UNIVERZITET U BIHAĆU

TEHNIČKI FAKULTET
ODSJEK: GRAĐEVINSKI
SMJER: OPĆI
CIKLUS: I

Razvod i karakteristike kanalizacione

mreže općine Bihać

Bihać, 2015.
sadrzaj
1.Uvod
Komunalna infrastruktura

Komunalu infrastrukturu čine : mreže gradskih puteva, vodovoda, kanalizacije, elektro

mreže, gasovoda, toplovoda, hortikulturnih sadržaja, telekomunikacijskih objekata i dr., koji
često zahtijevaju velika investiciona ulaganja, 30-35% pa i više od opštih investicionih
ulaganja na području grada. Značajan dio komunalne infrastrukture predstavljaju različite
mreže instalacija koje čine elemente tzv. podzemnog urbanizma. Mreže se najčešće polažu
ispod površine terena u pojedinačno pripremljene kanale loji leže u trupu gradskih ulica. Zbog
sve većeg broja instalacija, kao i radi njihovog proširenja i rekonstrukcije, odnosno
modernizacije, veoma je bitno racionalno korištenje prostora putnog profila, ali i primjena
savremanih metoda građenja uključivo i korištenje posebnih konstrukcija za postavljanje više
instalacija u zajedničke objekte tipa kolektora.
Komunalna infrastruktura kao fizička osnova grada služi svim djelatnostima i funkcionisanju
grada u cjelini. Sa tehničkog aspekta izgrađene sisteme komunalne infrastrukturemoguće je
podijeliti na:

saobraćajne,
distributivne,
komunikacione i
informacione, te
hortikulturne.

Osnovna značajka komunalne infrastrukture je realizacija prostorno funkcionalne organizacije

grada, koji na taj način djeluje kao fizička i organizacijska baza ukupnog urbanog sadržaja.
Planiranje komunalne infrakstuture odnosno pojedinih komunalnih sistema vrši se u okviru
prostornih i urbanističkih planova.
1.1.Grad Bihać
Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Heregovine te
upravni centar Unsko-sanske županije.

Površina općine iznosi 900 km². Do 1995. godine površina općine iznosila je 689 km² da bi,
po zaključenju Dejtonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen općini Bihać.

Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 70.732 stanovnika, a prema službenim
podacima broj stanovnika 2003. godine iznosio je 60.707.
1.2.Vodovod Bihać

Javno preduzeće ''Vodovod'' d.o.o. Bihać nastalo je 12.12.2005. godine kao pravni sljedbenik
ranijeg JP ''Vodovod i kanalizacija'' nakon odluke Općinskog vijeća u ime osnivača i obaveze
primjene zakona o javnim preduzećima u F BiH i Zakona o privrednim društvima.Vlasnik
cjelokupne imovine je Općina Bihać koja je na ovaj način poslove i zadatke upravljanja,
održavanja i korištenja sistema vodosnadbjevanja i kanalizacije povjerila novoimenovanom
javnom preduzeću. Djelatnosti preduzeća su definirane Statutom i odnose se na slijedeće:
zahvatanje, kondicioniranje i distribuciju vode svim korisnicima na prostoru općine Bihać kao
i odvođenje oborinskih i fekalnih voda kroz nedovršen kombinirani kanalizacioni sistem.

1.3.Kanalizaciona mreža
Kanalizacioni sistem grada Bihaća izgradjen je manjim dijelom prije rata prema tadašnjoj
projektnoj dokumentaciji koja predvidja mješoviti tip odvodnje oborinskih i otpadnih voda
kroz dva glavna kolektora A0 i B0. Oko 75 % stanovništva i dalje koristi neadekvatne
septičke jame koje, u najvećem broju slučajeva, ne zadovoljavaju ni minimum tehničkih
uslova. U toku je provodjenje značajnih aktivnosti na rješavanju ove problematike i sa
velikom sigurnošću može se očekivati napredak u oblasti odvodnje i tretmana otpadnih voda.

J.P. Vodovod d.o.o. Bihać danas ima redovno uposlenih 130 radnika, i 2 radnika na
odredjeno vrijeme sa prosječnom platom od oko 726,00 KM.

1.4.Recipijent

Snadbjevanje vodom na području Općine Bihać vrši se zahvatanjem vode sa pet izvorišta i
to: Klokot,Privilica,Žegar, Ostrovica i Toplica te jednog subarteškog bunara u Gati. Centralni
vodovodni sistem čini jednu tehnološku cjelinu koja pokriva gradsku zonu sa nekoliko
prigradskih naselja a prisutna su i tri odvojena lokalna sistema: Ostrovica – Kulen Vakuf –
Donji Lapac (Rep. Hrvatska), a zatim Toplica – Klisa –Orašac i nedovršeni sistem Gata.
Ukupna dužina vodovodne mreže kojom upravlja preduzeće iznosi oko 650 km.
Slika br.1.
Slika br. 2.
 Slika br. 3.

2. Projekat izgradnje sistema odvodnje i prećišćavanja otpadnih voda

u Bihaću

Projekat izgradnje sistema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda općine Bihać ima za cilj
dugoročno kvalitetno rješavanje pitanja otpadnih voda na području općine Bihać. Nakon
rješavanja pitanja vodosnabdijevanja, svugdje u svijetu otpadne vode su sljedeće pitanje po
prioritetu koje treba rješavati. Realizacija ovog projekta je rezultat uspješne suradnje Općine
Bihać, JP "Vodovod" d.o.o. Bihać i njemačke razvojne banke KfW na implementaciji
projekta unapređenja sistema vodosnabdijevanja u općini Bihać (2008-2010) te napora
općinskog rukovodstva i nadležnih općinskih službi i preduzeća da se omogući realizacija
ovog projekta po izuzetno povoljnom financijskom aranžmanu. Općina Bihać je za realizaciju
1. faze projekta od KfW banke dobila 17,5 miliona eura bespovratnih sredstava (grant) te se
obavezala uložiti minimalno 1,75 miliona eura vlastitih sredstava. 1. faza realizacije projekta,
za koju je u potpunosti osigurano financiranje (19,25 mil. eura), obuhvata izgradnju
postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), 2 glavna kolektora, nužnu rekonstrukciju
i proširenje postojeće kanalizacijske mreže u 6 prioritetnih gradskih područja te obuku osoblja
JP ''Vodovod'' d.o.o. Bihać za upravljanje PPOV-om.

Ovim sredstvima će se pokriti i konsultantske usluge projektiranja, nadzora i obuke. Bitno je

napomenuti da će se u sklopu izrade glavnog projekta kanalizacijskog sistema i PPOV-a
općine Bihać isprojektirati i oborinska kanalizacija, tj. da će sva novoizgrađena kanalizacija
biti separatnog tipa (fekalna i oborinska). Općina Bihać trenutno ulaže napore da pronađe
najpovoljniji način financiranja izgradnje oborinske kanalizacije jer ona nije obuhvaćena
sredstvima za 1. fazu projekta. Njena procijenjena vrijednost je oko 2,5 miliona eura.
Za koordiniranje i vođenje svih aktivnosti na implementaciji Projekta ispred Općine Bihać
zadužena je Jedinica za implementaciju projekta (JIP).

2.1 Aktivnosti na pripremi projekta

 2007. godine započela je izrada potrebne studijsko-projektne dokumentacije, koju je

financirala Delegacija Evropske komisije u BiH (oko 700.000 eura). španska
konsultantska firma ¨Eptisa¨ je, u suradnji sa Institutom za hidrotehniku iz Sarajeva,
izradila sljedeće dokumente:
o Master plan odvodnje otpadnih voda u općini Bihać (obuhvaćeno područje
cijele općine Bihać),
o Studiju izvodljivosti uključujući i Studiju utjecaja na okoliš za Projekat
odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda Bihaća,
o Idejni projekt odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda za 1. fazu Projekta
(obuhvaćeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, glavni i sekundarni
kolektori, mjere rehabilitacije i dio mreže čija je realizacija planirana u 1. fazi).
 Tokom 2008. godine ove dokumente je razmatralo i usvojilo Općinsko vijeće Općine
Bihać i Upravni odbor KfW banke, koji je na osnovu misije o procjeni projekta donio
odluku o davanju granta Općini Bihać za financiranje 1. faze projekta u visini od 17,5
miliona eura.
 Rješenjem općinskog načelnika od 25. 09. 2009. godine formirana je Jedinica za
implementaciju projekta izgradnje sistema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda
općine Bihać (JIP).
  09. 12. 2009. godine potpisani su Sporazum o financiranju i projektu (KfW – BiH –
FBiH – Općina Bihać), Zaseban sporazum (KfW- Općina Bihać - JP ''Vodovod'') i
supsidijarni sporazumi (BiH – FBiH i FBiH – Općina Bihać), čime su ostvareni
formalni preduvjeti za početak implementacije Projekta.

Slika br.4.

2.2 Svrha, cilj i rezultati Projekta

Projekat se odnosi na građevinske i rehabilitacijske mjere na općinskoj kanalizacijskoj mreži i

izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda te prateće mjere koje se odnose na
unapređenja u upravljanju sistemom odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda.

Svrha Projekta je da se osigura okolišno prihvatljivo i higijensko prikupljanje i tretman

otpadnih voda. To treba doprinijeti unapređenju životnih uvjeta stanovništva Bihaća i zaštiti
prirodnih resursa.

Sveukupni cilj
Doprinos unapređenju životnih uvjeta stanovništva Bihaća i zaštite prirodnih resursa.

Faze realizacije
1. faza – period 2009. – 2014. godine, obuhvata izgradnju postrojenja za prečišćavanje,
glavnih i sekundarnih kolektora i mreže do iznosa obezbijeđenih sredstava (19,25 miliona
eura), uključujući i stavljanje sistema u funkciju;
2. faza - period 2015. – 2025. godine, obuhvata realizaciju kompletne infrastrukture u skladu
sa Master planom, te proširenje kapaciteta postrojenja za prečišćavanje, u skladu sa
povećanjem broja korisnika.

Rezultati projekta

 Sistem prikupljanja otpadnih voda je saniran i proširen,

 Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je izgrađeno i u funkciji,
 Efikasno se upravlja infrastrukturom.

2.3 Geografski obuhvat Projekta

 U 1. fazi Projektom je predviđeno da se sanira i proširi kanalizacijska mreža u

sljedećim mjesnim zajednicama: Hatinac, Bakšaiš-Kralje, Jezero-Privilica, Ozimice I
(Repušine i Mušanovića Mahala), Ružica, Gornje Prekounje te će biti urađen dio
kolektora za buduće spajanje mjesne zajednice Kamenica. Ukupna dužina
novoizgrađene kanalizacijske mreže će iznositi oko 33,00 km.
PPOVkćekbitijizgrađenojujVelhovskomjpolju.
U 2. fazi izgradnje biće obuhvaćene sve mjesne zajednice sa urbanog područja grada
Bihaća koje nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu.

2.4 Vrijednost projekta i financiranje

 Procijenjeni ukupni trošak 1. faze Projekta iznosi 19,25 miliona eura. U ovom iznosu
KfW učestvuje za 17,5 miliona eura grant sredstava i Općina Bihać sa 1,75 miliona
eura vlastitih sredstava.
 Projekat je oslobođen PDV-a tj. svi računi izdati u Bosni i Hercegovini podliježu
proceduri povrata PDV-a čime će se obezbijediti dodatna sredstva za financiranje
projekta.
  Većina plaćanja će vršiti direktno iz KfW banke u Frankfurtu, dok će Općina Bihać
isplaćivati manje iznose u skladu sa zadanim procedurama.
 Ugovori za robe i usluge koji prelaze vrijednost od 150.000 eura dodjeljivaće se putem
međunarodnog konkurentskog natječaja. Svi ugovori za robe i usluge koji ne prelaze
vrijednost od 150.000 eura dodjeljivaće se putem pojednostavljene tenderske
procedure (konkurentski zahtjev).

2.5 Implementacija

Općina Bihać je, kao Agencija za provođenje projekta, odgovorna za implementaciju Projekta
a JP "Vodovod" d.o.o. Bihać će biti odgovoran za rad Projekta po njegovom završetku.
Ispred Općine Bihać za implementaciju Projekta je odgovorna Jedinica za implementaciju
projekta (JIP). Njezine aktivnosti će između ostalog obuhvatati pribavljanje brojnih dozvola,
pripremanje i vođenje postupka eksproprijacije, izrada projektnih zadataka i tenderske
dokumentacije, vođenje tenderskog postupka, pripremanje zahtjeva za plaćanje, praćenje i
kontrolu tehničkog aspekta Projekta itd.

U okviru Projekta obezbijediće se konsultantske usluge za pripremu i implementaciju

investicijskih mjera (''Konsultant za implementaciju'') i pratećih mjera (“Konsultant za
upravljanje'').
Konsultant za implementaciju će pomagati JIP-u u sljedećem:

 Detaljno definiranje investicijskih prioriteta;

 Izrada konačnih projekata i/ili revidiranje postojećih projekata;
 Priprema detaljnog geotehničkog snimanja na predloženoj lokaciji PPOV-a i trase
glavnog kolektora;
 Prikupljanje informacija i priprema svih dokumenata potrebnih za podnošenje zahtjeva
za izdavanje okolišne dozvole;
 Podrška procesu pribavljanja potrebnih dozvola (okolišna, lokacijska, građevinska i
dozvola za rad);
 Priprema tenderskih dokumenata i pomoć u procesu javnog nadmetanja uključujući
analizu i evaluaciju ponuda (posebno procjena adekvatnosti ponuđenih cijena);
 Pomoć u pregovaranju i ugovaranju nabavke roba i usluga;
 Nadzor i prijem radova;
 Supotpisivanje zahtjeva za isplatu;
  Sveukupno upravljanje Projektom.

Konsultant za upravljanje će pružati podršku Općini i JP "Vodovod" d.o.o. Bihać u radu

Projekta i njegove dužnosti će obuhvatati sljedeće:

 Priprema i implementacija propisa i procedura za kontrolu industrijskih efluenata;

 Uspostava osnovnih organizacijskih odrednica i obuka osoblja za rad postrojenja za
prečišćavanje otpadnih voda;
 Priprema i implementacija pravila i procedura za iskorištavanje i odlaganje
kanalizacijskog mulja.

Sve aktivnosti će se odvijati pod nadzorom KfW-a a sve važnije odluke (odabir konsultanta,
izvođača, dobavljača) Općina Bihać i KfW će donositi na partnerskoj osnovi.

2.6 Trenutni status imlementacije projekta

U julu 2010. proveden je međunarodni natječaj za izbor glavnog konsultanta za

implementaciju projekta. Najbolju ponudu dostavio je konzorcij firmi Fichtner GmbH iz
Njemačke i Una Consulting d.o.o. iz Bihaća. Ugovor sa konsultantom potpisan je 8. 2. 2011.
godine. Konsultant trenutno priprema glavni projekat i tendersku dokumentaciju za izbor
izvođača radova.

U septembru 2010. godine otpočeli su građevinski radovi na sanaciji i proširenju dijela

kanalizacijske mreže u naselju Repušine (pilot – zona) i zamjeni ostale infrastrukture u
vrijednosti cca. 500.000 KM. Radovi na polaganju cjevovoda završeni su u aprilu 2011.
godine.

Do kraja 2010. godine pribavljene su sve neophodne saglasnosti i dozvole koje prethode
izdavanju urbanističke saglasnosti. Postupak izdavanja okolinske dozvole za PPOV bio je
izuzetno dug te je izazvao određena pomjeranja u planiranoj dinamici implementacije
projekta. U martu 2011. godine pribavljena je urbanistička saglasnost za PPOV.

U toku su aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta, geodetski i geostražni radovi,

aktivnosti na promociji projekta te ostale aktivnosti koje prethode građevinskim
radovima.
Slika br.5. Izvođenje radova u naselju Repušine, mart 2011. godine

Slika br. 6.-Izvođenje radova u naselju Repušine, mart 2011. godine

Slika br. 7.Izvođenje radova u naselju Repušine, mart 2011. godine

Slika br. 8.-Geoistražni radovi, juni 2011. godine

Slika br.9.-Geoistražni rado, juni 2011. Godine
3.Studija utjecaja na okoliš za postrojenje za prečišćavanje otpadnih
voda u Bihaću

Projekat uređaja za pročišćavanje otpadnih voda dio je cjelovitog projekta sanacije i

proširenja kanalizacijske mreže općine Bihać. Postrojenje uključuje mehaničku i biološku
obradu s eliminacijom tvari (nitrogena i fosfora) shodno EU standardima. U prvoj fazi
realizacije cjeloga projekta, predviñeno je da se 36.900 kućanstava poveže s postrojenjem za
obradu voda, omogućujući postotak spajanja od 53%. U zamišljenoj drugoj fazi projekta,
postotak spajanja bit će uvećan. Cijeli projket će značajno doprinijeti zaštiti voda kako na
području Bihaća tako i u prekograničnom smislu, te doprinjeti razvoju lokalne ekonomije kroz
investicije i zapošljavanje.

Slika br. 10.-Lokacija postrojenja.

 Slika br. 11.

3.1 Opis lokacije postrojenja za prečišćavanje

Tokom izrade Studije izvodivosti , različite alternativne lokacije su analizirane i usporeñene

pomoću metodologije multikriterijske analize. Izabrana lokacija je površine 9 hektara na jugo-
istočnoj granici Velhovo polja. Područje je ravnica, a na jugo-istočnoj granici se nalazi u
podnožju Pokojske glavice. Područje je pravokutnog oblika, sa kraćom stranom uzduž pravca
brda (jugoistok –sjeverozapad). Duža strana se prostire izmeñu 380 m (na jugu) i 315 m (na
sjeveru), dok je kraća strana 265 m.

3.2 Tehnologija

Tokom projektne faze u kojoj je izrañen Master plan, došlo se do zaključka da bi glavni
kriterij odabira trebao biti kvalitet prečišćene otpadne vode koji bi bilo potrebno dostići
imajući na umu i uslove ispuštanja u osjetljivim područjima. S obzirom na propise u BiH,
kvalitet vode riječnih tokova I kategorije bi bio obavezan i nizvodno od Bihaća što bi, s druge
strane, išlo u korist odabiru složenog procesa prečišćavanja otpadne vode koji bi omogućavao
otklanjanje i BPK i nutrijenata. Ovakav vid procesa prečišćavanja uzet je u razmatranje.
Razmatrana su sljedeća dva tehnološka rješenja: Produžena aeracija (PA) uz biološko
otklanjanje N i P Reaktor sa cikličnim odvijanjem procesa (Sequencing Batch Reactor - SBR)
uz biološko otklanjanje N i P

Realizacijom projekta će se postići nekoliko pozitivnih utjecaja, kako slijedi:

• Priključenje domaćinstava i industrije na kanalizacionu mrežu čime se eliminirati

nekontrolirani ispust otpadnih voda u okoliš. Posebne prednosti ovakvih mjera će se postići u
okolišu rijeke Une ali takoñer i u naseljenom području uglavnom putem eliminacije okolišno
štetnih jama, i slično; smanjit će se broj rasutih izvora zagañenja; ostvarit će se pozitivni
utjecaji na zdravlje.
• Kvaliteta vode riječnog toka nizvodno od Bihaća će se podići iz Klase II u Klasu I; povećat
će se rekreacijska i okolišna vrijednost područja; ostvarit će se pozitivni utjecaji na zaštitu
prirode i bioraznolikosti.
• Smanjit će se opterećenje rijeke nutrijentima za nekoliko stotina tona nitrogena i fosfora
godišnje (u Fazi I oko 240 t nitrogena i preko 30 t fosfora, a u Fazi II preko 360 t nitrogena i
blizu 50 t fosfora) što će pozitivno utjecati i na širu okolinu kao na što je na primjer osjetljiv
Dunavski sliv.
• Smanjit će se unos čvrstog otpada u rijeku.
• Moguće je unaprjeñenje kvalitete tla iskorištavanjem mulja.
• Izgradnja ureñaja doprinosi otvaranju radnih mjesta. prema Idejnom projektu broj radnih
mjesta iznosi 22.

3.3 Opis tehnološkog procesa

Pregled procesa, koji prikazuje glavne parametre procesa, predstavljen je u Tehnološkoj

shemi procesa .Cifre u zagradama odnose se na fazu izgradnje u 2030. godini.

3.3.1.Ulazna pumpna stanica

Otpadne vode koje dotječu na ulaz u PPOV utječu u pumpnu stanicu sirove vode. U ovisnosti
od odabrane opcije dovodnog kolektora na postrojenje, predviña se postavljanje pjeskolova,
sa dizalicom s dva ventila, uzvodno od pumpne stanice postrojenja, kako bi se odstranile
veoma krupne čvrste tvari i čestice koje dolaze kanalizacionim sistemom. Ulaz pumpne
stanice se mora zaštiti s široko raširenim prečkama, kako bi se ograničio ulaz većih objekata
koji bi mogli oštetiti pumpe. Otpadna voda će se poslije procesa ugušćivanja,
obezvodnjavanja i skladištenja viška mulja preusmjeriti u ovu pumpnu stanicu na
prečišćavanje. Pumpna stanica dimenzionirana je za maksimalni satni protok za vrijeme
suhog vremena, koji je makismalni hidraulički kapacitet postrojenja, tj. protok od 1153 m3/h
za prvu fazu projektovanja i 1748 m3/h za finalnu fazu projektovanja.. Prosječan protok za
vrijeme suhog vremena za obje faze je 428, i 641 m3/h za drugu fazu.
Ovi uslovi pogoduju stanju minimalnih prekida u radu postrojenja tokom radova na
proširenju od početne do finalne faze gradnje. Visina pumpanja biće dovoljna da omogući
gravitacioni protok ukupne otpadne vode pri maksimalnom protoku za vrijeme sušnog
vremena kroz cijelo postrojenje, uključujući i ispusnu cijev i ispusnu strukturu u rijeku Unu.
Iz ovog razloga predviña se visina pumpanja od 8,0 m, da bi se voda podigla sa nivoa dna
kanalizacije 209,21 m.n.m do 217,4 m, uz gubitak u liniji visine pumpanja . Rad pumpne
stanice će se nadzirati kontrolom nivoa, sistemom paljenja/gašenja ili konverterom
frekvencija.

3.3.2. Gruba i fina rešetka

Sljedeći korak u prečišćavanju je uklanjanje većih naslaga (50 mm), poslije kojeg slijedi
prečišćavanje finom rešetkom (6 mm) čvrstih tvari prisutnih u otpadnoj vodi. U tu svrhu
instalirat će se gruba rešetka, a poslije nje i fina rešetka u jednom kanalu. Obje rešetke će biti
opremljene automatskim mehaničkim čistilicama. Postoji više prihvatljivih tipova prečki za
grube i fine rešetke na tržištu. Kapacitet je predviđen za finalnu fazu izgradnje i ne zahtijeva
nikakve prijelazne grañevinske radove. Pomoćni kanal, opskrbljen grubom rešetkom koja se
manualno čisti, predviñen je za slučaj održavanja/popravke automatskih rešetki. I glavni i
pomoćni kanal su opskrbljeni sa ustavom na ulazu i izlazu za potrebe izolacije i pražnjenja
kanala. Ostaci s rešetke s prikupljaju i prenose na prijenosne trake do prese, kako bi se
značajno smanjila zapremina. Presovani ostaci s rešetke prikupljaju se u spremnicima, koji se
moraju zamijeniti s vremena na vrijeme kada se napune. Ostaci s rešetke se zatim odlažu na
lokalnoj deponiji ili drugom prihvatljivom mjestu za finalno odlaganje. Automatske i
manualne rešetke, prijenosna traka, presa za ostatke s rešetke i spremnik za skladištenje imat
će sklonište za slučaj kiše, te zaštitu od smrzavanja tokom perioda niskih temperatura. Na
osnovu finalnog projektovanja opreme, otpadna voda procijeñena sa prese za ostatke s rešetki
se može direktno usmjeriti u glavni tok otpadne vode ili vratiti u početnu/ulaznu pumpnu
stanicu.

3.3.3.Uklanjanje pijeska i masti

Ovaj korak prečišćavanja podrazumijeva uklanjanje pijeska, masti i ulja prisutnih u otpadnoj
vodi. Taj proces se obavlja u podužnom aeriranom pjeskolovu i separatoru ulja, u kojem zrak
upušten putem difuzora uzrokuje spiralno kretanje u kanalu, pomažući pijesku da se taloži, a
ulju i mastima da se odvoje i isplivaju na površinu. I drugi ureñaji kružnog tipa se takoñer
mogu upotrijebiti. Zrak se upušta stanicom duvaljki samo za ovu namjenu. Brzina spiralnog
kretanja vode je dovoljno brza da se zadrži pijesak, ali ne i suspendovane čestice prisutne u
vodi. Kanal za odstranjenje pijeska i masti je opremljen s pokretnim mostom sa pumpom za
dizanje pijeska , te mehanizmom za zgrtanje ulja i masti. Odstranjeni pijesak će proći kroz
razdjelnik pijeska, koji će odvojiti slučajno zadržani mulj od pijeska. Za prvu fazu gradnje
predviñena su dva kanala, dok će u finalnoj fazi biti potreban dodatni kanal.

3.3.4. Razdjelno okno/Anaerobni selektori

Efluent iz prethodnog tretmana dolazi u razdjelno okno u kojem se distribuira na pojedine

linije biološkog tretmana, preciznije 2 linije u prvoj fazi gradnje i 3 linije u finalnoj fazi
gradnje. Razdjelno okno je opremljeno sa ustavom kako bi se omogućilo izoliranje
individualnih linija tretmana. Povratni aktivni mulj se ispušta u okno i distribuira u linije
tretmana. Nakon toga, u svakoj liniji otpadna voda ulazi u Bio-P taložnik, koji se takoñer zove
selektor, gdje dolazi u kontakt s povratnim aktivnim muljem iz sekundarnog taložnika (vidi
tačku g).
Bio-P bazen je anaeroban, prosječno vrijeme zadržavanja je 2 sata, a njegov sadržaj se miješa
i čvrste tvari zadržavaju u suspenziji uronjenim mješačima. Svrha Bio P taložnika je da pod
anerobnim uslovima dovede u kontakt aktivni mulj s nepostojanim masnim kiselinama
sadržanim u neprečišćenoj otpadnoj vodi. Ovim će se postići da veliki dio fosfora prisutnog u
aktivnom mulju preñe u tečno stanje kao rastopljeni fosfor i dodaje se fosforu prisutnom u
neprečišćenoj otpadnoj void.
Selektor ima još jednu važnu funkciju, a to je sprečavanje stvaranja filamentoznog mulja, koji
se slabo taloži, a ima tendenciju da se stvori u procesu tipa produžene aeracije, uzrokujući
gubitak mulja i neotporan efluent po pitanju kvalitete.

3.4.5.Biološki reaktori u konfiguraciji produžene aeracije

Glavno biološko prečišćavanje otpadnih voda odvija se u biološkim reaktorima, koji su

izvedeni kao produžni tip bazena. Oni primaju vodu i aktivni mulj iz Bio-P tanka i ispuštaju
mješavinu prečišćene vode i mulja u finalni taložnik.
 3.4.6.Dodatna stanica za doziranje flokulanta pri uklanjanju fosfora

Prethodno spomenuto uklanjanje fosfora se odvija uz pomoć osjetljivog biološkog procesa,

koji zavisi od okolišnih uslova i ne mora biti jednako efikasan tokom cijele godine. Zbog ove
mogućnosti, predviñen je sistem doziranja hemijskih sredstava za poboljšanje procesa
uklanjanja fosfora.

3.4.7.Finalni taložnici, mjerač protoka i preljev

Finalni taložnik primjenjuje se za razdvajanje aktivnog mulja od prečišćene vode. Istaloženi

mulj se uklanja uz pomoć rotirajućeg mosnog zgrtača. Predviñen je po jedan taložnik za svaki
bioreaktor. Prečišćeni efluent protiče kroz mjerač protoka tipa venturi kanala, nakon ćega se
ispušta u rijeku Uni.

3.4.8.Pumpna stanica za povratni mulj i višak mulja

Nataloženi mulj koji se skuplja u finalnim taložnicima reciklira se u razdjelno okno uzvodno
od bio-P rezervoara, uz pomoć pumpne stanice za povratni aktivni mulj (RAS) sa 2 (+1)
pumpe, i dodatne 1 pumpe u finalnoj fazi gradnje. Maksimalni kapacitet pumpne stanice će
biti 0,75 x maksimalni protok za vrijeme sušnog vremena. Pumpe će biti opremljene sa
konverterima frekvencije.

3.4.9.Dezinfekcija

Dezinfekcija se predviña kloriranjem ili UV dezinfekcija kao rezervna jedinica tretmana, koja
se koristi za dezinfekciju finalnog efluenta uglavnom za vrijeme sezone kupanja ili u hitnim
sanitarnim slučajevima. U normalnim okolnostima dezinfekcija ne bi bila potrebna. Kloriranje
se može obavljati dodavanjem natrijumhipoklorita.
 Slika br.12.

Slika br.13. Slika br.14.

Slika br.15 Slika br.16.

Slika br. 17. Slika br. 18

Slika br. 19
 Slika br. 20.
Projektovana proširenja u prvoj fazi:
1. Zona Bakšaiši – Kralje
2. Zona Hatinac
3. Zona Gornje Prekounje
4. Zona Ružica
5. Zona Ozimice 1
6. Zona Jezero – Privilica
7. Sekundarni kolektor Kamenica

Slika br. 21.-Zona Bakšaiši – Kralje

 Slika br.22.-Zona Hatinac

Slika br. 23.-Gornje Prekounje

 Slika br. 24.-Zona Ružica

Slka br. 25.-Zona Ozimice 1

 Slika br. 26.-Zona Jezero – Privilica

Slika br.27.-Sekundarni kolektor Kamenica

3.4 Tretman mulja

3.4.1.Ugušćavanje mulja

Višak mulja dobiven iz biološkog reaktora se ugušćuje u gravitacijskom ugušćivaču sa

zgrtačem mulja. Tvari koje isplivaju na površinu vraćaju se na početak procesa prečišćavanja
na postrojenju. U prvoj fazi izgradnje predviñen je jedan ugušćivač prečnika 12 m. Očekuje se
da će se moći postići koncentracija ugušćenog mulja od 2,5% ds.

3.4.2.Pumpna stanica za ugušćeni mulj i rezervoar za skladištenje

Ugušćeni mulj se prepumpava u rezervoar za skladištenje mulja, opremljen sa ureñajem za

sporo miješanje. Pumpna stanica je opremljena sa 1 (+1) pumpom pozitivnog pomjeranja i
varijabilnim protokom sa maksimalnim kapacitetom od 11 m3/h. Rezervoar za skladištenje
ima kapacitet za period od 0,5 sedmice, na osnovu očekivane proizvodnje mulja u finalnoj
fazi izgradnje kako bi se osigurao privremeni spremnik za rad sistema za obezvodnjavanje
mulja.

3.4.3.Obezvodnjavanje mulja

Obezvodnjavanje mulja se vrši uz pomoć dvije trakaste prese, od kojih svaka ima kapacitet
od 8 m3/h. U normalnim okolnostima obje jedinice su u funkciji. Sistem je dimenzioniran
kako bi se tretirala predviñena količina mulja iz finalne faze. Iz ovog razloga nije predviñena
nikakva dodatna gradnja ili oprema, a opterećenje u finalnoj fazi se može postići i samim
povećanjem radnih sati u sedmici. U Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu slučaju da jedna
od jedinica nije u funkciji, još uvijek je moguće postići očekivani kapacitet dodajući još jednu
radnu smjenu. Mulj se tretira polielektrolitima kako bi se olakšalo obezvodnjavanje. Iz ovog
razloga predviñene su 2 jedinice za pripremu i doziranje polielektrolita. Obezvodnjeni mulj će
sadržati 28% čvrstih tvari. ubaci polimer
 3.4.4.Skladištenje i transport obezvodnjenog mulja

Očekivana zapremina obezvodnjenog mulja u prvoj fazi izgradnje je 57 m3/sedm., a u

finalnoj fazi izgradnje 83 m3/sedm., i mora se odstraniti za finalno odlaganje. Mulj se može
skladištiti u spremnicima u prijelaznom periodu. Lagune za skladištenje Kako se upotreba
mulja u poljoprivredi tokom zimskog perioda ne preporučuje, predvidjet će se prikladan
prostor na PPOV za skladištenje mulja do početka odreñenog doba godine. Pored toga,
skladištenje mulja će poboljšati već stabilizirani mulj, i potaći djelomičnu dezinfekciju
patogenih organizama. Za svaku lagunu za skladištenje će se obezbijediti betonski ili
bitumenski popločani put, pogodan za transport velikog tereta i eliminaciju razlijevanja
procjednih voda od mulja. Takoñer će biti okružene zidovima i projektovane sa
odgovarajućim drenažnim sistemom, koji će biti priključen na drenažni sistem PPOV i
recikliran na početak postrojenja. U prvoj fazi izgradnje predviñene su dvije lagune za
skladištenje, dok će treća biti izgrañena tokom finalne faze. Upravljanje muljem, transport i
vozila.
Kako bi se mogao vršiti finalni transport na lokaciju i unutarnji transport od objekata za
obezvodnjavanje do laguna za skladištenje, predviña se upotreba slijedećih vozila u prvoj fazi
izgradnje:
• Kamion za prijevoz obezvodnjenog mulja (minimalnog kapaciteta 12 m3); nabavka drugog
vozila može se predvidjeti za planski period finalne faze,
• Manji bager za utovar kamiona na lagunama za skladištenje mulja.
Stanje prije:

Slika br. 28.

Slika br.29.-Ispuštanje zagađene vode

Slika 30.-Zagađenje zbog neprećišćavanja voda.

Slika 31.