je
izvedeno indosiranje, onda će kupac robe (dužnik) svoj dug, po isteku roka dospjeća mjenice, isplatiti
indosatoru, umjesto prodavcu (povjeriocu, remitentu).

Vrjednost koju banka (ili neki drugi kupac mjenice) isplaćuje za eskontovanu mjenicu nazivamo
diskontovana vrijednost mjenice, koja je od nominalne vrijednosti manja za kamatu (eskont) računatu
za vrijeme koje protekne od dana eskontovanja do dana dospjeća mjenice. Eskont je najveći ako je
mjenica eskontovana na dan njenog izdavanja, a smanjuje se sa smanjenjem broja dana koji prijeostaju
do dana dospjeća mjenice.

Reeskontovati mjenicu, znači eskontovati već eskontovanu mjenicu. Obično poslovne banke eskontuju
mjenice svojih komitenata, a nacionalne banke reeskontuju mjenice poslovnih banaka.
Prijema zakonu o mjenici dužnik treba da isplati mjenični iznos najkasnije dva dana po dospjeću mjenice
ili da drugačije reguliše svoju obavezu. Jedan od načina regulisanja mjenične obaveze je prolongacija
duga izdavanjem nove mjenice. Ukoliko dug nije regulisan u pomenutom roku, vrši se protest mjenice
kod nadležnog suda.

Pored eskonta u poslovanju sa mjenicama mogu se obračunavati provizija i troškovi. Usvojimo da se

provizija računa procentnirn (promilnirn) računom od nominalne vrijednosti mjenice kao čiste glavnice, a
troškovi u fiksnom novčanom iznosu.

Visoka inflacija je uvjerila ljude koji se u praksi bave mjenicama da je potrebno nominalnu vrijednost
mjenice tretirati kao uvećanu glavnicu pri izračunavanju eskonta, tako da je i Sporazumom banaka o
politici kamatnih stopa prijedviđen složeni kamatni račun "više sto" kod obračuna eskonta prilikom
eskontovanja mjenica.
.
Usvojimo sledeće oznake:

NV je oznaka za nominalnu vrijednost mjenice (mjenični iznos);

VMP je oznaka za vrijednost mjeničnog posla (fakturna vrijednost robe ili usluge);
DV je oznaka za diskontovanu vrijednost mjenice;
∧
E je oznaka za ukupnu kamatu sadržanu u nominalnoj vrijednosti mjenice;
E je oznaka za iznos eskonta koji banka (ili neki drugi kupac mjenice) odbija od nominalne vrijednosti
mjenice pri eskontovanju mjenice;
∧
E -E je oznaka za dio eskonta koji ostaje imaocu mjenice;
∧
d je oznaka za broj dana koji protekne od dana izdavanja do dana dospjeća mjenice;
d je oznaka za broj dana koji protekne od dana eskontovanja do dana dospjeća mjenice;

54 
∧
d -d je oznaka za broj dana koji protekne od dana izdavanja do dana eskontovanja mjenice;
p je oznaka za eskontnu stopu (godišnju).
∧ ∧
Ako je d =d , onda je E =E i VMP=DV.
Koristeći obrasce iz složenog kamatnog računa dobijemo sledeće formule za obračun eskonta pri
eskontovanju mjenica i utvrđivanje veza između nominalne vrijednosti mjenice, vrijednosti mjeničnog
posla i diskontovane vrijednosti mjenice:

NV = VMP (1 + p )d / dg (1)
∧

MP = NV (1 + p )− d/ dg (1a) DV =
∧

DV = VMP (1 + p )( d − d ) / dg (2)
∧

MP = DV (1 + p )( d − d ) / dg (2a)

Djeljenjem (1) sa (2) dobije se:

NV / DV = (1 + p )d / dg ≈ NV=DV(1+p)d/dg (3)
DV = NV ⋅ (1 + p )−d / dg (3a)
∧
E = NV − VMP (4)

Zamjenom (1) u (4) dobije se:

∧
E = VMP ⋅ ⎛⎜ (1 + p )d/ dg − 1⎞⎟
∧

(4a)
⎝ ⎠

Zamjenom (1a) u (4) dobije se:

∧
E = VMP ⋅ ⎛⎜ 1 − (1 + p )− d / dg ⎞⎟
∧

(4b)
⎝ ⎠
E = NV − DV (5)

Zamjenom (3) u (5) se dobije:

(
E = DV ⋅ (1 + p )d / dg − 1 ) (5a)

Zamjenom (3a) u (5) se dobije:

(
E = NV ⋅ 1 − (1 + p )− d / dg ) (5b)
∧
E − E = DV − VMP (6)
∧
E − E = VMP ⋅ ⎛⎜ (1 + p )( d −d ) / dg − 1⎞⎟
∧

(6a)
⎝ ⎠
∧
E − E = DV − ⎛⎜ 1 − (1 + p )( d − d ) / dg ⎞⎟
∧

(6b)
⎝ ⎠

55 
56 
5. Kamaćenje i diskontovanje višekratnih
periodičnih plaćanja

Pod periodičnim plaćanjem podrazumjevamo plaćanja (uplate i isplate) izvršena u jednakim vremenskim
razmacima, u jednakim iznosima ili iznosima među kojima postoji jedinstvena matematička veza
(funkcionalna zavisnost) koje omogućuju njihovo kamaćenje i diskontovanje jednom jeKMstvenom
formulom, a ne samo pojedinačno kao kod sporadičnih jednokratnih plaćanja koja se javljaju u nepravilno
različitim iznosima ili u različitim vremenskim razmacima.

Kao periodična plaćanja se najčešće javljaju ulozi, rente i anuiteti, a među njima najviše anuiteti, pa ćemo
zbog toga njima posvetiti posebno poglavlje. Kada je rječ o veličini, najčešće susrećemo periodično
jednaka plaćanja, a rjeđe takva, koja rastu ili opadaju prijema nekoj od matematičkih zakonitosti poput
aritmetičkih i geometrijskih progresija. Periodika plaćanja ne mora da se poklapa sa periodikom
kapitalisanja. U praksi susrećemo i takva, a naročito plaćanja koja se vrše češće od kapitalisanja.

Zavisno od praktične potrebe periodična plaćanja se kamate ili diskontuju u svrhu iznalaženja zbira
njihovih ukamaćenih ili diskontovanih vrjednosti.

Problematika periodičnih plaćanja je tema za čitavu knjigu, ali s obzirom na značaj u praksi ovom prilikom
prikazujemo (pored posebne teme o anuitetima) samo formiranje sume ukamaćenih i sume diskontovanih
vrjednosti periodično jednakih plaćanja, pri čemu se periodika plaćanja poklapa sa periodikom
kapitalisanja ili su plaćanja češća od kapitalisanja, podrazumjevajući primjenu konformne kamatne stope.

Usvojimo sledeće oznake:

■P je oznaka za periodična plaćanja, koja između ostalog mogu biti: ulozi U, rente R i
anuiteti A.

Ulozi su plaćanja koja periodično deponujemo u svrhu raspolaganja određenog iznosa novca po isteku
nekog vremenskog perioda. Rente su plaćanja koja ulagač jednokratnog iznosa (miže) prima po osnovu
uloženog iznosa. Anuiceti su plaćanja koja zajamoprimalac periodično plaća u svrhu otplate duga.
■ s je oznaka za broj periodičnih plaćanja u jednom periodu kapitalisanja i poklapa se sa brojem obračuna
kamate koja se želi izvršiti sa konformnom kamatnom stopom u jednom periodu datog kapitalisanja.
■ Sg je oznaka za sumu ukamaćenih vrijednosti periodičnih plaćanja P (najčešće uloga U) formirana
perod poslije pasljednjeg plaćanja.
■ S0 je oznaka za sumu diskontovanih vrijednosti periodičnih plaćanja (najčešće rente R) formiranu
jedan period prije prvog plaćanja.

57 
Prikazaćemo na vremenskoj liniji odnos smg plaćanja u g godini i stanja Sg odnosno S0 (Sl. 10-4).

Na osnovu prijetpostavki i usvojenih oznaka dobijamo (počevši od poslednjeg plaćanja)

Sg = P (1 + p / m )1/ s + P (1 + p / m )smg / s

Sabirci u izrazu na desnoj strani ove jednakosti prijedstavljaju članove geometrijskog niza,u kome je prvi
član P (1 + p / m )1/ s ,a količnik (1 + p / m )1/ s .

Izračunati Sg znači naći zbir prvih smg članova pomenutog niza , pa će dalje biti:

((1 + p / m) )
smg
1/ s
−1
Sg = P (1 + p / m ) 1/ s
⋅
(1 + p / m )1/ s
−1

odnosno:
(1 + p / m )mg − 1
Sg = P ⋅ (1)
1 − (1 + p / m )−1/ s

Rijeđe u upotrebi suma ukamaćenih vrijednosti periodičnih plaćanja koja se formira na dan posljednjeg
plaćanja tj.
(1 + p / m )mg − 1
Sg = Sg (1 + p / m )−1/ s = P ⋅ (2)
(1 + p / m )1/ s − 1

pa sličan način dobijamo:

S0 = P (1 + p / m )−1/ s + P (1 + p / m )−2 / s + ... + P (1 + p / m )−smg / s

((1 + p / m) )
smg
−1/ s
−1/ s
−1
S0 = P (1 + p / m ) ⋅ −1/ s
(1 + p / m ) −1
1 − (1 + p / m )− mg
S0 = P ⋅ (3)
(1 + p / m )−1/ s − 1

Rijeđe je u upotrebi suma diskontovanih vrijednosti periodičnih plaćanja koja se formira na dan prvog
plaćanja , tj.
1 − (1 + p / m )− mg
S0 = S0 (1 + p / m )−1/ s = P ⋅ (4)
1 − (1 + p / m )−1/ s

58 
Za slučaj kontinuelnog kapitalisanja važi:
e npN −1
Sg = P ⋅ (5)
1 − e − pN / s
pri ćemu je s oznaka za broj periodičnih plaćanja u jednom periodu za koji važi nominalna (data) stopa pN .
1 − e − npN
S0 = P (6)
e pN / s − 1
za pN = p i n=g biće:
e pg − 1
Sg = P ⋅ (7)
1− e−p / s
1 − e − pg
S0 = P ⋅ (8)
ep / s − 1

Po potrebi se iz (1) ako je poznato Sg može izračunati P , ovako:

1 − (1 + p / m )−1/ s
P = Sg ⋅ (1a)
(1 + p / m )mg − 1

Na isti način se P može dobiti iz ostalih jednačina (2) do (8).

U praksi se retko pojavljuje potreba za izračunavanje broja perioda odnosno broja periodičnih plaćanja.
Ako je to ipak potrebno može se iz npr. (1) dobiti sledećim postupkom:

(1 + p / m )mg − 1
Sg / P
1 − (1 + p / m )−1/ s
(1 + p / m )mg = 1 + (1 − (1 + p / m )−1/ s ) ⋅ (Sg / P )
mg ln(1+p/m)=ln(1+(1-(1+p/m)-1/s )Sg / P ),
ln(1 + (1 − (1 + p / m )−1/ s )Sg / P )
mg = (1b)
ln(1 + p / m )

Iz (5) dobijemo:

e n ⋅pN = 1 + (1 + e − pN / s ) ⋅ Sg / P
n = ln(1 + (1 − e − pN / s )Sg / P ) / pN (5b)

Na sličan način se vrši transformacija i ostalih jednačina.

U problemima ovakve vrste se retko pojavljuje i potreba za izračunavanjem kamatne stope. Ako je to ipak
potrebno problem se ne može resiti eksplicitnim izračunavanjem p, ali se može resiti metodima približnog
rešavanja algebarskih jednačina višeg stepena, npr. iterativnim metodom. Suštinu ovog metoda čini postupno
(iterativno) zamenjivanje numeričkih vrijednosti umesto p takvih da razlika lijeve i desne strane jednačine teži
nuli. Korišćenjem kompjuterske tehnike ovaj problem se rešava sa željenom prijeciznošću i brzo.

59 
60 
6. Amortizacija zajmova

Zadatak finansijske matematike je kvantitativna analiza otplate (amortizacije) zajmova, uz napomenu da se

zajmovi koji imaju specifičan karakter (kao npr. zajmovi podjeljeni na obveznice) obrađuju posebno.

Zajam može biti vraćen jednokratno u cjelosti, pa se u tom slučaju primjenjuje obračun prikazan u poglavlju
o kamaćenju i diskoatovanju jednokratnih plaćanja. U ovom poglavlju ćemo razmatrati slučaj amortizacije
(otplate) postepeno, višekratnim iznosima koji se nazivaju rate ili anuiteti, a mogu biti jednaki ili različiti. Ako
su različiti, onda anuiteti mogu da se mjenjaju prijema nekom od matematičkih zakona (npr. prijema
aritmetičkoj ili geometrijskoj progresiji), a mogu biti različiti bez određene pravilnosti među njima.

Polazeći od prijetpostavke da pozajmljivanje i. vraćanje duga podrazumjeva i plaćanje kamate od strane

dužnika, anuitet treba da sadrži i kamatu na dug koji prijestaje nakon plaćanja prijethodnog anuiteta i dio
za koji se smanjuje dug u posmatranom periodu (ovaj dio se obično naziva otplata) Prijema tome važi:

Aj = lj + Bj

■ Aj je oznaka za anuitet u j-tom periodu;

■ lj je oznaka za kamatu u j-tom periodu;
■ Bj je oznaka za otplatu u j-tom periodu.

Pored ovih oznaka koristiće se i sledcćc:

■ Z je oznaka za zajam,
■ O je oznaka zaotplaćeni dio duga,
■ D je oznaka za dug (ostatak duga).

6.1. Anuiteti jednaki 
Prijetpostavimo da se plaćanje anuiteta vrši u momentu obračuna kamate relativnom ili konformnom
stopom na kraju perioda kao na sledećoj vremenskoj liniji (si. 10-5):
_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________
s je oznaka za broj anuiteta u jednom periodu datog kapitalisanja i istovremeno broj perioda u kojima se
vrši obračun kamate konformnom kamatnom stopom.

Poštujući osnovne principe finansijske matematike zajam Z mora biti suma diskontovanih vrijednosti
budućih anuiteta, tj.
Z = A(1 + p / m )−1/ s + A(1 + p / m )−2 / s + ... + A(1 + p / m )−smg / s

61 
odnosno:
1 − (1 + p / m )− mg
Z = A⋅ (2)
(1 + p / m )−1/ s − 1

odnosno:
1 − (1 + p / m )− mg 1 − (1 + pc )−smg
Z = A⋅ = A⋅ (2')
pc pc

pri čemu je:

pc = (1 + p / m )1/ s − 1 ≈ 1 + pc = (1 + p / m )1/ s

Za s=1 važi:
1 − (1 + p / m )− mg
Z = A⋅ (3)
p/m

Za m=1 i s=1 važi:

Z = ( A / p )(1 − (1 + p )−9 ) (4)

Uočimo da kada g → ∞ , Z ima konačan limes , tj.

lim Z = A /(1 + p / m )1/ s − 1 = A / pc
g →∞

odnosno:
lim Z = A /( p / m ) , ako je s=1;
g →∞

odnosno:
lim Z = A / p ako je s=1 i m=1.
g →∞

Ako je data kamatna stopa pN (koja ne mora biti godišnja) i odgovarajući broj perioda n, a nije
eksplicitno riječeno kakvo je kapitalisanje, onda važi:

1 − (1 + pN )− n
Z = A⋅ (5)
pN

Ako se u jednom periodu za koji važi pN plaća s anuiteta , onda važi:

1 − (1 + pN )− n
Z = A⋅ (6)
(1 + pN )1/ s − 1

Za s=1 od (6) se dobije (5).

62 
Sada raspolažemo sa dovoljno elemenata da postavimo sledeći zadatak:
Zajam od Z KM treba otplatiti za g godina uz kamatnu stopu p i m kapitalisanja godišnje sa s anuiteta u
jednom periodu kapitalisanja. Izraditi plan amortizacije, kontrolisati ga i utvrditi veze između veličina u
planu amortizacije.

Rješenje:

I Izrada plana amortizacije

Opšti zadatak podrazumjeva da su veličine Z, g, p, m i s date, pa da bi se pristupilo izradi plana

amortizacije treba izračunati A. Ovo se može uraditi transformacijom (2), (3) i (4) iz kojih se dobije:

(1 + p / m )1/ s − 1
A=Z⋅ (2a)
1 − (1 + p / m )− mg
ili
Z ⋅ pc Z ⋅ pc
A= =A (2'a)
1 − (1 + p / m )− mg 1 − (1 + pc )−smg

odnosno
p/m
A=Z⋅ (3a)
1 − (1 + p / m )− mg

odnosno
A = Z ⋅ ( p /(1 − (1 + p )−9 )) (4a)

Opšti plan amortizacije prikazujemo u tabeli 10-4

63 
 1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
1. Zajam od 10 000 KM. treba otplatiti za 5 godina jednakim anuitetima , uz godišnje
kapitalisanje i 18% kamate godišnje.
13

Primer

Rješenje:
Z = 10000 ; g=5 ; s=1 ; p=0,18
A=10000 ⋅ 0,18/(1-1,18-5 ) = 3197,78

pc = p = 0,18 ; A=3 197,78

2. Zajam od 20 000 KM. treba otplatiti za 3 godine polugodšnjim jednakim anuitetima , uz

polugodišnje kapitalisanje i 18% kamate godišnje.

Rješenje:
Z = 20 000 ; g=3 ; s=1 ; p=0,18
0,09
A=20 000 ⋅ = 4 458,40
1-1,09

pc = p / 2 = 0,09 ; A= 4 458,40

3. Zajam od 20 000 KM treba otplatiti za 3 godine polugodišnjim jednakim anuitetima , uz godišnje

kapitalisanje i 18% kmate godišnje.

64 
Rješenje:
Z = 20 000 ; g=3 ; s=2 ; p=0,18
1/2
−1
A=20 000 ⋅ 1,18
1−1,18−3
= 4 409,04

pc = 1,181/ 2 − 1 = 0,086278 ; A=4 409,04

4. Zajam od 30 000 KM treba otplatiti za 5 mjeseci jednakim mjesečnim anuitetima , uz

polugodišnje kapitalisanje i 18% kamate godišnje.

Rješenje:
Z = 30 000 ; g=5/12 ; m=2 ; s=6 ; p=0,18
1,091/6 − 1
A=30 000 ⋅ = 6 262,89
1 − 1,09 −2⋅5 /12

pc = 1,181/ 6 − 1 = 0,014466592 ; A=6 282,89

5. Zajam od 30 000 KM treba otplatiti za 5 mjeseci i jednakim mjesečnim anuitetima , uz 8% kamate

mjesečno.

Rješenje:
Pošto učestalost kapitalisanja nije definisana , problem mozemo rješiti pomoću jednačine (5) ovako:

65 
Z = 30 000 ; pN = pM = 0,08 ; n=M=5;
pM 0,08
A=Z −M
= 30 000 ⋅ = 7 513,69
1-(1+pm ) 1-1,08-5

ili pomoću (6) ovako:

Z = 30 000 ; pN = pM = 0,08 ; n=M=5 ; s=1.

a može i pomoću (2a) ako se prijetpostavi mjesečno kapitalisanje , ovako:

Z = 30 000 ; g=5/12 ; m=12 ; s=1 ; p/m=pM = 0,08
0,081/1 − 1
A = 30 000 ⋅
1 − 1,08 −12⋅5 /12

pc = 0,08 ; A=7 513,69

U praksi se zbog jednostavnijeg prikaza često postupa u i ovako : objeKMi se zajam i ukupna kamata , pa
se od takvog objedinjenog duga oduzme anuitet da bi se dobilo stanje duga(zajedno sa kamatom).Ovo
se ponavlja iz perioda u period dok se ne dobije da je stanje duga nula.
_____________________________________________________________________
Neka je u 5. primjeru određeno da anuiteti dospjevaju svakog 10. u mjesecu počev od
10.7.2000.Tada plan otplacivanja moze izgledati ovako:

Z + ΣI = 5 ⋅ A = 37 568,46
A=7 513,69
_____________________________________________________________________
Problemi u ovom slučaju nastaju ako dužnik izrazi želju da prijeostali dug isplati u cjelosti prije roka
dospjeća poslednjeg anuiteta. Prijetpostavimo da u ovom primjeru dužnik hoće da isplati prijeostali dug

66 
na dan 1.9.2000. godine. Znači dužnik na dan 1.9.2000. treba da plati, treći, četvrti i peti anuitet
diskontovano na dan 1.9. tj.

D = (7 513,69+7 513,69 ⋅ 1,08-1 + 7 513,69 ⋅ 1,08-9/31

D = 20450,52 KM dužnik treba da plati na dan 1.9.2000. da bi prijeostali dug platio u celosti.

Do istog rezultata možemo doći ako ostatak duga poslije drugog plaćenog anuiteta (Tab. 10-9) u iznosu
od 19363,52 KM ukamatimo i svedemo na dan 1.9.2000. (ba 10.8.2000.), tj. biće:
D = 19.363,52 • 1,0822/31 = 20.450,52 KM.

Primjetimo da je u prvom načinu upotrebljeno -9/31 iako se radi o 9 dana iz septembra, koji ima 30 dana.
Ovako je urađeno zbog toga što smo za obračunski mjesec, u kome važi mesečna stopa, uzeli period od
10.8.2000. do 10.9.2000. a u tom periodu ima 31 dan. Da je uzeto da je obračunski mjesec period od
prvog do zadnjeg dana u mjesecu onda se ne bi dobio isti rezultat na oba načina.

Ako dužnik želi prijeostali dug platiti na dan 10.9.2000. onda treba da plati dospjeli anuitet za taj dan u
iznosu od 7513,69 plus dug koji proističe iz poslednja dva anuiteta koji dospevaju za plaćanje 10.10. i
10.11. (pazi to nije jednako stanju duga u poslednjoj koloni koja glasi na iznos od 15.027,39 KM.) tj.

D = 7.513,69 + 7.513,69 • 1.08-1 + 7.513,70 · 1.08-2 = 20.912,60 KM.

67 
II Kontrole plana amortizacije

Iz opšteg plana amortizacije i prikazanih konkretnih slučaja možemo zaključiti da je plan ispravan ako
važi sledeće:

1) Poslednja otplata mora biti jednaka poslednjem ostatku duga, odnosno ostatku duga na početku
poslednjeg perioda nakon smg-1 plaćenih anuiteta, tj.

Bsmg = Dsmg −1 (7)

2) Zbir svih otplata mora biti jednak zajmu , tj.

smg

∑b
j =1
J =Z (8)

3) Zbir ukupne kamate i ukupnog iznosa otplata mora biti jedanak zbiru svih anuiteta , tj.
smg smg

∑ Ij + ∑ Bj = smgA
j =1 j =1
(9)

Obrasci (8) i (9) omogućuju izračunavanje ukupne kamate i bez izrade plana amortizacije , tj.
smg

∑ Ij = smgA − Z
j =1
(10)

4) Kamata na zbir kolone ostatka duga ( D j −1 ) , računato za jedan period , mora biti jednaka ukupnoj
kamati , tj.
smg smg

∑D
j =1
j −1
= ∑I
j =1
j (11)

68 
III Veze između veličina u planu amortizacije

Između veličina u planu amortizacije i vezanih za plan amortizacije, postoje funkcionalne veze tako da se
pomoću njih može izračunati željena veličina, polazeći od ostakli datih podataka, i bez izrade plana
amortizacije. Može se slobodno reći da već i obrasci (10) do (11) prijedstavljaju dio takvih funkcionalnih
veza. Za formiranje ostakli1 pođimo od:

Ik = ((1 + p / m )1/ s − 1)Dk − 1 = pc ⋅ Dk −1 (12)

pri čemu je Dk = Z , a
1 − (1 + p / m )−( smg − k ) / s
Dk = A ⋅ (13)
(1 + p / m )1/ s − 1

odnosno:
1 − (1 + pc )−( smg − k )
Dk = A ⋅ (13a)
pc

Dk je oznaka za ostatak duga posijle prvih k plaćenih anuiteta i prijedstavlja zbir diskontovanih vrijednosti
(smg-k) neplaćenih anuiteta na početku (k+1)—vog perioda, tj.
Dk = Ak +1 ⋅ (1 + p / m )−1/ s + Ak + 2 ⋅ (1 + p / m )−2 / s + ... + Asmg (1 + p / m )−( smg − k ) / s
pa smo (13) dobili istim postupkom kojim smo dobili (2) ili zamjenom u (2) smg-k umesto smg.

Dalje, pošto je A=Bj+lj, biće:

Bk = A − Ik ,
Bk = A − pc ⋅ Dk −1, (14)
− ( smg − ( k −1))
1 − (1 + pc )
Bk = A − pc ⋅ A
pc
Bk = A ⋅ (1 + pc )−( smg +1− k )

69 
odnosno: Bk = A ⋅ (1 + p / m )−( smg +1− k ) / s (14a)

Tako smo uspostavili direktnu vezu između bilo koje otplate i anuiteta, koja se po potrebi može pisati i
ovako:

A = Bk (1 + p / m )−( smg +1− k ) / s (15)

odnosno:
A = Bk (1 + pc )smg +1− k (15a)

Prijema (14) važi i ova jednačina:

BL = A ⋅ (1 + pc )−( smg +1−L ) (16)

odnosno: BL = A(1 + p / m )−( smg +1− L ) / s (16a)

Deljenjem (16) sa (14) dobije se:

BL / Bk = (1 + pc )L − k ~ BL = Bk (1 + pc )L − k (17)

odnosno:
BL = Bk (1 + p / m )( L − k ) / s

(17) odnosno (17a) su veze između bilo koje dve otplate.

I7 (14a) zaključujemo da važi redom:

B1 = A(1 + p / m )− smg / s ,
B2 = A(1 + p / m )−( smg −1) / s ,..., Bk = A ⋅ (1 + p / m )−( smg +1− k )s ,
Bk +1 = A(1 + p / m )−( smg − k ) / s ,..., Bsmg = A ⋅ (1 + p / m )−1/ s

Upoređujući ovaj niz sa (13') zaključujemo da važi:

Dk = Bk+1+Bk+2+...+Bsmg, tj. da je Dk ostatak duga koji prijedstavlja zbir neplaćenih smg-k otplata.

Dalje zaključujemo da važi:

Ok = B1 + B2 + ... + Bk ,
(1 + p / m )k / s − 1
tj: Ok = A(1 + p / m )− mg ⋅ (18)
(1 + p / m )1/ s − 1
(1 + pc )k − 1
odnosno: Ok = A(1 + pc )− smg ⋅ (18a)
pc

70 
Korišćenjem (14) i (14a) može se pisati i ovako:
(1 + p / m )k / s − 1
Ok = B1 ⋅ (19)
(1 + p / m )1/ s − 1

(1 + pc )k − 1
odnosno: Ok = B1 ⋅ (19a)
pc

smg
pri čemu je: Osmg = ∑B
j =1
j = Z, Ok + Dk = Z

Zajam od 100.000 KM. treba otplatiti za 3 godine mesečnim jednakim anuitetima uz 18%
kamate godišnje i godišnje kapitalisanje.

Primjer
Odrediti:
a) 13. otplatu;
b) 28. otplatu;
c) otplaćeni dio duga u prvih pola godine;
d) dio duga koji se može otplatiti sa drugih šest anuiteta;
e) ukupnu kamatu i
f) izraditi plan amortizacije za poslednja tri mjeseca.

Riješenje: Z = 100.000; g = 3; m = 1; s = 12; p = 0,18

1,181/12 − 1
a )A = 100.000 ⋅ = 3.548,68 KM
1 − 1,18−3
B13 = A ⋅ 1,18 −24 /12 = 2.548,61 KM
b )B28 = A ⋅ 1,18 −9 /12 = B13 ⋅ 1,1815 /12 = 3.134,40 KM
1,186 /12 − 1
c )O6 = A ⋅ 1,18 −3 ⋅ = 13.417,38 KM je otplaćeni dio duga sa prvih 12 anuiteta.
1,181/12 − 1
e )O12 − O6 = 14.575,01 KM je dio duga koji se može otpiatiti anuitetima od sedmog do
dvanaestog, tj. sa drugih 6 anuiteta.

36

∑I
j =1
j = 36 ⋅ A − Z = 27.752,41 KM

Za izradu deia plana amortizacije za poslednja tri mjeseca (vidi Tab. 10-11) potrebno je izračunati
ostatak duga posle 33 plaćena anuiteta, tj.
1 − 1,183 /12
D33 = A ⋅ 10.357,03 KM
1,181/12 − 1

71 
Tabela 10-11

j DJ-1 Ij=pc·Dj-1 Bj = A-Ij

34 10.357,03 143,84 3.404,84
35 6.952,19 96,56 3.452,12
36 3.500,07 48,61 3.500,07

pc = 1,18 −1/12 − 1 = 0,01388843; A = 3.548,68

Za slučaj da je nepoznat broj anuiteta ili kamatna stopa važi ono što je riječeno da važi za periodična
plaćanja uopšte, uz napomenu da pojmovi vreme amortizacije i broj anuiteta nisu isto, ali se broj anuiteta
određuje iz prijethodno određenog vremena amortizacije.

Pri određivanju broja anuiteta dat je zajam i dat je anuitet, pa mogu nastupiti sledeća dva slučaja:

1) Izračunamo vreme amortizacije (smg)t i za rezultat dobijemo cijeli, prirodni broj. Ovaj broj
je ujedno i broj anuiteta pa se radi o već prikazanom slučaju idnakih anuiteta.
2) Izračunamo vreme amortizacije (smg)t i za rezultat dobijemo broj koji nije cijeli, tj. smg-1<(smg)t
<smg, pri čemu je smg - 1 = [(smg)t], dok je smg = [(smg)t]+1.

U ovom slučaju kažemo da će dužnik platiti smg-1 datih anuiteta A dok će poslednji smg-ti put platiti tzv.
anuitetni ostatak A0<A. Anuitetni ostatak A0 može biti i poslijedica izvršenog
zaokrugljivanja anuiteta.

Zaokrugljivanje anuiteta može da se vrši u okviru datog broja anuiteta ili proizvoljno pa se broj anuiteta
određuje kao poslijedica proizvoljno određenih anuiteta.

Primjer
Zajam od 100.000 KM. treba otplatiti sa 6 mesečnih anuiteta uz 18% kamate mesečno. Dobijeni
anuitet zaokružiti na:
a) najmanju moguću ćelu hiljadu;
b) najveću moguću čelu hiljadu;
c) najmanju ćelu stotinu;.
d) najveću ćelu stotinu;
e) najveću ćelu desetinu hiljada.

Riješenje:
U problemima ove vrste zaokrugljeni anuitet se određuje ovako:

Amin ≤ A < A max (20)

(1 + p / m )1/ s − 1
pri čemu je: Amin = Z (smg ) = Z ⋅ (21)
1 − (1 + p / m )− mg

72 
 (1 + p / m )1/ s − 1
Amax = Z (smg − 1) = Z ⋅ (22)
1 − (1 + p / m )−( smg −1) / s

U datom primjeru će biti:

Z = 100.000; g=1/2; m=12; s=1

0,18
Amin =100.000 · 28.591,01 je mesečni anuitet kojim se dati zajam može otplatiti za šest meseci.
1 − 1,18 −6
0,18
Amax = 100 000 · = 31.977,78 KM je mesečni anuitet kojim se dati zajam može otplatiti za pet
1 − 1,18 −5
meseci.

a) A = 29.000 KM, što znači da će se dati zajam otplatiti sa pet anuiteta od po 29.000 KM. i šestim koji
će biti manji od 29.000, tj. A0 < 29.000
b) A = 31.000 KM;
c) A = 28.600 KM;
d) A = 31.900 KM;
e) A = 30.000 KM.
Dužnik i povjerilac se mogu dogovoriti da se anuitet zaokruži npr. na 32.000 KM, ali tada šesti anuitet nije
potreban; ili da se zaokruži na 28.000 KM pa će poslednji anuitet biti veći od 28.000 KM, tj. biće A0 > A.
Ove varijante su više za tačku 4.6.2.2.

2. Zajam od 100.000 KM treba otplaćivati mesečnim anuitetima koji iznosi 30% od zajma uz 18%
kamate mesečno. Izračunati koliko anuiteta treba platiti?

Riješenje:
⎛ z ⎞
ln ⎜ 1 − ⋅ pc ⎟
Iz (2') dobijemo: (smg )t = − ⎝ ⎠
A
(23)
ln(1 + pc )
Konkretno će biti:

⎛ 100.000 ⋅ 0,18 ⎞
ln ⎜ 1 − ⎟
30.000
(smg )t = − ⎝ ⎠ = 5,536 meseci
ln1,18

Odnosno: 5 < (smg), < 6

što znači da treba platiti 5 anuiteta po 30.000 KM, a jedan (šesti) će biti A0<30.000.

Za slučaj postojanja anuitetnog ostatka važi:

Z = A(1 + p / m )−1/ s + A(1 + p / m )−2 / s + ... + a(1 + p / m )−( smg −1) / s + A0 (1 + p / m )− smg / s

73 
 1 − (1 + p / m )−( smg −1) / s
odnosno: Z = A⋅ + A0 (1 + p / m )− smg / s (24)
(1 + p / m )1/ s − 1
1 − (1 + p / m )−( smg −1)
ili Z = A⋅ + A0 (1 + pc )− smg (24´)
pc

⎛ 1 − (1 + p / m )−( smg −1) / s ⎞ − smg / s

Dalje važi: A0 = ⎜ Z − A ⋅ ⎟ ⋅ (1 + p / m ) (24a)
⎝ (1 + p / m )1/ s − 1 ⎠

⎛ 1 − (1 + pc )−( smg −1) ⎞

odnosno A0 = ⎜ Z − A ⋅ ⎟ ⋅ (1 + pc )
smg
(24´a)
⎝ pc ⎠
1 − (1 + p / m )−( smg − k −1)7s
Dk = A ⋅ + A0 (1 + p / m )−( smg − k ) / s (25)
(1 + p / m )1/ s − 1

1 − (1 + pc )−( smg − k −1)

odnosno: Dk = A ⋅ + A0 ⋅ (1 + pc )−( smg − k ) (25´)
pc

ili Dk = Z − Ok
pri čemu za Ok važi (18), (18a), (19) i (19a) za k=1,2,...,smg -1, tj. za k≠smg.

Bk = A - Ik, Bk = A - pc Dk-1, za k = 1, 2,... smg.

Bk=A-pc((A/pc)·(1-(1+pc)-(smg-k))+A0(1+pc)-(smg-k+1))
Bk=A(1+pc)-(smg-k)-pcA0(1+pc)-(smg-k+1));
Slično je i:

BL = ( A(1 + pc ) − pc A0 )(1 + pc )−( smg −L +1) (27)

Deljenjem (27) sa (26) dobije se:

BL / Bk = (1 + pc )L − k ⇒ BL = Bk ⋅ (1 + pc )L − k (28)

odnosno:
BL = Bk ⋅ (1 + p / m )( L − k ) / s (28')
Bsmg = A0 − Ismg = A0 − pc ⋅ Dsmg −1,
Bsmg = A0 − pc A0 (1 + pc )−1 (29)
−1
Bsmg = A0 ⋅ (1 + pc ) = Dsmg −1 = Z − Osmg −1

odnosno
Bsmg = A0 (1 + p / m )−1/ s = Dsmg −1 (29')

74 
Zamjenom (26) u (29) dobije se:
A − Bk (1 + pc )smg − k
Bsmg = (30)
pc

Primjer U poslednjem, 2. primjeru će biti:

Z = 100.000, smg = 6, smg -1 = 5, m=12, s=1, p/m = 0,18,
pa se pomoću (24a) dobije:
1 − 1,18 −5
A0 = (100.000 − 30.000 ⋅ ) ⋅ 1,186 = 16.696,39 KM
0,18
Plan amortizacije prikazuje tabela 10-12

Tabela 10-12 Pc=0,18; A=30.000; A0=16.696,39

j D j -1 l j =pc · Dj -1 Bj A-Ij,; j =1,2,3,4,5
B6=A0-I6
1 100.000,00 18.000,00 12.000,00
2 88.000,00 15.840,00 14.160,00
3 73.840,00 13.291,20 16.708,80
4 57.131,20 10.283,62 19.716,38
5 37.414,82 6.734,67 23.265,33
6 14.149,48 2.546,91 14.149,49
Σ - 66.696,40 100.000,00

Važnije kontrole plana amortizacije u slučaju ovakve vrste, tzv. zaokruženih anuiteta:
1)Bsmg = Dsmg −1;
smg
2)∑ B j = Z
j =1
smg smg
3)∑ I j + ∑ B j = (smg − 1) ⋅ A + A0
j =1 j =1

Iz 1) i 2) se može dobiti obrazac za izračunavanje ukupne kamate:

smg

∑I
j =1
j = (smg − 1) ⋅ A + A0 − Z (31)

U rešenom primjeru (Tab. 10-12) važi:

smg

∑I
j =1
j = 5 ⋅ 30.000 + 16.696,39 − 100.000 = 66.696,39

75 
6.2. Anuiteti različiti 
Naprijed je riječeno da se zajam može otplatiti odjednom (jednokratno) po isteku dogovorenog perioda ili
višekratno anuitetima koji mogu biti jednaki ili različiti, plaćati se u jednakim ili različitim vremenskim
razmacima. U tački 10.3.3. smo obradili slučaj jednokratnog vraćanja duga (zajma), a u tački 10.6.1.
slučaj jednakih anuiteta koji se plaćaju u jednakim vremenskim razmacima.

Ako su anuiteti različiti onda mogu biti:

a) heterogeno različiti bez određene matematičke zakonitosti, u jednakim ili različitim
vremenskim razmacima,
b) takvi da se mijenjaju periodično po nekoj od matematičkili zakona (anuiteti rastu ili
opadaju po aritmetičkoj ili geometrijskoj progresiji, otplate jednake ili se mijenjaju prijema
aritmetičkoj ili geometrijskoj progresiji i dr.).

Za ovu priliku prikazaćemo slučaj jednakih otplata, slučaj heterogeno različitih anuiteta i slučaj da se
anuiteti mijenjaju po aritmetičkoj i geometrijskoj progresiji (samo obrazac za izračunavanje anuiteta i plan
amortizacije na konkretnom primjeru).

6.2.1. Otplate jednake

U ovom slučaju polazimo od prijetpostavke:

B1 = B2 = ... = Bsmg = B,

Pa važi: Z = smgB ~ B = Z / smg (32)

Ok = kB = k / smg ⋅ Z (33)
smg − k
Dk = Z − Ok = (smg − k ) ⋅ B = ⋅Z (34)
smg
smg − k + 1
Ik = pc Dk −1 = pc ⋅ Z = pc ⋅ B(smg − k + 1) (35)
smg
Ak = B + Ik
1 + pc (smg − k + 1)
Ak = Z ⋅ (36)
smg
Ak = B(1 + pc (smg − k + 1)) (37)

76 
smg
⎛ Z ⎞ ⎛ 2Z ⎞ ⎛ 3Z ⎞
∑I j= I1 + I2 + I3 + I4 + ... + Ismg = pc ⋅ Z + pc ⎜ Z − ⎟ + pc ⎜ Z − ⎟ + pc ⎜ Z − ⎟ + ...
j =1 ⎝ smg ⎠ ⎝ smg ⎠ ⎝ smg ⎠
⎛ (smg − 1)Z ⎞
+ pc ⎜ Z − ⎟=
⎝ smg ⎠
⎛ 1 2 3 smg − 1 ⎞ ⎛ 1 ⎞
pc Z ⎜ 1 + 1 + 1− + 1− + ... + 1 − ⎟ = pc ⋅ Z ⎜ smg − ⋅ (1 + 2 + 3 + ... + smg − 1⎟ =
⎝ smg smg smg smg ⎠ ⎝ smg ⎠
⎛ 1 (smg − 1)smg ⎞
pc ⋅ Z ⎜ smg − ⋅ ⎟
⎝ smg 2 ⎠
smg
smg + 1 smg (smg + 1)pc ⋅ B
∑I
j =1
j = pc ⋅ Z ⋅
2
=
2
(38)

smg smg
⎛ smg + 1 ⎞
∑
j =1
A j = Z + ∑j =1
I j = Z ⎜ 1 + pc
⎝ 2 ⎟
⎠
(39)

Zajam od 90.000 KM treba otplatiti za šest meseci mesečnim anuitetima i jednakim otplatama uz
18% kamate mesečno. Izraditi plan amortizacije.

Primjer

Riješenje: (Tab. 10-13)

Tabela 10-13 Z=90.000; B=15.000; Pc=0,18

j Dj-1 Ij=Pc · Dj-1 Aj=B+lj
1 90.000,00 16.200,00 31.200,00
2 75.000,00 13.500,00 28.500,00
3 60.000,00 10.800,00 25.800,00
4 45.000,00 8.100,00 23.100,00
Kontrola: 5 30.000,00 5.400,00 20.400,00
6 15.000,00 2.700,00 17.700,00
Σ - 56.700,00 146.700,00
6 6
Z = ∑ Aj = Z + ∑ I j = 146.700 − 56.700 = 90.000
j =1 j =1

6.2.2. Anuiteti se mijenjaju po aritmetičkoj progresiji

Za ovu priliku ćemo pokazati slučaj da se periodika plaćanja anuiteta poklapa sa periodikom obračuna
kamate. Bez izvođenja dajemo formule za zajam i anuitet

1 − (1 + p / m )− mg d (1 + p / m )− mg ⎛ (1 + p / m )mg − 1 ⎞
: Z = A1 ⋅ + ⋅⎜ − mg ⎟
(1 + p / m )1/ s
(1 + p / m ) − 1 ⎝ ( + p / m ) − 1
1/ s 1/ s
⎠

77 
 ⎛ d (1 + p / m )− mg − 1 ⎛ (1 + p / m )mg − 1 ⎞ ⎞ (1 + p / m )1/ s − 1
odnosno: A1 = ⎜⎜ Z − ⋅⎜ − mg ⎟ ⎟⎟ ⋅
⎝ (1 + p / m ) − 1 ⎝ (1 + p / m ) − 1
1/ s 1/ s
⎠ ⎠ 1 − (1 + p / m )
mg

pri čemu je: Ak = A1 + (k − 1)d = Ak −1 + d

d je oznaka za diferenciju, tj. razliku, bilo kog i prijethodnog anuiteta.

1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
Zajam od 100.000 KM treba otplatiti za 5 meseci, mesečnim anuitetima koji
sukcesivno rastu za 2.000 KM, uz 2% kamate mesečno. Izraditi plan otplaćivanja.
13

Primer

Riješenje: Tab. 10-14

Z = 100.000; g=5/12; m=12; s=1; p/m=0,02; d=2.000

⎛ 2.000 ⋅ 1,02−5 ⎛ 1,025 − 1 ⎞⎞ 0,02
Z = ⎜⎜ 100.000 − ⋅⎜ − 5 ⎟ ⎟⎟ ⋅ −5
⎝ 0,02 ⎝ 0,02 ⎠ ⎠ 1 − 1,02
Tabela 10-I4

j DJ-1 Ij=Pc · Dj-1 Aj=Aj-1+d Bj=Aj-Ij

1 100.000,00 2.000,00 17.295,04 15.295,04
2 84.704,96 1.694,10 19.295,04 17.600,94
3 67.104,03 1.342,08 21.295,04 19.952,96
4 47.151,07 943,02 23.295,04 22.352,02
5 24.799,06 495,98 25.295,04 24.799,06
Σ - 6.475,18 106.475,20 100.000,00

Pc=0,02 ; A1=17.295,04; d=2.000

6.2.3. Anuiteti se mijenjaju po geometrijskoj progresiji

1. slučaj: q ≠ 1 + qc = (1 + p / m )1/ s
q je oznaka za količnik bilo kog i prijethodnog anuiteta
( )
mg
1 − q s /(1 + p / m )
Z = A1 ⋅
(1 + p / m ) − q
1/ s

(1 + p / m ) − q
1/ s

A1 = Z ⋅
1 − ( q s / (1 + p / m ) )
mg

A k = A1 ⋅ q k −1 = Ak −1 ⋅ q

78 
 1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
Zajam od 100.000 KM treba otplatiti za 5 meseci, mesečnim anuitetima koji
13

sukcesivno rastu za 10% u odnosu na prijethodni, uz 2% kamate mesečno. Izraditi

Primer plan otplaćivanja.

Riješenje: (Tab. 10-15)

Z= 100.000; q=5/12; m=12; s=1; p=0,02; q=1,1

Tabela 10-15

j Dj-1 Ij=pc · Dj-1 Aj=q · Aj-1 Bj=Aj-Ij

1 100.000,00 2.000,00 17.441,03 15.441,03
2 84.558,97 1.691,18 19.185,13 17.493,95
3 67.065,02 1.341,30 21.103,65 19.762,34
4 47.302,67 946,05 23.214,01 22.267,96
5 25.034,72 500,69 25.535,41 25.034,72
Σ - 6.479,22 106.479,23 100.000,00

Pc=0,02; q=1.1; A1=17.441,03

2. slučaj: q = 1 +pc = (1+p/m)1/s

Z = mg A1 (1+p/m) -1/s

A1=(1+p/m)1/sZ

1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
Zajam od 100.000 KM treba otplatiti 5 meseci, mesečnim anuitetima koji
13

sukcesivno rastu za 2% kamate mesečno. Izraditi plan otplaćivanja.

Primer

Riješenje: (Tab. 10-16)

Z = 100.000;q=5/12;m=12;s=1;p/m=0,02;
q=1,02; A1 = 1,02 · 100.000/5 = 20.400

Tabela 10-16

j Dj -1 Ij=pc·Dj-1 Aj=Aj-1·1,02 Bj=Aj-Ij

1 100.000,00 2.000,00 20.400,00 18.400,00
2 81.600,00 1.632,00 20.808,00 19.176,00
3 62.424,00 1.248,48 21.224,16 19.975,68
4 42.448,32 848,97 21.648,64 20.799,68
5 21.648,64 432,97 22.081.62 21.648,64
Σ - 6.162,42 106.162,42 100.000,00

Pc=0,02;q=1.02; A1=20.400

79 
6.2.4. Anuiteti heterogeno različiti ili proizvoljno određeni

Pošto u ovom slučaju ne postoji jedinstvena matematička veza između anuiteta, plan amortizacije se
radi prijema opšte važećim pravilima.
I j = pc ⋅ D j −1; B j = Aj − I j ; D j −1 − B j

1 3 2 3 3 21 132
21
1
2 23
3
3
2
2 3 12 3 2
Zajam od 50.000 KM treba otplatiti za najviše 5 meseci, mesečnim anuitetima koji
13

su najmanje 10% od ostatka duga, uz 8% kamate mesečno. Izraditi plan

Primer otplaćivanja.

Riješenje: (Tab. 10-17)

Prijetpostavimo da je dužnik, u okviru datih ograničenja, može birati veličinu anuiteta. Ovo
međutim nije moguće u slučaju posljednjeg anuiteta koji mora obuhvatiti kamatu na
ostatak duga i ostatak duga.

Tabela 10-17
j Dj -1 Ij=pc·Dj-1 Aj Bj=Aj-Ij
1 50.000,00 4.000,00 9.000,00 5.000,00
2 45.000,00 3.600,00 14.600,00 11.000,00
3 34.000,00 2.720,00 12.720,00 10.000,00
4 24.000,00 1.920,00 14.920,00 13.000,00
5 11.000,00 880,00 11.880.00 11.000,00
Σ - 13.120,00 63.120,00 50.000,00

U problemima ove vrste treba voditi računa da po pravilu mora biti Aj>lj, jer će se u protivnom dug povećati.
Povjerilac kao izuzetak može dozvoliti i ovaj slučaj ali to kasnije mora biti nadoknađeno. Prijetpostavimo
da je u obrađenom primjeru dozvoljeno da dužnik ne plati anuitet u drugom mesecu, a da u trećem plati
samo kamatu, onda bi plan amortizacije izgledao ovako (Tab. 10-18).

Tabela 10-18
j Dj -1 Ij=pc·Dj-1 Aj Bj=Aj-Ij
1 50.000,00 4.000,00 9.000,00 5.000,00
2 45.000,00 3.600,00 0,00 -3.600,00
3 38.600,00 3.888,00 3.888,00 0,00
4 48.000,00 3.888,00 18.888,00 15.000,00
5 33.600,00 20.688,00 36.288.00 33.600,00
Σ - 18.064,00 68.064,00 50.000,00

80 
6.3. Konverzija zajmova

U toku otplaćivanja duga, na prijedlog dužnika ili povjerioca može doći do dogovora dužnika i povjerioca
da se izvrši izmena prvobitno utvrđenih uslova amortizacije. Npr. dužnik prijedlaže smanjenje veličine
anuiteta uz povećanje broja anuiteta; dužnik traži smanjenje kamatne stope ili povjerilac traži povećanje
kamatne stope; dužnik traži mirovanje duga; dužnik želi odjednom platiti iznos veći od jednog anuiteta;
dužnik traži oproštaj dijela duga i drugo. Sve ove i druge promene se u terminologiji finansijske
matematike nazivaju konverzija zajma, ili konverzija duga. Ako se konverzija sprovodi tako što se dva ili
više dugova spajaju u jedan, onda je riječ o tzv. konsolidaciji dugova.

Matematički posmatrano problem se sastoji u određivanju ostatka duga na dan konverzije i njegovo svođenje
na jedan period prije dospeća prvog novog anuiteta, koji se izračunava iz ostatka duga kao novog zajma.

1 3 2 3 3 21 132
Zajam od 15 mil. KM amortizuje se za 6 godina, polugodišnjim jednakim anuitetima,
3
1
2 23 2
3
21 2 3 12 3 2
13

uz 5% kamate godišnje i kapitalisanje polugodišnje, a zajam od 20 mil. KM. se

Primer amortizuje za 8 godina godišnjim jednakim anuitetima uz 6% kamate godišnjeg
kapitalisanja. Tada je dogovoreno da se izvrši izmena uslova tako da se dugovi
objeKMe i otplaćuju polugodišnjim jednakim anuitetima uz 4% kamate godišnje i
polugodišnje kapitalisanje, i:
a) da se spajanje dugova izvrši odmah nakon poslednjeg uredno plaćenog
anuiteta, da anuitet bude 10% ostatka duga zaokruženo na bližu ćelu stotinu hiljada
i da prvi novi anuitet dospeva za plaćanje 6 meseci od dana konverzije,
b) da se spajanje dugova izvrši 22 mjeseca nakon poslednjeg uredno plaćenog
anuiteta, tj. da od tada važe novi uslovi, da se anuitet plaća 5 godina i da prvi
dospeva za plaćanje 2 godine od dana spajanja dugova, tj. od dana konsolidacije.
Izračunati novi anuitet.

Riješenje:
a) Obračun ostatka duga prvog zajma na dan konsolidacije:
0,025
A=⋅
1 − 1,025 −12
1 − 1,025−2 1 − 1,025 −2
D10 = A ⋅ = 15 ⋅ = 2,818486
0,025 1 − 1,025 −12
mil. KM je ostatak duga prvog zajma na dan spajanja dugova.

Obračun ostatka duga drugog zajma na dan konsolidacije:

0,06
A = 20 ⋅
1 − 1,06 −8
1 − 1,0ε −5 1 − 1,06 −5
Ds = A ⋅ = 20 ⋅ = 13,566839
0,06 1 − 1,06 −8
mil. KM je ostatak duga drugog zajma na dan spajanja dugova.

81 
Objedinjavanjem ovih dugova dobije se novi dug:
ZN = 16,385.325 mil. KM. = 16.385.325 KM.

Novi anuitet će biti:

AN = 1,6 mil. KM. = 1.600.000 KM.

Treba još izračunati koliko puta će se plaćati ovakav anuitet. Prijema (23) će biti:

⎛ 16.385.325 ⎞
ln ⎜ 1 − ⋅ 0,02 ⎟
16.000.000
(2g )t = − ⎝ ⎠ = 11,57 polugodišta, što znači da treba platiti 11 puta anuitet
ln1,02
po 1.600.000 KM, a 12. put anuitetni ostatak Ao <1.600.000 KM

1 − 1,02−11
Ao = (16.385.325 − 1.600.000 ⋅ ) ⋅ 1,0212 = 921.210 KM.
0,02

Ostatak duga prvog zajma na dan konsolidacije će biti:

DI = 2,818486 · 1,0253+4/6 = 3,085579 mil. KM.

Ostatak duga drugog zajma na dan konsolidacije će biti:

DII = 13,566839 · 1,061+10/12 = 15,096378 mil. KM.

Objedinjeni dug na dan konsolidacije iznosi:

D = DI + DII = 18,181957 mil.KM.

Osnovica za obračun novog anuiteta će biti:

ZN = D · 1.023 = 19,294838 mil.KM.

Novi anuitet će biti:

0,02
AN = ZN ⋅ = 2,148027 mil. KM. =2.148.027KM.
1 − 1,02−10

82 
Zadatci za vežbanje
1. Obračunati prostu kamatu (interes) na iznos od 20.000 KM, za vreme od 20. februara do 15.
Marta 2002. godine ako je data:

a) godišnja stopa 12%

b) mesečna stopa za februar 2%, a za mart 2,1%
c) dnevna stopa 0,042

Riješenje:
a) K = 2.000; d = 23; g = d/365=23/365; p=12%=0,12 I = K p · g = 20.000 0,12 · 23/365
= 151,23 KM
b) za februar: p = 0,02 · 12 = 0,24;g=8/365
za mart: p = 0,021 · 12 = 0,252; g = 15/365
I = 20.000(0,24 · 8 + 0,252 ·15)/365 =312,33 KM
c) p = 0,00042 · 365.365 = 0,1533
I = 20.000 · 0,1533 · 23/365 = 193.2 KM

2. Koliki ulog, uplaćen 18.7.2002. donosi kamatu 5.490 KM do 23.9.2002. uz godišnju kamatnu
stopu 12%?

Riješenje:
I = 5.490; p= 12%; d = 67; K=?
1 5.490
K= = = 249.235,1 KM. je ulog
pg 67
0,12 ⋅
365

3. Na ulog 30.000 KM. obračunata je za 135 darja kamata 2.300 KM. Koja godišnja kamatna stopa
je bila primenjena?

Riješenje:
K = 30.000; d = 135; I = 2.300, p=?
I 2.300
p= = = 0,2073 = 20,73%
Kg 135
30.000 ⋅
365

4. Dana 3.3.2002. uplaćen je ulog 19.860 KM. za koji se planira obračunavanje kamate 2.000 KM uz
godišnju kamatnu stopu 20%. Koliko dana treba biti ulog položen?

Riješenje:
K = 19.800, I = 2.000, p = 20% = 0,2, d=?

83 
 1 2.000
g= = = 0,503252467 godina ili d = 365 · 0,50352467 = 183,78... ~ 184 dana (do
Kp 19.860 ⋅ 0,2
3.9.2002).
(u kamatnom računu svaki započeti dan se računa kao puni dan).

5. Koliko je bilo uloženo 14.1.2002. ako ulog zajedno sa kamatom dana 27.6.2002. iznosi 18.500
KM i ako je godišnja kamatna stopa 9%? Kolika kamata je obračunata?

Riješenje:
d=154; K+I=18.500; p=9%=0,09
Iz osnovnog izvedena proporcija kamatnog računa je (K+I):(I+pg)=K:I=I:pg
Iz koje slijedi:
K +I 18.500
K= = = 17.781,00 KM. je ulog, a obračunata kamata:
I + pg 1,040384
( K + I ) pg 748,10
I=(K+I)-K=18.500-17.781=719,00 KM. ili I= = = 719,00 KM.
164 1,0404384
I + 0,09 ⋅
365

6. Obračunati, po godišnjij stopi 21% ukupnu kamatu na dan 31.12.2000. na sledeće uloge: 25.000
KM. uplaćeno 16.1.200., 12.000 KM. uplaćno 18.4.200., 30.000 KM. uplaćeno 19.6.2000.i 18.000 KM.
uplaćeno 23.9.2000.

Riješenje:

Ulozi (K) Dan uplata (valuta) Broj dana do

31.12.2000 (d)
25.000 16.1.2000 350
12.000 18.4.2000 257
30.000 18.6.2000 195
18.000 23.9.2000 99
Kamatna stopa je p=21%=0,21 Obračunavane ukupne kamate:

Prvi način, obračunavanjem kamata po pojedinim ulozima, na osnovu I=Kpg:

350
I1 = 25.000 ⋅ 0,21⋅ = 5.020,49 KM
366
257
I2 = 12.000 ⋅ 0,21⋅ = 1.769,51 KM.
366
195
I3 = 30.000 ⋅ 0,21⋅ = 3.356,56 KM.
366
99
I4 = 18.000 ⋅ 0,21⋅ = 1.022,46 KM.
366

84 
 4
Ukupno: I1 + I2 + I3 + I4 = ∑I
j =1
j = 11.169,02 KM.

Drugi način, primenom kamatnog broja, na osnovu broja dana kamaćenja pojedinih uloga do
zajedničkog dana obračunavanja interesa (31.12.2000. u ovom primjeru):

Tabela 10-20
n
p n dj Kbrj=Kj · dj (u hiljadama)
∑I
25.000 ∑ kbr 350 8.750 3.084 5.850 1.782
12.000 257
30.000 195
18.000 99
- - 19.466
4
0,21
∑
j =1
I1 =
366
⋅ 19.466 = 11,19902 hilj. KM. =11.169,02 KM.

Treći način, primenom kamatnog broja, na osnovu stanja uloga i broja dana kamaćenja između dve
promene:

Tabela 10-21
Redni Ulog Vreme Broj KBR (u hiljadama)
br. kamaćenja dana
1. 25.000 15.1.-18.4.2000 93 2.325
2. 25.000+12.000=37.000 18.4.-19.6.2000 62 2.294
3. 37.000+30.000=67.000 19.6.-23.9.2000 96 6.432
4. 67.000+18.000=85.000 23.9.-31.12.2000 99 8.415
Σ - - - 19.466

Što daje ukupnu kamatu 11.169,02 KM.

7. Jedan ulog je kamaćen pod sledećim uslovima: jedna trećina uloga 62 dana uz godišnju
kamatnu stopu 16%, jedna petina uloga 98 dana sa 11%, jedna četvrtina 53 dana sa 21% , jedna
osmina 198 dana sa 3%, i ostatak 210 dana sa 7%. Koliki je ukupan ulog ako je ukupna obračunata
kamata 8.382 KM.?

Riješenje:
Označimo ukupan ulog sa x, a zatim postavimo i rešimo sledeću jednačinu:
I1 + I2 + I3 + I4 +I5 = 8.382

⎛1 1 1 1 11 ⎞ x
⎜ 3 ⋅ 0,16 ⋅ 62 + 5 ⋅ 0,11⋅ 0,98 + 4 ⋅ 0,21⋅ 53 + 8 ⋅ 0,03 ⋅ 198 + 120 ⋅ 0,07 ⋅ 210 ⎟ ⋅ 365 = 8.382
⎝ ⎠

x=295.021,35 KM.

85 
8. Četiri uloga su uplaćena, redom, 17.8., 18.9., 19.10. i 20.11.2002. Dana 31.12.2002. zajedno sa
obračunatim kamatama ovi ulozi iznose ukupno 32.000 KM. Prvi, drugi i četvrti ulozi se
međusobno odnose kao 5 : 6 : 8, dok je treći ulog za 2.000 KM manji od drugog. Primenjena je
zajednička kamatna stopa 32% godišnje. Izračunati nepoznate uloge!

Riješenje:
Označimo uloge ovako:
K = 5x, K2 = 6x, K3 = 6x - 2000, K4 = 8X,

a zatim postavimo i resimo sledeću jednačinu:

K1 + K2 + K3 + K4 + I1 + I2 + I3 + I4 = 32.000

odnosno:
0,32
25 x − 2.000 + (5 x ⋅ 136 + 6 x ⋅ 104 + (6 x − 2.000) ⋅ 73 + 8 x ⋅ 41) ⋅ = 32.000
365
x = 1.272,73

a ulozi su:
K1 = 5x = 6.363,70 K3 = 6x - 2.000 = 5.636,40 K2 = 6x = 7.636,40 K4 = 8x= 10.181,80

9. Ukamatiti iznos od 8.000 KM. za 14 godina uz godišnju kamatnu stopu 12%, ako je kapitalisanje:
a) godišnje,
b) polugodišnje (semestralno),
c) tromesečno (kvartalno),
d) mesečno,
e) neprijekidno (kontinuelno).
Kolika je ukamaćena vrijednost? Kolika je kamata?

Riješenje:
K = 8.000; p = 12% = 0,12; g=14
a) m = 1
Kg = 8.000 · (1+0,12/1 )1·14 = 8.000 · 1,1214 = 39.096,90 I = Kg-K = 31.096,90
b) m = 2
Kg = 8.000 · (1+0.,12/2)2·14 = 8.000 ·1.0628 = 40.893,49 I = 32.983,49
c) m = 4
Kg = 8.000 · (1+0,12/4)4·14 = 41.876,90 I = 33.876,90
d) m = 12
Kg = 8.000 · (1+0,12/12)12·14 = 42.567,76 I = 34.567,76
e) m → ∞
Kg = 8.000 · e0,12·14 = 42.924,45 I=34.924,45

86 
10. Obračunati kamatu na iznos od 20.000 KM, za vreme od 20. februara do 15. marta 2003.
godine ako je kapitalisanje:
1) godišnje;
2) polugodišnje;
3) mesečno;
4) dnevno i
5) kontinuelno,
i ako je data.
a) godišnja stopa 12%;
b) mesečna stopa za februar 2%, a za mart 2,1%;
c) dnevna stopa 0,042%.
U slučajevima diskontinuelnih obračunavanja kamata, kamata za periode kraće od jednog perioda
kapitalisanja računati konformnom kamatnom stopom.

Riješenje:
1)
a) K = 20.000; d = 23; g = 23/365; m=1; p=0,12
Kg = 20.000 -1,1223/365 = 20.143,34
I = Kg-K= 143,34

ili direktno:
I = 2.000 · (1,1223/365 - 1) = 143,34
b) pM = 0,02 (za februar); pM = 0,021 (za mart)
I = 20.000 · (1,0212·8/365 · 1,02112·15/365 - 1) = 311,55
c) pd = 0,00042
I = 20.000 · (1,0004223-1) = 194,10 (1,0004223 = 1,00042365·23/365)
2)
a) I = 20.000 · (1,0623/181 -1) = 148,64
b) I = 20.000 · (1,026·8/181 ·1,0216·15/181-1)'=314,15
c) kao 1. pod c) (1.0004223 = 1,00042181·23/181)
3)
a) I = 20.000 · (1,018/28+15/31 -1) = 153,74
b) I = 20.000 · (1,028/28 · 1,02115/31 -1 ) = 316,76
c) Kao 1. pod c) (1,0004123 = 1.0004228·8/28+31·15/31)
4)
a) I = 20.000· ((1+0,12/365)23-1)= 151,78
b) I = 20.000 · ((1+0.02/28)8 · (1+0,021/31 )15 -1) = 319,93
c) kao 1. pod c)
5)
a) I=20.000 · (e0,12.23/365-1) = 151,81
b) I = 20.000 · (e0,02·8/28+0,021·15/31 -1) = 320,05
c) I = 20.000 · (e0,00042·23-1) = 194,14

87 
11. Kolika kamata je obračunata na iznos od 11.000 KM. u periodu od 18.4.2000. do 27.10.2003. uz
godišnju kamatnu stopu 12%, ako je kapitalisanje:
a) godišnje (31.12. svake godine),
b) polugodišnje (30.6. i 31.23. svake godine),
c) tromesečno (31.3., 30.6., 30.9. i 31.12. svake godine),
d) mesečno (poslednjeg dana u mesecu),
e) dnevno i
f) kontinuelno.
Kamate se za period koji su kraći od jednog perioda kapitalisanja obračunavaju primenom:
1) prostog interesnog računa, i
2) koniormne kamatne stope.

Riješenje:
a)
Obračunavanje broja vremenskih perioda kapitalisanja:
• 18.4.2000. - 31.12.2000 : 257 dana od ukupno 366 u 2000.g.;
• 2001, 2002 : 2 godine kao puni periodi;
• 31.12.2003. - 27.10.2003.: 300 dana od ukupno 365 u 2003.g.
257 300
1) Kg= 11.000 · (1+0,12 · )(1+0,12/1 )1·2(1 +0,12 · )= 16.436,70 KM
366 365
I = Kg - K = 16.436,70 - 11.000 = 5.436,70 KM.
2) Kg = 11.000 · (1 + 0,12/1)257/366+2+300/365) =16.399,90
I = Kg - K = 16.399,90 - 11.000 = 5.399,90 KM.

U praksi su moguće i druge kombinacije tokova obračunavanja kamata, u zavisnosti od važećih propisa ili
sklopljenih ugovora.
b)
• 18.4.1992. - 30.6.2000. : 73 dana od 182 u prvom polugodištu (prijestupna godina).
• drugo polugodište 2000, 2001 godina, 2002. godina, 1. polugodište 2003. godine: 6 polugodišta;
• 30.6.2003. - 27.10.2003.: 119 dana od 184 u drugom polugodištu 2003.
73 119
1) Kg = 11.000 · (1+0,12 · ) · (1+0,12/2)6-(1+0,12 · ) = 16.602,26 KM
366 365
I = 5.602,26 KM.
2) Kg = 11.000 · (1+0,12/2)73/182+6+119/184 = 16.586,10 KM.
I= 5.586,10 KM.

c)
• 18.4.2000. - 30.6.2000 : 73 dana od 91 u drugom tromesečju 2000;
• treće i četvrto tromesečje 2000, 2001. godina 2002. godina, prva tri tromesečja 2003.:
13 tromesečja:
• 30.9.2003. - 27.10.2003 : 27 dana od 92 u četvrtom tromesečju 2003.
73 27
1) Kg =11.000 · (1+0,12 · )(1+0,12/4)13 (1+0,12 · ) = 16.687,33 KM.
366 365
I = 5.687,33 KM.

88 
2) Kg =11.000 · (1+0,12/4)73/91 + 13+27/92 = 16.685,60 KM.
I = 5.685,60 KM.
• 18.4.2000. – 30.4.2000. : 12 danaod 30 u 4 mesecu 2000.godine
• 8 meseci u 2000, 2001. Godina, 2002. Godina, 9 meseci u 2003. Godini: 41mesec
• 30.9.2003. – 27.10.2003. : 27 dana od 31 u 10. Mesecu 2003. Godine.
12 27
1) Kg=11.000 · (1+0,12 · ) ·(1+0,12/12)41 · (1+0,12 · )=16.752,10 KM
366 365
I = 5.752,10 KM.
2) Kg = 11.000 · (1+0,12/12)12/30+41+27/31 = 16.751,79 KM.
I = 5.751,79 KM.

e) Kamate se, zbog praktičnih razloga, računaju za dane kao najkraće periode, u ovom slučaju,
znači,nema nepotpunih perioda. Mora se, međutim, voditi računa o broju dana u godinama (proste i
prijestupne godine):
Kg = 11.000 · (1+0.12/366)257 · (1+0.12/365)2·365+300 = 16.788,90 KM I = 5.788,90 KM

f) Za kontinuelno kapitalisanje je Kg = K · epg, gde je g ukupno vreme kamaćenja izraženo u godinama:

Kg = 11.000 · e0,12 (257/366 + 2+300/365) = 16.790,10 KM

I = 5.790,10 KM.

12. Koji ulog će doneti složeni interes od 5.000 KM. za vreme od 5 godina i 100 dana, uz godišnju
kamatnu stopu 8%, ako je:
a) kapitalisanje polugodišnje, za nepotpune periode se primenjuje obračun prostog interesa
(181/ dan u datom polugodištu),
b) kapitalisanje polugodišnje, uz primenu konformne kamatne stope,
c) kapitalisanje kontinuelno (365 dana u datoj godini).

Riješenje:
5.000
a) K= = 9.752,52 KM.
100
(1 + 0,08 / 2)2⋅5 ⋅ (1 + 0,08 ⋅ ) −1
365
5.000
b) K= = 9.752,90 KM.
(1 + 0,08 / 2)2⋅5 +100 /181 − 1
5.000
c) K = = 9.525,90 KM.
e0,08⋅(5 +100 / 365) − 1

13. Koliko KM je trebalo uložiti 30.6.1998. ako 23.2.2003. godine ukamaćena vrijednost iznosi
69.365,20 KM.? Godišnja kamatna stopa je 11%, kapitalisanje:
a) tromesečno (31.3, 30.6, 30.9.1 31.12. svake godine), uz obračun kamata za nepotpune periode:
1) prostim interesnim računom,
2) konformnom kamatnom stopom
b) kontinuelno.

89 
Riješenje:
54 -1
a) 1) K = 69.365,20 · (l+0.11/4)-18 · (1+0,11 · ) = 41.884,94 KM.
365

2) K= 69.365,20 · (1+0,11/4)-(18.54/90) = 41.879,30 KM.

b) K= 69.365,20 · e-0,11(184/365+4+54/365) = 41.581,70 KM.

Na ulog od 25.000 KM, obračunata je kamata od 10.000 KM za vreme od 8 godina i 6 meseci. Kojom
godišnjom kamatnom stopom je vršeno kamaćenje? Kapitalisanje je: a) polugodišnje; b) kontinuelno.

Riješenje:
⎛ ⎛ 35.000 ⎞1/17 ⎞
a) p = 2 ⎜⎜ − 1⎟ = 3,9979%
⎜ ⎝ 25.000 ⎟⎠ ⎟
⎝ ⎠

1 35.000
b) p= ⋅ ln = 3,9585%
85 25.000

15. Dana 16.5.1999. uplaćen je ulog od 20.000 KM. Za koje vreme će biti obračunata kamata od
10000 KM, pri godišnjoj stopi 15%. Kapitalisanje je:
a) godišnje uz obračun prostog interesa za nepotpune periode,
b) godišnje uz primenu konformne kamatne stope za nepotpune periode,
c) kontinuelno.

Riješenje:
K = 20.000 I = 10.000 Kg = 30.000 p = 15% = 0,15
a) Odredimo prvo približnu vrijednost vremena kamaćenja g, kada je poznat prvi dio ukupnog perioda od
230 dana (16.5.-31.12.1995).
230
30.000 = 20.000 · (1 +0,15 · ) · (1+0,15/1)1·g
365
1,15g=1,3704631/"ln"

ln1,3704631
g= 2,2548964 godina
ln1,15
Prihvatamo kao gotovo riješenje 2 godine, a ostatak vremena dobijemo iz jednačine:
230 0,15 d
30.000 = 20.000 · (1+0,15 · ) · (1 + 0.15/1)1·2 · (1 + ⋅ )
365 1 365
d = 88,25 = 89 dana (obuhvata se svaki započeti dan).
Ukupno vreme kamaćenja je 230 dana i 2 godine i 89 dana, odnosno od 16.5.1999. do 30.3.2002. godine.
b) 30.000 = 20.000 · (1 +0,15/1)g+d/365

d ln1,5
g+ = = 2,9011124 godina
365 ln1,15

90 
ili 2 godine i 329 dana, od toga 230 dana od 16.5. - 31.12.1999., 2000., 2001. godina i ostatak 99 dana u
2002. godini tj. 9.04.2002. Znači, ulog treba kamatiti od 16.5.1999. - 9.4.2002. godine.

c) 30.000 = 20.000 · e0,1 5.g 1,5 = e0,1 5.g /"n"

In = 1,5 = 0,15g.

ln1,5
g= = 2,7031007 godina.
0,15
ili 2 godine i 257 dana, od toga 230 dana od 16.5.1999. - 31.12.1999., 2000. i 2001. godine i ostatak od
27 dana u 2002. godini tj. 27.1.2002.

16. Prije osam godina uloženo je 12.000 KM, prije pet godina uplaćeno je još 4.000 KM, a prije dve
godine isplaćeno je 7.000 KM. Kojim ukamaćenim iznosom će se raspolagati četiri
godine nakon poslednjeg plaćanja? Kapitalisanje je:

a) polugodišnje
b) kontinuelno.
Godišnja kamatna stopa je 16%.

Riješenje:
Pri izradi ovog zadatka moramo poštovati sledeće osnovne principe finansijske matematike:
• iznosi se mogu sabirati, oduzimati ili upoređivati ako su svedeni na zajednički rok (koji se
može proizvoljno izabrati);
• iznose koji su raniji od zajedničkog roka, treba ukamatiti, a kasnije iznose diskontovati;
• u jednom nizu plaćanja zbir svih uplata umanjen za zbir svih isplata jednak je ostatku
uloga, ako su sva plaćanja svedena na jedan zajednički rok.

a)
Prvi način:
Neka je zajednički rok svih plaćanja dan za koji se traži nepoznati ostatak, tj. četiri godine nakon
poslednjeg plaćanja. Posmatrajmo tokove plaćanja i kamaćenja na vremenskoj liniji:

Slika 10-06
8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2
-12000 +4000 -7000 x

X=12.000 · 1,0820+ 4.000 · 1,0814 - 7.000 · 1,088 = 54.723,80 KM. je iznos kojim se raspolaže 4 godine
nakon poslednjeg plaćanja.

91 
Drugi način:

Neka zajednički rok svih plaćanja "danas" tj. 0 na vremenskoj liniji:

Slika 10-07

8 7 6 5 4 3 2 10 1 2

-12000 +4000 -7000 x

12.000 · 1,0816 + 4.000 · 1,0810 - 7.000 · 1,084 = x · 1.08-4 x = 54.723,80

Treći način:

Neka se svako plaćanje kamati do sledećeg plaćanja:

Slika 10-8 8 7 6 5 4 3 2 10 1 2

+12000 +4000 -7000

X = ((12.000 · 1,086 + 4.000) · 1,086 - 7.000) · 1,088 = 54.723,80

b)
Neka je zajednički rok dan ostatka uloga, tada je:
x = 12.000 · e0,16.10 + 4.000 · e0,16.7 - 7.000 · e0,16.4 = 58.420,20 KM.

17. Dana 3.4.1997. godine uplaćeno je na jedan račun 15.400 KM. 18.10.1999. podignuto je 9000
KM, 23.9.2000. uplaćeno je 7000 KM i 15.6.2002. god. podignut je jedan iznos. Koji iznos je
podignut, ako se 20.11.2003. raspolaže ulogom od 14.000 KM? Godišnja kamatna stopa je 7%.
Kapitalisanje je:
a) polugodišnje (30.6. i 31.12. svake godine) uz obračun kamata za nepotpune periode primenom:
1) prostog interesnog računa
2) konformne kamatne stope
b)kontinuelno.

92 
Riješenje:

1) Kada se za nepotpune periode računa prost interes, neispravno je vršiti kamaćenje od plaćanja do
plaćanja, jer bi se tako obračunao složen interes i u okviru jednog perioda
kapitalisanja. Pravilno je da se odabere
neki dan kapitalisanja kao zajednički rok, ili i dan poslednjeg plaćanja, a u oba slučaja treba voditi računa
o dospeću pojedinih obračuna kamata. Neka je zajednički rok svih plaćanja 31.12.2002.godine.

88
K g1 = 15.400 · (1+0,07 · ) · (1+0,07/2)11 = 22.862,98 KM. Dana 31.12.2002.
365
74
K g2 = 9.000 · (1+0,07 · ) · (1+0,07/2)6 = 11.220,31 KM. dana 31.12.2002.
365
99
K g3 = 7.000 · (1+0,07 · ) · (1+0.07/2)4 = 8.184,75 KM. dana 31.12.2002.
366
15
K g4 = x · (1+0,07 · ) · (1+0.07/2)1 = 1.037977397x KM. dana 31.12.2002.
365
143 -1
K g5 =14.000 · (1+0,07 · ) · (1+0,07/2)-1=13.165,51 KM. Dana 31.12.2002.
365
22.862,98 – 11.220,31 + 8.184,75 – 1,037977397x=13.165,51 dana 31.12.2002. x=6.418,17 KM je iznos
podignut 15.6.2002.

2) Primenjuje li se konformna kamatna stopa za nepotpune periode, može se izabrati bilo koji zajednički
rok za sva plaćanja. Neka je zajednički rok 31.12.2002. godine:
15.400 · 1,03511+88/181 - 9.000 · 1,0356+74/184 + 7.000 · 1,0354+99/184 - X · 1,031+15/181 =
= 14.000 · 1,035-{1+143/184)
x = 6.414,80 KM je iznos podignut 15.6.2002.

b)
Ako je kapitalisanje kontinuelno bilo koji dan može prijedstavljati zajednički rok plaćanja; neka je to
20.11.2003:
15.400 · e0,07.(271/365+5+324/365) – 9.000 · e0.07.(74/365+324/365) + 7.000 · e0.07.(99/366+2+324/365) –x·
e0.07.(199/365+324/365)= 14.000
x = 5.556,30 KM.

18. Za vezani ulog od 10.000 KM banka isplaćuje kamatu po godišnjoj stopi 28%. Kolika kamata se
isplaćuje za
a) jedan mesec;
b) dva mjeseca;
c) tri mjeseca;
d) šest meseci,
ako je kapitalisanje godišnje? (Primeniti konformnu kamatnu stopu!)

93 
Riješenje:

Pođimo od toga da se ponovnim ulaganjem vezanog uloga zajedno sa obračunatom kamatom, za isti
period, tako da je ulog vezan tokom ćele godine, ostvari ukupna kamata 28%.

Izračunajmo zato mesečnu, dvomesečnu, tromesečnu i šestomesečnu konformnu stopu, po kojoj će se

kamate isplaćivati:

a) pc = 1,281/12 - 1 = 0,02078473 = 2,078473%

I = 10.000 · 0,02078473 = 207,80 KM za jedan mesec;
b) pc = 1,281/6 - 1 = 0,04200146 = 4,200146%
I = 10.000 · 0,04200146 = 420,00 KM za dva mjeseca;
c) pc = 1,281/4 - 1 = 0,06365920 = 6,365920%
I = 10.000 · 0,06365920 = 636,60 KM za tri mjeseca;

d) pc = 1,281/2 - 1 = 0,13137085 = 13,137085%

I = 10.000 · 0,13137085 = 131.370 KM za šest meseci.

Uporedimo rezultate a) i b)!

Ulog 10.000 KM doneo je 207,80 KM kamate za 1 mesec. Neka je osnovni ulog zajedno sa obračunatom
(i isplaćenom) kamatom vezan na još jedan mesec.

Kamata za drugi mesec je:

I = 10.07,80 · 0,0207,8473 = 212,20 KM.

Kamata za dva mjeseca je:

207,80+ 212,20 = 420 KM..
Isto kao kada je kamaćenje vršeno odjednom za dva mjeseca. Pravilnom primenom konformne kamatne
stope ostvaruje se osnovni cilj njene vrimjene - da se za jednake periode ostvari jednaka kamata bez
obzira na učestalost kapitalisanja u okviru tog perioda, kada su ostali uslovi nepromenjeni.

19. Za pokriće duga od 35.000 KM dospelog za plaćanje 21.6.2002. godine izdaje se mjenica sa
rokom dospeća 20.08.2002. Na koji iznos treba da glasi mjenica, ako je eskontna stopa 12%.
provizija 0,8% i manipulativni troškovi 50 KM.

Riješenje:
NV-NV- 0,0008 -50 = 35.000- 1,1260/365
NV = 35.736,70 KM je nominalna vrijednost mjenice, dospeca 20.08.2002.

20. Dana 18.5.2002. eskontovana je mjenica nominalne vrijednosti 67.000 KM i roka dospeća
.8.2002. Eskontna stopa je 12%, provizija 0,8%, manipulativni troškovi su 50 KM. Koliko je
isplaćeno vlasniku mjenice?

94 
Riješenje:

NV = 67.000; T = 50; p = 12% = 0,12; pr = 0,8%=0,008; d=80

67.000 (1-0,0008) - 50 = DV · 1,1280/365

DV = 65.255,20 KM se plaća vlasniku mjenice 18.5.2002.
E = 65.255,20 · (1,12 · 1) = 1.641,20 KM.

21. Dana 20.7.2002. eskontovane su četiri mjenice sa rokovima plaćanja, redom, 19.8., 18.9., 18.10., i
17.11.2002. Nominalna vrijednost prve mjenice je 10.000 KM. druga i treća su jednaka a četvrta je za
3.000 KM veća od polovine druge mjenice. Izračunati nepoznate nominale ako je za sve mjenice
isplaćeno ukupno 50.000 KM, i ako je eskontna stopa 9% stopa provizije 1,1% i manipulativni troškovi
ukupno iznose 120 KM!

Riješenje:

Dati su sledeći podaci:

DV = 50.000: p = 9%=0.09, pr=1,1%o= 0,0011;

4

∑T
j =1
j = 120

Neka je x oznaka za nominalnu vrijednost druge mjenice, tada će biti:

nominalna vrijednost rok dospeća ________ broj dana do 20.7.

NVi = 10.000,00 19.8. 30

NV2 = X 18.9. 60
NV3 = X 18.10. 90
NV4 = 0,5x + 3.000,00 17.11. 120

Jedan od načina rešavanja problema je da postavimo i resimo sledeću jednačinu:

DV1 + DV2 + DV3 + DV4 = 50.000,

odnosno:

(0,9989 · 10.000 - 30) · 1,09-30/365 + (0,9989x- 30) · 1,09-60/365+

+(0,9989X - 30) · 1,09-90/365 + (0,9989(0,5x + 3.000) - 30) · 1,09-120/365 = 50.000
x= 15.229,90

95 
Pregled kompletnih rezultata:

Tabela 10 -22

Nominsina vrijednost Eskont Provizija Troškovi Diskontovana

vrijednost
10.000,00 15.229,90 70,30 213,60 11,00 16,80 30 30 30 30 9.888,70 14.969,50
15.229,90 10.614,90 319,20 295.30 16,80 11,70 14.863,90 10.277,90

51.074,70 898,40 56,30 120 50.000,00

Eskont je računat kao: E = DV · ((1 + p)d/365 -1)

22. Za pokriće duga od 150.000 KM plativog 12.7.2002. dužnik izdaje mjenicu sa rokom 30.10.2002.
Na dan dospeća ove mjenice dužnik isplaćuje 100.000 KM a na ostatak duga izdaje novu mjenicu
sa rokom 14.12.2002. Izračunati nominalu prve i druge mjenice! Eskontna stopa je 350%, za obe
mjenice sa računa po 50 KM manipulativnih troškova i 0,2% provizije.

Riješenje:

Određivanje nominalne vrijednosti prve mjenice:

NV1 - NV1 · 0,0002 - 50 = 150.000 · (1+3,5)110/365
NV1 = 236.117,80 KM. je nominalna vrijednost prve mjenice
30.10.2002. dužnik plaća 100.000 KM, a za ostatak od 136.117,80 KM izdaje novu mjenicu sa
nominalom NV2
NV2 - N V2 · 0,0002 - 50 = 136.117,80 (1 +3,5)45/365
NV2 = 163.933,30 KM je nominalna vrijednost druge mjenice.

23. Dana 15.3.2002. eskontovana je mjenica čija je nominalna vrijednost 20.000 KM i vlasniku
mjenice je isplaćeno 19.500 KM. Eskontna Stopa je 20%, stopa provizije 2% i manipulativni
troškovi 100 KM. Koji je rok dospeća mjenice?

Riješenje:

Dati su podaci: NV = 20.000; p = 20%=0,2; DV= 19.500; T=100; pr = 2%o=0,002, d =?

20.000-20.000 · 0,002 - 100 = 19.500 · (1+0,2)d/365 1,018461538 = 1,2d/365 /"In"

ln1,018461538
d = 365 ·
ln1,2
d=36,62=37 dana, tj. 21.4.2002. je rok dospeća mjenice.

96 
24. Plaća se tokom 7 godina početkom svakog tromesečja iznos od 1.000 KM (ukupno 28 puta).
Izračunati kojim iznosom se mogu ova plaćanja odjednom izvršiti.

1. tri mjeseca nakon poslednjeg plaćanja (na kraju 7. godine),

2. na dan poslednjeg plaćanja,
3. na dan prvog plaćanja (na početku 7.godine)
4. tri mjeseca prije prvog plaćanja, i
5. pet godina nakon poslednjeg plaćanja.
Godišnja kamatna stopa je 10%, kapitalisanje je
a) mesečno,
b) tromesečno,
c) polugodišnje,
d) godišnje, i
e) kontinuelno.

Riješenje:

Dati su sledeći podaci:

U = 1.000; g=7; msg=28; p=10%=0,1

a)
1
m = 12, s=
3
(1 + 0,1/12 )
12⋅7
−1
1) Sg= 1.000 · −3
= 40.990,60 KM.
⎛ 0,1 ⎞
1 − ⎜1 + ⎟
⎝ 12 ⎠
(1 + 0,1/12 )
12⋅7
−1
2) Ŝg=1.000 · 3
=39.982,70 KM.
⎛ 0,1 ⎞
1 − ⎜1 + ⎟ −1
⎝ 12 ⎠
1 − (1 + 0,1/12 )
−12⋅7
−1
3) Ŝ0=1- −3
=20.414,50 KM.
⎛ 0,1 ⎞
1 − ⎜1 + ⎟
⎝ 12 ⎠
1 − (1 + 0,1/12 )
−12⋅7
−1
4) S0=1.000 · −3
=19.912,50 KM.
⎛ 0,1 ⎞
⎜ 1 + 12 ⎟ − 1
⎝ ⎠
5) Kg= Sg · (1+p/m) =39.982,70 · (1+0,1/12)12·5=65.783,90 KM.
mg

ili
Kg = Sg · (1+p/m)mg = 40.990,60 · (1+0,1/12)12(4+9/12) = 65.783,90 KM.

U gornjim primjerima primenjena je konformna kamatna stopa ugrađena u formule, posebno nije
izračunata, a iznosi:

97 
Pc = (1+p/m)1/S -1 = (1+ 0,1/12)3 -1 = 0,0252089 = 1,52089%
Za jedno tromesečje, kada je godišnja stopa 10%, a relativna mesečna stopa (za period kapitalisanja)
0,1/12 = 0,0083 = 0,83%.
Radi upoređenja odredimo i tromesečnu relativnu stopu: 0,1/4 = 0,025 = 2,5%

b)
m = 4, s=1
(1 + 0,1/ 4 ) − 1
4 ⋅7

1) Sg= 1.000 · = 40.856,30 KM.

1 − (1 + 0,1/ 4 )
−1

(1 + 0,1/ 4 )
4 ⋅7

2) Ŝg = 1.000 · =39.859,80 KM.

(1 + 0,1/ 4 ) − 1
1 − (1 + 0,1/ 4 )
−4⋅7

3) Ŝo =1.000 · = 20.464,00 KM.

1 − (1 + 0,1/ 4 )
−1

1 − (1 + 0,1/ 4 )
−4⋅7

4) So = 1.000 · = 19.964,90 KM.

(1 + 0,1/ 4 ) − 1
(1r0,1/4)-1
5) Kg = 39.859,80 · (1 + 0.1/4)4·5 = 65.314,90 KM.
ili: Kg = 40.856,30 · 1,0254(4+9/12) = 65.314,90 KM ili: Kg = 20.464 · 1,0254(11+9/12) = 65.314,90 KM ili: Kg =
19.964,90 · 1.0254·12 = 65.314,90 KM

U slučaju b) periodika kapitalisanja i plaćanja su jednake, pa je pri obračunu zbira plaćanja primenjena
relativna stopa p/m = 0,1/4 = 0,025 = 2,5%, koja je sada jednaka konformnoj stopi jer je s = 1.

c)
m = 2, s = 2 (dva tromesečna plaćanja u jednom polugodištu, tj. periodu kapitalisanja).
Za ovaj slučaj, kada je plaćanje češće od kapitalisanja, prikazaćemo dve različite mogućnosti
obračunavanja kamata za periodična plaćanja, pošto su plaćanja tromesečna, pojavljuje se problem
ukamaćivanja plaćanja do kraja polugodišta, znači period koji je kraći od perioda kapitalisanja-
polugodišta; obračun se može izvršiti primenom konformne kamatne stope (prikazana pod a) ili primenom
prostog interesnog računa; dva načina obračuna daju različite rezultate, a stvar je dogovora koji će se
način primeniti u konkretnom slučaju u praksi.

Prvi način - primena konformne stope; konformna stopa iznosi:

Pc = (1 + 0,1/2)1/2 - 1 = 0,02469508 = 2,469508 % za jedno tromesečje (primjetimo da je konformna
kamatna stopa pri prijelasku sa ređeg na češći period, ovde sa polugodišnjeg na tromesecni obračun,
manja od relativne stope koja sada iznosi 0,1/4 = 2,5% za jedno tromesečje); konformna stopa je
ugrađena u sledeće obrasce, nije je potrebno eksplicitno izraziti:
(1 + 0,1/ 2 ) − 1
2⋅7

1) Sg = 1.000 · = 40.661,20 KM.

1 − (1 + 0,1/ 2 )
−1/ 2

98 
 (1 + 0,1/1)
2⋅ 7

2) Ŝg = 1.000 · = 39.681,30 KM.

(1 + 0,1/ 2 ) − 1
−1/ 2

1 − (1 + 0,1/ 2 )
−2⋅7

3) Ŝo =1.000 · =20.536,70 KM.

1 − (1 + 0,1/ 2 )
−1/ 2

1 − (1 + 0,1/ 2 )
−2⋅7

4) So = 1.000 · = 20.041,70 KM
(1 + 0,1/ 2 )
−1/ 2
−1
5) Kg = 39.681,30 · (1 + 0,1/2)2·5 = 6.463,70 KM. ili

Kg = 40.661,20 · (1+0,1/1 )2·(4+9/12) = 64.636,70 KM., itd.

Drugi način: - primena prostog interesnog računa za nepotpune periode. Saberimo po dva tromesečna
uloga u svakom polugodištu, tako što ćemo prvi ulog na početku polugodišta ukamatiti za 6 meseci a
drugi za 3 mjeseca, znači oba do kraja tekućeg polugodišta, primenom prostog interesnog računa:
0,1 0,1 3
Us = U · (1 + ) + U-(1+ ⋅ ) = 2.075
2 2 6
Rok prvog iznosa US je kraj pivog polugodišta prve godine, a poslednjeg Us je kraj sedme godine! Ako
zbir ukamaćenih i diskontovanih vrijednosti računamo na osnovu Us, pri primeni naprijed korišćenih
formula je s=1.
1) Na kraju sedme godine je (jedan period posle poslednjeg tromesečnog plaćanja, tj. na
dan poslednjeg polugodisnjeg plaćanja):
(1 + 0,1/ 2 )
2⋅7

Sg = 2.075 · = 40.667,20 KM.

(1 + 0,1/ 2 ) − 1
−1/ 2

2) Na dan poslednjeg tromesečnog plaćanja (tj. jedno tromesečje prije kraja 7. godine): ako
želimo ispravno postupiti, ne možemo prijethodni rezultat diskontovati za jedno tromesečje jer to bi
značilo obračunavanje složenog interesa u okviru jednog polugodišta, nego moramo izračunati zbir
ukamaćenih vrijednosti zaključno sa trinaestim polugodišnjim plaćanjem, dodati mu dvadesetsedmo
tromesečno plaćanje, zbir ukamatiti za jedno tromesečje i dodati 28. plaćanje:
1,01513 − 1 ⎛ 0,1 3 ⎞
(2.075 · +1.000) · ⎜ 1 + ⋅ +1.000 = 39.698,30 KM.
0,05 ⎝ 2 6 ⎟⎠
3) Zbir diskontovanih vrijednosti periodičnih plaćanja na dan prvog tromesečnog plaćanja,
odnosno jedan period prije prvog polugodišnjeg zbirnog plaćanja:
1 − (1 + 0,1/ 2 )
−2 ⋅ 7

So = 2.075 · = 20.539,70 KM.

(1 + 0,1/ 2 ) − 1
4) Jedan period prije prvog tromesečnog plaćanja:
−1
⎛ 0,1 3 ⎞
20.539,70 · ⎜ 1 + ⋅ = 20.038,70 KM.
⎝ 2 6 ⎟⎠
5) Pet godina posle poslednjeg plaćanja (4 godine i 9 meseci nakon kraja 7. godine).
40.667,20 · (1+0,1/2)2·(4+6/12) · (1+0,1/2 · 3/6) = 64.665,40 KM.

99 
d)
m = 1, s = 4 (četiri tromesečna plaćanja u jednoj godini, tj. periodu kapitalisanja).
(1 + 0,1/1) − 1
1⋅7

1) Sg = 1.000 · = 40.292,20 KM.

1 − (1 + 0,1/1)
−1/ 4

(1 + 0,1/1) − 1
1⋅7

2) Ŝg = 1.000 · = 39.343,50 KM.

(1 + 0,1/1) − 1
1/ 4

1 − (1 + 0,1/1)
−1⋅7
−1
3) Ŝ0 =1.000 · =20.676,30 KM.
1 − (1 + 0,1/1)
−1/ 4

1 − (1 + 0,1/1)
−1⋅7
−1
4) So · 1.000 · = 20.189,40 KM.
(1 + 0,1/1)
1/ 4
−1
5) Kg = 39.343,50 · (1 + 0.1/1)1·5 = 63.363,10 KM.
e)
m —> oo
e 0,1⋅7 − 1
1) Sg= 1.000 · = 41.059,10 KM.
1 − e −0,1/ 4
e 0,1⋅7
2) Ŝ0 =1.000 · −0,1/ 4
= 40.045,30 KM.
e −1
1 − e −0,1⋅7
3) Ŝ0 =1.000 · = 20.389,30 KM.
1 − e −0,1/ 4
1 − e −0,1⋅7
4) So = 1.000 · = 19.885,90 KM.
e 0,1/ 4 − 1
5) Kg = 40.045,30 · e0,1·5 = 66.023,50 KM.

25. Koliko treba uplaćivati krajem svakog mjeseca tokom 10 godina da bi se na kraju 14. Godine
raspolagalo iznosom od 100.000 KM? Godišnja kamatna stopa je 24%, a kapitalisanje je
a) godišnje;
b) polugodišnje;
c) mesečno;
d) kontinuelno.

Riješenje:

a) m = 1; s = 12; Kg = Sg · (1 +p/m)mg; p = 0,24; Kg = 100.000, U=?

(1 + 0,24 /1) − 1
⋅
110

10.000=U · ·(1+0,24/1)1·4 U=100,70 KM.

(1 + 0,24 /1) − 1
1/12

b) m = 2, s = 6

100 
 (1 + 0,24 /1) − 1
2⋅10

− 1⋅ (1 + 0,24 / 2 )
2⋅ 4
10.000=U · U=89,10 KM.
( )
1/ 6
1 + 0,24 /1 − 1

c) m=12, s=1

(1 + 0,24 /12 ) − 10
12⋅10

⋅ (1 + 0,24 /12 )
12⋅ 4
10.000=U · U=79,20 KM.
(1 + 0,24 /12 ) − 1
e0,24.10 − 1 0,24.4
d) m → ∞, Kg = Sg · epg 10.000=U · ⋅e
e0,24 /12 − 1
U = 77,20 KM.

26. Uplaćeno je na jedan račun 200.000 KM. Iz ovog iznosa će se isplaćivati tokom 5 godina
krajem svakog polugodišta po 10.000 KM. Rok prve isplate je 2 godine nakon uplate 200.000 KM.
Iz ostatka sredstava isplaćivaće se tromesečno po 20.000 KM tokom 3 gcKMe.
Između poslednje isplate do 10000 KM i prve isplate od 20.000 prolaze 2 godine. Koliki je ostatak
uloga na dan isplate poslednjeg iznosa? Kapitalisanje je polugodišnje, godišnja kamatna stopa
13%. Koliko puta se može iz ostatka isplatiti polugodišnje po 60.000 ako je rok prve isplate 6
meseci nakon roka ostatka i ako na dan poslednje isplate stanje uloga treba svesti na nulu?

Riješenje:

Neka je zajednički rok svih plaćanja prvi dan, tj. dan uplate 200.000 KM. Sva ostala plaćanja diskontujmo
na taj rok Tok plaćanja prikazan je na vremenskoj liniji:

Slika 10-9

1 − (1 + 0,13 / 2 )
−2⋅5

⋅ (1 + 0,13 / 2 )
−2⋅2
200.000= 10.000 · +
1 − (1 + 0,13 / 2 )
−1

1 − (1 + 0,13 / 2 )
−2 ⋅ 3

⋅ (1 + 0,13 / 2 ) + x (1 + 0,13 / 2 )
−2⋅8,5 −2⋅11,25
+2.000 ·
1 − (1 + 0,13 / 2 )
−1/ 2

x = 292.364,60 KM je ostatak uloga.

Iz datog ostatka se isplaćuje polugodišnje po 60.000,00 KM:

101 
 1 − (1 + 0,13 / 2 )
−2 ⋅ g

S0 = 292.364,60 = 60.000 ·
(1 + 0,13 / 2 ) − 1
1 − 1,065−2g
4,87274333 =
0,065
1,065-2g = 0,683227168/“ln”
ln0,68327168
2g= - = 6,047859
ln1,065

Znači, može se isplatiti 6 polugodišnjih isplata po 60.000 KM, i prijeostaje još jedan iznos, sedmo
plaćanje koje je manje od 60.000; neka je označeno sa y, tada je:
1 − (1 + 0,13 / 2 )
−6

+ y ⋅ (1 + 0,13 / 2 )
−7
292.364,60 = 60.000 ·
(1 + 0,13 / 2 ) − 1
y=2.958,50 KM.

27. Uplaćuje se početkom svakog mjeseca po 2.000 KM tokom 5 godina. Stanje zbira ukamaćenih
vrijednosti ovih uloga na kraju pete godine je 180.000 KM. Kapitalisanje je:
a) tromesečno,
b) kontinuelno.
Kojom godišnjom kamatnom stopom je vršeno kamaćenje?

Riješenje:

Dati su podaci: u = 2.000, Sn=180.000, g=5

a) m = 4, s = 3
(1 + p / m ) − 1
mg

Sg = U · ⋅
1 − (1 + p / m )
−1/ 3

(1 + p / 4 ) − 1
4 ⋅5

180.000 = 2.000 ·
1 − (1 + p / m )
−1/ 3

Formirana je jednačina sa jednom nepoznatom p, ali oblik jednačine ne dozvoljava izražavanje

nepoznate. Odredimo p iterativnim postupkom.

Uzmimo proizvoljnu vrijednost p1 = 10% i izračunajmo

(1 + 0,1/ 4 ) − 1
4 ⋅5

Sg (10%) = 2.000 · =155.815,40 KM < 180.000 KM.

1 − (1 + 0,1/ 4 )
−1/ 3

102 
zaključujemo da je p > 10%. Neka je p2 = 20%
(1 + 0,2 / 4 ) − 1
4 ⋅5

Sg (20% = 2.000 · =204.973,10 KM > 180.000 KM.

1 − (1 + 0,2 / 4 )
−1/ 3

znači 10%<p<20%

Izračunajmo redom sledeće:

Sg (15%) = 178.439,10 KM < 180.000 KM ⇒ 15%<p<20% Sg (16%) = 183.412,20 KM > 180.000 KM
⇒ 15%<p<16% Sg (15,5%) = 180.905,80 KM > 180.000 KM ⇒ 15%<p<15,5% Sg (15,3%) =
179.914,40 KM < 180.000 KM ⇒ 15,3%<p<15,5%

Iterativni postupak se može dalje vršiti, ili se približna vrijednost za p može odrediti linearnom
interpolacijom:
180.000 − 179.914,40
p= ⋅ (15,5 − 15,3 ) + 15,3 = 15,317%
180.905,80 − 179.914,40

Napomena

Postoji direktna proporcionalnost između kamatne stope i zbira ukamaćenih vrijednosti periodičnih
plaćanja (što je p veće, veći su Sg i Sg) i obrnuta proporcionalnost između kamatne stope i zbira
diskontovanih vrijednosti (što je p veće, manji su S0 i S0), što treba uzeti u obzir prilikom mrimjene
iterativnog postupka određivanja nepoznate kamatne stope.
c) m→∞, s = 12 (broj plaćanja u jednoj godini)
e pg − 1
Sg=U·
1 − e− p / s
e p ⋅5 − 1
180.000 = 2.000-
1 − e − p /12
Primenimo iterativni postupak za određivanje nepoznate p. Neka je početna vrijednost kamatne stope 10%.
Sg(10%) = 156.342,70 < 180.000 ⇒ p > 10%
Sg(15%) = 179.839,30 < 180.000 ⇒ p > 15%
Sg(15,5%) = 182.426,10 > 180.000 ⇒ 15% < p < 15,5%
Sg(15,2%) = 180.868,50 > 180.000 ⇒ 15% < p < 15,2%
Sg(15,1%) = 180.353,00 > 180.000 ⇒ 15% < p < 15,1%

Linearna interpoalcija:
180.000 − 179.839,30
p= ⋅ (15,1 − 15,0 ) + 15,0 = 15,03%
180.000 − 179.839,30

Uz upotrebu kompjutera iterativnim metodom se, za zanemarijivo malo vremena dobije rezultat željene
tačnosti.

103 
28. Zajam od 100.000 KM treba otplatiti jednakim tromesečnim anuitetima za 2 godine, uz godišnju
kamatnu stopu 16% i kapitalisanje
a) godišnje
b) polugodišnje
c) tromesečno
d) kontinuelno.

Izraditi plan amortizacije i izvršiti kontrole! Izračunati pomoću odgovarajućih obrazaca:

1) sedmu otplatu na osnovu druge otplate
2) anuitet na osnovu prve i sedme otplate
3) otplaćeni dio duga u prvoj godini na osnovu prve otplate
4) otplaćeni dio duga sa anuitetima od trećeg do šestog na osnovu prve otplate
5) ostatak duga nakon prve godine amortizacije na osnovu anuiteta

Riješenje:

Dati su podaci: Z=100.000; g = 2; p=16%=0,16

a)
m = 1; s = 4
Pc = (1+0,16/1 )1/4 - 1 = 0,037801985 = 3,7801985% za jedno tromesečje.
1,161/ 4 − 1 0,037801985
A = 100.000 · = 100.000 · = 14.718,27
1 − 1,16 −2 1 − 1,037801985 −8

Plan amortizacije je:

A =14.718,27

Tabela 10-23

j Dj-1 Ij=pc·Dj-1 Bj=A-Ij

1. Z = Do =100.000,00 I1 = 3.780,20 B1 = 10.938,07
2. D1 = 89.061,93 I2= 3.366,72 B2= 11.351,56
3. D2 = 77.710,37 I3 = 2.937,61 B3 = 11.780,67
4. D3 = 65.929,70 I4 = 2.492,27 B4= 12.226,00
5. D4 = 53.703,70 I5 = 2.030.11 B5= 12.688,17
6. D5 = 41.015,54 I6= 1.550,47 B6=13.167,80
7. D6 = 27.847,73 I7 = 1.052,70 B7= 13.665,57
8. D7= 14.182,16 I8= 536,11 B8= 14.182,16
Σ 469.451,13 17.746,19 100.000,00

Kontrole su:

8
D7=B8= 14.182,16; ∑B
j =1
j = Z = 100.000

104 
 8 8

∑B + ∑I
j =1
j
j =1
j = 8 ⋅ A; 100.000+17.746,19=8·14.718,27

8 8
pc ⋅ ∑ D j + ∑ I j 0,037801985 · 46.945,13=17.746,19
j =1 j =1

1) B7= B2 · (1+pc)5 = 11.351,56 · 1.03785 = B2 · 1,155/4 = 13.665,57

2) A = B1 · (1+pc)8 = 10.938,07 · 1,168/4= 14.718,27
A = B7 · (1+pc)2 = 13.665,57 · 1 .162/4 = 14.718,27
(1 + pc )
4
−1 1,16 4 / 4 − 1
3) O4 = B1 · = B1 · = 46.296,30 = B1 + B2 + B3 + B4
pc 1,161/ 4 − 1
Pc 1.161M-1
(1 + pc ) − (1 + pc )
6 2

4) O6 - O2 = B1 · = 49.862,64 = B3 + B4 + B5 + B6
pc
Po
−( 8 − 4 )
1 − (1 + pc ) 1 − 1,16 ( ) − 1
− 8−4 / 4
5) D4=A · =A · = B5 + B6 + B7 + B8
pc 1,161/ 4 − 1
b)
m = 2; s = 2
Pc = (1+0.16/2)1/2 -1 = 0,03923048 = 3,923048% za jedno tromesečje.
pc
A = 100.000 · = 14.805,62
1 − (1 + pc )
−8

Tabela 10 -24

j Dj-1 Ij=pc · Dj-1 Bj=A-Ij

1. 100.000,00 3.923,05 10.882,58
2. 89.117,42 3.496,12 11.309,50
3. 77.807,92 3.052,44 11.753,18
4. 66.054,74 2.591,36 12.214,26
5. 53.840,47 2.112,19 12.693,44
6. 41.147,04 1.614,22 13.191,41
7. 27.955,63 1.096,71 13.708.91
8. 14.246,72 558,91 14.246,72
Σ 470.169,94 18.445,00 100.000,00

Ostalo uradite sami!

c)
m = 4, s = 1
pc= p/m = 0,16/4 = 0,04=4% zajedno tromesečje 0,04

105 
 0,04
A= 100.000 · =14.852,78
1 − 1,04 −8

Tabela 10 -25

j Dj-1 Ij=pc · Dj-1 Bj=A-Ij

1. 100.000,00 4.000,00 10.852,78
2. 89.147,22 3.565,89 11.286,89
3. 77.860,32 3.114,41 11.738,37
4. 66.121,95 2.644,88 12.207,91
5. 53.914,05 2.156,56 12.696,22
6. 41.217,83 1.648,71 13.204,07
7. 28.013,76 1.120,55 13.732,23
8. 14.281,52 571,26 14.281,52
Σ 470.556,65 18,822,26 100.000,00.

Kontrola plana amortizacije:

8
D1 = B1 = 14.281,52; ∑B
j =1
j = Z = 100.000 i=i

8 8

∑B + ∑I
j =1
j
j =1
j = 8 ⋅ A; 100.000 + 18.822,26 = 8 ·14.852,78

8 8
pc ⋅ ∑ D j − 1 = ∑ I j 0,04 · 470.556,65 = 18.822,26
j =1 j =1

1) B7=B2 ·1,045;
2) A = B1 ·1,048= B7 ·1,042
1,04 4 − 1
3) O4=B1 · ;
0,04
1,04 4 − 1,042
4) O6=O2=B1 ·
0,04

1 − 1,04 −(8 − 4)
5) D4=A ·
0,04

d)
m →∞ · s =4
pc = ep/s · 1 = e0,16/4 -1 = 4,0810774% pri čemu sada s označava broj anuiteta u periodu za koji je data
kamatna stopa (u ovom primjeru jednoj godini, pa je s=4)

e 0,16 / 4 − 1 pc
A= 100.000 · = 100.000 · = 14.902,55
1 − e −2⋅0,16 1 − (1 + pc )
−8

106 
Tabela 10 -26

j Dj-1 Ij=pc · Dj-1 Bj=A-Ij

1. 100.000,00 4.081,08 10.821,47
2. 89.178,53 3.539.44 11.263,10
3. 77.915,42 3.179,79 11.722,76
4. 66.192,66 2.701,37 12.201,17
5. 53.991,49 2.203,43 12.699,11
6. 41.292,37 1.685,17 13.217,38
7. 28.075,00 1.145,76 13.756,79
8. 14.318,21 584,34 14.318,21
Σ 470.963,68 19.220,38 100.000,00

Kontrole plana amortizacije:

8
D7 = B8= 14.318,21; ∑B
j =1
j =Z=100.000

8 8 8 8

∑B + ∑I
j =1
j
j =1
j =8 · A; 100.000 + 19.220,38 = 8 · 14.902,55 pc ⋅ ∑ D j −1 + ∑ I j
j =1 j =1

0,040810774 · 470.963,68 = 19.220,38

1) B7 = B2 · 1.0408107745 = 13.756,79
2) A = B1 · 1,0408107748 = 14.902,55 A = B7 · 1,0408107742 = 14.902,55
1,0408107745 − 1
3) O4 = B1 · =46.008,50
0,040810774

1,0408107746 − 1,0408107742
4) O6 – O2 = B1 · = 49.840,42
0,040810774
1 − 1,040810774 (
− 8 − 4)
5) D4 = A · =53.991,49
0,040810774

29. Zajam od 50.000 KM treba amortizovati za 5 meseci jednakim mesečnim anuitetima uz

godišnje kapitaiisanje i godišnju kamatnu stopu 12%. Izraditi plan amortizacije.

Riješenje:

Z = 50.000,00; g = 5/12; m = 1; s = 12; p = 12% = 0,12 pc= (1+0,12/1)1/12- 1 = 0,009488792 =

0,9488792%
pc 1,121/12 − 1
A = 50.000 · = 50.000 ⋅ = 10.286,46
1 − (1 + pc )
−5
1 − 1,12−5 /12

107 
Tabela 10-27

j DJ-1 Ij=Pc · Dj-1 Bj=A-Ij

1 50.000,00 474,44 9.812,02
2 40.187,98 381,34 9.905,12
3 30.282,86 287,35 9.999,11
4 20.283,75 192,47 10.093,99
5 10.189,77 96,69 10.189,77
Σ 150.944,37 1.432,29 50.000,00

30. Jedan zajam se otplaćuje za 7 godina jednakim mesečnim anuitetima od po 2.000 KM, uz
godišnje kapitalisanje i 20% godišnje kamatne stepe. Izraditi plan amortizacije za poslednja četiri
mjeseca, a zatim izračunati desetu kamatu i anuitet kojim će biti otplaćena polovina zajma.

Riješenje:

A = 2.000; g = 7; m = 1; s = 12; ukupno msg = 84 anuiteta; p = 20% = 0,2

pc = (1 +0,2/1)1/12 - 1=1,53094705%
1 − (1 + pc )−84 1 − 1,2−7
Z=A · = 2.000 ⋅ 1/12 = 94.179,40
pc 1,2 − 1
1 − (1 + pc )−(84 − 80)
D80=A · = 7.702,94 je ostatak duga nakon 80 plaćenih anuiteta, tj. iznos duga koji će
pc
biti otplaćen sa poslednja četiri anuiteta.

Plan amortizacije za tražene periode je:

Tabela 10-28

j Dj-1 Ij=pc · Dj-1 Bj=A-Ij

81. D80 = 7.702,94 I81 = 117,93 B81 = 1.882,07
82. D81 = 5.820,87 I82= 89,11 B82 = 1.910,89
83. D82 = 3.909,98 I83= 59,86 B83= 1.940,14
84. D83 = 1.969,84 I84= 30,16 B84= 1.969,84
Deset kamata se može dobiti kao:
I10 = A - B10 = A - A · (1+pc)-(mg+1-10) = A (1-(1 +pc)-(84+1-10)) = 1.360 KM.
− ( msg − 9 )
1 − (1 + pc )
I10 =pc · D9 = pc · A · = A · (1-(1+pc)-(84-9)) = 1.360 KM
pc
Redni broj anuiteta čijim plaćanjem se amortizuje polovina zajma se može dobiti iz obrasca za otplaćeni
dio duga:
(1 + pc )
n
−1
On = Z/2 = Bl ·
pc

108 
 (1 + 0,0153094705 ) − 1
n
94.179,40
= 558,20 · 1,0153094705n=2,291590488 /“ln“
2 0,0153094705
ln2,291590488
n= = 54,57...
ln1,0153094705

ili obrasca za ostatak duga:

− ( msg − n )
1 − (1 − pc ) 94.179,40 1 − 1,0153094705 −(84 − n )
Dn=Z/2=A · = 2.000,00 ⋅
pc 2 0,0153094705
1,0153094705n-84=0,639540825 /”ln”
ln0,639540825
n= + 84 = 54,57...
ln1,0153094705

Isplatom 55-tog anuiteta plaćena je polovina (i nešto više od toga) duga.

31. Zajam od 200.000 KM se amortizuje za 6 godina godišnjim, na najveću celu hiljadu hiljadu
zaokrugljenim anuitetima, uz godišnje kapitalisanje i 18% godišnje stope. Izraditi plan amortizacije
i izvršiti kontrole! Izračunati pomoću formule ostatak duga nakon 3 plaćena anuiteta! Proveriti
vezu između poslednje otplate i anuitetnog ostatka!

Riješenje:

Z = 200.000; g = 6; m = 1; s = 1; p = 18% = 0,18 = pc; msg = 6 0,18

0,18
Amin=200.000 · 57.182,00 KM.
1 − 1,18 −6
0,18
Amax=200.000 · 63.955,60 KM.
1 − 1,18 −5

Cele hiljade između dve granice su 58.000,59.000, 60.000, 61.000, 62.000 i 63.000 KM. Prijema
određenju zadatka anuitet zaokrugljen na najveću hiljadu je A = 63.000,00. Izračunajmo anuitetni ostatak:
1 − 1,18 −5
200.000 = 63.000 · + A1 · 1,18-6 A1=8.066,80
0,18
Dati zajam će biti amortizovan plaćanjem pet puta po 63.000 KM. i šesti put 8.066,80 KM.

109 
Plan amortizacije:

Tabela 10-29

j Dj-1 Ij=0,18 · Dj-1 Bj=A-Ij Aj

1. 200.000,00 173.000,00 36.000,00 31.140,00 27.000.00 31.860,00 63.000,00 63.000,00
2. 3. 141.140,00 103.545,20 25.405,20 18.638,10 37.594,80 44.361,90 63.000,00 63.000,00
4. 5. 59.183,30 6.836,30 10.653.00 1.230,50 52.347,00 6.836.30 63.000,00 8.066,80
6.

Σ 683.704,80 123,066,80 200.000,00 323.066,80

Kontrole plana amortizacije:

Bmsg = Dmsg -1 = 6.836,30
6

∑B
j =1
j =Z = 200.000

6 6

∑B + ∑I
j =1
j
j =1
j = 5 ⋅ A + A1 200.000+123.066,80=5 · 63.000+8.066,80

6 6
pc ⋅ ∑ D j + ∑ I j 0,18 · 638.704,80=123.066,80
j =1 j =1

− ( 6 − 3 −1)
1 − (1 + p ) 1 − 1,18 −2
D3=A · +A1 · (1+p)-(6-3)=63.000,00 · +8.066,80 · 1,18-3=103.545,20 KM
p 0,18
je ostatak duga nakon tri plaćena anuiteta.
Između poslednje otplate i anuitetnog ostatka je veza:
B6 = A1 · (1+p)-1 = 8.066,80 · 1,18-1 = 6.836,30 KM.

32. Zajam od 350.000 KM, treba amortizovati mesečnim anuitetima od po 20.000 KM, uz godišnje
kapitalisanje i godišnju kamatnu stopu 10%. Izraditi plan amortizacije za poslednja četiri perioda!

Riješenje:

Z = 350.000; a = 20.000; m = 1; s = 12; p = 10% = 0,1.

Pc = (1+0.1/1)1/12 - 1 = 0,00797414 = 0,797414% mesečno.
Odredimo sa koliko anuiteta se može zajam amortizovati tj. msg:
1 − (1 + pc )
− msg

Z=A ·
pc

1 − 1,00797414 − msg
350.000 = 20.000 ·
0,00797414
1,00797414-msg=0,86045255 /“ln“

110 
 ln0,86045255
msg = - = 18,92... ⇒ msg = 19
ln1,00797414

Rezultat znači da se zajam može amortizovati na ukupno 19 mesečnih anuiteta od kojih su prvih 18 po
20.000 KM., a 19. anuitetni ostatak A1 < 20.000
Izračunajmo anuitetni ostatak:
1 − 1,00797414 −18
350.000 = 20.000 · + A1 · 1,00797414-19
0,00797414
A1 =18.467,30 KM.

Da bismo izradili plan amortizacije za poslednja četiri perioda (za 16, 17, 18 i 19. mesec) izracunajmo
ostatak duga nakon 15 plaćenih anuiteta:
− (19 −15 −1)
1 − (1 + pc )
D15 = A · + A1(1+pc)-(19-15) = 76.945,40
pc
ili na drugi način:
(1 + pc ) (1 + pc )
15 −1

D15 =Z – O15 = Z – B1 · = Z - (A - Z · pc) · = 76.945,40

pc pc
Plan amortizacije:

Tabela 10-30

j Dj-1 Ij=0,18 · Dj-1 Bj=A-Ij Aj

16. D15 = 76.945,40 I16 = 613,60 B16= 19.336,40 20.000,00
17. D16 = 57.559,00 I17 = 459,00 B17= 19.541,00 20.000,00
18. D17 = 38.018,00 I18 = 303,20 B18= 19.696,80 20.000,00
19. D18 = 18.321,20 I19 = 146,10 B19= 18.321,20 18.467,30

33. Zajam od 100.000 KM treba amortizovati za 5 godina godišnjim anuitetima uz jednake otplate i
godišnju kamatnu stopu 10%. Izraditi plan amortizacije!

Riješenje:

Z = 100.000; g = 5; m = 1; s = 1; p = 10% = 0,1

100.000
B= = 20.000
5

111 
Tabela 10-31

j Dj-1 Ij=0,1 · Dj-1 Bj=20.000 Bj = Ij + Bj

1. 100.000 10.000 20.000 30.000
2. 3. 80.000 60.000 8.000 20.000 20.000 28.000
4. 5. 40.545 20.183 6.000 4.000 2.000 20.000 26.000
20.000 24.000
22.000
Σ 300.000 123,066,80 100.000 130.000

34. Jedan zajam treba amortizovati za 7 godina jednakim mesečnim otplatama od po 1.500 KM uz
godišnje kapitalisanje i 28% godišnje kamatne stope. Izraditi plan amortizacije za poslednja tri
perioda (mjeseca)! Izračunati osmu kamatu, dvadeset osmi anuitet i otplaćeni dio duga tokom
jedne godine!

Riješenje:

B = 1.500; g = 7; m = 1; s= 12; p = 28% = 0,28; msg = 84

Pc = (1+0.28)1/12 - 1 = 0,02078473 = 2,078473% mesečno
Z = msg · B = 84 · 1.500 = 126.000
U planu amortizacije svaki anuitet se računa kao zbir obračunatog interesa za tekući period i otplate. U
cilju izrade plana amortizacije za poslednja tri perioda (82, 83, i 84. mesec), izracunajmo ostatak duga
nakon 81. plaćenog anuiteta.
D81=(msg-81) · B = (84-81) · 1.500 = 3 · 1.500 = 4.500 KM.

Plan amortizacije za tražene periode je:

Tabela 10-32

j Dj-1 Ij=pc · Dj-1 Bj=A-Ij Aj = Ij + B

82. 83. D81 =4.500 D82 =3.000 I82 =93,50 I83 =62,40 I84 1.500 1.500 A82 =1.593,50 A83
84. D83 =1.500 =31,20 1.500 =1.562,40 A84=
1.531,20
Osma kamata: Ik = pc · (msg - k + 1) · B
I8 = 0,02078473 · (84- 8 + 1) · 1.500 = 2.400,60
Dvadeset osmi anuitet: Ak= B (1+(smg-(k-1)) · pc)
A28 = 1.500 · (1 +(84-(28-1)) · 0,02078473) = 3.277,10
Otplaćeni dio duga tokom jedne (bilo koje) godine je zbir dvanaest mesečnih otplata,
12 · 1.500 = 18.000

35. Zajam od 40.000 KM treba amortizovati za 9 godina jednakim godišnjim anuitetima uz godišnje
kapitalisanje i 20% godišnje kamate. Posle 5 godina uredne amortizacije, dužnik i povjerilac su se

112 
dogovorili da otplaćivanje miruje i da se sledeći novi anuitet plati 3 godine i 6 meseci posle
poslednjeg plaćenog anuiteta. Prijema novim uslovima ostatak duga treba amortizovati za 2
godine polugodišnjim jednakim anuitetima uz godišnje kapitalisanje i 14% godišnje kamate. Stari
uslovi kapita'isanja važe još godinu dana posie poslednjeg plaćenog starog anuiteta.Kamate se
obračunavaju I pripisuju dugu za vreme mirovanja (moratorijuma) otplaćivanja. Izraditi plan
amortizacije! Kakvi su tokovi plaćanja ako se kamate za vreme moratorijuma posebno plaćaju?

Riješenje:

Z = 40.000; g = 9; m = 1; p = 20% = 0,2; pc = p = 0,2

pc 0,2
A=Z· = 40.000 ⋅ = 9.923,20
1 − (1 + pc )
− msg
1 − 1,2−9
Zajam će biti amortizovan uredno 5 godina, biće otplaćeno 5 godišnjih anuiteta. Ostatak duga nakon 5
plaćenih anuiteta je:

−( 9 −5 )
1 − (1 + pc ) 1 − 1,2−4
D5 = A ⋅ = 9.923,20 · = = 25.688,40 KM. na kraju pete godine.
pc 0,2
Ukamatimo ostatak duga za ono vreme kada otplaćivanje miruje. Pošto anuitet uvek sadrži kamatu za 1
period unazad, kamaćenje izvršimo na 1 period prije roka prvog novog anuiteta, dakle 3 godine nakon
poslednjeg plaćenog anuiteta, za 1 godinu po starim i 2 godine po novim uslovima:
Kg = D5 · (1+0.2/1)11 · (1 +0,14/1 )1·2 = 25.688,40 · 1,21 - 1,142= 40.061,70 KM. na kraju osme godine.
Dobijena vrijednost je novi zajam Z = 40.061,70; g = 2; m = 1; s=2; msg = 4; p = 14% = 0,14.
pc = (1+0,14/1 )1/2 - 1 = 0,0677078825 = 6,7707825% zajedno polugodište.

Novi anuitet je:

pc 0,067707825
A=Z = 40.061,70 · = 11.766,20
1 − (1 + pc ) 1 − 1,067707825−4
− msg

113 
Plan amortizacije:

Dj-1 Ij=pc·Dj-1 Bj=A-Ij A

(početkom
perioda)
plaćanja
Godina

period
Vrsta

1. 1. Z=D0=40.000,00 I1=8.000.00 B 11 =1.923,20 9.923,20

2. 2. D1=38.076,80 I2=7.615.40 9.923,20
B 12 =2.307,80
D2=35.769,00 I3=7.153.80 9.923,20
3. 3. B 13 =2.769,40 B 14
početni zajam

D3=32.999,60 I4=6.599.90 9.923,20

4. 4. D4=29.676,30 I5=5.935.30 =3.323,30 9.923,20
5. 5. B 15 =3.987,90

6. 1. D5=25.688,40 I 1M =5.137,70 - -
7. 2. 30.826,10 32.913,30 M - -
I =2.087,20
35.141,80 37.521,20 2 - -
3. I M3 =2.228,50 - -
Moratorijum

8. 4. I M4 =2.379,40 - -
- -
5. I M5 =2.540,50
Novi 9. 1. Z=D0=40.061,70 I 12 =2.712,50 B 12 = 9.053,70 11.766,20
uslovi 2. D1=31.008,00 11.766,20
I 22 =2.099,50 B 22 =9.666,70
D2=21.341,30 11.766,20
10. 3. D3=11.020.10 I 32 =1.445,00 B 32 =10.321,20 11.766,20
4. I 24 =746,10 B 24 =11.020,10

Napomena
5 4 5
Zbir svih otplata je: ∑B + ∑B
j =1
1
j
j =1
2
j = Z + ∑ I Mj = 54.373,30 jer se otplatama otplaćuje pored zajma i
j =1

kamate obračunate za vreme moratorijuma i pripisane dugu. Realna plaćanja dužnika povjerioca
prikazana su u poslednjoj koloni (A).

Druga je mogućnost da se kamate ne pripisuju dugu, nego da ih dužnik posebno plaća; ovaj slučaj je
prikazan u sledećoj tabeli, a novi zajam je jednak sa D5, pa je sada novi anuitet:
pc 0,067707825
A=Z· = 25.688,40 ⋅ = 7.544,70
1 − (1 + pc )
− msg
1 − 1,067707825 −4

114 
Plan amortizacije je:

Tabela 10-34

Dj-1 Ij=pc·Dj-1 Bj=A-Ij A

Vrsta plaćanja

(početkom
perioda)
j period
Godina

6. 1. D5=25.688,40 I 1M =5.137,70 - 5.137,70

7. 2. 25.688,40 25.688,40 M - 1.739,30
I =1.739,30'
25.688,40 25.688,40 2 - 1.739,30
3. I M3 =1.739,30 - 1.739,30
moratorijum

8. 4. . I M4 =1.739,30 - 1.739,30
-
I M5 =1.739,30
9. 1. Z=Do=25.688,40 I 12 =1.739,30 B1=5.805.40 7.544,70
2. Di=19.883,00 B2=6.198.50 7.544,70
I 2 =1.346,20
D2=13.684,50 D3= 2 B3=6.618.20 7.544,70
novi uslovi

10. 3. 7.066,30 I 32 =926,50 B4=7.066.30 7.544,70

4. I 24 =478,40

Napomena
5 4
Zbir svih otplata je: ∑B + ∑B
j =1
1
j
j =1
2
j = Z = 40.000

Ukupna plaćanja su (zbir po nominalnoj vrijednosti svih anuiteta)

- kada se kamate za vreme moratorijuma pripisuju dugu:
5 · 9.923,20 + 4 · 11.766,20 = 96.680,80 KM
od toga 40.000,00 KM. otplata zajma
56.680,00 KM kamate sadržane u anuitetima, zajedno sa pripisanim kamatama obračunatim za vreme
moratorijuma
- kada se kamate plaćaju:
5 · 9.923,20 + 5.137,70 + 4 · 1.739,30 + 4 · 7.544,70 = 91.889.70 KM.
od toga: 40.000,00 KM otplata zajma
51.889,70 KM ukupne kamate plaćene putem anuiteta za vreme uredne amortizacije i plaćene na vreme
moratorijuma

36. Zajam od 450.000 KM isplaćen je 20.4.1997. Zajam treba otplatiti sa 37 tromesečnih anuiteta od
kojih se prvi plaća 15.3.1999. Kapitalisanje je polugodišnje, koje se obavlja 15.3. i 15.9. svake
godine uz godišnju kamatnu stopu 15%. Uredno su isplaćeni svi anuiteti dospsli do 30.6.2003.
godine, kada su se dužnik i povjerilac dogovorili da se ostatak duga otplati za 8 narednih godina
mesečnim anuitetima zaokrugljenim na najmanju moguću ćelu desetinu, uz godišnje kapitalisanje
i 22% godišnje kamate. Prvi novi anuitet će biti isplaćen 31.01.2004. godine. Izračunati novi anuitet
i anuitetni ostatak! Kamate se obračunavaju i

115 
a) posebno isplaćuju,
b) pripisuju dugu.

Riješenje:

Iznos dat na zajam 450.000 KM., dana 20.4.1997.

m = 2 (15.3. i 15.9.), s = 2; msg = 37; prvi anuitet plaćen dana 15.3.1999.
p = 15% = 0,15.

Amortizacija je pod datim uslovima vršena do 30.6.1995. tj. plaćeno je 9 anuiteta, poslednji je plaćen
15.3.2003.
Novi uslovi kamaćenja važe do 30.6.2003.
g = 8; m = 1; s=12; msg = 96; anuiteti zaokrugljeni, prvi se plaća 31.1.2004. p = 22% = 0,22
a)
Ukamatimo prvo 450.000 KM. tako da mu je rok jedan perid (jedno tromesečje) prije roka prvog anuiteta,
tj. do 15.12.1998. (od 20.4.-15.9.1997. je 148 dana u punom periodu kapitalisanja od 15.3.1997-
15.9.1997., a cela polugodišta su 15.9.1997.-15.3.1998., 15.3.1998. - 15.9.1993. tj. 2 polugodišta, i od
15.9.1998.-15.3.1999.

Kg = 450.000 · (1+0,15/2)(148/184 + 2 + 91/l31) = 571.588,90 KM. dana 15.12.1998.

I = 571.558,90 - 450.000 = 121.588,90 KM. je kamata koju dužnik isplaćuje 15.9.1998.

U zavisnosti od dogovora, dužnik kamate može plaćati i prilikom svakog kapitalisanja u ovom slučaju je:
Kg = 450.000 · (1 + 0,15/2)148/184 = 476.953,30 KM.
I1 = 476.953,30 - 450.000 = 26.953,30 KM. kamata koju dužnik plaća 15.9.1997.
Kg = 450.000 · (1 + 0,15/2)1 = 483.750 KM.
I2 = 483.750 - 450.000 = 33.750 KM. kamata koju dužnik plaća 15.3.1997.
Kg = 450.000 · (1+0.15/2)1 = 483.750 KM.
I3 = 483.750 - 450.000 = 33.750 KM. kamata koju dužnik plaća 15.9.1998.
Kg = 450.000 · (1 +0,15/2)91/181 = 466.663,20 KM.
I4 = 466.663,20 - 450.000 = 16.663,20 KM. kamata koju dužnik plaća 15.12.1998

Primjetimo da je, zbog različitih rokova plaćanja, kamata u prvom slučaju (121.588,90 KM) manja od
ukupne kamate u drugom slučaju (I1 + l2 + l3 + U = 111.116,50 KM). Kamate su u oba slučaja računate
primenom kontormne kamatne stope za nepotpune periode; takođe u zavisnosti od volje učesnika, isto se
moglo uraditi i prostim interesnim računom.

U oba prikazana slučaja, dug, tj. zajam dana 15.12.1990. iznosi 450.000 KM. Izračunajte anuitet!
Pc = (1+0.15/2)1/2 - 1 = 0,036822067 = 3,6822067% za jedno tromesečje.
pc 0,36822067
A=Z· = 450.000 · = 22 46430 KM.
1 − (1 + pc ) 1 − 1,036822067 −37
− msg

116 
Od potrebnih 37 anuiteta plaćeno je 9. Izračunajmo ostatak duga nakon 9 plaćenih anuiteta:

1 − 1,03822067 −(37 − 9)
D9 = 22.464,30 · = 388.427,90 KM. dana 15.3.2003.
0,036822067

Ukamatimo ostatak duga do dana konverzije (promene uslova amortizacije), do 30.6.2003. (od 15.3.2003
30.6.2003. je 107 dana od 184 u punom periodu 15.3. - 15.9.2003.):

Kg = 388.427,90 · (1+0,15/2)107/184 = 405.112,00 KM dana 30.6.2003.

I = 405.112 - 388.427,90 = 16.684,10 KM je kamata koju dužnik isplaćuje dana 30.6.2003. Dug ostaje
388.427,90 KM. sa rokom 30.6.2003.

Ukamatimo dalje dug po novim uslovima tako da mu je rok jedan period (jedan mesec) prije roka prvog
novog anuiteta, tj. do 31.12.2003. Prijema novim uslovima kapitalisanje je godsnje (o1.12. svake godine)
Od 30.6. -31.12.2003. je 184 dana od 365 u toj godini:

Kg = 388.427,90 · (1+ 0,22/1 )184/365 = 429.383,40 KM. dana 31.12.2003.

I = 429.383,40 - 388.427,90 = 40.955,50 KM. je kamata koju dužnik plaća dana 31.12.2003. Dug ostaje
388.427,90 KM. sa rokom 31.12.2003. godine.

Pošto prvi novi anuitet dospeva 1 mesec kasnije, a anuitet su mesečni, dati dug se tretira kao zajam za
amortizaciju pod novim uslovima, Z = 388.427,90 KM.

Odredimo vrijednost zaokrugljenog anuiteta!

Pc = (1 +0,22/1 )1/12 -1 = 0,016708963 = 1,6708963% mesečno.

0,016708963
Amin = 388.427,90 · = 8.151,10 KM.
1 − 1,016708963−96
0,016708963
Amax = 388.427,90 · =8.186>10 KM.
1 − 1,016708963 −95

Anuitet zaokrugijen na najmanju ćelu desetinu je A = 8.160,00 KM. koji će biti plaćen 95 puta, a 96 put se
plaća anuitet ostatak A1.
1 − 1,016708963 −95
388.427,90 = 8.160,00 · + A1 · 1,016708963-96
0,016708963
A1 = 6.080,10 KM. je anuitetni ostatak.

b)
Uslovi isti kao pod (a), ali se kamate ne plaćaju posebno, nego se pripisuju dugu.
Kg = 450.000 · (1+0,15/2)148/184+2+91/181 = 571.588,90 KM.
dana 15.12.1998. je iznos koji treba otplatiti anuitetima:

117 
 0,036822067
A = 571.588,90 · = 28.534,10 KM.
1 − 1,36822067 −37

Ostatak duga nakon 9 plaćenih anuiteta:

1 − 1,036822067 (
− 37 − 9 )
Dg = 28.534,10 · = 493.380,10 KM. dana 15.3.2003. Ukamaćenje ostatka
0,036822067
duga do konverzije i tu vrijednost do 31.12.2003.

Kg = 493.380,10 · (1+0,15/2)107/184 · (1+0,22/1 )184/365 = 568.828,20 KM. 31.12.2003.

Novi anuitet se određuje kao:

0,016708963
Amin = 568.828,20 · =11.936,80 KM.
1 − 1,016708963−96
0,016708963
Amax = 568.828,20 · = 11.988,10 KM.
1 − 1,016708963−95
Zaokrugljeni anuitet je 11.940 KM.
1 − 1,016708963−95
568.828,20 = 11.940 · + A, · 1,016708963-96
0,016708963

A1= 11.187,40 KM. je anuitetni ostatak koji će biti plaćen na kraju osme godine amortizacije pod novim
uslovima, tj. 31.12.2017. godine.

37. Dana 30.6.2000. godine dodeljen je zajam od 100.000 KM koji treba amortizovati sa 15 polugodišnjih
anuiteta uz polugodišnje kapitalisanje (30.6. i 31.12. svake godine) i 10% godišnje stope.
Dana 31.10.2000. godine dodeljen je još jedan zajam, od 200.000 KM, koji treba amortizovati sa 50
mesečnih anuiteta uz godišnje kapitalisanje i 12% godišnje stope.
Oba zajma su uredno amortizovana zaključno sa 31.8.2002. godine, kada je odlučeno da se oba
zajma spajaju u jedan koji će biti amortizovan za 3 godine jednakim mesečnim anuitetima, pod
uslovima koji su važili za drugi zajam. Naći novi anuitet! Kamate se obračunavaju i pripisuju dugu,
a prvi novi anuitet će biti plaćen 31.1.2003. godine.

Riješenje:

p 0,10
pc = = = 0,05 = 5 % polugodišnje za prvi zajam.
m 2
0,05
A = 10.000 · = 9.634,20 KM je anuitet za amortizaciju prvog zajma.
1 − 1,05 −15

Ovi anuiteti su praćeini 31.12.1992., 30.6.1993;, 31.12.1993. i 30.6.1994. tj. 4 anuiteta. Ostatak duga
nakon četiri plaćena anuiteta:
1 − 1,05 (
− 15 − 4 )
D4 = 9.634,20 · = 80.025,90 KM., dana 30.6.1994.
0,05

118 
Kamaćenje ostatka duga do dana spajanja (konsolidacije) dva zajma, tj. do 31.8.1994.
Kg = 800.025,90 · (1+0,01/2)62/184 = 81.352,40 KM. dana 31.8.1994.

Za drugi zajam je:

Pc=(1+0,12/)1/12-1=0,009488792=0,9488792% mesečno
0,009488792
A = 200.000 · =5.042,20 KM. je anuitet za amortizaciju drugogzajma. Ovi anuiteti
1 − 1,009488792−50
su plaćeni krajem svakog mjeseca počev od 30.11.2000. do 31.8.2002., znači 22 puta. Ostatak duga
nakon 22 piaćena anuiteta:

1 − 1,009488792−(50 − 22)
D22 = 5.042,20 · = 123.472 20 KM. dana 31.8.2002. (ii)
0,09488792
Iznos (i) i (ii) imaju jednaki rok (31.8.2002.) i mogu se sabrati:

81.352,40 + 123.472,20 = 204.824,60 KM. dana 31.8.2002. je dugovanje, koje treba ukamatiti od
31.12.2002. tj. jedan period (mesec) prije roka prvog novog anuiteta, i dobijeni iznos će prijedstavljati
zajam kao osnovicu za određivanje novog anuiteta.

Z = 204.824,60 · (1 + 0,12/1)122/365 = 212.732,10 KM. dana 31.12.2002.

0,009488792
A = 212.732,10 · = 7.003,60 KM. je novi anuitet.
1 − 1,009488792−36

119 
MATEMATIKA ZA EKONOMISTE (Pregled važnijih
formula)
produžena proporcija:
a:b:c = x:y:z ⇒ a:b = x:y; a:c = x : z;
ka:kb:kc = mx: my : mz ⇒ ka : kb : kc = kx : ky : kz; ka : mb: nc = kx: my : nz;

⎧a : x
( a + b + c ) : ( x + y + z ) = ⎪⎨b : y
⎪c : z
⎩
a1 : a2 : ... : an = x1 : x2 : ... : xn ⇒ ai : aj = xi : xj; i,j; = 1,2,... ,n:
n n

∑a : ∑ x
i =1
i
i =1
i = a j : x j ; j = 1,2,..., n;

n xj
∑a i = c; a j = n
⋅ c.
i =1
∑ xi
i =1

1 . FINANSIJSKA MATEMATIKA 

Procentni i promilni račun

G je oznaka za glavnicu;
P je oznaka za prinos;
p je oznaka za prinos na jeKMicu glavnice, a može se po potrebi izraziti kao procentna ili promilna stopa;
⎛ 1 10 ⎞
⎜ p = 0.01 = 100 = 1% = 100 = 10% ⎟
⎝ ⎠
G:P = l : p ⇒ P = Gp;
G±P p (G ± P )
(G ± P ) : (1 ± p ) = G : 1 = P : p,G = ,P = .
1± p 1± p
Prost kamatni račun
I je oznaka za za interesni (kamatni) iznos ili kraće interes (kamata); p je oznaka za godišnju interesnu
(kamatnu) stopu;

120 
(Pregled važnijih formula)

g je oznaka za vreme izraženo u godinama (npr.. 5 meseci = 5/12 godina, pa je g=67/365)

K je oznaka za raniju (diskontovanu) vrijednost:
Kg je oznaka za kasniju (ukamaćenu) vrijednost.
I=Kpg
Kg=K + I.
ZaK = G,Kg=G + I važi:
Kg = K(l+pg) ⇒ K - Kg(1+ pg)-1
dg je oznaka za broj dana u jednoj godini (365 ili 366);
kbr je oznaka za kamatni broj;
d je broj dana (K je dato na kamćenje d daana);
n
p n
I = ∑Ij = ∑ (kbr ) j ; kbr = Kd.
j =1 dg j = j
pN je oznaka za normalnu (datu) kamatnu stopu, koja ne mora biti godišnja;
n je oznaka za broj perioda koji odgovara stopi pN;
I=K·n· pN

Složeni kamatni račun

p
m je oznaka za broj kapitalisanja u jednoj godini sa relativnom stopom ;
m
pc je oznaka za konformnu kamatnu stopu, tj. Stopu kojom se s obračunavanja kamate postiže isti efekat
p
kao sa jednim obračunavanjem kamate stopom ;
m
mg
⎛ p⎞
= K (1 + pc )
smg
Kg = K ⎜1 + ⎟ ;
⎝ m⎠
1
⎛ p ⎞s p
= (1 + pc ) − 1. (Pregled važnijih formula)
s
pc = ⎜ 1 + ⎟ − 1 ⇒
⎝ m ⎠ m
⎛⎛ p⎞
mg
⎞
I = K g − K ;I = K ⎜ ⎜1 + ⎟ − 1⎟ .
⎜⎝ m⎠ ⎟
⎝ ⎠

M je oznaka za broj meseci;

PM je oznaka za mesečnu kamatnu stopu;
Pd je oznaka za dnevnu kamatnu stopu;
1
K9 = K(1+pN)n = K(1+pc)sn; pc = (1 +pN) s -1.
Kada je pN = p, važi:
M d
K g = K (1 + p ) = K (1 + p )12 = K (1 + p ) dg ;
g

1
pM = (1 + p )12 − 1 → p = (1 + pM )12 − 1;
1

pd = (1 + p ) dg − 1 → p = (1 + pd )dg − 1.

121 
dM je oznaka za ukupan broj dana u jednom mesecu (28,29,30,31); Kada je pN — pM, viši:
d

K g = K (1 + pM )M = K (1 + pM ) ;
d
M

1
d
pd = (1 + pM ) − 1 → pM = (1 + pd ) − 1.
d M
M

Kada je pN = Pd, važi: K g = K (1 + pd ) . d

Ako je kapitalisanjekontinuelno biće: Kg = K - en·pN

M d
p p
Za pN=p važi: K g = K ⋅ e gp
= K ⋅e 12
= K ⋅e dg
.
d
pM
Za pN=pM važi: K g = K ⋅ eM ⋅ pm = K ⋅ e .
d
M

Za pN=pd važi: K g = K ⋅ e d ⋅ pd
d1 je oznaka za broj dana koji prijethodi prvom celom periodu datog kapitalisanja, za koji treba
obračunati kamatu;
s1 je oznaka za ukupan broj dana u periodu kome pripada d1;
d2 je oznaka za broj dana koji slijedi nakon poslednjeg celog perioda datog kapitalisanja, za koji treba
obračunati kamatu;
s 2 je oznaka za ukupan broj dana u periodu kapitalisanja kome pripada d2,
dg1 je oznaka za ukupan broj dana u godini kojoj pripada d1;
dg2 je oznaka za ukupan broj dana u godini kojoj pripada d2;
d1 d
+ mg + s 2
⎛ d ⎞⎛ ⎛ ⎞
mg
⎛ p ⎞s1 2 p⎞ d2
Kg = K ⎜1 + ⎟ ;0 ≤ d1 〈s1;0 ≤ d 2 〈s2 ; Kg = K ⎜1 + p 1 ⎟ ⎜1 + ⎟ ⎜1 + p ⎟;
⎝ m⎠ ⎝ dg1 ⎠ ⎝ m ⎠ ⎝ dg 2 ⎠

(Pregled važnijih formula)

0 ≤ d1 〈dg1;0 ≤ d 2 〈dg 2
⎛ d1 d ⎞
⎜⎜ + g + 2 ⎟⎟ ⋅ p
Kg=K· e⎝
dg1 dg 2 ⎠

122 
Eskontovanje mjenica 
NV je oznaka za nominalnu vrijednost mjenice ili menični iznos; VMP je oznaka za vrijednost meničnog posla;
d je oznaka za za broj dana koji protekne od dana izdavanja do dana dospeća mjenice;
DV je oznaka za diskontovanu vrijednost mjenice;
D je oznaka za broj dana koji protekne od dana eskontovanja do dana dospeća mjenice;
d d
−
NV = VMP(1 +p) dg →VMP = NV(1 + p) dg
;
d −d d −d d
−
DV = VMP(1+p) → VMP=DV(1+p)
dg
; DV = NV(1+p) dg .
dg

Ȇ je oznaka za ukupnu kamatu sadržanu u meničnom iznosu;

E je oznaka za kamatu (eskont) koja se odbija od meničnog iznosa pri eskontovanju mjenice;
Ȇ = NV-VMP;
⎛ d
⎞ ⎛ d
⎞
Ȇ = VMP ⎜ (1 + p ) dg − 1⎟ = NV ⎜ 1 − (1 + p )
−
dg
⎟;
⎝ ⎠ ⎝ ⎠
E = NV-DV;
⎛ ⎞ ⎛ d d
⎞
Ȇ = NV ⎜ 1 − (1 + p )⎟ = DV ⎜ (1 + p ) dg − 1⎟ ;
−
dg
⎝ ⎠ ⎝ ⎠
Ȇ - E= DV – VMP je dio kamate koji ostaje podnosiocu mjenice na eskontovanje.

Periodična plaćanja (ulozi, rente) 
P je oznaka za periodična plaćanja (ulozi U jente R, anuiteti A, i dr.);
s je oznaka za broj periodičnih plaćanja u jednom periodu datog kapitalisanja i poklapa se sa brojem
obračuna kamate koji se želi izvršiti sa konformnom kamatnom stopom pc = (14- p/m)1/s -1; Sg je
oznaka za sumu ukamaćenih vrijednosti periodičnih plaćanja, formiranu jedan period nakon poslednjeg
plaćanja;
Sg je oznaka za sumu ukamaćenih vrijednosti periodičnih plaćanja, formiranu na dan poslednjeg
plaćanja;
S0 je oznaka za sumu diskontovanih vrijednosti periodičnih plaćanja, formiranu jedan period prije prvog
plaćanja;

(Pregled važnijih fomula)

Ŝ0 je oznaka za sumu diskontovanih vrijednosti periodičnih plaćanja, formiranu na dan prvog plaćanja;
(1 + p / m ) − 1
mg

Sg =P ; Ŝg=Sg(1+p/m)-1/s;
1 − (1 + p / m )
−1/ s

1 − (1 + p / m )
− mg

S0 = P ; Ŝ0=S0(1+p/m)1/s;
(1 + p / m )
1/ s
−1
Sg=S0(1+p/m)(smg+1)/s=Ŝ0(1+p/m)mg;

123 
 e n ⋅ pN − 1
Sg = P ; Ŝg=Sge-pN/s.
1 − e − pN / s
1 − e − n ⋅ pN
S0 = P ; Ŝ0=S0epN/s;
e pN / s − 1
Za pN = p važi:
e gp − 1
Sg = P ; Ŝg=Sge-p/s;
1 − e− p / s
1 − e gp
S0 = P ; Ŝ0=S0ep/s;
ep / s − 1

Amortizacija zajmova 
a)Jednaki anuiteti

Z je oznaka za zajam;
A je oznaka za anuitet;
s je oznaka za broj anuiteta u jednom periodu kapitalisanja
Dk je oznaka za ostatak duga nakon prvih h plaćenih anuiteta, pri čemu je D0 = Z;
Ok je oznaka za otplaćeni dio duga nakon prvih k plaćenih anuiteta;
A=Ij+Bj; j = 1,2,...,smg;
Bj je oznaka za otplatu u j-tom periodu;

1 − (1 + p / m ) 1 − (1 + pc )
− mg − smg

Z=A =A ;
(1 + p / m ) − 1
1/ s
pc

(1 + p / m ) − 1
1/ s
pc
A=Z =Z ;
1 − (1 + p / m ) 1 − (1 + pc )
− mg − smg

124 
(Pregled važnijih fomula)

pN
A=Z .
1 − (1 + pN )
−n

p
Za pN = p važi: A = Z ;
1 − (1 + p )
−g

pm
Za pN = pM važi: A = Z ;
1 − (1 + pm )− M

1 − (1 + p / m )
− ( smg − k ) / s
1 − (1 + pc )−( smg − k )
Dk = A =A .
(1 + p / m )1/ s − 1 pc
Bk = A(1 + p / m )−( smg +1− k ) / s = A(1 + pc )−( smg +1− k ) ;
( smg +1− k ) / s
⎛ p⎞
A = Bk ⎜ 1 + ⎟ = Bk (1 + pc )smg +1− k ; Bl = Bk (1 + p / m )( l − k ) / s = Bk (1 + pc )l − k ;
⎝ m⎠

(
Ik = (1 + p / m )
1/ s
)
− 1 Dk −1 = pc ⋅ Dk −1;

(
Ik = A 1 − (1 + p / m )−( smg +1− k ) / s = A 1 − (1 + pc ) ) ( − ( smg +1− k )
);
(
Ik = Bk (1 + p / m )
− ( smg +1− k ) / s
)
− 1 = Bk (1 + pc ) ( − ( smg +1− k )
−1 ; )
(1 + p / m ) − smg (1 + pc )
k /s k
k −1
Ok = ∑ B j ; Ok = A (1 + p / m ) = A (1 + p c )
− mg
⋅ ⋅ ;
(1 + p / m ) − 1
1/ s
j =1 pc

(1 + p / m ) − 1 (1 + pc ) − 1
k /s k
smg
Ok = B1 ⋅ = B1 ⋅ ; Ok + Dk = Z;Osmg = ∑B = Z.
(1 + p / m ) − 1
1/ s j
pc j −1

(Pregled važnijih formula)

b) Zaokruženi anuiteti
A0 je oznaka za tzv. anuitetni ostatak (poslednji-krnji anuitet).

Amin ≤ A〈 Amax ;
1 1
(1 + p / m ) s − 1 (1 + p / m )s − 1
Amin = A(smg ) = Z ⋅ − mg
; Amax = A(smg − 1) = Z ⋅ ;
1 − (1 + p / m ) 1 − (1 + p / m )−( smg −1)

Poslijedica zaokruživanja anuiteta je pojava poslednjeg anuiteta u obliku anuitetnog ostatka.

A0 < A;

125 
 − ( smg −1)
− smg
1 − (1 + p / m ) s 1 − (1 + pc )−( smg −1)
Z = A⋅ 1
+ A0 (1 + p / m ) s
; Z = A⋅ + A0 (1 + pc )− smg ;
pc
(1 + p / m ) s − 1
⎛ − ( smg −1)
⎞
⎜ 1 − (1 + p / m ) s ⎟ ⋅ 1+ p / m s ;
smg
A0 = ⎜ Z − A ⋅ 1 ⎟ ( )
⎜ (1 + p / m ) s ⎟
⎝ ⎠
smg −k −1
−

⎛ 1 − (1 + pc )−( smg −1) ⎞ 1 − (1 + p / m ) smg − k

s

+ (1 + p / m )
−
A0 = ⎜ Z − A ⋅ ⎟ ⋅ (1 + pc ) ; Dk = A
smg
1
s ;
⎝ pc ⎠ (1 + p / m )s − 1
1 − (1 + pc )−( smg − k −1)
Dk = A + A0 (1 + pc )−( smg − k ) ; Dk = Z − Ok ; k = 1,2,..., smg − 1;
pc
⎛ 1
⎞
Ik = ⎜ (1 + p / m ) s − 1⎟ Dk = pc ⋅ Dk −1;
⎝ ⎠

(Pregled važnijih formula)

Bk=A-Ik; k = 1,2,...,smg-1;
1
−
Bsmg = A0 - Ismg =A0(1+ p/m) s
= A0(l + pc)-1;
Bsmg = Z - Osmg-1;
smg

∑I
j =1
j = (smg − 1)A + A0 − Z.

c) Jednake otplate
Z
Z = smg · B → B = ;
smg
Ok = k · B; Dk = (smg – k)B; Ik = pc · Dk-1; Ak= B(l+ pc(smg - k +1)) = B + Ik ;
smg
Z ⋅ pc ( smg + 1) smg
⎛ smg + 1 ⎞
∑j =1 2
; ∑ A j = Z ⎜ 1 + pc
j =1 ⎝ 2 ⎟.
⎠

126 
d) Anuiteti se mijenjaju po aritmetičkoj progresiji
d je oznaka za razliku anuiteta i njemu prijethodnog anuiteta, tj. d = Ak - Ak-1,
⎛ d ⎛ 1 − (1 + pc )
− smg
smg ⎞⎞ pc
⎜
A1 = Z − ⎜ − ⎟⎟ ;
⎜ pc ⎜ (1 + pc ) ⎟ ⎟ 1 − (1 + p )− smg
smg
pc
⎝ ⎝ ⎠⎠ c

Ak = A1 + ( k − 1) d = Ak −1 + d ;

(Pregled važnijih formula)

e) Anuiteti se mijenjaju po geometrijskoj progresiji

q je oznaka za količnik anuiteta i prijethodnog anuiteta, tj. Ak/Ak-1 = q; A1 je oznaka za prvi anuitet.
(1 + p / m )
1/ s
−q
A1=Z mg
;
⎛ q 2
⎞
1− ⎜ ⎟
⎝ 1+ p / m ⎠
Ak = A1 ⋅ q k −1 = Ak −1 ⋅ q; q ≠ (1 + p / m )
1/ s

Za q = (1 +p/m)1/s= 1+ pc važi:

(1 + p / m )
1/ s
1 + pc
A1 = Z =Z .
smg smg

127 
LITERATURA
1. Car M., Matematika za ekonomiste, Narodne novine, Zagreb, 1963.
2. Anđelić T., Matrice, Beograd, 1962.
3. Dabčević, Dravinac, Filipović, Sekulić, Matematika za ekonomiste s teorijom i komentarom,
Informator Zagreb, 1981.
4. Dajović S., Matematika I, Beograd, 1976.
5. „Jugoslovensko bankarstvo“, Kamate i anuitetne tablice, Beograd, 1973.
6. Kočović J., Finansijska matematika, Ekonomski fakultet, Beograd, 1993.
7. Krasulja D., Poslovne finansije, Beograd, 1982.
8. Kurepa Đ., Viša algebra I i II, Školska knjiga Zagreb, 1965.
9. Lučić L., Matematika za ekonomiste, Savremena administracija, Beograd, 1972.
10. Martić Lj., Kvantitativne metode za finansijske i računovodstvene analize, Informator, Zagreb,
1976.
11. Martić Lj., Primena matematičkih metoda u ekonomskoj analizi, Informator, Zagreb, 1976.
12. Pejović T., Matematička analiza I i II, Naučna knjiga Beograd, 1971.
13. Rakočević, Ivović, Pavlović, Boričić, Mušicki-Kovačević, Matematika kroz primere I zadatke,
Savremena administracija, Beograd, 1984.
14. Ralević, Ćeranić, Dorotić, Vukasinović, Munitlak, Matematika za ekonomiste, Savremena
administracija, Beograd, 1978.
15. Ralević, Drpljnin, Matematika za ekonomiste, Savremena administrqacija Beograd, 1981.
16. Ralević, Đorđević, Filipović, Savić, Nenadović, Matematika za ekonomiste, Savremena
administracija, Beograd, 1985.
17. Veselinović, V.Ž.:Finansijska matematika, Naučna knjiga, Beograd, 1964.
18. Tumbas, A.: Privredna i finansijska matematika, Ekonomski fakultet, Subotica, 1982.
19. Munitlak, D.: Matematika, Viša poslovna škola, N. Sad, 1999.
20. Cvetković, D., Simić, S.: Diskretna matematika, Naučna knjiga, Beograd, 1990.

128 
129