TEHNOLOGIJA PRITEVOZA RASUTTH I SPECLIALNIH TERETA MOREM 1, POVIJESNIRAZVOJ PRIJEVOZA RASUTIH TERETA MOREM I VRSTE BRODOVA ZA PRIJEVOZ OVIH TERETA RASUTI TERETI - tereti koji se direktno kreajuu brod bez ikakvog pakovanja Glayni rasuti tereti su: ~ Zeljema radata = ugljen - Zito = boksit / alumina - Fesfat 1 oni djelomiéno preradeni (koncentrati) = Keks = Eeljezo - cement = Seber = Kvare - sel + umjetna gnjojiva = surpor = staro Zeljezo = neobradeno crvo Povijesni razvoj brodova za prijevoz rasutih teretamorem - razvili su se iz brodova za prijevoz generalnog tereta - od 1950. g. naglo se razvijaju brodovi za prijevoz Zalj eae rudate - 160. g. samo 44 rasutag tereta prevozi se brodovima za prijevoz rasutog tereta, dok 1980. g se gotovo cijali rasuti teret prevozi brodovima za prijevoz racutog tereta Podjela brodova za prijevoz rasutog tereta: 1. Handy-sized bulkers (slika 1.3) - 1990. g., brodovi za prijevoz rasutih tereta od oko 10.000 tona nosivosti bilo je oko 5.000 - na) ée¥éa velitina ovog broda je od 25.000-50.000 t, gaz manji od 11,5 1m. - mogu uéi u vediny hka u svijet 2. Handymax bulkers - tendencije je rasta brodova svih kabegorija - thog toga raste i kategorijs handy-sized bulkcers - odvajaju se kao zasebna kategorije od 35,000-50.000 tona nosivosti3. Panamax bulkers (lika 1.1) - ovako se zovu jer inaju inaksimalnu velitinu za prolaz Panarskog kanala - granigne velidine za prolaz Paname su LOA= 289,5 m, B = 32,3 inajvedi gaz 12,04 m. - neki Panamax brodovi imaju i vedi gaz, ali onda prolaze Panarnu djelornitno adkrcani - eksploatacijska brzina je priblizno 14 #0 - 1990. g. bilo je pribliZno 800 Panarnax brodova od 50.000-80.000 tona nosivosti = veliki broj US laka je gradeno samo za Panamax bradove i zato su popularni - neki prognoziraju rast ovih brodova na veliginu od 100.000 tonanosivosti 4. Cape-sized bulkers (slika 1.33) - nosivost od 100.000 do 120.000 tona - vedina ih je od 100.000 do 140.000 tona - novogradnje su koncentrirane izmedu 140.000 i 160.000 tena - gaz ovih brodova prelazi 17 m.i mogusse prifiwaéati u velo malom broju luka ~ koriste se za Zeljezmu rudagu i ugljen - wrlo Gesto imnayu dvyje luke ukrogja 1 iskreaja radi gaza - servisna brzina od 12,5 - 14 &v 5. VLBCs (slika 1.40) = ima ih oko 65 - plove Brazil -Evropa i Australija —Japan = vide od 180.000 tona nosivosti - neki su posebai kao ore catriers, orefoil carriers i CBO 6. Mini Bulkers (slika 1.35) - do 10.000 tona nosivosti - obalni prijevoz ili kratle udaljenosti @hott sea shipping) -wEvropi ih ima oko 2.500 7. Geared bulk carriers - handy-sized i mini bulkers, a i neki Panamax imaju dizalice - zaukracaj ili iskroaj tereta - imaju i grabilice (grabs) - koriste se u ukcarna koje nemayu infrastruktura - sporije nego kada se radi s obalnirn dizalicama (osim kada rade eve dizalice) 8. Self-unloaders (slika 141) - innajut pokretr tral po duljini broda ~ imaju granu (boom) koju mogu okrenuti na obalu i iskacavati + imaju ratu iskecaja keo i obalne dizalice ~ skupe su za instaliranje i smanjuju prostor za teret - ovakevih brodova nema mnogo 9. Ore carriers (slilza 1.2) - 1990. g. oko 10% od kategorije Cape sized bulxers - imaju jednu palubu i dizsjnirani su za Zeljemu rudatu i te¥ke terete - karakteristiéni su po malim skladiStima s visokim polo%ajem sustavnog te2i¥ta broda (centre of gravity) - brod «Berg Stahl> ima nosivost 359.006 tonai 1990. g bio je najvedi10.Oreibulkioil carriers (slika 1.36) - videnarnjenska skladita - leregju suhe i telaude terete = najvei broj ih je velitine Panamaxa i Cape-size 11. Ore/oil carriers (slika 1.37) - imaju ceniralne i botne prostore - svi prostori se Koriste kod prijevoza telaudih tereta dok se kod Zeljeme rudate koristi samo centralni 12. Combination carriers osvrt (podrazumijeva OBO i OO carriers) - ramvijeni su da bi mogli ovisno 0 sezonskoj potrainji prevoziti terete i da nebi plovili u delastu u powatnom putovanju = broj ovth brodova s godinama opada - ova tehnologijau prasi nije jednostamna zbog pripreme skladitta - veéi bro nezgoda na ovun brodowimna 13. Open bulk carriers (slike 138) - zaukreaj pakovane drvene graff i pulpe = veliki otvori grotala bez TST - obitno imaju dizalice 14. Conbulkers (slika 1.39) + razwili su se iz open bulk carriers - Siroka grotla omogucuju manipulaciju kontejnerima - imaju tev. Gantry cranes (Gear bulk) - brzine brodova su do 16 fv 15. Typical bulk carriers arrangement (slike na str. 131 19) - mogu imnati od 1 skdadi8ta do 11 - balastni tankovi u dvodnu i donji hopper space, TST i EP i AP - potrotnja za m.b, «Regina Oldendorf>: 2,5 1MDO, do 31 LHFO pod teretom, bezina 14,5 tv - otvor skladi8ta je oko 50% Sirine broda, dok kod open bulkers tak do 90% Oprema za ukrcajfiskreaj: 1. zakretne samarice 2. putvjuce jahate dizalice (gantry cranes) 3. okretne dizalice 4 traka za samoiskreaj Potménja FW od 5-10 tena na manjim brodovima do 20 t na velikirn 16. Tipitni detalji opreme brodova za prijevoz rasutih tereta ~ keaStel - prostor u prameu ispod kattela -FET = Gornja plaubs - skladista - duct keel - poklopei grotla, nadgrade, strojamica, kerma2. PRIPREMA SKLADISTA = ako se prevosi isti tenet uzastopee nije potrebno di&éenje skladi8ia ~ nekad u ugovoru pike da skladiSta morgju biti Uista koliko se «tenet pokupi lopatarray = pometanje cldadiita se obitno ne placa, dok pranje skladita se plaéa Potreba za cjelokupnim iskrcajem = iskreati Sto je moguée vise tereta ~ posao . &. p. da progovars sa Stivadorima ~ _Zamnolba Stivedora da pokupi teret u skladi8tu nakon Sto posada pornete skladiste ill da ostavi grabiliou u skladittu Ispumpavanje vode iz skladita ~ obarlja se ispumpavanyem kaljuéa skladita ~ Koristi se pumpa i ejekice ~ ovaj sustavine moze ispumpati ostatke tereta ~ mati da skladiita treba dobro pomesti i polupiti ostatke tereta prije pranja = na nekim brodovima postoji i manje osjetljivi sistem ispumpavanja Vrste ostataka tereta ~ sal i slitni tereti Koji se otapaju u vodi mogu se same isprati = take za pranje mors biti oles 7 bara ~ kvarc i slitni tereti moraju se dobro pomnesti prije prania Odlaganje ostataka tereta - ureduje ih MARPOL te nacionalni i lokalni propisi - odreduju gdje se mote baciti u more, a gdje iskrcati u tuei ‘Naini uklanjanja ostataka = najvedi dio se isperei ispumpa ~ podizanje dizalicama (ovisi 0 vrementa) ~ dizanje malim prirutnim dizalicama ~ tenet se ostavlja na palubi te se ispere u more vodomn ilt izbaci lopatarna + na zavjetrinskoj strani ~ podignuti ostatice 1z skladiSta kada éemo ga i odstrantt: da vjeta ne nosi po brodu = ako se zbog nevrerena teret ne mode podignuti iz skladitta ostavljaju se u skladista u bda’wama 1 sl., a podiéiu inci Priprema za &iSéenje skladita = metan 5-16% ©. ugliigni monoksid 12-75 % © hidrogen 4-75 % = plinowi koji izlaze iz skladi8ta nesmiju se naleupljati u zatvorenim prostorima po palub: (prowjeravati i ventilirati) = dnerno myertti pH wryjecnosti s litmus papirom. ~ ako se utvrdi poveéana kiselina treba potpuno ispumpati kaljuZe (aa jednom brody negrizeno 16 rm od 21 mm jednom putovengu) ~ kod ispumpavanja zapiseti u daevnilk koliginu Ako se utvrdi koncentracija metana = omnoguciti por$insku ventilaciju (prirodnu) = ventilirati prostor prije otvaranja skladitta ~ ne ulazitiu skladisie = zatvoreni prostori uokolo skladitta takoder provjereni Ako se utvrdi samo-zagrijavanje - skladita moraju biti zatvorena i sprijediti vai dotok araka ~ povrSinska ventilacija mora biti minimelna za odstranjivanje plinova ~ ne smije se ulaciti u skladitta ~ mjeriti tempersturu énemo na vise mesta u skladistu na 3 m ispod powrSine tereta - ako temp. naraste preko 55°C, i temp. ili CO raste brzo mode se razviti poZar ~ skladiSte mora biti posve zatvoreno 1 prekinuta vertilacija = tnnditi savjet eksperta i proslijediti u lulu zeklonifta ~ ne koristitt voda za gatenje Prije iskreaja ugljena = lagano podmazati stem poklopaca grotla ma¥én radi spretavanja iskrenja Rutinske operacije prijevaza ugljena - faktor slagenja (stowage factor) ugljena je izmedu 0,79 — 1,53 mt - ovisno o faktoru slaganja ugijen mode zauzeti cijeli prostor u skladi8iu ili samo djelomitno ~ _ zato je vrio vadino za izradu plana tereta imati totan faktor slaganja = postotak vlage u teretu prilikom ukmoaja mod biti do 15% ~ pri ispurnpavanju kaljuza zapisati kolitinu u dnevnike- 10% vlage, putovenje 40 dana, 1% kolitine tereta se ispumpa ~oliting se odreduje na natin da se sondiraju kaljude prije i nakon ispumpavanja = mole se pumpsti uposeban tank, :zmjeriti i nalzon toga ispumpeti ~ pri ispurnpavanju kaljuza skinuti ep sonde radi stvaranja vakuma 3. Prijevoz Zeljeme rudate 1990. g oko 360 milijonatona preveZeno - izvoznici: Australija iBrazi (6094), Indija, Kanada, Svedske, Juéna Afrika, Venemela uvomici: Evropa 43%), Japan (34%), Daleki istok (14%) - tert se vedinom prevozi Cape-size i VLBC bradowima Viste Zeljeme rudaée ~ ROM Gun of mine) — kwrea se direktno kako je iskopan urudaileu ~ Fines —usitnjena rudada koja je zatim spajana s ugljenom 1 dr ali tay. pellets—kuglice visckokwvalitetne rudage ~ Lamp —rudaéa razhéitih velidina Concentrates — dielomigao prerattena rudata Planiranje prije ukreaja ~ rudata je teret velike gustode - faktor slagenja od 0,24 — 0,8 mit zauzitnaju sarno dno skladita - brod ima veliizu metacentarsian visinu Opasnosti kod rasporeda tereta: ~ prekomjemo optereéenje po jednom skladistu = neodogovarajuéi ulsreaj samo ne jecnom dijelu skladita (block loading) ~ prevelika naprezanja brodskog trupa ~ _adki trodovi su pojatano gradeni radi alternstivnog ukecaja teSkih radaga ~ Prednosti © Povedara se KG, a smanjuje MoG © wryeme iskreaja se smanjuje © Sisti se manji broj skladifta © ponekad treba raditi blok stowage © teke je éistiti na veéoj visini u skladista ©. brod je izlozen veéem neprezanju pri ukreaju i pri prijevozu Priprema skladiita ~ skladita i kaljuze tiste polaivene jutom = ne trai se neko posebno pripremanje skladi8ta Ukreaj i trimovanje - _vedina tereta ne zahtijeva posebmu paznju ~ BC Code navodi neke koji mogu postati Ziti 1c~ kodtakvih uterditi dozwoljemu kolidinn vlage ~ neke zernlje (Australija) trade da se poravna teret prilikomn ili nakon ukrcaja Rukovanje s teretom tijekom putovanja ~ nema posebnih zahtjeva = ispumpavati kaljude ~ ne ulaziti u skladiSta bez provjere atrmosfere ~ negdje se teret rea © 5% vlage koja de se kasnije ralupiti ukaljuzama ~ vada omneta iskreaj ~ sudaéa oksidira smanjujuéi postotale kisilea u skladita Iskreaj 4 ~ dobro vertilirana skladita prije ulaska ~ obiéno se iskroava grabilicama, iz koyth teret curs = teret sipi po poklopeima grotala i palubi ~ oitediye se boa = grabilice oftecuju limove u skladigtn ZAPISI KOJISE VODE NA BRODU Zapisi koji se trebaju voditi na brad 1. Brodski dnevnik, vodi ga 1.&p. - straa, newrijeme, promjene lmrsa zbog cildons, sve #to mode uijecati na stanje tereta, detaljai podaci o vertiliranju skladi8ta, wijeme pregleda skladitta i peklopaca grotala, pregied osiguranja tereta kod steel products, temperatura tereta, pH wijecnosti, kolidina vode ispurpana iz kaljuda, podaci mjerenja metana ili 2 (uglien), sondiranje kaljuza, delasta, FW, pramih prostora, lantanika, testiranje pumpi kaljuza, ventilacije skladi8ta, testiranje pokelopaca grotala na nepropusnost, pritezanje osiguranja tercta, fumigacije skladi%a, umyens balasta Brodski dnevnik u luci = sve operacije koje su bitne za teret 2. Cargo log ~ sludt za biljeZenje svih detalja 0 poéetka, prekidima i zavretlau operacija 5 teretem, pomacima manipulativne opreme, tonadi ukrcanoj/istrcanoj, balastiranje, debalastiranje, ukrea) FW, sre nezgode na brodu = odredieni podaci iz cargo log-a ulaze u log-book: = wlo je vano zapisati prekide i razlage zhog dege je do prekeida doSlo = gaxha dolasku i odlasku i u odredenim fazama luékih operacija Oétecenja na teretu ili brodu = upisuje se gdje i kako je oftedenje nastalo = skiciranje cttadenja, fotografiranje oftesenja ~ ako su ofteéenja veéa mora se napraviti posebno detaljno izrjeSée u skladu s npr. «The Masters Role in Collecting Evidences 3. Trim, stability and stress calculations 4. Draft survey calculation 5. Cargo book (podaci o svi ukreajima) 16. Voyage records 7. Cargo gear equipment register 8. Approved stability booklet and loading manual for the ship 9, Tank Calibration tables SRODSKI PLANOVI I NACRTI 1. General arrangement plan (slik 1.3) 2. Capacity plan (slika 3.2) 3. Pumping plan (elika 3.3) 4. Sounding and air pipe plan Glika 3.3) 5. Cargo ventilation plan 6. Construction plan 7. Midship section plan 8. Docking plan (slika 3.5) 9. Shell expansion plan (slika 3.6) 10, Fire protection plan 11. Safety equipment plan 12. Drugi Publikacije koje treba imati na bradovima za prijevoz rasutih tereta: 1, The IMO Code of safe Practice for Bulk Cargoes 2. BC Code 3. IMDG Code 4. ‘Thomnas Stowage Publikacije preporutene na brodovima za prijevoz rasutih tereta: 1, IMO Code for Carriage of Timber Deck Cargoes IMO Recommendation for the safe Use of Pesticides in Ships IMO International Grain Code IMO Code of Cargo Stowage and Securing Australian Manual of Safe Loading, Ocean Transport & discharging practice for Dry Bulk Commodities Bulk Carrier Practice vaws 12LLNAGEL A KRCANTA GENERALNOG TERETA Generalni tereti: - wrede, batve, sanduci, bale, kutije, krietke, svetnjevi, aulomobili, aati, djelovi strojeva, bijela tehnika, plodice, odlijevei kovina, prafili, cijevi, grede, cigle, kameni dlokowi, tekutine u posudarna - Mnogo se teZe manipulira nego rasuti i teludi teret, Raspored teretana brodu: 1. Raspored tereta s obzirom na popreénu stabilnost: - metacentarska visina (MoG) ~ bedi tereti dolje, lake gore 2. Raspored tereta s obzirom na uzduinu stabilnost: = Zeljeni trim brode ili na sravnoj kobilici» = uziuini raspored tereta i trimovanje teretom ili balasiom (FP, AP) 3. Raspored tereta s obziram na évrstocu brodskog trupa: ~ chogging» i «sagging> = uvijeti savijanja trebaju biti zadovoljeni u tuci (tijekern faza ukecajaliskreaja) i za wrijeme plovidbe (potroSak goriva i vode) = brodovi za generalni tenet. grade se s pojaéanim elementima uzduzne Borstoce - masa terela u svalcom skladi8tu Ps) rezinjemna je kapacitatu skladita (Cs) Ps=CsxNK/C Nk- korisna nosivost, C—ukupni kapacitet broda (u balama ili Zito} 4. Raspored tereta u popreénom smjeru broda: = slaganje tercta od boke do boka radi spregavanja pomicanja u stranu ~ tereti koji s2 lako pomién su rasuti tereti te okrugle cijevi, Sipke, glatki komadi lijevanog Zeljeza 5, Raspored tereta s obziromna brzinu kreanja i iskreavanja: = «rukap (gang) skupina ljudi ne ukreaja/iskroaju koja radi na jednom raénor myestu = rasporediti teret daradi Yo vi8ercku = vige rau predvidjeti na vedim skladi8tima = mogu biti ukrcajne i iskrcajne ruke istovremeno zaposiene 6. Separiranje i omatavanje tereta = olak¥ava iskreaj tereta ~ svi lereli za jednu luku ocnateni istom bojom tzv. 13Faktor slaganja (stowage factor) — je bro; koji pokamuje koliko prostera zauzima tona dobro sloZenog tereta koji je pakovan za pomnorski prijevog, izraeno um’. Pritnjer. Teret. 1200 1 cementa pakovanog u wrece Faltor slaganja cementau vregamna f= 0,71 m? Ct=pxf=1200%0,71-952 ni Tagubljent prostor (broken stowage) teret se ne moze samrSeno sloziti tako da se uvijek javlja izgubljeni prostor - opéenito izgubljeni prostor za teret u vreéama iznosi od 7-10 % - zaostali opti teret 10-15% - tereti u smocima, npr. papir u kolutima i slitno izgubljeni prostor mode bitii do 25% ~ _ veéi izgubljeni prostor u pramtsnim i krmenim skladiStima Plan tereta = prafidki prikear smjettaja tereta na brodu Sastavljanje plana tereta: = prod dobive unaprijed koliginu, vrstu teneta i odneditte teneta ~ dobiva se i faktor slagenja, a ako ganema pronalazi se ga u prirutnicima keo So su Cargo stowage ili Modern ship stowage - na temelju ovih podatak radi se Prelimminarni plan tereta (princip da radi Sto vie raleu) ~ plan je privremen, a sludi brodaru, kreatelju i Sivadoru = tijelcom uzroaja dolazi do promjena pri redoslijedu dolazalca tereta ili i do promjena koliina tereta - zhog toga se tijekom kranja radi Radni plan tereta ~ plan se radi na osnow ukreanog tereta = prije odlaska iz posljednie luke ukcaja radi se Zavrni plan tereta ~ cbuhvaéa ukupai uircan teret na brodu ~ za donja skladifta prikazan je uzduzhi presjck ~ zarnedupalublja prikazan je horizontal presjeki grotla ~ na zaglaviju: ime broda, bro] putovenia, luke ulercaja i iskrcaja, dabum isplovljenja iz zadnje luke ~ uplanu se vidi gdje se nalazi teret za svaku lukes = zasvaku partiju odnosno tert oraauje se: odredine luka, naziv tereta, brojevi iereinice, bro} komada (koleia) imasa terela = svalta se Iuka oznaéave drugom bojam Priprema broda za krcanje tereta = skladita pomesti i odstraniti prijatnji terete - ako su prijava, oprati, osuiiti i prozratiti - ofistiti | posutitilealjude - _ zratenjern i ventilacijom odstraniti smarad i Stetne plinove prijaSnjeg tereta 14Za8titni materijal (dunnage) tevet se podlate dane dira eligne dijelove nakojima se kondenzira vlaga kondenzacija nora prolaziti i cijedili se ukaljute rg dru skladifta podloge se pastavljaju papretino podlogama se ispravljaju neramine pri slaganju tereta padloge slute za stvaranje vertilacijskih kanela oblogama se odjeljuju kornadi tereta, a koristi se barnbusovina, rogozina, papir, platno i juta Oprema za krcanje tereta Jauke, pasoi (brage), mroZe, mrede s drvenom podlogom, punjava za kroanje terstau vrecama, platforme za kreanjetereta, lanéam pasei za batve, linove Teretni uredaji Doputeno radno optereéenje (safe working load - SWL) — optereéenje pri raths Nadzor nad teretam kad brad plovi provjetravanje teretnih prastora sustav prirodnog provjetravanja sustav umjetnog proyjetravanja primijenjuje se kad je rosi8te vanjskog zraka ispod rositta araka oko Lereta (vanijski zrak moze otkloniti vlagu iz sldladi8nih prostora) resiste se mjeri psihrometrom Stete na brodskomn teretu Stete od viage Stete od topline Stete od trenja Stete od pritiska Stete od kracia Stete od insekata i glodavaca 15