Sluzbeni Glasnik 1

SLUŽBENI GLASNIK
SLUŽBENI GLASNIK GRADA SLAVONSKOG BRODA

Broj: 1 Godina VI ISSN 1847-9235 Slavonski Brod, 25. ožujak 2016.
SADRŽAJ
AKTI GRADONA ELNIKA
1. Plan prijema u službu u upravna tijela grada Slavonskog Broda za 2016. godinu ............................................ 2
2. Pravilnik o uvjetima i kriterijima za korištenje prostora i opreme u školskim objektima ........................................ 2
3. Zaklju ak o usvajanju Izvješ a o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Slavonskog Broda za 2015. godinu ...... 4
4. Odluka o izmjenama i dopuna Pravilnik o na inima i uvjetima korištenja sportskih gra evina u vlasništvu
Grada Slavonskog Broda ......................................................................................................... 7
5. Odluka o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i kriterijima za korištenje prostora i opreme
u školskim objektima .............................................................................................................. 8
6. Odluka o imenovanju lanova Školskog odbora Osnovne škole „Blaž Tadijanovi “ u ime Grada Slavonskog Broda ....... 8
7. Odluka o razrješenju i imenovanju lana Školskog odbora Osnovne škole „Bogoslav Šulek“ u ime Grada ................. 8
AKTI GRADSKOG VIJE A

1. Zaklju ak o primanju na znanje Izvješ a Mandatne komisije o mirovanjima mandata lanova Gradskog vije a,
nastavak obnašanja dužnosti lanice Gradskog vije a i odre ivanje zamjenika lana ....................................... 10
2. Zaklju ak o ostavci Dragana Jeli a na dužnost potpredsjednika Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda .............. 10
3. Odluka o izboru potpredsjednika Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda ................................................. 10
4. Odluka o izboru predsjednice Odbora za izbor i imenovanja Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda .................. 10
5. Odluka o izboru predsjednice Odbora za Statut i Poslovnik Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda ................... 11
6. Odluka o izboru lanice Odbora za predstavke, pritužbe i prijedloge gra ana Gradskog vije a Grada
Slavonskog Broda ................................................................................................................ 11
7. Odluka o izboru predsjednice Komisije za odabir studenata Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda ................... 11
8. Odluka o izboru lanice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda .............. 11
9. Odluka o izboru predsjednice Mandatne komisije Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda .............................. 11
10. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanisti kog plana Grada Slavonskog Broda ....... 12
11. Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Ustanove Dje ji vrti
„Ivana Brli -Mažurani “.......................................................................................................... 91
12. Odluka o imenovanju ravnateljice Ustanove Dje ji vrti „Ivana Brli -Mažurani “ ............................................. 91
13. Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o imenovanju ravnatelja Ustanove za gospodarenje športskim objektima ...... 92
14. Odluka o davanju Stadiona Amater na Jelasu i Stadiona pokraj Save na upravljanje Ustanovi za
gospodarenje športskim objektima .............................................................................................. 93
15. Odluka o davanju suglasnosti TD Komunalac d.o.o. za dugoro no zaduženje za nabavu komunalnog
vozila putem financijskog leasinga.............................................................................................. 93
16. Odluka o zaduženju Grada Slavonskog Broda ................................................................................. 93
17. Odluka o visini spomeni ke rente Grada Slavonskog Broda ................................................................... 94
18. Odluka o ukidanju zapovjedništva civilne zaštite ............................................................................... 94
19. Odluka o davanju prijedloga za imenovanje kandidata za suce porotnike u Op inskom sudu Slavonski Brod ............. 97
20. Odluka o davanju prijedloga za imenovanje kandidata za suce porotnike za mladež u Op inskom sudu
Slavonski Brod .................................................................................................................... 98
2 Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda Broj 1/2016.
AKTI GRADONA ELNIKA
1.
Temeljem odredbe lanka 10. Zakona o službenicima i namje- Nazivi Naziv Stupanj i vrsta Broj
štenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi upravnih tijela radnog mjesta obrazovanja izvršitelja
(Narodne novine br. 86/08. i 61/11.), lanka 48. Zakona o Upravni odjel za magistar struke i
Pro elnik
lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine komunalni sustav i stru ni specija-
upravnog 1
br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, komunalno redar- list pravne ili
odjela
125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) po prijedlogu pro elni- stvo tehni ke struke
ka, Gradona elnik Grada Slavonskog Broda donosi Viši stru ni
suradnik 1- za magistar struke i
Upravni odjela za
PLAN PRIJMA U SLUŽBU financijsko stru ni specija-
financije i ra uno- 1
U UPRAVNA TIJELA GRADA SLAVONSKOG BRODA knjigovodstvo- list ekonomske
vodstvo
ZA 2016. GODINU glavni knjigo- struke
vo a
lanak 1. UKUPNO 2
Planom prijma u službu utvr uje se stvarno stanje popu-
njenosti radnih mjesta u upravnim tijelima lokalne jedinice, lanak 5.
potreban broj službenika i namještenika na neodre eno vrije- Plan prijma u službu u upravna tijela Grada Slavonskog
me za razdoblje za koje se plan donosi i planira se broj vjež- Broda stupa na snagu danom donošenja, a objavit e se u
benika odgovaraju e stru ne spreme i struke. „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
Izrazi koji se u ovom Planu koriste za osobe u muškom ro-
du su neutralne i odnose se na muške i ženske osobe GRADONA ELNIK
KLASA:112-07/15-01/1
lanak 2. UR.BR:2178/01-07-16-2
Navedeni Plan temelji se na prijedlozima pro elnika up- Slavonski Brod, 15. sije nja 2016.godine
ravnih tijela Grada Slavonskog Broda, vode i ra una o potre-
bama upravnih tijela i planiranim financijskim sredstvima u Gradona elnik
Prora unu Grada Slavonskog Broda za 2016. godinu.. Mirko Duspara, dr.med
lanak 3.
Stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u upravnim tije-
lima Grada Slavonskog Broda na dan 1. sije nja 2016. godine 2.
bilo je sljede e: Temeljem lanka 48. Zakona o lokalnoj i podru noj (regional-
noj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01-
Broj siste- Broj vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09,
Broj 150/11, 144/12, 19/13) i lanka 47. Statuta Grada Slavonskog
Nazivi matiziranih popunjenih
nepopunjenih Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 06/09 i
upravnih tijela radnih radnih
radnih mjesta 13/10 i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12,
mjesta mjesta
5/12, 6/13 i 5/14) Gradona elnik Grada Slavonskog Broda,
Upravni odjel za
8 8 - nakon razmatranja na Kolegiju Gradona elnika, donosi
gospodarstvo
Upravni odjel za
PRAVILNIK
komunalni sustav i 17 14 3
o uvjetima i kriterijima za korištenje
komunalno redarstvo
prostora i opreme u školskim objektima
Upravni odjel za
financije i ra unovod- 11 9 2
lanak 1.
stvo
Ovim Pravilnikom utvr uju se uvjeti i kriteriji po kojima os-
Upravni odjel za
6 6 - novne škole iji je osniva Grad Slavonski Brod, mogu davati
društvene djelatnosti
na korištenje prostor i opremu u školskim i drugim objektima.
Upravni odjela za
Prostorije se mogu koristiti:
graditeljstvo, prostorno
11 8 3 - jednokratno
ure enje i zaštitu
- povremeno na odre eno vremensko razdoblje
okoliša
Jednokratno korištenje je korištenje prostora za potrebe
Upravni odjel za
21 21 - održavanja manifestacija.
lokalnu samoupravu
Povremeno korištenje je korištenje prostora u ugovorenim
Ured za unutarnju
1 1 - terminima kroz odre eno razdoblje.
reviziju
UKUPNO 75 67 8 lanak 2.
Školske ustanove mogu davati na korištenje prostor i op-
lanak 4. remu pod uvjetom:
U upravna tijela Grada Slavonskog Broda planira se prijam - da se time ne ometa ostvarivanje redovitog nastav-
u službu na neodre eno vrijeme u 2016. godini kako slijedi: nog plana i programa
Broj 1/2016. Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda 3
2
- da se visina iznosa naknade napla uje mjese no - 50,00 kuna po m mjese no za prostor za
unaprijed isklju ivo u kunama na žiro ra un škole posluživanje toplih i hladnih napitaka te
bezalkoholnih pi a.
lanak 3. - 400,00 kuna po automatu godišnje za prostor s
Sredstva koje škole ostvare davanjem prostora na priklju cima za elektri nu energiju i vodu.
korištenje dužne su utrošiti isklju ivo za održavanje školskog
prostora ili prioritetnih potreba škole. Naknada za korištenje otvorenog prostora zbog
postavljanja kioska i sli nih namjena bez ura unatih režijskih
2
lanak 4. ne može se ugovoriti u iznosu manjem od 20,00 kuna po m
Školske ustanove upu uju zahtjev za izdavanje prethodne mjese no.
suglasnosti na ugovore o davanju na korištenje prostora i
opreme nadležnom upravnom tijelu Osniva a, Upravnom lanak 7.
odjelu za društvene djelatnosti. Uz zahtjev školske ustanove U slu aju da škole daju na korištenje prostor i opremu koji
obvezno dostavljaju odluku školskog odbora o namjeri davanja nisu navedeni u lanku 6. ovog Pravilnika, dužne su ugovoriti
na korištenje, mišljenje ravnatelja da davanje na korištenje iznos naknade kojom e se osigurati podmirivanje materijalnih
ne e ometati ostvarivanje redovitog nastavnog plana i progra- izdataka koji nastaju po osnovi korištenja tog prostora i opre-
ma i ugovor za koji se traži prethodna suglasnost. me, kao i odgovaraju i dio sredstava za poboljšanje njihove
materijalne osnove rada, uz prethodnu suglasnost Upravnog
lanak 5. odjela za društvene djelatnosti na predloženi ugovor.
Ugovore o davanju na korištenje prostora i opreme škol-
skih ustanova sklapaju ravnatelji osnovnih škola sukladno lanak 8.
kriterijima iz ovog Pravilnika. Upravni odjel za društvene djelatnosti može dati suglas-
Ugovor o davanju na korištenje prostora sadrži: nost o korištenju dvorane bez naknade u slu aju kada se
- podatke o ugovornim strankama dvorana koristi za održavanje manifestacije koja je od op eg
- podatke o prostoru koji se daje na korištenje interesa za Grad, sportskim udrugama koje provode programe
- otklanjanje eventualnih šteta za djecu polaznike škole i djecu iz bližeg školskog okruženja,
- iznos naknade za korištenje prostora za ostvarivanje humanitarnih aktivnosti i sli no.
- vrijeme trajanja korištenja Suglasnost o korištenju dvorane bez naknade daje se teme-
- obveze korisnika ljem pisanog i obrazloženog zahtjeva upu enog Školskom
- odredbe o prestanku ugovora. odboru. Školska ustanova s podnositeljem zahtjeva sklapa
ugovor, uz prethodnu suglasnost osniva a, kojim se utvr uje
lanak 6. da se prostor daje na korištenje bez naknade.
Naknada za korištenje sportske dvorane ne može se ugo- Zahtjev sadrži:
voriti u iznosu manjem od: - podatke o korisniku
2
- 150,00 kuna po satu za sportske dvorane do 704 m - podatke o prostoru za koji se podnosi zahtjev
- 200,00 kuna po satu za sportske dvorane iznad 704 - dužinu trajanja korištenja prostora
2
m. - vrstu aktivnosti, djelatnosti za koju korisnik podnosi
zahtjev.
Naknada za korištenje sportske dvorane koju koriste regis-
trirani sportski klubovi, lanovi Zajednice sportskih udruga lanak 9.
Grada Slavonskog Broda ne može se ugovoriti u iznosu ma- U slu aju da je dvorana potrebna Gradu za održavanje
njem od: manifestacija od javnoga interesa Grad ima prioritet u korište-
2
- 40,00 kuna po satu za sportske dvorane do 704 m nju dvorane. Škole su po primitku takve odluke od Gradske
- 60,00 kuna po satu za sportske dvorane iznad 704 uprave dužne izvijestiti trenuta nog korisnika termina šporske
2
m. dvorane.
Škole su dužne u ugovoru o korištenju sportske dvorane
Naknada za korištenje igrališta ne može se ugovoriti u iz- navesti ovakvu mogu nost.
nosu manjem od:
- 20,00 kuna po satu za asfaltna igrališta (ruko- lanak 10.
met,košarka, odbojka, tenis i sl.), Škole koje daju školski prostor na korištenje, dužne su
- 60,00 kuna po satu za nogometna asfaltna igrališta, Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Slavonskoga
- 30,00 kuna po satu za nogometno igralište s ostalom Broda dostaviti presliku ugovora i izvješ e za prethodni mjesec
podlogom. najkasnije do 5. u mjesecu koje sadrži:
- pregled korištenja školske dvorane, prate ih sadrža-
Naknada za korištenje trim kabineta ne može se ugovoriti ja, ostalih prostora i opreme tijekom mjeseca za pot-
u iznosu manjem od 50,00 kuna po satu. rebe školskog sporta, školskih klubova, udruga gra-
Naknada za korištenje u ionice ne može se ugovoriti u iz- ana i ostalih korisnika
nosu manjem od: - iskaz financijskih potraživanja za korištenje sportske
- 40,00 kuna po satu za klasi ne u ionice za nastavu dvorane, prate ih sadržaja, ostalih prostora i opreme
stranih jezika i ostalu teorijsku nastavu prema pojedinom korisniku te iskaz napla enih pot-
- 100,00 kuna po satu za informati ke u ionice s raživanja.
opremom
lanak 11.
Naknada za korištenje ostalih zatvorenih prostora ne može Škole donose godišnji Plan upravljanja prostorima koji
se ugovoriti u iznosu manjem od: obuhva a plan davanja u najam školskog prostora za idu u
2
- 30,00 kuna po m mjese no za uredski prostor, godinu, do kraja teku e godine. U Planu upravljanja prostorima
navode se prostori koji e se davati na korištenje, namjena
korištenja, termini korištenja, te se isti, nakon suglasnosti
Upravnog odjela za društvene djelatnosti, isti e na oglasnoj IZVJEŠ E O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA
plo i škole. OTPADOM GRADA SLAVONSKOG BRODA ZA 2015.
Škole su dužne dostaviti Upravnom odjelu za društvene GODINU
djelatnosti godišnje izvješ e o korištenju prostora i opreme te o
fakturiranim, napla enim i utrošenim sredstvima, ostvarenim 1. ANALIZA, OCJENU STANJA I POTREBA U GOSPODA-
po osnovi davanja na korištenje prostora i opreme, zaklju no RENJU OTPADOM NA PODRU JU GRADA SLAVONSKOG
do 31. ožujka teku e godine za prethodnu godinu. BRODA, UKLJU UJU I OSTVARIVANJE CILJEVA ZACR-
TANIH PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM
lanak 12.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravil- Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne
nici o davanju školskog prostora na privremeno korištenje koje novine” 94/13), lankom 28. definirane su obveze jedinica
su donijeli Školski odbori osnovnih škola kojima je osniva lokalne samouprave. Svaka jedinica lokalne samouprave
Grad Slavonski Brod. dužna je na svom podru ju osigurati:
- javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog ot-
lanak 13. pada, i biorazgradivog komunalnog otpada,
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a objaviti - odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stak-
e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda. la, plastike i tekstile te krupnog (glomaznog) otpada,
- sprje avanje odbacivanja otpada na na in suprotan
GRADONA ELNIK Zakonu, te uklanjanje tako odba enog otpada,
KLASA:602-02/16-01/44 - provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike
UR.BR:2178/01-07-16-2 Hrvatske,
Slavonski Brod, 17. velja e 2016. - donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom
jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zag-
Gradona elnik reba,
Mirko Duspara, dr.med - provo enje izobrazno – informativnih aktivnosti,
- mogu nost provedbe akcija prikupljanja otpada.
lankom 35., stavak 1 i 2, Zakona o održivom gospodare-

3.
nju otpadom („Narodne novine” 94/13), jedinica lokalne samo-
Temeljem lanka 48. Zakona o lokalnoj i podru noj (regional-
uprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problemati nog
noj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01., 60/01.-
otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te
vjerodostojno tuma enje, 129/05., 109/07., 125/08., 36/09.,
krupnog otpada na na in da osigura funkcioniranje jednog ili
150/11. i 144/12.) i lanka 47. Statuta Grada Slavonskog
više reciklažnih dvorišta, te postavljanjem odgovaraju eg broja
Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 6/09. i
i vrsta spremnika. Jedinica lokalne samouprave koja ima više
13/10. i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12.,
od 1 500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje
5/12., 6/13. i 5/14.) Gradona elnik Grada Slavonskog Broda,
jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idu ih 25
nakon razmatranja na Kolegiju Gradona elnika, donosi
000 stanovnika.
ZAKLJU AK
Javna usluga prikupljanja komunalnog otpada provodi se
o usvajanju Izvješ a o provedbi Plana gospodarenja
na itavom podru ju Grada Slavonskog Broda, a provodi je
otpadom Grada Slavonskog Broda za 2015. godinu
Trgova ko društvo Komunalac d.o.o. RJ Higijena, na na in da
je Grad podijeljen na oko dvadeset približno jednakih terena,
I.
koji se obilaze jednom unutar radnog tjedna (ponedjeljak-
Usvaja se Izvješ e o provedbi Plana gospodarenja otpa-
petak). Naplata usluga obavlja se po koli ini proizvedenog
dom Grada Slavonskog Broda za 2015. godinu.
otpada, odnosno volumenu.
Otpadni papir, staklo, metal, tekstil i plastika odvajaju se
II.
na mjestu nastanka i to na slijede i na in:
Izvješ e o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada
- podjela vre ica za staklo, papir i plastiku zapremine
Slavonskog Broda za 2015. godinu sastavni je dio ovog Zak-
120litara individualnim doma instvima,
lju ka.
- postavljeno je 115 zelenih otoka na širem podru ju
Grada za zgrade zajedni kog stanovanja sa po jed-
III.
nim spremnikom za papir, staklo i plastiku zapremine
Temeljem lanka 20. stavak 1. Zakona o održivom gospo-
1 100litara. Po evši od rujna 2014. godine na zelene
darenju otpadom (Narodne novine br. 94/13) usvojeno Izvješ e
otoke postavili su se i spremnici za metalnu ambalažu
se dostavlja jedinici podru ne (regionalne) samouprave te e
zapremine 360litara,
se objaviti u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
- dva puta godišnje provodi se akcija odvoza krutog ot-
pada, 16 kontejnera zapremine 5 000litara postav-
GRADONA ELNIK
lja se u mjesnim odborima, a nakon završetka akcije
KLASA:351-01/16-01/17
TD Komunalac odvozi otpad te uklanja postavljene
UR.BR:2178/01-07-16-2
kontejnere,
Slavonski Brod, 26. velja e 2016.
- na užem podru ju Grada postavilo se oko 20 komada
spremnika za tekstil, te kanti za tekstil zapremine 120
Gradona elnik
ili 360 litara na preostalim zelenim otocima,
Mirko Duspara, dr.med
- korisnicima u individualnim doma instvima podijelilo
se 12 000 kanti za papir zapremine 120litara,
- postavilo se 2 300 spremnika za biootpad zapremine
120litara,
- na ulazu na odlagalište otpada postavljeni su sprem- 3 uz kazetu za odlaganje azbesta odlaže se i gra evinski
nici za: gra evinski otpad, ambalažno staklo, papir, otpad.
polimere, metal, tekstil, elektroni ki i elektronski otpad Na lokaciji odlagališta predvi eni su prostori za privremeno
i za komunalni otpad, skladištenje krupnog, zelenog i gra evinskog otpada te plasti-
- poslovnim subjektima na raspolaganje su dani ke, gume i stakla, gdje se predmetni otpad privremeno odlaže
spremnici za korisni otpad zapremine od 120 do 5 do daljnje otpreme.
000litara i otpad se odvozi u sklopu mjese nog odvo- Otpad se sada odlaže u novu kazetu, preuzetu nakon sa-
za i/ili po pozivu, nacije dijela odlagališta otpada.
- u planu je izgradnja 3 reciklažna dvorišta na lokaci- Planiraju se izgraditi tri reciklažna dvorišta, sukladno Za-
jama: k. .br. 5708/1 k.o. Slavonski Brod, k. .br. 351/1 konu o održivu gospodarenju otpadom („Narodne novine“
k.o. Slavonski Brod, k. .br. 4865/2,4845 i 4846 k.o. 94/13), lanak 2., na slijede im lokacijama: k. .br. 5708/1 k.o.
Slavonski Brod. Na lokacijama k. .br. 5708/1 k.o. Slavonski Brod, k. .br. 351/1 k.o. Slavonski Brod i k. .br.
Slavonski Brod i 351/1 k.o. Slavonski Brod radovi su 4865/2,4845 i 4846 k.o. Slavonski Brod. Na in rada reciklažnih
zapo eli 26. listopada 2015.g. Izgradnja reciklažnog dvorišta provodit e se sukladno lanku 13. Pravilnika o gos-
dvorišta na k. .br. 4865/2, 4845 i 4846 k.o. Slavonski podarenju otpadom („Narodne novine“ 23/13, 51/14, 121/15,
Brod se odvija u sklopu sanacije odlagališta otpada 132/15) do stupanja na snagu novog Pravilnika.
Vijuš.
4. PODACI O LOKACIJAMA ODBA ENOG OTPADA I NJI-
Gradsko vije e usvojilo je Plan gospodarenja otpadom HOVOM UKLANJANJU, STATUSU SANACIJE NEUSKLA-
Grada Slavonskog Broda za razdoblje od 2014. do 2020. ENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONE IŠ ENIH OTPA-
godine, koji je objavljen u „Službenom glasniku Grada Slavon- DOM
skog Broda“, broj 5., rujan 2014. g. U skladu sa promjenama
odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom i donoše- Trgova ku društvo Komunalac d.o.o. u 2015. godini nije
njem novog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, vršilo sanaciju neuskla enih odlagališta i/ili odba enog otpada
Grad e praviti Izmjene i dopune Plana gospodarenja otpa- na podru ju Grada Slavonskog Broda.
dom.
Trgova ko društvo Komunalac redovito provodi izobrazno - 5. ZAKLJU CI NADZORA INSPEKCIJE ZAŠTITE OKOLIŠA
informativne aktivnosti. Izradili su Vodi za postupanje s otpa-
dom koji je podijeljen svim korisnicima usluga odvoza komu- Dana 28. listopada 2015. godine u TD Komunalac obavljen
nalnog i korisnog otpada, a objavljen je i na web stranicama je nadzor od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Upra-
društva www.komunalac-sb.hr. Na službenim stranicama va za inspekcijske poslove, Sektor inspekcijskog nadzora
Trgova kog društva gra ani mogu na i sve obavijesti o raspo- zaštite okoliša, Služba inspekcijskog nadzora zaštite okoliša -
redu odvoza korisnog otpada, akcijama prikupljanja krupnog PJ Osijek. TD Komunalac su izre ene mjere na zapisnik:
(glomaznog) otpada, radu odlagališta, a za sve potrebne - da ustroji i vodi o evidnike o nastanku i tijeku otpada
informacije gra ani se mogu javiti na besplatni info telefon sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom
0800 200 035. - da postupi sukladno lanku 4. stavku 4. i lanku 10.
stavku 2. Uredbe o spre avanju velikih nesre a koje
2. PODACI O VRSTAMA I KOLI INAMA OTPADA uklju uju opasne tvari („Narodne novine“ 23/14,
51/14).
Tijekom 2015. godine prikupljeno je 11.284,40 tona komu- Inspekcijskim nadzorom obavljenim 10. prosinca 2015.
nalnog otpada, 2,01 tona proizvodnog otpada te 925,49t koris- godine utvr eno je da je TD Komunalac u potpunosti izvršila
nog otpada. U Tablici 1. prikazane su koli ine odvojeno prikup- nadre ene mjere.
ljenog otpada u 2015. godini izražene u tonama. Trgova ko Dana 3. srpnja 2015. godine u Gradu Slavonskom Brodu
društvo Komunalac prikuplja i opasni otpad koji sami proizve- obavljen je nadzor od strane Ministarstva zaštite okoliša i
du, npr. rabljeno ulje, zauljene krpe, uljne filtere, akumulatore. prirode, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor inspekcijskog
nadzora zaštite okoliša, Služba inspekcijskog nadzora zaštite
Tablica 1. Koli ine izražene u tonama okoliša – PJ Osijek. Predmet nadzora je obveze jedinica lokal-
Naziv kol/t ne samouprave u gospodarenju otpadom – donošenje i pro-
vedba Plana gospodarenja otpadom te izvršenje obveza iz
Papir 758,88
lanka 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Naro-
Staklo 64,73 dne novine“ 94/13). Inspekcijskim pregledom utvr ene su
Plastika 55,58 slijede e povrede propisa:
- do 3. srpnja 2015. godine Grad Slavonski Brod nije
Metali 25,44
osigurao funkcioniranje propisanog broja reciklažnih
Gume 20,86 dvorišta
- Grad Slavonski Brod nema uspostavljen sustav evi-
3. PODATKE O POSTOJE IM I PLANIRANIM GRA EVI- dentiranja lokacija odba enog otpada.
NAMA I URE AJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM evidom obavljenim dana 21. prosinca 2015. godine od
strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprava za inspek-
Na odlagalištu otpada Vijuš odlaže se komunalni i proizvo- cijske poslove, Sektor inspekcijskog nadzora zaštite okoliša,
dni otpad svojstvima sli an komunalnom otpadu. Odlagalište Služba inspekcijskog nadzora zaštite okoliša - PJ Osijek utvr-
otpada je površine 16,6ha i prema planu zatvaranja iz eno je da je Grad Slavonski Brod uspostavio sustav evidenti-
2005.godine ine ga polja 1.,2. i 3., a prema starom Tehnološ- ranja lokacija odba enog otpada. Grad Slavonski Brod mora i
kom projektu podijeljen je u kazete od 1.-17. Trgova ko druš- nadalje izvještavati inspekciju o daljnjim aktivnostima vezano
tvo Komunalac je zbog potrebe izgradnje pro ista a otpadnih za uspostavu reciklažnih dvorišta.
voda ustupilo Vodovodu d.o.o. 6,5ha. Na plohi 3 je izgra ena
kazeta za odlaganje otpada koji sadrži azbest. Na dijelu plohe
6. MJERE KOJE SE PROVODE ZA OSTVARIVANJE CILJE- 7.1.1. Otpadne gume

VA SMANJIVANJA ILI SPRJE AVANJA NASTANKA OT-
PADA Otpadne gume se privremeno skladište i predaju ovlašte-
nom koncesionaru.
Mjere koje su se provodile u 2015. godini za ostvarivanje
ciljeva smanjivanja ili sprje avanja nastanka otpada: 7.1.2. Otpad koji sadrži azbest
a) Apliciranje na natje aj Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku u inkovitost za sufinanciranje nabave U suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u in-
komunalnih vozila. Odlukom Fonda odobrena su kovitost na odlagalištu otpada izgra ena je kazeta za odlaga-
sredstva za nabavu 1 kom komunalnog vozila sa ure- nje otpada koji sadrži azbest. Kazeta se po ela koristit tek u
ajem za visokotla no automatsko pranje kanti i kon- tre em kvartalu 2014. godine.
3
tejnera zapremine 12m . Postupak nabave je zapo-
eo krajem prosinca 2015. godine. 7.1.3. Biootpad
b) Apliciranje na natje aj Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku u inkovitost za sufinanciranje nabave Projektom odvojenog prikupljanja biootpada na MO A.
komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpa- Star evi postavilo se 2 300 spremnika za biootpad zapremine
da.Odlukom Fonda odobrena su financijska sredstva 120litara. Projekt se realizirao u suradnji s Fondom za zaštitu
za nabavu 1000kom PEHD kanti zapremnine 120 l za okoliša i energetsku u inkovitost.
miješani komunalni otad, 100kom PEHD kontejnera
zapremine 1100 l za miješani komunalni otpad, 7.1.4. Gra evinski otpad
15kom poklopaca za kontejnere zaprmine 1100l za
papir, te 9kom kanti Delfin volumena 85 l, 9 kom kanti Gra evinski otpad se odvozi na odlagalište, gdje se koristi
Medo volumena 58 l i 9kom kanti Žaba volumena 52 l za pokrivanje deponiranog otpada.
koji su postavljeni u dje jim vrti ima.
c) Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u in- 7.1.5. Otpadni tekstil i obu a
kovitost odobrena su sredstva za nabavu radnog ko-
munalnog stroja za sabijanje otpada. Postavljeni su spremnici za tekstil na užem podru ju cen-
d) Grad Slavonski Brod aplicirao se na natje aj Fonda tra Grada, cca 20kom, te kanti za tekstil zapremine 120 ili 360
za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost za nabavu litara na preostalim zelenim otocima.
opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u
pogledu obra una naplate komunalne usluge odvoza 7.2. Miješani komunalni otpad
otpada po volumenu ili masi. Postupak nabave pro-
veden je tijekom 2015. godine, ali e se ugovaranje i Na podru ju Grada Slavonskog Broda organiziranim skup-
isporuka izvršiti tijekom 2016. godine. ljanjem i odlaganjem komunalnog mješovitog otpada, klju ni
e) Grad Slavonski Brod se aplicirao na natje aj Fonda broj 20 03 01, obuhva eni su svi proizvo i otpada (100%).
za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost za sufi- Odvoz otpada vrši se kamionima autosme arima, na na in da
nanciranje gra enja (radovi i oprema) i stru nog nad- je Grad podijeljen na 20 približno jednakih terena, koji se
zora gra enja dva reciklažnog dvorišta na podru ju obilaze jednom unutar radnog tjedna (ponedjeljak-petak).
grada. Radovi na izgradnji su zapo eli u listopadu Naplata usluga gospodarenja miješanim komunalnim otpadom
2015. godine. obavlja se po koli ini proizvedenog otpada, odnosno volume-
f) Trgova ko društvo Komunalac d.o.o. je izdao letak - nu.
Vodi za postupanje s otpadom. Prikupljeni komunalni otpad deponira se na deponiji Vijuš.
Svaki ulazak na deponiju je kontroliran, svaki se evidentira,
7. MJERE KOJE SE PROVODE I PLANIRAJU ZA GOSPO- vizualno se pregleda i usmjerava na mjesto predvi eno za
DARENJ OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM istovar.
KATEGORIJAMA OTPADA, ZA PRIKUPLJANJE MIJEŠA-
NOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KO- 7.3. Mjere odvojenog prikupljanja otpada
MUNALNOG OTPADA, MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJA-
NJA OTPADA Na širem podru ju Grada postavljeno je 115 zelenih otoka
sa spremnicima za papir, staklo i plastiku zapremine 1
7.1. Posebne kategorije otpada 100litara. Zeleni otoci su postavljeni tako da se ostvaruje
maksimalna pokrivenost i dostupnost usluge.
Posebnom kategorijom otpada, sukladno lanku 53. Zako- Za individualna doma instva dijele se vre ice za papir,
na o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj staklo i plastiku zapremine 120litara, bez naknade, koji se
94/13) smatra se biootpad, otpadni tekstil i obu a, otpadna prikupljaju jednom mjese no prema utvr enom rasporedu .
ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i Obnova vre ica se vrši po principu puno – prazno, odnosno
akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicin- doma instvo koje iznese punu vre icu prilikom odvoza koris-
ski otpad, otpadni elektri ni i elektroni ki ure aji i oprema, nog otpada odmah dobije novu/nove vre ice.
otpadni brodovi, morski otpad, gra evni otpad, otpadni mulj iz Još 2010. godine TD Komunalac je uspostavilo sustav od-
ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje vojenog prikupljanja otpada za poslovne korisnike, koji je
titan diokisda, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani tetrafe- realiziran na na in da su se prikupili podaci o potrebama, na
nili. temelju kojih su korisnicima na raspolaganje dani spremnici za
Od 2012. godine na ulazu na deponij Vijuš - jug postavljeni korisni otpad, zapremine od 120 do 5 000litara. Otpad se
su kontejneri od 5000 litara za zeleni otpad, metal, krupni odvozi u sklopu redovitog mjese nog odvoza i/ili po pozivu.
otpad, elektronski i elektroni ki otpad, gra evinski otpad i Prikupljeni korisni otpad, otpad ija se vrijednosna svojstva
ambalažno staklo, kako bi gra ani mogli besplatno selektirati mogu ponovno iskoristit, odvozi se na adresu S. Vraza 37, 35
otpad koji prikupe u doma instvima. 000 Slavonski Brod (gospodarsko dvorište RJ Higijena) gdje
se privremeno skladišti u rolo kontejnere ili se presa u bale, 9. IZVORI FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU
nakon ega se predaje ovlaštenim koncesionarima. MJERA GOSPODARENJA OTPADOM
Tijekom akcija odvoza krutog otpada, 2 puta godišnje se
16 kontejnera zapremine 5 000 litara postavlja u mjesnim 9.1. Javni izvori
odborima. Nakon završetka akcije TD Komunalac odvozi otpad
te uklanja postavljene kontejnere. Tijekom dvije redovne akcije Za potrebe gospodarenja otpadom Grada, dio financijskih
odvoza glomaznog otpada na podru ju cijelog grada ukupno je sredstava je osiguran iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i
3
prikupljeno 494m otpada i to: energetsku u inkovitost.
3
- proljetna akcija: ukupno prikupljeno – 153m
3
- jesenska akcija: ukupno prikupljeno – 341m 9.2. Vlastita sredstva
Odvojeno skupljeni metal se predaje ovlaštenom koncesi- Udio vlastitih sredstava u realizaciji projekata vezanih uz
onaru. gospodarenje otpadom odre eni su Prora unom.
8. PROJEKTI VAŽNI ZA PROVEDBU PLANA 10. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA
8.1. Reciklažna dvorišta Grad Slavonski Brod na svom podru ju osigurava provo-
enje obveza jedinica lokalne samouprave:
Lokacije reciklažnih dvorišta predvi ene su na - javna uslugu prikupljanja miješanog komunalnog ot-
- k. .br. 5708/1 k.o. Slavonski Brod, pada, i biorazgradivog komunalnog otpada,
- k. .br. 351/1 k.o. Slavonski Brod - odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stak-
- k. .br. 4865/2,4845 i 4846 k.o. Slavonski Brod. la, plastike i tekstile te krupnog (glomaznog) otpada,
Grad se aplicirao na natje aj Fonda za zaštitu okoliša i - sprje avanje odbacivanja otpada na na in suprotan
energetsku u inkovitost za sufinanciranje gra enja (radove i Zakonu, te uklanjanje tako odba enog otpada,
opremu) i stru ni nadzor gra enja dva reciklažna dvorišta. - provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike
Radovi na izgradnji na oba reciklažna dvorišta su zapo eli 26. Hrvatske,
listopada 2015. godine. - donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom
jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zag-
8.2. Nabava spremnika za prikupljanje otpada reba,
- provo enje izobrazno – informativnih aktivnosti,
Grad Slavonski Brod se u 2015. godini aplicirao na natje- - mogu nost provedbe akcija prikupljanja otpada.
aj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost za sufi-
nanciranje nabave komunalne opreme. Fond je odobrio sred- Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i
stva Gradu za nabavu 1000kom PEHD kanti zapremnine 120 l prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavlja-
za miješani komunalni otad, 100kom PEHD kontejnera zapre- ti, u skladu sa odredbama Zakona o održivom gospodarenju
mine 1100 l za miješani komunalni otpad, 15kom poklopaca za otpadom(„Narodne novine” 94/13):
kontejnere zaprmine 1100l za papir, te 9kom kanti Delfin volu- - trgova ko društvo, koje osniva jedinica lokalne sa-
mena 85 l, 9 kom kanti Medo volumena 58 l i 9kom kanti Žaba mouprave,
volumena 52 l koji su postavljeni u dje jim vrti ima. - javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samoup-
rave,
8.3. Nabava komunalnih vozila - pravna i fizi ka osoba na temelju ugovora o koncesi-
ji.
Apliciranje na natje aj Fonda za zaštitu okoliša i energets-
ku u inkovitost za sufinanciranje nabave komunalnih vozila. Svi projekti zapo eti u 2015. godini planiraju se što prije
Odlukom Fonda odobrena su sredstva za nabavu 1 kom ko- izvršiti, a sve u skladu sa važe im Zakonom o održivom gos-
munalnog vozila sa ure ajem za visokotla no automatsko podarenju otpada(„Narodne novine” 94/13).
3
pranje kanti i kontejnera zapremine 12m . Postupak nabave je
zapo eo krajem prosinca 2015. godine.
4.
8.4. Nadogradnja sustava prikupljanja otpada
Temeljem lanka 69. Zakona o sportu (Narodne novine br.
71/06., 150/08., 124/10.,124/11., 86/12. i 94/13.), lanka 47.
Grad Slavonski Brod aplicirao se na natje aj Fonda za za-
Statuta Grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-
štitu okoliša i energetsku u inkovitost za nabavu opreme za
posavske županije br.6/09.;13/10. i Službeni glasnik Grada
nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obra una
Slavonskog Broda br.:4/12.; 5/12.; 6/13.), lanka 48. Zakona o
naplate komunalne usluge odvoza otpada po volumenu ili
lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine
masi. Postupak nabave proveden je tijekom 2015. godine, ali
br. 33/01., 60/01.-vjerodostojno tuma enje, 129/05., 109/07.,
e se ugovaranje i isporuka izvršiti tijekom 2016. godine.
125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13.) i lanka 47. Statuta
Grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske
8.5. Sanacija dijela deponije Vijuš - III. faza
županije 06/09. i 13/10. i Službeni glasnik Grada Slavonskog
Broda br. 4/12., 5/12., 6/13. i 5/14.) Gradona elnik Grada
Tijekom 2015. godine na lokaciji odlagališta otpada odvija-
Slavonskog Broda, nakon razmatranja na Kolegiju Gradona-
la se III faza sanacije odlagališta otpada, a radovi su obuhva-
elnika, donosi
ali: prometno – manipulativne površine, hidrotehni ke i elek-
troinstalaterske radove, postavljanje vage, 3 pieziometra i
ODLUKU
perilišta kota a, dio opreme za reciklažno dvorište.
o izmjenama i dopunama
Pravilnika o na inima i uvjetima korištenja
sportskih gra evina u vlasništvu Grada Slavonskog Broda
lanak 1. Zahtjev sadrži:

U Pravilniku o na inima i uvjetima korištenja sportskih gra- - Podatke o korisniku
evina u vlasništvu Grada Slavonskog Broda (Službeni glasnik - Podatke o prostoru za koji se podnosi zahtjev
Grada Slavonskog Brod br. 2/15) mijenja se lanak 2. koji - Dužinu trajanja korištenja prostora
izmijenjen glasi: - Vrstu aktivnosti, djelatnosti za koju korisnik podnosi
„Sportskim gra evinama smatraju se gra evine koje su u zahtjev.“
vlasništvu Grada Slavonskog Broda te se trajno koriste u
izvo enju Programa javnih potreba u sportu. lanak 3.
Odredbe ovog Pravilnika na odgovaraju i na in se primje- Ostale odredbe Pravilnika ostaju nepromijenjene.
njuju na sve gra evine u vlasništvu Grada Slavonskog Broda
koje se koriste u rekreativne svrhe.“ lanak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti
lanak 2. e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda.
Ostale odredbe ovog Pravilnika ostaju nepromijenjene.
GRADONA ELNIK
lanak 3. KLASA:602-02/16-01/44
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti UR.BR:2178/01-07-16-4
e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“. Slavonski Brod, 16. ožujka 2016.
Gradona elnik
GRADONA ELNIK Mirko Duspara, dr.med
KLASA:620-01/15-01/57
UR.BR:2178/01-07-16-18
Slavonski Brod, 3. ožujka 2016.
6.
Gradona elnik Temeljem lanka 119. Zakona o odgoju i obrazovanju u os-
Mirko Duspara, dr.med novnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.87/08., 86/09.,
92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12.), lanka
48. stavak 1. to ka 6. i stavka 4. Zakona o lokalnoj i podru noj
(regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01-
5. vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09,
Temeljem lanka 48. Zakona o lokalnoj i podru noj (regional- 150/11 i 144/12) i lanka 47. Statuta Grada Slavonskog Broda
noj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01- (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 6/09., 13/10. i
vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
150/11, 144/12, 19/13) i lanka 47. Statuta Grada Slavonskog 6/13. i 5/14.) Gradona elnik Grada Slavonskog Broda,nakon
Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 06/09 i razmatranja na Kolegiju Gradona elnika, donosi
13/10 i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12,
5/12, 6/13 i 5/14), po prijedlogu Upravnog odjela za društvene ODLUKU
djelatnosti, Gradona elnik Grada Slavonskog Broda, nakon o imenovanju lanova Školskog odbora Osnovne škole
razmatranja na Kolegiju Gradona elnika, donosi „Blaž Tadijanovi “ u ime Grada Slavonskog Broda
ODLUKU I.
o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i kriterijima Imenuju se lanovi Školskog odbora Osnovne škole „Blaž
za korištenje prostora i opreme u školskim objektima Tadijanovi “ u ime Grada Slavonskog Broda, kako slijedi:
1. Anja Petrik
lanak 1. 2. Marijana Demetrovi
U Pravilniku o uvjetima i kriterijima za korištenje prostora i 3. Zoran Mariji
opreme u školskim objektima od 19. velja e 2016. godine
mijenja se lanak 4. koji izmijenjen glasi: II.
„Školske ustanove upu uju zahtjev za izdavanje prethodne Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti
suglasnosti na predloženi ugovor o davanju na korištenje e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
prostora i opreme nadležnom upravnom tijelu Osniva a, Up-
ravnom odjelu za društvene djelatnosti. GRADONA ELNIK
Uz zahtjev školske ustanove obvezno dostavljaju Prijedlog KLASA:053-01/13-01/66
ugovora za koji se traži prethodna suglasnost te mišljenje UR.BR:2178/01-07-16-28
ravnatelja da davanje na korištenje ne e ometati ostvarivanje Slavonski Brod, 16. ožujka 2016.
redovitog nastavnog plana i programa.“
Gradona elnik
lanak 2. Mirko Duspara, dr.med
Mijenja se lanak 8. Pravilnika koji izmijenjen glasi:
„Upravni odjel za društvene djelatnosti može dati suglas- 7.
nost za korištenje dvorane bez naknade na zahtjev školske Temeljem lanka 119. Zakona o odgoju i obrazovanju u os-
ustanove u slu aju kada se dvorana koristi za održavanje novnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.87/08., 86/09.,
manifestacije koja je od op eg interesa za Grad, sportskim 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13. i
udrugama koje provode programe za djecu polaznike škole, za 152/14.), lanka 48. stavak 1. to ka 6. i stavka 4. Zakona o
ostvarivanje humanitarnih akcija i sli no. lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine
Školska ustanova s podnositeljem zahtjeva sklapa ugovor, br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07,
uz prethodnu suglasnost Osniva a, kojim se utvr uje korište- 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) i lanka 47. Statuta Grada
nje prostora bez naknade. Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske župa-
nije br. 6/09., 13/10. i Službeni glasnik Grada Slavonskog

Broda br. 4/12., 5/12., 6/13. i 5/14.) Gradona elnik Grada
Slavonskog Broda, donosi
ODLUKU
o razrješenju i imenovanju lana Školskog odbora
Osnovne škole „Bogoslav Šulek“ u ime Grada
Slavonskog Broda
I.
Zoran Mariji se razrješuje dužnosti lana Školskog od-
bora Osnovne škole „Bogoslav Šulek“ na koju je imenovan u
ime Grada Slavonskog Broda.
II.
Danijela Grabarevi se imenuje na dužnost lanice Škol-
skog odbora Osnovne škole „Bogoslav Šulek“ u ime Grada
Slavonskog Broda.
III.
e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
GRADONA ELNIK
KLASA:053-01/13-01/66
UR.BR:2178/01-07-16-30
Gradona elnik
Mirko Duspara, dr.med
AKTI GRADSKOG VIJE

1. Slavonskog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine,
Temeljem lanka 35. Zakona o lokalnoj i podru noj (regional- donosi se
noj) samouprave ("Narodne novine Republike Hrvatske" broj
ZAKLJU AK
33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08
o ostavci Dragana Jeli a na dužnost potpredsjednika
i 36/09., 150/11. i 144/12.) i lanka 36. Statuta Grada Slavon-
Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda
skog Broda ("Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije" br.
6/09., 13/10. i "Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda"
Konstatira se da je Dragan Jeli , kojem mandat miruje
br.4/12. i 5/12.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavon-
zbog obnašanja nespojive dužnosti, podnio ostavku na duž-
skog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi
nost potpredsjednika Gradskog vije a Grada Slavonskog
Z A K LJ U A K Broda.
o primanju na znanje Izvješ a Mandatne komisije o miro-
vanjima mandata lanova Gradskog vije a, nastavak ob- GRADSKO VIJE E
našanja dužnosti lanice Gradskog vije a i odre ivanje KLASA: 021-01/16-01/3
zamjenika lana URBROJ: 2178/01-07-16-6
I.
Predsjednik Gradskog vije a
Prima se na znanje Izvješ e Mandatne komisije Gradskog
prof.dr.sc. Roberto Luji
vije a Grada Slavonskog Broda o mirovanjima mandata lano-
va Gradskog vije a, nastavak obnašanja dužnosti lanice
Gradskog vije a i odre ivanje zamjenika lanova. 3.
Na temelju lanka 36. i 37. Statuta Grada Slavonskog Broda
II.
("Službeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09.,
Gradsko vije e utvr uje da lanovima Gradskog vije a
13/10. i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12.,
Grada Slavonskog Broda, izabranih na Kandidacijskoj listi
5/12., 6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada
grupe bira a, nositelja Mirka Duspare, dr.med., Anti Raši u i
Slavonskog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine,
Stanislavu Sori u mandati miruju iz osobnih razloga.
donosi se
ODLUKA
o izboru potpredsjednika
lanu Gradskog vije a izabranog na Kandidacijskoj listi Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda
Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske stranke prava dr.
Ante Star evi i Hrvatske socijalno-liberalne stranke, Draganu I.
Jeli u, mandat miruje zbog obnašanja nespojive dužnosti. Izabire se Josip Samardži , dr.med. za potpredsjednika
Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda.
III.
Gradsko vije e utvr uje da Maja Jari , koja je stavila
II.
mandat u mirovanje zbog osobnih razloga, nastavlja s obna-
šanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata s
danom 5. ožujka 2016. godine.
GRADSKO VIJE E
IV. KLASA: 021-01/13-01/46
U smislu lanka 81. Zakona o lokalnim izborima, utvr uje URBROJ: 2178/01-07-16-95
se da su ispunjeni zakonski uvjeti za obnašanje dužnosti Slavonski Brod, 22. ožujka 2016.
lanova Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda, zamjeni-
cima lanova Ani Pitlovi i Aniti Holub. Predsjednik Gradskog vije a
GRADSKO VIJE E
KLASA: 021-01/13-01/45
URBROJ: 2178/01-07-16-16
4.
Slavonski Brod, 22. ožujka 2016. Na temelju lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Slu-
žbeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09., 13/10. i
Predsjednik Gradskog vije a Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
prof.dr.sc. Roberto Luji 6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavon-
skog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi se
ODLUKA
2. o izboru predsjednice Odbora za izbor i imenovanja
Na temelju lanka 36. i 37. Statuta Grada Slavonskog Broda Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda
("Službeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09.,
13/10. i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., I.
5/12., 6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Izabire se Maja Jari za predsjednicu Odbora za izbor i
imenovanja Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda.
II. Predsjednik Gradskog vije a

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti prof.dr.sc. Roberto Luji
GRADSKO VIJE E 7.
KLASA: 021-01/13-01/46
Na temelju lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Slu-
URBROJ: 2178/01-07-16-90
Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavon-
ODLUKA
o izboru predsjednice Komisije za odabir studenata
5. Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda
žbeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09., 13/10. i I.
Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12., Izabire se Maja Jari za predsjednicu Komisije za odabir
6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavon- studenata Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda.
II.
ODLUKA Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti
o izboru predsjednice Odbora za Statut i Poslovnik e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
GRADSKO VIJE E
I. KLASA: 021-01/13-01/46
Izabire se Maja Jari za predsjednicu Odbora za Statut i URBROJ: 2178/01-07-16-93
Poslovnik Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda. Slavonski Brod, 22. ožujka 2016.
II. Predsjednik Gradskog vije a

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti prof.dr.sc. Roberto Luji
GRADSKO VIJE E 8.
KLASA: 021-01/13-01/46 Na temelju lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Slu-
URBROJ: 2178/01-07-16-91 žbeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09., 13/10. i
Slavonski Brod, 22. ožujka 2016. Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
ODLUKA
o izboru lanice Povjerenstva za ravnopravnost spolova
6.
I.
Izabire se Maja Jari za lanicu Povjerenstva za ravnop-
ravnost spolova Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda.
II.
ODLUKA e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
o izboru lanice Odbora za predstavke, pritužbe i
prijedloge gra ana Gradskog vije a Grada Slavonskog GRADSKO VIJE E
Broda KLASA: 021-01/13-01/46
URBROJ: 2178/01-07-16-94
I.
Izabire se Maja Jari za lanicu Odbora za predstavke,
pritužbe i prijedloge gra ana Gradskog vije a Grada Slavon-
skog Broda.
II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti 9.
e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“. Na temelju lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Slu-
GRADSKO VIJE E žbeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09., 13/10. i
KLASA: 021-01/13-01/46 Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
URBROJ: 2178/01-07-16-92 6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavon-
Slavonski Brod, 22. ožujka 2016. skog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi se
ODLUKA 1.1.2. Mješovita namjena

o izboru predsjednice Mandatne komisije 1.1.3. Javna i društvena namjena
Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda 1.1.4. Gospodarska namjena
1.1.5. Sportsko - rekreacijska namjena
I. 1.1.6. Javne zelene površine
Izabire se Maja Jari za predsjednicu Mandatne komisije 1.1.7. Zaštitne zelene površine
Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda. 1.1.8. Tvr ava Brod
1.1.9. Šume
II. 1.1.10. Posebna namjena - gra evine od interesa za
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti obranu
e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“. 1.1.11. Površine infrastrukturnih sustava
1.1.12. Groblje
GRADSKO VIJE E 1.1.13. Vode i vodno dobro
KLASA: 021-01/13-01/46 1.1.14. Ulice, trgovi i komunalna infrastruktura
URBROJ: 2178/01-07-16-96 1.2. Razgrani avanje namjene površina
Slavonski Brod, 22. ožujka 2016. 2. UVJETI URE ENJA PROSTORA ZA GRA EVI-
NE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
Predsjednik Gradskog vije a 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA GOSPO-
prof.dr.sc. Roberto Luji DARSKIH DJELATNOSTI
3.1. Gospodarska - proizvodna namjena
3.2. Gospodarska - poslovna namjena
10. 3.3. Gospodarska namjena - ugostiteljsko turisti ka
4. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA DRUŠTVE-
Temeljem lanka 188. Zakona o prostornom ure enju („Naro-
NIH DJELATNOSTI
dne novine“, broj 153/13.), a time i temeljem lanka 100. Za-
kona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“, broj 4.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA ZA SPORT I
76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) i lanka 36. Statuta REKREACIJU
Grada Slavonskog Broda („Službeni vjesnik Brodsko-posavske 5. UVJETI I NA IN GRADNJE STAMBENIH GRA-
županije“, broj 6/09. i 13/10. i „Službeni glasnik Grada Slavon- EVINA
skog Broda“, broj 4/12., 5/12., 6/13 i 5/14.) na 15. sjednici 5.1. Op i uvjeti za gradnju i rekonstrukciju stambenih
Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda održanoj dana 22. gra evina
5.1.1. Gra evne estice
ožujka 2016. godine, donosi se
5.1.2. Gra evna i regulacijska linija
5.1.3. Osnovna stambena gra evina i pomo ne gra e-
O D L U K A
vine
o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju
5.1.4. Visina i etaže stambene gra evine
Generalnog urbanisti kog plana (GUP-a)
5.1.5. Položaj stambene gra evine na gra evnoj estici
grada Slavonskog Broda
i udaljenost gra evina od me a
I OP I DIO 5.1.6. Krovište, pokrov, potkrovlje gra evine
5.1.7. Prometna površina i pristup s prometne površine
lanak 1. na gra evnu esticu
(1) Donose se Izmjene i dopune Generalnog urbanisti kog 5.1.8. Smještaj vozila na gra evnoj estici
plana grada Slavonskog Broda (u nastavku teksta: Ge- 5.1.9. Garaže, natkrivena parkirališta i parkirališta
neralni urbanisti ki plan) za podru je utvr eno tekstualno 5.1.10. Skloništa
stavkom 5) lanka 5. Prostornog plana ure enja Grada 5.1.11. Ograde
Slavonskog Broda ("Službeni vjesnik Brodsko-posavske 5.1.12. Gra evine uz vodotoke
županije", broj 03/04, 22/07 i "Službeni glasnik Grada 5.1.13. Odlaganje komunalnog i drugog otpada
Slavonskog Broda", broj 03/14), a definirano grafi ki 5.1.14. Priklju ak na komunalnu infrastrukturu
granicom obuhvata na kartografskom prikazu br. 3.2. 5.1.15. Priklju ak na elektri nu mrežu
„Podru ja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite“. 5.1.16. Priklju ak na plinsku mrežu
5.1.17. Telekomunikacije
lanak 2.
5.1.18. Odvodnja
(1) Generalni urbanisti ki plan sastoji se od elaborata pod
5.1.19. Vodoopskrba
nazivom "Izmjene i dopune Generalnog urbanisti kog
5.2. UVJETI I NA IN GRADNJE STAMBENIH GRA-
plana grada Slavonskog Broda", izra enog od Urbanis-
EVINA U ZONAMA (1.1.) - (1.7.)
ti kog instituta d.o.o., Zagreb.
5.2.1. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.1.)
(2) Generalni urbanisti ki plan iz stavka (1) ovog lanka
sastoji se od tekstualnog dijela, grafi kog dijela i obvez-
nih priloga.
lanak 3. 5.2.5. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.5.)
(1) Generalni urbanisti ki plan grada Slavonskog Broda 5.2.6. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.6.)
sadrži: 5.2.7. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.7.)
5.3. NA IN I UVJETI GRADNJE U ZONAMA MJE-
Tekstualni dio ŠOVITE NAMJENE OD 2.1. - 2.4.
ODREDBE ZA PROVO ENJE 5.4. Pomo ne gra evine
1 UVJETI ODRE IVANJA I RAZGRANI AVANJA 5.6. uvanje tradicijske slike naselja, oblikovanje
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA gra evina, pokretne naprave, ograde i vrtovi
1.1. Korištenje i namjena prostora 5.6.1. Oblikovanje gra evina
1.1.1. Stambena namjena
5.6.2. Interpolacija gra evina unutar stambene i mješo- 12.1. Obveza izrade detaljnijih planova ure enja
vite namjene 12.1.1. Važe i provedbeni dokumenti prostornog ure e-
5.6.3. Ure enje gra evnih estica, živice, vrtovi nja
5.6.4. Kiosci i pokretne naprave 12.1.2. Obveza izrade novih Urbanisti kih planova ure-
6. UVJETI UTVR IVANJA TRASA I POVRŠINA enja
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMU- 12.1.3. Smjernice za izradu ili izmjenu i dopunu proved-
NALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I GRA- benih dokumenata prostornog ure enja
EVINA 12.2. Mjere ure enja i zaštite zemljišta
6.1. Prometni infrastrukturni sustavi 12.3. Urbanisti ko-arhitektonski natje aji
6.1.1. Parkirališta, garaže i kolni pristup na gra evnu 12.4. Studije
esticu 12.5. Rekonstrukcija i obnova postoje ih gra evina
6.1.2. Pješa ke površine - pješa ke staze 12.5.1. Gra enje izvan gra evnoga podru ja
6.1.3. Ve e pješa ke površine - pješa ke zone
6.1.4. Biciklisti ke površine Grafi ki dio:
6.1.5. Benzinske postaje KARTOGRAFSKI PRIKAZI
6.1.6. Željezni ki promet i javni promet
6.1.7. Telekomunikacije i pošte 1.1. „Korištenje i namjena prostora“
6.1.8. Kamionski terminal 1.2. „Promet“
6.1.9. Grani ni prijelaz 1.3. „Pošta i elektroni ke komunikacije“
6.1.10. Autobusni kolodvor 2. „Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti“
6.1.11. Luka Slavonski Brod 3.1. „Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina“
6.2. Vodnogospodarski sustav 3.2. „Elektroenergetika“
6.2.1. Gra evine i ure aji za opskrbu vodom 3.3. „Vodoopskrba“
6.2.2. Vodoopskrba - bunari i drugi ure aji za opskrbu 3.4. „Odvodnja otpadnih voda“
vodom 3.5. „Ure enje vodotoka i melioracijska odvodnja“
6.2.3. Gra evine i ure aji za odvodnju voda 4.1. „Podru ja posebnih uvjeta korištenja – Graditelj-
6.2.4. Gra evine i ure aji za ure enje potoka i voda ska baština“
6.3. Energetski sustav 4.2. „Podru ja posebnih ograni enja u korištenju -
6.3.1. Gra evine za opskrbu elektri nom energijom krajobraz, tlo, vode“
6.3.2. Naftovodi, plinovodi i gra evine za opskrbu pli- 4.3. „Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja“
nom 4.4. „Podru ja i dijelovi primjene planskih mjera
6.3.3. Posebni uvjeti gradnje u blizini plinovodne mreže zaštite“
6.3.4. Gra evine za opskrbu toplinskom energijom 4.5. „Na in i uvjeti gradnje“
7. UVJETI URE ENJA POSEBNO VRIJEDNIH I
Obvezni prilozi:
OSJETLJIVIH PODRU JA I CJELINA
7.1. Posebno vrijedna podru ja i cjeline 1. Obrazloženje Generalnog urbanisti kog plana
7.1.1. Vode i vodno dobro 2. Stru ne podloge, na kojima se temelje prostorno
7.1.2. Posebno vrijedna izgra ena podru ja planska rješenja (Elaborat sanacije sanacije za
7.1.3. Posebno osjetljiva podru ja i cjeline naselje ''Katarina Kotromani '' - Slavonski Brod (iz-
7.1.4. Perivoji i šetališta radio Urbanisti ki zavod grada Zagreba d.o.o.,
7.1.5. Vinogradarske klijeti 2011. godine)
7.1.6. Planinarski i lova ki domovi 3. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo
7.1.7. Vidikovci potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dije-
7.1.8. Farme i tovilišta lova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj
7.1.9. Kampovi (izvan gra evinskog podru ja) prostornog plana
7.1.10. Zgrade za konji ki sport 4. Zahtjevi i mišljenja iz lanka 79. i 94. Zakona o
8. MJERE O UVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07, 38/09,
I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, )
POVIJESNIH CJELINA 5. Izvješ a o prethodnoj i javnoj raspravi
8.1. Mjere o uvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih 6. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog
vrijednosti plana
8.2. Mjere zaštite i o uvanja nepokretnih kulturnih 7. Sažetak za javnost
dobara
8.3. Prijelazne odredbe za zaštitu spomenika kulture
9. POSTUPANJE S OTPADOM II ODREDBE ZA PROVO ENJE
10. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNA UTJE-
CAJA NA OKOLIŠ
10.1. Mjere za poboljšanje i unapre enje okoliša 1. UVJETI ODRE IVANJA I RAZGRANI AVANJA
10.2. Mjere zaštite od požara POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
11. MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH lanak 4.
NESRE A (1) Uvjeti za odre ivanje korištenja površina za javne i druge
11.1. Sklanjanje stanovništva namjene u Generalnom urbanisti kom planu su:
11.2. Zaštita od rušenja - temeljna obilježja i vrijednost prostora te ciljevi ra-
11.3. Zaštita od potresa zvoja grada Slavonskog Broda,
11.4. Zaštita od požara i tehnoloških eksplozija - demografska kretanja, održiv razvoj, zaštita okoli-
11.5. Uzbunjivanje, evakuacija i zbrinjavanje stanovniš- ša i unapre enje življenja,
tva
- racionalno korištenje prostora i infrastrukturnih su-
12. MJERE PROVEDBE PLANA
stava.
1.1. Korištenje i namjena prostora

lanak 5.
(1) Namjena javnih i drugih površina unutar obuhvata Generalnog urbanisti kog plana grada Slavonskog Broda prikazana je na
kartografskom prikazu 1.1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:10 000 i to:
1. Stambena namjena žuta
- obiteljske ku e S1
- niska stambena izgradnja S2
- višestambena izgradnja S3
- stambene gra evine u zoni sanacije degradiranog podru ja dijela vodocrpilišta SV
Mješovita namjena naran asta M
2. Javna i društvena namjena crvena
- uprava D1
- socijalne ustanove D2
- zdravstvena D3
- predškolska D4
- školska D5
- visoko u ilište, znanost D6
- kultura D7
- vjerske gra evine D8
- studentski i ki domovi D9
- društvena svih namjena D
3. Gospodarska namjena - proizvodna ljubi asta I
4. Gospodarska namjena - poslovna naran asta
- poslovna pretežito uslužna K1
- poslovna pretežito poslovno-prodajna (trgova ka) K2
- poslovna pretežito komunalno-uslužna (servisna) K3
- poslovna svih namjena K
5. Gospodarska namjena - ugostiteljsko turisti ka crvena T
- ugostitestiteljsko - turisti ka (hotel) T1
- ugostitestiteljsko - turisti ka (kamp) T3
6. Sportsko - rekreacijska namjena zelena
- sport i rekreacija s poslovnim prostorima i prostorima u funkciji korištenja R1
- sport i rekreacija s prate om izgradnjom u funkciji korištenja R2
- sport i rekreacija bez gra enja gra evina R3
7. Javne zelene površine zelena
- javni park Z1
- krajobrazno zelenilo Z4
9. Zaštitne zelene površine zelena
- zaštitne zelene površine Z
- zona zaštite vodocrpilišta ZV
10. Tvr ava Brod maslinasto zelena TB
11. Šume tamno zelena Š
12. Posebna namjena13. Površine infrastrukturnih sustava
- linijske i površinske gra evine za promet
- elektroenergetika Is1
- plinoopskrba Is2
- vodoopskrba Is3
- odvodnja otpadnih voda Is4
- površine infrastrukturnih sustava svih namjena Is
14. Koridori posebnog režima infrastrukture svijetlosiva
15. Groblje oznaka (križ) +
16. Vode i vodno dobro svijetlo-plava
(2) Ovim Generalnim urbanisti kim planom utvr eni su:

generalna koncepcija, smjernice, namjena i vrsta sadrža- 1.1.1. Stambena namjena
ja za budu u novu izgradnju, a detaljni urbanisti ko-
lanak 6.
tehni ki uvjeti razmještaja i oblikovanja novoplaniranih
(1) Površine stambene namjene ozna ene su žutom bojom i
sadržaja utvrdit e se prostornim planom niže razine
oznakama S1, S2, S3 i SV na kartografskom prikazu br.
(Urbanisti kim planom ure enja) sukladno namjeni povr-
1.1. Korištenje i namjena prostora.
šina, konceptualnim smjernicama i odredbama za pro-
(2) Uvjeti i na in gradnje na površinama stambene namjene
vo enje ovog Generalnog urbanisti kog plana.
dani su u to ci 5. Odredbi za provo enje ovog General-
nog urbanisti kog plana. Uvjeti i na in gradnje na povr- (4) Unutar parkova mogu e je ure enje dje jih igrališta kao
šinama stambene namjene dani su u lancima od 31. do javnih neizgra enih prostora planski oblikovanih i nami-
60., osim u slu aju kada se u stambenoj namjeni grade jenjenih rekreaciji djece kao i drugih sukladno posebnom
sadržaji javne i društvene namjene (D) tada se primje- propisu.
njuju odredbe lanka 28. i 29., dok se za gradnju gra e- (5) U javnim gradskim parkovima iznimno se dozvoljava
vina za sport i rekreaciju primjenjuju odredbe iz lanka polaganje vodova infrastrukture i izgradnja TS 10(20)/0,4
30.. kV uz uvjet zadržavanja kvalitetne visoke vegetacije i vri-
jednog ukrasnog grmlja.
1.1.2. Mješovita namjena (6) Iznimno, dijelovi javnih podzemnih garaža mogu se
graditi ispod javnih zelenih površina (Z1) uz suglasnost
lanak 7.
nadležnog konzervatorskog odjela, u cilju pove anja bro-
(1) Površine za mješovitu namjenu ozna ene su naran as-
ja parkirališno garažnih mjesta u središnjem dijelu grada.
tom bojom te oznakom (M) na kartografskom prikazu br.
Izgradnja istih je mogu a samo pod uvjetom vra anja
1.1. Korištenje i namjena prostora.
javnog parka u prvobitno stanje, te izgradnjom obveznog
(2) Uvjeti i na in gradnje na površinama mješovite namjene
nadsloja zemlje, iznad etaže podzemne garaže, koji iz-
dani su u to ci 5.3. Odredbi za provo enje ovog Gene-
nosi najmanje 0,6 m, u cilju vra anja kvalitetne zelene
ralnog urbanisti kog plana, u lancima 61. i 62.
površine i vegetacije.
(7) Površine parkova koji se odre uju ovim planom ozna e-
1.1.3. Javna i društvena namjena ne su zelenom bojom na kartografskom prikazu 1.1. Ko-
lanak 8. rištenje i namjena prostora.
(1) Površine javne i društvene namjene ozna ene su naran-
lanak 12.
astom bojom i oznakama D (D1 - D9) na kartografskom
(1) Krajobrazno zelenilo (Z4) - vo njaci, povrtnjaci, vinog-
prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena prostora.
radi, vrtovi i livade su neizgra eni prostori namijenjeni
(2) Uvjeti i na in gradnje na površinama javne i društvene
odmoru rekreaciji i poljoprivredi u funkciji osobnih potre-
namjene dani su u to ci 4. Odredbi za provo enje ovog
ba. Na ovim prostorima zabranjena je gradnja svih gra-
Generalnog urbanisti kog plana, u lancima 28. i 29.
evina, osim vinogradarskih klijeti, planinarskih i lova kih
domova, te vidikovaca za koje vrijede uvjeti propisani
1.1.4. Gospodarska namjena
ovim odredbama. Gra evine koje nisu sukladne po nam-
lanak 9. jeni i uvjetima korištenja treba prenamijeniti u sukladnu
(2) Površine gospodarske namjene ozna ene su na kartog- funkciju. Ako to nije mogu e treba ih ukloniti.Postoje e
rafskom prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena prostora: gra evine mogu e je održavati u zate enim gabaritima.
- ljubi astom bojom i oznakom (I) - površine proi- (2) Površine za krajobrazno zelenilo ozna ene su zelenom
zvodne namjene, bojom na planu 1.1. Korištenje i namjena prostora.
- naran astom bojom i oznakom (K) (K, K1, K2,
K3) - površine poslovne namjene, 1.1.7. Zaštitne zelene površine
- crvenom bojom i oznakom (T) (T1, T3) - površi-
lanak 13.
ne ugostiteljsko turisti ke namjene.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) oblikovane su za potrebe
(2) Uvjeti i na in gradnje na površinama gospodarske nam-
zaštite okoliša (sprje avanja erozije, sanacije klizišta,
jene dani su u to ci 3. Odredbi za provo enje ovog Ge-
zaštite voda, zaštite krajobraza, zaštite od buke, zaštite
neralnog urbanisti kog plana, u lancima 24. do 27.
zraka i sl.). Ure enje i korištenje ovih površina prven-
stveno je u funkciji zaštite okoliša. Unutar ovih površina
1.1.5. Sportsko - rekreacijska namjena mogu se ure ivati rasadnici.
lanak 10. (2) Unutar ovih površina zabranjuje se gradnja novih gra e-
vina izuzev onih ija se gradnja dozvoljava po posebnim
(1) Površine za sport i rekreaciju ozna ene su zelenom
propisima te u funkciji uvanja i održavanja prostora
bojom na kartografskom prikazu 1.1. Korištenje i namje-
(akumulacije, rezervoari, odašilja i, antene, podzidi, kap-
na prostora. Površine za sportsko-rekreacijsku namjena
taže, kanali i sl.). Iznimno se postoje e gra evine mogu
obuhva aju zone R1, R2 i R3.
zadržati uz uvjete provedbe svih potrebnih mjera zaštite
(2) Uvjeti i na in gradnje na površinama sportsko - rekrea-
okoliša.
cijske namjene dani su u to ci 4.1. Odredbi za provo e-
(3) Koridore postoje ih i planiranih infrastrukturnih gra evina
nje ovog Generalnog urbanisti kog plana, u lanku 30.
treba objedinjavati zajedni kim zaštitnim zelenim površi-
nama.
1.1.6. Javne zelene površine
(4) Površine zaštitnih zelenih površina ozna ene su zele-
lanak 11. nom bojom na kartografskom prikazu 1.1. Korištenje i
(1) Javni park (Z1) je javni neizgra eni prostor planski namjena prostora.
oblikovan namijenjen odmoru i rekreaciji gra ana te (5) U zoni zaštite vodocrpilišta (ZV) mogu se raditi samo
unapre enju slike grada. Parkovi u odnosu na veli inu, one aktivnosti koje su u skladu sa Odlukom o zonama
položaj i oblikovanje su: gradski park, park gradske e- sanitarne zaštite izvorišta ''Jelas'' (Službeni vjesnik
tvrti, tematski parkovi i sl. Brodsko - posavske županije 14/09).
(2) U parkovima se mogu postavljati samo sjenice (nadstre-
2
šnice - površine do 25 m ) isklju ivo u funkciji obilaska i 1.1.8. Tvr ava Brod
odmora u parku (zaštite od atmosferilija) i ne smiju se
lanak 14.
namijeniti za ugostiteljstvo ili usluge.
(1) Odnosi se na prostor brodske Tvr ave. Detaljan na in
(3) Iznimno zašti ene gra evine spomenika kulture zadrža-
intervencije u ovom prostoru odre uje UPU prema pro-
vaju se u parkovima i mogu se ure ivati sukladno uvje-
pozicijama konzervatorskog odjela. Predvi ena je obno-
tima nadležne konzervatorske službe i odredbama ovog
va i rekonstrukcija postoje ih i nekadašnjih gra evina i
Generalnog urbanisti kog plana.
vanjskih prostora u kojima su mogu e sve vrste gra evi- daje auto pribora, hrane i pi a) bez mogu nosti
na javne i društvene namjene, gra evine turisti ko, gradnje trgova kih, hotelskih i drugih smještajnih
ugostiteljske, i rekreacijske namjene, uz ure enje par- kapaciteta, skladišta i proizvodnih radionica);
kovnih prostora i vodnih površina. Iznimno je dozvoljena - javne gradske površine - tematske zone (sport, re-
gradnja energetskih gra evina naponske razine 10(20) i kreacija, parkirališta i sl.).
0,4 kV potrebnih za napajanje elektri nom energijom (3) Na površinama infrastrukturnih sustava svih namjena (Is)
prostora unutar brodske Tvr ave. mogu se graditi i ure ivati površine svih namjena nave-
denih u stavku (1) i (2) ovog lanka.
1.1.9. Šume (4) Iznimno, na zasebnim gra evnim esticama mogu se
lanak 15. graditi i poslovne uredske i prate e gra evine u funkciji
(1) Šume (Š) su površine postoje ih šuma. Mogu se ure i- prometa
vati staze i manja igrališta te odmorišta. Može se graditi i i infrastrukture sukladno posebnim propisima i odredba-
natkrivene prostore te manje paviljone za javno okuplja- ma ovog Generalnog urbanisti kog plana a u smislu mi-
nje, planinarske i lova ke domove i vidikovce sukladno nimalnih širina koridora, zaštite i sigurnosti gra evina,
Generalnom urbanisti kom planu i posebnom propisu ljudi i dobara.
(5) Na svim površinama infrastrukturnih sustava mogu se
kojim se ure uje korištenje šume i šumskog zemljišta.
graditi i ure ivati manja reciklažna dvorišta (ure eno
(2) Šuma (Š1) je gospodarska šuma unutar koje je gra e-
skupljalište reciklažnog otpada - površine estice 1000
nje, uz navedeno u prethodnom stavku, mogu e suklad- 2
m ).
no Generalnom urbanisti kom planu i posebnom propisu
(6) Koridori posebnog režima infrastrukture ozna eni su
kojim se ure uje korištenje šume i šumskog zemljišta.
svijetlosivom bojom na kartografskom prikazu 1.1. Koriš-
(3) Šuma (Š2) je zaštitna šuma unutar koje je gra enje,
tenje i namjena prostora.
mogu e sukladno Generalnom urbanisti kom planu i po-
(7) Iznimno, položaj i elementi zahvata u prostoru, za pro-
sebnom propisu kojim se ure uje korištenje šume i šum-
skog zemljišta. metne gra evine i gra evine komunalne infrastrukture i
druge gra evine od interesa za Republiku Hrvatsku, Žu-
paniju brodsko-posavsku i Grad Slavonski Brod, mogu
1.1.10. Posebna namjena - gra evine od interesa za
biti i druga iji od ovog Generalnog urbanisti kog plana,
obranu
kod ograni avaju ih faktora u naravi, na na in kako se
lanak 16. odredi projektnom dokumentacijom i posebnim uvjetima
(1) Površine posebne namjene odre ene su za potrebe tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima,
Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova koji ine sastavni dio lokacijske dozvole.
Republike Hrvatske i ure uju se po posebnim propisima.
(2) Lokacije od interesa za obranu na podru ju grada Sla- 1.1.12. Groblje
vonskog Broda su SMP "Slavonski Brod I i II" i most pre-
lanak 18.
ko rijeke Save za Bosanski Brod. Unutar zona zaštite
(1) Groblja su površine na kojima se osim ukopnih mjesta i
ovih gra evina za gradnju gra evina i izvo enje radova
grobnih polja mogu graditi prate i sadržaji osnovne fun-
potrebno je pribaviti suglasnost MORH-a.
kcije - grobne kapele, mrtva nice, krematorija, obredne
(3) Unutar zona zaštite gra evina od interesa za obranu za
dvorane te prodaja cvije a, svije a i sl. Ure ena estica
gradnju gra evina i izvo enje radova potrebno je pribavi-
groblja treba sadržavati najmanje 20% parkovno ure enih
ti suglasnost MORH-a po posebnim propisima. 2
površina. Potrebno je osigurati najmanje 7 m po grob-
nom mjestu.
1.1.11. Površine infrastrukturnih sustava
(2) Unutar površine groblja, a uz granice prema susjednim
lanak 17. prostorima obvezno je urediti zaštitni zeleni pojas visokog
(1) Površine infrastrukturnih sustava obuhva aju površine zelenila najmanje širine 10 m. Za novo gradsko groblje i
za gradnju i vo enje infrastrukture na posebnim prosto- proširenje postoje eg obvezna je izrada UPU-a.
rima i esticama te linijske i površinske gra evine za (3) Za novo gradsko groblje izrada urbanisti kog plana ure-
promet. Na površinama i esticama infrastrukture grade enja se temelji na prethodno izra enoj i pozitivno ocije-
se gra evine i ure uju površine za sljede e namjene: njenoj pedološkoj studiji i studiji utjecaja na okoliš.
- elektroenergetika - trafostanice 220/x kV, 110/x
kV, 35/x i 10(20)/0,4 kV i komutacijske gra evine 1.1.13. Vode i vodno dobro
(Is1);
lanak 19.
- plinoopskrba - mjerno-primopredajne plinske i re-
(1) Vode i vodno dobro na podru ju obuhvata Generalnog
dukcijske stanice, skladišta plina i ispostave, naf-
urbanisti kog plana grada Slavonskog Broda ine povr-
tovodi i odgovaraju a postrojenja (Is2);
šine rijeke Save, Glogovice i Mrsunje, Isto nog lateral-
- vodoopskrba - crpilišta i spremnici voda i ure aji
nog kanala te jezera (šljun ara i iskopišta gline). Na svim
za kondicioniranje voda (Is3);
vodama i u njihovom neposrednom okolišu treba o uvati
- odvodnja otpadnih voda - ure aji odvodnje i pro i-
postoje e biljne i životinjske vrste. Potoke i kanale na
avanja otpadnih voda (Is4);
podru ju grada treba pejzažno urediti budu i da prolaze
(2) Na površinama predvi enim za linijske, površinske i
važne dijelove grada i sastavni su dio njegova ure enja i
druge infrastrukturne gra evine mogu se graditi i ure i-
opažanja. Površine inundacija mogu se koristiti za potre-
vati:
be rekreacije te parkovno ure ivati sukladno posebnim
- cestovna i uli na mreža; propisima. Iznimno u prostoru vodnog dobra, a izvan
- parkirališta i garaže; autobusne stanice i terminali; granice stogodišnjeg vodnog vala mogu se graditi gra-
- željezni ka mreža, gra evine i prate i sadržaji; evine u funkciji osnovne namjene iz ovog lanka.
- biciklisti ke staze, pješa ki putovi; (2) Udaljenost prometnica, infrastrukturnih, komunalnih
- benzinske postaje s prate im servisnim uslugama objekata i instalacija te vanjskih rubova trupa (nožica po-
(servisnim uslugama smatraju se usluge malopro-
kosa nasipa) od gornjeg ruba melioracionih odvodnih šina, granice kojih se grafi kim prikazom ne mogu utvrdi-
kanala, propusta, cestovnih odvodnih jaraka te ostalih ti nedvojbeno, odredit e se sukladno Generalnom urba-
objekata odvodnje mora biti najmanje 5m. nisti kom planu, aktom ure enja prostora. Pri razgrani-
(3) Odvodnju je potrebno riješiti zadržavanjem postoje eg avanju prostora granice se odre uju u korist zaštite
melioracijskog sustava u funkciji do izgradnje kolektora s prostora i potreba o uvanja prometnih i infrastrukturnih
pripadaju om sekundarnom kanalizacijom i prate im ob- koridora te ne smiju biti na teret javnih površina.
jektima odvodnje oborinskih i otpadnih voda. (3) Detaljnim razgrani enjem izme u površina pojedinih
(4) Zaštitu od štetnog djelovanja voda - poplava - ini Isto ni namjena ne može se osnovati gra evna estica iza gra-
lateralni kanal Jelas polja i vodotok Glogovica. Zaobalne evne estice uz ulicu (drugi red gradnje).
vlastite vode u nizinskom hidromelioracijskom podru ju (4) Detaljno razgrani enje izme u površina razli itih namje-
crpnom stanicom Mrsunja crpe se u rijeku Savu. Pobolj- na odre uje Urbanisti ki plan ure enja ili Detaljni plan
šanje vodnog režima kroz Slavonski Brod posti i e se ure enja temeljom smjernica Generalnog urbanisti kog
izgradnjom brdskih akumulacija koje e imati i gospodar- plana.
ski zna aj. Izgradnja obaloutvrda sanaciju i popunu pos- (5) Detaljno razgrani enje izme u površina razli itih namje-
toje ih obaloutvrda, sanaciju popre nih gradnji, osigurana za podru ja za koje se ne izra uje Urbanisti ki plan
nju uš a pritoka isto nog lateralnog kanala Jelas polja i ure enja odre uje se temeljom Generalnog urbanisti -
izgradnju novih obaloutvrda na mjestu ruševnih obala. kog plana ure enja i vrši se uz sudjelovanje nadležnog
Treba izgraditi sjeverni nasip za zaštitu od voda isto nog tijela grada za prostorno ure enje.
lateralnog kanala te usporedno uz pritoke. Podru je zaš-
titnog zelenog pojasa izme u Lateralnog kanala i Sje-
verne vezne ceste može se ure ivati uz posebne uvjete 2. UVJETI URE ENJA PROSTORA ZA GRA EVINE OD
Hrvatskih voda koje obuhva aju: obvezno gra enje na VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
koti istoj ili višoj od kote Sjeverne vezne ceste i to bez lanak 22.
podrumljenja; udaljenost objekta ograde i visokog rasli- (1) Na podru ju Grada Slavonskog Broda (unutar obuhvata
nja najmanje 20 m od gornjeg ruba pokosa kanala te us- Generalnoga urbanisti kog plana) nalaze se sljede e
kla ivanjem padova novih parternih gra evina (završne gra evine od važnosti za Republiku Hrvatsku:
kote ure enog terena) s generalnim konceptom odvod- Prometne gra evine - postoje e:
nje cijelog prostora. 1. A3 - G. P. Bregana (G. R. Slovenije) - Zagreb - Sl.
(5) Zaštita od štetnog djelovanja voda - bujica i erozije tla - Brod - G. P. Bajakovo (G. R. Srbije);
obuhva a zaštitni pojas uz buji are i to širine od 10 m uz 2. D 53 - G. P. D. Miholjac (gr. R. Ma arske) - Našice
Isto ni lateralni kanal te 6 m uz ostale buji are. Na brd- - G. P. Sl. Brod (G. R. B i H);
skom dijelu prostora unutar zone GUP-a potrebno je iz- 3. D72 - Sl.Brod: D53 - Sva eva - I.G.Kova a -
van naseljene zone izgraditi konsolidacijske pragove za N.Zrinskog (D423)
stabiliziranje buji nog korita i vodene stube kao objekte 4. D423 - Slavonski Brod (D514) - Luka Slavonski
za prekid pada. Brod,
(6) Uvjet kona noj - idealnoj rekonstrukciji Gradske tvr ave 5. D514 - Sl.Brod (D53) - vor Sl.Brod istok (A3),
je rekonstrukcija obodnih kanala oko tvr ave. 6. D525 - Pleternica (D49) - vor Sl.Brod zapad (A3)
- Sl.Brod (D53),
1.1.14. Ulice, trgovi i komunalna infrastruktura 7. Autocesta A3 Sl. Brod zapad - GP. Sl. Brod (zapa-
lanak 20. dna vezna cesta - ZVC)
(1) Ulice, trgovi i komunalna infrastruktura (podzemni raz- 8. Obilaznice i korekcije na državnim cestama (pred-
vod) mogu se graditi na svim površinama odre enim vi ene PPUG -om i ovim Generalnim urbanisti kim
Generalnim urbanisti kim planom. Gra enjem komunal- planom)
ne infrastrukture treba težiti o uvanju cjelovitosti površi- 9. Me unarodni cestovni grani ni prijelaz II. Kategori-
na, a za gra enje u zašti enim dijelovima prostora primje Sl.Brod
jenjuju se posebni uvjeti odre eni ovim odredbama (gra- 10. Magistralna glavna željezni ka pruga MG2 (Zag-
enje na podru ju zašti enih kulturnih dobara - gra evi- reb - Slavonski Brod - GP Tovarnik) s kolodvorom i
na, parkova i sl., podru jima zašti ene prirode i sl.). postrojenjima;
11. Plovni put rijekom Savom, rije na luka Sl. Brod i ri-
1.2. Razgrani avanje namjene površina je ni grani ni prijelaz II. kategorije Sl. Brod;
12. PU carinjenja na grani nim prijelazima s BiH.
lanak 21. Prometne gra evine planirane:
(1) Ako se postoje a katastarska estica svojim ve im 1. Autocesta A 3 Sl. Brod istok - GP. Sl. Brod (Poloj)
dijelom nalazi u površini na kojoj je gradnja dozvoljena te - (isto na vezna cesta -IVC);
ima neposredan kolni prilaz s prometne površine, može 2. Planirani me unarodni cestovni grani ni prijelaz na
se formirati gra evna estica za gradnju iz dijela katas- trasi isto ne obilaznice grada Slavonskog Broda3.
tarske estice koji se nalazi u površini u kojoj je gradnja Transeuropska željezni ka pruga Zagreb - Slavon-
dozvoljena i dijela katastarske estice koji se nalazi u ski Brod - Lipovac (u koridoru postoje e magistral-
površini u kojoj gradnja nije dozvoljena, do veli ine naj- ne pruge Zagreb - Lipovac)
manje gra evne estice propisane ovim odredbama. U Telekomunikacije:
tom slu aju se uvjeti za gradnju odre uju sukladno od- Postoje i komutacijski vor u Sl. Brodu, postoje i i planira-
redbama Generalnog urbanisti kog plana i donose se za ni me unarodni i magistralni telekomunikacijski vodovi i
cijelu novu gra evnu esticu. Ovo pravilo vrijedi i kada osnovne postaje mobilnih telekomunikacija sa samostoje-
se gra evna estica formira od više katastarskih estica im antenskim stupovima.
ili njihovih dijelova. Gra evina na tako osnovanoj gra- Gospodarske gra evine - postoje e i planirana proši-
evnoj estici smjestiti e se na dijelu estice na kojoj je renja:
gradnja dozvoljena. 1. Bescarinska zona . akovi , Sl. Brod
(2) Detaljno razgrani enje izme u pojedinih namjena povr- 2. Bescarinska zona Luka - Bjeliš, Sl. Brod;
Energetske gra evine postoje e: 7 Ž4212 Slav. Brod (D423) - D.Vrba - Zadubravlje
1. Gra evine za prijenos elektri ne energije - Daleko- (Ž4188)
vodi napona 110 Kv; 8 Ž4214 Slav. Brod: Ž4205 - D423
2. Gra evine za transformaciju elektri ne energije - tra- 9 Ž4235 Slav. Brod: Ž4202 - D53
fostanice; Gospodarske površine - postoje e:
3. Me unarodni naftovod JANAF; 1. Industrijska zona uro akovi
4. Magistralni plinovod OP S Slobodnica - MR Sla- 2. Industrijska zona Bjeliš
vonski Brod DN 400/50, Gra evine infrastrukture - postoje e:
5. Magistralni plinovod Slavonski Brod - Vinkovci DN 1. Poštanski centar Sl. Brod, podru na telefonska cen-
400/50, trala Sl. Brod;
6. Magistralni plinovod Našice - Slavonski Brod DN 2. Postoje e i planirane UPS mjesne centrale te magis-
300/50, tralni i spojni vodovi i mjesna telekomunikacijska
7. Magistralni plinovod P Slavonski Brod - MRS Sla- mreža;
vonski Brod DN 150/50, 3. Trafostanice dio 110/x kV, TS 35/10(20) kV i daleko-
8. Produktovod Slobodnica - Bosanski Brod DN vodi 35 kV;
400/50, 4. Toplovodi i gra evine za distribuciju toplinske ener-
9. MR Slavonski Brod i MRS Slavonski Brod. gije;
1. Energetske gra evine planirane: Me unarod- 5. Vodovi i gra evine koji opskrbljuju plinom ili su polo-
ni naftovod PEOP u koridoru postoje eg JANAF-a; ženi podru jem više JLS;
2. Višenamjenski me unarodni produktovod za naftne 6. Postoje a PU u Sl. Brodu;
derivate u koridoru postoje eg JANAF-a; 7. Gra evine za obranu od poplava unutarnjih vodoto-
3. Plinovodi Ma arska-Sl. Brod-BiH, Kutina-Sl. Brod, ka prema državnom planu obrane od poplava;
Sl. Brod-Vinkovci, Sl. Brod-B. BrodMe unarodni pli- 8. Gra evine za zaštitu glavnih magistralnih cesta i že-
novod Slobodnica - Bosanski Brod DN 700/75, ljezni kih pruga;
4. Me unarodni plinovod Slobodnica - Sotin DN 9. Retencije i akumulacije za obranu od poplava;
800/75, 10. Vodoopskrbni sustav Sl. Broda;
5. Planirane elektroenergetske gra evine TS 110/35 i 11. Izvorište pitke vode "Jelas";
DV 2x110 kV, 12. Odvodni sustav grada Sl. Broda,
6. TV i radio odašilja i, 13. Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda Sl. Broda.
7. Gra evina za proizvodnju elektri ne energije - TE- Planirane:
TO Bjeliš. 1. Nova PU u Sl. Brodu;
Vodne gra evine: 2. Vodoopskrbni sustav grada Sl. Broda (glavni vodo-
1. Postoje e gra evine za korištenje pitke vode: vodovi),
opskrbni sustav Jelas u Gradu Slavonskom Brodu; 3. Odvodni sustav grada Sl. Broda (kolektori),
2. Regulacijske i zaštitne vodne gra evine na Savi; Energetske gra evine - postoje e:
3. Gra evine za zaštitu od poplave grada - savski i os- 1. DV 35 kV,
tali obrambeni nasipi; 2. TS 35/10(20) kV Brod 1, Brod 2, Brod 3 i Brodsko
4. Lateralni kanali - isto ni lateralni kanal Jelas polja; Brdo,
5. Postoje e i planirane retencije i akumulacije za ob- 3. MRS Slavonski Brod.
3
ranu od poplava ve e od 5 106 m i ve e. Planirano:
6. Magistralni cjevovod Regionalnog vodoopskrbnog 4. Spoj TS 35 kV (Budainka),
sustava Isto ne Slavonije (RVSIS) Sikirevci - Sla- 5. 2×KB TE-TO-TS Sl. Brod 2.
vonski Brod Gra evine za postupanje s neopasnim tehnološkim
Gra evine posebne namjene - postoje e: otpadom:
Gra evine od interesa obrane na podru ju grada Sla- 1. Postoje e odlagalište otpada Slavonski Brod - plani-
vonskog Broda su : SMP "Slavonski Brod I i II" te most rano županijsko odlagalište otpada je izvan obuhvata
preko rijeke Save za Bosanski Brod. Za izgradnju obje- plana.
kata ili izvo enje radova u zoni ograni enja gradnje pot-
rebno je ishoditi suglasnost MORH-a. Gra evine društvenih djelatnosti:
Zra ni promet - postoje e: letjelište. 1. Postoje e ustanove uprave i pravosu a, obrazova-
nja, kulture i zdravstva.
lanak 23.
(2) Za gra evine od važnosti za Republiku Hrvatsku primje-
(1) Na podru ju Grada Slavonskog Broda unutar obuhvata
njuje se Uredba za odre ivanje gra evina od važnosti za
Generalnoga urbanisti kog plana nalaze se sljede e
Republiku Hrvatsku prema važe oj uredbi.
gra evine od važnosti za Brodsko-posavsku županiju
(osim navedenih gra evina od važnosti za Republiku Hr-
vatsku):
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA GOSPODARSKIH
Prometne gra evine - županijske ceste - postoje e:
DJELATNOSTI
1 Ž4202 Bartolovci (D525) - Brodski Varoš - Gar in lanak 24.

- Strizivojna - St. Mikanovci (D46) (1) Smještaj gra evina gospodarskih djelatnosti, na podru -
2 Ž4205 Brod. Stupnik (Ž4244) - Zbjeg - Slavonski ju obuhvata Generalnoga urbanisti kog plana, predvi en
Brod (D53) je u sklopu sljede ih predjela:
3 Ž4208 Slav. Brod: D53 - Ž4205 - proizvodna namjena (I);
4 Ž4209 Slav. Brod: Tvornica vode - Ž4208 - poslovna namjena (K) - (pretežito uslužna (K1),
5 Ž4210 Slav. Brod (D423) - Trnjanski kuti - poslovno-prodajna (trgova ka) (K2) i komunalno-
Oprisavci - Jaruge - D7 uslužna (servisna) (K3));
6 Ž4211 Slav. Brod: (D423) - Ž4214 - ugostiteljsko-turisti ka (T) - (motel, hotel - T1 i od-
morište, kamp - T3); ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do

- mješovita namjena (M). dozvoljenog broja etaža i visine gra evine prema stavku
(2) Razmještaj i veli ina planiranih namjena za gospodarske (11) ovog lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi
djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu 1.1. ovog plana.
Korištenje i namjena prostora. Iznimno, postoje a gra evna estica površine manje od
(3) Za potkrovlja gospodarskih djelatnosti primjenjuju se normativa iz stavka (6) može se pove avati parcelacijom
odredbe kao za stambene gra evine. tj. spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih esti-
ca ili cijelim susjednim gra evnim esticama, u cilju for-
miranja što ve e gra evne estice.
3.1. GOSPODARSKA - PROIZVODNA NAMJENA Iznimno, postoje a gra evna estica širine manje od
normativa iz stavka (6) može se smanjivati parcelacijom
lanak 25.
do najmanje dozvoljene površine, a pri tome zadržati po-
(1) Površine za gospodarsko proizvodnu namjenu ozna ene
stoje u nedovoljnu širinu iste.
su ljubi astom bojom te oznakom (I) na kartografskom
(8) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice iznosi:
prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena prostora, te na kar- 2
- 40% ako je gra evna estica ve a od 2000 m ,
tografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje ozna ene 2
- 50% ako je gra evna estica manja od 2000 m ,
kao zone od (4.1.) do (4.4.).
- 60% ako je gra evna estica uglovna,
(2) Pod gospodarskom proizvodnom namjenom podrazumi-
- 70% ako je gra evna estica unutar industrijske
jevaju se gospodarske, industrijske, obrtni ke, poslovne,
zone uro akovi ,
uredske, trgova ke, upravne, komunalne, skladišne i ser-
- 80% ako je gra evna estica uglovna unutar indu-
visne djelatnosti, u kojima je osnovni cilj proizvodnja go-
strijske zone uro akovi .
tovih ili polugotovih proizvoda.
(9) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne
Na podru ju grada se u zonama gospodarsko proizvodne
estice (kis) u gospodarsko proizvodnoj namjeni (I) u zo-
namjene ne smiju locirati proizvodnje koje one iš uju
nama (4.1. - 4.4. na kartografskom prikazu 4.5 Na in i uv-
okoliš kao i one koje u slu aju ošte enja ili neispravnosti
jeti gradnje ) ovisi o broju nadzemnih etaža i o veli ini
rada mogu ugroziti stanovništvo.
odnosno izgra enosti gra evne estice i iznosi:
Tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina,
polugotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni broj 3 nad- 4 nad- 5 nad- 6 nad-
i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga one- etaža zemne zemne zemnih zemnih
iš enja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog iz- etaže etaže etaža etaža
izgra e-
ljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovaraju e zona zona zona zona
nost
filtriranje, taloženje ili pro iš avanje prije ispuštanja u (4.1) (4.2) (4.3) (4.4)
okoliš. Ako postoji opasnost prolijevanja štetnih teku ina 40% 1,1 1,5 1,9 2,3
u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za ci- 50% 1,4 1,9 2,4 2,9
jelu parcelu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja 60% 1,7 2,3 2,9 3,5
s odgovaraju im ure ajem za filtriranje prije ispusta u 70% 2,0 2,7 3,4 4,1
javni sustav odvodnje. 80% 2,3 3,1 3,9 4,7
(3) Na jednoj gra evnoj estici unutar gospodarsko proizvo-
dne namjene može se graditi jedna ili više osnovnih proi- (10) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina
zvodnih gra evina s pomo nim gra evinama. Osim proi- gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala-
zvodnih sadržaja, u sklopu osnovne gra evine ili kao za- zi i prema tome iznosi:
sebne prate e gra evine, mogu e je imati upravne i pos- - 20% površine gra evne estice,
lovne sadržaje. - 10% površine gra evne estice ako je ista uglovna
(4) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) na jednoj ili ako se ista nalazi unutar industrijske zone ,
gra evnoj estici, unutar gospodarsko proizvodne nam- - 5% površine gra evne estice ako je ista uglovna i
jene, nije odre ena. nalazi se unutar industrijske zone ,
(5) Dozvoljeni broj proizvodnih jedinica na jednoj gra evnoj (11) Najve a visina gra evine u gospodarsko proizvodnoj
estici, unutar gospodarsko proizvodne namjene, nije od- namjeni ovisi o namjeni gra evine:
re en. - najviše 15,0 m.... visina proizvodne gra evine (ha-
(6) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr- le, radni pogoni, skladišta i sl.),
šina) na kojoj se može graditi osnovna proizvodna gra e- - najviše 20,0 m… visina upravne ili poslovne gra-
vina s prate im gra evinama u skladu s odredbama ovog evine kao prate e grta evine,
plana, odre en je slijede im normativom: - najviše 5,0 m….. visina pomo ne gra evine (slje-
- najmanja širina gra evne estice iznosi 25,0 m, me krova 7,0 m)
- najmanja dubina gra evne estice iznosi 30,0 m, Iznimno, neki dijelovi gra evine mogu biti viši ako je to
- najmanja površina gra evne estice iznosi 1500 potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak,
2
m. filtar, kran i sl.).
Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši- (12) Dozvoljeni broj etaža osnovnih gra evina unutar zona
rine prema dubini gra evne estice 1:1 ili više, te da je gospodarsko proizvodne namjene odre en je na kartog-
kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro- rafskom prikazu 4.5 Na in i uvjeti gradnje, te ovisno o
metnoj površini. zoni iznosi od tri (3) do šest (6) nadzemnih etaža. Broj
(7) Postoje a gra evna estica, koja nema širinu, dubinu, podzemnih etaža iste nije ograni en.
površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativom Iznimno, detaljnijim prostornim planom (DPU, PUP,
2
iz prethodnog stavka, a ima površinu ve u od 500 m , UPU) za pojedino podru je grada unutar gospodarsko
smatra se tako er gradivom gra evnom esticom. proizvodne namjene (I) mogu se predvidjeti poslovne ili
Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko- upravne gra evine s ve im brojem od 6 nadzemnih eta-
2
je imaju površinu manju od 500 m , mogu se samo re- ža. Odredbama tog detaljnijeg prostornog plana odrediti
konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje-
e se i detaljniji uvjeti gra enja za takve gra evine ve e Pojedine parametre postoje eg stanja izgradnje koja nisu
visine (kis, kig i sl.). u skladu s uvjetima gra enja ovog plana mogu e je za-
(13) Položaj osnovnih proizvodnih gra evina i prate ih (pos- držati, ali ne i pove avati.
lovnih i upravnih) gra evina na gra evnoj estici može (22) Osim proizvodnih gra evina na površinama gospodarsko
biti samo kao slobodnostoje a gra evina. proizvodne namjene (I) mogu e je graditi nove ili zamjen-
Iznimno, ukoliko se osnovna proizvodna ili prate a gra- ske gra evine i rekonstruirati postoje e gra evine i sadr-
evina rekonstruira (dogra uje) na postoje im gra evnim žaje (prema uvjetima gradnje za pojedinu namjenu):
2
esticama manjim od 1500 m unutar industrijske zone - postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije
uro akovi , mogu a je izgradnja poluugra enih i ug- i kogeneraciju do uklju ivo 3 MW instalirane elek-
ra enih gra evina. tri ne snage (I),
(14) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i - robni terminali (K),
me a sa susjednim gra evnim esticama: - gospodarsko poslovne gra evine (K1 i K2),
- najmanje 20,0 m… od regulacijske linije, - ugostiteljsko - turisti ke gra evine (T),
- najmanje 5,5 m…. od bo nih me a sa susjednim - javne i društvene gra evine (D),
gra evnim esticama, ali ne manje od polovice - športsko rekreativni sadržaji (R),
zabatne visine gra evine (h/2), - javne garaže,
- najmanje 5,5 m….. od stražnje me e sa susjednim - javne zelene površine - parkovi, te
gra evnim esticama, ali ne manje od polovice - zaštitne zelene površine.
zabatne visine gra evine (h/2), (23) Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i
Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila- kogeneraciju, instalirane snage do uklju ivo 3MW koja
go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina, se dozvoljavaju su:
tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo- - postrojenja za proizvodnju elektri ne energije iz
že biti i manja, tj. u pravcu sa susjednim osnovnim gra- sun eve energije (solarna elektrana),
evinama.
- postrojenja za proizvodnju elektri ne energije iz
(15) Ograda gra evne estice, može biti metalna, djelomi no
bioplina i biomase,
zidana, betonska, drvena ili kombinirana, ali prema ulici
- postrojenja za preradu otpadnih tvari u svrhu proi-
mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Preporu a
zvodnje elektri ne energije i toplinske energije,
se da bude ozelenjena živicom. Ograde mogu biti najve-
- elektrane na teku a biogoriva i geotermalne elek-
e visine od 2,2 m ako su providne, odnosno 1,2 m ako
trane.
su neprovidne (odredba se ne odnosi na živice).
Postrojenja iz ovog stavka grade se prema uvjetima gra-
(16) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani
dnje za gra evine gospodarskih - proizvodnih djelatnosti
prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni
iz ovog lanka, osim koeficijenta izgra enosti koji može
najmanje 5,5 m od te me ne linije, ali ne manje od polo-
biti i ve i, ukoliko se tehnološkim elaboratom dokaže pot-
vice zabatne visine tog dijela gra evine (h/2). Otvor se ne
rebna površina.
smatra orijentiranim ukoliko je isti okomit na me u ili pod
(24) Pomo ne gra evine unutar gospodarsko - proizvodne
kutem od 60º do 90º, te ukoliko se otvor nalazi na krovnoj
namjene grade se na istoj gra evnoj estici uz osnovne
plohi nagiba manjeg od 45º.
gra evine, te mogu biti: garaže za osobne automobile,
(17) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na os-
spremišta, kotlovnice, i ostale gra evine koje služe isklju-
novnoj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra-
ivo u funkciji osnovne gra evine, te koje svojom namje-
evinskoj estici moraju biti udaljeni najmanje 5,5 m od
nom i sadržajima upotpunjuju osnovnu gra evinu na gra-
me e susjedne gra evne estice, ali ne manje od polovi-
evnoj estici. Gradnja istih odre ena je slijede im uvje-
ce zabatne visine tog dijela gra evine (h/2). Istaci se ne
tima:
smatraju orijentiranim ukoliko su zatvoreni punim zidom u
- najve a nadzemna gra evinska (bruto) površina
širini navedenih otvorenih dijelova i u visini etaže.
(GBP) svih pomo nih gra evina na gra evnoj es-
(18) Stambeni sadržaji na gra evnim esticama u gospodar-
tici nije ograni ena, ukoliko izgradnju istih dozvo-
sko proizvodnoj namjeni (I) nisu dozvoljeni.
ljavaju uvjeti ovog plana (najve a izgra enost, is-
(19) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred-
korištenost gra evne estice, udaljenost od me a i
vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot-
dr.).
reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69.
- najve a visina, odnosno ukupna visina pomo ne
ovog Plana.
gra evine ovisi o na inu izgradnje iste tj. završetka
(20) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do
krovne konstrukcije gra evine (ravni ili kosi krov) i
ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini
iznosi:
od najmanje 2,0 m, a isti može biti predvi en djelomi no
• najviše 5,0 m….. visina vijenca gra evine
ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki-
(kosi ili ravni krov),
rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih
• najviše 5,0 m….. ukupna visina gra evine
parkirališnih ili garažnih mjesta.
(ravni krov),
(21) Rekonstrukcija postoje e gra evine (izvedba gra evin-
• najviše 7,0 m….. ukupna visina gra evine
skih i drugih radova na postoje oj gra evini kojima se ut-
(kosi krov).
je e na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu gra evinu ili
- dozvoljeni broj etaža pomo ne gra evine iznosi
kojima se mijenja uskla enost te gra evine s lokacijskim
jedna (1) nadzemna etaža, dok broj podzemnih
uvjetima u skladu s kojima je izgra ena (dogra ivanje,
etaža nije odre en.
nadogra ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra evine, iz-
- kota gotovog poda prizemlja pomo ne gra evine
vo enje radova radi promjene namjene gra evine ili teh-
može biti najviše 1,0 m iznad kona no ure enog
nološkog procesa i sl.), odnosno izvedba gra evinskih i
terena (neovisno o mogu oj izvedbi podzemne
drugih radova na ruševini postoje e gra evine u svrhu
etaže).
njezine obnove) može se izvesti u okviru najve ih dopuš-
- položaj pomo ne gra evine, u pravilu je, u dvoriš-
tenih uvjeta za gradnju odre enih ovim planom.
nom dijelu gra evne estice, kao zasebna izdvoje-
na gra evinska cjelina, a mogu biti uz planiranu ili prodajne salone, gra evine za malo poduzetništvo,
postoje u osnovnu gra evinu (kao dilatacija pokraj te prate e ugostiteljske i zabavne sadržaje, prome-
ili iza osnovne gra evine), te mogu biti gra ene uz tne gra evine i benzinske postaje;
bo ne i/ili stražnju me u gra evne estice (slobo- • poslovno - pretežito trgova ka namjena (K2) -
dnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra evina). obuhva aju velike trgova ke centre, prodajne sa-
Iznimno, smještaj pomo ne gra evine je mogu i u lone, gradske tržnice (površine gra evne estice
2
uli nom dijelu gra evne estice (odnosi se samo ve e od 3000 m ), poslovne gra evine te prate e
na pomo ne poslovne gra evine), pri emu naj- ugostiteljske i zabavne sadržaje, prometne gra e-
manja udaljenost iste od regulacijske linije iznosi vine i benzinske postaje;
20,0 m, ili u pravcu susjedne izgradnje. • poslovno - pretežito komunalna namjena (K3) -
- udaljenost pomo ne gra evine od regulacijske lini- obuhva aju komunalno servisne gra evine, gra e-
je i me a sa susjednim gra evnim esticama: vine za gospodarenje otpadom te druge servisne
• najmanje 20,0 m ili u pravcu sa osnovnom djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih
gra evinom, ili u pravcu susjedne izgradnje, funkcija i održavanja Grada, te na istim nije mogu-
• najmanje 1,0 m od bo ne me e (ukoliko ista e graditi trgova ke i ugostiteljske sadržaje.
nije na toj me i), Iznimno na podru ju komunalno - servisne zone
• najmanje 1,0 m od stražnje me e (ukoliko is- K3 na lokaciji Vijuš mogu a je gradnja sukladno
ta nije na toj me i). važe em Zakonu o održivom gospodarenju otpa-
- pomo ne gra evine koje imaju otvore na zidu ori- dom (NN 94/13):
jentirane prema susjednoj gra evnoj estici moraju - reciklažnog dvorišta,
biti udaljene najmanje 3,0 m od te me ne linije. - sortirnice - gra evine za razvrstavanje ot-
Elementi navedeni u stavku (5) lanka 36. op ih pada,
uvjeta ovog plana, koji se ne smatraju otvorom, - pretovarne stanice
mogu se predvi ati na udaljenosti od najmanje 1,0 - kompostane i gra evine za privremeno od-
m od me e sa susjednom gra evnom esticom. laganje gra evinskog, komunalnog i dru-
- istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na gog otpada.
pomo noj gra evini koji su orijentirani prema sus- Osim navedenih komunalno - servisnih sadržaja
jednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni najma- vezanih za otpad, unutar komunalno - servisne
nje 3,0 m od me e susjedne gra evne estice. zone K3 na Vijušu mogu ne je graditi druge sadr-
(25) Ostali uvjeti i na ini gradnje unutar gospodarsko proizvo- žaje od važnosti za svakodnevno funkcioniranje
dne namjene, a koji nisu propisani ovim lankom (odnose grada:
se na op e pojmove i termine o gra evnoj estici, o eta- - sklonište za napuštene životinje,
žama gra evine, o gra evnoj i regulacijskoj liniji, o polo- - parkiralište komunalnih vozila, te drugih
žaju gra evina na gra evnoj estici, o krovovima, o kol- vozila (npr. premještena nepropisno parki-
nom i pješa kom pristupu, o smještaju vozila na gra ev- rana vozila „pauk” službom) i
noj estici, o garažama, o skloništima, o mjestu za odla- - druge gra evine i sadržaje za potrebe
ganje otpada, priklju ci, odvodnja, i dr.) primjenjuju se grada i gradskog komunalnog poduze a;
lanci o op im uvjetima za gradnju i rekonstrukciju stam- • poslovna namjena (K) - obuhva aju sve vrste
benih gra evina u lancima 31. do 60. ovog plana, a os- gra evina koje se mogu graditi unutar pretežito us-
tali op i pojmovi i termini o pomo nim gra evinama prim- lužne namjene (K1) i pretežito prodajne (trgova -
jenjuju se odredbe lanka 63. ovog plana. ke) namjene (K2).
(26) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU), (2) Na jednoj gra evnoj estici unutar gospodarsko poslovne
doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg namjene može se graditi jedna osnovna gra evina s pra-
podru ja, u kojima su odre eni oblici i veli ine gra evnih te im pomo nim gra evinama. Osim poslovnih sadržaja,
estica, te položaj regulacijske i gra evinske linije u na istoj gra evnoj estici u sklopu osnovne poslovne gra-
kartografskim prikazima smatraju se uskla eni s odred- evine i/ili pomo ne gra evine mogu e je imati i/ili jedan
bama ovog plana u tom pogledu. Ostali uvjeti gradnje, stan za domara ili vlasnika (1 stan).
koji su odre eni navedenim detaljnijim prostornim plano- Pomo ne gra evine mogu se graditi na istoj gra evnoj
vima, moraju biti uskla eni s odredbama ovog plana. estici uz osnovnu gra evinu, u pravilu na stražnjem dije-
lu gra evne estice, sukladno odredbama i uvjetima iz
3.2. GOSPODARSKA - POSLOVNA NAMJENA (K) ovog lanka. Pomo ne gra evine mogu biti: garaže za
osobne automobile, manji poslovni ili stambeni sadržaj,
lanak 26. spremišta, kotlovnice, i ostale gra evine koje služe isklju-
(1) Površine za gospodarsko poslovnu namjenu ozna ene ivo u funkciji osnovne gra evine, te koje svojom namje-
su naran astom bojom te oznakom (K, K1, K2, K3) na nom i sadržajima upotpunjuju osnovnu gra evinu na gra-
kartografskom prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena pros- evnoj estici.
tora, te na kartografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti grad- (3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) na jednoj
nje ozna ene kao zone od (3.1.) do (3.4.). gra evnoj estici, unutar gospodarsko poslovne namjene,
Pod gospodarskom poslovnom namjenom podrazumije- nije odre ena.
vaju se iste gospodarske, poslovne, uredske, trgova ke, (4) Dozvoljeni broj poslovnih jedinica na jednoj gra evnoj
upravne, komunalne i servisne djelatnosti koje ne e bu- estici, unutar gospodarsko poslovne namjene, nije odre-
kom i emisijama one iš avati okoliš, te djelatnosti od va- en, dok najve i broj stambenih jedinica iznosi jedan (1).
žnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja (5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr-
Grada, te stoga mogu biti slijede e vrste gospodarsko - šina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s po-
poslovnih površine: mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana,
• poslovno - pretežito uslužna namjena (K1) - odre eno je slijede im normativom:
obuhva aju sve vrste poslovnih, upravnih, ureds- - širina gra evne estice na dijelu gdje se namjera-
kih i trgova kih gra evina, gradske robne ku e, va izgraditi osnovna gra evina:
• najmanje 20,0 m…… za gra evinu na uglov- Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra
noj estici, Sva a na zapadu.)
• najmanje 20,0 m…… za slobodnostoje u gra- - 20% površine gra evne estice ako se ista nalazi
evinu, izvan središnjeg dijela grada.
• najmanje 16,0 m…… za poluugra enu gra e- (10) Najve a visina osnovne gra evine odre ena je dozvolje-
vinu, nim brojem nadzemnih etaža. Dozvoljeni broj etaža os-
- dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje- novnih gra evina unutar zona gospodarsko poslovne
rava izgraditi osnovna gra evina: namjene odre en je na kartografskom prikazu 4.5 Na in i
• najmanje 30,0 m, uvjeti gradnje, te ovisno o zoni iznosi od tri (3) do šest (6)
- površina gra evne estice za gradnju osnovne nadzemnih etaža. Broj podzemnih etaža iste nije ograni-
gra evine: en.
2
• najmanje 1000 m ….. za gra evinu na uglov- Iznimno, detaljnijim prostornim planom (DPU, PUP,
noj estici, UPU) za pojedino podru je grada unutar gospodarsko
2
• najmanje 1000 m ….. za slobodnostoje u gra- poslovne namjene (K) mogu se predvidjeti i druge visoke
evinu, gra evine s ve im brojem od 6 nadzemnih etaža. Od-
2
• najmanje 800 m …… za poluugra enu gra e- redbama tog detaljnijeg prostornog plana odrediti e se i
vinu. detaljniji uvjeti gra enja za takve gra evine ve e visine
Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši- (kis, kig i sl.).
rine prema dubini gra evne estice 1:1 ili više, te da je (11) Položaj osnovnih gra evina na gra evnoj estici može
kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro- biti kao slobodnostoje a ili poluugra ena gra evina (sa-
metnoj površini. mo na bo nu me u sa susjednom gra evnom esticom).
(6) Postoje a gra evna estica koja nema širinu, dubinu, Iznimno, ukoliko se osnovna gra evina gradi izme u pos-
površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativom toje ih ugra enih poslovnih gra evina (interpolacija), ta-
2
iz prethodnog stavka, a ima površinu ve u od 500 m , da osnovna poslovna gra evina može biti i ugra ena na
smatra se tako er gradivom gra evnom esticom. obje bo ne me e (uz uvjet izgradnje kolnog provoza (svi-
Na postoje im manjim gra evnim esticama koje imaju jetle širine i visine 3,0 m × 4,0 m).
2
površinu manju od 500 m , mogu se samo rekonstruirati (12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i
postoje e legalne gra evine unutar postoje ih tlocrtnih me a sa susjednim gra evnim esticama:
dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do dozvoljenog - najmanje 10,0 m…..od regulacijske linije,
broja etaža i visine gra evine prema stavku (10) ovog - najmanje 5,5 m……od bo nih me a sa susjednim
lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi ovog plana. gra evnim esticama, ali ne manje od polovice za-
Iznimno, postoje a gra evna estica površine manje od batne visine gra evine (h/2),
normativa stavka (5) može se pove avati parcelacijom tj. - najmanje 5,5 m……od stražnje me e sa susjed-
spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih estica nim gra evnim esticama, ali ne manje od polovi-
ili cijelim susjednim gra evnim esticama, u cilju formira- ce zabatne visine gra evine (h/2),
nja što ve e gra evne estice. Normativ udaljenosti osnovne gra evine od bo ne me e
Iznimno, postoje a gra evna estica širine manje od odnosi se za obje bo ne me e (za slobodnostoje e gra-
normativa iz stavka (5) može se smanjivati parcelacijom evine), te za jednu bo nu me u (za poluugra ene gra-
do najmanje dozvoljene površine, a pri tome zadržati po- evine).
stoje u nedovoljnu širinu iste. Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
(7) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice iznosi: go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
2
- 40% ako je gra evna estica ve a od 800 m , tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
2
- 50% ako je gra evna estica manja od 800 m , že biti i manja od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
- 70% ako je gra evna estica uglovna, nim gra evinama.
- 80% ako je gra evna estica uglovna unutar povi- Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
jesne urbanisti ke cjeline grada. go uje jasnoj gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra-
(8) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne evina, tada udaljenost gra evne linije od regulacijske li-
estice (kis) u gospodarsko poslovnoj namjeni (K) u zo- nije mora biti i ve a od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim
nama (3.1. - 3.4. na kartografskom prikazu 4.5 Na in i uv- osnovnim gra evinama.
jeti gradnje ) ovisi o broju nadzemnih etaža i o veli ini (iz- (13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica
gra enosti) gra evne estice i iznosi: dubine manje od 20,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može
se graditi prema uvjetima gradnje iz prethodnog stavka
broj 3 nad- 4 nad- 5 nad- 6 nad- ovog lanka.
etaža zemne zemne zemnih zemnih (14) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani
etaže etaže etaža etaža prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni
izgra e-
zona zona zona zona najmanje 5,5 m od te me ne linije, ali ne manje od polo-
nost
(3.1) (3.2) (3.3) (3.4) vice zabatne visine tog dijela gra evine (h/2). Otvor se ne
40% 1,1 1,5 1,9 2,3 smatra orijentiranim ukoliko je isti okomit na me u ili pod
50% 1,4 1,9 2,4 2,9 kutem od 60º do 90º, te ukoliko se otvor nalazi na krovnoj
70% 2,0 2,7 3,4 4,1 plohi nagiba manjeg od 45º.
80% 2,3 3,1 3,9 4,7 (15) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na os-
(9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina
gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala-
me e susjedne gra evne estice, ali ne manje od polovi-
zi i prema tome iznosi:
ce zabatne visine tog dijela gra evine (h/2). Istaci se ne
- 10% površine gra evne estice ako se ista nalazi
smatraju orijentiranim ukoliko su zatvoreni punim zidom u
unutar središnjeg dijela grada, (podru je izme u
širini navedenih otvorenih dijelova i u visini etaže.
željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku,
(16) Stambeni sadržaji (1 stan), u pravilu se gradi kao prate i
rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave
sadržaj, te time isti nemaju centralni ili prednji položaj na ljavaju uvjeti ovog plana (najve a izgra enost, is-
gra evnoj estici (ili se gradi kao etažni dio osnovne pos- korištenost gra evne estice, udaljenost od me a i
lovne gra evine na višim etažama ili stražnjem dijelu pridr.), te uz slijede e uvjete gradnje:
zemne etaže, ili se gradi kao manji stambeni sadržaj unu- • pomo ne gra evine ne mogu imati ve u
tar ili u sklopu pomo ne gra evine). ukupnu nadzemne gra evinske bruto pov-
Udio stambenih sadržaja (nadzemna neto površina) ne ršine od 25% ukupne nadzemne gra evin-
može biti ve i od 20 % ukupne nadzemne neto površine ske bruto površine svih postoje ih i plani-
osnovnih gra evina na gra evnoj estici. ranih gra evina na gra evnoj estici,
(17) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred- • pomo ne gra evine ne mogu imati ve u
vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot- ukupnu tlocrtnu površinu od 50% tlocrtne
reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69. površine osnovne gra evine na gra evnoj
2
ovog Plana. estici, ali ne više od 200,0 m ukupne tlo-
(18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do crtne površine,
ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini • iznimno, ukoliko je osnovna gra evina
od najmanje 1,5 m, a isti može biti predvi en djelomi no nadzemne gra evinske bruto površine
2
ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki- manje od 200,0 m , odnosno ukoliko je
rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih osnovna gra evina tlocrtnom površinom
2
parkirališnih ili garažnih mjesta. manja od 100,0 m , dozvoljava se izgrad-
2
(19) Rekonstrukcija postoje e gra evine (izvedba gra evin- nja svih pomo nih gra evina do 50,0 m
skih i drugih radova na postoje oj gra evini kojima se ut- tlocrtne površine, uz poštivanje navedenih
je e na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu gra evinu ili ostalih uvjeta ovog plana.
kojima se mijenja uskla enost te gra evine s lokacijskim - najve a visina, odnosno ukupna visina pomo ne
uvjetima u skladu s kojima je izgra ena (dogra ivanje, gra evine ovisi o na inu izgradnje iste tj. završetka
nadogra ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra evine, iz- krovne konstrukcije gra evine (ravni ili kosi krov) i
vo enje radova radi promjene namjene gra evine ili teh- iznosi:
nološkog procesa i sl.), odnosno izvedba gra evinskih i • najviše 5,0 m….. visina vijenca gra evine
drugih radova na ruševini postoje e gra evine u svrhu (kosi ili ravni krov),
njezine obnove) može se izvesti u okviru najve ih dopuš- • najviše 5,0 m….. ukupna visina gra evine
tenih uvjeta za gradnju odre enih ovim planom. (ravni krov),
Pojedine parametre postoje eg stanja izgradnje koja nisu • najviše 7,0 m….. ukupna visina gra evine
u skladu s uvjetima gra enja ovog plana mogu e je za- (kosi krov).
držati, ali ne i pove avati. - dozvoljeni broj etaža pomo ne gra evine iznosi
(20) Osim poslovnih gra evina na površinama gospodarsko jedna (1) nadzemna etaža, dok broj podzemnih
poslovne namjene (K1 i K2) mogu e je graditi nove ili etaža nije odre en.
zamjenske gra evine i rekonstruirati postoje e gra evine - kota gotovog poda prizemlja pomo ne gra evine
i sadržaje (prema uvjetima gradnje za pojedinu namjenu): može biti najviše 1,0 m iznad kona no ure enog
- ugostiteljsko - turisti ke gra evine (T) terena (neovisno o mogu oj izvedbi podzemne
- javne i društvene gra evine (D) etaže).
- športsko rekreativni sadržaji (R) - položaj pomo ne gra evine, u pravilu je, u dvoriš-
- javne garaže, nom dijelu gra evne estice, kao zasebna izdvoje-
- javne zelene površine - parkovi i dje ja igrališta, te na gra evinska cjelina, a mogu biti uz planiranu ili
- zaštitne zelene površine. postoje u osnovnu gra evinu (kao dilatacija pokraj
(21) Iznimno, na podru ju uz Sjevernu veznu cestu, osim ili iza osnovne gra evine), te mogu biti gra ene uz
poslovnih gra evina na gra evnim esticama gospodar- bo ne i/ili stražnju me u gra evne estice (slobo-
sko - poslovne namjene (K1 i K2) koje se nalaze, osim dnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra evina).
prodajno poslovnih i uredskih sadržaja, poslovna gra e- Iznimno, smještaj pomo ne gra evine je mogu i u
vina može imati i manje proizvodne sadržaje u kojima se uli nom dijelu gra evne estice (odnosi se samo
odvija proces proizvodnje, prerade ili dorade i to samo na pomo ne poslovne gra evine), pri emu naj-
zanatskih djelatnosti do 200 m² neto površine (npr. manje manja udaljenost iste od regulacijske linije iznosi
obrade metala, manje obrade drveta, manje proizvodnje 10,0 m, ili u pravcu susjedne izgradnje.
namještaja i sl.). - udaljenost pomo ne gra evine od regulacijske lini-
(22) Iznimno, u središnjem dijelu grada na gra evnim esti- je i me a sa susjednim gra evnim esticama:
cama gospodarsko - poslovne namjene (K1 i K2) nije • najmanje 10,0 m….. u pravcu sa osnov-
mogu e graditi poslovne gra evine koje imaju udio neto nom gra evinom, ili u pravcu susjedne iz-
površine skladišnih prostora preko 80% ukupne neto pov- gradnje,
ršine (robni terminal i sl.). • najmanje 1,0 m……. od bo ne me e (uko-
(23) Pomo ne gra evine unutar gospodarsko - poslovne liko ista nije na toj me i),
namjene (K1) i (K2) grade se na istoj gra evnoj estici uz • najmanje 1,0 m…… od stražnje me e
osnovnu gra evinu kao prate e gra evine, te mogu biti: (ukoliko ista nije na toj me i).
garaže za osobne automobile, manji poslovni sadržaji ili - otvori na zidu pomo ne gra evine koji su orijenti-
stambeni sadržaj, spremišta, kotlovnice, i ostale gra evi- rani prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti
ne koje služe isklju ivo u funkciji osnovne gra evine, te udaljeni najmanje 3,0 m od te me ne linije. Ele-
koje svojom namjenom i sadržajima upotpunjuju osnovnu menti navedeni u stavku (5) lanka 36. op ih uvje-
gra evinu na gra evnoj estici. Gradnja istih odre ena je ta ovog plana, koji se ne smatraju otvorom, mogu
slijede im uvjetima: se predvi ati na udaljenosti od najmanje 1,0 m od
- najve a nadzemna gra evinska (bruto) površina me e sa susjednom gra evnom esticom.
(GBP) svih pomo nih gra evina na gra evnoj es- - istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na
2 pomo noj gra evini koji su orijentirani prema sus-
tici iznosi 200,0 m , ukoliko izgradnju istih dozvo-
jednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni najma- prate im pomo nim gra evinama prema odredbama
nje 3,0 m od me e susjedne gra evne estice. Generalnog urbanisti kog plana.
(24) Ostali uvjeti i na ini gradnje unutar gospodarsko poslov- (7) Prema smještaju na gra evnoj estici mogu biti:
ne namjene, a koji nisu propisani ovim lankom (odnose - u zoni (T1) samo slobodnostoje e. Iznimno u iz-
se na op e pojmove i termine o gra evnoj estici, o eta- gra enim dijelovima grada kao nastavak bloka,
žama gra evine, o gra evnoj i regulacijskoj liniji, o polo- mogu a je izgradnja poluugra enih i ugra enih
žaju gra evina na gra evnoj estici, o krovovima, o kol- gra evina, pri emu minimalna estica za poluug-
2
nom i pješa kom pristupu, o smještaju vozila na gra ev- ra enu gra evinu iznosi 800 m , a za ugra enu
2
noj estici, o garažama, o skloništima, o ogradama, o gra evinu iznosi 500 m ,
mjestu za odlaganje otpada, priklju ci, odvodnja, i dr.) - u zoni (T3) samo slobodnostoje e.
primjenjuju se lanci o op im uvjetima za gradnju i rekon- (8) Najve i broj nadzemnih etaža :
strukciju stambenih gra evina u lancima 31. do 60. ovog - u zoni (T1) je 5 (P+3+Pk), pri emu zadnja etaža
plana, a ostali op i pojmovi i termini o pomo nim gra e- može biti potkrovlje ili uvu eni kat (zadnja etaža
vinama primjenjuju se odredbe lanka 63. ovog plana. oblikovana ravnim krovom iji zatvoreni i natkriveni
(25) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU), dio iznosi najviše 75% tlocrtne površine etaže). Iz-
doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg nimno je mogu a i ve a visina, ako je to predvi e-
podru ja, u kojima su odre eni oblici i veli ine gra evnih no važe im detaljnijim prostornim planovima te
estica, te položaj regulacijske i gra evinske linije u kar- kod postoje ih gra evina, ali ne više od 10 nad-
tografskim prikazima smatraju se uskla eni s odredbama zemnih etaža.
ovog plana u tom pogledu. Ostali uvjeti gradnje, koji su - u zoni (T3) najve i broj nadzemnih etaža 2
odre eni navedenim detaljnijim prostornim planovima, (P+PK).
moraju biti uskla eni s odredbama ovog plana. (9) Dozvoljava se gradnja podzemnih etaža u zoni (T1), iji
broj nije ograni en, a u zoni (T3) ne dozvoljava se grad-
3.3. GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO nja podzemnih etaža.
TURISTI KA (10) Najve a izgra enost gra evnih estica u ugostiteljsko-
turisti koj namjeni (T1) je:
lanak 27. - 40% ako je gra evna estica izvan središnjeg dije-
(1) Ovim lankom propisuju se uvjeti izgradnje na zemljišti- la grada (podru je izme u željezni ke pruge na
ma predvi enim ovim Generalnim urbanisti kim planom sjeveru, Glogovice na istoku, rijeke Save na jugu,
za gospodarsku ugostiteljsko-turisti ku namjenu. Na kar- zapadne granice Tvr ave Brod, ulice Hanibala Lu-
tografskom prikazu 1.1. Korištenje i namjena prostora - ci a i dijela ulice Petra Sva a na zapadu),
ozna eno je zemljište namijenjeno za gospodarsku ugo- - 50% ako je gra evna estica unutar središnjeg di-
2
stiteljsko-turisti ku namjenu ozna eno crvenom bojom. jela grada i ve a od 2000 m ,
(2) Gospodarska - ugostiteljsko-turisti ka namjena (T1) - 60% ako je gra evna estica unutar središnjeg di-
2
obuhva a hotele, motele i druge gra evine prema pose- jela grada i manja od 2000 m .
bnim propisima o kategorizaciji ugostiteljskih objekata, a - najve a izgra enost gra evnih estica u ugostitelj-
ugostiteljsko-turisti ka namjena (T3) obuhva a kamp sko-turisti koj namjeni (T3) je 5%.
sa prate im gra evinama prema odredbama ovog Gene- (11) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne
ralnog urbanisti kog plana. estice (kis) u ugostiteljsko - turisti koj namjeni (T) ovisi
(3) Ugostiteljsko-turisti ka gra evina može sadržavati: jednu o broju nadzemnih etaža i veli ini gra evne estice te iz-
ili više jedinica ugostiteljsko-turisti kih sadržaja, prate e nosi:
sportske, trgova ke ili poslovne sadržaje (do 30 % GBP) broj etaža 3 nadzem- 4 nadzem- 5 nadzem-
i prate e pomo ne sadržaje u funkciji osnovne namjene izgra enost ne etaže ne etaže nih etaža
(garaže, kotlovnice, spremišta i sl.). zona (5.1) zona (5.2) zona (5.3)
(4) Minimalna površina gra evne estice u ugostiteljsko- 40% 1,1 1,5 1,9
turisti koj namjeni: 50% 1,4 1,9 2,4
- u zoni (T1) iznosi 2000 m , iznimno može biti i ma-
2
60% 1,7 2,3 2,9
nja kod postoje ih gra evnih estica, odnosno
formiranih važe im detaljnim planom ure enja i (12) Iznimno je mogu a i ve a visina gra evina ako se pred-
provedbenim urbanisti kim planom, ali ne manja vidi detaljnijim planom ure enja (UPU ili DPU), ali ne vi-
2
od 1000 m . Na gra evnim esticama površine še od 10 nadzemnih etaža. Odredbama tih detaljnijih
2
manje od 1000 m mogu a je samo rekonstrukcija planova ure enja odrediti e se kis za te gra evine.
postoje ih gra evina unutar zate enih tlocrtnih ga- (13) Najmanje 30% estice treba parkovno oblikovati. Iznim-
barita, uz mogu nost nadogradnje prema odred- no u središnjem dijelu grada (podru je izme u željezni -
bama Generalnog urbanisti kog plana. ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku, rijeke Save na
- u zoni (T3) iznosi 2000 m .
2 jugu, zapadne granice Tvr ave Brod, ulice Hanibala Lu-
(5) Na gra evnim esticama ugostiteljsko-turisti ke namjene ci a i dijela ulice Petra Sva a na zapadu može biti i
(T1) mogu a je izgradnja ili rekonstrukcija jedne ili više manje, ali ne manje od 20%.
osnovnih gra evina (hoteli, moteli i druge gra evine (14) Najmanja udaljenost gra evnog pravca od regulacijske
prema posebnom Pravilniku o kategorizaciji ugostitelj- linije je 10 m, odnosno od planiranog koridora prometni-
skih objekata), sa prate im pomo nim gra evinama ce. Iznimno ta udaljenost u izgra enom dijelu gra evin-
prema odredbama Generalnog urbanisti kog plana. skog podru ja može biti i manja, odnosno u slu aju in-
(6) Na gra evnim esticama ugostiteljsko-turisti ke namjene terpolacije može biti u pravcu postoje ih gra evina.
(T3) mogu a je izgradnja kampa prema posebnom Pra- (15) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred-
vilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategori- vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot-
zaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine „Kam- reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69.
povi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ sa ovog Plana.
(16) Pomo ne gra evine ne mogu se graditi na neizgra enim - jedna ili više osnovnih gra evina javne i društve-
gra evnim esticama ako se istovremeno ne gradi os- ne namjene,
novna ugostiteljsko-turisti ka gra evina. Mogu imati naj- - prate i poslovni sadržaji koji upotpunjuju i služe
više jednu etažu, sa mogu noš u gradnje podruma i osnovnoj namjeni zgrade, a mogu iznositi najvi-
potkrovlja bez nadozida (ako imaju kosi krov). Najve a še 30% neto površine gra evine
visina sljemena je 5,5 m, a vijenca 4 m. - prate i stambeni sadržaji (jednu stambenu jedi-
(17) Mjesto za odlaganje otpada mora biti predvi eno unutar nicu po gra evnoj estici)
gra evine ugostiteljsko-turisti ke namjene ili u sklopu - pomo ni sadržaji u funkciji osnovne namjene
pomo ne gra evine. Iznimno se odlaganje otpada može (garaže, kotlovnice, spremišta i sl.)
dozvoliti izvan gra evina, ali to mjesto mora biti arhitek- (2) Najmanja dozvoljena površina gra evne estice za
2
tonski oblikovano i uskla eno sa gra evinom, te ne smije gradnju je 1000 m , iznimno može biti i manja kod pos-
utjecati na sigurnost i odvijanje kolnog, pješa kog i bicik- toje ih gra evnih estica, odnosno formiranih važe im
listi kog prometa. detaljnim planom ure enja i provedbenim urbanisti kim
2
(18) Kriteriji gra enja odre eni ovim odredbama odnose se planom, ali ne manja od 500 m . Na gra evnim esti-
2
na rekonstrukciju postoje ih gra evina i na novo planira- cama površine manje od 500 m mogu a je samo re-
nu izgradnju. Iznimno kod rekonstrukcije postoje ih gra- konstrukcija postoje ih gra evina unutar zate enih tlo-
evina može se zadržati postoje e stanje izgradnje i uv- crtnih gabarita, uz mogu nost nadogradnje prema od-
jeta korištenja estice koji su razli iti od uvjeta propisanih redbama Generalnog urbanisti kog plana.
Generalnim urbanisti kim planom ( odnose se na ve u (3) Najmanja širina gra evne estice kod izgradnje gra e-
visinu gra evina, ve u izgra enost gra evne estice, vine javne i društvene namjene može biti za:
manju udaljenost gra evne linije od regulacijske linije i - slobodnostoje u gra evinu - 25 m;
udaljenost gra evine od me e gra evne estice, te - poluugra enu gra evinu - 20 m;
krovne plohe). - ugra enu gra evinu - 15 m.
(4) Najmanja dubina gra evne estice kod izgradnje gra e-
vine javne i društvene namjene iznosi 35 m.
4. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA DRUŠTVENIH
(5) Vrijednosti iz stavka (3) i (4) odnose se na gra evne
DJELATNOSTI 2
estice površine ve e od 1000 m , dok se za gra evne
lanak 28. estice manjih površina ne odre uje ovim Generalnim
(1) Površine javne i društvene namjene ozna ene su na- urbanisti kim planom.
ran astom bojom i oznakama D (D1 - D9) na kartog- (6) Najviša visina gra evine društvenih djelatnosti može biti
rafskom prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena prostora. najviše 6 nadzemnih etaža, od kojih je zadnja etaža ob-
(2) Na površinama javne i društvene namjene mogu se likovana kao potkrovlje ili uvu eni kat koji zauzima naj-
graditi i rekonstruirati unutar površina: više 75 % površine etaže, uz mogu nost gradnje pod-
- D - sve gra evine javne i društvene namjene, zemnih etaža, iji broj nije ograni en. Ako se gradi pot-
- D1 - gra evine uprave, krovlje ono može imati nadozid do 1,2 m visine iznad
kote gornje plohe stropne plo e zadnjeg kata. Kod gra-
- D2 - gra evine za socijalno zbrinjavanje,
evina ija se visina ne može mjeriti brojem etaža (kon-
- D3 - gra evine zdravstva,
certna dvorana, sportska dvorana i sl.) najve a dozvo-
- D4 - gra evine predškolskog obrazovanja,
ljena visina gra evine do krovnog vijenca je 16,50 m ili
- D5 - gra evine školstva,
do visine odre ene posebnim propisima.
- D6 - gra evine visokog školstva, znanosti i istraži-
(7) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice izno-
va ki centri,
si:
- D7 - gra evine kulture, - 40% ako je gra evna estica ve a od 1000 m ,
2
- D8 - gra evine vjerske namjene, - 50% ako je gra evna estica manja od 1000 m ,
2
- D9 - studentski i ki domovi. - 60% ako je gra evna estica unutar središnjeg

(3) Uz gra evine javne i društvene namjene iz prethodnog dijela grada (podru je izme u željezni ke pruge
stavka mogu se graditi i pomo ne gra evine u funkciji na sjeveru, Glogovice na istoku, rijeke Save na
osnovne namjene (garaže, kotlovnice, spremišta i sl.). jugu, zapadne granice Tvr ave Brod, ulice Ha-
(4) Na površinama javne i društvene namjene oznake D nibala Luci a i dijela ulice Petra Sva a na za-
mogu se graditi i hoteli kao dopunski funkcionalni sadr- padu),
žaji prethodno izgra enoj upravnoj, zdravstvenoj ili vjer- - 70% ako je gra evna estica uglovna,
skoj namjeni. - 80% ako je gra evna estica uglovna unutar
(5) Unutar površina i gra evina javne i društvene namjene povijesne urbanisti ke cjeline grada.
mogu se ure ivati prostori koji upotpunjuju i služe os- (8) Najve a izgra enost gradivog dijela gra evne estice
novnoj djelatnosti koja se vrši u tim gra evinama. za dje je ustanove i škole može biti 40%, kao i drugih
(6) Na estici javne i društvene namjene može se urediti 1 sli nih gra evina uz koje se ure uje park. Površina es-
stan za potrebe domara, u sklopu gra evine osnovne tice odre uje se prema lokalnim uvjetima uz preporuku
namjene. da se za dje ji vrti površina estice odre uje po kriteri-
(7) Gra evine društvenih djelatnosti mogu se graditi unutar 2
ju 15-40 m /djetetu (a najmanje ukupne površine 0,4
gra evinskog podru ja, a gra evine za sport i rekreaciju ha), za osnovne škole broja u enika u brojnijoj smjeni
i izvan gra evinskog podru ja. 2
30-50 m /u eniku (a najmanje ukupne površine 1 ha), a
(8) Kriteriji gra enja gra evina društvenih djelatnosti odre- 2
kod srednjih škola 20 - 40 m /u eniku. Neizgra eni dio
eni lankom 29. ovih odredbi odnose se na rekon- tih estica potrebno je prikladno parkovno oblikovati
strukciju postoje ih gra evina i na novo planiranu izgra- (predvidjeti igrališta i sadržaje za boravak i igru djece) u
dnju. skladu sa propisanim standardima i pravilima struke.
lanak 29. (9) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne
(1) Na gra evnoj estici javne i društvene namjene mogu estice (kis) u javno - društvenoj namjeni (D) ovisi o bro-
se graditi: ju nadzemnih etaža i veli ini gra evne estice te iznosi:
(19) Na podru ju gradske tvr ave dozvoljava se prenamje-

broj 3 nad- 4 nad- 5 nad- 6 nad-
na, rekonstrukcija postoje ih te gradnja novih gra evina
etaža zemne zemne zemnih zemnih
u prostore društvene i javne turisti ko-ugostiteljske
etaže etaže etaža etaža
izgra e- namjene u skladu s ovim Generalnim urbanisti kim pla-
zona zona zona zona
nost nom i Urbanisti kim planom ure enja te Elaboratom is-
(6.1) (6.2) (6.3) (6.4)
tražnih radova sukladno konzervatorskoj metodologiji.
40% 1,1 1,5 1,9 1,9
Parkiralište e se urediti na površinama izvan tvr ave, a
50% 1,4 1,9 2,4 2,9 prilaz gra evinama u Tvr avi dozvoljava se po poseb-
60% 1,7 2,3 2,9 3,5 nom režimu samo opskrbnim i vozilima za hitne inter-
70% 2,0 2,7 3,4 4,1 vencije.
80% 2,3 3,1 3,9 4,7 (20) Vjerske gra evine graditi e se prema potrebama i
(10) Najmanja udaljenost gra evinske linije od regulacijskog sukladno planu korištenja i namjene prostora. Iznimno
pravca, odnosno planiranog koridora prometnice je 10,0 istaknuti dijelovi vjerskih objekata (na primjer zvonik)
m. Iznimno, za gra evne estice manje od 1000 m ta
2 mogu biti i viši ali ne više od 30,0 m od kote kona no
udaljenost može biti i manja, ali ne manja od 5,0 m. U zaravnatog tla oko gra evine. Postoje e vjerske gra e-
slu aju interpolacije gra evinski pravac može biti u vine mogu se rekonstruirati sukladno prostornim uvjeti-
pravcu okolnih gra evina. ma podru ja u kojem se nalaze.
(11) Najmanja udaljenost gra evine od ostalih me a, ako (21) Iznimno kod rekonstrukcije i/ili prenamjene postoje ih
gra evina nije na me i (kao i najmanja udaljenost ruba gra evina može se zadržati postoje e stanje izgradnje i
balkona, lo a i terasa gra evine orijentiranih prema istoj uvjeta korištenja estice koji su razli iti od uvjeta propi-
me noj liniji), a ovisno o visini vijenca dijela gra evine sanih ovim planom (odnose se na ve u visinu gra evi-
uz tu me nu liniju, su: na, ve u izgra enost gra evne estice, manju udalje-
- 3 m s visinom vijenca dijela gra evine do 5 m, nost gra evne linije od regulacijske linije i udaljenost
- 4 m s visinom vijenca dijela gra evine do 10 m, gra evine od me e gra evne estice te krovne plohe).
- 5 m s visinom vijenca dijela gra evine do 15 m, (22) Uvjeti izgradnje u ostalim dijelovima obuhvata General-
- 6 m s visinom vijenca dijela gra evine višom od noga urbanisti kog plana utvr uju se na temelju odredbi
15 m. za provo enje ovog plana.
(12) Pomo ne gra evine ne mogu se graditi na neizgra e-
nim gra evnim esticama, ako se istovremeno ne gradi
4.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRA EVINA
gra evina javne i društvene namjene. Dopuštena visina ZA SPORT I REKREACIJU
pomo ne gra evine iznosi jednu nadzemnu etažu, s
mogu noš u gradnje podruma i potkrovlja bez nadozida lanak 30.
(ako ima kosi krov). Najve a ukupna visina pomo ne (1) Površine za sport i rekreaciju ozna ene su zelenom
gra evine iznosi 5,5 m, dok najve a visina pomo ne bojom na kartografskom prikazu 1.1. Korištenje i namje-
gra evine iznosi 4,0 m. na prostora. Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu
(13) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do obuhva aju zone R1, R2 i R3.
predvi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao (2) Gra evine za sport i rekreaciju mogu se graditi i rekon-
i potreban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i struirati unutar površina sljede ih namjena:
69. ovog Plana. - sportsko-rekreacijska namjena (R1, R2, R3),
(14) Gra evine javne i društvene namjene treba oblikovati - stambena namjena (S1, S2, S3),
tako da se uklope u ambijent, štuju i vrijedna naslije e- - mješovita namjena (M),
na graditeljska, ambijentalna i krajobrazna obilježja. - gospodarska namjena (proizvodna (I), poslovna
Preporu a se kosi krov, ali se dozvoljava i izvedba dru- (K), ugostiteljsko-turisti ka (T)) te
gih oblika ako oni ne narušavaju cjelovitost pro elja uli- - društvena namjena (D).
ce i grupe gra evina u kojoj se gradi. (3) Prema smještaju gra evine za sport i rekreaciju mogu
(15) Udaljenost gra evne linije od regulacijske linije treba biti samo samostoje e, iznimno u izgra enim dijelovima
odrediti u pravilu tako da je ispred gra evine predvrt. grada mogu a je izgradnja poluugra enih ili ugra enih
Kod gra evina koje se ugra uju u ve djelomice uobli- gra evina.
eno gradsko tkivo, gra evnu liniju treba prilagoditi (4) Sportsko-rekreacijske gra evine grade se i rekonstruira-
okolnoj izgradnji. ju na površinama sportsko-rekreacijske namjene prema
(16) Oko gra evnih estica ograda se izvodi samo uz gra e- sljede im uvjetima:
vine u zonama (D4) i (D5), dok nije obvezna uz ostale • na površinama sportsko - rekreacijske namjene
gra evine društvene namjene. U slu aju izgradnje og- (R1) za gradnju sportskih dvorana, stadiona i dru-
rade visina se ograni ava na najviše 2,0 m za prozirnu gih zatvorenih i otvorenih sportskih gra evina sa ili
ogradu, a najve a visina neprozirnih ograda može biti bez gledališta te drugim poslovnim prostorima i
do 1,0 m. Iznimno prilikom ogra ivanja površina specifi- sadržajima u funkciji sporta i rekreacije:
2
ne namjene unutar estice društvenih djelatnosti - najmanja veli ina estice iznosi 2000 m ;
(sportsko-rekreativne površine i sl.). Visina ograde mo- - najmanja širina estice na dijelu gdje se
že na dijelovima iznositi najviše 3,0 m. namjerava graditi iznosi najmanje 25 m;
(17) Gra evna estica javne i društvene namjene mora imati - najmanja dubina estice na dijelu gdje se
najmanje 20% površine ure eno kao zelenu površinu. namjerava graditi iznosi najmanje 50 m;
(18) Mjesto za odlaganje otpada mora biti predvi eno unutar - nadzemna izgra enost estice može iznositi
gra evine javne i društvene namjene ili u sklopu pomo- najviše 40%. Iznimno, postoje e izgra ene
ne gra evine. Iznimno se odlaganje otpada može doz- estice u funkciji sporta i rekreacije mogu
voliti izvan gra evina, ali to mjesto mora biti arhitekton- imati i ve u nadzemnu izgra enost koja se
ski oblikovano i uskla eno sa gra evinom, te ne smije daljnjim zahvatima ne smije pove avati. Iz-
utjecati na sigurnost i odvijanje kolnog, pješa kog i bi- nimno, za gradnju natkrivenog stadiona i s
ciklisti kog prometa.
ve im dijelom PGM u podrumskim etažama - broj podzemnih etaža se ne ograni ava;

gra evine dozvoljena je izgra enost do - zabranjena je gradnja prate ih sadržaja prije
60%; gradnje i ure enja sportsko-rekreacijskih
- podrumske etaže u slu aju izvedbe pod- površina.
zemne garaže mogu zauzeti do 80% površi- • na površinama sportsko - rekreacijske namjene
ne estice (na udaljenosti najmanje 1 m od (R3) u funkciji sporta i rekreacije (otvorena igrališ-
me a); ta, borilišta i sl.) uz mogu nost ure enja i gra enja
- nadzemna iskoristivost estice može iznositi manjih gra evina - prate ih prostora i sadržaja u
najviše 2,8, a kod izvedbe podzemne gara- funkciji sporta i rekreacije (garderobe, sanitarije i
že može se pove ati za 0,8 po etaži pod- sl.):
2
zemne garaže; - najmanja veli ina estice iznosi 2000 m ;
- ukupna površina ugostiteljskih i trgova kih - ukupna površina izgra enih prate ih sadrža-
sadržaja ne može biti ve a od 30% nad- ja ne može biti ve a od 0,5% površine esti-
2
zemne gra evinske (bruto) površine (GBP) ce, ali ne više od ukupno 150 m gra evin-
osnovne namjene (površina nenatkrivenih ske (bruto) površine (GBP) gra evina. Zab-
igrališta se ne smatra kao izgra ena površi- ranjena je gradnja ovih sadržaja prije gra e-
na); nja i ure enja površina za rekreaciju i sport;
- kod gradnje novog gradskog stadiona mo- - najmanja udaljenost od regulacijske linije
gu a je gradnja poslovnih prostora ve e odnosno od planiranog koridora prometnice
površine od one odre ene u prethodnoj poje 10 m, a u slu aju interpolacije može biti i
dalineji. Ukupna gra evinska (bruto) površi- manja, odnosno u pravcu postoje ih gra e-
na (GBP) poslovnih prostora u sklopu stadi- vina;
2
ona može biti do 35.000 m ; - dozvoljeno je graditi najviše jednu (1) nad-
- dozvoljeno je graditi najviše šest (6) nadzemnu etažu.
zemnih etaža; (5) Sportsko-rekreacijske gra evine grade se i rekonstruira-
- broj podzemnih etaža se ne ograni ava; ju na zasebnim esticama unutar površina navedenih u
- najmanja širina estice na mjestu gdje se stavku (2) ovog lanka, alinejama 2-5, prema sljede im
ostvaruje kolni prilaz iznosi najmanje 6 m; uvjetima:
- najmanja veli ina estice iznosi 1000 m ;
2
- najmanja udaljenost od regulacijske linije
odnosno od planiranog koridora prometnice - izgra enost estice može iznositi najviše 50% za
je 10 m, a u slu aju interpolacije može biti i gradnju sadržaja iz alineje prve iz prethodnog
manja, odnosno u pravcu postoje ih gra e- stavka, odnosno 10% za gradnju sadržaja iz aline-
vina. je druge prethodnog stavka.
• na površinama sportsko - rekreacijske namjene (6) Uz gradnju osnovnih gra evina iz prethodnog stavka
(R2) u funkciji sporta i rekreacije (otvorena igrališ- dozvoljena je gradnja prate ih prostora i sadržaja u fun-
ta, borilišta i sl.) uz mogu nost ure enja i gra enja kciji sporta i rekreacije (garderobe, sanitarije, ugostitelj-
manjih gra evina - prate ih prostora i sadržaja u ski sadržaji, trgovine) u zonama namjene R2 i R3, a uz
funkciji sporta i rekreacije (garderobe, sanitarije, ve navedene, vrijede i sljede i uvjeti:
ugostiteljski sadržaji, trgovine i sl.): - maksimalni broj etaža je jedna nadzemna etaža +
- najmanja veli ina estice iznosi 2000 m ;
2
potkrovlje, visine do 5 m;
- najmanja širina estice na dijelu gdje se - krovište može biti ravno ili koso nagiba do 45º; po-
namjerava graditi iznosi najmanje 25 m; krov kosih krovova treba biti crijep, a mogu se do-
- najmanja dubina estice na dijelu gdje se zvoliti i drugi pokrovi (u boji crijepa) uz valjano
namjerava graditi iznosi najmanje 50 m; stru no arhitektonsko obrazloženje koje mora skr-
- najmanja udaljenost od regulacijske linije biti o o uvanju tradicijske slike naselja; ne dozvo-
odnosno od planiranog koridora prometnice ljava se korištenje valovitog salonita i sli nih mate-
je 10 m, a u slu aju interpolacije može biti i rijala;
manja, odnosno u pravcu postoje ih gra e- - jedno igralište može imati samo jednu prate u
vina; gra evinu;
- izgra enost estice može iznositi najviše - manji ugostiteljski sadržaj ne može biti samostalna
5%. Iznimno postoje e izgra ene estice u gra evina ve se može graditi samo kao dio gra-
funkciji sporta i rekreacije mogu imati i ve u evine u koju se smještaju primarni prate i sadrža-
izgra enost koja se daljnjim zahvatima ne ji sporta i rekreacije (garderobe, spremišta, sanita-
smije pove avati; rije, klupski prostori).
- podrumske etaže u slu aju izvedbe pod- (7) Izvan gra evinskog podru ja na prostoru gospodarske
zemne garaže mogu zauzeti do 80% površi- šume Poloj (Š2) mogu se graditi i ure ivati:
ne estice (na udaljenosti najmanje 1 m od - otvorena igrališta, borilišta i sl.,
me a); - prate e gra evine sportsko-rekreacijske namjene
- iskoristivost estice može iznositi najviše (svla ionice, spremišta, klupski prostori, sanitarije,
0,1; manji ugostiteljski sadržaji i sl.),
- ukupna površina ugostiteljskih i trgova kih - infrastrukture u funkciji igrališta (vodovodna, hid-
sadržaja ne može biti ve a od 30% nadzem- rantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroe-
ne gra evinske (bruto) površine (GBP) os- nergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomu-
novne namjene (površina nenatkrivenih igra- nikacijska)
lišta se ne smatra kao izgra ena površina); - holtikulturno ure enje,
- dozvoljeno je graditi najviše dvije (2) nad- - montažna komunalna oprema (klupe, stolovi, ko-
zemne etaže; ševi za otpatke, informativne plo e i sl.).
(8) Gradnja i ure enje gra evina iz stavka (6) ovog lanka lanak 31.
provodi se prema uvjetima iz stavka (3) alineje 3. ovog (1) Stambene gra evine mogu e je graditi u zonama nami-
lanka. jenjenim za stambenu i mješovitu namjenu. Na kartog-
(9) Izvan gra evinskog podru ja mogu se ure ivati kupališta rafskom prikazu 1.1. Korištenje i namjena prostora te su
u što spada: zone ozna ene žutom bojom (S - stambena namjena) i
- iš enje obalnog pojasa i njegovih dijelova, naran astom bojom (M - mješovita namjena).
- renaturalizacija - intervencije koje se poduzimaju (2) Stambene gra evine unutar stambene namjene (obitelj-
radi vra anja u prirodno stanje dijelova obale koje ska ku a, niska stambena gra evina, višestambena gra-
su prethodnim zahvatima ošte ene, evina, visoka stambena gra evina) grade se i rekon-
- sanacija - intervencije koje se poduzimaju radi po- struiraju prema op im uvjetima gradnje definiranim u od-
boljšanja stanja obale koje su prethodnim zahva- redbama lanaka od 31. do 51. ovog plana i prema de-
tima ošte ene, taljnijim uvjetima gradnje za pojedine zone unutar stam-
- ure enje morfološki nepromijenjenih dijelova obale bene namjene definiranim u odredbama lanaka od 52.
- provo enje zahvata radi poboljšanja mogu nosti do 60. i od 63. do 66. ovog plana.
korištenja dijelova obale na kojima prevladavaju (3) Stambene gra evine unutar mješovite namjene grade se
prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti i rekonstruiraju prema op im uvjetima gradnje definira-
uvani, nim u odredbama lanaka od 31. do 50. ovog plana i
- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba, prema detaljnijim uvjetima gradnje za pojedine zone
- izgradnja niskih kamenih potpornih zidova za zašti- unutar mješovite namjene definiranim u odredbama la-
tu od erozije, naka od 61. do 66. ovog plana.
- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima obale (4) U stambenoj i mješovitoj namjeni, u sklopu osnovne
(dohranjivanje), isklju ivo u svrhu održavanja pos- gra evine mogu se graditi i poslovni sadržaji. Op e od-
toje ih kupališta, odnosno vra anja u prvobitno redbe ovog plana za stambene gra evine odnose se i za
stanje, stambene gra evine sa poslovnim sadržajima.
(5) Na komunalno opremljenim prostorima grada mogu se
- oblaganje dijelova sun ališta kamenim plo ama,
graditi ve e stambene gra evine (višestambene gra e-
- izgradnja infrastrukture u funkciji kupališta (vodo-
vine, visoke stambene gra evine i ve e stambene gra-
vodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska
evine sa ili bez poslovnih prostora) što podrazumijeva
elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, te-
izgra enu i ure enu prilaznu ulicu ili put i priklju ke na:
lekomunikacijska),
elektroopskrbu, plinoopskrbu, vodoopskrbu i gradsku
- ukoliko se do ure ene plaže izvodi sustav vodoo-
odvodnju.
pskrbe, mora se istovremeno riješiti sustav odvod-
Iznimno, manje stambene gra evine (obiteljske ku e i
nje otpadnih voda,
niske stambene gra evine) mogu graditi i uz nižu razinu
- hortikulturno ure enje,
komunalne opremljenosti zemljišta kao prijelazno rješe-
- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvla-
nje s obvezom izgra ene prilazne ulice, priklju ka na
enje i osmatra nica za nadzornika plaže,
opskrbu elektri nom energijom, na lokalni izvor vodoo-
- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, pskrbe i izgradnju nepropusne sabirne jame.
stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, in- (6) Rekonstrukcija postoje e gra evine (izvedba gra evin-
formativne plo e i sl.), skih i drugih radova na postoje oj gra evini kojima se ut-
- gradnja sanitarnih vorova, je e na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu gra evinu
- postavljanje montažnih/privremenih manjih i usluž- ili kojima se mijenja uskla enost te gra evine s lokacij-
nih objekata. skim uvjetima u skladu s kojima je izgra ena (dogra i-
(10) Grani ne vrijednosti za sanitarne vorove iz prethodnog vanje, nadogra ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra e-
stavka ovog lanka su: vine, izvo enje radova radi promjene namjene gra evine
- najve a tlocrtna projekcija pojedina ne gra evine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba gra evin-
2
može biti 35 m , skih i drugih radova na ruševini postoje e gra evine u
- dozvoljeni broj etaža iznosi jednu nadzemnu eta- svrhu njezine obnove) može se izvesti u okviru najve ih
žu, visine do 4 m, dopuštenih uvjeta za gradnju odre enih ovim planom.
- krovište može biti ravno ili koso, nagiba do 45º; Pojedine parametre postoje eg stanja izgradnje koja ni-
pokrov kosih krovova treba biti crijep; mogu se do- su u skladu s uvjetima gra enja ovog plana mogu e je
zvoliti i drugi pokrovi (u boji crijepa - crveno- zadržati, ali ne i pove avati.
sme oj tamnoj boji) uz valjano stru no arhitekton- (7) Napomena, op i uvjeti za gradnju i rekonstrukciju stam-
sko obrazloženje koje mora skrbiti o o uvanju tra- benih gra evina od lanka 31. do lanka 50. ovog plana
dicijske slike naselja; ne dozvoljava se korištenje (termini o gra evnoj estici, o etažama gra evine, o gra-
valovitog salonita i sli nih materijala. evnoj i regulacijskoj liniji i sl.) i pomo nih gra evina
(11) Akti ure enja prostora za prate e sadržaje mogu se lanak 63. ovog plana), odnose se i za ostale vrste gra-
izdavati istovremeno s aktima gra evine osnovne nam- evina unutar i drugih namjena, ako u odredbama za os-
jene ili nakon dobivenog odgovaraju eg akta za istu. tale vrste i namjene gra evine nisu propisani druga iji
(12) Postoje e gra evine mogu se rekonstruirati za potrebe posebni uvjeti gra enja.
sporta i rekreacije i kupališta prema uvjetima ovog lan- (8) Na podru jima gdje su doneseni detaljniji prostorni
ka. planovi (DPU, PUP, UPU), primjenjuju se ti planovi u di-
jelovima koji nisu u koliziji s ovim Planom.
5. UVJETI I NA IN GRADNJE
STAMBENIH GRA EVINA 5.1.1. Gra evne estice
lanak 32.
5.1. OP I UVJETI ZA GRADNJU I REKONSTRUKCIJU
(1) Gra evna estica je estica zemljišta s pristupom na
STAMBENIH GRA EVINA
prometnu površinu koja je izgra ena ili koju je u skladu s
uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i - gra evna estica – estica sa jednom regulacij-
površinom od jedne ili više katastarskih estica zemljišta skom linijom,
ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. - uglovne gra evne estice – estica sa dvije regu-
(2) Gradivi dio gra evne estice je dio gra evne estice koji lacijske linije,
se nalazi unutar granica gra evinskog podru ja i izvan - višeuglovne gra evne estice – estica tri ili više
planiranog prometnog koridora ili planiranog ili postoje- regulacijskih linija,
eg drugog infrastrukturnog koridora, te na istom se mo- (10) Prema obliku gra evna estica može biti:
že graditi i rekonstruirati sukladno uvjetima propisanim - pravilna gra evna estica,
odredbama ovog plana (gradiva površina ovisi o obliku i - nepravilna gra evna estica.
veli ini gra evne estice, namjeni gra evine, visini i tipu (11) Gra evna estica sa jednom regulacijskom linijom ima
izgradnje, najve oj izgra enosti i iskorištenosti susjednih mogu pristup s jedne prometne površine ili druge javne
estica, najmanjoj udaljenosti od me a sa susjednim površine - ulica, trg, park i sl., a istu pravilnog ortogonal-
gra evnim esticama i dr.). nog oblika definiraju:
(3) Negradivi dio gra evne estice je dio gra evne estice - jedna prednja uli na me a - jedna regulacijska lini-
koji se nalazi izvan granica gra evinskog podru ja ili ja,
unutar planiranog prometnog koridora (prostor rezervaci- - jedna stražnja me a - dvorišna me na linija sa su-
je proširenja postoje e prometnice nedovoljne širine) ili sjednom gra evnom esticom koja je nasuprotna
planiranog ili postoje eg drugog infrastrukturnog koridora regulacijskoj liniji, te
(elektroenergetski vodovi, mreža javne odvodnje, plino- - dvije bo ne me e - bo ne me ne linije sa susjed-
vodi i naftovodi) te na istom dijelu se može graditi i re- nim gra evnim esticama koje spajaju prednju i
konstruirati samo objekti niskogradnje (kolni i pješa ki stražnju me u gra evne estice.
pristupi), i to u skladu s uvjetima nadležnog javnoprav- Udaljenost prednje uli ne i stražnje me e odre uje dubi-
nog tijela. nu pravilne gra evne estice. Udaljenost bo nih me a
(4) Pristup na gra evnu esticu mora biti omogu en nepos- odre uje širinu pravilne gra evne estice.
redno preko prometne površine tj. površine javne namje- (12) Uglovna gra evna estica je ona gra evna estica koja
ne, površine u vlasništvu vlasnika gra evne estice ili zauzima uglovni dio površine pojedinog bloka, ili uglovni
površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u dio površine križanja dvije prometne površine, te time
svrhu pristupa do gra evne estice. ima dvije regulacijske linije tj. ona gra evna estica koja
(5) Najmanja širina kolnog pristupa gra evnoj estici s ima mogu pristup s dvije prometne površine ili druge
prometne površine iznosi 3,0 m, ili iznimno i više prema javne površine - ulica, trg, park i sl., a istu pravilnog orto-
uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. gonalnog oblika definiraju:
Iznimno, gra evna estica s postoje om gra evinom - dvije prednje uli ne me e - dvije regulacijske linije,
može imati i manju širinu kolnog pristupa na gra evnu te
esticu s prometne površine od propisane ovim planom. - dvije bo ne (stražnje) me e - dvorišne me ne linije
Iznimno, postoje a neizgra ena gra evna estica unutar sa susjednim gra evnim esticama.
stambene ili mješovite namjene može imati i manju širinu Udaljenost jedne prednje uli ne me e i nasuprotne dvo-
gra evne estice na dijelu gdje se ostvaruje kolni prilaz s rišne me e odre uje veli inu (dubinu, odnosno širinu)
prometne površine od propisane ovim planom, ali ne pravilne gra evne estice.
manje od 2,0 m, te se na istoj može graditi uz isho enje Iznimno, gra evna estica se smatra uglovnom i ako ista
suglasnosti nadležnog gradskog odjela za prostorno ima samo jednu regulacijsku liniju s jednom prometnom
ure enje kroz posebne uvjete. površinom ili druge javne površine - ulica, trg, park i sl. (a
(6) Oblik i veli ina gra evne estice treba omogu iti njeno time i mogu pristup samo s jedne prometne površine ili
svrhovito korištenje i izgradnju. Prilikom parcelacije ve e druge javne površine - ulica, trg, park i sl.), ukoliko se is-
površine na manje gra evne estice potrebno je ujedna- ta nalazi na uglu uz proširenje prometne ili druge javne
avati veli inu i oblik gra evnih estica, te težiti što pra- površine (najmanje uvla enje regulacijske linije je 5,0 m,
vilnijim pravokutnim gra evnim esticama, ukoliko je isto u širini najmanje 25,0 m), uz uvjet da se predmetna uvu-
mogu e. ena površina i koristi kao prometna ili javna površina
Oblik gra evne estice potrebno je formirati na na in da (npr. uglovna estica k. .br. 3478/1 k.o. Brod - Hotel
je kra a stranica gra evne estice orijentirana prema Central).
prometnoj površini, te time obavezno je potrebno voditi Iznimno, ne smatra se gra evna estica uglovnom, ako
ra una prilikom izgradnje novih prometnih površina, ne ista ima dvije regulacijske linije (a time i mogu pristup s
nastaju površine s jedino mogu im „obrnutim“ gra evnim dvije prometne površine ili druge javne površine - ulica,
esticama (male dubine, a velike širine). trg, park i sl.), ukoliko ista ne zauzima sami ugao pojedi-
(7) Najmanja veli ina i oblik gra evne estice odre eni su u nog bloka, odnosno križanje dvije prometne površine
lancima 52. - 62. ovog plana za svaku pojedinu zonu (npr. k. .br. 3584 k.o. Brod).
unutar stambene i mješovite namjene. (13) Višeuglovna gra evna estica je ona gra evna estica
Iznimno, detaljnijim planom ure enja mogu e je planirati koja zauzima uglovni dio ili cijelu površinu pojedinog blo-
i manja odstupanja od veli ina i oblika gra evnih estica ka, ili uglovni dio površine izme u dvaju križanja više
odre enih ovim planom. prometnih površina, te time ima tri ili više regulacijskih li-
(8) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU), nija tj. ona gra evna estica koja ima mogu pristup s tri
doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg ili više prometnih površina ili drugih javnih površina - uli-
podru ja, u kojima su odre eni oblici i veli ine gra evnih ca, trg, park i sl., a istu pravilnog ortogonalnog oblika de-
estica u kartografskim prikazima smatraju se uskla eni finiraju:
s odredbama ovog plana u tom pogledu. - tri ili više prednjih uli nih me a - tri ili više regula-
(9) Prema položaju gra evne estice unutar bloka, tj. u cijskih linija, te
odnosu na prometne površine ili druge javne površine - - jedna ili nijedna bo na (stražnja) me a - dvorišna
ulica, trg, park i sl. (broj regulacijskih linija) gra evna e- me na linija sa susjednim gra evnim esticama.
stica može biti:
U pravilu udaljenost jedne prednje uli ne me e i druge (2) Položaj regulacijske linije odre en je kartografskim
nasuprotne prednje uli ne me e (ili dvorišne me e sa prikazima 1.1. Korištenje i namjena površina i 1.2. Pro-
susjednom gra evnom esticom) odre uje veli inu (du- met, a za gra evne estice uz ostale postoje e i planira-
binu, odnosno širinu) pravilne višeuglovne gra evne es- ne tercijarne prometnice odre en je prema lanku 68.
tice. ovoga plana.
Iznimno, ne smatra se gra evna estica višeuglovnom, Ukoliko prilikom gradnje nove ili zamjenske gra evine (ili
ako ista ima tri regulacijske linije (a time i mogu pristup prilikom rekonstrukcije postoje e gra evine) uz postoje-
s tri prometne površine ili druge javne površine - ulica, u prometnu površinu nedovoljne širine koridora, regula-
trg, park i sl.), ukoliko ista ne zauzima dva kontinuirana cijska linija prelazi preko gra evne estice, tj. ukoliko se
ugla pojedinog bloka, odnosno dva križanja više promet- dio gra evne estice nalazi u koridoru propisanog pro-
nih površina. metnog koridora, isti dio gra evne estice se mora pred-
(14) Pravilne gra evne estice odnose se na estice pravo- vidjeti kao prostor rezervacije proširenja postoje e pro-
kutnog oblika ili oblika što bliže pravokutniku, ako se ti- metnice (ulice/ceste) - negradivi dio površine gra evne
me postiže pravilni ritam urbanog poteza. estice.
(15) Nepravilne gra evne estice su one gra evne estice (3) Gra evna linija (gra evni pravac) je paralelna linija s
nepravilnog, trokutastog oblika ili drugog poligona, koje regulacijskom linijom, na kojoj se smješta ve i dio uli -
su nastale prijašnjim parcelacijama (postoje e gra evne nog pro elja osnovne gra evine (u pravilu, više od 50%
estice, ili koje iznimno nastaju kao rubne gra evne es- površine pro elja), a udaljenost gra evne linije osnovne
tice prilikom parcelacije ve ih površina, ili koje iznimno gra evine od regulacijske linije odre ena je kroz detaljni-
nastaju spajanjem više manjih postoje ih dijelova u cilju je odredbe za pojedinu zonu ili namjenu, te u pravilu iz-
omogu avanja kvalitetnijeg korištenja i izgradnje prosto- nosi najmanje 5,0 m.
ra. U pravilu, kod nepravilnih gra evnih estica bo nim Iznimno, gra evna linija osnovne gra evine može se od-
me ama se smatraju one koje su približno okomite na rediti na udaljenosti manjoj od 5,0 m, u slijede im slu a-
regulacijsku liniju i koje se nalaze bo no od osnovne jevima:
gra evine, a stražnje me e se smatraju one koje su prib- - kod interpolacije osnovne gra evine u pravcu gra-
ližno paralelne sa regulacijskom linijom i najudaljenije od evne linije od ve izgra ene strukture (postoje e
iste te koje se nalaze iza osnovne gra evine. Kod uglov- susjedne gra evine) koja je udaljena manje od 5,0
nih i višeuglovnih gra evnih estica pojedine dvorišne m
me e predstavljaju i bo nu i stražnju me u sa susjednim - postoje a udaljenost kod rekonstrukcije postoje ih
gra evnim esticama. gra evina,
Iznimno, uvjete gra enja na nepravilnim gra evnim es- - i manje ukoliko se odre uje detaljnijim prostornim
ticama, kao i pravilnim gra evnim esticama, a koji nisu planom užeg podru ja.
dovoljno definirani i odre eni ovim planom (npr. nejasno (4) Pri odre ivanju gra evne linije osnovne ili pomo ne
tretiranje me a sa susjednim gra evnim esticama kao gra evine ne uzimaju se u obzir slijede i istaci i drugi ot-
bo ne ili stražnje) odre uje nadležni gradski ured za voreni dijelovi gra evine:
prostorno ure enje, ovisno o lokalnim uvjetima. - zatvoreni istaci….erkeri do 1,5 m do 30% širine uli
(16) Mogu nosti gradnje na gra evnoj estici odre eni su nog pro elja,
ovim op im uvjetima gradnje ( l. 31. - 50. ovog plana) i - otvoreni istaci..….balkoni i lo e do 1,5 m, te terase
uvjetima gradnje po pojedinim zonama i namjena, os- visine do 0,5 m od ure enog
novni urbanisti ki pojmovi za mogu nosti gradnje na terena,
gra evnoj estici, me u ostalim su: - podrumski istaci...ukopani 100% u ure en teren, te
- izgra enost gra evne estice - odnos tlocrtne - krovni istaci…….. strehe i drugi krovni prepusti do
površine svih postoje ih i planiranih gra evina na 1,0 m dužine.
gra evnoj estici i ukupne površine gra evne es- Iznimno, ukoliko se gra evina gradi na regulacijskoj liniji,
tice. Tlocrtna površina gra evine na gra evnoj e- tada navedeni istaci iz prethodnog stavka (erkeri, balko-
stici je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvo- ni, krovne strehe i sl.) mogu se graditi i iznad javne povr-
renih i natkrivenih konstruktnih dijelova gra evine, šine, ukoliko su isti na visini ve oj od 4,0 m od ure ene
na gra evnu esticu, uklju ivši i otvorene dijelove javne površine, do 30% širine uli nog pro elja (širine
gra evine (terase, lo e) u prizemlju gra evine ka- gra evine), te isti moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od
da su iste konstruktivni dio podzemne etaže, ne bo ne me e sa susjednom esticom, da ne zaklanjaju
ra unaju i potpuno ukopane dijelove zgrade, bal- pogled, osvjetljenje i osun anje gra evinama na susjed-
kone i strehu krovišta (dužine do 1,0 m). Izgra e- nim esticama. Vertikalna projekcija istaka mora biti uda-
nost gra evne estice u ovom planu iskazuje se ljena najmanje 0,5 m od ruba kolnika.
postotkom. Iznimno, iznad javne površine mogu se graditi manje la-
- nadzemna iskoristivost gra evne estice - od- gane konzolne nadstrešnice (staklo, metal) do 1,0 m ko-
nos ukupne nadzemne gra evinske (bruto) površi- je natkrivaju otvore prizemlja gra evine pod uvjetom da
ne (GBP) svih gra evina na gra evnoj estici i svijetla visina izme u ure ene javne površine i donjeg
površine gra evne estice. Nadzemna iskoristivost ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna pro-
gra evne estice u ovom planu iskazuje se koefici- jekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba
jentom (kis). kolnika.
Iznimno, svjetlarnici za podrumske prozore istaknuti do
5.1.2. Gra evna i regulacijska linija 1,0 m, mogu se graditi na prometnoj ili drugoj javnoj pov-
ršini pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom
lanak 33. opekom, ili drugim prozirnim materijalom ili metalnom re-
(1) Regulacijska linija (regulacijski pravac) je linija koja šetkom u ravnini pješa ke komunikacije, uz isho enje
razgrani ava prometnu ili drugu javnu površinu (ulica, suglasnosti nadležnog gradskog odjela.
trg, park i sl., osim groblja) od gradivog dijela gra evnih (5) Iznimno, na mjestima ve ih gradskih križanja regulacij-
estica. ska i gra evna linija odre uju se prema projektu križanja
(križanja glavnih gradskih ulica i državnih cesta) uz ob- - najve a gra evinska bruto površina
vezno uvažavanje kuta preglednosti na križanju. (GBP) nije odre ena,
(6) Na prostoru izme u gra evne linije i regulacijske linije - do 4 nadzemne etaže, zadnja 4. etaža je
omogu uje se gradnja samo kolnog i pješackog pristupa, potkrovlje ili uvu eni kat (75% tre e eta-
priklju aka na komunalnu infrastrukturu i ograda, a ostali že),
prostor potrebno je hortikulturni urediti. U prostoru rezer- - najmanji broj stambenih jedinica je 4,
vacije proširenja postoje e ulice kolni i pješa ki pristupi - do 40% nadzemne neto površine pos-
moraju biti u razini i ne mogu se graditi ograde. lovni sadržaji.
(7) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU), • visoka stambena gra evina (s malim udjelom
doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg poslovnih sadržaja):
podru ja, u kojima su odre eni položaji regulacijskih lini- - koja se može graditi ili rekonstruirati
ja i gra evnih linija smatraju se uskla eni s odredbama unutar stambene namjene S3 (zona
ovog plana u tom pogledu. 1.4., 1.5.) i mješovite namjene M (zona
2.3., 2.4.),
5.1.3. Osnovna stambena gra evina i pomo ne - najve a gra evinska bruto površina
gra evine (GBP) nije odre ena,
lanak 34. - 5 (ili 6) nadzemnih etaža, zadnja 5. (ili
(1) Na jednoj gra evnoj estici unutar stambene i mješovite 6.) etaža je potkrovlje ili uvu eni kat,
namjene mogu a je gradnja samo jedne osnovne stam- - najmanji broj stambenih jedinica je 4,
bene gra evne i gradnja više prate ih pomo nih gra evi- - do 40% nadzemne neto površine pos-
na, u skladu s uvjetima gra enja ovog plana. lovni sadržaji.
(2) Osnovna stambena gra evina je glavna gra evina na - poslovno – stambena gra evina
gra evnoj estici unutar stambene ili mješovite namjene, • ostale stambene gra evine (s ve im udjelom
sa ili bez poslovnih sadržaja (tihe i iste djelatnosti), a poslovnih sadržaja od 40% neto):
ovisno o uvjetima unutar pojedine zone i namjene (izgra- - koje se mogu graditi ili rekonstruirati
enosti i iskorištenost gra evne estice, dozvoljenim uda- unutar mješovite namjene M (zona 2.1.,
ljenostima od me a sa susjednim gra evnim esticama i 2.2., 2.3., 2.4.),
dr.), prema veli ini, karakteristikama i ostalim zna ajka- - najve a gra evinska bruto površina
ma stambena gra evina može biti: (GBP) nije odre ena,
- stambeno - poslovna gra evina (stambena ili stam- - 4 (5 ili 6) nadzemnih etaža, zadnja 6.
beno - poslovna) etaža je potkrovlje ili uvu eni kat,
• obiteljska ku a (s malim udjelom poslovnih sa- - najve i broj stambenih ili poslovnih jedi-
držaja): nica nije odre en,
- koja se može graditi ili rekonstruirati - omjer stambenih i poslovnih sadržaja ni-
unutar stambene namjene S1 (zona 1.1., je odre en.
1.2., 1.6.), stambene namjene S2 (zona Iznimno, stambene gra evine s malim udjelom poslovnih
1.2., 1.3.) i mješovite namjene M (zona sadržaja (obiteljske ku e i niske stambene gra evine)
2.1., 2.2.), mogu imati i ve u gra evinsku (bruto) površinu (GBP) od
- do 400 m² gra evinske bruto površine gore navedenog, ako se grade ili rekonstruiraju na gra-
(GBP), evnim esticama površine ve e od 1000 m², sukladno
- do 3 nadzemne etaže, zadnja 3. etaža je odredbama lanaka od 52. do 60. ovog plana.
potkrovlje ili uvu eni kat (75% druge Iznimno, stambene gra evine s ve im brojem etaža od 6
etaže), nadzemnih etaža mogu se graditi ukoliko:
- do 3 jedinice (stambene ili poslovne), - se isto odredi detaljnijim prostornim planom (DPU,
- do 40% nadzemne neto površine pos- PUP, UPU) za pojedino podru je grada unutar
lovni sadržaji. stambene namjene (S3) ili mješovite namjene (M),
• niska stambena gra evina (s malim udjelom (3) Pomo ne gra evine su prate e gra evine koje svojom
poslovnih sadržaja): namjenom i sadržajima upotpunjuju osnovnu (glavnu)
- koja se može graditi ili rekonstruirati gra evinu na gra evnoj estici. Detaljnije uvjete gra enja
unutar stambene namjene S2 (zona 1.2., istih odre eni su u lanku 63. ovog plana.
1.3.), stambene namjene S3 (zona 1.3., (4) Poslovni sadržaji unutar stambene namjene (S1, S2 i
1.4.) i mješovite namjene M (zona 2.1., S3), u sklopu osnovne i pomo ne gra evine, mogu biti
2.2., 2.3.), isklju ivo tihe i iste djelatnosti koje nemaju veliko prome-
- do 400 m² nadzemne gra evinske bruto tno optere enje i kojih režim rada ne narušava kvalitetu
površine (GBP), stanovanja - a koje su definirane stavkom (10) lanka 51.
- do 4 nadzemne etaže, zadnja 4. etaža je ovog plana. Ve e poslovne ili proizvodne, bu ne ili po
potkrovlje ili uvu eni kat (75% tre e eta- okoliš štetne djelatnosti ne smiju se graditi i planirati unu-
že), tar stambene namjene. Udio poslovnih sadržaja (nad-
- do 6 jedinica (stambene ili poslovne), zemna neto površina) unutar osnovne stambene gra e-
- do 40% nadzemne neto površine pos- vine ne može biti ve i od 40 % nadzemne neto površine
lovni sadržaji. osnovne gra evine ili manje ovisno o pojedinoj zoni
• višestambena gra evina (s malim udjelom pos- stambene namjene.
lovnih sadržaja): (5) Poslovni sadržaji unutar mješovite namjene (M), u sklopu
osnovne i pomo ne gra evine, mogu biti isklju ivo tihe i
- koja se može graditi ili rekonstruirati
iste djelatnosti koje nemaju veliko prometno optere enje
unutar stambene namjene S3 (zona
i kojih režim rada ne narušava kvalitetu stanovanja - a ko-
1.3., 1.4., 1.5.) i mješovite namjene M
je su definirane lankom 61. ovog plana. Pojedine ve e
(zona 2.1., 2.2., 2.3., 2.4.),
poslovne ili proizvodne, bu ne ili po okoliš štetne djelat- iskazuje u projektnoj dokumentaciji za svaku poje-
nosti ne smiju se graditi i planirati unutar mješovite nam- dinu gra evinu, me u ostalim i zbog obra una pot-
jene ili pojedinih podru ja. Udio poslovnih sadržaja (nad- rebnog broja PGM-a, zbog obra una udjela pos-
zemna neto površina) unutar osnovne gra evine unutar lovnih prostora u manjim stambenim gra evinama,
mješovite namjene može biti ve i od 40 % nadzemne ne- kao i zbog obra una komunalne naknade (iskazuje
to površine osnovne gra evine. se u m²),
(6) Smještaj osnovne i pomo nih gra evina na pravilnoj - volumen gra evine definiran je posebnim propi-
gra evnoj estici je u pravilu slijede i: som, te obavezno se iskazuje u projektnoj doku-
- osnovna gra evina na prednjem uli nom dijelu mentaciji za svaku pojedinu gra evinu, me u osta-
gra evne estice, lim i zbog obra una komunalnog doprinosa (iska-
- pomo ne gra evine na zadnjem dvorišnom dijelu zuje se u m³),
gra evne estice. - visina gra evine, odnosno ukupna visina defini-
Iznimno, mogu a su odstupanja od navedenog uobi aje- rana je lankom 35. ovog plana, i kroz detaljnije
nog smještaja osnovne i pomo nih gra evina, odobre- odredbe za pojedinu zonu i namjenu, te obavezno
njem istog kroz posebne uvjete nadležnih javnopravnih ti- se iskazuje u projektnoj dokumentaciji za svaku
jela, a sve u skladu i sa ostalim odredbama ovog plana. pojedinu gra evinu, me u ostalim i zbog potrebne
(7) Ukoliko se na gra evnoj estici nalazi dvije ili više posto- udaljenosti gra evine od me e sa susjednim gra-
je ih osnovnih stambenih gra evina, sukladno odredba- evnim esticama (iskazuje se u m, kao i u broju
ma ovog plana mogu a je dogradnja i nadogradnja samo nadzemnih etaža),
onih koje su udaljene najmanje 5,0 m od stražnje me e - potreban broj parkirališno garažnih mjesta
sa susjednim gra evnim esticama, u skladu s ostalim (PGM) definiran je lankom 38., 39., 40., i 69. ovog
uvjetima gra enja i rekonstrukcije ovog plana. Ostale os- plana, te obavezno se iskazuje u projektnoj doku-
novne gra evine koje se nalaze uz stražnju me u (te ti- mentaciji za svaku pojedinu gra evinu, (iskazuje
me imaju položaj na gra evnoj estici kao pomo ne gra- brojem PGM),
evine) mogu se zadržati, te iznimno mogu se samo - „uvu eni kat“ je zadnja etaža osnovne gra evine
prema uli nom dijelu gra evne estice dogra ivati. koja je oblikovana ravnim krovom, te iji zatvoreni i
(8) Ukoliko je postoje a gra evina izgra ena na više katas- natkriveni dio iznosi najviše 75% tlocrtne površine
tarskih estica, a ne postoji mogu nost osnivanja jedne zatvorenog i natkrivenog dijela prethodne (predza-
gra evne estice, ista se može rekonstruirati i prenamje- dnje) etaže. Ostala nenatkrivena otvorena površi-
niti unutar postoje ih vanjskih gabarita gra evine. na može biti prohodan ravni krov (prohodna tera-
Iznimno, u zašti enoj povijesnoj cjelini, gra evine iz pret- sa) ili neprohodan ravni krov (zelena površina ili
hodnog dijela stavka mogu e je nadograditi u postoje oj šljunak ili završni sloj hidroizolacije), te ista može
tlocrtnoj površini i bez formiranja jedinstvene gra evne imati nadozid visine do 1,2 m. Uvu eni dio zadnje
estice, prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odje- etaže se u pravilu formira u cilju kvalitetnijeg ukla-
la. panja gra evine sa susjednom izgradnjom.
(9) Prilikom pojedinog zahvata u prostoru na gra evnoj - nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva od-
estici (gradnja nove osnovne gra evine ili pomo ne gra- re ena površina ili prostor (terasa, ulazni podest ili
evine, ili gradnja zamjenske gra evine, ili rekonstrukcija dio ure enog terena gra evne estice). Nadstreš-
postoje e gra evine) isti je mogu ukoliko se zadovolje nica, kao zasebna pomo na gra evina na gra ev-
svi uvjeti i parametri odre eni ovim planom, a u obra un noj estici, je otvorena gra evina sa svih strana ili
osim planiranih gra evina ulaze i sve gra evine na gra- barem dvije strane (najviše dvije strane mogu imati
evnoj estici na slijede i na in: zid sa ili bez otvora).
- postoje e gra evine, kao i nelegalne gra evine (11) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU),
ulaze u obra un ukoliko se iste i nakon zahvata doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
zadržavaju na gra evnoj estici, s time da se ne- podru ja, u kojima je odre ena najve a dozvoljena gra-
legalne gra evine tako er moraju ozakoniti uz na- evinska (bruto) površina osnovne i pomo nih gra evina,
vedeni zahvat u prostoru, dozvoljena izgra enost gra evne estice, te udio poslov-
- postoje e gra evine, kao i nelegalne gra evine ne nih sadržaja unutar osnovne gra evine, smatraju se neu-
ulaze u obra un ukoliko se iste ne zadržavaju na skla enim s odredbama ovog plana u tom pojedinom po-
gra evnoj estici, tj. ako su iste projektnom doku- gledu.
mentacijom predvi ene za rušenje prije isho enja
uporabne dozvole za odobreni zahvat u prostoru. 5.1.4. Visina i etaže stambene gra evine
(10) Mogu nosti gradnje osnovne stambene i pomo nih gra-
lanak 35.
evina (veli ina, položaj na gra evnoj estici, visina broj
(1) Najve a dozvoljena visina gra evine odre uje se ovim
etaža, broj stambenih i poslovnih jedinica i drugi uvjeti)
planom kroz dva pokazatelja:
definirani su ovim op im uvjetima plana i posebnim uvje-
- visinom gra evine (ukupna visina gra evine, visina
tima za pojedinu zonu i namjenu, kao i kartografskim pri-
gra evine, visina dijela gra evine) - izražena u
kazima ovog plana. Pojedini urbanisti ki parametri i poj-
metrima,
movi vezani za gradnju su:
- brojem etaža - izraženom u dozvoljenom broju
- gra evinska (bruto) površina (GBP) definirana
nadzemnih etaža,
je Zakonom o prostornom ure enju, a odre ena je
(2) Ukupna visina gra evine se mjeri od kona no ure enog
kroz uvjete gradnje za pojedinu zonu i namjenu, te
terena na njegovom najnižem dijelu uz pro elje gra evine
obavezno se iskazuje u projektnoj dokumentaciji
do najviše to ke gra evine (najviše sljeme - kosi krov,
za svaku pojedinu gra evinu, me u ostalim i zbog
najviša kota nadozida zadnje etaže ili najviša kota slojeva
mogu nosti gradnje u pojedinoj zoni (iskazuje se u
ravnog krova zadnje etaže ako nema nadozida - ravni
m²),
krov).
- neto površina gra evine definirana je Zakonom o
(3) Visina gra evine se mjeri od kona no zaravnanog i ure-
gradnji (podna korisna površina), te obavezno se
enog terena na njegovom najnižem dijelu uz pro elje (9) Galerija je naziv za korisni dio pojedine etaže gra evine
gra evine do: (ostali dio etaže u pravilu je zra ni prostor), neovisno o
- kod gra evina s kosim krovom - to ke sjecišta zauzimanju dijela tlocrtne površine gra evine, smatra se
pravca završne obloge vanjskog zida i pravca za- etažom gra evine (u pravilu kat ili potkrovlje).
vršne krovne plohe, (10) Na kosom terenu, gra evina može imati ulaz na bilo kojoj
- kod gra evina s ravnim krovom - do gornjeg ruba nadzemnoj etaži gra evine (osim u potkrovlje). Ukoliko je
stropne konstrukcije zadnjega kata. ulaz u gra evinu na nekoj drugoj etaži gra evine, ta eta-
(4) Visina dijela gra evine (na odre enoj udaljenosti od ža se ne smatra prizemljem gra evine, te se etaže ispod
me e) se mjeri od kona no ure enog terena do najviše nje smatraju etažama podruma, a iznad nje katovima.
to ke presjeka gra evine na toj udaljenosti od me e, i is- Razli ita pozicija ulaza u gra evinu prema visini ne mije-
ta je mjerodavna pri odre ivanju potrebne udaljenosti tog nja ovim odredbama odre eni broj etaža gra evine.
dijela gra evine od me e sa susjednom gra evnom es- (11) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU),
ticom. doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
(5) U obra un visine gra evine i broj nadzemnih etaža (uku- podru ja, u kojima je odre en najve i dozvoljeni broj
pne visine gra evine, visine gra evine, visine dijela gra- nadzemnih etaža ili ukupna visina gra evine, smatraju se
evine) ne ulaze: neuskla enim s odredbama ovog plana u tom pogledu.
- dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi sli ni
istaci, 5.1.5. Položaj stambene gra evine na gra evnoj estici
- vertikalne komunikacije (stubišni prostor s dizali- i udaljenost gra evine od me a
ma) za izlaz na ravni krov, ako je tlocrtna površina
lanak 36.
istih do 10% tlocrtne površine gra evine,
(1) Položaj osnovne stambene gra evine (na in gradnje) u
(6) Etaža u smislu ovog plana je naziv za pojedinu prostornu
odnosu na bo ne me e sa susjednim gra evnim esti-
razinu zgrade, te može biti:
cama može biti:
- podrum (Po) - podzemna etaža gra evine koji je
- slobodnostoje a gra evina - gra evina koja se
potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga
gradi na odre enoj udaljenosti od bo nih me a sa
volumena u kona no ure eni teren uz pro elje
susjednim gra evnim esticama, a najmanja uda-
gra evine i iji se prostor nalazi ispod poda pri-
ljenost od tih me a je odre ena kroz detaljnije uv-
zemlja ili suterena.
jete za gradnju za pojedinu zonu ili namjenu, te
- suteren (S) - nadzemna etaža gra evine koji je
najviše ovisi o visini gra evine.
djelomi no ukopan do 50% svoga volumena u ko-
- poluugra ena gra evina - gra evina koja se
na no ure eni teren uz pro elje gra evine, odnos-
gradi s jednim svojim pro eljem na jednoj bo noj
no da je najmanje jednim svojim pro eljem izvan
me i sa susjednom gra evnom esticom, a drugo
terena i iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja
pro elje je na odre enoj udaljenosti od druge bo -
ili prvog kata gra evine.
ne me e (kao sklop dvojne zgrade ili završetak ni-
- prizemlje (P) - nadzemna etaža gra evine iji se
za zgrada), a najmanja udaljenost gra evine od te
prostor nalazi neposredno na površini terena, od-
druge bo ne me e je odre ena kroz detaljnije uv-
nosno najviše 1,5 m iznad kona no ure enog te-
jete za gradnju za pojedinu zonu ili namjenu, te
rena uz pro elje gra evine ili iji se prostor nalazi
najviše ovisi o visini gra evine;
iznad podruma i/ili suterena gra evine (ispod kata,
- ugra ena gra evina - gra evina koja se gradi s
potkrovlja ili krova gra evine). Napomena, na rav-
dva svoja pro elja na obje bo ne me e sa susjed-
nom terenu u kona no ure eni teren uz pro elje
nim gra evnim esticama (kao interpolacija tj. ug-
gra evine ne ulazi vanjski kolni i pješa ki ulazi u
radnja u postoje u izgradnju ili dio planiranog ni-
podrumski/suterenski dio gra evine uži od 1/2 širi-
za). Iznimno, gra evina se smatra ugra enom
ne tog pro elja.
ukoliko se ista gradi ugra eno na uglovnoj ili više-
- kat (1, 2, 3 itd.) - nadzemna etaža gra evine iji se
uglovnoj gra evnoj estici koja ima samo jednu
prostor nalazi izme u dva stropa iznad prizemlja ili
me u (ravnu ili zavojitu) sa susjednim gra evnim
suterena ili nižeg kata gra evine.
esticama.
- potkrovlje (Pk) - nadzemna etaža gra evine iji
Na gore navedene na ine gradnje osnovne gra evine ne
se prostor nalazi iznad prizemlja ili zadnjega kata
utje e udaljenost iste od regulacijske linije i stražnje me-
gra evine i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
e sa susjednim gra evnim esticama (npr. gra evina
krova. Visina nadozida potkrovlja ne može biti viša
koja se gradi na gra evnoj estici koja grani i samo sa
od 1,2 m. Ukoliko osnovna gra evina ima jednos-
prometnim ili drugim javnim površinama može biti samo
trešan krov, te time visina nadozida s jedne strane
slobodnostoje a po na inu gradnje).
je ve a od 1,2 m, tada se etaža ispod takvog jed-
(2) Prilikom odre ivanja položaja (smještaja) osnovne gra-
nostrešnog krova ne tretira kao potkrovlje gra evi-
evine potrebno je voditi ra una o smještaju bo nih sus-
ne, nego kao kat.
jednih gra evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje.
(7) Suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje se smatraju nad-
Iznimno, mogu se dozvoliti manja odstupanja u smještaju
zemnim etažama, a podrum podzemnom etažom. Tavan
gra evine, ukoliko se postoje a širina gra evne estice
se ne smatra etažom. Suteren, prizemlje i potkrovlje kao
ne uklapa s nekoliko susjednih bo nih gra evnih estica
etaže gra evine mogu biti samo u jednoj etaži. Podrum i
(šira ili uža od nekoliko susjednih bo nih gra evnih esti-
katovi kao etaže gra evine mogu imati više etaža, prema
ca) ili ukoliko su postoje e susjedne bo ne gra evine na
uvjetima za gradnju za pojedinu gra evinu, zonu ili nam-
tom dijelu i strani ulice izgra ene bez jasnog niza ili pravi-
jenu propisanim ovim planom.
la.
(8) Tavan je prostor gra evine ispod kosog ili zaobljenog
(3) Udaljenost gra evine od me e je udaljenost vertikalne
krova koji se predvi a kao neure en pomo ni prostor. Vi-
projekcije nadzemnih dijelova gra evine na gra evnu e-
sina nadozida na tavanskom prostoru osnovne gra evine
sticu, u to ki koja je najbliža toj me i (okomito na me u),
(kada je dvostrešno ili višestrešno krovište) ne može biti
pri emu se ne uzimaju u obzir streha krovišta (dužine do
viša od 0,6 m.
1,0 m). jenske osnovne gra evine (ili prilikom dogradnje postoje-
Najmanje udaljenosti osnovne gra evine od me a sa su- e gra evine). Svjetlarnik mora biti za 0,5 m širi od nave-
sjednim gra evnim esticama (bo nim i stražnjim), kao i denog otvora sa svake strane, ali ne uži od 2,0 m. Uda-
najmanja udaljenost osnovne gra evine od regulacijske ljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od otvora iznosi
linije odre ena je detaljnijim uvjetima za gradnju za poje- najmanje 3,0 m.
dinu zonu ili namjenu propisanu ovim planom. Iznimno, ukoliko na takvoj postoje oj susjednoj gra evini
(4) Protupožarni zid - puni konstruktivni zid gra evine koji imaju legalni elementi koji se ne smatraju otvorima iz
se gradi uz me u sa susjednom gra evnom esticom, te stavka (5) ovog lanka, tada udaljenost nasuprotnog zida
mora biti u ravnini me e (zid završno obložen toplinskom svjetlarnika od prozora može biti manja, ali ne manje od
izolacijom), te u slu aju kosog krova, protupožarni zid 1,0 m.
mora biti viši za 0,5 m od krovnog pokrova uz njega. Iznimno, ukoliko na takvoj postoje oj susjednoj gra evini
Najmanja udaljenost zida ukoliko nije na me i je 1,0 m ili imaju samo ventilacijski otvori, umjesto svjetlarnika se
više prema uvjetima za gradnju za pojedinu gra evinu, može izvesti vertikalni ventilacijski odvod, odnosno dovod
zonu ili namjenu propisanim ovim planom. zraka.
(5) Otvori (fiksni ili otklopni prozori, stijene, balkonska vrata i (8) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU),
sl.) na zidu gra evine koji su orijentirani prema susjednoj doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
gra evnoj estici moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od podru ja, u kojima su odre ene udaljenosti osnovne gra-
te me ne linije (ili više prema uvjetima za gradnju za po- evine od me a sa susjednim gra evnim esticama (kao
jedinu gra evinu, zonu ili namjenu propisanim ovim pla- i udaljenosti otvora i istaka), smatraju se neuskla enim s
nom). Otvor se ne smatra orijentiranim ukoliko je isti odredbama ovog plana u tom pojedinom pogledu.
okomit na me u ili pod kutem od 60º do 90º, te ukoliko se
otvor nalazi na krovnoj plohi nagiba manjeg od 45º. 5.1.6. Krovište, pokrov, potkrovlje gra evine
Otvorom se ne smatraju neprovidni ostakljeni otvori do
2 lanak 37.
0,5 m za zra enje postoje ih prostora, dijelovi zida od
(1) Krov osnovne i pomo ne gra evine može biti kosi (zaob-
staklene opeke, ventilacijski otvori najve eg promjera,
ljeni) ili ravni krov. Gra evina može imati obje vrste krova,
odnosno stranice 0,15 m, a kroz koje se ventilacija odvija
i u pravilu ve i dio tlocrtne površine gra evine mora imati
prirodnim putem i kroz koji nije mogu e ostvariti vizualni
kosi (zaobljeni) krov, a manji dio tlocrtne površine može
kontakt (najmanji parapet 2,0 m). Navedeni elementi koji
imati ravni krov.
se ne smatraju otvorom mogu se graditi na udaljenosti
Iznimno, prilikom gradnje nove ili zamjenske gra evine ili
1,0 m od me e sa susjednom gra evnom esticom.
rekonstrukcije postoje ih gra evina unutar pojedinog dije-
(6) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) koji su
la zašti ene povijesne cjeline grada, ili na podru ju dijela
orijentirani prema susjednoj gra evnoj estici, ne smiju bi-
obuhvata detaljnijih prostornih planova, mogu e je odredi-
ti na udaljenosti manjoj od 3,0 m od me e susjedne gra-
ti obveznu jednu vrstu krova gra evina (kosi ili ravni
evne estice, ili više prema uvjetima za gradnju za poje-
krov).
dinu gra evinu, zonu ili namjenu propisanim ovim planom
(2) Kosi krov osnovne gra evine (krovište) mora imati ve i
(otvoreni dijelovi gra evine ne smatraju se orijentiranim
dio vrha krova (sljeme) paralelno (ili približno paralelno)
prema susjednoj gra evnoj estici ukoliko su zatvoreni
sa regulacijskom linijom.
punim zidom u širini navedenih otvorenih dijelova i u visini
Iznimno, slobodnostoje e osnovne stambene gra evine
etaže). Opisi otvorenih dijelova gra evine tj. istaka su:
unutar podru ja grada koje je izgra eno pretežno obitelj-
- loggia je otvoreni dio etaže gra evine, koji kon-
skim ku ama mogu imati sljeme okomito na ulicu (na in
zolno djelomi no ili u potpunosti izlazi (ili u pravilu
gradnje tzv. „ elo putu“).
ne izlazi) izvan tlocrtne površine gra evine, te koja
Iznimno, poluugra ene ili ugra ene obiteljske ku e unutar
je natkrivena i koja je otvorena sa jedne strane,
stambenih naselja izgra enim pretežno obiteljskim ku a-
- balkon je otvoreni dio etaže gra evine, koji kon-
ma mogu imati ve i dio krovišta s sljemenom okomito na
zolno izlazi izvan tlocrtne površine gra evine, te
ulicu (tzv. „ elo putu“), ali dio gra evine uz bo ne susjed-
koji je djelomi no ili u potpunosti natkriven (ili ne-
ne me e mora završavati s krovištem koje ima sljeme pa-
natkriven) i koji je otvoren sa dvije ili tri strane,
ralelno (ili približno paralelno) s ulicom, te protupožarnim
- terasa je otvoreni dio etaže gra evine, koja izlazi
zidom.
izvan tlocrtne površine gra evine (terasa na tere-
Nije dozvoljena gradnja i oblikovanje slobodnostoje e ili
nu) ili koja ne izlazi izvan tlocrtne površine gra e-
poluugra ene ili ugra ene obiteljske ku e (kao i drugih
vine (terasa iznad zatvorenog dijela gra evine), te
osnovnih stambenih gra evina) s jednostrešnim krovom
koja je djelomi no ili u potpunosti natkrivena (ili
sa strehom, ako iste imaju vrh jednostrešnog krova -
nenatkrivena) i koja je otvorena sa dvije ili tri stra-
sljeme okomito na ulicu (to nije, oblikovanje gra evine
ne,
kao velika „dvorišna“ gra evina).
- otvoreno stubište je otvoreni dio gra evine, koje
(3) Prema ukupnom broju krovnih ploha koji pokrivaju tlocrt-
konzolno djelomi no ili u potpunosti izlazi (ili ne
nu površinu osnovne gra evine, kosi krov može biti (neo-
izlazi) izvan tlocrtne površine gra evine, te koja je
visno imaju li krovne plohe jedan vrh krova - sljeme ili više
djelomi no ili u potpunosti natkriveno (ili nenatkri-
vrhova):
veno) i koje je otvoreno sa jedne, dvije ili tri strane.
- jednostrešan kosi krov - nagib krovne plohe do
- ostali istaci (krovni prepust - streha, armirano be-
15°, u pravilu može natkrivati samo slobodnostoje-
tonski istaci i sl.) koji su orijentirani prema susjed-
e osnovne gra evine (izbjegavati jednostrešne
noj gra evnoj estici, te smiju biti na udaljenosti
krovne plohe s nadvišenim protupožarnim zidom).
manjoj od 3,0 m od me e susjedne gra evne es-
Ukoliko gra evina ima jednostrešan krov, etaža is-
tice.
pod istog ukoliko je ure ena ne tretira se kao pot-
(7) Predvi anje svjetlarnika (odnosno neizgra enog prosto-
krovlje, nego kao kat.
ra) je obvezno oko postoje ih legalnih otvora na zidu
- dvostrešan kosi krov - nagib krovnih ploha do 45°,
postoje ih susjednih gra evina na me i ili na udaljenosti
u pravilu simetri nih krovnih ploha i istog nagiba,
od me e manjoj od 1,0 m, prilikom gradnje nove ili zam-
te može natkrivati sve osnovne gra evine neovis- (10) Prostor ispod krovišta može biti potkrovlje (ure ena etaža
no o položaju iste na gra evnoj estici. Preporu- ispod kosog ili zaobljenog krova) ili tavan (neure eni po-
eni nagib krovnih ploha dvostrešnog kosog krova mo ni prostor ispod kosog ili zaobljenog krova). Tavan
na osnovnoj stambenoj gra evini iznosi od 30° do može imati samo minimalne otvore za svjetlo i prozra i-
35°. vanje na zabatnim zidovima ili u ravnini krovnih ploha
- višestrešan kosi krov - nagib krovnih ploha do 45°, (krovni prozori i manje krovne ku ice). Potkrovlje može
u pravilu simetri nih suprotnih krovnih ploha i istog imati izlaz na balkon ili lo u na zabatnom dijelu gra evi-
nagiba, te može natkrivati sve osnovne gra evine ne, odnosno može imati izlaz na krovnu lo u u ravnini
neovisno o položaju iste na gra evnoj estici. Pre- krovne plohe. Pristup potkrovlju mora se predvidjeti is-
poru eni nagib krovnih ploha višestrešnog kosog klju ivo unutar gra evine.
krova na osnovnoj stambenoj gra evini iznosi od (11) Ravni krov osnovne gra evine može biti nagiba do 2°, sa
30° do 35°. ili bez kontinuiranog nadozida (atike) u ravnini s zidovima
Iznimno, prilikom rekonstrukcije postoje ih gra evina, od- pro elja gra evine (kao nastavak zida pro elja gra evi-
nosno gra enju i rekonstrukciji gra evina unutar zašti e- ne), visine nadozida do 1,2 m iznad stropne plo e donje
ne povijesne cjeline, sukladno konzervatorskim uvjetima, etaže gra evine. Dio površine ili cijela površina ravnog
kosi krov može biti i ve ih nagiba od propisanih. krova može biti predvi ena kao prohodan ravni krov (pro-
(4) Kosi krov pomo ne gra evine u pravilu ima vrh krova hodna terasa) ili neprohodan ravni krov (zelena površina
(sljeme ili ve i dio sljemena) paralelno (odnosno približno ili šljunak ili završni sloj hidroizolacije).
paralelno) ili okomito (odnosno približno okomito) sa re- (12) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU),
gulacijskom linijom. Isti može biti jednostrešan, dvostre- doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
šani ili višestrešan kosi krov, nagiba do 45°. Preporu eni podru ja, u kojima su odre eni nagibi i smjer krovnih plo-
nagib krovnih ploha kosih krovova na pomo nim gra evi- ha te vrste krovova druga ije od ovog plana, smatraju se
nama iznosi od 30° do 35°. neuskla enim s odredbama ovog plana u tom pojedinom
(5) Pokrov kosih krovova u pravilu treba biti crijep. Iznimno, pogledu.
mogu se dozvoliti i druge vrste pokrova uz valjano stru -
no arhitektonsko obrazloženje koje mora skrbiti o o uva- 5.1.7. Prometna površina i pristup s prometne površine
nju tradicijske slike naselja. Ne dozvoljava se korištenje na gra evnu esticu
salonita i sli nih štetnih materijala.
lanak 38.
(6) Krovne plohe kosog krova mogu imati pad prema susjed-
(1) Prometna površina je površina javne namjene ili površina
noj gra evnoj estici ukoliko se gra evina gradi ili rekon-
u vlasništvu vlasnika gra evnih estica ili površina na ko-
struira prema slijede im uvjetima:
joj je osnovano pravo služnosti prolaza, a kojom se osigu-
- najmanja udaljenost dijela gra evine koju natkriva
rava pristup do gra evnih estica.
takva krovna ploha kosog krova od te me e iznosi
(2) Kolni pristup na gra evnu esticu, od prometne površine
1,0 m,
do predvi enih parkirališnih/garažnih mjesta na gra evnoj
- odvodnja oborinskih voda riješena na istoj gra ev-
estici (neovisno o broju istih), potrebno je osigurati u ši-
noj estici,
rini od najmanje 3,0 m do najviše 6,0 m.
- streha udaljena najmanje 0,5 m od me e sa sus-
Iznimno, gra evne estice sa širinom uli ne me e (fronte)
jednom gra evnom esticom.
ve om od 20,0 m, mogu imati dva kolna pristupa (ulaz i
(7) Krovni prepust kosog krova (streha) na stambenoj gra e-
izlaz) na gra evnu esticu, koji su udaljeni najmanje 15,0
vini može biti najviše 1,0 m, ukoliko je ista dovoljno uda-
m, u širini od najmanje 3,0 m do najviše 4,0 m.
ljena od me e sa susjednom gra evnom esticom (u
Iznimno, na in i uvjeti priklju enja gra evne estice na
skladu sa zadnjom odredbom prethodnog lanka).
kolnu prometnu površinu mogu biti i druga iji od gore na-
(8) Snjegobrani na kosim krovovima se moraju postaviti
vedenog kod otežavaju ih ili olakšavaju ih faktora, a sve
ukoliko se gra evina gradi ili rekonstruira prema slijede-
prema uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.
im uvjetima:
Iznimno, ukoliko je gra evna estica uglovna, u pravilu,
- ako je gra evina udaljena od me e susjedne es-
kolni pristup potrebno je osigurati s prometne površine ni-
tice manje od 3,0m i ako je nagib krova prema toj
žeg ranga.
susjednoj gra evnoj estici.
(3) Kolni provoz kao mogu i kolni pristup na gra evnu esti-
- ako je gra evina udaljena od regulacijske linije
cu mora biti:
manje od 3,0 m i ako ima nagib krova prema regu-
- najmanje svijetle širine od 3,0 m,
lacijskoj liniji,
- najmanje svijetle visine od 3,0 m ili više (prema
- ako je gra evina udaljena od regulacijske linije na
posebnim protupožarnim uvjetima ili prema pose-
regulacijskoj liniji neovisno o nagibu krova,
bnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela).
(9) Osvjetljenje prostora ispod krovišta (potkrovlje ili tavan) je
(4) Pješa ki pristup na gra evnu esticu od prometne površi-
mogu e slijede im vrstama otvora:
ne (od plo nika) do ulaza u osnovnu gra evinu potrebno
- otvorima na zabatnom zidu gra evine,
je osigurati u najmanjoj širini prema uvjetima ovog plana
- krovni prozor je otvor koji služi za osvjetljenje pros-
za pojedinu zonu ili namjenu. Pješa ki pristup može biti
tora potkrovlja i tavana, a izvodi se isklju ivo u
predvi en djelomi no ili u cijelosti i preko predvi enog
krovnoj ravnini krovišta,
kolnog pristupa do parkirališnih mjesta na gra evnoj es-
- krovna ku ica je dio krovne konstrukcije krovišta
tici, ali ne preko samih parkirališnih mjesta.
koji služi za ugradnju okomitog prozora za osvjet-
Iznimno, ukoliko nije izveden plo nik (pješa ka površina)
ljenje prostora potkrovlja i sa svih strana je obave-
izme u kolnika i gra evne estice, tada se može predvid-
zno uokvirena glavnom krovnom plohom. Pokrov
jeti i privremeni pješa ki pristup do kolnika sve do izgrad-
krovnih ku ica mora biti u istom materijalu kao i
nje te pješa ke površine.
osnovni krov, pro elja krovnih ku ica moraju biti
(5) Napomena, prilikom organiziranja kolnog pristupa na
obra ena istim materijalom kao glavno pro elje.
gra evnu esticu obavezno je potrebno voditi ra una o
- krovna lo a - nenatkrivena lo a „upuštena“ u rav-
položaju postoje ih drvoreda i stupova javne rasvjete,
nini krovne plohe.
nadzemnih hidranata i sl. unutar javne površine, s iznim- doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
nom mogu nosti promjene postoje eg stanja odobrenjem podru ja, u kojima je odre en potreban broj PGM prilikom
nadležnog gradskog upravnog odjela. zahvata u prostoru druga ije od ovog plana, smatraju se
(6) U projektnoj dokumentaciji, prilikom gradnje nove ili neuskla enim s odredbama ovog plana u tom pogledu.
zamjenske osnovne stambene ili rekonstrukcije postoje e
gra evine, obvezno je prikazati kolni pristup (od prometne 5.1.9. Garaže, natkrivena parkirališta i parkirališta
površine do predvi enih parkirališnih/garažnih mjesta) i
lanak 40.
pješa ki pristup (od prometne površine do ulaza u osnov-
(1) Garaža na gra evnoj estici se može graditi kao dio
nu gra evinu).
osnovne gra evine, kao dio pomo ne gra evine, odnos-
Iznimno, ukoliko nova, zamjenska ili rekonstruirana os-
no kao zasebna pomo na gra evina. Garažu je potrebno
novna gra evina nema predvi enih PGM na gra evnoj
uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem osnovne gra evi-
estici (što je mogu e sukladno stavku 4. lanka 69. ovog
ne i okolnog prostora. Ukoliko se garaža gradi kao dio
plana), tada u projektnoj dokumentaciji (na situaciji) nije
osnovne gra evine, za izgradnju iste odnose se odredbe
potrebno prikazati kolni pristup na gra evnu esticu.
lanaka 31. do 62. ovog plana, a ukoliko se garaža gradi
Iznimno, ukoliko nova, zamjenska ili rekonstruirana os-
kao dio pomo ne gra evine ili kao zasebna pomo na
novna gra evina nalazi na regulacijskoj liniji i ima ulaz u
gra evina ista može imati samo jednu nadzemnu etažu
istu sa pješa ke prometne površine, tada u projektnoj do-
(prizemlje), te može imati jednu podzemnu etažu (pod-
kumentaciji (na situaciji) nije potrebno prikazati pješa ki
rum), te ostali uvjeti gra enja moraju biti u skladu s lan-
pristup na gra evnu esticu.
kom 63. ovih odredbi koji se odnose na izgradnju pomo -
(7) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU),
nih gra evina kao prate ih gra evina osnovne gra evine.
doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
(2) Udaljenost gra evne linije garaže od regulacijske linije ne
podru ja, u kojima su definirani kolni pristupi na gra evnu
ovisi o na inu gra enja garaže na gra evnoj estici iz
esticu druga ije od ovog plana, smatraju se neuskla e-
stavka (1) te iznosi najmanje 5,0 m od regulacijske linije.
nim s odredbama ovog plana u tom pogledu.
Iznimno, garaža može biti i na manjoj udaljenosti od regu
lacijske linije i to u slu aju:
5.1.8. Smještaj vozila na gra evnoj estici
- strmog zemljišta, kada bi uvla enje garaže na par-
lanak 39. celu zahtijevalo veliki iskop koji bi mogao poreme-
(1) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) za titi stabilnost terena ili velika nasipanja terena (na-
smještaj vozila u mirovanju, prilikom gradnje nove ili zam- gib terena ve i od 12°), ali uz uvjet da je potrebno
jenske osnovne stambene gra evine ili rekonstrukcije po- osigurati prostor dubine 5,0 m od ruba kolnika do
stoje e gra evine mora biti osiguran na gra evnoj estici ulaza u garažu,
(osim u slu aju iznimki iz lanka 69. ovog plana). - ako prometna površina s koje se pristupa u garažu
(2) Parkirališno garažna mjesta (PGM) na gra evnoj estici nije državnog zna aja ili važnija gradska prometni-
mogu se predvidjeti na slijede e na ine, ukoliko je isto u ca ozna ena u kartografskom prikazu 1.2. Promet,
skladu s odredbama ovog plana, i posebnim uvjetima prilikom izgradnje ugra ene gra evine na gra ev-
nadležnih tijela: noj liniji koja je u kontinuiranom pravcu sa susjed-
• PGM u sklopu osnovne gra evine: nim postoje im gra evinama (interpolacija) uz uv-
- parkirališna mjesta (natkrivena) unutar gra- jet da je potrebno osigurati prostor dubine 5,0 m
evine (podrum, suteren, prizemlje, kat), od ruba kolnika do ulaznih vrata u garažu ili pro-
- parkirališna mjesta (nenatkrivena) na rav- voz.
nom krovu gra evine, - ako je to druga ije predvi eno detaljnijim prostor-
- garažna mjesta unutar gra evine (podrum, nim planovima.
suteren, prizemlje, kat); Iznimno, odre ivanje udaljenosti gra evne linije garaže
• PGM u sklopu pomo ne gra evine: od regulacijske linije, ovisno o lokalnim uvjetima, može bi-
- parkirališna mjesta (natkrivena u prizemlju), ti i druga ije od gore navedenog prema uvjetima nadlež-
- garažna mjesta unutar gra evine (suteren, nih javnopravnih tijela.
prizemlje); (3) Iznad garaže, ako se gradi kao dio osnovne gra evine,
• PGM na površini gra evne estice izvan osnovne može se izgraditi prohodna terasa kao proširenje stam-
ili pomo ne gra evine: benog ili poslovnog prostora, ako je ista na dozvoljenoj
- parkirališna mjesta (natkrivena ili nenatkri- udaljenosti od susjedne gra evne estice.
vena) na ure enom terenu; (4) Podzemni dio garaže koja se gradi u sklopu osnovne
U središnjem dijelu grada nije mogu e predvi anje ve eg gra evine, a koji je ukopan potpuno ispod zemlje (100%)
broja parkirališno garažnih mjesta u nadzemnim etažama ne ulazi u izgra enost gra evne estice.
unutar osnovne gra evine (na katovima i na krovu gra e- (5) Najmanje veli ine parkirališnih i garažnih mjesta, kao i
vine i sl.), osim ako se za isto ishodi suglasnost nadlež- najmanje širine površina ispred parkirališnih i garažnih
nog konzervatorskog odjela i suglasnost nadležnog mjesta potrebnih za ulaz vozila (kao i ostali uvjeti u vezi
gradskog odjela za prostorno ure enje. parkirališno garažnih mjesta) odre eno je detaljnim uvje-
(3) Prilikom organiziranja parkirališnih ili garažnih mjesta, tima u lanku 69. ovog plana.
unutar ili izvan gra evine na gra evnoj estici, nije mogu- (6) Rampa (kosina) koja se gradi u cilju savladavanja visin-
e predvidjeti posredne kolne pristupe do PGM, neovisno ske razlike terena i/ili etaža, koja vodi u podzemnu garažu
o položaju istih (svako PGM mora imati direktan pristup ili denivelirano parkirališno mjesto, potrebno je udaljiti od
do prometne površine), osim kod obiteljskih ku a. regulacijske linije, tj. potrebno je osigurati slobodnu ravnu
(4) U projektnoj dokumentaciji, prilikom izgradnje nove ili kolnu površinu dužine najmanje 5,0 m za zadržavanje i
zamjenske osnovne stambene ili rekonstrukcije postoje e siguran izlaz vozila na javnu prometnu površinu.
gra evine, obvezno je prikazati sva parkirališno garažna (7) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU),
mjesta (PGM) na gra evnoj estici. doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
(5) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU), podru ja, u kojima je odre en smještaj garaže na gra-
evnoj estici druga ije od ovog plana, smatraju se neus- (2) Ograda se izvodi na gra evnoj estici vlasnika, odnosno
kla enim s odredbama ovog plana u tom pogledu. dozvoljava se da položaj ograde bude izme u dvije gra-
evne estice što mogu zajedni ki dogovoriti vlasnici
5.1.10. Skloništa gra evnih estica (zajedni ka ograda).
(3) Uli na ograda podiže se iza regulacijskog pravca u
lanak 41.
odnosu na prometnu površinu. Ulazna vrata na uli noj
(1) Elaborat zaštite za skloništa (osnovna i dopunska zašti-
ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na gra-
ta, te zakloni) obvezno je izraditi u gradu Slavonskom
evnu esticu), tako da ne ugrožavaju prometovanje na
Brodu (odnosno unutar obuhvata Generalnoga urbanis-
prometnoj površini (nesmetani prolaz pješaka i biciklista i
ti kog plana).
sl.).
(2) U prvoj zoni zaštite (prostoru ome en: na zapadu trasom
(4) Ograda oku nica (gra evnih estica) treba biti puna ili
nekadašnje pruge Slav. Brod - Bos. Brod, Vinogradskom
providna (ži ana) sa mogu om sadnjom živice s unutar-
ulicom, na sjeveru i istoku lateralnim kanalom i potokom
nje strane. Mogu a je izgradnja providnih ograda sa zi-
Glogovicom, te na jugu rijekom Savom) prilikom gradnje
danim ili betonskim parapetima (visine do 50 cm) i stu-
novih stambenih gra evina (ili stambeno - poslovnih
povima. Treba izbjegavati betonske stupove ograda od
gra evina ili poslovnih gra evina) u kojima je broj stana-
betona kao imitacija povijesnih stilskih obilježja.
ra ve i od 100 osoba (više od 20 stambenih jedinica) i
(5) Visina ograda gra evnih estica sa stambenim gra evi-
broj zaposlenih ve i od 50 osoba u jednoj smjeni (više
nama, ovisi o položaju na gra evnoj estici (prednja is-
od 20 poslovnih jedinica, odnosno više od 20 ureda) pot-
pred i na gra evnoj liniji, a stražnja iza ga evne linije), te
rebno je planirati gradnju dvonamjenskih skloništa os-
iznosi:
novne zaštite otpornost 100 kPa. Izvan prve zone zaštite
- prednji uli ni dio ograde može biti do 1,2 m (pu-
za sve navedene gra evine potrebno je planirati gradnju
na i neprozirna ograda ili ogradni zid), a do 1,8
dvonamjenskih skloništa dopunske zaštite otpornost 50
m može biti prozirna ograda (više od 50% povr-
kPa.
šine ograde je prozirno - perforirano)
Iznimno, za postoje e višestambene i poslovne gra evi-
- stražnji dvorišni dio ograde može biti do 2,0 m
ne, koje nemaju podruma ili nemaju mogu nosti za dog-
(puna ili prozirna ograda),
radnju prostora koji bi mogao služiti kao sklonište do-
Iznimno, visina prednjeg uli nog dijela ograde (neprozir-
punske zaštite potrebno je predvidjeti prostor za gradnju
na metalna ograda od suvremenih materijala ili sl.) može
zaklona.
biti i ve a od gore propisane, ali ne viša od 2,0 m, i to u
(3) Pri izgradnji skloništa treba uvažavati uvjete racionalnos-
slu aju blokovske izgradnje ili u slu aju izgradnje niza
ti gra enja, dostupnost skloništa, broj ljudi koji se skla-
stambenih gra evina na regulacijskoj liniji, a sve u cilju
nja, vrste i namjene gra evina u kojima se skloništa gra-
postizanja privatnosti na gra evnim esticama sprije a-
de, ugroženost gra evine u slu aju nastanka ratnih opa-
vanjem direktnih pogleda s pješa ke površine uz regula-
snosti, hidro-geološke uvjete i druge uvjete koji utje u na
cijsku liniju.
sigurnost, kvalitetu gra enja i održavanje skloništa.
(6) U projektnoj dokumentaciji, prilikom izgradnje nove ili
Skloništa osnovne i dopunske namjene obvezno se pla-
zamjenske osnovne stambene ili rekonstrukcije postoje-
niraju kao dvonamjenska. Gradnja podzemnih javnih i
e gra evine, poželjno je prikazati ograde na gra evnoj
komunalnih gra evina obvezno treba dio prostora prila-
estici, te iste se moraju kvalitetno oblikovati od suvre-
goditi za potrebe sklanjanja ljudi izuzev ako je sklanjanje
menih materijala.
osigurano u postoje im ili novim gra evinama. Iznimno,
(7) Detaljniji važe i prostorni planovi (DPU, PUP, UPU),
skloništa u podru jima obvezne izgradnje ne treba graditi
doneseni na temelju prijašnjih prostornih planova šireg
ako:
podru ja, u kojima su odre eni uvjeti u vezi ograda dru-
- je sklanjanje stanovništva ve osigurano,
ga ije od ovog plana, smatraju se neuskla enim s od-
- je podru je u zoni plavljenja voda (zapadni i ju-
redbama ovog plana u tom pogledu.
goisto ni dio grada),
- je sklanjanje ispod gra evina viših od 10 etaža,
5.1.12. Gra evine uz vodotoke
- hidro-geološki uvjeti nisu povoljni - u razini nižoj
od podruma gra evine gdje visina podzemnih lanak 43.
voda ugrožava sklonište, (1) Gra evine na gra evnim esticama, koje se jednim
- lokacija skloništa narušava podru je ili gra evinu dijelom grade uz prirodne vodotoke, gradit e se u skla-
zašti ene prirode ili kulturnih dobara, du s vodopravnim uvjetima. Planerski se štiti 5,0 metara
- do e do promjene propisa koji odre uju obvezu od gornje ruba korita, tj. 5,0m od vanjskog ruba nožice
njihove gradnje, nasipa, udaljenost koja omogu ava ure enje korita vo-
- promjene plana i obveza sklanjanja izra enog od dotoka, izvedbu obaloutvrda i osiguranje obala te prostor
nadležnog tijela uprave. za inundacije potrebne za najve i protok vode, odnosno
(4) U projektnoj dokumentaciji, prilikom izgradnje nove ili na udaljenosti koja e omogu iti pravilan pristup vodoto-
zamjenske osnovne ili rekonstrukcije navedenih gra e- ku.
vina u stavku (2) ovog lanka, obvezno je prikazati dvo- (2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova u zoni
namjenska skloništa ili zaklone ukoliko se ista moraju zaštite vodotoka, odnosno izvo enje drugih radova koji
graditi ili osigurati unutar gra evine ili na gra evnoj es- bi mogli smanjiti propusnu mo korita vodotoka, onemo-
tici, te ishoditi suglasnost na iste nadležnog tijela uprave. gu iti iš enje i održavanje vodotoka ili ga ugroziti na
neki drugi na in.
5.1.11. Ograde (3) Za gra evine koje se grade u neposrednoj blizini vodo-
toka potrebno je ishoditi uvjete za izgradnju od nadležnih
lanak 42.
državnih institucija. Gra evine koje se grade na estica-
(1) Gra evna estica može biti ogra ena, osim ako se zbog
ma uz Savu, Glogovicu, Mrsunju i Lateralni kanal potre-
specifi nosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u
bno je oblikovati s glavnim pro eljem prema vodotocima
prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom
te sa skladno oblikovanom ogradom prema šetalištu.
užeg podru ja ne odredi druga ije.
(4) Na Savi se mogu postaviti plutaju i objekti, privezani, vidljivih sa prometne ili druge javne površine.
usidreni ili položeni na dno. (3) Vanjske jedinice klima ure aja, moraju se smjestiti gra e-
vini ili na gra evnoj estici na na in da ne narušavanju
5.1.13. Odlaganje komunalnog i drugog otpada estetski izgled uli nog pro elja, kao i drugih pro elja gra-
evine, vidljivih sa prometne ili druge javne površine (na
lanak 44. dvorišnom pro elju, na ravnom krovu gra evine, unutar
(1) Prostor za kratkotrajno odlaganje komunalnog otpada na krovišta, unutar balkona, loggia i sl., )
gra evnim esticama svih stambenih (poslovnih, javnih i (4) U projektnoj dokumentaciji, prilikom izgradnje nove ili
dr.) gra evina obvezno je urediti kao površinu ili prostor zamjenske osnovne stambene ili rekonstrukcije postoje e
za kratkotrajno odlaganje komunalnog otpada (selektiv- gra evine, obvezno je prikazati prostor za smještaj ve ih
no sakupljanje otpada - papir, staklo, plastika i dr.). Mjes- razvodnih ormari a za priklju ke na infrastrukturnu mrežu
to za odlaganje treba biti lako pristupa no s javne pro- (plin, el. energija, i sl.), kao i lokacija vanjskih jedinica kli-
metnice i zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. ma ure aja.
(2) Položaj prostora (mjesta) za kratkotrajno odlaganje
otpada može biti predvi eno u sklopu osnovne gra evi-
5.1.15. Priklju ak na elektri nu mrežu
ne, ili u sklopu pomo ne gra evine ili na zasebnom od-
govaraju e ure enom natkrivenom mjestu na gra evnoj lanak 46.
estici. Ukoliko je na zasebnom mjestu, isto mora biti ar- (1) Priklju ak gra evine na niskonaponsku elektri nu mrežu
hitektonski oblikovano i uskla eno sa gra evinom, vizu- izvodi se na na in kako to propisuje nadležna pravna
alno neizloženo mjesto. osoba s javnim ovlastima, vode i pri tom ra una o polo-
(3) Najmanja površina unutarnjeg prostora ili vanjske povr- žaju ormari a.
šine za smještaj kratkotrajnog odlaganja komunalnog ot- U gradu Slavonskom Brodu (unutar obuhvata ovog pla-
pada na jednoj gra evnoj estici iznosi 2,0 m², ili više na) treba priklju enje vršiti podzemnim kableskim prik-
prema slijede im normativima: lju kom. Iznimno sukladno lokalnim uvjetima mogu a je
- 1,0 m²/100,0 m² neto površine stambenog prostora, izvedba i zra nog priklju ka ako izvedba podzemnog pri-
- 1,0 m²/100,0 m² neto površine poslovnog prostora klju ka nije tehni ki mogu a ili opravdana prema odred-
(uredski prostori), bama lanka 85. ovog plana.
- 1,5 m²/100,0 m² neto površine poslovnog prostora (2) Priklju ak na elektri nu mrežu mogu je i na vlastiti izvor.
(ugostiteljski prostori),
- 1,5 m²/100,0 m² neto površine poslovnog prostora 5.1.16. Priklju ak na plinsku mrežu
(obrtni ki prostori),
lanak 47.
- 2,0 m²/100,0 m² neto površine poslovnog prostora
(1) Gra evine na gra evnim esticama priklju uju se na
(trgova ki prostori),
plinsku mrežu na na in kako to propisuje nadležna prav-
- 2,0 m²/100,0 m² neto površine poslovnog prostora
na osoba za opskrbu plinom, vode i pri tom ra una o ta-
(radni prostori),
kvom položaju ormari a koji ne e biti na uli nom pro elju
- 1,5 m²/100,0 m² neto površine javnih i društvenih
uz plo nik. Ako je to nemogu e ormari mora biti ugra-
sadržaja,
en u plohu pro elja. Priklju ak gra evine na plinsku
- 1,5 m²/100,0 m² neto površine turisti kih sadržaja,
mrežu izvodi se na na in kako to propisuje pravna osoba
- 1,0 m²/100,0 m² neto površine proizvodnih sadržaja,
s javnim ovlastima nadležna za opskrbu plinom, vode i
- 1,0 m²/100,0 m² neto površine sportskih sadržaja.
pri tom ra una o položaju ormari a sukladno odredama
Iznimno, na stambenim, stambeno poslovnim i poslov-
ovog lanka.
nim gra evinama ve im od 1000 m² GBP detaljnije uvje-
(2) U pravilu treba ugraditi ormari e plinske mreže u zid tako
te smještaja komunalnog otpada na gra evnoj estici
da vrata ormari a budu u ravnini zida za niski tlak, a na
(površina prostora, položaj na gra evnoj estici i sl.) od-
srednjem tlaku kako odredi stru na osoba distributera
re uje nadležni gradski odjel za zaštitu okoliša.
plina.
(4) U projektnoj dokumentaciji, prilikom izgradnje nove ili
(3) Ugradba instalacije i opreme plinske mreže na pro elja
zamjenske osnovne stambene ili rekonstrukcije postoje-
gra evina zašti enog kulturnog naslje a mora biti sukla-
e gra evine, obvezno je prikazati prostor za odlaganje
dno posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu kul-
komunalnog otpada na gra evnoj estici.
turnih dobara.
(5) Na podru ju zone sanacije degradiranog dijela vodocrpi-
lišta (SV) potrebno je odmah sanirati sva divlja odlagališ-
ta i deponije ku nog i ostalog otpada sukladno uvjetima 5.1.17. Telekomunikacije
ovog Generalnog urbanisti kog plana i Elaborata sanaci- lanak 48.
je za naselje ''Katarina Kotromani '' - Slavonski Brod (iz- (1) Priklju ak gra evine na telekomunikacijsku mrežu izvodi
radio Urbanisti ki zavod grada Zagreba d.o.o., 2011. go- se na na in kako to propisuje pravna osoba s javnim ov-
dine). lastima nadležna za telekomunikacijske sustave.
(2) Podzemni priklju ak na telekomunikacijsku mrežu je
5.1.14. Priklju ak na komunalnu infrastrukturu poželjan na podru ju obuhvata ovog Generalnog urbani-
sti kog plana, osobito ako je gradska mreža podzemna.
lanak 45.
Podzemni priklju ak trebalo bi planirati za sve predjele
(1) Priklju ak osnovne gra evine na javnu komunalnu infras-
za koje je planirana izrada Urbanisti kog plana ure enja
trukturnu mrežu obvezno se vrši u skladu s posebnim uv-
odnosno izmjena i dopuna važe ih Detaljnih planova
jetima nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima ukoliko
ure enja i Provedbenih urbanisti kih planova.
je ista izgra ena, odnosno privremeno na drugi na in
sukladno uvjetima iz ovog plana.
(2) Razvodni ormari i za priklju ke na infrastrukturnu mrežu 5.1.18. Odvodnja
(plin, el. energija, i sl.), moraju se smjestiti na gra evini ili lanak 49.
na gra evnoj estici na na in da ne narušavanju estetski (1) Priklju ak gra evine na gradski sustav odvodnje izvodi se
izgled uli nog pro elja, kao i drugih pro elja gra evine, prema „Odluci o priklju enju na komunalne vodne gra e-
vine“ i „Op i i tehni ki uvjeti Isporuke vodnih usluga“ TD Vlasnici gra evina koji se nalaze u II. Zaštitnoj zoni vodo-
Vodovod d.o.o. Slavonski brod na na in kako to propisuje crpilišta „Jelas“ dužni su vlastite vodozahvatne bunare za-
pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za gradsku tvoriti, srušiti prema uvjetima hrvatskih voda i u prisustvu
odvodnju. inženjera za vodni nadzor.
(2) Iznimno, gdje nije izgra en sustav gradske odvodnje, a
do njegove izgradnje može se odvodnja riješiti izgradnjom
5.2. UVJETI I NA IN GRADNJE STAMBENIH GRA E-
razdjelne kanalizacije za sanitarne otpadne vode te spa-
VINA U ZONAMA (1.1.) - (1.7.)
janjem na nepropusne sabirne septi ke jame. Oborinsku
odvodnju riješiti na na in da se ispušta u okolni teren vo- lanak 51.
de i ra una da istim neugrožava susjedne katastarske (1) Površine za stambenu namjenu ozna ena je žutom
estice. Ukoliko sadržaji i namjena gra evina na estici to bojom te oznakom (S1, S2, S3 i SV) na kartografskom
zahtjeva može se izgraditi ure aj za pro iš avanje prema prikazu br. 1.1. Korištenje i namjena prostora, te na kar-
uvijetima za izgradnju od nadležnnih državnih institucija. tografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje ozna ena
Sabirna jama i ure aj za pro iš avanje trebaju biti pristu- kao zone stambene namjene od (1.1) do (1.7.)
pa ni za vozila za potrebe povremenog pražnjenja i odr- (2) Uvjeti i na in gradnje stambenih gra evina razlikuju se
žavanja. za podru ja prikazana na kartografskom prikazu 4.5.
(3) Udaljenost septi kih jama od drugih stambenih ili poslov- Na in i uvjeti gradnje, sa oznakama (1.1 - 1.5), podru je
nih gra evina na istoj ili susjednoj gra evnoj estici kao i Brodskog Brda sa oznakom (1.6.), te podru je stambe-
od me e susjedne gra evne estice treba biti najmanje nog naselja „Katarina Kotromani “ sa oznakom (1.7.).
3,0 m. Od gra evina i ure aja za opskrbu vodom (bunari i (3) Na površinama stambene namjene mogu se graditi nove
sl.) septi ka jama treba biti udaljena najmanje 30,0 m. i zamjenske osnovne stambene gra evine i rekonstruirati
(4) U dijelovima grada u kojima nije izgra ena mreža odvod- postoje e gra evine:
nje otpadnih voda, a nakon što se ona izgradi sve su gra- - unutar stambene namjene (S1): obiteljske ku e,
evine obvezne priklju iti se na ovaj sustav, a prethodno - unutar stambene namjene (S2): niske stambene
izgra ene septi ke jame isprazniti uz sanaciju predmet- gra evine,
nog dijela gra evne parcele. - unutar stambene namjene (S3): višestambene i vi-
(5) Sve gra evine unutar naselja „Katarina Kotromani “, koje soke stambene gra evine,
je nekontrolirano izgra eno u II. zoni zaštite izvorišta „Je- - unutar zone sanacije degradiranog podru ja dijela
las“, potrebno je priklju iti na razdjelnu sanitarno-fekalna vodocrpilišta (SV): obiteljske ku e.
kanalizaciju. Elaboratom sanacije naselja „Katarina Kot- (4) Osim navedenog u stavku (3) ovog lanka, prema veli i-
romani “ izgra ena lokalna sanitarno-fekalna kanalizacij- ni, karakteristikama i ostalim zna ajkama na površinama
ska mreža odvodi se preko crpne stanice do ure aja za stambene namjene mogu se graditi i rekonstruirati kao
pro iš avanje. Uz izgra enu lokalnu sanitarno-fekalnu osnovne stambene gra evine i ove vrste stambenih gra-
kanalizaciju, izgradit e se odvojeni sustav oborinske od- evina:
vodnje izgradnjom novih kanala u postoje im ulicama. Is- - unutar stambene namjene (S2): obiteljske ku e,
tovremeno sa priklju enjem gra evina na sustav javne - unutar stambene namjene (S3): niske stambene
odvodnje potrebno je zatvoriti septi ke i sabirne jame uz gra evine.
obvezan vodni nadzor Hrvatskih voda. (5) Obiteljska ku a je osnovna stambena gra evina koja
služi za stanovanje, a može imati i manje poslovne sa-
5.1.19. Vodoopskrba držaje istih i tihih djelatnosti, do 3 jedinice (stambene i
lanak 50. poslovne), te ukupne gra evinske (bruto) površine
(GBP) do 400 m², ukoliko je isto u skladu sa svim uvje-
(1) Priklju ak gra evine na gradski sustav vodoopskrbe
tima ovog plana. U gra evinsku (bruto) površinu (GBP)
izvodi se prema „Odluci o priklju enju na komunalne vod-
obiteljske ku e se ura unavaju i površine pomo nih
ne gra evine“ i „Op i i tehni ki uvjeti Isporuke vodnih us-
gra evina ako se grade na istoj gra evnoj estici.
luga“ TD Vodovod d.o.o. Slavonski brod na na in kako to
Iznimno, obiteljska ku a može imati i ve u gra evinsku
propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za
(bruto) površinu (GBP), ali ne više 600 m², ako se ista
gradsku odvodnju.
gradi ili rekonstruira na gra evnoj estici površine ve e
(2) Iznimno u zonama stambene i mješovite namjene dok se
ne izvede gradska vodovodna mreža, može se riješiti od 1000 m², ukoliko je isto omogu eno ostalim uvjetima
opskrbu pitkom vodom iz bunara na gra evnoj estici ili iz gra enja ovog plana (kis, kig i sl.).
najbližeg pojedina nog ili zajedni koga izvora pitke vode. (6) Niska stambena gra evina je osnovna stambena
U slu aju da na gra evnoj estici nema pitke vode, mo- gra evina koja služi za stanovanje, a može imati i manje
poslovne sadržaje istih i tihih djelatnosti, do 6 jedinica
gu a je za izdvojene postoje e gra evine gradnja cister-
(stambenih i poslovnih), te ukupne nadzemne gra evin-
ne za vodu.
ske (bruto) površine (GBP) do 400 m², ukoliko je isto u
(3) Na podru ju zone sanacije degradiranog podru ja dijela
skladu sa svim uvjetima ovog plana. U gra evinsku (bru-
vodocrpilišta (SV), a prema Elaboratu sanacije za naselje
to) površinu (GBP) obiteljske ku e se ura unavaju i
''Katarina Kotromani '' (izradio Urbanisti ki zavod grada
nadzemne površine pomo nih gra evina ako se grade
Zagreba d.o.o., 2011. godine), Generalnim urbanisti kim
na istoj gra evnoj estici.
planom predvi a se javnu vodoopskrbnu mrežu proširiti,
Iznimno, niska stambena gra evina može imati i ve u
rekonstruirati i dokapacirati na na in da se svi stambeni,
nadzemnu gra evinsku (bruto) površinu (GBP), ali ne
poslovni i gospodarski objekti priklju e na javni vodoo-
pskrbni sustav. Za projektiranje i gradnju proširenja vodo- više 600 m², ako se ista gradi ili rekonstruira na gra ev-
opskrbe, potrebno je od Hrvatskih voda, VGO za vodno noj estici površine ve e od 1000 m², ukoliko je isto
podru je sliva Save zahtijevati i ishoditi posebne vodop- omogu eno ostalim uvjetima gra enja ovog plana (kis,
ravne uvjete. kig i sl.).
(7) Višestambena gra evina je osnovna stambena gra e-
(4) Svi postoje i kopani ili bušeni bunari na podru ju iz pret-
vina koja služi za stanovanje, a može imati i manje pos-
hodnog stavka stavljaju se van eksploatacije i funkcije.
lovne sadržaje istih i tihih djelatnosti, s 4 ili više stam-
benih jedinica, te kojoj nije odre ena najve a dozvoljena dok se za gradnju gra evina za sport i rekreaciju primje-
gra evinska (bruto) površina (GBP). njuju odredbe iz lanka 30. ovog plana.
(8) Visoka stambena gra evina je osnovna stambena
gra evina koja služi za stanovanje, a može imati i manje 5.2.1. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.1.)
poslovne sadržaje istih i tihih djelatnosti, s 4 ili više
lanak 52.
stambenih jedinica, te nije odre ena najve a dozvoljena
(1) Odredbe ovog lanka odnose se na na in i uvjete grad-
gra evinska (bruto) površina (GBP).
nje (uz op e uvjete gradnje za stambene gra evine)
(9) Pomo ne prate e gra evine mogu se graditi kao gra e-
unutar zone (1.1.) stambene namjene (S1), prikazane
vine koje upotpunjuju osnovne stambene gra evine na
na kartografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje.
istoj gra evnoj estici, prema odredbama o pomo nim
(2) Na jednoj gra evnoj estici može se graditi jedna osnov-
gra evinama u lanku 63. ovog plana i ostalim uvjetima
na stambena gra evina s prate im pomo nim gra evi-
ovog plana.
nama. Osim stambenih sadržaja, na istoj gra evnoj es-
(10) Manji poslovni sadržaji, unutar stambene namjene S1 i
tici u sklopu osnovne stambene gra evine i/ili pomo ne
stambene namjene S2, mogu se graditi u sklopu osnov-
gra evine mogu e je imati i poslovne sadržaje za obav-
ne stambene gra evine ili u sklopu pomo nih gra evina,
ljanje tihih i istih djelatnosti sukladno odredbama stavka
u skladu s odredbama i uvjetima ovog plana, te mogu biti
(16) ovog lanka.
samo istih i tihih djelatnosti:
Osnovna stambena gra evina, prema svojoj veli ini i os-
- manji trgova ki sadržaji do 100,0 m² neto površine
talim zna ajkama, unutar zone (1.1.) stambene namjene
(trgovine, marketi, butici, knjižare, ljekarne, cvje-
(S1) može biti, odnosno može se graditi samo kao obi-
arne, vo arne, prodavaonica autodijelova i sl.),
teljska ku a.
osim trgova kih prostora za prodaju gra evinskog
Jedna ili više pomo nih gra evina mogu se graditi na is-
materijala i sl.,
toj gra evnoj estici uz osnovnu gra evinu sukladno od-
- manji uredski sadržaji do 100,0 m² neto površine
redbama lanka 63. ovog plana, ukoliko je isto u skladu
(banke, štedionice, pošte, zastupništva, agencije,
s op im uvjetima za stambene gra evine i uvjetima iz
poslovnice, odvjetnici, bilježnici, projektanti, knji-
ovog lanka.
govodstva i sl. intelektualne usluge),
(3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) osnovne
- manji obrtni ki sadržaji do 100,0 m² neto površine
stambene gra evine i pomo nih gra evina na jednoj
(frizerski i kozmeti ki saloni, pekarne, mesnice,
gra evnoj estici iznosi 400 m². Iznimno, ukoliko je gra-
zlatarne, urari, fotografi, fotokopiraonice, pogrebne
evna estica površine ve e od 1000 m², tada najve a
usluge i sl.),
dozvoljena gra evinska (bruto) površina (GBP) osnovne
- manji ugostiteljski sadržaji do 100,0 m² neto povr-
stambene gra evine i pomo nih gra evina na istoj iznosi
šine (caffe bar, slasti arnica, kavana, manji resto-
600 m².
ran, pizzeria, pe enjarnica, pivnica), osim no nog
(4) Najve i broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj
bara, no nog kluba, disco bara, disco kluba, koc-
gra evnoj estici iznosi tri (3).
karnice i sl.,
(5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina,
- manji ugostiteljsko - turisti ki sadržaji do 200,0 m²
površina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s
neto površine (preno išta, pansioni i sl.),
pomo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog
- manji zanatski sadržaji do 50,0 m² neto površine
plana, odre en je slijede im normativom:
(tiskare, stolarije, bravarije, tapetarije, klesarske
radnje, kemijske istionice, ordinacije i sl.), osim - širina gra evne estice na dijelu gdje se namjera-
zanatskih prostora za popravak, servisiranje i prava izgraditi osnovna gra evina:
nje vozila, te • najmanje 16,0 m za gra evinu na uglovnoj
- manji skladišni prostori do 50,0 m² neto površine estici,
(kao zasebnog poslovnog sadržaja), • najmanje 14,0 m za slobodnostoje u gra-
Iznimno, poslovni sadržaji unutar stambene namjene evinu,
S3, za trgova ke, uredske, obrtni ke i ugostiteljske pros- • najmanje 11,0 m za poluugra enu gra e-
tore mogu biti i ve ih neto površina, ali u skladu s propi- vinu,
sanim udjelom poslovnih sadržaja unutar pojedine zone • najmanje 8,0 m za ugra enu gra evinu,
stambene namjene S3. - dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje-
(11) Najmanja tlocrtna površina gra evina (osnovne gra evi- rava izgraditi osnovna gra evina:
ne i pomo nih gra evina) na gra evnoj estici prilikom • najmanje 25,0 m za gra evinu na uglovnoj
gradnje stambene gra evine iznosi 80,0 m². Osnovna estici,
gra evina stambene namjene (obiteljska ku a) mora biti • najmanje 25,0 m za slobodnostoje u gra-
najmanje 55,0 m² tlocrtne površine. Pomo ne gra evine evinu,
se mogu graditi paralelno s izgradnjom osnovne gra e- • najmanje 27,5 m za poluugra enu gra e-
vine ili naknadno. vinu,
(12) Osim stambenih sadržaja, na površinama stambene • najmanje 30,0 m za ugra enu gra evinu,
namjene (S1, S2, S3) mogu se graditi i prate i sadržaji - površina gra evne estice za gradnju osnovne
na zasebnim gra evnim esticama za: gra evine:
2
- javne i društvene gra evine (D), • najmanje 400 m za gra evinu na uglovnoj
- sportsko rekreativni sadržaji (R), estici,
2
- javne zelene površine - parkovi i dje ja igrališta, te • najmanje 350 m za slobodnostoje u gra-
- zaštitne zelene površine. evinu,
2
(13) Detaljniji uvjeti i na in gradnje na pojedinim zonama • najmanje 300 m za poluugra enu gra e-
unutar stambene namjene dani su u lancima od 52. do vinu,
2
60. ovog plana, osim u slu aju kada se u stambenoj • najmanje 250 m za ugra enu gra evinu.
namjeni grade sadržaji javne i društvene namjene (D) Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši-
tada se primjenjuju odredbe lanka 28. i 29. ovog plana, rine prema dubini gra evne estice 1:2 ili više, te da je
kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro- Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine su dvije (2)
metnoj površini, te time obavezno je potrebno voditi ra- nadzemne etaže. Broj podzemnih etaža iste nije ograni-
una prilikom izgradnje novih prometnih površina, ne na- en.
staju površine s jedino mogu im „obrnutim“ gra evnim (11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može
esticama (male dubine, a velike širine). biti kao slobodnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra-
Iznimno, dozvoljava se parcelacija postoje ih plitkih pov- evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi-
ršina (nedovoljne dubine), na kojima zbog ograni avaju- ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra-
ih faktora u prostoru (postoje a izgradnja i položaj pos- evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje.
toje ih prometnih površina) nije mogu a parcelacija pre- Iznimno, mogu se dozvoliti manja odstupanja u smještaju
ma gore navedenim normativima (u pogledu potrebne gra evine, ukoliko se postoje a širina gra evne estice
dubine), na na in da iste zadovolje najmanju potrebnu ne uklapa s nekoliko susjednih bo nih gra evnih estica
površinu gra evne estice, a sve u cilju što kvalitetnijeg (šira ili uža od nekoliko susjednih bo nih gra evnih esti-
iskorištavanja postoje ih površina, što potvr uje nadležni ca) ili ukoliko su postoje e susjedne bo ne gra evine na
gradski odjel za prostorno ure enje. tom dijelu i strani ulice izgra ene bez jasnog niza ili pra-
(6) Postoje a gra evna estica, koja nema širinu, dubinu, vila.
površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativom (12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i
2
iz prehodnog stavka, a ima površinu ve u od 200 m , me a sa susjednim gra evnim esticama:
smatra se tako er gradivom gra evnom esticom, te se - najmanje 5,0 m… od regulacijske linije,
na njoj može graditi osnovna gra evina s pomo nim pra- - najmanje 4,0 m….od bo ne me e, ako je visina vi-
te im gra evinama u skladu s odredbama ovog plana. jenca tog dijela gra evine ve a od 5,0 m,
Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko- - najmanje 3,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-
2
je imaju površinu manju od 200 m , mogu se samo re- jenca tog dijela gra evine manja od 5,0 m,
konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje- - najmanje 5,0 m… od stražnje me e, ako je gra-
ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do evna estica dubine ve e od 25,0 m,
dozvoljenog broja etaža i visine gra evine prema stavku - najmanje 3,0 m… od stražnje me e, ako je gra-
(10) ovog lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi evna estica dubine manje od 25,0 m.
ovog plana. Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od
Iznimno, postoje a gra evna estica površine manje od bo ne me e odnosi se za obje bo ne me e (za slobod-
normativa iz stavka (5) može se pove avati parcelacijom nostoje e gra evine), za jednu bo nu me u (za poluug-
tj. spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih esti- ra ene gra evine) i ne odnosi se ugra ene gra evine.
ca ili cijelim susjednim gra evnim esticama, u cilju for- Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
miranja što ve e gra evne estice. go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
Iznimno, postoje a gra evna estica širine manje od tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
normativa iz stavka (5) može se smanjivati parcelacijom že biti i manja od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
do najmanje dozvoljene površine, a pri tome zadržati po- nim gra evinama.
(7) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice iznosi: go uje jasnoj gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra-
2
- 30% ………Pgra evne estice > 800 m , evina, tada udaljenost gra evne linije od regulacijske li-
2
- 40% ………Pgra evne estice 800 m , nije mora biti i ve a od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim
2
- 50% ………Pgra evne estice 400 m , osnovnim gra evinama.
2
- 60% ………Pgra evne estice 400 m (u središnjem Iznimno, uže gra evne estice od 20,0 m mogu imati i
dijelu grada). manju udaljenost slobodnostoje e osnovne gra evine od
(8) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne jedne bo ne me ne linije sa susjednom gra evnom es-
estice (kis) ovisi o veli ini gra evne estice i iznosi: ticom od gore propisane, ali ne manju od 1,0 m.
2
nadzemna GBP = 200 m + Pgra evne estice × 0,25 Iznimno, uglovne gra evne estice uže od 12,0 m mogu
imati i manju udaljenost gra evne linije od regulacijske
(9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina linije koja je bliža suprotnoj me i sa susjednom gra ev-
gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala- nom esticom, ali ne manja od 3,0 m (navedeno približa-
zi i prema tome iznosi: vanje regulacijskoj liniji odnosi se samo uz sporedniju
- 20% površine gra evne estice ako se ista nalazi prometnicu, a uz važniju prometnicu obvezno je poštiva-
unutar središnjeg dijela grada (podru je izme u nje kontinuiranog gra evinskog pravca sa susjednim
željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku, gra evinama).
rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave (13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica
Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra dubine manje od 15,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može
Sva a na zapadu) se graditi samo slobodnostoje a osnovna gra evina, koja
- 30% površine gra evne estice ako se ista nalazi ima slijede e udaljenosti od ruba gra evne estice:
izvan središnjeg dijela grada, - najmanje 3,0 m… od regulacijske linije,
(10) Najve a ukupna visina osnovne gra evine ovisi o na inu - najmanje 5,0 m… od obje bo ne me e,
izgradnje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije - najmanje 1,0 m… od stražnje me e.
gra evine (ravni ili kosi krov) i iznosi: Iznimno, na „obrnutim“ gra evnim esticama mogu a je
- najviše 8,0 m….. visina vijenca gra evine (kosi izgradnja i poluugra enih ili ugra enih osnovnih gra evi-
krov), na u odnosu na bo ne me e, ukoliko je na jednoj ili obje
- najviše 8,0 m….. ukupna visina gra evine (ravni bo ne me e ve izgra ena ili izgra ene susjedne os-
krov), novne gra evine.
- najviše 12,0 m… ukupna visina gra evine (kosi Iznimno, na takvim postoje im „obrnutim“ gra evnim es-
krov). ticama ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
že biti i manja od 3,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov- Jedna ili više pomo nih gra evina mogu se graditi na is-
nim gra evinama. toj gra evnoj estici uz osnovnu gra evinu sukladno od-
(14) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani redbama lanka 63. ovog plana, ukoliko je isto u skladu s
prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni op im uvjetima za stambene gra evine i uvjetima iz ovog
najmanje 3,0 m od te me ne linije. Elementi navedeni u lanka.
stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji se ne (3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) osnovne
smatraju otvorom, mogu biti i na manjoj udaljenosti od stambene gra evine i pomo nih gra evina na jednoj gra-
me e sa susjednom gra evnom esticom, ali ne manje evnoj estici iznosi 400 m². Iznimno, ukoliko je gra evna
od 1,0 m. estica površine ve e od 1000 m², tada najve a dozvo-
(15) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na os- ljena gra evinska (bruto) površina (GBP) osnovne stam-
novnoj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra- bene gra evine i pomo nih gra evina na istoj iznosi 600
evinskoj estici moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od m².
me e susjedne gra evne estice. (4) Najve i broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj
(16) Poslovni sadržaji u sklopu osnovne i pomo ne gra evine gra evnoj estici iznosi tri (3).
mogu biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti koje nemaju ve- (5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr-
liko prometno optere enje i kojih režim rada ne narušava šina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s po-
kvalitetu stanovanja, a koje su definirane stavkom (10) mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana,
lanka 51. ovog plana. Ve e poslovne ili proizvodne, bu- odre en je slijede im normativom:
ne ili po okoliš štetne djelatnosti ne smiju se graditi i - širina gra evne estice na dijelu gdje se namjera-
planirati unutar stambene namjene. va izgraditi osnovna gra evina:
Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu- • najmanje 16,0 m… za gra evinu na uglovnoj
tar osnovne stambene gra evine ne može biti ve i od estici,
40% nadzemne neto površine osnovne gra evine. • najmanje 14,0 m… za slobodnostoje u gra-
(17) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred- evinu,
vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot- • najmanje 11,0 m… za poluugra enu gra e-
reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69. vinu,
ovog plana. • najmanje 8,0 m… za ugra enu gra evinu,
(18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do - dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje-
ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini rava izgraditi osnovna gra evina:
od najmanje 1,0 m, a isti može biti predvi en djelomi no • najmanje 25,0 m… za gra evinu na uglovnoj
ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki- estici,
rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih • najmanje 25,0 m… za slobodnostoje u gra-
parkirališnih ili garažnih mjesta. evinu,
(19) Rekonstrukcija postoje ih gra evina (u slu aju dograd- • najmanje 27,5 m… za poluugra enu gra e-
nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim vinu,
udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po- • najmanje 30,0 m… za ugra enu gra evinu,
stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana. - površina gra evne estice za gradnju osnovne
Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo- gra evine:
2
gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen- • najmanje 400 m … za gra evinu na uglovnoj
zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog estici,
stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje- 2
• najmanje 350 m … za slobodnostoje u gra-
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od evinu,
propisane udaljenosti. 2
• najmanje 300 m … za poluugra enu gra e-
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje, vinu,
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje 2
• najmanje 250 m … za ugra enu gra evinu.
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši-
streha, nepostojanje protupožarnog zida) može se zadr- rine prema dubini gra evne estice 1:2 ili više, te da je
žati. kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro-
metnoj površini, te time obavezno je potrebno voditi ra-
5.2.2. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.2.) una prilikom izgradnje novih prometnih površina, ne na-
staju površine s jedino mogu im „obrnutim“ gra evnim
lanak 53.
esticama (male dubine, a velike širine).
(1) Odredbe ovog lanka odnose se na na in i uvjete gradnje
Iznimno, dozvoljava se parcelacija postoje ih plitkih pov-
(uz op e uvjete gradnje za stambene gra evine) unutar
ršina (nedovoljne dubine), na kojima zbog ograni avaju-
zone (1.2.) stambene namjene (S1), prikazane na kar-
ih faktora u prostoru (postoje a izgradnja i položaj pos-
tografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje.
toje ih prometnih površina) nije mogu a parcelacija pre-
ma gore navedenim normativima (u pogledu potrebne
dubine), na na in da iste zadovolje najmanju potrebnu
površinu gra evne estice, a sve u cilju što kvalitetnijeg
iskorištavanja postoje ih površina, što potvr uje nadležni
gradski odjel za prostorno ure enje.
(6) Postoje a gra evna estica, koja nema širinu, dubinu,
(16) ovog lanka.
površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativom
Osnovna stambena gra evina, prema svojoj veli ini i os- 2
iz prehodnog stavka, a ima površinu ve u od 200 m ,
smatra se tako er gradivom gra evnom esticom, te se
(S1) može biti, odnosno može se graditi samo kao obi-
na njoj može graditi osnovna gra evina s pomo nim pra-
teljska ku a.
te im gra evinama u skladu s odredbama ovog plana.
Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko- - najmanje 3,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-
2
je imaju površinu manju od 200 m , mogu se samo re- jenca tog dijela gra evine manja od 5,0 m,
konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje- - najmanje 5,0 m… od stražnje me e, ako je gra-
ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do evna estica dubine ve e od 25,0 m,
dozvoljenog broja etaža i visine gra evine prema stavku - najmanje 3,0 m… od stražnje me e, ako je gra-
(10) ovog lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi evna estica dubine manje od 25,0 m.
ovog plana. Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od
Iznimno, postoje a gra evna estica površine manje od bo ne me e odnosi se za obje bo ne me e (za slobod-
normativa iz stavka (5) može se pove avati parcelacijom nostoje e gra evine), za jednu bo nu me u (za poluug-
tj. spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih esti- ra ene gra evine) i ne odnosi se ugra ene gra evine.
ca ili cijelim susjednim gra evnim esticama, u cilju for- Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
miranja što ve e gra evne estice. go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
Iznimno, postoje a gra evna estica širine manje od tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
normativa iz stavka (5) može se smanjivati parcelacijom že biti i manja od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
do najmanje dozvoljene površine, a pri tome zadržati po- nim gra evinama.
(7) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice iznosi: go uje jasnoj gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra-
- 30% ako je Pgra evne estice > 800 m ,
2
evina, tada udaljenost gra evne linije od regulacijske li-
- 40% ako je Pgra evne estice 800 m ,
2
nije mora biti i ve a od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim
2
osnovnim gra evinama.
- 60% ako je Pgra evne estice 400 m (u središnjem
2
Iznimno, uže gra evne estice od 20,0 m mogu imati i
dijelu grada). manju udaljenost slobodnostoje e osnovne gra evine od
(8) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne jedne bo ne me ne linije sa susjednom gra evnom es-
estice (kis) ovisi o veli ini gra evne estice i iznosi: ticom od gore propisane, ali ne manju od 1,0 m.
2 Iznimno, uglovne gra evne estice uže od 12,0 m mogu
nadzemna GBP = 200 m + Pgra evne estice × 0,25
(9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina linije koja je bliža suprotnoj me i sa susjednom gra ev-
gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala- nom esticom, ali ne manja od 3,0 m (navedeno približa-
zi i prema tome iznosi: vanje regulacijskoj liniji odnosi se samo uz sporedniju
- 20% površine gra evne estice ako se ista nalazi prometnicu, a uz važniju prometnicu obvezno je poštiva-
unutar središnjeg dijela grada (podru je izme u nje kontinuiranog gra evinskog pravca sa susjednim
željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku, gra evinama).
rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave (13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica
Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra dubine manje od 15,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može
Sva a na zapadu) se graditi samo slobodnostoje a osnovna gra evina, koja
- 30% površine gra evne estice ako se ista nalazi ima slijede e udaljenosti od ruba gra evne estice:
izvan središnjeg dijela grada, - najmanje 3,0 m… od regulacijske linije,
(10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad- - najmanje 5,0 m… od obje bo ne me e,
nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine - najmanje 1,0 m… od stražnje me e.
(ravni ili kosi krov) i iznosi: Iznimno, na „obrnutim“ gra evnim esticama mogu a je
- najviše 9,0 m….. visina vijenca gra evine (kosi izgradnja i poluugra enih ili ugra enih osnovnih gra evi-
- najviše 11,0 m… ukupna visina gra evine (ravni bo ne me e ve izgra ena ili izgra ene susjedne os-
krov), novne gra evine.
- najviše 13,0 m… ukupna visina gra evine (kosi Iznimno, na takvim postoje im „obrnutim“ gra evnim es-
krov). ticama ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine su tri (3) nad- go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
zemne etaže, s tim da zadnja tre a nadzemna etaža mo- tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
že biti potkrovlje ili „uvu eni“ kat. Broj podzemnih etaža že biti i manja od 3,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
iste nije ograni en. nim gra evinama.
(11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može (14) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani
biti kao slobodnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra- prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni
evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi- najmanje 3,0 m od te me ne linije. Elementi navedeni u
ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra- stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji se ne
evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje (niz slo- smatraju otvorom, mogu biti i na manjoj udaljenosti od
bodnostoje ih gra evina, niz poluugra enih gra evina, me e sa susjednom gra evnom esticom, ali ne manje
niz ugra enih gra evina). od 1,0 m.
Iznimno, mogu se dozvoliti manja odstupanja u smještaju (15) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na os-
gra evine, ukoliko se postoje a širina gra evne estice novnoj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra-
ne uklapa s susjednim gra evnim esticama (šira ili uža evinskoj estici moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od
od susjednih gra evnih estica) ili ukoliko su postoje e me e susjedne gra evne estice.
susjedne bo ne gra evine na tom dijelu i strani ulice iz- (16) Poslovni sadržaji u sklopu osnovne i pomo ne gra evine
gra ene bez jasnog niza ili pravila. mogu biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti, koje nemaju ve-
(12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i liko prometno optere enje i kojih režim rada ne narušava
me a sa susjednim gra evnim esticama: kvalitetu stanovanja, a koje su definirane stavkom (10)
- najmanje 5,0 m… od regulacijske linije, lanka 51. ovog plana. Ve e poslovne ili proizvodne, bu-
- najmanje 4,0 m… od bo ne me e, ako je visina vine ili po okoliš štetne djelatnosti ne smiju se graditi i
jenca tog dijela gra evine ve a od 5,0 m, planirati unutar stambene namjene.
Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu- evinu,

tar osnovne stambene gra evine ne može biti ve i od • najmanje 13,0 m…..za poluugra enu gra e-
40% nadzemne neto površine osnovne gra evine. vinu,
(17) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred- • najmanje 10,0 m…..za ugra enu gra evinu,
vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot- - dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje-
reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69. rava izgraditi osnovna gra evina:
ovog plana. • najmanje 25,0 m…..za gra evinu na uglov-
(18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do noj estici,
ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini • najmanje 25,0 m…..za slobodnostoje u gra-
od najmanje 1,0 m, a isti može biti predvi en djelomi no evinu,
ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki- • najmanje 27,5 m…..za poluugra enu gra e-
rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih vinu,
parkirališnih ili garažnih mjesta. • najmanje 30,0 m…..za ugra enu gra evinu,
(19) Rekonstrukcija postoje ih gra evina (u slu aju dograd- - površina gra evne estice za gradnju osnovne
nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim gra evine:
2
udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po- • najmanje 450 m …..za gra evinu na uglov-
stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana. noj estici,
2
Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo- • najmanje 400 m …..za slobodnostoje u gra-
gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen- evinu,
2
zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog • najmanje 350 m …..za poluugra enu gra e-
stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje- vinu,
2
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od • najmanje 300 m …..za ugra enu gra evinu.
propisane udaljenosti. Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši-
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje, rine prema dubini gra evne estice 1:2 ili više, te da je
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro-
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna metnoj površini, te time obavezno je potrebno voditi ra-
streha, nepostojanje protupožarnog zida) može se zadr- una prilikom izgradnje novih prometnih površina, ne na-
žati. staju površine s jedino mogu im „obrnutim“ gra evnim
lanak 54. esticama (male dubine, a velike širine).
(uz op e uvjete gradnje za stambene gra evine) unutar ršina (nedovoljne dubine), na kojima zbog ograni avaju-
zone (1.2.) stambene namjene (S2), prikazane na kar- ih faktora u prostoru (postoje a izgradnja i položaj pos-
tografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje. toje ih prometnih površina) nije mogu a parcelacija pre-
(2) Na jednoj gra evnoj estici može se graditi jedna osnov- ma gore navedenim normativima (u pogledu potrebne
na stambena gra evina s prate im pomo nim gra evi- dubine), na na in da iste zadovolje najmanju potrebnu
nama. Osim stambenih sadržaja, na istoj gra evnoj es- površinu gra evne estice, a sve u cilju što kvalitetnijeg
tici u sklopu osnovne stambene gra evine i/ili pomo ne iskorištavanja postoje ih površina, što potvr uje nadležni
gra evine mogu e je imati i poslovne sadržaje za obav- gradski odjel za prostorno ure enje.
ljanje tihih i istih djelatnosti sukladno odredbama stavka (6) Postoje a gra evna estica, koja nema širinu, dubinu,
(16) ovog lanka. 2
(S2) može biti, odnosno može se graditi kao niska stam-
bena gra evina, ili obiteljska ku a. te im gra evinama u skladu s odredbama ovog plana.
Jedna ili više pomo nih gra evina mogu se graditi na is- Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko-
2
toj gra evnoj estici uz osnovnu gra evinu sukladno odje imaju površinu manju od 250 m , mogu se samo re-
redbama lanka 63. ovog plana, ukoliko je isto u skladu s konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje-
op im uvjetima za stambene gra evine i uvjetima iz ovog ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do
lanka. dozvoljenog broja etaža i visine gra evine prema stavku
(3) Najve a nadzemna gra evinska (bruto) površina (GBP) (10) ovog lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi
osnovne stambene gra evine i pomo nih gra evina na ovog plana.
Iznimno, postoje a gra evna estica površine manje od
jednoj gra evnoj estici iznosi 400 m². Iznimno, ukoliko je
normativa iz stavka (5) može se pove avati parcelacijom
gra evna estica površine ve e od 1000 m², tada najve-
tj. spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih esti-
a dozvoljena nadzemna gra evinska (bruto) površina
(GBP) osnovne stambene gra evine i pomo nih gra evi-
na na istoj iznosi 600 m². miranja što ve e gra evne estice.
(4) Najve i broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj Iznimno, postoje a gra evna estica širine manje od
gra evnoj estici iznosi šest (6). normativa iz stavka (5) može se smanjivati parcelacijom
(5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr- do najmanje dozvoljene površine, a pri tome zadržati po-
šina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s postoje u nedovoljnu širinu iste.
mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana, (7) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice iznosi:
2
odre en je slijede im normativom:
2
- širina gra evne estice na dijelu gdje se namjera-
2
va izgraditi osnovna gra evina:
2
• najmanje 18,0 m…..za gra evinu na uglov-
noj estici, dijelu grada).
• najmanje 16,0 m…..za slobodnostoje u gra- (8) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne
estice (kis) ovisi o veli ini gra evne estice i iznosi:
2
nadzemna GBP = 250 m + Pgra evne estice × 0,25 jedne bo ne me ne linije sa susjednom gra evnom es-
(9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina ticom od gore propisane, ali ne manju od 1,0 m.
gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala- Iznimno, uglovne gra evne estice uže od 12,0 m mogu
linije koja je bliža suprotnoj me i sa susjednom gra ev-
nom esticom, ali ne manja od 3,0 m (navedeno približa-
izvan središnjeg dijela grada,
vanje regulacijskoj liniji odnosi se samo uz sporedniju
prometnicu, a uz važniju prometnicu obvezno je poštiva-
unutar središnjeg dijela grada (podru je izme u
nje kontinuiranog gra evinskog pravca sa susjednim
željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku,
gra evinama).
rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave
(13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica
Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra
dubine manje od 15,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može
Sva a na zapadu),
se graditi samo slobodnostoje a osnovna gra evina, koja
ima slijede e udaljenosti od ruba gra evne estice:
unutar povijesne cjeline grada (podru je obuhvata
- najmanje 3,0 m… od regulacijske linije,
UPU-a „Povijesna urbanisti ka cjelina grada s tvr-
- najmanje 5,0 m… od obje bo ne me e,
avom“).
- najmanje 1,0 m… od stražnje me e.
(10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad-
nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine Iznimno, na „obrnutim“ gra evnim esticama mogu a je
izgradnja i poluugra enih ili ugra enih osnovnih gra evi-
(ravni ili kosi krov) i iznosi:
na u odnosu na bo ne me e, ukoliko je na jednoj ili obje
- najviše 9,0 m….. visina vijenca gra evine (kosi ili
bo ne me e ve izgra ena ili izgra ene susjedne os-
ravni krov),
novne gra evine.
- najviše 11,0 m… ukupna visina gra evine (ravni
Iznimno, na takvim postoje im „obrnutim“ gra evnim es-
krov),
ticama ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
- najviše 13,0 m… ukupna visina gra evine (kosi
krov).
Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine su tri (3) nad-
že biti i manja od 3,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
zemne etaže, s tim da zadnja tre a nadzemna etaža mo-
nim gra evinama.
že biti potkrovlje ili „uvu eni“ kat. Broj podzemnih etaža
iste nije ograni en.
(11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može
najmanje 3,0 m od te me ne linije. Elementi navedeni u
biti kao slobodnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra-
stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji se ne
evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi-
smatraju otvorom, mogu biti i na manjoj udaljenosti od
ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra-
me e sa susjednom gra evnom esticom, ali ne manje
evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje.
od 1,0 m.
ne uklapa s susjednim gra evnim esticama (šira ili uža
od susjednih gra evnih estica) ili ukoliko su postoje e
me e susjedne gra evne estice.
susjedne bo ne gra evine na tom dijelu i strani ulice iz-
(16) Poslovni sadržaji u sklopu osnovne i pomo ne gra evine
gra ene bez jasnog niza ili pravila.
mogu biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti, koje nemaju ve-
(12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i
liko prometno optere enje i kojih režim rada ne narušava
me a sa susjednim gra evnim esticama:
kvalitetu stanovanja, a koje su definirane stavkom (10)
lanka 51. ovog plana. Ve e poslovne ili proizvodne, bu-
jenca tog dijela gra evine ve a od 5,0 m, planirati unutar stambene namjene.
- najmanje 3,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu-
jenca tog dijela gra evine manja od 5,0 m, tar osnovne stambene gra evine ne može biti ve i od
- najmanje 5,0 m… od stražnje me e, ako je gra- 40% nadzemne neto površine osnovne gra evine.
evna estica dubine ve e od 25,0 m, (17) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred-
- najmanje 3,0 m… od stražnje me e, ako je gra- vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot-
evna estica dubine manje od 25,0 m. reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69.
Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od ovog plana.
bo ne me e odnosi se za obje bo ne me e (za slobod- (18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do
nostoje e gra evine), za jednu bo nu me u (za poluug- ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini
ra ene gra evine) i ne odnosi se ugra ene gra evine. od najmanje 1,2 m, a isti može biti predvi en djelomi no
Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila- ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki-
go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina, rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih
tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo- parkirališnih ili garažnih mjesta.
že biti i manja od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov- (19) Rekonstrukcija postoje ih gra evina (u slu aju dograd-
nim gra evinama. nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim
Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila- udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po-
go uje jasnoj gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra- stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana.
evina, tada udaljenost gra evne linije od regulacijske li- Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo-
nije mora biti i ve a od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen-
osnovnim gra evinama. zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog
Iznimno, uže gra evne estice od 20,0 m mogu imati i stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje-
manju udaljenost slobodnostoje e osnovne gra evine od
2
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od • najmanje 300 m …..za ugra enu gra evinu.
propisane udaljenosti. Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši-
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje, rine prema dubini gra evne estice 1:2 ili više, te da je
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro-
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna metnoj površini, te time obavezno je potrebno voditi ra-
streha, nepostojanje protupožarnog zida) može se zadr- una prilikom izgradnje novih prometnih površina, ne na-
žati. staju površine s jedino mogu im „obrnutim“ gra evnim
5.2.3. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.3.) Iznimno, dozvoljava se parcelacija postoje ih plitkih pov-
lanak 55.
gra evine mogu e je imati i poslovne sadržaje za obav- 2
(16) ovog lanka.
Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko-
(S2) može biti, odnosno može se graditi kao niska stam- 2
je imaju površinu manju od 250 m , mogu se samo re-
bena gra evina, ili obiteljska ku a.
ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do
dozvoljenog broja etaža i visine gra evine prema stavku
redbama lanka 63. ovog plana, ukoliko je isto u skladu s
(10) ovog lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi
op im uvjetima za stambene gra evine i uvjetima iz ovog
ovog plana.
lanka.
(3) Najve a nadzemna gra evinska (bruto) površina (GBP)
normativa stavka (5) može se pove avati parcelacijom tj.
na jednoj gra evnoj estici iznosi 400 m². Iznimno, ukoli-
spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih estica
ko je gra evna estica površine ve e od 1000 m², tada
ili cijelim susjednim gra evnim esticama, u cilju formira-
najve a dozvoljena nadzemna gra evinska (bruto) povr-
nja što ve e gra evne estice.
šina (GBP) na istoj iznosi 600 m².
Iznimno, postoje a gra evna estica širine manje od
(4) Najve i broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj
gra evnoj estici iznosi šest (6).
(5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr-
šina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s po-
mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana,
2

2

2
2
• najmanje 18,0 m…..za gra evinu na uglov-
dijelu grada).
noj estici,
• najmanje 16,0 m…..za slobodnostoje u gra-
estice (kis) ovisi o veli ini gra evne estice i iznosi:
evinu,
2
• najmanje 13,0 m…..za poluugra enu gra e- nadzemna GBP = 250 m + Pgra evne estice × 0,25
vinu, (9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina
• najmanje 10,0 m…..za ugra enu gra evinu, gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala-
- dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje- zi i prema tome iznosi:
rava izgraditi osnovna gra evina: - 30% površine gra evne estice ako se ista nalazi
• najmanje 25,0 m…..za gra evinu na uglov- izvan središnjeg dijela grada,
noj estici, - 20% površine gra evne estice ako se ista nalazi
• najmanje 25,0 m…..za slobodnostoje u gra- unutar središnjeg dijela grada (podru je izme u
evinu, željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku,
• najmanje 27,5 m…..za poluugra enu gra e- rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave
vinu, Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra
• najmanje 30,0 m…..za ugra enu gra evinu, Sva a na zapadu),
- površina gra evne estice za gradnju osnovne - 10% površine gra evne estice ako se ista nalazi
gra evine: unutar povijesne cjeline grada (podru je obuhvata
2
• najmanje 450 m …..za gra evinu na uglov- UPU-a „Povijesna urbanisti ka cjelina grada s tvr-
noj estici, avom“).
2
• najmanje 400 m …..za slobodnostoje u gra- (10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad-
evinu, nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine
2
• najmanje 350 m …..za poluugra enu gra e- (ravni ili kosi krov) i iznosi:
vinu,
- najviše 12,0 m…..visina vijenca gra evine (kosi ili
ravni krov), Iznimno, na „obrnutim“ gra evnim esticama mogu a je

- najviše 14,0 m… ukupna visina gra evine (ravni izgradnja i poluugra enih ili ugra enih osnovnih gra evi-
- najviše 16,0 m… ukupna visina gra evine (kosi bo ne me e ve izgra ena ili izgra ene susjedne os-
krov). novne gra evine.
Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine su etiri (4) Iznimno, na takvim postoje im „obrnutim“ gra evnim es-
nadzemne etaže, s tim da zadnja etvrta nadzemna eta- ticama ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
ža može biti potkrovlje ili „uvu eni“ kat. Broj podzemnih go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
etaža iste nije ograni en. tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
(11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može že biti i manja od 3,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
biti kao slobodnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra- nim gra evinama.
evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi- (14) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani
ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra- prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni
evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje. najmanje 3,0 m od te me ne linije. Elementi navedeni u
Iznimno, mogu se dozvoliti manja odstupanja u smještaju stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji se ne
gra evine, ukoliko se postoje a širina gra evne estice smatraju otvorom, mogu biti i na manjoj udaljenosti od
ne uklapa s susjednim gra evnim esticama (šira ili uža me e sa susjednom gra evnom esticom, ali ne manje
od susjednih gra evnih estica) ili ukoliko su postoje e od 1,0 m.
susjedne bo ne gra evine na tom dijelu i strani ulice iz- (15) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na os-
gra ene bez jasnog niza ili pravila. novnoj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra-
(12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i evinskoj estici moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od
me a sa susjednim gra evnim esticama: me e susjedne gra evne estice.
- najmanje 5,0 m… od regulacijske linije, (16) Poslovni sadržaji u sklopu osnovne i pomo ne gra evine
- najmanje 5,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- mogu biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti, koje nemaju ve-
jenca tog dijela gra evine ve a od 10,0 m, liko prometno optere enje i kojih režim rada ne narušava
- najmanje 4,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- kvalitetu stanovanja, a koje su definirane stavkom (10)
jenca tog dijela gra evine manja od 10,0 m, lanka 51. ovog plana. Ve e poslovne ili proizvodne, bu-
jenca tog dijela gra evine manja od 5,0 m, planirati unutar stambene namjene.
- najmanje 5,0 m… od stražnje me e, ako je gra- Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu-
evna estica dubine ve e od 25,0 m, tar osnovne stambene gra evine ne može biti ve i od
40% nadzemne neto površine osnovne gra evine.
- najmanje 3,0 m… od stražnje me e, ako je gra-
evna estica dubine manje od 25,0 m.
Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od
bo ne me e odnosi se za obje bo ne me e (za slobod-
ovog plana.
nostoje e gra evine), za jednu bo nu me u (za poluug-
ra ene gra evine) i ne odnosi se ugra ene gra evine.
Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
nim gra evinama.
(19) Rekonstrukcija postoje ih gra evina (u slu aju dograd-
nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim
go uje jasnoj gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra-
udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po-
stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana.
Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo-
gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen-
Iznimno, uže gra evne estice od 20,0 m mogu imati i
zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog
manju udaljenost slobodnostoje e osnovne gra evine od
stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje-
jedne bo ne me ne linije sa susjednom gra evnom es-
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od
ticom od gore propisane, ali ne manju od 1,0 m.
propisane udaljenosti.
Iznimno, uglovne gra evne estice uže od 12,0 m mogu
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje,
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje
linije koja je bliža suprotnoj me i sa susjednom gra ev-
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna
nom esticom, ali ne manja od 3,0 m (navedeno približa-
streha, nepostojanje protupožarnog zida) može se zadr-
vanje regulacijskoj liniji odnosi se samo uz sporedniju
žati.
prometnicu, a uz važniju prometnicu obvezno je poštiva-
nje kontinuiranog gra evinskog pravca sa susjednim lanak 56.
gra evinama). (1) Odredbe ovog lanka odnose se na na in i uvjete gradnje
(13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica (uz op e uvjete gradnje za stambene gra evine) unutar
dubine manje od 15,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može zone (1.3.) stambene namjene (S3), prikazane na kar-
se graditi samo slobodnostoje a osnovna gra evina, koja tografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje.
ima slijede e udaljenosti od ruba gra evne estice: (2) Na jednoj gra evnoj estici može se graditi jedna osnov-
- najmanje 3,0 m… od regulacijske linije, na stambena gra evina s prate im pomo nim gra evi-
- najmanje 5,0 m… od obje bo ne me e, nama. Osim stambenih sadržaja, na istoj gra evnoj es-
- najmanje 3,0 m… od stražnje me e. tici u sklopu osnovne stambene gra evine i/ili pomo ne
ljanje tihih i istih djelatnosti sukladno odredbama stavka se samo u središnjem dijelu grada).
(16) ovog lanka. (8) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne
Osnovna stambena gra evina, prema svojoj veli ini i os- estice (kis) ovisi o veli ini (izgra enosti) gra evne esti-
talim zna ajkama, unutar zone (1.3.) stambene namjene ce i iznosi:
(S3) može biti, odnosno može se graditi kao višestambe- - kis = 1,5 za izgra enost 30%,
na gra evina, ili niska stambena gra evina. - kis = 1,9 za izgra enost 40%,
Jedna ili više pomo nih gra evina mogu se graditi na is- - kis = 2,3 za izgra enost 50%,
toj gra evnoj estici uz osnovnu gra evinu sukladno od- - kis = 2,7 za izgra enost 60%.
redbama lanka 63. ovog plana, ukoliko je isto u skladu s (9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina
op im uvjetima za stambene gra evine i uvjetima iz ovog gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala-
lanka. zi i prema tome iznosi:
(3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) na jednoj - 30% površine gra evne estice ako se ista nalazi
gra evnoj estici nije odre ena. izvan središnjeg dijela grada,
(4) Dozvoljeni broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj - 20% površine gra evne estice ako se ista nalazi
gra evnoj estici iznosi etiri (4) ili više jedinica. unutar središnjeg dijela grada (podru je izme u
(5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr- željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku,
šina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s po- rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave
mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana, Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra
odre en je slijede im normativom: Sva a na zapadu),
- širina gra evne estice na dijelu gdje se namjera- - 10% površine gra evne estice ako se ista nalazi
va izgraditi osnovna gra evina: unutar povijesne cjeline grada (podru je obuhvata
• najmanje 20,0 m…..za slobodnostoje u gra- UPU-a „Povijesna urbanisti ka cjelina grada s tvr-
evinu, avom“).
• najmanje 16,0 m…..za poluugra enu gra e- (10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad-
vinu, nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine
• najmanje 12,0 m…..za ugra enu gra evinu, (ravni ili kosi krov) i iznosi:
- dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje- - najviše 12,0 m.... visina vijenca gra evine (kosi ili
rava izgraditi osnovna gra evina: ravni krov),
• najmanje 30,0 m, - najviše 14,0 m… ukupna visina gra evine (ravni
- površina gra evne estice za gradnju osnovne krov),
gra evine: - najviše 16,0 m… ukupna visina gra evine (kosi
2
• najmanje 1000 m …za slobodnostoje u gra- krov).
evinu, Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine su etiri (4)
2
• najmanje 800 m …..za poluugra enu gra e- nadzemne etaže, s tim da zadnja etvrta nadzemna eta-
vinu, ža može biti potkrovlje ili „uvu eni“ kat. Broj podzemnih
2
• najmanje 600 m …..za ugra enu gra evinu. etaža iste nije ograni en.
Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši- Iznimno, detaljnijim prostornim planom (DPU, PUP,
rine prema dubini gra evne estice 1:1 ili više, te da je UPU) za pojedino podru je grada unutar stambene nam-
kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro- jene (S3) može se predvidjeti i visoke stambene gra evi-
metnoj površini. Iznimno, mogu je i druga iji oblik gra- ne s ve im brojem nadzemnih etaža od gore propisanih
evne estice odre en detaljnijim planom ure enja. ovim stavkom. Odredbama tog detaljnijeg prostornog
(6) Postoje a gra evna estica, koja nema širinu, dubinu, plana odrediti e se i detaljniji uvjeti gra enja za takve
površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativom gra evine ve e visine (kis, kig i sl.).
2
iz prehodnog stavka, a ima površinu ve u od 300 m , (11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može
smatra se tako er gradivom gra evnom esticom, te se biti kao slobodnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra-
na njoj može graditi osnovna gra evina s pomo nim pra- evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi-
te im gra evinama u skladu s odredbama ovog plana. ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra-
Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko- evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje.
2
je imaju površinu manju od 300 m , mogu se samo re- Iznimno, mogu se dozvoliti manja odstupanja u smještaju
konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje- gra evine, ukoliko se postoje a širina gra evne estice
ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do ne uklapa s susjednim gra evnim esticama (šira ili uža
dozvoljenog broja etaža i visine gra evine prema stavku od susjednih gra evnih estica) ili ukoliko su postoje e
(10) ovog lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi susjedne bo ne gra evine na tom dijelu i strani ulice iz-
ovog plana. gra ene bez jasnog niza ili pravila.
Iznimno, postoje a gra evna estica površine manje od (12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i
normativa stavka (5) može se pove avati parcelacijom tj. me a sa susjednim gra evnim esticama:
spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih estica
- najmanje 4,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-
jenca tog dijela gra evine manja od 10,0 m,
jenca tog dijela gra evine ve a od 10,0 m,
- najmanje 5,0 m…od stražnje me e, ako je gra-
evna estica dubine manje od 25,0 m,
2
evna estica dubine ve e od 25,0 m, ili ako je os-
2
novna gra evina ukupne visine ve e od 15,0 m.
2
- 70% ako je gra evna estica uglovna (dozvoljava

Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od 5.2.4. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.4.)
lanak 57.
nim gra evinama.
(16) ovog lanka.
(13) U slu aju postoje e „obrnute“ gra evne estice (gra ev-
na estica dubine manje od 20,0 m, a širine ve e od 25,0
(S3) može biti, odnosno može se graditi kao visoka
m) može se graditi prema uvjetima gradnje iz prethodnog
stambena gra evina, ili višestambena gra evina.
stavka ovog lanka, uz mogu nost manjih odstupanja, ali
samo u cilju uklapanja u postoje i na in gradnje, što
odobrava nadležno tijelo za prostorno ure enje, ovisno o
lokalnim uvjetima.
lanka.
(3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) na jednoj
najmanje 4,0 m od te me ne linije (kao i elementi nave-
gra evnoj estici nije odre ena.
deni u stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji
(4) Dozvoljeni broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj
se ne smatraju otvorom).
gra evnoj estici iznosi etiri (4) ili više jedinica.
mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana,
• najmanje 20,0 m…..za slobodnostoje u gra-
evinu,
• najmanje 16,0 m…..za poluugra enu gra e-
ne ili po okoliš štetne djelatnosti ne smiju se graditi i
vinu,
planirati unutar stambene namjene.
• najmanje 12,0 m…..za ugra enu gra evinu,
Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu-
- dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje-
tar osnovne stambene gra evine ne može biti ve i od
rava izgraditi osnovna gra evina:
• najmanje 30,0 m,
- površina gra evne estice za gradnju osnovne
reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69. gra evine:
2
ovog plana. • najmanje 1000 m …za slobodnostoje u gra-
(18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do evinu,
2
ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini • najmanje 800 m …..za poluugra enu gra e-
od najmanje 1,5 m, a isti može biti predvi en djelomi no vinu,
2
ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki- • najmanje 600 m …..za ugra enu gra evinu.
rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši-
rine prema dubini gra evne estice 1:1 ili više, te da je
kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro-
metnoj površini. Iznimno, mogu je i druga iji oblik gra-
nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim
evnu esticu odre en detaljnijim planom ure enja.
udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po-
stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana.
Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo- 2
gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen- iz prehodnog stavka, a ima površinu ve u od 300 m ,
zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog smatra se tako er gradivom gra evnom esticom, te se
stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udaljena njoj može graditi osnovna gra evina s pomo nim pra-
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od te im gra evinama u skladu s odredbama ovog plana.
propisane udaljenosti. Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko-
2
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje, je imaju površinu manju od 300 m , mogu se samo re-
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje-
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna
žati.
ovog plana.
spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih estica susjedne bo ne gra evine na tom dijelu i strani ulice iz-
ili cijelim susjednim gra evnim esticama, u cilju formira- gra ene bez jasnog niza ili pravila.
nja što ve e gra evne estice. (12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i
Iznimno, postoje a gra evna estica širine manje od me a sa susjednim gra evnim esticama:
normativa iz stavka (5) može se smanjivati parcelacijom - najmanje 5,0 m… od regulacijske linije,
do najmanje dozvoljene površine, a pri tome zadržati po- - najmanje 4,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-
stoje u nedovoljnu širinu iste. jenca tog dijela gra evine manja od 10,0 m,
(7) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice iznosi: - najmanje 5,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-
2
2
2
- 70% ako je gra evna estica uglovna (dozvoljava - najmanje 5,0 m…od stražnje me e, kao i od bo ne
se samo u središnjem dijelu grada). me e (ako je gra evna estica dubine manje od
(8) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne 25,0 m), ali ne manje od 5,0 m,
estice (kis) ovisi o veli ini (izgra enosti) gra evne esti- - najmanje 10,0 m…od stražnje me e, ako je gra-
ce i iznosi: evna estica dubine ve e od 25,0 m, ili ako je os-
- kis = 1,9 za izgra enost 30%, novna gra evina ukupne visine ve e od 15,0 m.
- kis = 2,4 za izgra enost 40%, Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od
- kis = 2,9 za izgra enost 50%, bo ne me e odnosi se za obje bo ne me e (za slobod-
- kis = 3,4 za izgra enost 60%. nostoje e gra evine), za jednu bo nu me u (za poluug-
(9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina ra ene gra evine) i ne odnosi se ugra ene gra evine.
gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala- Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
zi i prema tome iznosi: go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
- 30% površine gra evne estice ako se ista nalazi tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
izvan središnjeg dijela grada, že biti i manja od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
- 20% površine gra evne estice ako se ista nalazi nim gra evinama.
unutar središnjeg dijela grada (podru je izme u Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku, go uje jasnoj gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra-
rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave evina, tada udaljenost gra evne linije od regulacijske li-
Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra nije mora biti i ve a od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim
Sva a na zapadu), osnovnim gra evinama.
- 10% površine gra evne estice ako se ista nalazi (13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica
unutar povijesne cjeline grada (podru je obuhvata dubine manje od 20,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može
UPU-a „Povijesna urbanisti ka cjelina grada s tvr- se graditi prema uvjetima gradnje iz prethodnog stavka
avom“). ovog lanka, uz mogu nost manjih odstupanja, ali samo
(10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad- u cilju uklapanja u postoje i na in gradnje, što odobrava
nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine nadležno tijelo za prostorno ure enje, ovisno o lokalnim
(ravni ili kosi krov) i iznosi: uvjetima.
- najviše 15,0 m.... visina vijenca gra evine (kosi ili (14) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani
ravni krov), prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni
- najviše 17,0 m… ukupna visina gra evine (ravni najmanje 4,0 m od te me ne linije (kao i elementi nave-
krov), deni u stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji
- najviše 19,0 m… ukupna visina gra evine (kosi
krov).
Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine je pet (5) nad-
zemnih etaža, s tim da zadnja peta nadzemna etaža mo-
že biti potkrovlje ili uvu eni kat (etaža koja je oblikovana
ravnim krovom iji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše
75% tlocrtne površine zatvorenog i natkrivenog dijela e-
tvrte nadzemne etaže). Broj podzemnih etaža iste nije
ograni en.
Iznimno, detaljnijim prostornim planom (DPU, PUP,
ne ili po okoliš štetne djelatnosti ne smiju se graditi i
UPU) za pojedino podru je grada unutar stambene nam-
planirati unutar stambene namjene.
jene (S3) može se predvidjeti i visoke stambene gra evi-
Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu-
ne s ve im brojem nadzemnih etaža od gore propisanih
tar osnovne stambene gra evine ne može biti ve i od
ovim stavkom. Odredbama tog detaljnijeg prostornog
plana odrediti e se i detaljniji uvjeti gra enja za takve
gra evine ve e visine (kis, kig i sl.).
(11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može
biti kao slobodnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra-
ovog plana.
evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi-
ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra-
evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje.
ne uklapa s susjednim gra evnim esticama (šira ili uža
od susjednih gra evnih estica) ili ukoliko su postoje e
2
nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim • najmanje 1000 m …za slobodnostoje u gra-
udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po- evinu,
2
stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana. • najmanje 800 m …..za poluugra enu gra e-
Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo- vinu,
2
gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen- • najmanje 600 m …..za ugra enu gra evinu.
zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši-
stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje- rine prema dubini gra evne estice 1:1 ili više, te da je
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro-
propisane udaljenosti. metnoj površini. Iznimno, mogu je i druga iji oblik gra-
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje, evnu esticu odre en detaljnijim planom ure enja.
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje (6) Postoje a gra evna estica, koja nema širinu, dubinu,
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativom
2
streha, nepostojanje protupožarnog zida) može se zadr- iz prehodnog stavka, a ima površinu ve u od 300 m ,
žati. smatra se tako er gradivom gra evnom esticom, te se
(20) Kod gradnje novih stambenih naselja treba osigurati na njoj može graditi osnovna gra evina s pomo nim pra-
odgovaraju e prostore za dje je ustanove, osnovne ško- te im gra evinama u skladu s odredbama ovog plana.
le, parkove i dje ja igrališta. Isto e se odrediti detaljnijim Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko-
2
planovima ure enja, uz normativ od najmanje 5,0 je imaju površinu manju od 300 m , mogu se samo re-
2
m /stanovniku za osiguranje površina za parkove i igrališ- konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje-
ta. ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do
(21) U kontaktu sa radnim zonama (uz gospodarsko proizvo- dozvoljenog broja etaža i visine gra evine prema stavku
dnu namjenu), potrebno je osigurati neizgra eni dio gra- (10) ovog lanka, uz poštivanje i svih ostalih odredbi
evnih estica stambenih zgrada najmanje širine 10,0 m, ovog plana.
te u tom prostoru zasaditi visoko zelenilo. Iznimno, postoje a gra evna estica površine manje od
5.2.5. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.5.) spajanjem iste s dijelovima susjednih gra evnih estica
lanak 58.
2

2
2
- 70% ako je gra evna estica uglovna (dozvoljava
se samo u središnjem dijelu grada).
(16) ovog lanka.
estice (kis) ovisi o veli ini (izgra enosti) gra evne esti-
ce i iznosi:
(S3) može biti, odnosno može se graditi kao visoka
stambena gra evina, ili iznimno višestambena gra evina. - kis = 2,3 za izgra enost 30%,
Jedna ili više pomo nih gra evina mogu se graditi na is- - kis = 2,9 za izgra enost 40%,
toj gra evnoj estici uz osnovnu gra evinu sukladno od- - kis = 3,5 za izgra enost 50%,
redbama lanka 63. ovog plana, ukoliko je isto u skladu s - kis = 4,1 za izgra enost 60%.
op im uvjetima za stambene gra evine i uvjetima iz ovog (9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina
lanka. gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala-
(3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) na jednoj zi i prema tome iznosi:
gra evnoj estici nije odre ena. - 30% površine gra evne estice ako se ista nalazi
(4) Dozvoljeni broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj izvan središnjeg dijela grada,
gra evnoj estici iznosi etiri (4) ili više jedinica. - 20% površine gra evne estice ako se ista nalazi
(5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr- unutar središnjeg dijela grada (podru je izme u
šina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s po- željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku,
mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana, rijeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave
odre en je slijede im normativom: Brod, ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra
- širina gra evne estice na dijelu gdje se namjera- Sva a na zapadu),
va izgraditi osnovna gra evina: - 10% površine gra evne estice ako se ista nalazi
• najmanje 20,0 m…..za slobodnostoje u gra- unutar povijesne cjeline grada (podru je obuhvata
evinu, UPU-a „Povijesna urbanisti ka cjelina grada s tvr-
• najmanje 16,0 m…..za poluugra enu gra e- avom“).
vinu, (10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad-
• najmanje 12,0 m…..za ugra enu gra evinu, nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine
- dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje- (ravni ili kosi krov) i iznosi:
rava izgraditi osnovna gra evina: - najviše 18,0 m.... visina vijenca gra evine (kosi ili
• najmanje 30,0 m, ravni krov),
- površina gra evne estice za gradnju osnovne - najviše 20,0 m… ukupna visina gra evine (ravni
gra evine: krov),
- najviše 22,0 m… ukupna visina gra evine (kosi novnoj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra-
krov). evinskoj estici moraju biti udaljeni najmanje 4,0 m od
Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine je šest (6) nad- me e susjedne gra evne estice.
zemnih etaža, s tim da zadnja šesta nadzemna etaža (16) Poslovni sadržaji u sklopu osnovne i pomo ne gra evine
može biti potkrovlje ili „uvu eni“ kat. Broj podzemnih eta- mogu biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti, koje nemaju ve-
ža iste nije ograni en. liko prometno optere enje i kojih režim rada ne narušava
Iznimno, detaljnijim prostornim planom (DPU, PUP, kvalitetu stanovanja, a koje su definirane stavkom (10)
UPU) za pojedino podru je grada unutar stambene nam- lanka 51. ovog plana. Ve e poslovne ili proizvodne, bu-
jene (S3) može se predvidjeti i visoke stambene gra evine ili po okoliš štetne djelatnosti ne smiju se graditi i
ne s ve im brojem nadzemnih etaža od gore propisanih planirati unutar stambene namjene.
ovim stavkom. Odredbama tog detaljnijeg prostornog Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu-
plana odrediti e se i detaljniji uvjeti gra enja za takve tar osnovne stambene gra evine ne može biti ve i od
gra evine ve e visine (kis, kig i sl.). 20% nadzemne neto površine osnovne gra evine.
(11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može (17) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred-
biti kao slobodnostoje a, polugra ena ili ugra ena gra- vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot-
evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi- reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69.
ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra- ovog plana.
evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje. (18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do
Iznimno, mogu se dozvoliti manja odstupanja u smještaju ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini
gra evine, ukoliko se postoje a širina gra evne estice od najmanje 2,0 m, a isti može biti predvi en djelomi no
ne uklapa s susjednim gra evnim esticama (šira ili uža ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki-
od susjednih gra evnih estica) ili ukoliko su postoje e rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih
susjedne bo ne gra evine na tom dijelu i strani ulice iz- parkirališnih ili garažnih mjesta.
gra ene bez jasnog niza ili pravila. (19) Rekonstrukcija postoje ih gra evina (u slu aju dograd-
(12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim
me a sa susjednim gra evnim esticama: udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po-
- najmanje 5,0 m… od regulacijske linije, stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana.
- najmanje 4,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo-
jenca tog dijela gra evine manja od 10,0 m, gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen-
- najmanje 5,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog
jenca tog dijela gra evine manja od 15,0 m, stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje-
- najmanje 6,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od
jenca tog dijela gra evine manja od 20,0 m, propisane udaljenosti.
- najmanje 8,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje,
jenca tog dijela gra evine ve a od 20,0 m, postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje
- najmanje 5,0 m… od stražnje me e, kao i od bo - nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna
ne me e (ako je gra evna estica dubine manje streha, nepostojanje protupožarnog zida) može se zadr-
od 25,0 m), ali ne manje od 5,0 m, žati.
(20) Kod gradnje novih stambenih naselja treba osigurati
odgovaraju e prostore za dje je ustanove, osnovne ško-
le, parkove i dje ja igrališta. Isto e se odrediti detaljnijim
planovima ure enja, uz normativ od najmanje 5,0
Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od 2
m /stanovniku za osiguranje površina za parkove i igrališ-
ta.
(21) U kontaktu sa radnim zonama (uz gospodarsko proizvo-
dnu namjenu), potrebno je osigurati neizgra eni dio gra-
evnih estica stambenih zgrada najmanje širine 10,0 m,
te u tom prostoru zasaditi visoko zelenilo.
nim gra evinama. 5.2.6. Na in i uvjeti gradnje u zoni (1.6.)
Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila- lanak 59.
go uje jasnoj gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra- (1) Odredbe ovog lanka odnose se na na in i uvjete gradnje
evina, tada udaljenost gra evne linije od regulacijske li- (uz op e uvjete gradnje za stambene gra evine) unutar
nije mora biti i ve a od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim zone (1.6.) stambene namjene (S1), prikazane na kar-
osnovnim gra evinama. tografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje.
(13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica (2) Na jednoj gra evnoj estici može se graditi jedna osnov-
dubine manje od 20,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može na stambena gra evina s prate im pomo nim gra evi-
se graditi prema uvjetima gradnje iz prethodnog stavka nama, i to kao slobodnostoje e. Osim stambenih sadrža-
ovog lanka, uz mogu nost manjih odstupanja, ali samo ja, na istoj gra evnoj estici u sklopu osnovne stambene
u cilju uklapanja u postoje i na in gradnje, što odobrava gra evine i/ili pomo ne gra evine mogu e je imati i pos-
nadležno tijelo za prostorno ure enje, ovisno o lokalnim lovne sadržaje za obavljanje tihih i istih djelatnosti suk-
uvjetima. ladno odredbama stavka (16) ovog lanka.
(14) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani Osnovna stambena gra evina, prema svojoj veli ini i os-
prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni talim zna ajkama, unutar zone (1.6.) stambene namjene
najmanje 4,0 m od te me ne linije (kao i elementi nave- (S1) može biti, odnosno može se graditi samo obiteljska
deni u stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji ku a.
Jedna ili više pomo nih gra evina mogu se graditi na is- - kis = 0,7 za izgra enost 30%.
toj gra evnoj estici uz osnovnu gra evinu sukladno od- (9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina
redbama lanka 63. ovog plana, ukoliko je isto u skladu s gra evne estice ovisi o veli ini gra evne estice i prema
op im uvjetima za stambene gra evine i uvjetima iz ovog tome iznosi:
lanka. - 50% površine gra evne estice ako je ista ve a od
2
(3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) na jednoj 2000 m ,
gra evnoj estici iznosi 400 m². Iznimno, ukoliko je gra- - 40% površine gra evne estice ako je ista ve a od
evna estica površine ve e od 1000 m², tada najve a 2
1000 m ,
dozvoljena gra evinska (bruto) površina (GBP) na istoj - 30% površine gra evne estice ako je ista manja
iznosi 600 m². od 1000 m .
2
(4) Najve i broj stambenih i poslovnih jedinica na jednoj (10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad-
gra evnoj estici iznosi tri (3). nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine
(5) Najmanja veli ina gra evne estice (širina, dužina, povr- (ravni ili kosi krov) i iznosi:
šina) na kojoj se može graditi osnovna gra evina s po- - najviše 9,0 m….. visina vijenca gra evine (kosi ili
mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana, ravni krov),
odre en je slijede im normativima (najmanja širina i du- - najviše 11,0 m… ukupna visina gra evine (ravni
bina gra evne estice se odnosi na dio na kojem se nam- krov),
jerava gradnja osnovne gra evine): - najviše 13,0 m… ukupna visina gra evine (kosi
- najmanja širina gra evne estice iznosi 20,0 m, krov).
- najmanja dubina gra evne estice iznosi 30,0 m, Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine su tri (3) nad-
- najmanja površina gra evne estice iznosi 800 m .
2
zemne etaže, s tim da zadnja tre a nadzemna etaža mo-
Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši- že biti potkrovlje ili „uvu eni“ kat. Broj podzemnih etaža
rine prema dubini gra evne estice 1:1 ili više, te da je iste nije ograni en.
kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro- (11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može
metnoj površini, te time obavezno je potrebno voditi ra- biti samo kao slobodnostoje a gra evina.
una prilikom izgradnje novih prometnih površina, ne (12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i
nastaju površine s jedino mogu im „obrnutim“ gra evnim me a sa susjednim gra evnim esticama:
esticama (male dubine, a velike širine). - najmanje 5,0 m… od regulacijske linije, ali ne ma-
Iznimno, dozvoljava se parcelacija postoje ih plitkih pov- nje od 10,0 m od osi prometne površine,
ršina (nedovoljne dubine), na kojima zbog ograni avaju- - najmanje 4,0 m… od bo ne me e,
ih faktora u prostoru (postoje a izgradnja i položaj pos- - najmanje 5,0 m… od stražnje me e.
toje ih prometnih površina) nije mogu a parcelacija pre- Iznimno, ako se gra evna linija osnovne gra evine prila-
ma gore navedenim normativima (u pogledu potrebne go uje gra evnoj liniji od susjednih osnovnih gra evina,
dubine), na na in da iste zadovolje najmanju potrebnu tada udaljenost gra evne linije od regulacijske linije mo-
površinu gra evne estice, a sve u cilju što kvalitetnijeg že biti i manja od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnov-
iskorištavanja postoje ih površina, što potvr uje nadležni nim gra evinama, ali ne manje od 10,0 m od osi promet-
gradski odjel za prostorno ure enje. ne površine.
(6) Postoje a gra evna estica, koja nema širinu, dubinu, Iznimno, postoje e uže gra evne estice od 20,0 m mo-
površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativom gu imati i manju udaljenost slobodnostoje e osnovne
2
iz prehodnog stavka, a ima površinu ve u od 400 m , gra evine od jedne bo ne me ne linije sa susjednom
smatra se tako er gradivom gra evnom esticom, te se gra evnom esticom od gore propisane, ali ne manju od
na njoj može graditi osnovna gra evina s pomo nim pra- 1,0 m.
te im gra evinama u skladu s odredbama ovog plana. (13) U slu aju postoje e „obrnute“ gra evne estice (gra ev-
Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama kona estica dubine manje od 20,0 m, a širine ve e od 30,0
2
je imaju površinu manju od 400 m , mogu se samo re- m) može se graditi samo slobodnostoje a osnovna gra-
konstruirati postoje e legalne gra evine unutar postoje- evina, koja ima slijede e udaljenosti od ruba gra evne
ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do estice:
- najmanje 5,0 m… od regulacijske linije, ali ne ma-
nje od 10,0 m od osi prometne površine,
ovog plana.
- najmanje 5,0 m… od obje bo ne me e,
- najmanje 3,0 m… od stražnje me e.
Iznimno, na „obrnutim“ gra evnim esticama ako se gra-
evna linija osnovne gra evine prilago uje gra evnoj li-
niji od susjednih osnovnih gra evina, tada udaljenost
gra evne linije od regulacijske linije može biti i manja od
4,0 m, tj. u pravcu sa susjednim osnovnim gra evinama,
ali ne manje od 10,0 m od osi prometne površine.
najmanje 4,0 m od te me ne linije. Elementi navedeni u
2
stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji se ne
2
smatraju otvorom, mogu se graditi na udaljenosti od naj-
2
manje 1,0 m od me e sa susjednom gra evnom esti-
(8) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne com.
estice (kis) ovisi o veli ini (izgra enosti) gra evne esti- (15) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na os-
ce i iznosi: novnoj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra-
- kis = 0,5 za izgra enost 20%, evinskoj estici moraju biti udaljeni najmanje 4,0 m od
- kis = 0,6 za izgra enost 25%,
me e susjedne gra evne estice. 1.1. Korištenje i namjena prostora, te na kartografskom

(16) Poslovni sadržaji u sklopu osnovne i pomo ne gra evine prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje ozna ene kao zone
mogu biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti, koje nemaju ve- od (2.1) do (2.4.) mješovite namjene (M).
liko prometno optere enje i kojih režim rada ne narušava (2) Mješovita namjena (M) obuhva a površine na kojima se
kvalitetu stanovanja, a koje su definirane stavkom (10) mogu graditi stambene gra evine, stambeno - poslovne
lanka 51. ovog plana. Ve e poslovne ili proizvodne, bu- gra evine, poslovne gra evine, kao i gra evine drugih
ne ili po okoliš štetne djelatnosti ne smiju se graditi i namjena ili sadržaja navedenih u stavku (4) ovog lanka.
planirati unutar stambene namjene. (3) Uz osnovne gra evine iz stavku (2) ovog lanka, na
Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) na gra evnoj estici mogu se graditi i rekonstruirati i prate e
gra evnoj estici ne može biti ve i od 30% nadzemne ne- pomo ne gra evine, koje se u pravilu smještaju na stra-
to površine gra evina. žnjem dijelu gra evne estice, te za iste se primjenjuju
(17) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred- odredbe lanka 65. ovog plana.
vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot- (4) Iznimno, osim navedenih gra evina u stavku (2) ovog
reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69. lanka, na površinama mješovite namjene (M) mogu se
ovog plana. graditi i rekonstruirati slijede e gra evine i sadržaji:
(18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do - javne i društvene gra evine (primjenjuju se odred-
ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini be lanka 28. i 29. ovog plana),
od najmanje 1,0 m, a isti može biti predvi en djelomi no - sportsko rekreativni sadržaji (primjenjuju se odred-
ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki- be lanka 30. ovog plana),
rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih - javne garaže (primjenjuju se odredbe lanka 69.
parkirališnih ili garažnih mjesta. ovog plana),
(19) Rekonstrukcija postoje ih gra evina (u slu aju dograd- - javne zelene površine - parkovi i dje ja igrališta, te
nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim - zaštitne zelene površine.
udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po- (5) Poslovni sadržaji mogu se graditi unutar mješovite nam-
stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana. jene (M), u skladu s odredbama i uvjetima ovog plana, te
Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo- mogu biti samo istih i tihih djelatnosti:
gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen- - trgova ki sadržaji (trgovine, supermarketi, butici,
zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog knjižare, ljekarne, cvje arne, vo arne, prodaja au-
stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje- todijelova, prodaja automobila i sl., prodaja manjeg
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od gra evinskog materijala i sl.,)
propisane udaljenosti. - uredski sadržaji (banke, štedionice, pošte, zastup-
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje, ništva, agencije, poslovnice, odvjetnici, bilježnici,
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje projektanti, knjigovodstva i sl. intelektualne uslu-
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna ge),
- obrtni ki sadržaji (frizerski i kozmeti ki saloni, pe-
žati.
karne, mesnice, zlatarne, urari, fotografi, fotokopi-
(20) Unutar podru ja koje je evidentirano kao podru je poja-
raonice, pogrebne usluge i sl.),
ane erozije, klizište, puzanje, nestabilna padina (prema
- ugostiteljski sadržaji (caffe barovi, slasti arnice,
studiji stabilnosti terena - „Geološka i inženjerskogeološ-
kavane, manji restorani, pizzerie, pe enjarnice,
ka istraživanja podru ja Brodskog brda“ Hrvatski geološ-
pivnice, no ni bar, no ni klub, disco bar, disco
ki institut, 2010.g.) kao i unutar kontaktnog podru ja oko
klub, kockarnice i sl.),
nestabilnog tla u širini 10,0 m, investitor je dužan priložiti
- ugostiteljsko - turisti ki sadržaji (hoteli, moteli, hos-
i geomehani ke i druge elaborate koji dokazuju na koji
teli, pansioni i sl.),
na in je mogu e graditi na predmetnom podru ju prili-
- zanatski sadržaji do 200,0 m² neto površine (tiska-
kom isho enja gra evinske dozvole.
re, stolarije, bravarije, tapetarije, klesarske radnje,
kemijske istionice, prostori za popravak, servisi-
ranje i pranje vozila), te
lanak 60. - skladišni sadržaji do 200,0 m² neto površine (kao
(1) Stambeno naselje ''Katarina Kotromani '', u Generalnom zasebni poslovni sadržaj),
urbanisti kom planu ozna eno kao zona sanacije deg- (6) Poslovni ili drugi sadržaji koji nije mogu e graditi ili
radiranog podru ja dijela vodocrpilišta (SV), nekon- planirati na površinama mješovite namjene (M) su slije-
trolirano je izgra eno u II zoni sanitarne zaštite izvorišta de i sadržaji:
- trgova ki sadržaji ve i od 3000 m neto površine,
2
Jelas. Naselje je potrebno sanirati uz osiguranje zaštite
podzemnih voda, a temeljem Elaborata sanacije za na- - stovarišta gra evinskog materijala (cement, opeka,
selje ''Katarina Kotromani '' - Slavonski Brod (izradio Ur- agregati, otvorene deponije i sl.),
banisti ki zavod grada Zagreba d.o.o., 2011. godine). - proizvodni sadržaji,
Dozvoljava se održavanje postoje ih stambenih gra evi- - reciklažna dvorišta,
na bez nove izgradnje te izgradnja javne vodoopskrbe i - i drugi sadržaji koji ometaju stanovanje.
odvodnje. Podru je naselja je ozna eno oznakom (1.7.) (7) Iznimno, u središnjem dijelu grada (podru je izme u
na kartografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje. željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku, rijeke
Save na jugu, zapadne granice Tvr ave Brod, ulice Ha-
5.3. NA IN I UVJETI GRADNJE U ZONAMA nibala Luci a i dijela ulice Petra Sva a na zapadu), uz
MJEŠOVITE NAMJENE gra evine i sadržaje iz stavka (6) ovog lanka, unutar
mješovite namjene (M), nije dozvoljeno graditi gra evine
lanak 61. ili gra evine koje sadrže:
(1) Površine za mješovitu namjenu ozna ene su naran as- - trgova ki sadržaji za prodaju krupnijeg gra evin-
tom bojom te oznakom (M) na kartografskom prikazu br. skog materijala,
- zanatski sadržaji ve i od 100,0 m² neto površine, - dubina gra evne estice na dijelu gdje se namje-
- skladišni sadržaji ve i od 100,0 m² neto površine, rava izgraditi osnovna gra evina:
- prostori za popravak, servisiranje vozila, • najmanje 25,0 m,
- autopraonice s više od 2 mjesta za pranje vozila. - površina gra evne estice za gradnju osnovne
- benzinske postaje. gra evine:
2
(8) Iznimno, na gra evnoj estici na kojoj se nalazi ili plani- • najmanje 600 m …..za gra evinu na ug-
raju stambeni sadržaji (više od 3 stambene jedinice), lovnoj estici,
2
unutar mješovite namjene (M), nije dozvoljeno graditi • najmanje 600 m ….za slobodnostoje u
gra evine ili gra evine koje sadrže: gra evinu,
2
- trgova ki sadržaji za prodaju krupnijeg gra evin- • najmanje 500 m ….za poluugra enu gra-
skog materijala, evinu,
2
- zanatske sadržaji ve i od 50,0 m² neto površine, • najmanje 400 m …za ugra enu gra evinu,
- skladišne sadržaji ve i od 50,0 m² neto površine, Oblik gra evne estice potrebno je formirati u odnosu ši-
- ugostiteljsko - turisti ki sadržaji (hoteli, moteli, hos- rine prema dubini gra evne estice 1:1 ili više, te da je
teli, pansioni i sl.), kra a stranica gra evne estice orijentirana prema pro-
metnoj površini, te time obavezno je potrebno voditi ra-
- prostori za popravak i servisiranje vozila,
una prilikom izgradnje novih prometnih površina, ne na-
- autopraonice,
staju površine s jedino mogu im „obrnutim“ gra evnim
(9) Iznimno, uvjeti i na in gradnje nove ili zamjenske gra e-
vine ili rekonstrukcije postoje e gra evine unutar zašti-
enog podru ja vrijednog graditeljskog naslje a, odre u-
ju se na temelju odredbi ovog plana, te na temelju od-
redbi posebnih uvjeta zaštite kulturnih dobara nadležnog
konzervatorskog odjela.
lanak 62.
stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih gra evina
unutar zone (2.1. - 2.4.) mješovite namjene (M), prika-
zane na kartografskom prikazu 4.5. Na in i uvjeti gradnje.
(2) Na jednoj gra evnoj estici može se graditi jedna osnov- 2
iz prethodnog stavka, a ima površinu ve u od 250 m ,
na gra evina s prate im pomo nim gra evinama. Osim
stambenih sadržaja, na istoj gra evnoj estici u sklopu
osnovne stambene gra evine i/ili pomo ne gra evine
mogu e je imati i/ili poslovne sadržaje za obavljanje tihih i
Iznimno, na postoje im manjim gra evnim esticama ko-
istih djelatnosti sukladno odredbama stavka (16) ovog 2
je imaju površinu manju od 250 m , mogu se samo re-
lanka, kao i odredbama prethodnog lanka ovog plana.
Osnovna gra evina, prema svojoj veli ini i ostalim zna-
ajkama, ovisno o pojedinoj zoni mješovite namjene (M)
može biti, odnosno može se graditi kao bilo koja vrsta
stambene gra evine sa ili bez poslovnih sadržaja (isklju-
ovog plana.
ivo stambena ili stambeno - poslovna ili isklju ivo pos-
lovna gra evina).
lanka.
(3) Najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) unutar
mješovite namjene (M) na jednoj gra evnoj estici nije
odre ena.
(4) Dozvoljeni broj stambenih i poslovnih jedinica unutar
2
mješovite namjene (M) na jednoj gra evnoj estici nije
2
odre en.
2
- 70% ako je gra evna estica uglovna.
mo nim gra evinama u skladu s odredbama ovog plana, - 80% ako je gra evna estica uglovna unutar povi-
odre en je slijede im normativom: jesne urbanisti ke cjeline grada.
estice (kis) u mješovitoj namjeni M u zonama (2.2. - 2.4.
na kartografskom prikazu 4.5 Na in i uvjeti gradnje ) ovisi
• najmanje 20,0 m….za gra evinu na uglov-
o broju nadzemnih etaža i o veli ini (izgra enosti) gra-
noj estici,
evne estice i iznosi:
• najmanje 20,0 m…za slobodnostoje u
gra evinu, broj etaža 4 nadzemne 5 nadzemnih 6 nadzemnih
• najmanje 16,0 m….za poluugra enu gra- etaže etaža etaža
evinu, izgra enost
zona (2.2) zona (2.3) zona (2.4)
• najmanje 12,0 m… za ugra enu gra evi- 40% 1,5 1,9 2,3
nu, 50% 1,9 2,4 2,9
60% 2,3 2,9 3,5 - najmanje 5,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-

70% 2,7 3,4 4,1 jenca tog dijela gra evine manja od 15,0 m,
80% 3,1 3,9 4,7 - najmanje 6,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-
Napomena, najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost
- najmanje 8,0 m…od bo ne me e, ako je visina vi-
gra evne estice (kis) u mješovitoj namjeni M u zoni 2.1.
odre ena je stavkom (8) lanka 54. (za zonu 1.2. stam-
- najmanje 5,0 m…od stražnje me e, ista udaljenost
bene namjene S2).
kao i kod bo ne me e (ako je gra evna estica
(9) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina
dubine manje od 25,0 m), ali ne manje od 5,0 m,
gra evne estice ovisi o podru ju grada u kojem se nala-
unutar središnjeg dijela grada(podru je izme u že-
Navedeni normativi udaljenosti osnovne gra evine od
ljezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na istoku, ri-
jeke Save na jugu, zapadne granice Tvr ave Brod,
ulice Hanibala Luci a i dijela ulice Petra Sva a
na zapadu.),
izvan središnjeg dijela grada.
(10) Najve a visina osnovne gra evine ovisi o na inu izgrad-
nje gra evine tj. završetka krovne konstrukcije gra evine
nim gra evinama.
(ravni ili kosi krov) i iznosi:
broj etaža 5 nad-
4 nadzemne 6 nadzem- evina, tada udaljenost gra evne linije od regulacijske li-
zemnih
etaže nih etaža nije mora biti i ve a od 5,0 m, tj. u pravcu sa susjednim
visina etaža
zona (2.2) zona (2.4) osnovnim gra evinama.
zona (2.3)
(13) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (gra evna estica
visina vijenca dubine manje od 15,0 m, a širine ve e od 25,0 m) može
gra evine 14,0 m 17,5 m 21,0 m se graditi prema uvjetima gradnje iz prethodnog stavka
(kosi ili ravni krov) ovog lanka, uz mogu nost manjih odstupanja (manja
visina gra evine udaljenost od stražnje me e od propisanih), ali samo u
(ravni krov - 16,0 m 19,5 m 23,0 m cilju uklapanja u postoje i na in gradnje, što odobrava
nadozid) nadležno tijelo za prostorno ure enje, ovisno o lokalnim
visina gra evine uvjetima.
(kosi krov - slje- 18,0 m 21,5 m 25,0 m (14) Otvori na zidu osnovne gra evine koji su orijentirani
me) prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni
najmanje 4,0 m od te me ne linije (kao i elementi nave-
Dozvoljeni broj etaža osnovne gra evine unutar zona deni u stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji
mješovite namjene odre ena je na kartografskom prika- se ne smatraju otvorom).
zu 4.5 Na in i uvjeti gradnje, te ovisno o zoni iznosi od tri (15) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na os-
(3) do šest (6) nadzemnih etaža, s tim da zadnja šesta novnoj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra-
nadzemna etaža (gdje je omogu eno Planom) može biti evinskoj estici moraju biti udaljeni najmanje 4,0 m od
potkrovlje ili „uvu eni“ kat. Broj podzemnih etaža iste nije me e susjedne gra evne estice.
ograni en. (16) Poslovni sadržaji u sklopu osnovne i pomo ne gra evine
Iznimno, detaljnijim prostornim planom (DPU, PUP, mogu biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti, koje nemaju ve-
UPU) za pojedino podru je grada unutar mješovite nam- liko prometno optere enje i kojih režim rada ne narušava
jene (M) mogu se predvidjeti i druge visoke gra evine s kvalitetu stanovanja, a koje su definirani prethodnim
ve im brojem od 6 nadzemnih etaža. Odredbama tog de- lankom ovog plana.
taljnijeg prostornog plana odrediti e se i detaljniji uvjeti Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) u od-
gra enja za takve gra evine ve e visine (kis, kig i sl.). nosu na ukupnu površinu unutar mješovite namjene (M)
(11) Položaj osnovne gra evine na gra evnoj estici može na jednoj gra evnoj estici nije odre en.
biti kao slobodnostoje a, poluugra ena ili ugra ena gra- (17) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred-
evina. Prilikom odre ivanja smještaja osnovne gra evi- vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM), kao i pot-
ne potrebno je voditi ra una o smještaju susjednih gra- reban broj PGM-a odre en je lankom 38., 39., 40. i 69.
evina, te se uklapati u postoje i na in gradnje. ovog plana.
Iznimno, mogu se dozvoliti manja odstupanja u smještaju (18) Pješa ki pristup od prometne površine (od plo nika) do
gra evine, ukoliko se postoje a širina gra evne estice ulaza u osnovnu gra evinu potrebno je osigurati u širini
ne uklapa s susjednim gra evnim esticama (šira ili uža od najmanje 1,5 m, a isti može biti predvi en djelomi no
od susjednih gra evnih estica) ili ukoliko su postoje e ili u cijelosti i preko predvi enog kolnog pristupa do parki-
susjedne bo ne gra evine na tom dijelu i strani ulice iz- rališnih mjesta na gra evnoj estici, ali ne preko samih
gra ene bez jasnog niza ili pravila. parkirališnih ili garažnih mjesta.
(12) Udaljenost osnovne gra evine od regulacijske linije i (19) Rekonstrukcija postoje ih gra evina (u slu aju dograd-
me a sa susjednim gra evnim esticama: nje, nadogradnje i/ili prenamjene) dozvoljena je na istim
- najmanje 5,0 m… od regulacijske linije, udaljenostima od me e sa susjednom esticom kao i po-
- najmanje 3,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- stoje a gra evina, uz primjenu svih odredbi ovog plana.
jenca tog dijela gra evine manja od 5,0 m, Iznimno, kada se postoje a gra evina nadogra uje mo-
- najmanje 4,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi- gu e je i na gornjim etažama predvidjeti isti broj, dimen-
jenca tog dijela gra evine manja od 10,0 m, zije i položaj otvora, balkona, terase, loggie, otvorenog
stubišta i sl. kao i na postoje im etažama, ukoliko udalje- - bunar za pitku vodu,
nost postoje ih otvora gra evine odstupa do 1,0 m od - nepropusna sabirna septi ka jama (iznimno, samo
propisane udaljenosti. do izgradnje gradskog sustava odvodnje),
Iznimno, kada se postoje a gra evina samo dogra uje, - pregradni i potporni zidovi visine do 1,5 m,
postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra evine koje - podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine
nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib, smjer, krovna do 10 m ,
3
streha, nepostojanje protupožarnog zida) može se zadr- - spremik za komunalni otpad, tlocrtne površine do
žati. 3,0 m², visine do 1,5 m,
(20) Unutar zone (2.1.) mješovite namjene (M), podru ja koje - otvoreni ili natkriven laganom montažnom kon-
je izgra eno pretežito obiteljskim ku ama, prilikom grad- strukcijom bazen tlocrtne površine do 100,0 m²,
nje nove ili zamjenske stambene gra evine (sa ili bez po- ukopan 100% u tlo,
slovnih sadržaja), ili prilikom rekonstrukcije postoje e - vrtni bazeni ili ribnjaci, tlocrtne površine do 10,0
gra evine, primjenjuju se na in i uvjeti gradnje propisani m², dubine do 1,0 m,
lankom 54. ovog plana (zona (1.2.) stambene namjene
- plastenici za manju poljoprivrednu proizvodnju, vi-
(S2), uz slijede e iznimke:
sine do 2,5 m, širine do 6,0 m,
- udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina)
- manje prijenosne drvene tipske ku ice tlocrtne
u odnosu na ukupnu površinu unutar mješovite
površine do 5,0 m² (spremišta ili kao stabilne dje -
namjene (M) na jednoj gra evnoj estici nije odre-
je igra ke),
en.
- te druge gra evine koje nisu vrsto vezana za tlo i
- najve a gra evinska (bruto) površina (GBP) unutar
služe isklju ivo u funkciji osnovne gra evine.
mješovite namjene zone (2.1.) na jednoj gra evnoj
Pomo ne gra evine ne mogu se graditi na neizgra enim
estici nije odre ena, ve je dozvoljenja stavkom
gra evnim esticama ako se istovremeno ne gradi i os-
(8) lanka 54. ovog plana.
novna gra evina.
(4) Najve a nadzemna gra evinska (bruto) površina (GBP)
5.5. Pomo ne gra evine svih pomo nih gra evina na gra evnoj estici iznosi
2
lanak 63. 100,0 m , ukoliko izgradnju istih dozvoljavaju uvjeti ovog
(1) Odredbe ovog lanka odnose se na na in i uvjete gradnje plana (najve a izgra enost, iskorištenost gra evne esti-
pomo nih gra evina kao prate ih gra evina uz osnovnu ce, udaljenost od me a i dr.), te uz slijede e uvjete grad-
stambenu ili poslovnu gra evinu unutar gra evnih estica nje:
u stambenoj namjeni (S1, S2, S3) i mješovitoj namjeni - pomo ne gra evine ne mogu imati ve u ukupnu
(M). nadzemne gra evinske bruto površine od 25%
(2) Na jednoj gra evnoj estici može se uz jednu osnovnu ukupne nadzemne gra evinske (bruto) površine
gra evinu izgraditi i jedna ili više prate ih pomo nih gra- svih postoje ih i planiranih gra evina na gra evnoj
evina, ukoliko je isto u skladu s uvjetima iz ovog lanka, estici,
te uz zadovoljavanje op ih uvjeta za stambene gra evine - pomo ne gra evine ne mogu imati ve u ukupnu
i uvjeta za pojedinu zonu unutar stambene i mješovite tlocrtnu površinu od 50% tlocrtne površine osnov-
namjene. ne gra evine na gra evnoj estici, ali ne više od
2
(3) Pomo ne gra evine kao prate e gra evine na gra evnoj 100,0 m ukupne tlocrtne površine,
estici mogu imati slijede e sadržaje (ve i broj odvojenih - iznimno, ukoliko je osnovna gra evina nadzemne
2
manjih pomo nih gra evina ili jedna pomo na gra evina gra evinske (bruto) površine manje od 200,0 m ,
sa više sadržaja, a koje ulaze u izgra enost i iskorište- odnosno ukoliko je osnovna gra evina tlocrtnom
2
nost gra evne estice, te ukupnu gra evinsku (bruto) površinom manja od 100,0 m , dozvoljava se iz-
2
površinu pomo nih gra evina na gra evnoj estici): gradnja svih pomo nih gra evina do 50,0 m tlo-
- garaže za osobne automobile, crtne površine, uz poštivanje navedenih ostalih uv-
- manji poslovni sadržaji, jeta ovog plana.
- ljetna kuhinja i blagovaonica, ostave, sanitarni vor - iznimno, ukoliko na gra evnoj estici nema izgra-
i ostale nusprostorije, enih pomo nih gra evina, a postoje a osnovna
- spremište za komunalni otpad, gra evina unutar stambene namjene (S1 ili S2)
- spremište za alat, ima ve u gra evinsku (bruto) površinu (GBP) od
- spremišta za ogrjev, dozvoljene u lanku 51. ovog plana, dozvoljava se
2
- kotlovnice, izgradnja svih pomo nih gra evina do 50,0 m tlo-
crtne površine, uz poštivanje dozvoljene izgra e-
- sušionice mesa („pušnice“),
nosti gra evne estice.
- otvorena ognjišta,
(5) Dozvoljeni broj stambenih i poslovnih jedinica unutar
- nadstrešnice, vrtne sjenice i sl.,
pomo nih gra evina na gra evnoj estici iznosi jedan (1)
- zatvoreni manji bazen,
poslovni prostor, dok unutar pomo nih gra evina nije do-
- staklenici za manju poljoprivrednu proizvodnju,
zvoljen smještaj zasebnih stambenih jedinica.
- sustav sun anih kolektora, odnosno fotonaponskih Iznimno, ukoliko na gra evnoj estici u stambenoj namje-
modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno ni S1, unutar planirane ili postoje e osnovne gra evine
elektri ne energije, imaju 3 stambene ili poslovne jedinice, tada unutar po-
- te druge gra evine koje su vrsto vezane za tlo i mo ne gra evine nije mogu smještaj dodatne poslovne
služe isklju ivo u funkciji osnovne gra evine. jedinice.
Iznimno, osim gore navedenih pomo nih gra evina na (6) Najmanja veli ina i oblik gra evne estice odre en unutar
gra evnoj estici mogu se graditi i druge pomo ne gra e- pojedine zone ili namjene ne utje e na mogu nost grad-
vine koje ne ulaze u izgra enost i iskorištenost gra evne nje pomo nih gra evina na gra evnoj estici.
estice, kao i ukupnu gra evinsku (bruto) površinu povr- (7) Na postoje oj gra evnoj estici, koja nema širinu, dubinu,
šinu pomo nih gra evina na gra evnoj estici: površinu i oblik gra evne estice u skladu s normativima
iz pojedine zone ili namjene, smatra se gradivom gra ev- prema susjednoj gra evnoj estici moraju biti udaljeni
nom esticom za izgradnju pomo nih gra evina ukoliko najmanje 3,0 m od te me ne linije. Elementi navedeni u
gradnjom ili rekonstrukcijom istih ne izlazi se iz dozvolje- stavku (5) lanka 36. op ih uvjeta ovog plana, koji se ne
nih vrijednosti pojedinih uvjeta za gradnju pomo nih gra- smatraju otvorom, mogu se predvi ati na udaljenosti od
evina odre enih ovim lankom plana. najmanje 1,0 m od me e sa susjednom gra evnom esti-
(8) Najve a dozvoljena izgra enost gra evne estice odre- com.
ena unutar pojedine zone ili namjene mora biti osigura- (16) Istaci (loggie, terase, balkoni, otvorena stubišta) na po-
na i prilikom gradnje i rekonstrukcije pomo nih gra evina, mo noj gra evini koji su orijentirani prema susjednoj gra-
kao i naknadnih gradnji istih. evnoj estici moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m od me-
(9) Najve a dozvoljena nadzemna iskoristivost gra evne e susjedne gra evne estice.
estice odre ena unutar pojedine zone ili namjene mora (17) Poslovni sadržaji koji se grade u sklopu pomo ne gra e-
biti osigurana i prilikom gradnje i rekonstrukcije pomo nih vine moraju biti isklju ivo tihe i iste djelatnosti koje ne-
gra evina, kao i naknadnih gradnji istih. maju veliko prometno optere enje i kojih režim rada ne
(10) Najmanja parkovno oblikovana ili ozelenjena površina narušava kvalitetu stanovanja, te sukladno sa posebnim
odre ena unutar pojedine zone ili namjene mora biti osi- tehni kim uvjetima koje izdaju nadležne pravne osobe s
gurana i prilikom gradnje i rekonstrukcije pomo nih gra- javnim ovlastima.
evina, kao i naknadnih gradnji istih. (18) Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) u
(11) Najve a ukupna visina pomo ne gra evine ovisi o na inu pomo noj gra evini u odnosu na ukupnu nadzemnu neto
izgradnje iste tj. završetka krovne konstrukcije gra evine površinu nije odre en.
(ravni ili kosi krov) i iznosi: (19) Kolni pristup od prometne površine (od kolnika) do pred-
- najviše 3,5 m….visina vijenca gra evine (kosi ili vi enih parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) unutar ili u
ravni krov), sklopu pomo nih gra evina, kao i potreban broj PGM-a
- najviše 3,5 m…ukupna visina gra evine (ravni odre en je lankom 38., 39., 40. i 69. ovog plana (napo-
krov), mena, neto površina pomo nih gra evina ne ulazi u ob-
- najviše 5,0 m…ukupna visina gra evine (kosi ra un potrebnog broja parkirališno garažnih mjesta
krov). (PGM), osim ukoliko se u sklopu pomo ne gra evine pla-
Dozvoljeni broj etaža pomo ne gra evine iznosi jedna niraju manji poslovni sadržaji).
(1) nadzemna etaža i jedna (1) podzemna etaža. (20) Pješa ki pristup od prometne površine (ili od osnovne
Kota gotovog poda prizemlja pomo ne gra evine može gra evine kao nastavak pristupa) do ulaza u pomo nu
biti najviše 0,5 m iznad kona no ure enog terena (neovi- gra evinu potrebno je osigurati u širini od najmanje 0,6 m
sno o mogu oj izvedbi podzemne etaže). (iznimno isti može biti i preko ure ene zelene površine).
Krov pomo ne gra evine može biti kosi (iznimno zaoblje- (21) Rekonstrukcija postoje ih pomo nih gra evina (dograd-
ni) i/ili ravni krov. Nagibi kosih krovova za pomo ne gra- nja i/ili nadogradnja kosog krovišta i/ili prenamjena) doz-
evine mogu biti do 25°. Ravni krov može biti nagiba do voljena je na istim udaljenostima od me e sa susjednom
2°. Visina nadozida pomo ne gra evine, neovisno o na- esticom kao i postoje a gra evina, uz primjenu svih od-
inu izgradnje (kosi krov ili ravni krov) iznosi najviše 0,6 redbi ovog plana.
m (kod niže strane krovišta, viša strana krovišta može Iznimno, kada se postoje a pomo na gra evina samo
imati nadozid koliko dozvoljava ukupna visina gra evine dogra uje, postoje e stanje krovnih ploha na dijelu gra-
propisana ovim lankom). evine koje nije unutar zahvata rekonstrukcije (nagib,
(12) Položaj pomo ne gra evine, u pravilu je, u dvorišnom smjer, krovna streha, nepostojanje protupožarnog zida)
dijelu gra evne estice, kao zasebna izdvojena gra evin- može se zadržati.
ska cjelina, a mogu biti uz planiranu ili postoje u stambe-
nu gra evinu (kao dilatacija pokraj ili iza osnovne gra e- 5.6. uvanje tradicijske slike naselja, oblikovanje
vine), te mogu biti gra ene uz bo ne i/ili stražnju me u gra evina, pokretne naprave, ograde i vrtovi
gra evne estice (slobodnostoje a, polugra ena ili ugra-
ena gra evina). 5.6.1. Oblikovanje gra evina
Iznimno, smještaj pomo ne gra evine je mogu i u uli -
nom dijelu gra evne estice (odnosi se samo na garaže lanak 64.
ili pomo ne poslovne gra evine), pri emu najmanja uda- (1) Oblikovanje gra evina na podru ju grada Slavonskog
ljenost iste od regulacijske linije iznosi 5,0 m, iznimke za Broda mora biti u skladu s principima suvremene arhitek-
garažu su odre eni u odredbama lanka 40. ovog plana, ture uz akceptiranje postoje ih urbanih vrijednosti, ambi-
dok iznimno pomo na poslovna gra evina može biti u jentalnih posebnosti i graditeljskog naslije a. Osobito se
pravcu susjedne izgradnje. to odnosi na primjenu autohtonih arhitektonskih oblika i
(13) Udaljenost pomo ne gra evine od regulacijske linije i materijala (žbukana pro elja, kosi krovovi pokriveni crije-
me a sa susjednim gra evnim esticama: pom i gra evine s ravnim linijama i ravnim krovovima).
- najmanje 5,0 m… u pravcu sa osnovnom gra evi- Zabranjuje se uporaba salonita, eternita i drugih štetnih
nom, ili druga ije u skladu s iznimkom u prethod- materijala. Pri oblikovanju gra evina treba koristiti mate-
nom stavku, rijale i boje prilago ene prirodnim obilježjima okolnog
- najmanje 1,0 m… od bo ne me e (ukoliko ista nije prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Nije dozvoljena prim-
na toj me i), jena mediteranskih i orijentalnih arhitektonskih detalja
- najmanje 1,0 m… od stražnje me e (ukoliko ista kao što su to lu ni otvori i lu ni trijemovi, otvori sa žalu-
nije na toj me i). zinama, kule i sl.
(14) U slu aju „obrnute“ gra evne estice (nepravilna gra ev-
na estica koja je male dubine, a ve e širine) tako er 5.6.2. Interpolacija gra evina unutar
primjenjuju se odredbe prethodnog lanka za udaljenost stambene i mješovite namjene
pomo ne gra evine od regulacijske linije i me a sa sus-
lanak 65.
jednim gra evnim esticama.
(1) Interpolacija osnovne gra evine je, prema odredbama
(15) Otvori na zidu pomo ne gra evine koji su orijentirani
ovog plana, gradnja nove ili zamjenske osnovne gra e- ure uju se kao zelene površine (travnjaci s živim ogra-
vine, kao i rekonstrukcija postoje e osnovne gra evine dama, niskim grmolikim biljkama i stablašicama te pojedi-
unutar pretežito izgra enih podru ja, to nije, me u pos- na nim ve im stablima.
toje im gra evinama. Interpolacijom se smatra gradnja: (2) Najmanje 30% gra evne estice potrebno je parkovno
- osnovne gra evine koja je dvjema bo nim strana- oblikovati, tj. mora biti namijenjeno zelenilu, odnosno ure-
ma vezana uz susjedne postoje e i planirane os- eno kao zelena površina, odnosno manje prema odred-
novne gra evine - ugra ena gra evina, bama ovog plana za pojedinu zonu. Ure ena prakirališna
- osnovne gra evine koja je jednom bo nom stra- mjesta oplo ena travnim oplo nicima (rešetkastom be-
nom vezana uz susjedne postoje e i planirane os- tonskom mrežom za travu) ne smatraju se zelenom povr-
novne gra evine - poluugra ena gra evina, šinom.
(2) Obvezno je voditi ra una prilikom interpolacije osnovne (3) Osim zelene površine, na ostalom dijelu gra evne estice
gra evine: mogu se predvidjeti poplo enja, staze, parkirališta, mani-
- u pogledu smještaja navedene osnovne gra evine pulativne površine, interne prometne površine, tende,
na gra evnoj estici, na na in da se isti uskladi s pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridr-
izgra enim susjednim gra evinama na bo nim su- žavanje biljaka, otvorena ognjišta, otvoreni bazeni, vrtne
sjednim gra evnim esticama (uklapati se tj. nas- sjenice, drvene konstrukcije i sli ni uobi ajeni elementi
taviti niz slobodnostoje ih gra evina, niz poluugra- ure enja oku nice (napomena, vrtne sjenice i sli ne nad-
enih gra evina, niz ugra enih gra evina), uz mo- strešnice mogu se graditi ukoliko je unutar dozvoljene iz-
gu nost iznimki prema odredbama ovog plana što gra enosti gra evne estice).
može odobriti nadležni odjel za prostorno ure enje (4) Na gra evnim esticama svih gra evina odre uje se
grada; ure enje odgovaraju e površine za smještaj kontejnera ili
- u pogledu visine navedene osnovne gra evine ako drugih spremnika za odlaganje otpada. Predvi ena povr-
je ugra ena ili poluugra ena, na na in da se visina šina mora biti natkrivena i povezana s prometnom površi-
iste (visina vijenca ravnog ili kosog krova, te visina nom.
sljemena, a time i nagib krovišta i protupožarnog (5) Kod ure enja gra evnih estica nisu dozvoljeni zahvati
zida) uskladi s visinom izgra ene susjedne gra e- kojima bi se zna ajno utjecalo na postoje u prirodnu kon-
vine na bo noj susjednoj gra evnoj estici, ali sa- figuraciju terena. Kota terena na gra evnoj estici može
mo ukoliko je visina planirane nove, zamjenske ili se podi i ili spustiti najviše 0,50 m u odnosu na postoje u
rekonstruirane gra evine približno iste visine s kotu terena, te tada potrebno je izvesti puni ogradni zid uz
susjednom ili susjednim gra evinama; me u najmanje 0,50 m iznad kote višeg terena, ali se
- u pogledu oblikovanja navedene osnovne gra evi- najve a visina ograde ra una od niže kote terena.
ne, preporuka je da se ista što više uskladi s iz- (6) Iznimno, na podru ju Brodskog brda mogu a je i ve a
gra enim susjednim gra evinama na bo nim sus- denivelacija u odnosu na postoje i teren, ukoliko gra ev-
jednim gra evnim esticama, u smislu materijala, na estica se nalazi na kosom i strmom terenu. Ure enje
boje, završne obrade, nagiba krovišta i sl. Prilikom takvih gra evnih estica je mogu e na više razina, ako se
uskla enja nove ili zamjenske osnovne gra evine predvidi izvedba odgovaraju ih potpornih zidova. Na pod-
ili rekonstruirane osnovne gra evine s izgra enim ru ju Brodskog brda potrebno je uvati autohtone krajob-
bo nim susjednim gra evinama nije nužno pošti- razne ambijente i omogu iti nastajanje novih, kao što su
vati i na in pokrivanja (ravni ili kosi krov), ali ukoli- šumarci i gajevi, skupine stabala i samonikli drvoredi duž
ko su gra evine sli nih visina, potrebno je voditi potoka, livade i dr. Treba poticati i unapre ivati održava-
ra una o uskla enju visine vijenca (kosi krov) s vinje vinograda, vo njaka, vrtova i drugih i poljodjelskih
sinom nadozida (ravni krov). površina.
(3) Iznimno, prilikom interpolacije osnovne gra evine unutar (7) Ure enje svih površina unutar gra evne estice planira
pretežito izgra enih podru ja stambene i mješovite nam- se tako da površinske vode ne ugrožavaju dodatno sus-
jene (zona 1.3., 1.4., 1.5., 2.2., 2.3. i 2.4.), zbog uskla i- jedne gra evine ili susjedne površine.
vanja osnovne gra evine sa susjednim gra evinama na- (8) Prilikom izrade projektne dokumentacije, ali i izvedbe
dležni odjel za prostorno ure enje može odrediti kroz pojedinih planiranih prometnica, treba posvetiti osobitu
svoje posebne uvjete da ukupna visina i/ili visina vijenca pažnju o uvanju krajobraza. Ceste treba prilagoditi terenu
osnovne gra evine (izražena u metrima i brojem etaža) kako bi gra evnih radova bilo što manje (vijadukata, usje-
može imati odstupanja od dozvoljenih propisanih visina ka, zasjeka i nasipa). Za zaštitu i ure enje pokosa i isko-
ovim planom unutar pojedine zone, ukoliko ukupna visi- panih dijelova terena treba koristiti autohtono drve e i
na i/ili visina vijenca više susjednih bo nih gra evina grmlje.
predstavlja kvalitetan i jasan visinski pravac gra enja (u
pravilu, potrebno je ukupnu visinu i/ili visinu vijenca os- 5.6.4. Kiosci i pokretne naprave
novne gra evine uskladiti s susjednim bo nim gra evi- lanak 67.
nama s takvim kvalitetnim visinskim pravcem gra enja, (1) Na javnim površinama mogu se postavljati kiosci, pokre-
kao interpolacija ili nastavak niza gra enja). tne naprave, urbana oprema (klupe, košare za otpatke,
Prilikom zahvata unutar zašti ene povijesne cjeline gra- posude za cvije e, uli na rasvjeta i dr.) i druge privreme-
da uskla enje osnovnih gra evina sa susjednim gra e- ne tvorevine (reklamne i oglasne plo e, reklamni stupovi
vinama uvjetuje i nadležni konzervatorski odjel kroz po- i dr.). Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih kon-
sebne uvjete. strukcija privremenih obilježja iz ovog lanka izdaju se
akti u skladu s ovim Odredbama, Odlukom o kioscima i
5.6..3. Ure enje gra evnih estica, živice, vrtovi pokretnim napravama i planom rasporeda kioska i pokre-
lanak 66. tnih naprava na podru ju Grada te drugim propisima.
(1) Ure enje otvorenih površina gra evne estice mora biti Njihova postava dozvoljena je ako su zadovoljeni op i
prvenstveno u funkciji osnovne gra evine. Površine izvan uvjeti iz ovoga Generalnog urbanisti kog plana i ako ne
funkcionalnih sklopova vezanih uz namjenu gra evine, zaklanjaju pogled na vrijedne gradske vedute, gra evine
i parkove. S osobitom pozornoš u treba odabrati takve va održavanje i korištenje postoje ih pješa kih, prome-
sadržaje, osobito glede boje, materijala, oblikovanja i ve- tnih i komunalnih gra evina. To se odnosi i na drugu
li ine s ciljem što skladnijeg uklapanja u ambijent grada. urbanu opremu.
(2) Ne preporu a se smještaj pojedina nih reklamnih poru-
ka. Unutar podru ja zašti ene graditeljske cjeline obliko-
vanje, veli inu i razmještaj reklamnih natpisa treba pod- 6. UVJETI UTVR IVANJA TRASA I POVRŠINA PROME-
rediti vrijednostima prostora te po mogu nosti posebnim TNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE IN-
elaboratom odrediti zajedni ka polazišta i kriterije obliko- FRASTRUKTURNE MREŽE I GRA EVINA
vanja i ure enja. Kiosci, pokretne naprave i druge tvore-
vine koje se spominju u ovom lanku trebaju biti smješ- 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi
teni tako da ne umanjuju preglednost, da ne ometaju
promet pješaka i vozila i da ne narušavaju održavanje i lanak 68.
korištenje postoje ih komunalnih gra evina. Postavljaju (1) Položaji i širine koridora prometnica (glavnih, sabirnih i
se na temelju gradske odluke. ostalih gradskih prometnica) odre eni su u kartografskim
(3) Kiosk treba biti vrsno estetski oblikovana gra evina prikazima 1.1. Korištenje i namjena površina i 1.2. Pro-
2
lagane konstrukcije, površine do 12 m bruto, koja se met, a njihova gradnja i rekonstrukcija propisana je za-
može u cijelosti ili u dijelovima prenositi i postavljati po- konskim propisima, pravilnicima i standardima.
jedina no ili u grupama. Kiosci se svojim oblikovanjem, Položaji i širine koridora ve ine ostalih tercijarnih grads-
bojom i materijalima moraju uklapati u ambijent grada, kih prometnica nisu prikazane na kartografskim prikazi-
osobito ako se postavljaju u dijelovima zašti enog gradi- ma, ali se prilikom gradnje i rekonstrukcije istih primjenju-
teljskog naslije a ili krajobraza. Ako se kiosci postavljaju ju odredbe iz ovog lanka i lanaka 69., 70., 71 i 72. ovog
u grupama (dvije ili više) tada moraju biti me usobno ob- plana.
likovno uskla ene. Zabranjeno je postavljanje kioska i (2) Gradska prometna (uli na/cestovna) mreža je ovim pla-
drugih pokretnih naprava, koje se bojom, materijalima i nom odre ena kao funkcionalna mreža prometnica kojom
oblikovanjem ne uklapaju u gradski ambijent. Kiosci se su utvr ene slijede e razine ulica i cesta:
mogu postavljati na temelju Plana rasporeda kioska koji - primarne gradske prometnice (glavne gradske uli-
donosi grad. Preporu a se da Grad Slavonski Brod oda- ce/ceste),
bere grafi ki dizajn reklamnih i informativnih panoa i sje- - sekundarne gradske prometnice (sabirne gradske
nica osobito za središnji gradski prostor. Kiosci se ne ulice/ceste),
smiju postavljati na gra evnim esticama niskih individu- - tercijarne gradske prometnice (ostale gradske uli-
alnih i individualnih gra evina (S1 i S2). ce/ceste).
(4) Za velike reklamne panoe mora se ishoditi sve potrebne Unutar navedene gradske prometne mreže su sve razvrs-
suglasnosti i akti prema važe im propisima (osobito sug- tane (javne) ceste koje se nalaze ili koje se jednim svojim
lasnost službe zaštite prirode i spomenika kulture, ako dijelom nalaze na podru ju grada Slavonskog Broda
se panoi postavljaju u predjelima zaštite). Manje pojedi- (osim državne autoceste A5, koja prolazi obuhvatom
na ne reklame mogu e je postavljati na temelju gradskih ovog plana, ali bez postoje ih ili planiranih ulaza/izlaza na
odluka koje moraju pridonijeti jedinstvenoj slici grada. istu), te ostale nerazvrstane ceste. Razvrstanje, odnosno
(5) Pokretnim napravama smatraju se i automati za prodaju kategorizacija prometne mreže utvr uje se prema poseb-
napitaka i cigareta, vage za vaganje ljudi, hladnjaci za nom propisu, a promjena kategorije pojedine prometnice
sladoled, ugostiteljska kolica, pe i za pe enje plodina, ne zahtjeva izmjene i dopune plana.
drvena spremišta za priru ni alat i materijal komunalnih (3) Koridor prometnice je prostor prometne površine koji se
pravnih osoba, sanduci za otpad, pokretne ograde ispred nalazi izme u regulacijskih linija, koje razgrani avaju
ugostiteljskih lokala, šatori, suncobrani i podiji ispod kojih prometnu površinu od površina gra evnih estica, odnos-
se obavlja ugostiteljska djelatnost i sl. Pokretne naprave no površina drugih namjena.
koje se postavljaju na javne površine moraju biti vrsno Postoje i koridori prometnica u izgra enim dijelovima
oblikovane i moraju se uklopiti svojim materijalima, veli- grada utvr eni su, u pravilu, regulacijskim linijama obod-
inom i bojom u ambijent, osobito ako se postavljaju u nih gra evnih estica te se gradnja i rekonstrukcija sas-
predjelima zaštite naselja ili krajobraza. Postavom ne tavnih elemenata prometnice odvija u tako ome enom
smiju narušavati oblikovnu i funkcionalnu cjelovitost prostoru (širina koridora prometnice predstavlja širinu po-
gradskog prostora. Pokretne naprave postavljaju se te- stoje e gra evne estice prometnice).
meljem odobrenja nadležnog gradskog odjela, a u skla- Planirani koridori prometnica u izgra enim ili manje izgra-
du s odgovaraju im odlukama te odredbama ovoga Ge- enim dijelovima grada utvr eni su za gra enje novih
neralnog urbanisti kog plana i važe im propisima. Zab- prometnica ili za proširenje (rekonstrukciju) postoje ih
ranjuje se postava kioska u javnim parkovima (Z1). prometnih koridora nedovoljne širine. Ukoliko je postoje a
(6) Potrebno je istražiti i o uvati tradicijsku urbanu opremu i širina prometne površine uža od planirane prometne pov-
koristiti ju kao polazište za suvremeno oblikovanje nove ršine (razvidno iz kartografskog prikaza 1.1. Korištenje i
opreme. Preporu a se da Grad Slavonski Brod na teme- namjena površina i 1.2. Promet za važnije gradske pro-
lju javnoga natje aja odabere grafi ki dizajn reklamnih i metnice ili sukadno odredbama slijede eg stavka ovog
informativnih panoa koji bi trebao doprinijeti prepozna- lanka za manje važne gradske prometnice), gradnja no-
vanju identiteta grada. vih ili zamjenskih gra evina ili rekonstrukcija postoje ih
(7) Mjesto za postavljanje kioska može se koristiti najdulje gra evina na obodnim gra evnim esticama, mogu a je
3 godine. Nakon isteka roka vlasnik kioska može pono- samo uz obvezu osiguranja rezervnog prostora - prostora
vo zatražiti potrebne dozvole, ako nisu ispunjene pret- rezervacije.
postavke za uklanjanje kioska. (4) Prostor rezervacije proširenja postoje e prometnice
(8) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa (ulice/ceste) je negradivi dio površine gra evne estice,
kioska, mora biti smještena tako da ni u kojem pogledu rezerviran za budu e proširenje postoje e prometnice
ne umanjuje preglednost prometa, ne ometa promet nedovoljne širine (ulice/ceste), a isti je odre en kartog-
pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora, ne oteža- rafskim prikazima 1.1. Korištenje i namjena površina i 1.2.
Promet za važnije gradske prometnice, dok za ostale k.o. Brod), južni odvojak Ulica Ljudevita Posav-
prometnice, koje nisu ucrtane u iste, potrebno je osigurati skog (k. .br. 157/9 k.o. Brod), odvojak Dunavske
najmanju širinu koridora od 9,0 m, i to na slijede i na in: ulice do Ulice Alojzija Stepinca, Ulica Matije Vla-
- 4,5 m od osi postoje e kolne površine (asfaltiranog a Ilirika,
puta ili iznimno makadamskog puta) je prostor re- - Livade - Ulica Matije Ivani a, Ulica Davida Bogda-
zervacije proširenja prometnice, tj. ista udaljenost novi a, jugozapadni dio Ulice Vjenceslava Novaka
je najmanja udaljenost budu e regulacijske linije (k. .br. 6313/1 k.o. Brod), južni dio Ulice Franje
gra evne estice od osi postoje e kolne površine, Cejtnara,
- iznimno, mogu a su manja odstupanja (manja ili - Podvinje - južni dio Ulice Gaj (k. .br. 4620 k.o. Po-
ve a udaljenost od gore navedene širine od 9,0 m) dvinje), sjeverni dio Groši a puta, južni dio Kolare
u odre ivanju potrebne širine za rezervaciju proši- II, odvojak avli kog kraja (k. .br. 4366 k.o. Pod-
renja postoje e ulice, što nadležni odjel za pros- vinje), odvojak Janiševca V (k. .br. 3094/3 k.o.
torno ure enje može utvrditi kroz posebne uvjete u Podvinje),
postupku izdavanja akta za gradnju ili rekonstruk- - Brodsko Vinogorje - jugozapadni manji dio Ulice
ciju, i to pod slijede im uvjetima: Frane Buli a (cca 100,0 m), odvojak aplje (po i-
• prostor rezervacije u pravcu sa susjednom nje na k. .br. 1393 k.o. Vinogorje), Ulica Blagoje
provedenom parcelacijom za proširenje pos- Berse (južnih cca 100,0m), Ulica Vladimira Prebe-
toje e širine ulice, ga, Psunjska ulica u širini cca 8,4 m, Rozinka, Me-
• manja odstupanja ovisno važnosti prometni- dvedni ka ulica, ulazni odvojak Ulice Marinci
ce (ve i prostor rezervacije), (k. .br. 1099, 1064/6 i 1064/10 k.o. Vinogorje),
• te druga manja odstupanja koja ovise o lo- - Brodski Varoš - Grabovac I i II u širini cca 6,0 m.
kalnim uvjetima na terenu (ovisno o stanju Iznimno, izvan obuhvata važe ih DPU-a, PUP-ova, UPU-
izgradnje postoje ih gra evina i ograda), a, zbog ograni enih prostornih mogu nosti, pojedine ter-
• tolerancija potrebne širine koridora promet- cijarne (ostale) prometnice ili pojedini dijelovi istih mogu
nice je 0,5 m, ali je potrebno širinu prometni- imati širinu manju od gore propisane, ali ne manju od 7,5
ce držati što kontinuiranije, kako bi se ostva- m. Isto se odnosi na slijede e tercijarne (ostale) promet-
rio kvalitetan prostor za smještaj elemenata nice, razvrstane prema dijelovima grada:
prometnice i infrastrukture. - Podvinje - južni dio Janiševca III, Janiševac VI i
Parcelacija tj. odvajanje prostora rezervacije (negradivog odvojak (do k. .br. 4344/6 k.o. Podvinje), Janiše-
dijela) od ostatka gra evne estice (gradivog dijela) nije vac VII i odvojci, Ulica Kukanj, odvojak Janiševca I
obavezno prilikom gradnje novih ili zamjenskih gra evina (k. .br. 3928, 3934/2 i 3935/3 k.o. Podvinje), jugoi-
ili rekonstrukcija postoje ih gra evina neovisno o važnosti sto ni Janiševac V (do Ulice Kukanj), sjeverni od-
prometnice. Ali, unutar prostora rezervacije, do budu eg vojak Janiševac V (do k. .br. 3072 k.o. Podvinje),
proširenja prometnice, mogu e je osigurati tj. izgraditi Janiševac IX i odvojak (k. .br. 3335 k.o. Podvinje)
samo kolni i pješa ki pristup gra evinama i urediti trav- , Janiševac X, odvojak Brki a puta (k. .br. 4416
njak, bez sadnje visoke vegetacije i bez gradnje ograde ili k.o. Podvinje), Janiševac XIII, sjeverni dio Ulice
ogradnog zida (ograditi se može samo ostatak gra evne hrvatskih dobrovoljaca (od Janiševca XII), Janiše-
estice, tj. gradivi dio gra evne estice). vac XII, Gaj II, Cvjetna ulica,
Iznimno, unutar obuhvata važe ih DPU-a, PUP-ova, - Brodsko Vinogorje - sjeverni dio Ulice Grbavica
UPU-a, širina tercijarnih (ostalih) prometnica odre uje se (od odvojka na k. .br. 172 k.o. Vinogorje), sjeverni
prema navedenim detaljnijim prostornim planovima, te ve i dio Ulice Frane Buli a, Ulica 22. lipnja 1941.,
može biti ve a ili manja od gore navedene širine od 9,0 zapadni dio odvojka Ulice Frane Buli a (k. .br. 186
m. k.o. Vinogorje), aplja, odvojak aplje (k. .br.
Iznimno, izvan obuhvata važe ih DPU-a, PUP-ova, UPU- 403/1 k.o. Vinogorje), Planinarska ulica, Šumica,
a, može se zadržati i postoje a širina tercijarnih (ostalih) sjeverni ve i dio Ulice Blagoje Berse, sjeverni dio
prometnica ili pojedinih dijelova istih iako im je širina ma- Ulice Maka Dizdara od ku nog broja 30, Vodovod-
nja od 9,0 m, ukoliko su na obodnim gra evnim estica- na ulica, sjeverniji dio Ulice Pere Pirkera od ku -
ma izgra ene gra evine na regulacijskoj liniji ili u blizini nog broja 19, Papu ka ulica i jugoisto ni odvojak,
iste, te time za proširenje koridora ili dijela koridora pro- Vo arska ulica, Ulica Kotli , Ulica Hrasti , Pribu-
metnice nema prostornih mogu nosti. Isto se odnosi na dova ka, Brli ev put, Brli ev odvojak (k. .br. 801
slijede e tercijarne (ostale) prometnice, razvrstane prema k.o. Vinogorje), sjeverni dio Brdske ulice od odvoj-
dijelovima grada: ka (k. .br 882 k.o. Vinogorje), odvojak Brdske ulice
- Centar - zapadni dio Ulice Stjepana pl. Horvata, (k. .br 882 k.o. Vinogorje), isto ni odvojci Ulice
Ulica Kraljice Jelene, ulazni odvojci u Ulicu Kneza Natka Nodila, Ulica Josipa Stadlera,
Domagoja i Ulici Kneza Trpimira, - Brodski Varoš - Ulica Luke Luki a, Prigorski Dol,
- Mikrorajon - Ulica Mirka Bogovi a, Ulica Ivana Put male Gospe, Mali dol, Ivankov dol I, Ivankov
Franje Juki a, zapadni dio Ulice grofa Janka Draš- dol II, Cerje, Cerje I, Firkovac, odvojak Firkovca
kovi a i Naselje hrvatskih branitelja, (k. .br 509/3 k.o. Brodski Varoš).
- Mali Pariz - Diljska ulica, Ulica Ljudevita Jonkea Iznimno, na podru ju Brodskog brda, zbog ograni enih
(od Cankareve do Bachove ulice), prostornih mogu nosti, pojedine slijepe prometne površi-
- Bjeliš - ne mogu imati širinu (ili pojedinog dijela) od samo 5,5 m
- Budainka - sjeverni dio Krbavske ulice, isto ni dio (kolno - pješa ke površine), a odnosi se na:
Plitvi ke ulice, Žumbera ka ulica, sjeverni dio Me- - Podvinje - odvojak Janiševca III (od k. .br. 3913
imurske ulice, odvojak Slavonske ulice (k. .br. do 3962/6 k.o. Podvinje), odvojak Janiševca III
2038/59 k.o. Brodski Varoš), (k. .br. 3309 i 3895 k.o. Podvinje), odvojak Brki a
- Kolonija - Ulica Vjekoslava Babuki a, isto ni dio puta (k. .br. 4405 k.o. Podvinje), odvojak Janišev-
Ulice Bartola Kaši a, sjeverni dio Dubrova ke ulica I (k. .br. 3005/8 k.o. Podvinje) odvojak Janišev-
ce, Ulica Ljudevita Posavskog (osim k. .br. 158 ca I (k. .br. 3369/1 k.o. Podvinje), odvojak Jani-
ševca XII (k. .br. 4540/2 i 4541/2 k.o. Podvinje), remljenosti u prvoj fazi gradnje (nisu nužne obostrane
odvojak Janiševca XII (k. .br. 4556 k.o. Podvinje), pješa ke površine, javna rasvjeta, drvoredi).
- Brodsko Vinogorje - Strma ulica, manji odvojci iz- Iznimno, u izgra enim dijelovima grada, sabirne gradske
me u Ulice Kotli i Ulice Hrasti , Brli ev odvojak ulice s postoje im užim koridorima mjestimi no ili na po-
(k. .br. 838/11 k.o. Vinogorje), Brli ev odvojak jedinim dijelovima ne moraju imati zelene zaštitne trake s
(k. .br. 830/3 k.o. Vinogorje), sjeverozapadni Brli- drvoredima, u slu aju pove anja broja prometnih traka ili
evi odvojci (k. .br. 782, 779/2 i 693 k.o. Vinogor- pješa kih površina ili u slu aju postoje ih parkirališnih
je), odvojci Brdske ulice (k. .br 772/6 i 775/2 k.o. površina ili pove anja istih.
Vinogorje), Kalni ka ulica, Sabirne gradske ulice/ceste (postoje e ili planirane) u
- Brodski Varoš - odvojci Požeške ulice (zapadno od gradu Slavonskom Brodu su nerazvrstane prometnice
Prigorske ulice), Ivkin put, odvojak Cerja (k. .br (ve eg prometnog optere enja), te iznimno razvrstana
509/3 k.o. Brodski Varoš), odvojci Cerja I i odvojak javna cesta LC 42039, te su sve ozna ene u kartografs-
Požeške ulice uz groblje Brodski Varoš. kom prikazu 1.2. Promet.
Izinmno, prilikom rekonstrukcije postoje e prometnice, to- (7) Ostale gradske ulice/ceste su manje važne gradske
nije u prvoj fazi rekonstrukcije tj. ure enja i proširenja prometnice u prometnoj mreži grada, manje prometne op-
prometnice, mogu a su manja odstupanja u širini prome- tere enosti, namijenjene su daljnjoj ili završnoj distribuciji
tnice i drugim vrijednostima pojedinih zna ajki prometni- prometa unutar dijelova gradskog podru ja i naselja. Širi-
ce, zbog ograni enih prostornih mogu nosti (postoje e na koridora, u pravilu, iznosi najmanje 9,0 m, te imaju
izgradnje gra evina i ograda), te ukoliko planirano potre- kolnike u pravilu s jednom (1) ili dvije (2) prometne trake (i
bno proširenje nije mogu e riješiti u pojedinim dijelovima više u zoni križanja, a križanja su u jednoj razini). Uz kol-
prometnice, zbog imovinsko - pravnih odnosa sa vlasni- nik je obvezna samo javna rasvjeta, a ovisno o širini kori-
cima obodnih gra evnih i drugih estica. dora mogu imati zelene zaštitne površine s drvoredima,
(5) Glavne gradske ulice/ceste su su najvažnije gradske pješa kim i biciklisti kim površinama, te stajališta za javni
prometnice u prometnoj mreži grada, a namijenjene su prijevoz. Planiranje i gradnja parkirališnih mjesta (koja se
povezivanju grada sa širom okolicom, te povezivanju uda- nalaze unutar koridora prometnice) na koja se prilazi di-
ljenih gradskih podru ja i naselja. Širina koridora, u pravi- rektno s kolnika glavne gradske ulice u pravilu je dozvo-
lu, iznosi najmanje 20,0 m, a iznimno manje u izgra enim ljeno, osim iznimno na dionicama na kojima to onemogu-
dijelovima grada, te imaju kolnike od dvije (2) do etiri (4) ava gusto a i sigurnost prometa, što potvr uju nadležna
prometne trake (iznimno i više u zoni križanja, a križanja javnopravna tijela.
su u pravilu jednoj razini (iznimno, dvije razine). Uz kolnik Iznimno, u pojedinim dijelovima grada (postoje e uske
su obvezne zelene zaštitne površine s drvoredima, javna ulice, brdski dijelovi grada, kao i dijelovi grada izgra eni
rasvjeta, obostrane pješa ke i biciklisti ke površine, te pretežito obiteljski ku ama), širina koridora prometnice
mogu imati stajališta za javni prijevoz. Planiranje i gradnja može biti i manja od gore propisanog, zbog prostornih og-
parkirališnih mjesta na koja se prilazi direktno s kolnika rani enja postoje e rubne izgradnje (gra evine ili ogra-
glavne gradske ulice nije dozvoljeno. de), sukladno stavku (4) ovog lanka.
Iznimno, ukoliko navedene glavne gradske ulice imaju ka- Iznimno, u prigradskim dijelovima grada (manje naselje-
rakter obilazne ceste (ZVC, SVC, IVC i sl.) iste mogu ima- nim dijelovima grada) ostale gradske ulice/ceste mogu
ti manju razinu opremljenosti u prvoj fazi gradnje (nisu imati manju razinu opremljenosti u prvoj fazi gradnje (nije
nužne pješa ke i biciklisti ke površine, javna rasvjeta, dr- nužna ni javna rasvjeta).
voredi). Ostale gradske ulice/ceste u gradu Slavonskom Brodu su
Iznimno, u izgra enim dijelovima grada, glavne gradske sve ostale nekategorizirane prometnice, koje se ne ubra-
ulice s postoje im užim koridorima mjestimi no ili na po- jaju u gore navedene važnije prometnice (manjeg su
jedinim dijelovima ne moraju imati zelene zaštitne trake s prometnog optere enja), te ve ima njih i nije ozna ena u
drvoredima, u slu aju pove anja broja prometnih traka ili kartografskom prikazu 1.2. Promet.
pješa kih površina. (8) Dijelovi prometnih površina su:
Glavne gradske ulice/ceste (postoje e ili planirane) u - kolne površine (kolni ke prometne trake, biciklis-
gradu Slavonskom Brodu su sve razvrstane (javne) pro- ti ke trake, zaustavne parkirališne trake, stajališta
metnice i važnije gradske prometnice (najve eg promet- javnog prijevoza),
nog optere enja), te sve su ozna ene u kartografskom - pješa ke površine (pješa ke staze, pješa ke povr-
prikazu 1.2. Promet. šine, pješa ki pothodnici i pješa ki nathodnici, pje-
(6) Sabirne gradske ulice/ceste su važnije gradske prometni- ša ki mostovi),
ce u prometnoj mreži grada, a namijenjene su temeljnoj - biciklisti ke površine (biciklisti ke staze),
distribuciji prometa na pojedinim gradskim podru jima, te - zelene površine (zaštitne i razdjelne površine sa
zajedno s glavnim gradskim ulicama osiguravaju pristupe visokim i niskim raslinjem),
u sva podru ja i naselja grada. Širina koridora, u pravilu, - površine za promet u mirovanju (parkirališna mjes-
iznosi najmanje 15,0 m, te imaju kolnike u pravilu s dvije ta),
(2) prometne trake (iznimno i više u zoni križanja, a križa- - urbana oprema.
nja su u jednoj razini. Uz kolnik su obvezne zelene zaštit- Kod gradnje novih i rekonstrukcije postoje ih prometnica
ne površine s drvoredima, javna rasvjeta i obostrane pje- obvezno je iste graditi, odnosno rekonstruirati u skladu s
ša ke površine, te mogu imati biciklisti ke površine i sta- važe im Pravilnikom o osiguranju pristupa nosti gra evi-
jališta za javni prijevoz. Planiranje i gradnja parkirališnih na osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, u ci-
mjesta (koja se nalaze unutar koridora prometnice) na ko- lju osiguranja uvjeta neovisnog kretanja osoba s invalidi-
ja se prilazi direktno s kolnika glavne gradske ulice u pra- tetom i smanjene pokretljivosti u javnom prometu, npr.
vilu nije dozvoljeno, osim iznimno na dionicama na kojima skošenja pješa kih površina na pješa kim prijelazima za
to omogu uje gusto a i sigurnost prometa, što potvr uju svladavanje visinskih razlika (sprje avanje "urbanisti ko -
nadležna javnopravna tijela. arhitektonskih barijera").
Iznimno, ukoliko navedene sabirne gradske ulice imaju (9) Kolne površine su dio koridora prometnice namijenjene,
karakter obilazne ceste iste mogu imati manju razinu op- pravilu, za promet vozila, a sastoji se od odre enog broja
prometnih traka, širine od 2,75 m do 3,50 m. Broj i širina gradnje druge faze rekonstruirati e se kompletno
kolni kih traka ovise o razini tehni ke opreme ceste i in- postoje e stanje u cilju ispravka postoje ih nepra-
tenzitetu prometnog optere enja i trebaju, u pravilu, omo- vilnih zavoja „šikana“ izvedbom etiri nove trake (s
gu iti dvosmjeran promet s najmanje jednom prometnom jednoli nim radijusom zavoja cca 260,0 m).
trakom za svaki smjer. Osim prometnih traka, kolnik može Na isto nom dijelu planiranog koridora („produže-
sadržavati i rubne zaustavne (parkirališne) trake, biciklis- na“ Sva eva ulica) širine cca 38,0 m, iznimno u
ti ke trake, te mjestimi no stajališta za javni prijevoz. prvoj fazi mogu se planirati i graditi dvije južne tra-
Iznimno, ako zbog tehni kih razloga i zbog prometnog ke za dvosmjerni promet, a u drugoj fazi iste se
rješenja, kolnik ima samo jedan trak za promet u jednom zadržavaju kao dvije južne jednosmjerne trake u
smjeru (jednosmjerna ulica), tada prilikom gradnje novih smjeru istoka, te se dogra uju dvije sjeverne trake
prometnica najmanja širina kolnika je 4,50 m, a kod re- u smjeru zapada. Ukoliko se navedeni isto ni dio
konstrukcije postoje ih užih jednosmjernih ulica može se planiranog koridora i gradi u dvije faze, gra evna
zadržati postoje a širina kolnika. estica prometnice mora biti propisane širine od
(10) Širina kolni ke prometne trake, ovisi o važnosti prometni- 38,0 m.
ce odre ene ovim planom i iznosi (iznimke se odnose (12) Zelene površine s visokim i niskim raslinjem su dio kori-
samo na postoje e uže koridore pojedinog ranga promet- dora prometnice, a namijenjene su za:
nice): - zaštitu i odvajanje pješa kih i biciklisti kih površina
- 3,50 m za glavne gradske ulice/ceste, iznimno od kolnih površina,
3,25 m, - osiguranje prostora za prolaz infrastrukture i javne
- 3,25 m za sabirne gradske ulice/ceste, iznimno rasvjete,
3,00 m, - zasjenjivanje vozila i pješaka, te
- 3,00 m za ostale gradske ulice/ceste, iznimno 2,75 - pove anje oblikovnih, ambijentalnih i vizualnih vri-
m. jednosti prostora prometnice.
Iznimno, planom se omogu uje gradnja i rekonstrukcija (13) Gra evine infrastrukture koje se mogu graditi unutar
kolnika s dvije trake za dvosmjerni promet, širine manje prometnog koridora, uz gore navedene elemente promet-
od gore propisane, ali ne manje od 4,5 m, a time i užih nog koridora su:
prometnih traka od propisanih, ukoliko je: - javna rasvjeta,
- prometna površina slijepa ulica dužine do 180,0 m, - mješovita ili separatna odvodnja,
- prometna površina se nalazi na postoje em uskom - vodoopskrba,
koridoru užem od 9,0 m, te istog nije mogu e pro- - opskrba elektri nom energijom,
širiti zbog postoje e okolne gradnje gra evina i og- - opskrba plinom,
rada. - opskrba toplinskom energijom,
(11) Fazna gradnja kolni kih traka se omogu uje za glavne - elektroni ke komunikacije.
gradske ulice s kolnikom s etiri trake za dvosmjerni pro- Iznimno, na brdskim dijelovima grada, te ostalim rubnim
met u dvije faze na slijede e na ine i sa slijede im smjer- dijelovima grada, oborinska odvodnja može se planirati i
nicama: graditi i kao sustav otvorenih kanala.
- u planiranom koridoru Zapadne vezne ceste (D 53) (14) Javna rasvjeta je obvezni element svake postoje e i
širine cca 32,0 m, postoje e izvedene dvije trake planirane prometne površine, s ciljem kvalitetnog i jedno-
za dvosmjerni promet se u drugoj fazi zadržavaju likog osvijetljenja prometnih površina.
kao dvije sjevernije jednosmjerne trake u smjeru Iznimno, u prvoj fazi gradnje prometnih površina, nije nu-
zapada, a dogra uju se dvije južnije jednosmjerne žna javna rasvjeta na glavnim i sabirnim gradskim prome-
trake u smjeru juga. tnicama (obilaznice), kao ni na ostalim prometnim površi-
- u planiranom koridoru Sjeverne vezne ceste (D 53, nama na manje naseljenim prigradskim dijelovima grada.
D 514, D 423) širine cca 28,0 m - 32,0 m, postoje- Javna rasvjeta može biti izvedena na slijede e na ine:
e izvedene dvije trake za dvosmjerni promet se u - postavljanjem rasvjetnih tijela na stupove koji služe
drugoj fazi zadržavaju kao dvije sjevernije jedno- isklju ivo za javnu rasvjetu,
smjerne trake u smjeru zapada, a dogra uju se - postavljanjem rasvjetnih tijela na stupove koji služe
dvije južnije jednosmjerne trake u smjeru istoka. i za ovjes niskonaponske mreže,
- u planiranom koridoru Isto ne vezne ceste širine - postavljanjem rasvjetnih tijela na nosivu eli nu
cca 32,0 m, u prvoj fazi mogu se planirati i graditi užad,
dvije zapadnije trake za dvosmjerni promet, a u - postavljanjem rasvjetnih tijela na pro elja gra evi-
drugoj fazi iste se zadržavaju kao dvije zapadnije na.
jednosmjerne trake u smjeru juga, te se dogra uju Prilikom odabira vrste rasvjetnih stupova i ostalih rasvjet-
dvije isto nije trake u smjeru sjevera. Ukoliko se nih tijela potrebno je voditi ra una o unificiranosti urbane
IVC gradi u dvije faze, iznimno, u prvoj fazi dio tra- opreme, uz slijede e visine rasvjetnih stupova:
se sjeverno od željezni ke pruge može imati gra-
- 10,0 m - 14,0 m za glavne gradske ulice/ceste,
evnu esticu (koridor) širine cca 22,0 m (postoje i
- 8,0 m - 12,0 m za sabirne gradske ulice/ceste,
katastarska estica).
- 6,0 m - 10,0 m za ostale gradske ulice/ceste,
- u središnjem dijelu planiranog koridora glavne
(15) Proširenje koridora prometnice (šira gra evna estica od
gradske avenije (Ulica Josipa Rimca - Sva eve
ucrtane ili propisane širine koridora) te time i proširenje
ulice (D 72 - spoj ZVC i IVC) širine cca 38,0 m, po-
pojedinog dijela prometnog koridora mogu e je mjestimi-
stoje e izvedene dvije trake za dvosmjerni promet
no ili na pojedinim dijelovima postoje ih ili paniranih ko-
se u drugoj fazi zadržavaju kao dvije južne jedno-
ridora, prilikom izgradnje ili rekonstrukcije prometne povr-
smjerne trake u smjeru istoka, a dogra uje se dvije
šine, zbog prometno - tehni kih uvjeta (križanja, stajališta
sjeverne jednosmjerne trake u smjeru zapada.
javnog prijevoza, pothodnika, nathodnika, šire zelene ili
Na zapadnom suženom dijelu planiranog koridora
šire pješa ke površine, prostor za promet u mirovanju -
(Ulica Josipa Rimca) širine cca 32,0 m, prilikom iz-
parkirališna mjesta, potporni zidovi, nasipi i sl.).
(16) Suženje koridora prometnice (uža gra evna estica od kirališta, te za komunalnu infrastrukturnu mrežu, elektro-
ucrtane ili propisane širine koridora), te time i suženje po- energetsku mrežu i javnu rasvjetu, plinoopskrbu, vodoo-
jedinog dijela prometnog koridora (širine prometnih traka, pskrbu i odvodnju otpadnih voda.
pješa kih staza i površina i biciklisti kih staza i traka) ili Iznimno, unutar navedenog zaštitnog pojasa autoceste,
izostavljanje dijela prometnog koridora (zaštitno zelenilo s mogu i su zahvati u prostoru (gradnja, te rekonstrukcija
drvoredima) mogu e je mjestimi no ili na pojedinim dije- postoje ih gra evina) sukladno predvi enoj namjeni po-
lovima postoje ih ili paniranih koridora, prilikom izgradnje jedinih površina (uz uvjet da gradnja bude što udaljenija
ili rekonstrukcije prometne površine, zbog ograni enih od koridora autoceste), uz isho enje posebnih uvjeta na-
prostornih mogu nosti (postoje a rubna izgradnja - gra- dležnog javnopravnog tijela - Hrvatskih autocesta d.o.o.,
evine ili ograde). a isto se odnosi prilikom polaganja TK kabela, polaganje
(17) Za postavljanje ograda na gra evnoj estici vlasnik iste je elektroenergetskih vodova, priklju aka na TS, plinovod,
dužan ishoditi odobrenje nadležnih gradskih upravnih od- prometnice, svjetla javne rasvjete i drugi komunalni infra-
jela radi definiranja kuta preglednosti ceste. strukturni priklju ci.
(18) Raskrižja prometnica na podru ju grada Slavonskog Sukladno lanku 59. Zakona o cestama zabranjuje se
Broda odrediti e se prometnom studijom grada, ili detalj- postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pa-
nijim planom ure enja ili projektnom dokumentacijom pri- žnju voza a na autocesti (reklamni panoi, reklame na ob-
likom gradnje ili rekonstrukcije pojedinih prometnih povr- jektima visokogradnji i dr.) unutar zaštitnog pojasa auto-
šina. U pravilu, raskrižja prometnica su u jednoj razini ceste, a koji je definiran navedenim zakonom. Objekti ni-
(klasi no raskrižje ili kružni tok, sa ili bez svjetlosne signa- skogradnje (prometnice i svjetla javne rasvjete) unutar
lizacije), a iznimno mogu biti i u dvije razine, što ovisi o zaštitnog pojasa moraju se projektirati na na in da ne
tehni koj razini ceste i prometnim potrebama, te o pros- odvra aju pozornost i ne ugrožavaju sigurnost prometa
tornim mogu nostima. na autocesti.
Na pojedinim važnijim raskrižjima na kartografskim prika- Zaštitna ograda autoceste ne smije se koristiti kao ogra-
zima 1.1. Korištenje i namjena površina i 1.2. Promet da budu ih zahvata u prostoru, te se ista mora predvidjeti
ucrtana je površina u cilju uvanja potrebnog koridora rana odnosnoj gra evnoj estici u vlasništvu investitora
skrižja (prostora rezervacije), ali ovim planom se ne odre- udaljena minimalno 3,0 m od zaštitne ži ane ograde (radi
uje obvezna vrsta raskrižja pojedinih prometnica, nego redovnog održavanja zemljišnog pojasa autoceste). Ob-
gore navedenim na inima u ovom lanku. veza investitora budu ih objekata unutar obuhvata Plana,
(19) Slijepa ulica može biti najve e dužine 180,0 m, te najma- a koji se nalaze u blizini trase autoceste, je planiranje i
nje širine od 9,0 m, uz obvezu planiranja i gradnje okretiš- izgradnja zidova za zaštitu od buke, ukoliko se pokaže
ta na kraju slijepe ulice. Okretište mora imati dovoljnu potreba za izvo enjem istih, sukladno Zakonu o zaštiti od
površinu za okretanje komunalnih i ostalih vozila, ali ne buke (NN30/09).
manjih dimenzija koridora ulice od 15,0 m × 15,0 m. Najmanja udaljenost produktovoda (planiranog naftovo-
Iznimno, pri rekonstrukciji postoje ih slijepih ulica, širina da, plinovoda, elektroenergetskog voda i dr.) od ruba
koridora slijepe ulice i širina kolnih traka se odre uje zemljišta autoceste iznosi 20,0 m, a za planirana postro-
prema odredbama stavka (4) i (10) ovog lanka, te pri jenja i ure aje (mjerno-redukcijske stanice, kompresor-
tom voditi ra una o mogu nostima gradnje okretišta pre- ske stanice i dr.) iznosi 30,0 m.
ma gore navedenim dimenzijama, ukoliko isto omogu a- (24) U zoni Luke Brod, u dijelu izme u Luke i planirane gos-
vaju prostorne mogu nosti. podarske zone Klakar uz nasip rijeke Save osigurava se
(20) Najmanja širina pristupnog puta do gra evne estice infrastrukturni pojas u širini 80,0 m za potrebe vo enja
(pristupnog dijela gra evne estice) iznosi 3,0 m, isti je svih instalacija i prometne infrastrukture.
sastavni dio gra evne estice, te se ne tretira kao prome- (25) Detaljnije uvjete gra enja prometnih površina, uz odredbe
tna površina. Najve a dužina takvog pristupnog puta iz- ovog lanka, te lanaka 71., 72. i 73. ovog plana, odre u-
nosi 40,0 m, a planira se samo tamo gdje ne postoje pro- ju sljede i propisi koji se odnose na javne i nerazvrstane
storni uvjeti za gra enje prometne površine. ceste, kao i na sigurnost prometa na cestama:
(21) Zaštitni pojas prometnice je obostrani pojas uz postoje i - Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13
ili planirani koridor prometnice, na kojemu se primjenjuju i 92/14),
ograni enja koju odre uju nadležna tijela na temelju va- - Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN
že ih zakonskih propisa, pravilnika i standarda, a ovisno 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15),
o važnosti iste odre ene ovim planom iznosi, odnosno ši- - Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju pri-
rok je sa svake strane: klju aka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14),
- 15,0 m za glavne gradske ulice/ceste, - Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i op-
- 10,0 m za sabirne gradske ulice/ceste, remi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05 i
- 5,0 m za ostale gradske ulice/ceste. 14/11),
(22) Iznimno, ukoliko su pojedine prometnice i razvrstane kao - Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN 119/07),
javne ceste, tada je zaštitni pojas za iste je ve i i propi- - Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obav-
san je Zakonom o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13 i ljanju prate ih djelatnosti (NN 119/07 i 39/11),
148/13), a ovisno o važnosti (kategoriji) istih iznosi, od- - Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste
nosno širok je sa svake strane: izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati
- 40,0 m za autoceste, sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01),
- 25,0 m za državne ceste, - Pravilnik o turisti koj i ostaloj signalizaciji na ces-
- 15,0 m za županijske ceste, tama (NN 87/02),
- 10,0 m za lokalne ceste. - Pravilnik o osiguranju pristupa nosti gra evina
(23) Unutar zaštitnog pojasa autoceste, ovim planom u pravilu osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN
se, prostor namjenjuje isklju ivo za zaštitno zelenilo, izu- 78/13).
zev postoje ih gra evina i gra evina u funkciji autoceste
(motel, benzinska stanica, transformatorska stanica i sl.),
za prometnice, pješa ke i biciklisti ke staze, prilazi i par-
6.1.1. Parkirališta, garaže i kolni pristup na gra evnu • 1 PGM/1 u ionica (grupna soba
esticu vrti a), ali ne manje od 1
2
PGM/100m ukupne neto površi-
lanak 69.
ne gra evine škole (vrti a) za
(1) Minimalan (potreban) broj parkirališnih i garažnih mjesta
školske sadržaje (škole, vrti i, fa-
(PGM) za osobna vozila rješava se na gra evnoj estici
kulteti i sl.)
gra evine, a ukoliko to nije mogu e, dio potrebnog broja
• 1 PGM/4 zaposlene osobe u
može se riješiti u skladu iznimkama ovog lanka.
smjeni, ali ne manje od 1
(2) Izra un minimalnog (potrebnog) broja PGM za osobna 2
PGM/100m ukupne neto površi-
vozila, ovisno o sadržajima prostora u gra evinama odre-
ne za zdravstvene sadržaje (bol-
uje se prema sljede im normativima:
nice, domovi za starije i nemo ne,
1 PGM/1 stambena jedinica (stan), i sl.)
ali ne manje od: • 1 PGM/4 zaposlene osobe u
2
• 1 PGM/100m ukupne neto povr- smjeni, ali ne manje od 1
2
šine stambenog dijela gra- PGM/100m ukupne neto površi-
evine ne gra evine za kulturne sadržaje
stambeni • iznimno, za stambene gra evine (muzeji, galerije, knjižnice i druge
kulturne ustanove)
sadržaji ili stambeno - poslovne gra evine
koje imaju samo jednu stambenu • 1 PGM/10 sjedala, ali ne manje
2
jedinicu, a imaju više od 100 m
2 od 1 PGM/100m ukupne neto
neto površine, potreban broj par- površine gra evine za kulturne
sadržaje (kina, kazališta i sl.)
kirališnih i garažnih mjesta je 1
PGM • 1 PGM/20 sjedala, ali ne manje
2
od 1 PGM/100m ukupne neto
površine gra evine za vjerske sa-
1PGM/1 poslovna jedinica (poslovni
držaje
prostor), ali ne manje od:
2
• 1 PGM/20m ukupne neto površi-
ne za roh bau prostore Prema Pravilniku za kategorizaciju
turisti ki
(nedefinirana djelatnost) hotela u RH (hoteli, moteli, pansioni i
sadržaji
2 ostale smještajne ustanove)
ne za ugostiteljske prostore (caffe
barovi, disco klubovi, slasti arni- 1 PGM/4 zaposlene osobe u smjeni,
proizvodni 2
ce, kavane, restorani, pizzerie, ali ne manje od 1 PGM/150m ukup-
sadržaji
pe enjarnice, pivnice, kockarnice ne neto površine gra evine
i sl.)
2
• 1 PGM/30m ukupne neto površi- 1 PGM/10 sjedala, ali ne manje od 1
2
ne za trgova ke prostore (trgovi- sportski PGM/100m ukupne neto površine,
ne, supermarketi, trgova ki centri, sadržaji uz obavezno 1 PGM za autobus/500
tržnice, butici, knjižare, ljekarne, sjedala
cvje arne, vo arne, autodijelovi i
sl.) (3) Iznimno, od normativa danih u tablici u prethodnom stav-
2 ku, potreban broj parkirališno garažnih mjesta, osim za
ne za uredske prostore (banke, stanovanje, umanjuje se za:
poslovni štedionice, pošte, zastupništva, • 50 % za podru je grada unutar obuhvata UPU-a
sadržaji agencije, poslovnice, odvjetnici, „Povijesna urbanisti ka cjelina grada s gradskom
bilježnici, projektanti, knjigovod- tvr avom“,
stva i sl.) • 25 % za središnje podru je grada (podru je izme-
2
• 1 PGM/60m ukupne neto površi- u željezni ke pruge na sjeveru, Glogovice na is-
ne za obrtni ke prostore (frizerski toku, rijeke Save na jugu i zapadne granice kom-
i kozmeti ki saloni, pekarne, me- pleksa Tvr ave Brod i Sva eve ulice na zapadu).
snice, zlatarne, urari, fotografi, fo- Potreban broj PGM za pojedinu namjenu koja se obra-
tokopiraonice, pogrebne usluge i unava prema neto površini, ili umanjuje prema stavku
sl.) (3) ovog lanka zaokružuje se na prvi ve i cijeli broj.
2
• 1 PGM/80m ukupne neto površi- (4) Iznimno, ako nije mogu e osigurati uvjete iz prethodnih
ne za radne prostore (stolarije, stavaka, mogu e je broj PGM osigurati:
bravarije, tapetarije, tiskare, kle- • i/ili na obližnjoj gra evnoj estici (u radijusu od 300
sarske radnje, kemijske istionice, m od zahvata), a koja je u vlasništvu investitora,
ordinacije, automehni ari, lakirni- • i/ili kroz uplatu Gradu Slavonskom Brodu na pose-
ce i sl.) ban ra un za nedostaju a parkirališno garažna
2
• 1 PGM/100m ukupne neto povr- mjesta koji ima obavezu graditi ih na odgovaraju-
šine za skladišne prostore (velep- im lokacijama koje e se odrediti posebnom
rodaja namještaja, gra evinskih Gradskom odlukom.
materijala, tehnike, autosaloni i Za parkiralište ili garažu iz ovog stavka treba ishoditi akte
sl.) kojima se dozvoljava gradnja prije ili istovremeno s onim
za gradnju ili rekonstrukciju osnovne gra evine.
javni i druš- 1PGM/1 jedinica javne ili društvene (5) Iznimno, u potreban broj PGM ne ura unaju se površine
tveni sadržaji namjene, ali ne manje od: garaža i ostalih pomo nih gra evina na gra evnoj estici
(osim poslovnih prostora kao pomo ne gra evine), povr-
šine jednonamjenskih skloništa od ratnih opasnosti, te Prilikom organiziranja kolnog pristupa na gra evnu esti-
površine zajedni kih prostora u stambenim, poslovnim i cu za potreban broj PGM obvezno voditi ra una o položa-
stambeno - poslovnim gra evinama sa više funkcionalnih ju postoje ih drvoreda i stupova javne rasvjete i sl. unutar
2
jedinica (stubišta, spremišta do 10,0 m , kotlovnica i sl.). javne površine, s iznimnom mogu nosti promjene posto-
Postoje e garaže i parkirališta mogu se prenamijeniti u je eg stanja odobrenjem nadležnih gradskih upravnih od-
drugu namjenu ukoliko se osigura potreban broj PGM jela.
prema odredbama ovog plana. Prilikom organiziranja parkirališno garažnih mjesta, unu-
(6) Iznimno, prilikom rekonstrukcije postoje ih gra evina tar ili izvan gra evine na gra evnoj estici, nije mogu e
javne i društvene namjene koje nemaju uvjete propisane predvidjeti posredne kolne pristupe do PGM, neovisno o
stavkom (2) ovog lanka, a koje se nalaze unutar povije- položaju istih (svako PGM mora imati direktan pristup do
sne urbanisti ke cjeline, nije nužno zadovoljiti odredbe prometne površine), osim za obiteljske ku e.
ovog lanka u pogledu potrebnog broja PGM. (13) Najmanje veli ine parkirališno garažnih mjesta (PGM),
(7) Iznimno, prilikom promjene djelatnosti poslovnih prostora odnosno najmanje dimenzije površine za smještaj osob-
ili spajanja više poslovnih prostora u jedan unutar posto- nih vozila u mirovanju su:
je ih gra evina nije nužno zadovoljiti odredbe ovog lan- - 5,0 m × 2,5 m….. parkirališno mjesto (okomito na
ka u pogledu potrebnog broja PGM za poslovne prostore. pristupni put),
(8) Iznimno, proizvodne i infrastrukturne gra evine u kojima - 5,0 m × 2,3 m….. parkirališno mjesto (pod kutem
ne borave i rade ljudi poput spremišta goriva, rashladnih 45º na pristupni put),
ure aja, manje trafostanice (10 kV) i sl. ne podliježu ob- - 5,5 m × 2,0 m….. uzdužno parkirališno mjesto
vezi osiguranja potrebnog broja PGM-a. (paralelno sa pristupnim putem),
(9) Za višenamjenske gra evine (stambeno - poslovne, - 5,0 m × 3,0 m….. garažno mjesto u jednostrukoj
poslovno - proizvodne, sportsko - poslovne gra evine i garaži (svijetli otvor),
sl.) broj potrebnih PGM koje potrebno osigurati se izra u- - 5,0 m × 5,5 m..... dva garažna mjesta u dvostrukoj
nava kao zbroj potrebnih PGM po pojedinim namjenama garaži (svijetli otvor),
za gra evine s više namjena. - 5,0 m × 3,7 m...... jedno pristupa no parkirališno
(10) Prilikom rekonstrukcije postoje e gra evine u obra un mjesto,
potrebnog broja PGM-a postoje a gra evina se vrednuje - 5,0 m × 5,9 m….. dva pristupa na parkirališna
prema normativima ovog lanka iako PGM-a u naravi ne mjesta.
postoje. Ukoliko se rekonstrukcijom postoje e gra evine Napomena, udaljenost parkirališnog mjesta od zida (višeg
pove ava potreban broj PGM-a prema normativima ovog od 0,50 m ili druge sli ne prepreke) iznosi najmanje 0,25
lanka, potrebno je osigurati sva parkirališno garažna m, osim od stupa (dužine do 0,50 m) kada može biti ma-
mjesta prema odredbama i normativima ovog plana. Uko- nja, ali ne manja od 0,10 m.
liko se rekonstrukcijom postoje e gra evine ne pove ava Iznimno, površina otvorenog parkirališnog mjesta na ure-
potreban broj PGM-a, na gra evnoj estici potrebno je enom terenu može se sastojati od ve eg asfaltiranog ili
osigurati što više parkirališno garažnih mjesta prema od- oplo enog dijela za smještaj vozila (najmanje dužine 4,3
redbama i normativima ovog plana, ako ista nisu rješava- m), te manjeg zelenog pojasa za prepust vozila (širine do
na prilikom isho enja prethodnih akata za gradnju ili kroz 0,7 m) deniveliranog najviše za visinu rubnjaka, u cilju
ozakonjenje postoje ih gra evina. stvaranja odbojnog praga i što ve eg udjela zelenih povr-
(11) Parkirališna mjesta moraju biti odgovaraju ih gabarita šina na gra evnoj estici (navedeni zeleni pojas za pre-
sukladno stavku (13) ovog lanka, te pristupna ure ena pust vozila ulazi u obra un najmanje parkovne površine
površina do njih mora biti najmanje širine prema stavku gra evne estice).
(14) ovog lanka. Navedeni vanjski parkirališni prostori (14) Najmanje širine površina ispred parkirališno garažnih
(parkirališna mjesta i pristup do njih) moraju biti završno mjesta (PGM) potrebnih za ulaz vozila na parkirališna ili
obra eni od suvremenih materijala (asfaltirana površina, garažna mjesta, ovise o kutu postavljanja parkirališnog
oplo ena površina, travni oplo nici), te izgra eni na na in mjesta na pristupni put, te iznose:
da zadovoljava potrebne uvjete mehani ke otpornosti i
- 5,5 m …………… parkirališno mjesto (okomito na
stabilnosti.
pristupni put),
Iznimno, vanjska parkirališna mjesta za manje stambene
- 3,0 m …………… parkirališno mjesto (pod kutom
gra evine (do 400 m² GBP), kao i za manje poslovne
45º na pristupni put),
gra evine izvan središnjeg dijela grada, može se odobriti
- 3,5 m …………… parkirališno mjesto (paralelno sa
i niži nivo opremljenosti (tucanik), kao prijelazna faza ure-
pristupnim putem),
enosti gra evne estice.
- 5,5 m …………… garažno mjesto (okomito na pris-
(12) Kolni pristup (od prometne površine do PGM) potrebno je
tupni put),
osigurati u širini od najmanje 3,0 m do najviše 6,0 m (ne-
- 3,0 - 5,5 m…….... pristupa no parkirališno mjesto
ovisno o broju istih), tj. ovim planom se ne dozvoljava rje-
(ovisno o kutu parkirališnog mjesta).
šavanje potrebnog broja parkirališnih mjesta na na in da
(15) Izgradnja drvoreda (visoka stabla) i pripadaju eg zelenila
se istima pristupa neposredno duž regulacijske linije.
je obvezna prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije posto-
Ukoliko je gra evna estica uglovna, u pravilu, kolni pris-
je ih otvorenih parkirališta (javna parkirališta na promet-
tup potrebno je osigurati s prometne površine nižeg ranga
nim površinama ili javna parkirališta na zasebnim gra ev-
što dalje od križanja. Na in i uvjeti priklju enja gra evne
nim esticama ili parkirališta na gra evnoj estici prilikom
estice na kolnu prometnu površinu mogu biti i druga iji
kod otežavaju ih ili olakšavaju ih faktora, prema uvjetima gradnje novih i rekonstrukcije postoje ih gra evina), radi
oblikovnih i vizualnih kvaliteta i zasjenjivanja vozila. Nor-
nadležnih javnopravnih tijela.
mativ za visoko raslinje je 1 stablo / 4 parkirališna mjesta
Iznimno, gra evne estice sa širinom uli ne me e (fronte)
(stabla moraju biti uz ili u blizini parkirališnih mjesta), a
ve om od 20,0 m, mogu imati dva kolna pristupa (udaljeni
najmanja parkovna površina gra evne estice odre ena
najmanje 15,0 m osno) na gra evnu esticu u širini od
ovim planom za pojedinu zonu ili namjenu prostora. Naj-
najmanje 3,0 m do najviše 4,0 m.
manja zelena površina oko stabla je 1,0 m² (1,0 m × 1,0
m). prometnica), koje se planiraju, grade i rekonstruiraju u

Iznimno, propisani normativi za izgradnju drvoreda nije pravilu obostrano u odnosu na kolnik, a samo iznimno
nužno poštivati u slijede im slu ajevima: jednostrano, i to:
- prilikom rekonstrukcije postoje ih prometnih povr- - u slu aju prostornih ograni enja (nedovoljna širina
šina s parkirališnim mjestima unutar povijesne ur- koridora prometnice),
banisti ke cjeline grada, - u slu aju sadržaja kojima nije potreban ili nije po-
- prilikom izgradnje novih manjih otvorenih parkirali- željan pješacki pristup (npr. željeznicka pruga i sl.),
šta koja imaju do 5 parkirališnih mjesta na gra ev- - u slu aju gradnje prometnica koja ima karakter
noj estici uz gra evinu ili u gra evini, ili na javnim obilazne ceste,
površinama. - u slu aju mirnih stambenih tercijarnih prometnica
Prilikom rješavanja dovoljnog broja parkirališnih/garažnih (slijepih ulica),
mjesta prema uvjetima ovog lanka, obavezno je potreb- (3) Normativi (uvjeti gradnje) za planiranje i gradnju pješa -
no osigurati najmanju oblikovnu parkovnu površinu na kih staza su:
gra evnoj estici odre enu ovim planom za pojedinu zo- - najmanja širina pješa ke staze je 1,5 m, a pove a-
nu ili namjenu prostora. va se za potrebnu širinu dodatne urbane opreme
(16) Normativi za pristupa na parkirališno garažna mjesta (za (klupe , rubno zelenilo javna rasvjeta i sl.). Iznim-
parkiranje vozila osobama s invaliditetom i smanjene pok- no, u užim prometnim koridorima zbog prostornih
retljivosti) moraju biti u skladu s Pravilnikom o osiguranju ograni enja, mogu e je rekonstruirati uže pješa ke
pristupa nosti gra evina osobama s invaliditetom i sma- staze, ali ne manje od 1,0 m;
njene pokretljivosti i iznose: - uzdužni nagib pješa ke staze je najviše 8%, pop-
- na javnim parkiralištima ili u javnim garažama 5% re ni nagib iznosi za pješa ke staza 1,5% - 2%, te
pristupa nih parkirališno gražanih mjesta u odnosu pješa ka staza mora biti protuklizne završne obra-
na ukupni broj parkirališno garažnih mjesta, ali ne de. Na mjestu pješa kih prijelaza kolnika obvezna
manje od jednog, je izgradnja skošenja nogostupa (rampe) nagiba
- za navedene gra evine, odnosno u navedenim do 8% tako da rubnjak nogostupa ne smije biti viši
gra evinama iz lanka 5. Pravilnika izvodi se 5% od 3 cm od razine kolnika za potrebe osiguravanja
pristupa nih parkirališno gražanih mjesta u odnosu prolaza osoba s teško ama u kretanju (invalidi,
na ukupni broj parkirališno garažnih mjesta, ali ne dje ja kolica i sl.) - tj. svladavanja "arhitektonskih
manje od jednoga. barijera";
(17) Velike javne podzemne garaže mogu se graditi na gra- - na svim javnim površinama obvezna je izvedba
evnim esticama u vlasništvu grada, unutar svih namje- ograda na mjestima razlike u visini ve oj od 60 cm,
na, kao i ispod javnih površina (trgovi, parkovi) uz isho- odnosno uz stube i rampe kojima se svladavaj vi-
enje suglasnosti nadležnih javnopravnih tijela. sina ve a od 45 cm. Visina stuba na javnom pros-
(18) Na krovu ve ih gra evina mogu se graditi parkirališna toru je najviše 14,5 cm. Uz stube je obvezno izves-
mjesta, a ako se ista natkrivaju tendom, pergolom ili dru- ti kosu traku propisanih nagiba za guranje kolica i
gom vrstom nadstrešnica tada se ravni krov ra una kao bicikla - tj. svladavanja "arhitektonskih barijera".
dodatna etaža gra evine. (4) Širina pješa kih površina (pješa ke staze i druge pje-
(19) Rampa (kosina) koja se gradi u cilju savladavanja visin- ša ke površine) mogu biti i ve e nego što iziskuje inten-
ske razlike terena i/ili etaža, koja vodi u podzemnu garažu zitet pješa kog prometa, a na istim širim dijelovima može
ili denivelirano parkirališno mjesto, potrebno je udaljiti od se planirati ure enje ukrasnog zelenila, prodajnog pros-
regulacijske linije, tj. potrebno je osigurati slobodnu ravnu tora, ljetnih otvorenih terasa, ugradnja elemenata urbane
kolnu površinu dužine najmanje 5,0 m za zadržavanje i opreme i sl.
siguran izlaz vozila na javnu prometnu površinu. (5) Pješa ki pothodnici i pješa ki nathodnici mogu se graditi
(20) U projektnoj dokumentaciji, prilikom izgradnje nove gra- ispod ili iznad svih prometnih površina (u pravilu glavnih
evine ili rekonstrukcije postoje e gra evine, obvezno je ili sabirnih ulica) što povezuju dvije strane prometne pov-
prikazati sva parkirališno garažna mjesta (PGM) na gra- ršine.
evnoj estici, kao i mogu a iznimna parkirališno garažna
mjesta (PGM) na obližnjoj gra evnoj estici, sukladno 6.1.3. Ve e pješa ke površine - pješa ke zone
stavku (4) ovog lanka.
lanak 71.
6.1.2. Pješa ke površine - pješa ke staze (1) Pješa ke zone su ve e pješa ke površine, koje se plani-
raju, grade i rekonstruiraju unutar postoje ih i planiranih
lanak 70. javnih površina kao zonama namijenjenim isklju ivo za
(1) Pješa ke površine su namijenjene za razvoj pješa kog razvoj pješa kog prometa (gradski trgovi, šetališta, šetni-
prometa, a planiraju se, grade i rekonstruiraju: ce, pješa ke ulice i sl.).
- kao pješa ke staze, u pravilu, unutar svih vrsta (2) Trgovi su središnje javne pješa ke površine i prostori
prometnih površina neovisno o važnosti istih, para- javnih okupljanja, s manjim ili ve im udjelom zelenih pov-
lelno uz ostali kolni, javni i biciklisti ki promet, ršina.
- kao ve e pješa ke zone i prostori javnih okupljanja (3) Šetališta, šetnice i pješa ke ulice su ostale ve e javne
(gradski trgovi, šetališta, šetnice, pješa ke ulice, pješa ke površine i prostori javnih okupljanja, s manjim ili
perivoji i sl.), u sklopu, odnosno unutar ve ih i u ve im udjelom zelenih površina.
pravilu širih javnih ili prometnih ili zelenih parkov- (4) Ostale javne pješa ke površine i mogu i prostori javnih
nih površina, okupljanja (predtrgovi i minitrgovi), s manjim ili ve im ud-
- kao ostale pješa ke komunikacije (prolazi, prilazi, jelom zelenih površina, koji su u pravilu dio gra evne es-
stube, pješa ki pothodnici i pješa ki nathodnici, tice postoje e javne/društvene ili sportske gra evine.
pješa ki mostovi i sl.). (5) Javne pješa ke površine osim manjeg ili ve eg udjela
(2) Pješa ke staze iz prethodnog stavka alineje prve su zelenih površina, mogu sadržavati unutar svoje površine
pješa ke površine unutar prometnih površina (koridora ili ambijentalnog prostora i kolne površine. Prilikom re-
konstrukcije postoje ih pješa kih površina, postoje e kol- nogostupa na mjestu prijelaza kolnika tako da rub-
ne površine unutar istih mogu se zadržati, ali u pravilu ne njak nogostupa ne smije biti viši od 3 cm od razine
i pove avati. kolnika;
- ukoliko se biciklisti ka staza ili biciklisti ka traka
6.1.4. Biciklisti ke površine vodi neposredno uz kolni ku traku obvezno se
propisuje zaštitna brzina kretanja motornih vozila
lanak 72. sukladno važe im pravilnicima i pravilima struke;
(1) Generalnim urbanisti kim planom se utvr uje obveza - biciklisti ke površine obilježavaju se posebnom
ure enja biciklisti kih površina unutar postoje ih i plani- prometnom signalizacijom,
ranih prometnih površina grada, i to: - pridržavanje ostale zakonske vezane regulative.
- dogradnjom postoje ih biciklisti kih površina (gra-
dnja mreže novih biciklisti kih površina), 6.1.5. Benzinske postaje
- gradnjom ostalih biciklisti kih staza manjeg zna e-
nja unutar rekreacijskih podru ja i parkova, lanak 73.
- ure enjem i podizanjem kvalitete postoje ih i plani- (1) Benzinske postaje mogu se graditi na lokacijama koje
ranih biciklisti kih površina. zadovoljavaju slijede e uvjete:
Gradnja novih, te rekonstrukcija postoje ih biciklisti kih - da se nalaze u prostorima gospodarske ili poslov-
površina na podru ju obuhvata ovoga GUP-a realizirat ne namjene;
e se u postupku izrade i donošenja prostornih planova - da ne ugrožavaju prirodan okoliš, a osobito se za-
užeg podru ja, odnosno izdavanja odobrenja za gra e- branjuje gradnja u kontaktnoj zoni zašti enog pod-
nje, te primjenom regulativnih mjera na postoje im pro- ru ja vodocrpilišta Jelas (obostrano duž trase za-
metnicama. padne vezne ceste),
(2) Biciklisti ke površine se planiraju i grade unutar koridora - da se lokacija nalazi na preglednom mjestu u
prometnice, ili unutar javnih zelenih površina (parkovi), a smislu osiguranja sigurnosti prometa (izvan zone
namijenjene su za biciklisti ki promet (biciklisti ke trake, križanja, prilaznih kosina mostovima, nadvožnja-
biciklisti ke staze ili biciklisti ke ceste) i za promet bici- cima i podvožnjacima, na zavojitim dijelovima
kala u mirovanju (površine opremljene odgovaraju im prometnica i sl.);
elementima urbane opreme namijenjene parkiranju bici- - da je veli ina gra evne estice najmanje 1000 m ;
2
kala). Obveza planiranja i izgradnje biciklisti kih staza ili - izgra enost estice je najviše 20%; a najmanje
biciklisti kih traka unutar pojedinog koridora prometnica 20% estice je ure eno kao vrt.
odre ena je sukladno lanku 68. ovog plana, ovisno o (2) Benzinske postaje ure uju se i grade uz obvezno pret-
zna aju odnosno važnosti iste, te ovisno o širini promet- hodno pribavljanje mišljenja nadležnih gradskih službi za
nog koridora. prostorno ure enje i zaštitu okoliša i Hrvatske vodopriv-
(3) Biciklisti ke staze su biciklisti ke površine koje su povr- rede.
šina u okviru unutar koridora prometnice, denivelirane ili (3) Odredbe ovog lanka odnose se i na postaje za opskrbu
odvojene zaštitnim zelenim pojasima od ostalih promet- vozila plinom.
nih površina, zaštitnom ogradom ili drugim tipskim ele- (4) Postoje e benzinske postaje mogu se rekonstruirati ili
mentima. U pravilu iste se planiraju i grade u širim pro- zamijeniti novima ako su sukladne s odredbama ovog
metnim koridorima. Generalnog urbanisti kog plana. Benzinske postaje mo-
(4) Biciklisti ke trake su biciklisti ke površine koje su dio gu se graditi s prate im servisnim uslugama (servisnim
kolne ili pješa ke površine, u ravnini ili denivelirane naj- uslugama smatraju se usluge maloprodaje auto pribora,
više 0,05 m od kolne ili pješa ke površine. U pravilu iste hrane i pi a) bez mogu nosti gradnje trgova kih, hotel-
se planiraju i grade u užim prometnim koridorima. skih i drugih smještajnih kapaciteta, skladišta i proizvod-
(5) Biciklisti ke ulice(ceste) su šire zasebne biciklisti ke nih radionica.
površine (zasebni prometni koridori), namijenjene isklju-
ivo za rekreacijski biciklisti ki promet, a iznimno u istom
6.1.6. Željezni ki promet i javni promet
koridoru mogu biti pješa ke i druge rekreacijske površi-
ne, što se planira detaljnijim planom. lanak 74.
(6) Biciklisti ki parkirališni prostor se obvezno planira i Prostori za željezni ki promet odre eni su i ozna eni u
postavlja uz sve gra evine i prostore koje posje uje ili u kartografskom prikazu 1.2. Promet.
kojima se okuplja ve i broj osoba (javne gra evine, gra- (1) Generalnim urbanisti kim planom zadržava se postoje a
evine za sport i rekreaciju, kolodvore, trgova ke gra e- magistralna željezni ka pruga i lokacija postoje eg že-
vine, gra evine za obrazovanje itd.). ljezni kog kolodvora u Slavonskom Brodu.
(7) Normativi (uvjeti gradnje) za planiranje i gradnju površina (2) U postoje em koridoru me unarodne željezni ke pruge
za biciklisti ki promet su: MG2 (S. Marof (državna granica) - Zagreb - Sisak -
- najmanja širina biciklisti ke staze i biciklisti ke tra- Novska - S. Brod - Vinkovci - Tovarnik (državna grani-
ke za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni ca)) uva se prostor za planiranu modernizaci-
promet 1,6 m. Iznimno, u užim prometnim korido- ju/izgradnju pruge velikih brzina, za koju je na podru ju
rima mogu e je planirati i graditi uže biciklisti ke grada potrebno osigurati neizgra en koridor širine uku-
trake, ali ne manje od 0,75 m za jedan smjer vož- pno 40 m (mjereno osno u odnosu na postoje e glavne
nje; kolosijeke). Planiranje, projektiranje i izvedba svih teh-
- na prolazu biciklisti ke staze biciklisti ke staze i ni kih elemenata i gra evina ove željezni ke pruge radit
biciklisti ke trake uz stanice javnog prijevoza ne e se u suglasju sa posebnim uvjetima Hrvatskih željez-
smije se iste prekidati niti sužavati prostor za e- nica.
kanje putnika; (3) Planirani koridor omogu ava zadržavanje postoje ih
- uzdužni nagib biciklisti ke staze i biciklisti ke trake niveleta pruge. Sve novo planirane gra evine unutar ko-
je najviše 8%. Na križanjima biciklisti ke staze vo- ridora željezni ke pruge iz st. 2. ovog lanka mogu se
de se uz pješa ke prijelaze uz obvezno skošenje projektirati i graditi isklju ivo uz posebne uvjete Hrvats-
kih željeznica. toje i antenski stup ili stup na gra evini) mora biti
(4) Planira se modernizacija željezni kog vora i dogradnja najmanje 500,0 m,
dijelova željezni ke mreže, a osobito modernizacija pos- - osnovne postaje ne mogu se graditi na školama,
toje eg industrijskog kolosijeka do planirane nove luke i dje jim vrti ima, crkvama i bolnicama,
industrijske zone Bjeliš. (Napomena - ukoliko se utvrdi - te mogu a je rekonstrukcija postoje ih stupova.
opravdanost izgradnje novog industrijskog kolosijeka do Takav rešetkasti stup mora biti u funkciji operatera pok-
luke i industrijske zone Bjeliš predloženog Prostornim retnih telekomunikacija koji su registrirani u RH u trenut-
planom Brodsko-posavske županije, a koji se nalazi iz- ku podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu.
van obuhvata ovog Generalnog urbanisti kog plana, zat- (5) Postoje e i planirane gra evine i mreže telekomunikacija
voriti e se južni dio traka industrijskog kolosijeka južno prikazane su na kartografskom prikazu 1.3. Pošta i tele-
od županijske ceste Ž 4210 Slavonski Brod - Ruš ica.) komunikacije.
(5) Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim površina-
ma gospodarske namjene. 6.1.8. Kamionski terminal
(6) Javni prijevoz putnika autobusima organizirati e se na
postoje im i planiranim prometnicama. lanak 76.
(7) Okretišta i stajališta javnog prometa mogu se graditi u (1) Generalnim urbanisti kim planom omogu ena je gradnja
svim namjenama. Lokacije postoje ih stajališta u funkciji kamionskog terminala u svim zonama gospodarske
javnog prijevoza mogu se mijenjati ukoliko se poboljšava namjene - proizvodne. Tlocrtna izgra enost mu može biti
javni prijevoz. do 20%. Visina gra evina može biti do podrum, prizemlje
(8) GUP-om je omogu eno podizanje željezni ke pruge na i 2 kata. Najmanje 20% gra evne estice mora biti zele-
stupove, ako se to pokaže potrebnim. nilo na prirodnom tlu.
6.1.7. Telekomunikacije i pošte 6.1.9. Grani ni prijelaz
lanak 75. lanak 77.

(1) Generalnim urbanisti kim planom odre ene su površine i (1) Generalnim urbanisti kim planom odre ene su dvije
koridori za rekonstrukciju i gradnju: lokacije grani nih prijelaza:
- telefonskih centrala; - postoje i me unarodni cestovni grani ni prijelaz II
- distributivne kanalizacije; kategorije Slavonski Brod (zapadno od Tvr ave
Brod),
- gra evina UPS-a;
- planirani me unarodni grani ni prijelaz (na trasi is-
- radio-odašilja kih postaja i koridora;
to ne obilaznice grada Slavonskog Broda).
- mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvara a, odašilja a
(2) Tlocrtna izgra enost pod gra evinama planom nije
i veza HRT-a;
odre ena. Visina gra evine može biti prizemlje i kat.
- poštanskih ureda.
(2) Postavljanje magistralnih telekomunikacijskih vodova
(zra nih ili podzemnih) unutar podru ja utvr enih ovim 6.1.10. Autobusni kolodvor
Generalnim urbanisti kim Planom vršit e se u skladu sa lanak 78.
aktom ure enja prostora, Hrvatskih telekomunikacija uz (1) Generalnim urbanisti kim planom odre ena je površina
obvezu isho enja suglasnosti ostalih pravnih osoba s postoje eg autobusnog kolodvora. Tlocrtna izgra enost
javnim ovlastima na prijedlog trase/lokacije. može biti do 50%. Visina gra evina može biti do podrum,
(3) Radio i televizijski sustav veza - Postavljanje radijskih i prizemlje i kat.
televizijskih odašilja a (zra nih ili podzemnih) unutar po-
dru ja utvr enih ovim Generalnim urbanisti kim Planom 6.1.11. Luka Slavonski Brod
vršit e se u skladu sa aktom ure enja prostora uz obve-
zu isho enja suglasnosti ostalih pravnih osoba s javnim lanak 79.
ovlastima na prijedlog trase/lokacije. (1) U lu kom podru ju Luke Slavonski Brod mogu a je
(4) Za razvoj javnih pokretnih telekomunikacija planira se tlocrtna izgra enost do 80%.
izgradnja gra evina infrastrukture pokretnih komunikacij- (2) U lu kom podru ju mogu a je i industrijska djelatnost.
skih mreža svih sustava sadašnjih i slijede ih generacija (3) Za potrebe Luke Slavonski Brod mora se koristiti i prio-
tj. njihovih tehnologija. To su osnovne postaje s pripada- balni pojas uz Savu, a od uš a kanala Glogovica na is-
ju im antenskim ure ajima, potrebnim kabelskim vodotok.
vima i ostalom opremom. Osnovne postaje mogu biti po- (4) Na Savi se mogu ure ivati i graditi pristaništa za turisti -
stavljene na samostoje e antenske stupove razli itih iz- ke i druge brodove koriste i vezove uz obalu ili plutaju e
vedbi ili na gra evinama. objekte.
Za gra evine javnih pokretnih telekomunikacija treba (5) Uz pristaništa navedena u prethodnom stavku može se
gdje god to tehnološki uvjeti zahtijevaju osigurati prostor ure ivati rije no pristanište za mala plovila i putni ke
s prilazom s prometne površine. brodove na rije nom kilometru 370, uz obvezu isho enja
Unutar granica gra evinskih podru ja ostalih naselja suglasnosti i posebnih uvjeta Hrvatskih voda.
mogu a je izgradnja štapi astih stupova prema slijede- (6) Smještaj i privez malih plutaju ih objekata („ku ice na
im uvjetima: vodi“ za osobne potrebe) mogu je:
- visina samostoje eg antenskog štapi astog stupa - u Splavarskoj ulici od 367,13 rkm na Poloju pa do
može biti do 36,0 m, ukoliko je isti udaljen najma- 369,80 rkm nizvodno od bazena, te
nje 100,0 m od obiteljskih ku a i sakralnih gra evi- - uzvodno od mosta, od 372 rkm pa do 374,60 rkm
na (crkve) i najmanje 50,0 m zra ne linije od gra- uz obvezu isho enja suglasnosti i posebnih uvjeta
evina javne i društvene namjene, Hrvatskih voda.
- visina antenskog stupa na visokim gra evinama Najve a dozvoljena površina malih plutaju ih objekata
2
može biti do 5,0 m, („ku ice na vodi“ za osobne potrebe) je 150 m , najve e
- udaljenost izme u dvije osnovne postaje (samos-
dozvoljene visine 6,0 m sa ura unatim gazom i jednoe- površine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnom
tažne izvedbe. plo om.
(3) Elaboratom sanacije za naselje ''Katarina Kotromani '' -
Slavonski Brod (izradio Urbanisti ki zavod grada Zagre-
6.2. Vodnogospodarski sustav
ba d.o.o., 2011. godine) predlaže se stavljanje izvan fun-
kcije svih postoje ih kopanih i bušenih bunara na pod-
6.2.1. Gra evine i ure aji za opskrbu vodom
ru ju zone sanacije degradiranog dijela vodocrpilišta
lanak 80. (SV). Potrebno ih je zatvoriti, srušiti prema uvjetima Hr-
(1) Trase vodova i lokacije gra evina vodoopskrbnog susta- vatskih voda i u prisustvu inženjera za vodni nadzor.
va ucrtane na kartografskom prikazu 3.3. Vodoopskrba
usmjeravaju eg su zna enja i dozvoljene su odgovaraju- 6.2.3. Gra evine i ure aji za odvodnju voda
e prostorne prilagodbe i rješenja koja ne remete osnov-
lanak 82.
no koncepcijsko rješenje dano u Generalnom urbanisti -
(1) Trase vodova i lokacije gra evina sustava odvodnje
kom planu i Studiji ili idejnom projektu vodoopskrbe
ucrtane na kartografskom prikazu 3.4. Odvodnja otpad-
Brodsko-posavske županije, a koja su sanitarno, eko-
nih voda usmjeravaju eg su zna enja i dozvoljene su
nomski, tehni ki i tehnološki prihvatljiva.
odgovaraju e prostorne prilagodbe i rješenja koja ne re-
(2) Generalnim urbanisti kim planom odre ene su temeljem
mete osnovno koncepcijsko rješenje dano u Generalnom
važe ih odluka nadležnih tijela i suglasnosti ustanova s
urbanisti kom Planu, a koja su sanitarno, ekonomski, te-
javnim ovlastima površine za ure enje i zaštitu vodocrpi-
hni ki i tehnološki prihvatljiva.
lišta, vodosprema, crpnih stanica i glavnih cjevovoda.
(2) Generalnim urbanisti kim planom odre ene su površine i
Grad Slavonski Brod i okolna naselja opskrbljuju se vo-
koridori za gradnju gra evina i ure aja za odvodnju ot-
dom iz vodocrpilišta Jelas. Za opskrbu pitkom vodom ko-
padnih, oborinskih i drugih voda, tako da se:
ristiti e se postoje a i planirana vodocrpilišta.
- grade gra evine i ure aji mješovite javne kanali-
(3) Na podru ju Generalnog urbanisti kog plana planirane
zacije, a gra evine i ure aji razdjelne kanalizacije
gra evine vodoopskrbe i magistralni vodoopskrbni cje-
vovod gradit e su u skladu sa posebnim propisima. samo tamo gdje je to odre eno te u skladu sa po-
Treba težiti da se cjevovod postavlja unutar javnih pro- sebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede;
metnih površina, odnosno u zaštitnim pojasevima posto- - odvodnja otpadnih voda gdje nije izgra en ili se ne
je ih ili planiranih cestovnih ili željezni kih koridora. planira izgradnja javnog sustava odvodnje zbog
(4) Izgradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i lokalnih uvjeta i posebnosti sustava odvodnje (re-
precrpnih stanica, kao i vodosprema utvr enih ovim Ge- ljef, mala gusto a naseljenosti, veliki troškovi iz-
neralnim urbanisti kim planom vršit e se u skladu s ak- gradnje sustava i sl.) rješavati e se u skladu sa
tom ure enja prostora za prijedlog trase, uz obvezu is- posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede.
ho enja suglasnosti ostalih pravnih osoba s javnim ovla- (3) Otpadne vode pro avaju se na centralnom ure aju za
stima na prijedlog trase/lokacije. pro iš avanje otpadnih voda na lokaciji Poloj - s tre im
(5) Vodonosna podru ja i izvorišta vode treba zaštititi od stupnjem pro iš avanja gdje osim otpadnih voda grada
mogu ih zaga ivanja. Vodozaštitna podru ja i režimi za- Slavonski Brod ima i prihvat otpadnih voda gravitiraju ih
štite regulirani su Odlukom o zonama sanitarne zaštite naselja u susjednih op ina.
izvorišta "Jelas" (Službeni vjesnik Brodsko-posavske žu- (4) Izgradnja kolektora odvodnje i alternativna lokacija pro i-
panije 14/09). sta a utvr enih ovim Generalnim urbanisti kim Planom
(6) Gradnjom spremnika vode za pi e treba osigurati najma vršit e se u skladu sa posebnim uvjetima nadležne us-
nje 50% kapaciteta prosje ne dnevne potrošnje vode za tanove zadužene za odvodnju. Za dio trase kolektora koji
pi e. povezuje naselja u više op ina kao i za lokaciju pro ista-
(7) Postoje a javna vodoopskrbna mreža na podru ju zone a za više naselja potrebno je zatražiti suglasnost Župa-
sanacije degradiranog dijela vodocrpilišta (SV) planira se nijskog zavoda za prostorno ure enje. Ukoliko se pro is-
proširiti prema uvjetima ovog Generalnog urbanisti kog ta gradi unutar gra evnog podru ja ili u njegovoj nepos-
plana i idejnom rješenju Elaborata sanacije za naselje rednoj blizini treba izraditi odgovaraju u studiju utjecaja
''Katarina Kotromani '' - Slavonski Brod (izradio Urbanis- na okoliš.
ti ki zavod grada Zagreba d.o.o., 2011. godina), a na (5) Na podru ju Generalnog urbanisti kog plana izgra ene
na in da se svi stambeni, poslovni i gospodarski objekti su i planirane crpne stanice i kišni preljevi. To na lokacija
priklju e na javni vodoopskrbni sustav. i izvedba planiranih gra evina utvrditi e se u skladu sa
posebnim propisima i uvjetima.
(6) Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao
6.2.2. Vodoopskrba - bunari i drugi ure aji za opskrbu
zatvoreni izuzev dijela glavnog odvodnog kanala.
vodom
(7) Tamo gdje postoji javna kanalizacijska mreža sve gra e-
lanak 81. vine se moraju priklju iti na tu mrežu. Tamo gdje se pla-
(1) Ure aji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, nira javna kanalizacijska mreža potrebno je sve gra evi-
crpke i dr.) moraju biti izgra eni i održavani prema posto- ne izvesti tako da se u budu nosti mogu priklju iti na su-
je im propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj uda- stav javne odvodnje. Do tada potrebno je otpadne vode
ljenosti od postoje ih septi kih jama, gnojišta te otvore- sakupljati u vodonepropusnim septi kim jamama. Tamo
nih kanalizacijskih odvoda. gdje se ne planira sustav javne odvodnje za svaku zgra-
(2) Bunari se moraju graditi od nepropusnog materijala i to du je potrebno propisno izvesti pojedina ne septi ke ja-
50 cm iznad površine terena te 20 cm ispod najnižeg vo- me.
dostaja podzemne vode. U podru jima u kojima postoji (8) Industrijske otpadne vode, kao i one prikupljene iz do-
opasnost od poplava, gornji rub bunara mora biti najma- ma instava sustavom javne kanalizacijske mreže, kao i
nje 20 cm iznad najviše izmjerene razine poplavne vode oborinske vode prikupljene na velikim infrastrukturnim
i treba biti nepropusno izveden. Unutarnje stjenke buna- sustavima (auto-cesti i drugdje), moraju se prije ispušta-
ra moraju biti zagla ene do dubine najmanje 4, m ispod nja u okoliš (u rijeku Savu) pro istiti do stupnja koji zado-
voljava važe e propise i osigurava zaštitu okoliša te u tu 6.3. Energetski sustav

svrhu treba izgraditi ure aj za pro iš avanje otpadnih
lanak 84.
voda.
(1) Generalnim urbanisti kim planom odre ene su površine i
(9) Za ure aje za pro iš avanje, a osobito one koji su loci-
koridori za razvoj energetskog sustava elektri ne energi-
rani u posebno osjetljivim podru jima kao što su zone
je, toplinske energije i plina.
zaštite izvorišta za pi e, kod izrade tehni ke dokumenta-
(2) Postoje e i planirane gra evine i mreže energetskog
cije moraju se predvidjeti posebne mjere zaštite koje se
sustava prikazane su na kartografskom prikazu broj 3.2.
odnose na uvjete ispuštanja pro iš enih otpadnih voda i
Elektroenergetika.
dopuštene grani ne vrijednosti pokazatelja opasnih i
drugih tvari u pro iš enim vodama.
(10) Sve gra evine unutar naselja „Katarina Kotromani “, koje 6.3.1. Gra evine za opskrbu elektri nom energijom
je nekontrolirano izgra eno u II. zoni zaštite izvorišta „Je-
lanak 85.
las“, potrebno je priklju iti na razdjelnu sanitarno-fekalna
(1) Opskrba grada elektri nom energijom osigurati e se
kanalizaciju. Elaboratom sanacije naselja „Katarina Kot-
vodovima prijenosne elektroenergetske mreže Republike
romani “ izgra ena lokalna sanitarno-fekalna kanalizacij-
Hrvatske, transformacijom elektri ne energije u trafosta-
ska mreža odvodi se preko crpne stanice do ure aja za
nicama, te dalje vodovima distribucijske mreže.
pro iš avanje. Uz izgra enu lokalnu sanitarno-fekalnu
(2) Izgradnja novih i rekonstrukcija postoje ih elektroener-
kanalizaciju, izgradit e se odvojeni sustav oborinske od-
getskih vodova na podru ju grada Slavonskog Broda
vodnje izgradnjom novih kanala u postoje im ulicama. Is-
planira se podzemnim kabliranim vodovima prema pot-
tovremeno sa priklju enjem gra evina na sustav javne
rebama i planovima operatora prijenosnog sustava
odvodnje potrebno je zatvoriti septi ke i sabirne jame uz
(HOPS d.o.o. ili HŽ infrastruktura d.o.o.) i operatora dis-
obvezan vodni nadzor Hrvatskih voda.
tribucijskog sustava (HEP ODS d.o.o.), kroz površine
(11) Na podru ju Generalnog urbanisti kog plana potrebno je
javne namjene (prometne površine, trgovi, zelene povr-
izraditi projektno rješenje odvodnje oborinskih voda na
šine i druge javne površine), te je mogu e i na površi-
mjestima gdje je izgra ena razdjelna kanalizacijska mre-
nama ostalih namjena (površine u privatnom vlasništvu)
ža kao i gdje nema izgra ene javne mješovite kanaliza-
uz suglasnost vlasnika.
cijske mreže. Oborinsku odvodnju, gdje je to mogu e,
Iznimno, na rubnim pretežito neizgra enim zapadnim i
rješavati na na in da se ispušta u vodotok.
isto nim dijelovima grada, te na podru ju Brodskog brda
(12) Buji ne vode sa podru ja Podvinja, Brodskog Vinogorja i
(zbog konfiguracije terena - podru je sjeverno od Požeš-
Brodskog Varoša ne smiju se priklju ivati na javnu kana-
ke ulice, Ulice Marinci, Vinogorske ulice, Ulice Kerdeni i
lizacijsku mrežu.
Ulice avli ki kraj) mogu a je gradnja i novih nadzemnih
i rekonstrukcija postoje ih nadzemnih elektroenergetskih
6.2.4. Gra evine i ure aji za ure enje potoka i voda
vodova.
lanak 83. (3) Postoje i zra ni elektroenergetski vodovi (prijenosni i
(1) Generalnim urbanisti kim planom odre uju se površine i distribucijski) na podru ju grada planiraju se izmjestiti ili
koridori za: kablirati kroz površine javne namjene (prometne površi-
- gradnju retencija za zaštitu od štetnog djelovanja ne, trgovi, zelene površine i druge javne površine) na te-
voda potoka; ret investitora ili prema razvojnim planovima HEP-a.
- ure enje postoje ih potoka, posebno buji nih vo- Ukoliko tehni ki nije mogu e provesti površinama javne
da, prema Zakonu o vodama (NN br. 107/95, namjene, iznimno je mogu e i površinama ostalih nam-
150/05), odnosno odre eni su pojasevi posebnog jena.
režima korištenja zbog održavanja vodnog režima. (4) Širina zaštitnog pojasa za elektroenergetske vodove
(2) Na površinama za gradnju što grani e s vodotokom, (nadzemne i podzemne) unutar kojeg prilikom gradnje
planiranom ili postoje om regulacijskom gra evinom te novih gra evina ili rekonstrukcije postoje ih gra evina je
drugim vodnim dobrom, u svrhu sprje avanja pogoršanja potrebno ishoditi prethodne posebne uvjete gradnje od
vodnog režima, ne mogu se graditi gra evine niti podizati elektroenergetskih subjekata ovisno u ijoj se nadlež-
ograde na udaljenosti manjoj od propisane posebnim nosti nalaze elektroenergetske gra evine visokog napo-
propisima, ali ne manje od 5,0 m od postoje eg ili plani- na (HOPS d.o.o. ili HŽ infrastruktura d.o.o. - prijenosna
ranog gornjeg ruba korita potoka. mreža i HEP ODS d.o.o. - distribucijska mreža) i isti iz-
(3) U zoni "Sportsko-rekreacijski centar Vijuš" na udaljenosti nosi:
20 m od donjeg ruba nožice nasipa zabranjeno je graditi
vrsta
vrste nadzemne objekte bilo koje vrste (zgrade, ograde i
voda postoje i planirani postoje i planirani
sl.), radi održavanja nasipa i obrane od poplava.
(4) Za ILK Jelas i vodotok Glogovicu zaštitni pojas je 20 m napon nadzemni nadzemni podzemni podzemni
od gornjeg ruba pokosa kanala, a za izgradnju budu eg voda
obrambenog nasipa sa sjeverne strane. Zaštitni pojas od 10 (20)
10 m od gornjeg ruba pokosa kanala odre en je za sve 20,0 m 20,0 m 4,0 m -
kV
buji are u slivu ILK Jelas polja (Janiševac, aplja, Koša-
revac, Rozinka, Bijela, Jara a i Živalice) potrebne za iz- 35 kV 20,0 m 20,0 m 4,0 m -
gradnju uspornih nasipa pri pojavama velikih voda ILK
Jelas polja.
110 kV 40,0 m 50,0 m 6,0 m 8,0 m
(5) U zaštitnom pojasu vodotoka i kanala, ija je veli ina
definirana posebnim zakonom, nije dozvoljeno obavljati
2×110
radnje i aktivnosti bez suglasnosti i posebnih uvjeta Hr- 50,0 m 60,0 m 8,0 m 10,0 m
kV
vatskih voda.
(6) Za gradnju uz zaštitne pojaseve, potrebno je ishoditi (5) Širina koridora za elektroenergetske vodove (nadzemne
zasebne vodopravne uvjete. i podzemne) unutar kojega nije mogu a gradnja novih
gra evina, niti je dozvoljena sadnja raslinja koje bi svo- - TS 35 /10 kV Brod II - Ulica Svetog Lovre (posto-
jom visinom ili korijenjem moglo ugroziti pogon elektroe- je a)
nergetskih vodova iznosi: - TS 35 /10 kV Brod III - Badali eva (postoje a)
vrsta - TS 35 /10 kV Brodsko brdo - Kriva a (postoje a)
voda postoje i planirani postoje i planirani - te mogu e planirane TS 35 /10 kV, za koje e se
napon nadzemni nadzemni podzemni podzemni lokacije utvrditi naknadno ovisno o potrebama ko-
voda risnika u suradnji sa nadležnim javnopravnim tije-
10 (20) lima.
kV 10,0 m 10,0 m 4,0 m 4,0 m (9) Male transformatorske stanice (TS 10(20)/0,4 kV) grade
se za daljnju transformaciju elektri ne energije na nis-
35kV 10,0 m 10,0 m 4,0 m 4,0 m konaponsku mrežu na podru ju grada Slavonskog Bro-
da, u pravilu na zasebnoj gra evnoj estici najmanje
110kV 15,0 m 15,0 m 6,0 m 6,0 m
površine 24,0 m², a mogu se graditi unutar svih namjena
i površina namijenjenih za gradnju, osim unutar promet-
2×110kV 20,0 m 20,0 m 6,0 m 6,0 m
nih površina i javnih parkova, vodotoka i sl.
Iznimno, širina koridora za planirane i postoje e pod- Iznimno, mogu a je gradnja malih trafostanice i na gra-
zemne elektroenergetske vodove koji se grade unutar evnoj estici na kojoj je izgra ena ili se gradi gra evina
koridora prometnih površina i drugih javnih površina koje drugih namjena (društvena, stambena, poslovna, proiz-
nisu namjenjene za gradnju iznosi 1,0 m. vodna i sl.) uz odobrenje nadležnog Ministarstva zdrav-
Iznimno, mogu e je rekonstruirati postoje u gra evinu ili stva i socijalne skrbi.
graditi novu gra evinu koja se nalazi unutar koridora po- Iznimno, mogu a je izgradnja malih trafostanica i unutar
stoje eg nadzemnog elektroenergetskog voda snage 10 javnih parkova Z1, ukoliko lokaciju odobre nadležna tijela
kV - 35 kV (pokraj ili ispod voda), ukoliko je nadzemni grada i nadležni konzervatorski odjel ako se javni park
elektroenergetski vod na dovoljnoj udaljenosti i visini od nalazi pod zaštitom.
gra evine i ako su zadovoljeni ostali uvjeti propisani va- (10) Demontaža postoje e trafostanice je mogu a tek po
že im Pravilnikom za nadzemne elektroenergetske vo- ispunjenju svih ostalih tehni kih uvjeta - izgradnja nove
dove što potvr uje nadležno upravno tijelo (HEP ODS zamjenske trafostanice i pripadaju ih elektroenergetskih
d.o.o.). vodova i niskonaponske pripadaju e kabelske mreže.
Postoje i nadzemni i podzemni elektroenergetski vodovi (11) Niskonaponska mreža (0,4 kV) planira se i gradi kao
snage 10 (20) kV ne smatraju se od važnosti za Repub- podzemna kabelska mreža sa slobodnostoje im ormari-
liku Hrvatsku i jedinice lokalne samouprave, dok koridori ima unutar koridora prometnih i zelenih površina.
ostalih postoje ih nadzemnih i podzemnih elektroener- Iznimno, na manje urbaniziranim podru jima grada (pod-
getskih vodova ve e snage odre uju se prema normati- ru je Brodskog brda i druga podru ja grada s još nedov-
vima iz ovog stavka. ršenom konfiguracijom terena unutar koridora prometnih
(6) Velike transformatorske stanice (110/35/10 kV) grade se površina - postoje i otvoreni odvodni kanali) mogu e je
za transformaciju visokonaponske elektri ne energije, te dogra ivati niskonaponsku mrežu kao zra nu nadzemnu
su za podru je grada Slavonskog Broda predvi ene sli- mrežu sa izoliranim vodi ima na betonskim (metalnim)
jede e lokacije: stupovima ili postoje im uporišnim mjestima (krovni no-
- TS 110/35 kV Slav. Brod 1 - Podvinje - Dudinjak sa i).
(postoje a u Op ini Bukovlje) Iznimno, i u ostalim urbanijim dijelovima grada prilikom
- TS 110/35/10(20) kV Slav. Brod 2 - Bjeliš - Lu ka izgradnje novih gra evina ili rekonstrukcije postoje ih
ulica (postoje a) gra evina (društvene, stambene, poslovne ili proizvodne
- TS 110/35/10(20) kV Slav. Brod 3 - Budainka - od- namjene i sl.), postoje a nadzemna zra na niskonapon-
vojak Županjske ulice (planirana) ska mreža se može rekonstruirati (ili proširiti postoje a
- TS 110/35/10(20) kV Slav. Brod 4 - Livade - odvo- zra na mreža) u manjem obimu, ukoliko isto odobre nad-
jak Osje ke ulice (planirana) ležna tijela grada, na na in da se izgradi istovjetan ili
- TS 110/35/10(20) kV Slav. Brod 5 - Jelas - Ulica drugi tip zra nog na ina priklju ivanja gra evine, sa ili
Nikole Taveli a (planirana) bez ugradnje dodatnog uporišnog mjesta na gra evnim
(7) Prijenosni elektroenergetski vodovi (110 kV) za prijenos esticama tih gra evina ili iznimno na javnoj prometnoj
elektri ne energije do velikih trafostanica i njihovo me u- površini.
sobno povezivanje su: (12) Napomena, trase elektroenergetskih vodova i lokacije
- KB 2x110 kV TS Slav. Brod 1 - TS Slav. Brod 3, trafostanica ucrtane na odgovaraju em kartografskom
- DV 2x110 kV priklju ak TS 110/35/10(20) kV Slav. prikazu 3.2. Elektroenergetika usmjeravaju eg su zna-
Brod 4 na postoje i DV kV TS Slav. Brod 1 - TS enja i dozvoljene su odgovaraju e prostorne prilagodbe
Slav. Brod 2, i rješenja koja ne remete osnovno koncepcijsko rješenje
dano u Planu (predvi ena mogu nost spoja dviju trafos-
- KB 110 kV TS Slav.5 - TS Slav. Brod 2,
tanica), a koja su ekonomski, tehni ki i tehnološki prihva-
- KB 110 kV TS Slav. Brod 5 - TS Slav. Brod 3,
tljiva (trase i lokacije mogu e je mijenjati u skladu sa
- KB 110 kV TS Slav. Brod 6 - TS Slav. Brod 2,
stvarnim stanjem na terenu i mogu noš u rješavanja
- KB 110 kV TS Slav. Brod 6 - TS Slav. Brod 1 i
imovinski-pravnih odnosa).
- KB 2x110 kV TE-TO Slav. Brod - TS Slav. Brod 2.
(8) Srednje transformatorske stanice (TS 35/10 kV) grade
6.3.2. Naftovodi, plinovodi i gra evine za opskrbu
se za transformaciju srednjenaponske elektri ne energi-
plinom
je, te su za podru je grada Slavonskog Broda, osim na-
vedenih velikih transformatorskih stanica, predvi ene sli- lanak 86.
jede e lokacije: (1) Generalnim urbanisti kim planom odre uju se površine i
- TS 35 /10 kV Brod I - Gospodarska zona uro a- koridori za postoje e naftovode.
kovi (postoje a) (2) Za magistralne naftovode ukupna širina zaštitnog poja-
sa, unutar kojeg je potrebno zatražiti posebne uvjete (12) U glavnim (širim) ulicama plinovod se može polagati
gradnje, iznosi 200 m (obostrano po 100 m mjereno od obostrano, a u užima samo jednostrano.
osi naftovoda); dok širina pojasa opasnosti, unutar kojeg
je zabranjena gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovo- 6.3.3. Posebni uvjeti gradnje u blizini plinovodne mreže
da, iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
lanak 87.
Planirani me unarodni naftovod PEOP planirati u istom
(1) Svi gra evinski radovi u zoni unutar 2,0 m od ucrtane
koridoru s postoje im naftovodom tako da se racionalnije
trase plinovoda moraju se izvoditi ru no, a strogo je zab-
koristi prostor i ne pove ava šti ena površina, s time da
ranjen strojni iskop, radi izbjegavanja ošte enja plinovo-
su minimalne razdaljine me u cjevovodima kako slijedi:
da i to uz prisutnost nadzornog inženjera. Troškovi nad-
- JANAF – JANAF min 6 m
zora padaju na teret investitora.
- JANAF - ostali mediji min 8 m
(2) Me usobna udaljenost drugih vodova infrastrukture od
(3) Generalnim urbanisti kim planom odre uju se površine i
plinovoda trebaju biti projektirane sukladno vrijednosti-
koridori za visoko-tla ne, srednje-tla ne i nisko-tla ne
ma iz tablice:
plinovode te gra enje i ure enje plinsko-regulatorskih
stanica (PRS). PREPORU ENI RAZMACI INSTALACIJA
(4) Za magistralne planirane i postoje e plinovode osigura- SREDNJE
na je širina zaštitnog pojasa od 60 m (obostrano 30 m INSTALACIJE I OBJEKTI TLA NI
mjereno od osi plinovoda) u kojemu je za gra enje svih PLINOVOD
zahvata u prostoru potrebno tražiti posebnu suglasnost križanje s podzemnim instalacijama (vodo-
vlasnika plinovoda, a unutar kojega je zabranjena grad- vod, kanalizacija, elektro - kablovi, teleko-
0,3 m
nja zgrada za stanovanje i boravak ljudi u širini odre e- munikacijski kablovi, cjevovodi kem. indus-
noj važe im pravilnikom: trije i min. ulja) osim toplovoda
- plinovod do 125 mm…koridor 20 m (10 m obostra- križanje s toplovodom 1,0 m
no od osi plinovoda) paralelno vo enje uz podzemne instalacije
- plinovod do 300 mm…koridor 30 m (15 m obostra- (vodovod, kanalizacija, elektro - kablovi,
no od osi plinovoda) telekomunikacijski kablovi, cjevovodi kemij- 0,6 m
- plinovod do 500 mm…koridor 40 m (20 m obostra- ske industrije i mineralnih ulja) osim toplo-
no od osi plinovoda) voda
- plinovod ve i od 500 mm…koridor 60 m (30 m paralelno vo enje uz toplovode 1,0 m
obostrano od osi plinovoda) stupovi (pošta, javna rasvjeta, elektra,
0,6 m
Trase magistralnih plinovoda planirane Prostornim pla- panoa) - do 6 m visine
nom Brodsko posavske županije, uz uvjete definirane stupovi (pošta, javna rasvjeta, elektra,
0,6 m
studijom utjecaja na okoliš i idejnim projektom opskrbe panoa) - preko 6 m visine
prirodnim plinom Brodsko posavske županije, osnova su kanalska okna (HPT, kanalizacija, vodovod) 0,3 m
za izdavanje lokacijske dozvole. debla visokog raslinja 1,5 m
(5) Svi ostali razvodni i lokalni plinoopskrbni potezi trebaju obod grmolikog raslinja 0,5 m
se planirati unutar javnih površina ili prometnih pojasa
(cestovnih ili uli nih). (3) Za paralelno vo enje ili križanje instalacija s plinovodom
(6) Postavljanje novog magistralnog cjevovoda za transport na udaljenostima manjim od odre enih u tablici potreb-
plina treba planirati u istom koridoru s magistralnim naf- no je izri ito odobrenje distributera plina "Brod plin"
tovodom tako da se racionalnije koristi prostor i ne po- d.o.o.
ve ava šti ena površina. Za izvo enje potrebnih plinskih (4) O datumu izvo enja radova potrebno je, 7 dana unapri-
podstanica i cjevovoda utvr enih ovim Generalnim ur- jed, obavijestiti Brod plin d.o.o. kako bi osigurali nazo -
banisti kim Planom vršit e se u skladu sa posebnim uv- nost stru ne osobe prilikom izvo enja radova.
jetima za transport plina uz obvezu isho enja suglas- (5) "Posebni uvjeti gradnje" moraju biti priloženi tehni koj
nosti županijskog zavoda na prijedlog trase/lokacije. dokumentaciji, a investitor je dužan upoznati izvo a
(7) Gra evine plinsko-regulatorskih stanica (PRS) su nad- radova sa propisanim uvjetima izvo enja radova.
zemni zidani ili limeni kiosci, s obveznom zaštitnom eli- (6) "Posebni uvjeti gradnje" služe u postupku izdavanja
nom ogradom oko gra evine visine 2 m. Do njih se po- lokacijske dozvole i prestaju važiti u roku od dvije godine
lažu plinovodi visokog tlaka (VT), a iz njih se do potro- od dana izdavanja.
ša a vode plinovodi srednjeg tlaka (ST) ili niskog tlaka (7) Posebnu pozornost prilikom izvo enja radova potrebno
(NT). je posvetiti zaštiti ve položenih plinovoda.
(8) Udaljenost gra evina PRS-a do susjednih osjetljivih
gra evina mora iznositi najmanje 10 m, a do javne ceste 6.3. 4. Gra evine za opskrbu toplinskom energijom
ili puta najmanje 5,0 m. Do PRS treba osigurati kolni pri- lanak 88.
laz i dva parkirana mjesta. (1) Opskrba grada toplinskom energijom i njeno korištenje
(9) Visokotla ni plinovodi (VT) položeni su podzemno na osigurati e se odgovaraju im korištenjem prostora i od-
dubini najmanje 1 m. Udaljenost vanjske stjenke visokot- re ivanjem koridora za:
la nog plinovoda do najbliže gra evine u kojoj borave - dogradnju distribucijske mreže;
ljudi je 10 m. - povezivanje mreža TE-TO;
(10) Srednjotla ni i razvodni plinovodi položeni su podzemno - postavljanje toplovoda pod zemlju;
na dubini najmanje 1 m. Sigurnosna udaljenost vanjske - gradnju gra evina radi pasivnog korištenja sun e-
stjenke ST plinovoda do najbliže gra evine u kojoj borave energije;
ve ljudi iznosi najmanje 2 m. - gradnju gra evina radi korištenja energije vjetra;
(11) Niskotla ni plinovodi (NT) polažu se podzemno na - gradnju gra evina radi korištenja alternativnih iz-
dubini od najmanje 1 m. Sigurnosna udaljenost vanjske vora energije.
stjenke NT plinovoda od najbliže gra evine u kojoj žive (2) Omogu ava se izgradnja toplovoda od TE-TO do grada
ljudi iznosi najmanje 1 m.
Slavonskog Broda, ije trase e se odredit posebnim jektima odvodnje oborinskih i otpadnih voda.
projektom. Preporu uje se vo enje trasa toplovoda unu- (6) Izgradnja, sanacija i popuna postoje ih obaloutvrda,
tar postoje e ili planirane prometne i druge infrastruktu- sanacija popre nih gradnji, osiguranje uš a pritoka Isto-
re. Pri projektiranju trasa potrebno se pridržavati posebnog lateralnog kanala Jelas polja i izgradnja novih oba-
nih propisa, naro ito u odnosu na me usobnu udaljenost loutvrda na mjestu ruševnih obala poboljšati e zaštitu
drugih vodova infrastrukture. odvoda. Treba izgraditi sjeverni nasip za zaštitu od voda
(3) Omogu ava se izgradnja toplovoda od kogeneracijskih Isto nog lateralnog kanala te usporedno uz pritoke. Pod-
postrojenja ili drugih postrojenja koja proizvode toplinsku ru je zaštitnog zelenog pojasa izme u Lateralnog kanala
energiju unutar koridora prometne i druge infrastrukture. i Sjeverne vezne ceste može se ure ivati uz posebne
uvjete Hrvatskih voda koje obuhva aju: obvezno gra e-
7. UVJETI URE ENJA POSEBNO VRIJEDNIH nje na koti istoj ili višoj od koti Sjeverne vezne ceste i to
I OSJETLJIVIH PODRU JA I CJELINA bez podrumljenja; udaljenost objekta ograde i visokog
raslinja najmanje 20 m od gornjeg ruba pokosa kanala te
7.1. Posebno vrijedna podru ja i cjeline uskla ivanjem padova novih parternih gra evina s gene-
ralnim konceptom odvodnje cijelog prostora.
lanak 89.
(7) Zaštita od štetnog djelovanja voda - bujica i erozije tla -
(1) Posebno vrijednim i osjetljivim podru jima i cjelinama, na
obuhva a zaštitni pojas uz buji are i to širine od 10m uz
podru ju obuhvata Generalnoga urbanisti kog plana, od-
Isto ni lateralni kanal te 5 m uz ostale buji are. Na brd-
re uju se:
skom dijelu prostora unutar zone ovog Generalnog ur-
- predjeli zašti ene prirode - šume i vode i njihove
banisti kog plana potrebno je izvan naseljene zone iz-
obale;
graditi konsolidacijske pragove za stabiliziranje buji nog
- gradski parkovi, perivoji i šetališta;
korita i vodene stube kao objekte za prekid pada.
- krajobraz Brodskog Brda koji je dio slike grada
(8) Uvjet rekonstrukciji Gradske tvr ave je rekonstrukcija
Slavonskog Broda.
obodnih kanala oko tvr ave, projekt gospodarenja povr-
(2) Uvjeti ure enja podru ja, koja se štite mjerama o uvanja
šinskim vodama oko tvr ave, rješenje odvodnje oborin-
i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-
skih voda te izgradnja crpne stanice na rijeci Savi za od-
povijesnih cjelina, navedeni su u poglavlju 8. ovih Od-
vodnju voda iz zaobalja pri nailasku veliki voda rijeke
redbi za provo enje.
Save.
Gradski parkovi, perivoji i šetališta svrstani su u kartog-
rafskom prikazu 1.1. Korištenje i namjena prostora u
sljede e grupe: javni park (Z1), krajobrazno zelenilo (Z4) 7.1.2. Posebno vrijedna izgra ena podru ja
i zaštitne zelene površine. To su zelene površine od iz- lanak 91.
nimne vrijednosti za grad te se moraju redovito održava- (1) U posebno vrijednim izgra enim podru jima kod gradnje
ti, obnavljati, štititi i nikako se ne smiju smanjivati na ra- se mora pozornost usmjeriti na povijesne, oblikovne i
un drugih namjena korištenja. ambijentalne vrijednosti prostora i gra evina zna ajnih
(3) Krajobraz Brodskog brda vidljiv u slici Slavonskog Broda, za identitet i opažaj grada.
a koji se nalazi unutar obuhvata ovog Generalnog urba- (2) Uvjeti zaštite, ure enja i korištenja zašti enih dijelova
nisti kog plana, nalazi se u dijelom izgra enom podru ju prirode odre eni su to kom 8.1. ovih odredbi - Mjerama
gra evnoga podru ja Grada Slavonskog Broda. U dijelu uvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti.
tih predjela mogu a je izgradnja pod odre enim uvjetima (3) Uvjeti zaštite, ure enja i korištenja kulturnih dobara
koji se navode u ovim Odredbama za provo enje. odre eni su to kom 8.2. ovih odredbi - Mjerama zaštite i
Ovim Generalnim urbanisti kim planom predvi a se pro- uvanja nepokretnih kulturnih dobara.
širenje gra evinskog podru ja na Brodskom brdu, izvan (4) Zaštita, ure ivanje i korištenje zašti enih dijelova prirode
podru ja koja su geotehni kim zoniranjem tla odre ena i kulturnih dobara provodi se prema uvjetima nadležnog
kao aktivna i potencijalna klizišta (''Geološka i inženjer- tijela zaštite.
skogeološka istraživanja podru ja Brodskog brda'', Hr-
vatski geološki institut, 2010. godine). 7.1.3. Posebno osjetljiva podru ja i cjeline
lanak 92.
7.1.1. Vode i vodno dobro
(1) U posebno osjetljivim podru jima potrebno je osigurati
lanak 90. propisane mjere zaštite okoliša. Posebno osjetljiva pod-
(1) Rijeku Savu, rje ice Glogovicu i Mrsunju, staja e vode, ru ja i cjeline na kojima je ugrožen okoliš na podru ju
potoke i akumulacije na potocima Brodskog Brda neop- grada Slavonskog Broda su:
hodno je održavati i ure ivati s ciljem održavanja režima - rijeka Sava te rje ice Mrsunja i Glogovica te Late-
i propisane kvalitete voda prema propisanoj kategoriza- ralni kanal;
ciji površinskih voda. - podzemne i priljevne vode crpilišta "Jelas";
(2) Potoci se ure uju otvorenog korita, a pejzažno se ure u- - zona sanacije degradiranog podru ja dijela vodo-
ju potoci na podru ju Brodskog Brda. crpilišta - naselje ''Katarina Kotromani '' koje je
(3) Površine koje su povremeno pod vodom - inundacije i nekontrolirano izgra eno unutar II zone sanitarne
retencije - mogu se koristiti kao površine za sport i rek- zaštite vodocrpilišta Jelas;
reaciju. - prostor odlaganja otpada na podru ju Vijuš (unu-
(4) Udaljenost prometnica, infrastrukturnih, komunalnih tar podru ja predloženog PPŽ-om za šti enje kra-
objekata i instalacija te vanjskih rubova trupa (nožica jobraza);
pokosa nasipa) od gornjeg ruba melioracionih odvodnih - prostori u kojima je zaga en zrak - središnji pros-
kanala, propusta, cestovnih odvodnih jaraka te ostalih tori grada;
objekata odvodnje mora biti najmanje 5 m. - prostori u kojima je pove ana buka (središnji pros-
(5) Odvodnju je potrebno riješiti zadržavanjem postoje eg tor grada, potezi uz zna ajnije prometnice te pros-
melioracijskog sustava u funkciji do izgradnje kolektora s tori djelatnosti koje su izvor buke);
pripadaju om sekundarnom kanalizacijom i prate im ob- - prostori u kojima je ugroženo tlo zbog nestabilnos-
ti tla - Brodsko Brdo kao aktivno i potencijalno kli- (2) Vinogradarska klijet može imati podrum ili suteren, te
zište; jednu nadzemnu etažu sa dvostrešnim krovom. Spremi-
- prostori u kojima je ugroženo tlo - zaga ivanja tla šta za alat, oru e i strojeve su prizemne gra evine sa
otpadom zbog neprimjerenog odlaganja i otpad- dvostrešnim krovom, bez podruma ili suterena.
nim vodama (zbog ispuštanja bez pro iš avanja i (3) Najve a dozvoljena tlocrtna bruto površina vinogradar-
2
sl.); ske klijeti je 50 m , dok najve a dozvoljena tlocrtna bruto
- prostori i gra evine u kojima se obavljaju djelat- površina spremišta za alat, oru e i strojeve iznosi 25
2
nosti što pove avaju opasnost od zaga ivanja m . U tlocrtnu bruto površinu ne ulaze istaci gra evine
podzemnih i nadzemnih voda, požara, eksplozije do 1,0 m širine, kao što su streha krova, ulazni podest i
te zaga enja zraka i tla; sl.
- prostori ve e gusto e i obuhvata bespravne izgra- (4) Najve a dozvoljena izgra enost estice iznosi do 5%, a
dnje. najve a dozvoljena iskoristivost kis= 0,1.
(5) Vinogradarska klijet mora biti gra ena na na in da:
7.1.4. Perivoji i šetališta - podzemni dio klijeti mora biti izgra en od vrstog
zidanog materijala, a nadzemni dio trebao bi biti
lanak 93.
od drveta (po uzoru na tradicijsku gradnju);
(1) Svojim kulturno-povijesnim, krajobraznim, estetskim,
- nadzemni zidani dio treba izbjegavati, a ako se iz-
ekološkim i gradograditeljskim vrijednostima poseban
vede potrebno je zidove ožbukati i obojiti;
zna aj za Slavonski Brod imaju perivoji oko tvr ave
- sljeme krova treba biti usporedno s dužom strani-
"Brod" te šetalište uz Savu. Potrebno ih je primjereno
com zgrade i obvezno mora biti paralelno sa sloj-
urediti i opremiti te funkcionalno i oblikovno kvalitetnije
nicama terena;
povezivati s gradom. Za izgled i svrhovito korištenje tvr-
- krov mora biti dvostrešan s nagibom krovne plohe
ave "Brod" od osobitog je zna enja ure enje javnog
od 25° do 35°, a pokrov treba biti crijep (preporu a
parka i prilaza tvr avi i zato je potrebno izraditi idejno ar-
se biber crijep);
hitektonsko i parkovno rješenje.
- krovište se na stropnu konstrukciju postavlja iz-
(2) Perivoj tvr ave "Brod" treba oblikovati, uklopiti sve kul-
ravno, bez nadozida;
turno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, a idejno rješe-
- svjetla visina prizemlja ne može biti ve a od 2,6
nje ure enja podrediti uvjetima nadležnih službi za zašti-
m, a podruma 2,1 m;
tu spomenika kulture, zaštitu prirode i zaštitu okoliša. Za-
- najmanja udaljenost gra evnog pravca klijeti od
jedno sa parkovima, vrtovima, šetalištima i drvoredima u
regulacijske linije iznosi 5,0 m, ali ne manje od
gradskom tkivu, ovaj prostor treba tvoriti skladnu cjelinu
10,0 m od osi pristupne prometnice, a najmanja
kao parkovno-krajobrazno proširenje povijesnog središta
dozvoljena udaljenost klijeti od granica susjednih
grada.
estica iznosi 1,0 m na jednoj bo noj, odnosno 3,0
(3) Treba dovršiti ure enje šetališta uz Savu prema Vijušu,
m na drugoj bo noj strani. Najmanja dozvoljena
urediti nova šetališta uz Glogovicu, Mrsunju i lateralni
udaljenost klijeti od stražnje me ne linije je 5,0 m.
kanal, opremiti prostor primjerenim sadržajima i odgova-
(6) Spremište za alat, oru e i strojeve mora biti gra eno na
raju om urbanom opremom s ciljem poboljšanja kvalitete
isti na in kao što je opisano u prethodnom stavku, osim
življenja te stvaranjem prepoznatljivog initelja slike gra-
što ne smije imati podzemnu etažu (podrum ili suteren).
da i svakodnevno korištenog prostor. Ovim Generalnim
(7) U dijelu klijeti mogu se planirati sadržaji u svrhu seoskog
urbanisti kim planom odre ena je širina šetališta od 15 2
turizma na estici ve oj od 2000 m . Za potrebe seos-
m od obale vodotoka. Gdje god je mogu e taj je pojas
kog turizma mogu e je smjestiti i više pomo nih gra e-
proširen (prikazano na kartografskom prikazu 1.1. Koriš- 2
vina oblikovanih kao klijeti tlocrtne površine do 25 m , uz
tenje i namjena prostora) ili se nastavlja na pejzažne ili
zadovoljavanje uvjeta za smještaj vozila premaodred-
parkovne prostore grada. Tamo gdje nije mogu e zadr-
bama plana.
žati ovu širinu šetališta zbog postoje e izgradnje, urediti
(8) Restorani se ne mogu ure ivati unutar vinogradarske
e se uži pojas ili e se pješa kim mostom pre i na dru-
klijeti jer površina klijeti ne može primiti takav sadržaj.
gu stranu vodotoka. Staze za šetnju treba izvesti obos-
(9) Ukoliko se vinogradarska klijet ili spremište za alat,
trano uz vodotoke, a mjestimice ako to nije druga ije
oru e i strojeve gradi na podru ju Brodskog brda i to
mogu e samo s jedne strane. Pojas šetališta treba uredi-
unutar podru ja evidentiranom kao podru je poja ane
ti s drvoredima (djelomice postoje), prikladno urediti šet-
erozije, klizište, puzanje, nestabilna padina (prema stu-
nicu i opremiti je prate im sadržajima (klupe, rasvjeta,
diji stabilnosti terena - „Geološka i inženjerskogeološka
košare za otpatke, informativne plo e i sl.). Ove smjerni-
istraživanja podru ja Brodskog brda“ Hrvatski geološki
ce osobito se odnose na ure enje šetališta uz Glogovicu,
institut, 2010.), kao i unutar kontaktnog podru ja oko
Mrsunju i lateralni kanal te dovršenje šetališta uz Savu.
nestabilnog tla u širini 10,0 m investitor je dužan priložiti
Važno je kod izdavanja uvjeta za izgradnju u neposred-
i geomehani ke i druge elaborate koji dokazuju na koji
noj blizini šetališta zahtijevati oblikovanje pro elja prema
na in je mogu e graditi na predmetnom podru ju prili-
šetalištu. S osobitom pozornoš u treba oblikovati ograde
kom isho enja gra evinske dozvole.
i gra evine vidljive sa šetališta.
7.1.6. Planinarski i lova ki domovi

7.1.5. Vinogradarske klijeti
lanak 95.
lanak 94.
(1) Izvan gra evinskog podru ja mogu se graditi ili rekon-
(1) Unutar zone krajobraznog zelenila (Z4), u vinogradima
2 struirati planinarski i lova ki domovi, na temelju posebnih
i vo njacima na esticama površine ve e od 2000 m ,
uvjeta i uz suglasnost nadležnih državnih institucija za
može se graditi vinogradarska klijet s pomo nim gra e-
zaštitu prirode i okoliša i zaštitu kulturnih dobara (ako se
vinama (spremišta za alat, oru e i strojevi). Ukoliko je
2 nalaze u predjelima zaštite), prema slijede im uvjetima:
površina estice manja od 2000 m , mogu se graditi
- oblik i visina gra evina utvr uje se u skladu s od-
samo spremišta za alat, oru e i strojeve.
redbama ovoga Generalnoga urbanisti kog plana
za o uvanje tradicijske slike naselja i oblikovanje obuhvata GUP-a.

gra evina,
- najmanja površina gra evinske estice iznosi 7.1.9. Kampovi (izvan gra evinskog podru ja)
2
2000 m , te mora biti smještena unutar šireg po-
ljoprivredno-šumskog zemljišta minimalne veli ine lanak 98.
2,0 ha, (1) Kampovi, kao rekreacijski sadržaji, koji se mogu graditi
- preporu uju se prizemne i jednokatne gra evine, izvan gra evinskog podru ja smiju imati samo prijemnu
2
a iznimno je mogu a najve a visina P +1 + Pk kancelariju (portu) do 6 m bruto te sanitarnu grupu pot-
(prizemlje u razini terena, kat i potkrovlje), rebne površine. Dozvoljeno je lociranje i nadstrešnice za
- najve a dozvoljena gra evinska (bruto) površina spremanje i konzumiranje obroka, potrebne površine.
2
(GBP) gra evine je 300 m uz najve u dopuštenu
izgra enost gradivog dijela estice od 10%, 7.1.10. Zgrade za konji ki sport
- udaljenost gra evine od rubova gra evne estice
iznosi minimalno 10 m, lanak 99.
- na estici treba osigurati parkirališta za 5 - 10 vo- (1) Isklju ivo, registrirane konji ke udruge mogu ishoditi akt
zila, ure enja prostora i ste i pravo gradnje zgrada za konji -
- krovne plohe mogu biti kose do 45º ili drugih obli- ki sport u zonama sporta i rekreacije. Dopuštena je gra-
ka. Pokrov ne može biti od štetnog materijala, sadnja samo etaže prizemlja. Pokrov kosog krova treba biti
lonita, eternita i dr., crijep, a mogu se koristiti i drugi materijali, no ne štetni
- pristup na gra evnu esticu mora biti širine 3,5 m materijali: salonit, eternit i dr. Nagib krova može biti do
sa proširenjem za mimoilaženje svakih 100 m, sa 45° ili drugih oblika.
makadamskim kolnikom. (2) Zgrade za konji ki sport ne smiju se graditi unutar šire
(2) Komunalna opremljenost rješava se: zone vodozaštitnog podru ja.
- vodoopskrba iz lokalnih izvora,
- energetski sustav priklju kom na energetsku mre-
žu ili korištenje agregata, 8. MJERE O UVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I
- odvodnja otpadnih voda putem lokalnog ure aja. PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-
(3) Planinarske domove i šumske ku e mogu graditi samo POVIJESNIH CJELINA
šumarije i registrirane lova ke i planinarske udruge.
8.1. Mjere o uvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih
7.1.7. Vidikovci vrijednosti
lanak 96. lanak 100.
(1) Vidikovce je mogu e graditi izvan gra evinskog podru - (1) Op a na ela zaštite su:
ja, na istaknutim mjestima s kolnim prilazom prema slje- - o uvanje i zaštita prirodnoga i kultiviranoga krajo-
de im uvjetima: braza kao temeljne vrijednosti prostora;
- gra evinska (bruto) površina (GBP) gra evine - poticanje i unapre ivanje održavanja i obnove za-
2
najviše do 50 m , puštenih poljodjelskih zemljišta zadržavaju i tradi-
- veli ina estice vidikovca mora biti ve a od 0,5 ha, cijski i prirodni ustroj;
- maksimalna izgra enost gradivog dijela estice je - zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta,
5%, pješa kih staza, prošteni kih i poljskih putova te
- gra evina mora biti prizemnica s potkrovljem bez šumskih prosjeka);
nadozida, - o uvanje povijesnih naseobinskih cjelina u njihovu
- krovne plohe mogu biti kose do 45° ili drugih obli- izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim us-
ka. Pokrov ne može biti od štetnih materijala: sa- trojem i naslije enom parcelacijom;
lonita, eternita i dr., - o uvanje i obnova tradicijskoga graditeljstva, ali i
- u slu aju nagnutog terena mogu a je izvedba pod- svih drugih povijesnih gra evina spomeni kih
ruma koji ne smije biti vidljiv od strane ceste i vidi- svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;
kovca, - o uvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i
- na estici treba osigurati parkirališta za 5 - 10 vo- obrisa naselja, naslije enih vrijednosti krajobraza i
zila, slikovitih pogleda (vizura);
- prikladno oblikovati i urediti prostor za kra e zadr- - zadržavanje i o uvanje prepoznatljivih toponima;
žavanje ljudi i opskrbiti s potrebnim sadržajima (in- - zaštita podru ja prirodnih biotopa;
formacijska plo a, klupa, nadstrešnica i sl.), - osiguranje ravnoteže i sklada izme u urbanizira-
- unutar vidikovca mogu je smještaj ugostiteljske nog izgra enog i prirodnog neizgra enog prosto-
namjene (posluga pi a) u svrhu promidžbe turiz- ra.
ma i lokalne tradicije.
(2) Ako se vidikovac nalazi u nekom od predjela zaštite, lanak 101.
potrebno je pribaviti suglasnost nadležnih institucija na (1) Na podru ju obuhvata Generalnog urbanisti kog plana
projekt. Grada Slavonski Brod nalazi se dio Jelas polja koje je
zašti eno temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji
7.1.8. Farme i tovilišta zna ajnog krajobraza.
(2) Ovim Generalnim urbanisti kim planom predlaže se na
lanak 97. temelju Zakona o zaštiti prirode (NN br.80/13) pokretanje
(1) Na podru ju grada Slavonskog Broda nije dozvoljena postupka za stavljanje pod zaštitu parkovne arhitekture.
gradnja farmi, tovilišta i sl. gra evina. Postoje e zgrade (3) U važe em Županijskom planu prepoznati su slijede i
te namjene treba prenamijeniti u dozvoljene gra evine dijelovi prirode koji bi se štitili Zakonom o zaštiti prirode
ovim Generalnim urbanisti kim planom ili izmjestiti izvan (NN br. 80/13) u pojedinim kategorijama:
- zna ajni krajobraz: podru je Vijuš - Poloj,
- spomenik parkovne arhitekture: park Klasije, park - Park u naselju "Slavonija I" i okoliš gra evine
u tvr avi "Brod", park uz Savu i franjeva ki samos- Gimnazije u Pilarevoj ulici,
tan, park na trgu kralja Tomislava, park sjeverno - Park i drvored kod Osnovne škole "Huga Ba-
od Privredne banke. dali a", "Plavo polje", uklju uju i i Sva eve
(4) Predloženi dijelovi prirode u kategoriji spomenika par- ulice i Vukovarske ulice,
kovne arhitekture zašti eni su u sklopu ambijentalnih po- - Park kod osnovne škole "A. Mihanovi a" i cije-
vijesnih prostora u smislu Zakona o zaštiti i o uvanju kul- lo naselje "Blok B" - "Slavonija 2",
turnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 1567/03) pa ih nije - Drvored kod Osnovne škole "I. G. Kova " u
nužno zaštiti Zakonom o zaštiti prirode (NN br. 80/13). Horvatovoj i Basari ekovoj ulici,
To se prvenstveno odnosi na park tvr ave "Brod" i park - Trg J. Godlara s pripadaju im parkom uz žup-
uz franjeva ki samostan i crkvu Sv. Trojstva. nu crkvu i dvor u Krešimirovoj ulici, kao i peri-
(5) Nužno bi bilo u sklopu ure enja tvr ave “Brod” izraditi za voj na križanju Gunduli eve i Horvatove ulice,
park povijesnu studiju nastanka kako bi se utvrdile vrije- - Naselje "Kraljice Jelene" s pripadaju im kom-
dnosti i promjene koje su nastale na oblikovnoj kompozi- pleksom doma umirovljenika i Srednjoškol-
ciji i na dendrološkom fondu parka. Park je nužno zaštititi skog centra - Strojarskog fakulteta,
u sklopu ambijentalne cjeline Tvr ave "Brod" kao spo- - Park u naselju "Marsonija",
menik kulture, a isto tako park uz franjeva ki samostan i - Naselje "Kneza Trpimira" s ure enim perivo-
crkvu Sv. Trojstva trebao bi biti zašti en kao i prethodno jem,
navedeni park. Osim parka oko crkve vrijedan je prostor - Naselje "A. Hebrang" parkovima unutar bloko-
franjeva kog klaustra gdje je najvjerojatnije bio ure en va,
samostanski vrt. - Predstani ni prostor - budu a parkovna povr-
(6) Ovim Generalnim urbanisti kim planom evidentirani su šina ispred autobusnog i željezni kog kolodvo-
sljede i vrijedni prirodni predjeli: ra,
• kao zna ajan krajobraz zašti eno je Jelas polje iji - Park u naselju "Glogovica",
dio se nalazi u obuhvatu GUP-a, a kao vrijedna pre- - Park u naselju "J. Domca - J. Lovreti a",
poznata su podru ja Vijuš - Poloj i šuma Migalovci. - drvoredi unutar gradskih ulica,
Cjelokupni neizgra eni pojas uz Savu štiti se plan- - zaštitno zelenilo uz glavne gradske prometne
skim mjerama zaštite krajobraza u prostornim plano- koridore (autocesta, željezni ka pruga, brze
vima. Podru je krajobraza Poloj - Vijuš prepoznato gradske prometnice),
je kao vrijedno i u Prostornom planu Brodsko posav- - Park na Trgu kralja Tomislava,
ske županije. Za ovo podru je treba odrediti namje- - Park uz Privrednu banku.
nu i uvjete korištenja prostora sukladno njegovoj vri- (7) O uvanjem ostalih neizgra enih površina te strukturom i
jednosti. Neophodno je provesti zaštitu šume Miga- mjerilom izgra enog okoliša treba o uvati krajobraznu
lovci i to o uvanjem krajobrazne cjelovitosti prostora; cjelovitost kao i osobitost svih oblika vodenih površina
• kao osobito vrijedan kultivirani krajobraz: predio unutar gradskog prostora.
Brodskog Vinogorja i Brodskog Brda. Potrebno je (8) Za podru ja predvi ena za zaštitu treba izraditi stru no
uvati konfiguraciju prostora (dolina i potoka) te (9) obrazloženje ili stru nu podlogu kako bi se pokrenuo
zna ajnijih reljefnih to aka s kvalitetnim panoram- postupak zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prije-
skim vizurama; dloga za zaštitu ta e se podru ja štititi odredbama za
• kao parkovna arhitektura mjerama ovog Generalnog provo enje ovog Generalnog urbanisti kog plana.
urbanisti kog plana štite se zelene površine za grad (10) U cilju o uvanja prirodne biološke raznolikosti treba
od iznimne vrijednosti te se moraju redovito održava- uvati postoje e šumske površine, šumske rubove, ži-
ti, obnavljati, štititi i nikako se ne smiju smanjivati na vice koji se nalaze izme u obradivih površina te zabraniti
ra un drugih namjena korištenja. To su slijede e cje- njihovo uklanjanje, štititi podru ja prirodnih vodotoka od
line: neprimjerenih zahvata i radnji kao ekološki vrijedna pod-
- Park Klasije kao središnji gradski perivoj s priru ja.
padaju im ure enim parkovnim površinama u (11) Prilikom zahvata na ure enju i regulaciji vodotoka s
okolišu KKD "I. Brli - Mažurani ", stambenih ciljem spre avanja štetnog djelovanja voda (nastanak
solitera i robne ku e te gra evine Brodsko- bujica i erozije) treba prethodno snimiti postoje e stanje
posavske županije, te planirati zahvat na na in da se zadrži doprirodno sta-
- Park u brodskoj tvr avi, nje vodotoka.
- Perivoj na Trgu pobjede - istok uz stambeni (12) Pri planiranju trasa novih prometnica uvažavati specifi -
kompleks i banku, nosti reljefa i vegetacijski pokrov na na in da se utjecaj
- Perivoj na Trgu pobjede - jug izme u hotela na krajobraz i prirodne sastavnice prostora svedu na
"Park" i pošte, najmanju mogu u mjeru.
- Perivoj na Trgu pobjede - sjever, potez od Ce- (13) Za zahvate na podru ju zna ajnog krajobraza u sklopu
sar eve do Pilarove ulice, izdavanja odgovaraju ih dozvola za gra enje, potrebno
- Perivoj na Šetalištu bra e Radi (potez Muzej je ishoditi uvjete zaštite prirode od Ureda državne uprave
Brodskog Posavlja i okoliš Franjeva kog sa- u županiji, a za zahvate izvan gra evinskog podru ja za
mostana), gra evine od važnosti za Republiku Hrvatsku uvjete
- Perivoj na šetalištu bra e Radi (potez Fra- utvr uje Ministarstvo kulture.
njeva ki samostan do parkinga NK Marsonija), (14) Ekološki vrijedna podru ja koja se nalaze na podru ju
- Perivoj oko gra evine strojarskog fakulteta na obuhvata plana treba sa uvati i vrednovati u skladu sa
Trgu I. B. Mažurani do Korza, Zakonom o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08) i Pra-
- Perivoj na raskrižjima Ulice T. Skalice - Star- vilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugro-
evi eva - Mesi eva, ženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za o uva-
- Drvored kod Muzeja Brodskog Posavlja, nje stanišnih tipova ("Narodne novine" br. 7/06).
- Park na Trgu žrtava rata, (15) Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) unutar
obuhvata Plana nalaze se sljede a podru ja ekološke

mreže koja predstavljaju podru ja ekološke mreže Eu-
ropske unije Natura 2000:
- podru ja o uvanja zna ajna za vrste i stanišne ti-
pove:
- Jelas polje sa ribnjacima HR 2001326,
- Sava nizvodno od Hruš ice HR 2001311 te
- podru ja o uvanja zna ajna za ptice:
- Jelas polje HR 1000005.
(16) U sljede oj tablici daje se opis ekoloških podru ja unutar
obuhvata Plana:
Podrucja ocuvanja znacajna za vrste i stanišne tipove - POVS (Predložena Podrucja od znacaja za Zajednicu - pSCI)
Identifikacijski Naziv podrucja Kategorija za ciljnu Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv Znanstveni naziv vrste/
broj podrucja vrstu/ staništa Šifra stanišnog tipa
stanišni tip
obicna lisanka Unio crassus
1 = me unarodno znacajna vrsta za koju su podrucja izdvojena temeljem
rogati regoc Ophiogomphus cecilia

bolen Aspius aspius
prugasti balavac Gymnocephalus schraetser
veliki vretenac Zingel zingel
mali vretenac Zingel streber
dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi
veliki vijun Cobitis elongata
clanaka 3. i clanka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ;
Sava nizvodno vijun Cobitis elongatoides

HR2001311
od Hrušcice bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi
plotica Rutilus virgo
Prirodne eutrofne vode s vegetaci- 3150
jom Hydrocharition
ili Magnopotamion
Rijeke s muljevitim obalama ob- 3270
raslim s Chenopodion
rubri p.p. i Bidention p.p.
Aluvijalne šume (Alno-Padion, 91E0*
Alnion incanae,Salicion albae)
veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis
crveni mukac Bombina bombina
Jelas polje s barska kornjaca Emys orbicularis
HR2001326
ribnjacima širokouhi mracnjak Barbastella barbastellus
vidra Lutra lutra
Amfibijska staništa Isoeto- 3130
Nanojuncetea
Podrucja ocuvanja znacajna za ptice - POP (Podrucja posebne zaštite - SPA)
crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon

vodomar Alcedo atthis
patka kreketaljka Anas strepera
1 = me unarodno znacajna vrsta za koju su podrucja izdvojena temeljem clanaka 3. i clanka 4. stavka 1. Direktive
divlja guska Anser anser
caplja danguba Ardea purpurea
žuta caplja Ardeola ralloides
patka njorka Aythya nyroca
velika bijela caplja Casmerodius albus
bjelobrada cigra Chlidonias hybrida
crna cigra Chlidonias niger
roda Ciconia ciconia
crna roda Ciconia nigra
eja mocvarica Circus aeruginosus
eja strnjarica Circus cyaneus
crvenoglavi djetlic Dendrocopos medius
sirijski djetlic Dendrocopos syriacus
crna žuna Dryocopus martius
mala bijela caplja Egretta garzetta
bjelovrata muharica Ficedula albicollis
ždral Grus grus
1000005 Jelas polje
štekavac Haliaeetus albicilla
capljica voljak Ixobrychus minutus
rusi svracak Lanius collurio
sivi svracak Lanius minor
crna lunja Milvus migrans
patka gogoljica Netta rufina
veliki pozviždac Numenius arquata
gak Nycticorax nycticorax
bukoc Pandion haliaetus
škanjac osaš Pernis apivorus
mali vranac Phalacrocorax pygmaeus
pršljivac Philomachus pugnax
siva žuna Picus canus
žlicarka Platalea leucorodia
blistavi ibis Plegadis falcinellus
siva štijoka Porzana parva
2009/147/EZ;
ri a štijoka Porzana porzana

bregunica Riparia riparia
crvenokljuna cigra Sterna hirundo
pjegava grmuša Sylvia nisoria
prutka migavica Tringa glareola
znacajne negnijezdece (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta,
za koje su podrucja izdvojena
2 = redovite migratorne vrste
temeljem clanka 4. stavka 2.
patka žlicarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja
patka Anas lathyrhynchos,
Direktive 2009/147/EZ
patka pupcanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska
Anser albifrons, divlja guska Anser anser, guska glogovnjaca Anser fabalis, glavata
patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala
clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago
gallinago, crnorepa muljaca Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokošica
Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia,
crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždac Numeni-
us arquata)
(17) Otkri e svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao preds- - podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrs-
tavljati zašti enu prirodnu vrijednost, obvezno prijaviti ta i genetski modificiranih organizama te poticati
državnom tijelu nadležnom za poslove zaštite prirode u uzgoj autohtonih svojti biljaka i životinja;
roku 8 dana. - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu
(18) Na podru ju Grada Slavonskog Broda treba provoditi za o uvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sus-
sljede e mjere o uvanja: tavno pra enje njihova stanja.
- u gospodarenju šumama o uvati u najve oj mjeri (19) Za svaki planirani zahvat koji sam ili sa drugim zahvati-
šumske istine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske ruma može imati zna ajan utjecaj na ciljeve o uvanja i cje-
bove; lovitost podru ja ekološke mreže ocjenjuje se njegova
- prilikom dovršenog sijeka ve ih šumskih površina, prihvatljivost zahvata za ekološku mrežu sukladno lan-
gdje god je mogu e i prikladno, ostavljati manje ku 28. Zakona o zaštiti prirode.
neposje ene površine;
- poduzimati radnje koje imaju za cilj o uvanje bio-
loških vrsta zna ajnih za stanišni tip što
lanak 102. (3) Poljodjelsko zemljište cijeni se kao osobita vrijednost i

(1) Za sve graditeljske zahvate u predjelima zaštite krajob- zbog toga se štiti od promjene namjene. Na poljodjel-
raznih i prirodnih vrijednosti potrebno je ishoditi suglas- skom zemljištu izvan gradivog dijela podru ja ovog Ge-
nost nadležne državne ustanove za zaštitu prirode. Za neralnog urbanisti kog plana mogu se izgra ivati gra e-
svaki zahvat i radnju unutar zašti enog podru ja potreb- vine koje služe za zaštitu od voda, gra evine u funkciji
no je ishoditi uvjete zaštite prirode odnosno dopuštenje poljoprivrede i one ija je izgradnja mogu a na temelju
sukladno lancima 23. i 143. Zakona o zaštiti prirode. važe ih zakona i propisa, i sukladna je s Prostornim pla-
(2) U zna ajnom krajobrazu Poloj-Vijuš nije mogu a nova nom ure enja grada Slavonskog Broda. Nadležna insti-
izgradnja prije izrade Urbanisti kog plana ure enja tucija ili organ uprave treba u cilju zaštite poljodjelskoga
(UPU) ija je izrada uvjetovana Prostornim planom žu- zemljišta voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog
panije Brodsko-posavske. Tim planom bit e utvr eni de- zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu i provoditi
taljni uvjeti za izgradnju i korištenje zemljišta sukladno politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskoga zemljiš-
odredbama ovog Generalnog urbanisti kiog plana. ta.
(3) U kultiviranom vinorodnom krajobrazu Brodskog Brda (4) Zaštita parkovnih površina (vrtovi, perivoji, parkovi,
gradnju vinogradarskih klijeti treba podrediti o uvanju šetališta, uli ni drvoredi, drvoredi uz vodotoke i dr.) pod-
krajolika na na in da se što manje isti u u slici krajolika i razumijeva sustavno održavanje: pomla ivanje, obrezi-
primjenjivati tradicijski na in gradnje. vanje, iš enje od samoniklog bilja i sl.) te potpuno o u-
vanje likovno-kompozicijskih odlika takvih tvorevina. Za-
lanak 103. branjuje se smanjenje ovih površina u korist drugih nam-
(1) Posebne uvjete za park Tvr ave "Brod" odrediti e jena.
nadležno tijelo Državne uprave za zaštitu kulturne i pri-
rodne baštine. 8.2. Mjere zaštite i o uvanja nepokretnih kulturnih
(2) Treba izraditi projekte obnove perivoja. Za park oko dobara
tvr ave i za park Klasije izraditi e se studija povijesnog Odredbe za zaštitu i o uvanje prostorne i gra evne
razvoja. strukture a i b zona zaštite i pojedina nih kulturnih doba-
(3) Na spomeniku kulture - Tvr avi "Brod" odre uju se ra ozna enih na kartografskom prikazu 4.1. Podru ja
sljede i uvjeti ure enja: posebnih uvjeta korištenja - Graditeljska baština
- za svaku gradnju unutar Tvr ave "Brod" i u njego-
voj neposrednoj blizini (gradnja muzeja, ure enje lanak 105.
staza, postavljanje komunalne infrastrukture, pos- (1) Odredbe za uspostavu i provo enje mjera zaštite i obno-
tavljanje sjenica, odmorišta i informacijskih plo a i ve kulturne baštine proizlaze iz važe ih zakona, propisa i
sl.) potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležne uputa.
uprave za zaštitu kulturnih dobara; (2) Propisanim mjerama utvr uju se obvezatni upravni
- u vrstiti opkope radi sprje avanja urušenja; postupci te na in i oblici graditeljskih i drugih zahvata na:
- krajobrazno urediti cijeli spomeni ki sklop, a po- pojedina nim spomeni kim gra evinama, gra evnim
sebice perivoj oko Tvr ave "Brod"; sklopovima, arheološkim lokalitetima, esticama na ko-
- promet motornih vozila dozvoljava se isklju ivo za jima se spomeni ke gra evine nalaze te predjelima (zo-
potrebe dostave i održavanja, a ulaz vozila koris- nama) zaštite naselja i kultiviranoga krajolika, ili drugim
nika i posjetitelja se zabranjuje; predjelima s utvr enim spomeni kim svojstvima.
- postaviti informativne plo e na prikladnim mjesti- (3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu
ma. sljede i zahvati na zašti enim gra evinama, sklopovima,
predjelima i lokalitetima: popravak i održavanje postoje-
lanak 104.
ih gra evina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i
(1) Na podru jima zašti enog krajobraza kao i na širem
gra evne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja
neizgra enom dodirnom podru ju prirodnoga i kultivira-
gra evina ili njihovih dijelova, novogradnje na zašti enim
noga krajobraza te predjelima parkovno oblikovanih dije-
esticama ili unutar zašti enih predjela, funkcionalne
lova grada propisuju se o uvanje šumskih površina (zab-
prenamjene postoje ih gra evina, izvo enje radova na
rana sje a koje bi mogle promijeniti panoramsku sliku
arheološkim lokalitetima.
Slavonskog Broda).
(4) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti i o uvanju kul-
(2) Na podru ju grada Slavonskog Broda najve e podru je turnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,
pokriveno šumom je prostor Migalovaca, a kojim upravlja 61/11, 25/12, 136/12, 157/13), za sve radove na nepok-
Šumarija Nova Gradiška - Ispostava Slavonski Brod. Na retnim kulturnim dobrima ili bilo koje intervencije unutar
prostoru Poloja nalazi se i privremena gradska deponija zašti ene urbanisti ke cjeline pa i za sanaciju i odabir
otpada koja se izmješta. Na dijelu tog prostora mogu e
boja pro elja odre uje se Generalnim urbanisti kim pla-
je izgraditi reciklažno dvorište (Pravilnik o gospodarenju
nom Slavonskog Broda (GUP) da je za iste potrebno is-
otpadom NN 23/14). Manji dio postoje ih šuma je u pri-
hoditi zakonom propisane suglasnosti od nadležnog
vatnom vlasništvu i one se ne mogu se prenamijeniti za
konzervatorskog odjela (Ministarstvo kulture, Uprava za
druge namjene (izgradnja i sl.). Potrebno je gospodariti
zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Slavon-
svim šumama na na in da se o uvaju autohtone šumske
skom Brodu).
zajednice, a u skladu s važe im zakonima i propisima. U
(5) Za svaku pojedina nu povijesnu zgradu kod koje su
cilju unapre enja šuma i šumskoga tla potrebno je u initi
utvr ena spomeni ka svojstva kao najmanja granica za-
sljede e:
štite utvr uje se pripadaju a estica ili njezin povijesni
- neke šumske površine - panja e (u privatnim šu- vrijedni dio. Povijesne gra evine obnavljaju se cjelovito
mama) uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik, zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom,
- pošumljivati šikare, zapuštena obradiva zemljišta i perivojem, vo njakom, dvorištem i sl.
zemljišta neprikladna za poljodjelstvo, (6) Vrijedne gospodarske gra evine (uz tradicijske gra evi-
- izgra ivati šumske putove,
ne to su i gra evine koje pripadaju industrijskoj arhitektu-
- ure ivati i istiti šumsko zemljište u skladu sa
ri) moraju se uvati bez obzira na nemogu nost zadrža-
šumsko - gospodarskim osnovama.
vanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti - gdje god je to mogu e treba zadržati povijesnu
u drugu namjenu koja e poslužiti u svrhu predstavljanja parcelaciju;
i promidžbe tradicijskog i industrijskog graditeljstva. - treba zadržati povijesnu matricu, povijesne poja-
(7) Inspekcijske poslove za zone A, B, K i I, obavlja Inspek- seve ulica i trgova, bez mogu nosti izmjene geo-
cijska služba Ministarstva kulture, odnosno djelatnici na- metrije i bez mogu nosti proboja novih ulica (osim
dležnog konzervatorskog odjela, a u okviru svojih nadle- ako se tim radovima vra a izvorni izgled);
žnosti i nadležna gra evna inspekcija. - svaka promjena namjene mora dobiti odobrenje
nadležnog konzervatorskog odjela;
lanak 106. - na temelju posebnih konzervatorskih uvjeta mogu
(1) Zašti enim gra evinama, kod kojih su utvr ena spome- se dozvoliti promjene na komunalnoj infrastrukturi,
ni ka svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve urbanoj opremi i obradi hodne plohe;
spomeni ke odredbe, smatraju se sve gra evine koje su - UPU-om e se riješiti na in ure enja Tvr ave
u ovom Generalnom urbanisti kom Planu popisane kao: "Brod" i okolnog prostora, zajedno sa prometnom i
registrirani spomenici (R) i preventivno zašti eni (P). drugom infrastrukturom i planiranim zelenim povr-
(2) Za gra evine ozna ene kao evidentirana baština (E) šinama.
opisani postupak nije obvezan, ali je preporu ljiv ukoliko (2) Podru je zone "B" vrednuje se kao 2. stupanj zaštite i
službe lokalne uprave u provedbi ovoga Generalnoga ozna ava predjele u kojima se djelomice štiti ustroj nase-
urbanisti kog plana na u interes i potrebu za savjeto- lja. Obuhva a vrjednija podru ja povijesne cjeline, dje-
davnim sudjelovanjem Službe zaštite. lomi no izgra ene gra evinama koje ine skladnu cjeli-
(3) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom nu. Ovo podru je obilježavaju vrijedni mikroambijenti,
izrade ovoga Generalnoga urbanisti kog plana, uz ranije ambijentalno o uvani potezi gra evina povijesnog mjeri-
registrirane (R) ili preventivno zašti ene (P) spomenike, la i prepoznatljive lokalne tipologije gradnje. Propisuju se
Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu po službenoj slijede i uvjeti:
e dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te dono- - obvezna je potpuna zaštita plana naselja (gra ev-
šenja rješenja o zaštiti za sve vrednije gra evine, predje- nog tkiva, parcelacije, uli nih pojasa), skladnih ur-
le (zone) i lokalitete. Do donošenja odgovaraju ega rje- banih ambijenata, gabarita, glavnih ekspozicija (iz-
šenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke loženost pogledima iz okolnih vidikovaca) i sl.;
kao i za trajno zašti ene gra evine. - uz održavanje i popravak na postoje im gra evi-
(4) Sastavni dio odredbi za provo enje je popis spomenika i nama dozvoljeni su, uz posebne uvjete, manji
drugih vrjednijih kulturno - povijesnih tvorevina u pros- gra evni zahvati u svrhu nužnog prilago ivanja
tornim planovima ure enja u kojemu je utvr eno i odgo- suvremenim potrebama (registrirana i preventivno
varaju e spomeni ko stanje (R, P, E) važno za primjenu zašti ena kulturna dobra), jer na istim nisu dozvo-
svih mjera zaštite navedenih u ovim odredbama. ljene ve e intervencije (tipa nadogradnji i promje-
(5) Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se podu- na gabarita);
zeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Vla- - mogu e su vrsne novogradnje (interpolacije),
snik (imatelj) kulturnog dobra dužan je provoditi sve mje- prema posebnim konzervatorskim uvjetima, na
re zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kul- mjestima ku a koja ne posjeduju svojstva kultur-
turnog dobra, a odredi ih nadležno tijelo. Predmetno kul- nog dobra;
turno dobro može se koristiti samo u izvornoj namjeni ili - za uklanjanje gra evina unutar zona zaštite (A, B,
za namjenu odre enu od nadležnog tijela. I) potrebno je prethodno mišljenje Hrvatskog vije-
(6) Vlasnici (korisnici) gra evina kod kojih su utvr ena a za kulturna dobra, a sve prema važe em propi-
spomeni ka svojstva (R, P, E) mogu putem nadležne su;
službe za zaštitu spomenika iz državnoga prora una zat- - obvezno je o uvanje zelenih površina i poteza,
ražiti nov anu potporu za održavanje i vrsnu obnovu po- bez mogu nosti pretvaranja u gra evne estice;
vijesno vrijednih gra evina i ostalih gra evina. - može se promijeniti urbana oprema i hodne plohe,
tako da se takva intervencija interpolira u ambijent
lanak 107.
(suvremena decentna kreacija).
(1) Urbanisti ki plan ure enja potrebno je izraditi za:
- zašti enu urbanisti ku cjelinu Slavonskog Broda lanak 109.
(zone A i B odre ene Konzervatorskom podlo- (1) Op eniti uvjeti za interpolacije na neizgra enim prosto-
gom). rima u zoni A i B - prikazanim na "Konzervatorskoj pod-
(2) Provedba urbanisti ko - arhitektonskih natje aja lozi zašti ene povijesne cjeline sa zonom ekspozicije" na
unutar zone B obvezna je za pojedine lokacije i blokove kojima su prije bile gra evine: potrebno je interpolirati
propisane ovim odredbama. U zoni A samo iznimno se nove gra evine suvremenog arhitektonskog izraza ili kao
mogu graditi interpolacije, a ostale uvjete odredit e de- replike porušenih (za svaku lokaciju izdaju se posebno
taljniji plan. konzervatorski uvjeti prema zahtjevu). Prijedlog Grads-
kom poglavarstvu da organizaciju svih natje aja radi u
lanak 108.
suradnji ili prepusti Društvu arhitekata kao jedinoj meri-
(1) Unutar podru ja zona "A" (Tvr ava "Brod" i cjelina oko
tornoj organizaciji za provedbu istih.
Franjeva kog samostana) potrebno je primijeniti sljede e
principe: (2) U sklopu zone B izdvojeno je nekoliko važnijih podru ja
- sve intervencije trebaju biti usmjerene na obnovu i (poteza) za koja bi svakako trebalo izraditi urbanisti ko-
prezentaciju izvornih vrijednosti ambijenata, stila arhitektonske natje aje, jer se ne može sagledati cjeli-
gra evina te osiguranje namjene koja se treba uk- na u slu aju odre ivanja uvjeta za svaku parcelu poseb-
lopiti u ambijent tvr ave; no u razli itim vremenskim periodima. Prije provedbe na-
- mogu a je obnova i rekonstrukcija, dogradnja po- tje aja odnosno za potrebe projektnih zadataka trebaju
vijesnih gra evina, adaptacija neiskorištenih pros- se ishoditi posebni konzervatorski uvjeti nadležnog odje-
tora i izgradnja replika ili novih zgrada prema kon- la. Predloženi potezi ucrtani su u prilogu na posebnoj
zervatorskim smjernicama; karti i ozna avaju, uvjetno, zasebne cjeline, koje se ovi-
sno o potrebama natje aja mogu ili spajati ili dodatno ra- 5. Slavonski Brod, Zgrada, Z-1298
zdijeliti. Unutar tih poteza ili cjelina važno je odrediti visi- 6. Slavonski Brod, Inventar crkve sv. Trojstva sa samosta-
ne interpolacija i nadogradnji, izbor urbane opreme, vrste nom, Z-1360
hodnih ploha, blokovsku izgradnju, zadržavanje gra ev- 7. Slavonski Brod, Arheološko nalazište „Osje ka ulica -
nog pravca, zadržavanje zelenih poteza, eventualno re- Vrbsko polje“, Z1715
konstrukciju zelenih poteza i podru ja prema povijesnim 8. Slavonski Brod, Kulturno-povijesna cjelina Slavonskog
izvorima i sl.). Potrebno je ograni iti izgra enost estica Broda, Z-1965
na najviše 60%, iznimno za uglovnice 80%, bez obzira 9. Slavonski Brod, Cjelina arhivskih fondova i zbirki, Z-2193
na namjenu. Dvorišna izgradnja visinom ne smije prela- 10. Slavonski Brod, Orgulje u crkvi Presvetog Trojstva, Z-
ziti uli nu izgradnju, na istoj estici. 2877
- Prva cjelina je Trg I. B. Mažurani (korzo), od Ulice 11. Slavonski Brod, Cjelina arhivskig gradiva, obiteljski fond
kralja P. Krešimira IV. do Šetališta bra e Radi , uk- obitelji Brli , Z-3070
lju uju i i podru je oko Trga S. Mileti a. U ovoj cje- 12. Slavonski Brod, Galerija umjetnina grada Slavonskog
lini znatno je narušena vizura i ambijent trima ne- Broda - muzejska gra a, Z-3911
boderima uz Krešimirovu ulicu i robnom ku om na 13. Slavonski Brod, Zgrada Merkadi , Ulica P. Krešimira IV
samom glavnom trgu, a u slu aju odluke investitora br. 11, Z-4122
za rušenje iste za tu parcelu posebno je važno pro- 14. Slavonski Brod, Zgrada Radni kog doma, Radni ki trg, Z-
vesti natje aj; na neizgra enim gra evnim esti- 4322
cama Trga S. Mileti a potrebno je interpolirati gra- 15. Slavonski Brod, Rodna ku a ure akovi a u Brodskom
evine, visinu ograni iti najvišom gra evinom pre- Varošu, Z-4323
dmetnog bloka, odnosno, potrebno je zatvoriti blo- 16. Slavonski Brod, Arheološka zona unutar grada Slavon-
kovsku izgradnju kao logi nu cjelinu, uz poštivanje skog Broda, Z-4953
gra evnog pravca i povijesne parcelacije; odabrati 17. Slavonski Brod, Muzej Brodskog Posavlja - muzejska
vrstu interpolacije metodom prilago ivanja ili meto- gra a, Z-5144
dom kontrasta, a postoji mogu nost i izrade replike, 18. Slavonski Brod, Ku a Mirkovi -Mušicki-Biga, Z-5949
ali samo u slu aju postojanja detaljnih arhivskih 19. Slavonski Brod, Anti ka potkoljenica (knemida), Z-6393
nacrta. 20. Slavonski Brod, Rimska vojni ka diploma, Z-6549
- Druga cjelina je Šetalište bra e Radi a od Trga I.
U postupku revizije:
B. Mažurani do Franjeva kog samostana; potreb-
1. Slavonski Brod, Grob neznanog palog borca JA u Brods-
no je sa uvati zeleni koridor uz šetalište, sa uvati
kom Varošu, ROS-352
gra evni pravac i povijesnu parcelaciju, a visine
2. Slavonski Brod, Spomen kosturnica palih boraca NOR-a,
eventualnih interpolacija odrediti prema postoje oj
ROS-425
pojedina noj izgradnji gra evine susjednih estica
(ne prelaziti te visine); potrebno je o uvati postoje- C. PREVENTIVNO ZAŠTI ENA KULTURNA DOBRA (P)
e javne i neizgra ene površine na kojima se zab- 1. Slavonski Brod, Marijin dom (Dje ji vrti „Trnoružica“), P-
ranjuje gra enje. 3150
- Tre u cjelinu ini dio zone B, sa zapadne strane 2. Slavonski Brod, Crkveno ruho Franjeva kog samostana,
ome eno glavnim trgom (korzom), sa isto ne uli- P-3158
com T. Skalice, sa sjeverne Ulicom kralja P. Kre- 3. Slavonski Brod, Židovsko groblje, P-3310
šimira IV., a s južne Star evi evom ulicom; potreb- 4. Slavonski Brod, Historicisti ka katnica „Stare kirurgije“ i
no je zadržati zelene poteze, eventualno ponoviti pripadaju e ograde unutar kompleksa Op e bolnice „Dr.
povijesne, zadržati gra evni pravac i povijesnu Josip Ben evi “, P-3391
parcelaciju; interpolacije izvršiti na svim neizgra e- 5. Slavonski Brod, Zgrada, Matije Gupca 24, P-3536
nim esticama, visinu prilagoditi okolnoj uli noj iz- 6. Slavonski Brod, Hotel Park, P-3602
gradnji, odnosno uklopiti je u postoje i uli ni niz (ne 7. Slavonski Brod, Zbirka umjetni kih slika akademskog
odnosi se na prilagodbu uz soliterne recentne slo- slikara Zdravka osi a, P-3893
bodnostoje e gra evine); potrebno je o uvati pos- 8. Slavonski Brod, Ljetnikovac i vrt obitelji Josipa Muravi a,
toje e javne i neizgra ene površine na kojima se P-3899
zabranjuje gra enje. 9. Slavonski Brod, Pokretni inventar zgrade obitelji Brli , P-
3912
lanak 110. 10. Slavonski Brod,Kompleks „Kontumac“, P-3913
(1) Za evidentirane gra evine "E" (popisa pojedina no 11. Slavonski Brod, Knjižnica i arhiv Franjeva kog samosta-
zašti enih kulturnih dobara), mjere zaštite se, u skladu s na, P-4045
op im preporukama, provode na razini lokalnih gradskih 12. Slavonski Brod, Gra evine iz kompleksa tvornice „ uro
i županijskih službi te nije potrebno ishoditi mišljenja, uv- akovi “: zgrada vodotornja i tvorni ki dimnjak zgrade s
jete i odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela. trafostanicom Oraš , P-4251
lanak 111. D. EVIDENTIRANI SPOMENICI, BISTE I SPOMEN PLO E

(1) Popis kulturnih dobara Grada Slavonskog Broda (izvod 1. Spomenik poginulim braniteljima na Gradskom groblju
iz Registra kulturnih dobara): 2. Spomenik prvom Hrvatskom predsjedniku dr. Franji
A. KULTURNA DOBRA OD NACIONALNOG ZNA ENJA Tu manu
1. Slavonski Brod, Tvr ava u Slavonskom Brodu, N-42 3. Bista slikara Vladimira Beci a
B. REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA (R) 4. Bista spisateljice Ivane Brli -Mažurani
1. Slavonski Brod, Crkva Sv. Trojstva sa samostanom, Z- 5. Spomenik Ivane Brli -Mažurani
1293 6. Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu
2. Slavonski Brod, Zgrada obitelji Brli , Z-1295 7. Spomen obilježja poginulim braniteljima MO Brodsko
3. Slavonski Brod, Zgrada Gradskog magistrata, Z-1296 Vinogorje
4. Slavonski Brod, Povijesni arhiv, Z-1297 8. Spomen obilježja poginulim braniteljima MO Podvinje
9. Spomen obilježja poginulim braniteljima MO J.J. prapovijesnog, anti kog i srednjovjekovnog razdoblja:
Stossmayer - registriran - Slavonski Brod - prapovijesni, anti ki i
10. Spomen obilježja poginulim braniteljima MO Kolonija srednjovjekovni arheološki lokalitet unutar podru -
11. Bista dr. Ante Star evi a, na Trgu pobjede ja Grada Slavonskog Broda koji obuhva a zone
12. Bista slikara Vladimira Filakovca zaštite A, B, C, D i E;
13. Bista slikara Ivana Domca - registriran - Slavonski Brod - "Osje ka ulica - Vrp-
14. Bista pjesnika Dragutina Tadijanovi a sko polje" - prapovijesni arheološki lokalitet koji
15. Bista Stjepana Radi a obuhva a k. . br. 5531 k.o. Slavonski Brod i k. .
16. Bista Stjepana Velikanovi a br. 1. u k.o. Vrba.
17. Bista Bele pl. Panthy - evidentiran - Podvinje "Vinica" srednjovjekovni ar-
18. Spomen plo a Matiji Mesi heološki lokalitet.
19. Spomen plo a Ante Star evi a (2) Zakonom o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara (NN br.
20. Spomen plo a Huge Badali a 69/99, 151/03, 157/03) regulirana je izme u ostalog i za-
21. Spomen plo a Mie orak-Slavenski štita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove
22. Spomen plo a nadbiskupu Josipu Stadleru zone te na preostalo podru je grada Slavonski Brod
23. Spomen plo a Stjepana Marijanovi a primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.
24. Spomen plo a Antuna Živkovi a (3) Evidentiranom se arheološkom lokalitetu zbog neistra-
25. Spomen plo a Jerolima Miše ženosti ne mogu utvrditi to ne granice pa je lociran polo-
26. Spomen plo a ure Pilara i Martina Pilara žajem. Površina tog lokaliteta može se koristiti kao i do
27. Spomen plo a Luke Luki a sada, a ukoliko se na istom planira izvo enje gra evnih
28. Spomen plo a ure Salaja radova potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te
29. Spomen plo a DHI - djeci stradaloj u Domovinskom ratu prethodno odobrenje konzervatorskog odjela u Slavon-
30. Bista ure Pilara skom Brodu.
31. Spomen plo a Generala Antuna Mollynaria (4) Arheološka baština obra uje se i sistematizira prema
32. Spomen plo a Vatrogasni-penja ki toranj vremenskom odre enju na prapovijest, antiku i srednji vi-
33. Spomen plo a Sinagoga brodske židovske zajednice jek. Kod gra evnih radova koji se vrše na podru ju arhe-
34. Spomen plo a Tome Mati a oloških lokaliteta ozna enih na kartama kao arheološka
35. Spomen plo a Stjepana pl. Horvata podru ja obvezan je arheološki nadzor kod iskopa.
36. Spomen plo a Andrije Torkvat Brli Ukoliko bi se na podru ju grada Slavonski Brod, prilikom
37. Spomen plo a Ivane Brli -Mažurani izvo enja gra evnih ili bilo kojih drugih zemljanih radova
38. Spomenik djeci stradaloj u Domovinskom ratu otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi
39. Spomenik šokac i šokica. radove dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavi-
jestiti ovaj Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno od-
lanak 112. redbama Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara
(1) Kao posebna planska mjera zaštite na razini Generalnog (NN br. 69/99, 151/03, 157/03) poduzele odgovaraju e
urbanisti kog plana grada Slavonskog Broda provodi se mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
planska zaštita pojedinih cjelovitih naselja, a kako se ne (5) U navedenim arheološkim zonama, svi zemljani radovi
bi narušio njihov koncept. Posebne mjere daju se za na- koji uklju uju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju
selja: Kolonija, Plavo polje i Blok "B". se izvesti ru nim iskopom pod nadzorom i uputama ar-
(2) Granice planske zaštite dane su u grafi kom dijelu plana heologa uz prethodno utvr ene posebne uvjete zaštite i
kartografski prikaz 4.1. Podru ja posebnih uvjeta koriš- odobrenje ovog Konzervatorskog odjela, koji može na
tenja - Graditeljska baština. U naseljima navedenim u pojedinim lokacijama propisati i prethodno izvo enje
stavku (1) ovog lanka dozvoljeno je samo njihovo kvali- zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva iz-
tetnije infrastrukturno i komunalno opremanje u svrhu gradnja u navedenim zonama uvjetovana je rezultatima
kvalitetnijeg življenja. Nije dozvoljena dogradnja, nadog- arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane
radnja ili gra enje novih gra evina unutar prostora tih uvjete i odobrenje.
naselja. Postoje e gabarite gra evine kao i nagibe kro- (6) Uvjete za o uvanje istraženih i za istraživanje novih
vova treba zadržati. Ne dozvoljava se podizanje krovnih lokaliteta odre uje nadležno tijelo zaštite.
nadozida i podizanje krovnih ku ica. Isto tako nije dozvo-
ljeno podizanje kosih krovova na gra evinama s ravnim lanak 115.
krovovima. (1) Radovi koji na nepokretnom kulturnom dobru ili zašti e-
nom okolišu kulturnog dobra mijenjaju namjenu kultur-
lanak 113. nog dobra mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete
(1) Etnološka baština prezentira najstariji na in gradnje i prethodno odobrenje nadležnog tijela zaštite.
stambenih i gospodarskih gra evina. Mjere zaštite odno- (2) Zaštitu kulturnog dobra treba provoditi cjelovito - gra e-
se se na karakteristi ne slike i organizacije prostora, tra- vine sa svim pripadaju im dijelovima te pripadaju eg di-
dicijske gra evne strukture i zaštitu pripadaju eg reljefa jela estice te u pravilu uz o uvanje osnovne namjene.
s autohtonim elementima pejzaža. Radovi koji bi narušili cjelovitost kulturnog dobra nisu
(2) Pojedina ne etnološke gra evine koje su smještene dopušteni.
unutar sa uvanih povijesnih ambijenata potrebno je ob- (3) Za sanaciju i provo enje zaštitnih radova na zašti enom
navljati u svim elementima sukladno tradicijskom na inu kulturnom dobru potrebno je izraditi odgovaraju u doku-
gra enja. Kvalitetnije etnološke gra evine u dijelovima mentaciju postoje eg stanja sa prijedlogom sanacije i
naselja koji su izgubili tradicijska obilježja mogu se pre- obnove prema konzervatorskim uvjetima nadležne služ-
seliti u etno-park ili zašti eni dio prostora tradicijske gra- be zaštite.
evne strukture. (4) Mjere zaštite:
lanak 114. - sanacija i obnova gra evine mora se izvoditi suk-
(1) Na podru ju Grada Slavonskog Broda nalaze se dva ladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom koncep-
registrirana i jedan evidentirani arheološki lokalitet iz tu uz o uvanje gra evne estice odnosno posjeda
s kojim ini cjelinu; uz pojedina nu provjeru unutar službe zaštite spomenika

- zabranjene su intervencije koje mogu ugroziti kulture.
spomeni ki karakter bilo da se radi o rekonstrukciji
ili prenamijeni u sadržaje koji nisu primjereni obi- 9. POSTUPANJE S OTPADOM
lježjima i karakteristikama zašti ene gra evine
odnosno karakteristikama okoliša i parcelacije; lanak 118.
- zabranjena je ugradnja materijala i gra evnih ele- (1) Prostornim planom Brodsko-posavske županije predvi-
menata koji nisu primjereni povijesnom ili spome- en je županijski centar za gospodarenje otpadom, na lo-
ni kom karakteru gra evine (posebno na pro elji- kaciji "Šagulje", izvan administrativnih granica Grada Sla-
ma) osim iznimno u prizemljima gra evina u koji- vonskog Broda. Istim planom ostavlja se mogu nost kori-
ma se smještavaju prostori javne namjene i tada štenja postoje eg odlagališta otpada na lokaciji koja se
prema detaljnim uvjetima te uz suglasnost službe nalazi u administrativnim granicama Grada Slavonskog
zaštite; Broda (komunalno servisna zona K3 - lokacija Vijuš).
- zabranjeno je uklanjanje gra evina u svrhu grad- (2) Ovim Generalnim urbanisti kim planom na elno se odre-
nje zamjenskih gra evina osim iznimno sukladno uje sustav za gospodarenje otpadom Slavonskog Bro-
uvjetima propisanim Zakonom o zaštiti i o uvanju da. Površine za gospodarenje otpadom na podru ju gra-
kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03). da Slavonskog Broda odre ene su oznakom K3 (komu-
(5) Za sve zahvate na kulturnom dobru i u kulturno - povije- nalno servisna zona) na kartografskom prikazu 1.1. Ko-
snoj cjelini grada Slavonski Brod potrebno je ishoditi po- rištenje i namjena prostora. Na navedenim površinama
sebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za mogu a je djelatnost oporabe, sakupljanja, zbrinjavanja i
zaštitu. To se odnosi i na održavanje pro elja - sanaciju i druge obrade neopasnog otpada (izgradnja reciklažnog
bojenje. dvorišta, sortirnice i druge gra evine za navedene djelat-
lanak 116. nosti).
(1) Unutar zone zaštite ("B" i "I") na estici u graditeljski (3) Na lokaciji Vijuš (podru je komunalno - servisne zone
skladnoj cjelini sa zate enim ambijentom u slu aju da se K3), osim navedenih mogu a je izgradnja i dodatnih sa-
radi o o uvanju vrijedne tradicijske ku e na jednoj gra- držaja i gra evina za gospodarenje otpadom sukladno
evnoj estici mogu se dozvoliti dvije stambene gra evi- važe em Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN
ne isklju ivo uz suglasnost nadležne službe. Preporu a 94/13) i državnim Planom za gospodarenje otpadom:
se staru ku u sa uvati i obnoviti te ju koristiti za trajno ili - reciklažno dvorište,
povremeno stanovanje, poslovni prostor ili u turisti ke - sortirnice - gra evine za razvrstavanje otpada,
svrhe. - pretovarne stanice,
(2) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste gra e- - kompostane i gra evine za privremeno odlaganje
vine potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. no- gra evinskog, komunalnog i drugog otpada.
vogradnju uskladiti sa zate enim tlocrtnim i visinskim ve- Osim navedenih sadržaja i gra evina za gospodarenje
li inama postoje e gra evine (ili postoje ih gra evina) otpadom, unutar komunalno - servisne zone K3 na loka-
kako bi se ustrojio skladan graditeljsko - ambijentalni ciji Vijuš mogu e je graditi i druge sadržaje od važnosti
sklop. za svakodnevno funkcioniranje grada:
(3) Vrijedne gospodarske gra evine izgra ene u naseljima - sklonište za napuštene životinje,
moraju se sa uvati bez obzira na nemogu nost zadrža- - parkiralište komunalnih vozila, te drugih vozila
vanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti (npr. premještena nepropisno parkirana vozila
u poslovne prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidž- „pauk” službom) i
be tradicijskoga graditeljstva. - druge gra evine i sadržaje za potrebe grada i
(4) Nove gospodarske i stambene gra evine mogu se gradi- gradskog komunalnog poduze a.
ti od drveta, koji je tradicijski materijal, a dodatnom obra- (4) Nakon izgradnje regionalnog (županijskog) odlagališta
dom treba osigurati njegovu zaštitu od požara, od atmos- otpada - Šagulje potrebno je izvršiti sanaciju postoje eg
ferilija i drugih ošte enja. gradskog odlagališta, te isto podru je se mora privesti
(5) Vinogradarske klijeti treba ponajprije raditi od drveta, dok namjeni u skladu s odredbama ovog Generalnog urbanis-
podzemni dio klijeti mora biti izgra en od vrstog zida- ti kog plana.
nog materijala. Nadzemni zidani dio treba izbjegavati, a (5) Mjerama odgoja gra ana poticati i organizirati sakupljanje
ako se izvede potrebno je zidove ožbukati i obojiti ili ko- i odvoz bio - otpada biljnoga podrijetla, koji e se prera i-
ristiti drvene obloge. U slu aju ugradnje nove klijeti uz vati za kompost, a u cilju smanjenja krupnoga neiskoristi-
potez starih tradicijskih klijeti, potrebno je slijediti na in voga otpada provoditi mjere separatnog skupljanja koris-
izgradnje klijeti istovjetan zate enima: visina (prizemni- nog otpada te mjere pripreme za postupak recikliranja ot-
ca), tlocrtni oblik i veli ina, smjer krovišta, materijal i dr. pada.
Ne preporu a se izgradnja istaknutih balkona, pretjerano (6) Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima (papira, stakla i
velikih terasa i velikih vanjskih stubišta, ve u oblikovanju sl.) mogu e je i korištenjem spremnika razmještenih na
klijeti i njenoga neposrednoga okruženja valja slijediti javnim površinama (tzv. „zeleni otoci“).
prepoznatljive tradicijske gra evne tvorevine i nagib te- (7) Mjere zbrinjavanja opasnog otpada odre ene su na razini
rena. Republike Hrvatske.
(8) Sanaciju divljih odlagališta i deponija ku nog i ostalog
8.3. Prijelazne odredbe za zaštitu spomenika kulture otpada na podru ju zone sanacije degradiranog dijela
vodocrpilišta (SV) treba provesti prema uvjetima Elabora-
lanak 117. ta sanacije za naselje ''Katarina Kotromani '' - Slavonski
(1) Sastavni dio ovih odredbi je Konzervatorska podloga Brod (izradio Urbanisti ki zavod grada Zagreba d.o.o.,
izra ena za Generalni urbanisti ki plan grada Slavon- 2011. godine), a na na in da se prikupi i odstrani sav ot-
skog Broda od strane Uprave za kulturnu baštinu - Kon- padni materijal do sanitarno '' istog prirodnog tla''. Ako je
zervatorski odjel u Osijeku iz 2002. godine. Ona, kao i navedeni otpad odlagan u depresije na površini terena,
ostale konzervatorske studije, interno e se primjenjivati iste treba odmah sanirati sanitarno prihvatljivim materija-
lom, s ravnanjem i planiranjem, bez mogu nosti ponov- buke susjednih površina ne razlikuju me usobno
ljenog stvaranja i prikrivanja divljih deponija. za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na grani-
ci izme u njih mogle provoditi uz gospodarski pri-
10. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA hvatljivu cijenu;
NA OKOLIŠ - izradom konfliktnih karata buke;
- izradom akcijskih planova za površine u kojima
lanak 119. imisija buke prelazi dopuštene granice;
(1) Na cijelom podru ju obuhvata ovoga Generalnoga urba- - primjenom akusti kih mjera na mjestima emisije i
nisti kog plana, poglavito unutar gradivog dijela gra ev- imisije te na putovima njenog širenja;
noga podru ja, ne smiju se graditi gra evine koje bi svo- - upotrebom transportnih sredstava, postrojenja,
jim postojanjem ili uporabom, neposredno ili posredno ure aja i strojeva koji nisu bu ni;
ugrožavale vrijednosti krajobraza, život, zdravlje i rad - organizacijskim mjerama kojima se osobito u pro-
ljudi u naselju. Isto tako nije dozvoljeno zemljište ure i- metu usporenjem i kontinuiranim vo enjem pro-
vati ili koristiti na na in koji bi izazvao takve posljedice. meta umanjuje razina buke i drugim.
(2) Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te predloženih Do izrade karte buke uvjeti se utvr uju na temelju mjere-
površina za zaštitu, potrebno je neprekidno i sustavno nja imisija buke unutar izgra enih podru ja ili prora una
provoditi mjere za poboljšanje i unapre enje prirodnoga i predvi enih imisija buke na temelju podataka o zvu noj
kultiviranoga (antropogenog) krajobraza s ciljem sprje- snazi izvora, akusti kim karakteristikama gra evine u ko-
avanja nepovoljnoga utjecaja na okoliš. joj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta
emisije do mjesta imisije i akusti kim karakteristikama
lanak 120. gra evine u kojoj je namjena koju treba štiti od buke.
(1) Mjere sprje avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš (4) Mjere sprje avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš od
uvanjem i poboljšanjem kvalitete vode su: daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelat-
- zaštita svih vodotoka i staja ica na podru ju grada nosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po
Slavonskog Broda s ciljem o uvanja, odnosno do- okoliš (one iš avanjem zraka, vode, tla te bukom, opas-
vo enja u planiranu vrstu vode utvr ene kategori- noš u od nesre a i sl.) obvezom saniranja njihovog štet-
je; nog utjecaja na okoliš ili dislociranjem.
- planiranje i gra enje gra evina za odvodnju otpa- (5) Provo enjem posebnih mjera sanitarne zaštite i
dnih voda i ure aja za pro iš avanje otpadnih vo- drugih mjera radi sprje avanja negativnog utjecaja gra-
da; evine i opreme za gospodarenje otpadom na okolni
- zabrana odnosno ograni enje ispuštanja opasnih prostor kao što su:
tvari u vode, tvari sastava propisanih uredbom o - pra enje stanja okoliša, posebno one iš avanja
opasnim tvarima u vodama; podzemnih i površinskih voda te drugih pojava ko-
- sanacija zate enog stanja u industriji te sanacija ili je su posljedica one iš avanja okoliša;
uklanjanje izvora one iš enja; - stalna kontrola vrste i sastava otpada;
- sanacija degradiranog dijela vodocrpilišta na pod- - kontrola stanja ure aja i opreme te sustava zašti-
ru ju stambenog naselja ''Katarina Kotromani '', te;
koje je nekontrolirano izgra eno u II zoni sanitarne - postavljanja ograde i zaštitnog zelenila oko gra e-
zaštite izvorišta Jelas; vina i ure aja;
- sanacija postoje ih deponija te kontrolirano odla- - kontrola deponijskog plina;
ganje otpada; - kontrola flore i faune na deponiju i u okolici.
- sanacija šljun ara te zabrana eksploatacije šljunka (6) Primjenom mjera zaštite stabilnosti tla ure enjem
i pijeska; erozijskih podru ja i sprje avanjem ispiranja tla, pošum-
- vo enje jednostavnog informati kog sustava o ka- ljivanjem i gradnjom regulacijskih gra evina. Programom
kvo i površinskih i podzemnih voda; mjera za unapre enje stanja u gradskom prostoru i prog-
- izrada vodnog katastra. ramom zaštite okoliša utvrdit e se posebne mjere zašti-
(2) Mjere sprje avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš te i sanacije i razvitka pojedinih gradskih predjela (osobi-
uvanjem kakvo e zraka su: to Brodskog Brda) na kojima su evidentirana klizišta.
- u središnjem dijelu grada treba unaprje ivati javni Grad Slavonski Brod izradio je studiju stabilnosti terena
promet uvo enjem autobusa na plin, elektromobi- za podru je Brodskog Brda na kojem postoje potencijal-
la, bicikla i ure enjem pješa kih staza; na klizišta (''Geološka i inženjerskogeološka istraživanja
- štednjom i racionalizacijom energije, uvo enjem podru ja Brodskog brda'', Hrvatski geološki institut,
plina te razvojem dopunskih alternativnih ener- 2010. godine).
getskih sustava; (7) Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
- prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologija- opasnosti predvi ene ovim Generalnim urbanisti -
ma i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djela- kim planom temelje se na:
tnosti. - na inu gradnje, gusto i izgra enosti i gusto i sta-
(3) Mjere sprje avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš od novanja prema stupnju reguliranosti prostora;
prekomjerne buke su: - prostornim razmještajem gospodarskih zona kojim
- prostornim razmještajem izvora buke ili gra evina se predvi a umanjenje koncentracije proizvodnih
u kojima se nalaze izvori buke na na in da se zaš- funkcija u središnjem najguš e izgra enom dijelu
tite podru ja obvezne zaštite i niže dopuštene ra- grada,
zine buke; - razmještajem gra evina javne, društvene i pos-
- izrada karte emisija buke koja e prikazati posto- lovne namjene u parkovnom okruženju,
je e i predvi ene razine buke na podru ju grada; - mjerama sprje avanja nepovoljnog utjecaja na
- utvr ivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta za- okoliš;
štite od buke može locirati neka gra evina; - o uvanjem parkova i šuma na podru ju grada;
- planiranjem namjena tako da se dopuštene razine - ravnoteži izgra enog i neizgra enog dijela podru -
ja grada; turom.
- planiranjem i održavanjem gra evina za zaštitu od (5) U predjelima zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
poplava rijeke Save te oborinskih voda s Brodskog potrebno je poduzeti poja ane mjere kontrole s ciljem
Brda; onemogu avanja bilo kakve izgradnje koja bi bila u sup-
- mjerama sanacije okoliša i privo enje planskoj rotnosti s odredbama ovoga Generalnog urbanisti kog
namjeni prostora na kojima su eksploatirane mine- plana.
ralne sirovine; (6) Stvaranjem javnoga mnijenja u korist:
- korištenje alternativnih izvora energije; - zaštite krajobraza, zaštite kulturne i prirodne baš-
- boljim povezivanjem dijelova grada, osobito gra- tine, smanjenja one iš enja te gradnje stambenih
enjem novih prijelaza preko željezni ke pruge; gra evina na zasadama tradicijskoga graditeljstva,
- pove anjem kapaciteta i broja ulazno - izlaznih - dobro osmišljenim turisti kim programima unapre-
gradskih prometnica; ivati zaštitu prostora,
- planiranom najve om dopuštenom visinom gra e- - u svaki urbanisti ki i arhitektonski projekt ili studi-
nja; ju, ugraditi initelje zaštite okoliša i krajobraznog
- odre ivanjem površine za gra enje prema stupnju oblikovanja.
ugroženosti od potresa; (7) Radi osiguranja zaštitnog zelenog koridora uz Isto nu
- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva uz veznu cestu na gra evnim esticama koje su uz nju tre-
obveznu gradnju skloništa prema posebnim propi- ba urediti zeleni pojas s visokim zelenilom širine 10 m.
sima i normativima koji ure uju ovo podru je; (8) Kod postave klima ure aja zabranjeno je vanjske jedini-
- mjerama za zaštitu kulturnih dobara; ce konzolno montirati na uli na pro elja.
- mjerama za zaštitu od požara uz obvezno osigu-
ranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za efi- 10.2. Mjere zaštite od požara
kasnu zaštitu od požara prema posebnim propisi-
ma i normativima koji ure uju ovo podru je. lanak 122.
(8) U cilju o uvanja okoliša propisuju se sljede e mjere: (1) U svrhu sprje avanja nastajanja i širenja požara na
- na djelotvoran na in štititi kulturne, prirodne i kra- susjedne gra evine, gra evina mora biti:
jobrazne vrijednosti, - udaljena od susjednih gra evina najmanje etiri
- uvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, (4) metra ili manje ako se dokaže, uzimaju i u ob-
izvori vode, jezera, vodotoci i dr.), zir požarno optere enje, brzinu širenja požara,
- podu avati pu anstvo putem sredstava javnoga požarne karakteristike materijala gra evina, veli i-
priop avanja, i na druge na ine, o potrebi o uva- nu otvora na vanjskim zidovima i sl., da se požar
nja okoliša i zašti enih gra evina te op enito o po- ne e prenijeti na susjedne gra evine ili
trebi o uvanja kulturne i prirodne baštine, - odvojena od susjednih gra evina zidom vatroot-
- uklju ivanje lokalne vlasti na o uvanju okoliša te pornosti 90 minuta koji, u slu aju da gra evina
zašti enih gra evina i podru ja kroz nov anu pot- ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni
poru i potrebne odluke, krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) koja na-
- onemogu iti svaku bespravnu izgradnju, osobito u dvisuje krov susjedne gra evine 0,5 metara ili zav-
predjelima zaštite i u neizgra enom gra evnom ršava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti
podru ju. dužine najmanje 1 metar ispod pokrova krovišta
koji mora biti od negorivog materijala najmanje na
10.1. Mjere za poboljšanje i unapre enje okoliša dužini konzole.
(2) Radi omogu avanja spašavanja osoba iz gra evine i
lanak 121. gašenja požara na gra evini i otvorenom prostoru, gra-
(1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljede e mjere: evina mora imati vatrogasni prilaz odre en prema po-
- izraditi sustav kanalizacije s ure ajima za pro iš- sebnom propisu (Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pris-
avanje, osobito u radnim predjelima i na svim tupe, NN 35/94, 55/94 i 142/03).
mjestima gdje se javljaju znatniji one iš iva i, (3) Pri gradnji ili rekonstrukciji vodoopskrbnih mreža mora
- redovito istiti potoke od krutog i krupnog otpada i se, ukoliko ve ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska
sprje avati divlja odlagališta otpadaka po poljod- mreža za gašenje požara odre ena prema posebnom
jelskim i šumskim zemljištima, propisu (Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara,
- djelotvorno onemogu iti bespravnu izgradnju, po- NN 08/06).
sebno na vrijednim poljodjelskim zemljištima, (4) Prilikom prometa, skladištenja ili držanja zapaljivih teku-
- smanjiti uporabu agrotehni kih sredstava koja ina i/ili plinova glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti
one iš uju tlo (pesticidi, umjetna gnojiva i sl.). odredbe Zakona o zapaljivim teku inama i plinovima (NN
(2) U sklopu projekta za nove željezni ke pruge velikih 108/95) te Pravilnika o zapaljivim teku inama (NN 54/99)
brzina (Zagreb - GP Lipovac), koja prolazi podru jem i Pravilnika o izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin
unutar obuhvata Generalnoga urbanisti kog plana, treba i o uskladištenju i pretakanju ukapljenog naftnog plina
poduzeti sve mjere da ne do e do narušavanja slike kra- (Sl. 24/71) i Pravilnika o ukapljenom naftnom plinu (NN
jobraza i poreme aja eko - sustava. 117/07).
(3) Zahvati za koje je potrebna provedbe procjene utjecaja
na okoliš nisu odre eni ovim Generalnim urbanisti kim 11. MJERE ZAŠTITE ODPRIRODNIH I DRUGIH NESRE A
planom, ve se odre uju sukladno Uredbi o procjeni ut-
jecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i NN 67/09). lanak 123.
(4) Postoje e nekorištene dijelove radnih predjela bescarin- (1) Mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara od priro-
ske zone " uro akovi ", DIP "Slavonije" i radne zone dnih i drugih nesre a, poštuju i odgovaraju e zakonske i
Bjeliš treba urediti, po potrebi prenamijeniti te gospodar- podzakonske propise, temelje se na vrednovanju zna a-
ski i urbano aktivirati tako da se funkcionalno i oblikovno ja geografskog položaja, gusto e stanovništva, izgra e-
bolje povežu s postoje om i planiranom gradskom struk- ne strukture naselja, gospodarskim, prometnim i infras-
trukturnim gra evinama, a vezano za mogu i nastanak (6) Skloništa u podru jima obvezne izgradnje ne treba
opasnosti u slu aju nastajanja prirodnih nepogoda, teh- graditi ako:
ni ko-tehnoloških i ekoloških nesre a te povredivosti u - je sklanjanje stanovništva ve osigurano,
slu aju nastanka ratnih opasnosti i razaranja. - je podru je u zoni plavljenja voda,
(2) Mjere zaštite provode se kroz temeljne i posebne uvjete - je sklanjanje ispod zgrada viših od 10 etaža,
zaštite, ure enja i korištenja prostora. Temeljni uvjeti za- - hidro - geološki uvjeti nisu povoljni -u razini nižoj
štite obuhva eni su na elima i op im uvjetima prostor- od podruma zgrade gdje visina podzemnih voda
nog planiranja i zaštite prostora. Primjenjuju se kroz pro- ugrožava sklonište,
stornu organizaciju u kojoj se primjenjuje na elo policen- - lokacija skloništa narušava podru je ili gra evinu
tri nosti naselja, izgradnju naselja na zašti enim položa- zašti ene prirode ili kulturnih dobara,
jima te izbjegavanju gra enja gospodarskih sadržaja po- - do e do promjene propisa koji odre uju obvezu
tencijalno opasnih za stanovništvo u gusto naseljenim njihove gradnje,
podru jima, planiranje i gra enje infrastrukturnih koridora - do e do promjene plana i obveza sklanjanja izra-
i prometnica na zašti enim prostorima, racionalno koriš- enog od nadležnog tijela uprave.
tenje tla i o uvanje šuma i vodotoka te gra enje gra evi- Podru ja obvezne izgradnje skloništa kao i njihov ra-
na za zaštitu od visokih voda, ograni enja u gra enju u zmještaj utvr uju se uz suglasnost nadležnog tijela.
seizmi ki aktivnijim podru jima te omogu avanje koriš-
tenja alternativnih prometnih koridora za potrebe evaku- 11.2. Zaštita od rušenja
acije stanovništva.
lanak 125.
(3) Mjere zaštite utvr ene ovim Generalnim urbanisti kim
(1) Prometnice unutar novih dijelova grada, moraju se pro-
planom uskla ene su sa utvr enim i propisanim preven-
jektirati na na in da razmak gra evina od prometnice
tivnim mjerema iz Procjene ugroženosti stanovništva,
omogu uje da eventualne ruševine gra evina ne zapri-
materijalnih i kulturnih dobara za podru je Grada Sla-
je avaju prometnicu radi omogu avanja evakuacije ljudi i
vonskog Broda.
pristupa interventnim vozilima.
(4) Sustav prometa odre en ovim Generalnim urbanisti kim
(2) Kod projektiranja gra evina mora se koristiti tzv. projek-
planom omogu uje kvalitetnu dostupnost prostoru i al-
tna seizmi nost sukladno utvr enom stupnju eventualnih
ternativne prilaze svim to kama u prostoru te time i viso-
potresa prema seizmološkoj karti Hrvatske za povratni
ku razinu prostorne povezanosti. Magistralni infrastruk-
period za 500 godina.
turni sustavi postavljeni su na manje izloženom položaju,
(3) Planovima užih podru ja, za dijelove grada koji nisu
a infrastrukturni sustavi planiraju se dovršavati i moder-
izgra eni po protivpotresnim propisima gradnje, mora se
nizirati na na in da se prstenastim vo enjem osigura na-
pri projektiranju propisati obveza analize otpornosti gra-
pajanje mreža iz najmanje dva smjera.
evina na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije
mjere zaštite ljudi i gra evina od rušenja.
11.1. Sklanjanje stanovništva
lanak 124. 11.3. Zaštita od potresa
(1) U gradu Slavonskom Brodu (unutar obuhvata General-
lanak 126.
noga urbanisti kog plana) odre uje se obveza izgradnje
(1) Protupotresno projektiranje gra evina kao i gra enje
skloništa osnovne i dopunske zaštite te zaklona.
provodi se sukladno Zakonu o gra enju i postoje im te-
(2) U prvoj zoni zaštite grada u prostoru ome enom sa
hni kim propisima.
zapada trasom nekadašnje pruge S. Brod - B. Brod, sa
(2) Protupotresno projektiranje provodi se u skladu s posto-
sjevera lateralnim kanalom, s istoka potokom Glogovi-
je im seizmi kim kartama, zakonima i propisima, ra u-
com te s juga rijekom Savom za sve stambene, poslovno
naju i na potres ja ine do VIIº, odnosno VIIIº MSK.
- stambene i poslovne zgrade u kojima je broj stanara
(3) Zaštite od potresa stambenih, javnih, poslovnih, gospo-
ve i od 100 osoba ili broj zaposlenih ve i od 50 osoba
darskih i infrastrukturnih gra evina provodi se tijekom
potrebno je planirati gradnju dvonamjenskih skloništa
projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i
osnovne zaštite otpornosti 100 kPa.
na njima temeljenim propisima, kao i prihva enim nor-
(3) Isto no, zapadno i sjeverno od prve zone ugroženosti za
mama te pravilima struke.
sve navedene gra evine iz to ke 2. treba planirati grad-
(4) Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacij-
nju dvonamjenskih skloništa dopunske zaštite otpornosti
ske putove, omogu iti nesmetan pristup svih vrsti pomo-
50 kPa.
i u skladu s važe im propisima.
(4) Za postoje e višestambene, stambeno-poslovne i pos-
(5) U cilju zaštite prostora od rušenja gra evina, kao i osigu-
lovne zgrade, koje nemaju podruma ili nemaju mogu -
ranja potrebnih koridora za evakuaciju stanovništva i do-
nosti za dogradnju prostora koji bi mogao služiti kao
bara uvjetuje se da u slu aju izvedbe me usobnog raz-
sklonište dopunske zaštite potrebno je predvidjeti prostor
maka objekata kao i njihovog odstojanja od prometnih
za gradnju zaklona.
površina manjeg od uvjeta utvr enih posebnim propi-
(5) Pri izgradnji skloništa treba uvažavati uvjete racionalnos-
som, projektnom dokumentacijom gra evina treba doka-
ti gra enja, dostupnost skloništa, broj ljudi koji se skla-
zati:
nja, vrste i namjene zgrada u kojima se skloništa grade,
- da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od
ugroženost zgrade u slu aju nastanka ratnih opasnosti,
elementarnih nepogoda,
hidro-geološke uvjete i druge uvjete koji utje u na sigur-
- da u slu aju ratnih razaranja rušenje objekta ne e
nost, kvalitetu gra enja i održavanje skloništa. Skloništa
u ve em opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oš-
osnovne i dopunske namjene obvezno se planiraju kao
te enja na drugim objektima.
dvonamjenska. Gradnja podzemnih javnih i komunalnih
(6) Za podru ja u kojima se planira izgradnja ve ih stambe-
gra evina obvezno treba dio prostora prilagoditi za pot-
nih i poslovnih gra evina, potrebno je izvršiti geomeha-
rebe sklanjanja ljudi izuzev ako je sklanjanje osigurano u
ni ko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla mak-
postoje im ili novim zgradama.
simalna sigurnost konstrukcija na predvi ene potrese.
(7) Gra evine društvene namjene (športsko-rekreacijske, (3) U gradu Slavonskom Brodu trenutno ima na raspolaga-
zdravstvene i sli ne gra evine) koje koristi ve i broj raz- nju 2300 mjesta za sklanjanje ljudi u postoje im skloniš-
li itih korisnika, javne prometne površine, moraju biti tima.
gra ene ili ure ene na na in da je mogu i pristup svim (4) U slu aju potrebe za privremenim smještanjem ve eg
službama u sustavu zaštite i spašavanja. broja stanovnika koristiti e se raspoloživi smještajni ka-
(8) Ceste i ostale prometnice štite se posebnim mjerama od paciteti na podru ju Grada Slavonskog Broda koji, pre-
rušenja zgrada i ostalog zapre avanja radi što brže i je- ma Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kul-
dnostavnije evakuacije ljudi i dobara. turnih dobara, iznosi 327 ležaja.
(5) Za sklanjanje ljudi kod prirodnih katastrofa i elementarnih
11.4. Zaštita od požara i tehnoloških eksplozija nepogoda, odnosno za zbrinjavanje ve eg broja ljudi, ko-
ristit e se sportske dvorane: O.Š. Antun Mihanovi , O.Š.
lanak 127.
Bogoslav Šulek, O.Š. Dragutin Tadijanovi , O.Š. Vladi-
(1) Zaštita od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospo-
mir Nazor, O.Š. I. G. Kova , O.Š. Hugo Badali , O.Š.
darskih i infrastrukturnih gra evina provodi se tijekom
Blaž Tadijanovi , O.Š. I. B. Mažurani , Sportska dvorana
projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i
Brod, Gradska vježbaonica Sokol.
na njima temeljenim propisima, kao i prihva enim nor-
mama iz oblasti zaštite od požara i pravilima struke.
(2) Rekonstrukcija postoje ih gra evina u naseljima projekti- 13. MJERE PROVEDBE PLANA
ra se na na in da se ne pove ava ukupno postoje e po- 12.1. Obveza izrade detaljnijih planova ure enja
žarno optere enje gra evine, zone ili naselja kao cjeline.
(3) Kod odre ivanja me usobne udaljenosti objekata voditi 12.1.1 Važe i provedbeni dokumenti prostornog
ra una o požarnom optere enju objekata, intenzitetu ure enja
toplinskog zra enja kroz otvore objekata, vatrootpornosti lanak 129.
objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. (1) Provedbeni dokumenti prostornog ure enja koji su na
Ako se izvode slobodnostoje i stambeni objekti, njihova snazi prikazani su punom linijom na kartografskom pri-
me usobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg kazu br. 4.4. Podru ja i dijelovi primjene planskih mjera
objekta, odnosno minimalno 6 m. Me usobni razmak zaštite.
kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od (2) Prioritet i dinamika izmjena i dopuna ili stavljanja van
visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne snage provedbenih dokumenata prostornog ure enja iz
može posti i minimalna propisana udaljenost me u ob- stavka (1) ovog lanka utvrditi e se posebnim Odluka-
jektima, potrebno je predvidjeti dodatne, poja ane mjere ma Grada o njihovom stavljaju van snage ili o izradi
zaštite od požara. izmjena i dopuna.
(4) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukci-
je postoje e mreže u naselju, obvezno je planiranje hid- 12.1.2. Obveza izrade novih Urbanisti kih planova
rantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata najma- ure enja
nje Ø100 na me urazmaku od najviše 150 m.
(5) Obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju lanak 130.
propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne (1) U cilju provo enja ovoga Generalnoga urbanisti kog
radijuse. plana, zaštite i svrhovitoga korištenja prostora neophod-
(6) Za izgradnju gra evina za koje su posebnim propisima na je izrada Urbanisti kih planova ure enja (UPU). Uvjeti
predvi ene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjeti- izgradnje bit e detaljno utvr eni tim planovima, a u
ma gra enja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite skladu s op im odredbama ovoga Generalnoga urbanis-
od požara, obvezno je isho enje suglasnost nadležnih ti kog plana. Granice za koje je obvezno donošenje de-
državnih upravnih tijela. taljnijeg plana ili se ovim Generalnim urbanisti kim pla-
(7) Za zaštitu šuma od požara treba predvidjeti i održavati nom predvi aju njegove izmjene i dopune,narisane su
šumske prosjeke i vatrogasne putove na temelju uvjeta isprekidanom linijom na grafi kom prikazu br. 4.4. Pod-
Hrvatskih šuma. ru ja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite.
(8) Za gradnju gra evina i postrojenja za skladištenje i
lanak 131.
promet zapaljivih teku ina i/ili plinova, moraju se poštiva-
(1) Važe i dokumenti prostornog ure enja (UPU, DPU i
ti odredbe posebnog propisa koji regulira skladištenje i
PUP) na podru ju Generalnog urbanisti kog plana su:
transport zapaljivih teku ina i plinova.
1. UPU „Povijesna i urbanisti ka cjelina s gradskom je-
(9) Temeljem uvjeta posebnog propisa potrebno je izraditi
zgrom“,
elaborat zaštite od požara za složenije gra evine (gra-
2. UPU gospodarsko-proizvodne zone „ uro akovi “,
evine skupine 2).
3. UPU „Veliko polje - sjever“,
4. UPU „Gospodarsko-proizvodne zone Bjeliš - zapad“,
11.5. Uzbunjivanje, evakuacija i zbrinjavanje 5. DPU „Novo naselje u MO Josip Rimac“,
stanovništva 6. DPU zone „Ciglana“,
lanak 128. 7. PUP „Jelas“,
(1) Uzbunjivanje stanovništva u slu aju ratne opasnosti ili 8. PUP „Robna ku a Sva eva“,
elementarnih nepogoda (potres i dr.) provodi se zvu nim 9. PUP „Brodski varoš, jug - Budainka“,
signalom preko sirene postavljene na najvišoj gra evini 10. PUP „M. Pijade“, a sada naselje „Z. Frankopan“,
u gradu odnosno gra evini javno - društvene ili gospo- 11. PUP „F. Serti “, a sada naselje „A. Hebrang“,
darske namjene. Domet zvu nog signala ra una se s 12. PUP „Šestinac“,
minimalno 1000 m. 13. PUP „INA - plin“,
(2) Evakuacija stanovništva provodi se preko postoje ih 14. PUP „Eksperimentalno solarno naselje Glogovica“.
prometnica više razine koje obzirom na širinu prometnog (2) U cilju provo enja ovoga Generalnoga plana, zaštite i
koridora ne e biti ugrožene kroz urušavanje okolnih gra- svrhovitoga korištenja prostora neophodna je izrada Ur-
evina. banisti kih planova ure enja (UPU) za slijede e cjeline:
1. UPU sportsko - rekreacijskog centra „Vijuš“ i pješ a- kao podzemni;

ne plaže „Poloj“, (3) Na podru ju obuhvata Urbanisti kog plana ure enja
2. UPU gospodarske-proizvodne zone „Bjeliš - istok“, sportsko-rekreacijskog centra ''Poloj'' unutar zone nam-
3. UPU naselja „Podvinje-jug“, jene R3 mogu se ure ivati kupališta. Pod ure enjem ku-
4. UPU naselja „Brodsko Vinogorje-jug“, pališta smatra se izvo enje slijede ih radova, a sve u
5. UPU naselja „Brodski Varoš-jug“, skladu s propisima:
6. UPU „Produžena Sva eva-istok“, - iš enje obalnog pojasa i njegovih dijelova;
7. UPU „Sva eva ulica“, - renaturalizacija - skup intervencija koje se podu-
8. UPU „Ulica I. Cankara-zapad“, zimaju radi vra anja u prirodno stanje dijelova
9. UPU „Ulica I. Cankara-istok“, obale koji su prethodnih zahvatima ošte eni;
10. UPU „Slavonijatrans“, - sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju
11. UPU „Sv. Lovro-sjever“, radi poboljšanja stanja dijelova obale koji su pret-
12. UPU „Buši eva-Sva eva“, hodnim zahvatima ošte eni;
13. UPU „Sjeverna vezna cesta-zapad“, - ure enje morfološki nepromijenjenih dijelova oba-
14. UPU „Luke Luki a“, le - provo enje zahvata radi poboljšanja mogu -
15. UPU „Poslovne zone Kanal“, nosti korištenja dijelova obale na kojima prevlada-
16. UPU „Mrsunja I.“, vaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju
17. UPU „Željezni ka“, biti o uvani;
18. UPU „M. Krleže - F. Mari evi a“, - rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba;
19. UPU „neizgra ene gra evinske zone obostrano uz - izgradnja niskih kamenih potpornih zidova za zaš-
isto nu veznu cestu“, titu od erozije;
20. UPU „Proširenje gradskog groblja - jug“, - nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima obale
21. UPU „Novog gradskog groblja - Podvinje“, (dohranjivanje), isklju ivo u svrhu održavanja pos-
22. UPU „Tržnica“. toje ih kupališta, odnosno vra anja u prvobitno
(3) Do donošenja Urbanisti kog plana ure enja sportsko- stanje;
rekreacijskog centra „Vijuš“ i pješ ane plaže „Poloj“, nije - oblaganje dijelova sun ališta kamenim plo ama;
mogu a nikakva gradnja, izuzev zone kampa Poloj (T3), - izgradnja infrastrukture u funkciji kupališta (vodo-
za koji je ve izra en idejni projekt. vodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska
(4) Do donošenja Urbanisti kog plana ure enja za „neizgra- elektroenergetska infrastruktura, javna rasvijeta,
enu gra evinsku zonu obostrano od isto ne vezne ces- telekomunikacijska);
te“ zabranjuje se bilo kakva gradnja prema odredbama - ukoliko se do ure ene plaže izvodi sustav vodoo-
GUP-a, izuzev op ih uvjeta gradnje za zate eno stanje. pskrbe, mora se istovremeno riješiti sustav odvo-
(5) Do donošenja novih detaljnijih planova ure enja (ili dnje otpadnih voda;
izmjena i dopuna postoje ih) mogu e je rekonstruirati - hortikulturno ure enje;
postoje e i graditi pojedina ne stambene, poslovne, - postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvla-
stambeno - poslovne gra evine u zonama stambene enje i osmatra nica za nadzornika plaže;
namjene i u zonama mješovite namjene, uz uvjet da se - postavljanje montažne komunalne opreme (klupe,
gra evna estica nalazi unutar izgra enog ili ure enog stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, in-
dijela gra evinskog podru ja grada Slavonskog Broda. formativne plo e i sl.);
- gradnja sanitarnih vorova (najve a tlocrtna pro-
12.1.3. Smjernice za izradu ili izmjenu i dopunu jekcija pojedina ne gra evine može iznositi 35 m²,
provedbenih dokumenata prostornog ure enja maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4
m do završnog ruba vijenca od najniže kote okol-
lanak 132.
nog terena, krovište može biti ravno ili koso nagi-
(1) Uvjeti izgradnje bit e detaljno utvr eni provedbenim
ba do 45º, pokrov kosih krovova treba biti crijep, a
dokumentima prostornog ure enja propisanim lankom
mogu se dozvoliti i drugi pokrovi (u boji crijepa) uz
131., a u skladu s op im odredbama ovoga Generalnoga
valjano stru no arhitektonsko obrazloženje koje
urbanisti kog plana.
mora skrbiti o o uvanju tradicijske slike naselja, ne
(2) Uz uvjete iz stavka (1) ovog lanka moraju se poštivati
dozvoljava se korištenje valovitog salonita i sli nih
slijede e smjernice:
materijala;
- potrebno je odrediti smještaj reciklažnog dvorišta i
- postavljanje montažnih/privremenih manjih ugosti-
to na na in da je lako prilazan, površine estice do
2 teljskih i uslužnih objekata.
1000 m te da korištenjem ne narušava oblikova-
(4) Pri izradi Urbanisti kog plana ure enja „neizgra ene
nje i kvalitetu korištenja okolnih prostora i sadrža-
gra evinske zone obostrano uz isto nu veznu cestu“
ja;
moraju se uzeti u obzir postoje i infrastrukturni koridori
- u svakom naselju (gradskoj etvrti) treba planirati
energetskih gra evina, koji se ovim Generalnim urbanis-
sportska i dje ja igrališta za razne dobne uzraste:
ti kim planom ne predvi aju za izmještanje, te se moraju
- površine za sport i rekreaciju treba planirati unutar
poštivati uvjeti posebnih propisa i zatražiti suglasnost
obuhvata detaljnijih planova ure enja (Urbanisti -
Hrvatske elektroprivrede.
kih planova ure enja i Detaljnih planova ure enja)
na na in da se osigura primjerena dostupnost ko-
12.2. Mjere ure enja i zaštite zemljišta
risnicima prostora sukladno stru nim normativima
te planirati sportska i dje ja igrališta za razne dob- lanak 133.
ne skupine; (1) Na cijelom podru ju obuhvata ovoga Generalnoga urba-
- treba planirati površine parkova i to na na in da se nisti kog plana, poglavito unutar gradivog dijela gra ev-
osigura primjerena dostupnost korisnicima prosto- noga podru ja, planirani su sadržaji i namjene koje svo-
ra sukladno stru nim normativima; jim postojanjem ili uporabom, neposredno ili posredno
- telekomunikacijski priklju ak trebalo bi planirati ne ugrožavaju život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrije-
dnosti krajobraza, ali istovremeno omogu avaju siguran i osobito prirodnoga krajobraza te naslije ene kulturno-
zdrav gospodarski razvoju ovoga kraja. povijesne vrijednosti.
(2) Ure enje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se grads- (2) Izvan gra evnoga podru ja (u sklopu obuhvata General-
kim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem ili nog urbanisti kog plana) mogu se graditi sljede e gra-
odredbama detaljnijih planova. evine: vinogradarske klijeti (u predjelima vinograda),
(3) Zna ajan element zaštite i ure enja zemljišta je zaštita planinarski i lova ki dom, vidikovci i manji ugostiteljski
prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik zašti- prostori u sklopu gra evine vidikovca i druge gra evine
enih podru ja, a zaštita kulturnih dobara upisom u Re- dopuštene zakonom.
gistar zašti enih kulturnih dobara Republike Hrvatske. (3) Prilikom gra enja uz rubove šuma, najmanji razmak
izme u gra evine i ruba šume treba biti 50m.
12.3. Urbanisti ko-arhitektonski natje aji (4) U predjelu zaštite krajobraza (Migalovci) nije dozvoljena
izgradnja.
lanak 134. (5) Izvan gra evnog podru ja Plana mogu a je izgradnja
(1) Za gradnju novih kompleksnih gra evina i ve ih sklopo- infrastrukturnih gra evina pod posebnim uvjetima, a od-
va raspisivati e se urbanisti ko - arhitektonski natje aji. nosi se na modernizaciju elektroenergetskih i drugih in-
(2) Lokacije za koje e se raspisivati natje aji odredit e se frastrukturnih gra evina i postrojenja u cilju poboljšanja
posebnim odlukama Poglavarstva na temelju prostorno - snabdijevanja i priklju ivanja novih potroša a (zamjena
projektnog programa, ili odredbama UPU-a, odnosno dijelova opreme i postrojenja, ugradnja dodatne opreme i
DPU-a. dopunjavanja u postoje im postrojenjima, ugradnja novih
(3) Odlukom o izradi plana može se propisati obveza pro- dijelova radi uskla ivanja s propisima o higijensko-
vedbe urbanisti ko - arhitektonskog natje aja, radi dobi- tehni koj zaštiti na radu, od požara i sl.).
vanja stru ne podloge za izradu plana. (6) Mogu e su obnove javnih komunalnih i prometnih
(4) Za novu gradnju kompleksa ŠRC Vijuš raspisat e se gra evina, koje se nalaze izvan gra evnoga podru ja:
urbanisti ko - arhitektonski natje aj. - dogradnjom sanitarija, garderoba, manjih spremiš-
2 2
(5) Za rješenje tržnice raspisat e se urbanisti ko - arhitek- ta i sl. do najviše 10 m za gra evine do 100 m
tonski natje aj prije donošenja detaljnijeg plana. bruto izgra ene površine i do 5% od ukupne bruto
izgra ene površine za ve e gra evine;
12.4. Studije - pregradnjom i funkcionalnom preinakom gra evi-
ne;
lanak 135.
- ure enjem estice gra evine.
(1) GUP-om je omogu ena izrada urbanisti ko-
arhitektonskih i prometno-tehni kih studija za prostore za lanak 138.
koje se to ocijeni potrebnim. Odluku o tome e donositi (1) Osnovna poljodjelska namjena, temeljem koje su podig-
gradsko poglavarstvo. nute gospodarske gra evine, ne smije se mijenjati.
(2) Pojedina ne postoje e stambene i prate e pomo ne
12.5. Rekonstrukcija i obnova postoje ih gra evina gospodarske te poslovne gra evine, koje se nalaze iz-
van gra evnoga podru ja, a izgra ene su u skladu s ra-
lanak 136.
nije važe im propisima i na temelju odgovaraju eg akta,
(1) Postoje e gra evine koje su Generalnim urbanisti kim mogu se obnoviti i popraviti. Mogu i su sljede i gra evni
planom odre ene da se nalaze izvan gradivog dijela zahvati:
gra evnog podru ja, smatrat e se "izdvojenim dijelom - preinake koje uklju uju otvaranje vanjskih otvora
gradivog podru ja" koje se ne može proširivati. Na istim na postoje im gra evinama i izgradnju krovnih
gra evnim esticama mogu i su zahvati odre eni ovim prozora;
Generalnim urbanisti kim planom za gra evno podru je, - konstruktivni popravci na na in zadržavanja posto-
uz najve u visinu gra enja do P+2 i izgra enost estice je eg oblika i veli ine gra evine;
do 30%. - preinake u unutrašnjosti bez pove anja obujma
(2) Gra evine unutar gra evnoga podru ja koje su sagra-
gra evine i bez promjene namjene (primjerice:
ene ili je njihova gradnja zapo ela u vrijeme izrade
promjena instalacija, promjena funkcije pojedinih
ovog Generalnog urbanisti kog plana, a bez propisane
prostorija, poboljšanje fizike gra evine i sl.);
dokumentacije smatraju se nedozvoljenom izgradnjom i - popravak postoje ega krovišta (ravnog ili kosog);
moraju se odmah ukloniti o trošku vlasnika ako je njihova - izmjena ravnih krovova u kose krovove isklju ivo
namjena u suprotnosti s ovim Generalnim urbanisti kim radi poboljšanja fizikalnih svojstava, uz mogu nost
planom. ure enja korisnog potkrovlja (nadogradnja nado-
(3) Ako su te gra evine izgra ene u predjelima gdje je ovim zida do 1,2 m je mogu a ako tako dogra ena gra-
Generalnim urbanisti kim planom predvi ena takva evina udovoljava propisanim visinama gra evi-
namjena, tada izdavanje odgovaraju ih akata kojima se ne);
dozvoljava gradnja treba uvjetovati preinakama kojima - preinaka postoje eg tavana u korisno potkrovlje
e se gra evina u cijelosti prilagoditi svim odredbama uz mogu nost nadogradnje nadozida do najviše
ovoga Generalnog urbanisti kog plana i zakonima i pra- 1,2 m visine, pod uvjetom da je u skladu s propi-
vilnicima koji isto reguliraju.
sanom visinom gra evine;
- dogradnja sanitarnog vora do 6 m2 bruto izgra-
12.5.1. Gra enje izvan gra evnoga podru ja ene površine i spremišta ogrijeva do najviše 6m
2
bruto izgra ene površine;

lanak 137.
- ure enje gra evne estice postoje e gra evine
(1) Gra evine koje se mogu ili moraju graditi izvan gra ev-
(popravak ograde, gra enje potpornih zidova).
nog podru ja, trebaju se planirati, projektirati, izvoditi i
(3) Prilago ivanje, popravak i rekonstrukcija postoje ih
koristiti na na in da su sukladne s važe im zakonima i
gospodarskih i poslovnih gra evina i prostorija vrši se po
odredbama ovoga Generalnoga urbanisti kog plana.
nalogu nadležnih inspekcijskih službi, a u slu aju da ne
One ne smiju ugrožavati vrijednosti ovjekova okoliša,
udovoljavaju propisima iz podru ja zaštite na radu, od „Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
požara i propisima o higijensko-tehni kim mjerama. Ob- 6/13. i 5/14.), po prijedlogu Upravnog vije a Ustanove Dje ji
vezno je priklju enje postoje ih stambenih, gospodarskih vrti „Ivana Brli -Mažurani “ na 15. sjednici Gradskog vije a
i poslovnih gra evina na komunalnu infrastrukturu kada Grada Slavonskog Broda održanoj dana 22. ožujka 2016.
je ona izgra ena. godine, donosi se
(4) Pojedina ne postoje e gra evine (stambene, pomo ne
poslovne, gospodarske i dr.) koje se nalaze unutar gra- Z A K LJ U A K
evnoga podru ja na površinama na kojim nije dopušte- o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Odluke
no gra enje i koje su izgra ene suprotno važe im propi- o izmjenama i dopunama Statuta Dje jeg vrti a "Ivana
sima i bez dokaza legalnosti moraju se ukloniti. To se Brli -Mažurani " Slavonski Brod
osobito odnosi na gra evine u zaštitnom pojasu vodocr-
pilišta, osim navedenog u lanku 141.i pojasevima zab- I.
ranjenog gra enja na i duž trasa državne i županijske in- Daje se prethodna suglasnost na Prijedlog Odluke o
frastrukture. izmjenama i dopunama Statuta Dje jeg vrti a „Ivana Brli -
Mažurani “ koju je usvojilo Upravno vije e Ustanove na svojoj
lanak 139.
2. sjednici održanoj dana 3. velja e 2016. godine.
(1) Po donošenju na Gradskom vije u, Elaborati ovih Izmje-
na i dopuna Generalnog urbanisti kog plana grada Sla-
II.
vonskog Broda, sadržaja navedenog u lanku 2. i 3. ove
Ovaj Zaklju ak stupa na snagu danom donošenja, a ob-
Odluke, potpisani po predsjedniku Gradskog vije a izra-
javiti e se u "Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
uju se u osam (8) primjeraka (koji se smatraju izvorni-
kom), te se isti uvaju na slijede i na in:
GRADSKO VIJE E
- jedan (1) primjerak u pismohrani Grada Slavon-
KLASA: 601-02/15-01/25
skog Broda,
URBROJ: 2178/01-07-16-10
- jedan (1) primjerak u pismohrani Ministarstva gra-
diteljstva i prostornog ure enja,
- jedan (1) primjerak u prostorijama Zavoda za
prostorno ure enje Brodsko posavske županije,
- jedan (1) primjerak u prostorijama u Agenciji za
ozakonjenje nezakonito izgra enih zgrada,
- jedan (1) primjerak u prostorijama Upravnog odje-
la za komunalni sustav i komunalno redarstvo 12.
Grada Slavonskog Broda, te Temeljem lanka 37. Zakona o predškolskom odgoju i naobra-
- tri (3) primjerka u prostorijama Upravnog odjela za zbi ("Narodne novine Republike Hrvatske" br.10/97., 107/07. i
graditeljstvo, prostorno ure enje i zaštitu okoliša 94/13.), lanka 38. stavak 2. u svezi s lankom 42. stavak 3.
Grada Slavonskog Broda. Zakona o ustanovama ("Narodne novine Republike Hrvatske"
(2) Tekstualni, grafi ki dijelovi i obvezni prilozi Generalnog br. 76/93., 29/97., 47/99 i 35/05.), lanka 50. Statuta Ustanove
urbanisti kog plana iz lanka 3. ove Odluke, koji ine Dje ji vrti Ivana Brli -Mažurani Slavonski Brod i lanka 36.
njezin sastavni dio, nisu predmetom objave. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Službeni vjesnik Brodsko-
posavske županije", br.6/09. i 13/10. i „Službeni glasnik Grada
lanak 140.
Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12., 6/13. i 5/14.), po prijedlogu
(1) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti
Upravnog vije a Ustanove Dje ji vrti „Ivana Brli -Mažurani “
Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Odluke o donoše-
na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda
nju Generalnog urbanisti kog plana grada Slavonskog
održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi se
Broda ("Službeni vjesnik op ine Slavonski Brod", broj
10/08), kao i Odluka o donošenju Generalnog urbanisti -
ODLUKA
kog plana grada Slavonskog Broda ("Službeni vjesnik
o imenovanju ravnateljice Ustanove Dje ji vrti
op ine Slavonski Brod", broj 2/05)
"Ivana Brli -Mažurani " Slavonski Brod
lanak 141.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objav- I.
ljivanja u "Službenom glasniku Grada Slavonskog Bro- Za ravnateljicu Ustanove Dje ji vrti "Ivana Brli -
da". Mažurani " Slavonski Brod imenuje se Zorana Butorac na
vrijeme od etiri (4) godine.
GRADSKO VIJE E
Klasa: 350-01/15-01/23 Imenovana ravnateljica Ustanove Dje ji vrti "Ivana Brli -
Urbroj: 2178/01-07-16- 5 Mažurani " Slavonski Brod, Zorana Butorac, stupa na dužnost
Slavonski Brod, 22. ožujka 2016. s danom 19. ožujka 2016. godine.
Predsjednik Gradskog vije a II.

prof.dr.sc. Roberto Luji Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti
O b r a z l o ž e nj e
11. Upravno vije e Ustanove Dje ji vrti "Ivana Brli Mažura-
Temeljem lanka 41. Zakona o predškolskom odgoju i naobra- ni " Slavonski Brod raspisalo je javni natje aj za imenovanje
zbi ("Narodne novine Republike Hrvatske" br.10/97., 107/07. i ravnatelja Ustanove Dje ji vrti Ivana Brli Mažurani Slavon-
94/13) i lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Služ- ski Brod, koji je objavljen u Glasu Slavonije, na internetskim
beni vjesnik Brodsko-posavske županije", br.6/09. i 13/10. i
stranicama Ustanove i na oglasnoj plo i Hrvatskog zavoda za odnos i me usobno uvažavanje u donošenju odluka iz djelok-
zapošljavanje. ruga rada Ustanove.
Upravno vije e je na svojoj 2. sjednici održanoj dana 29. lan je niza radnih tijela, organizator i sudionik važnih
sije nja 2016. godine, po isteku roka za prijave, izvršilo uvid u skupova na podru ju grada Slavonskog Broda, Brodsko-
pristigle prijave na natje aj te se konstatira da su u otvorenom posavske županije i šire što ukazuje na aktivnu participaciju u
roku pristigle dvije prijave: široj društvenoj zajednici.
1. Zorana Butorac Iz životopisa je vidljivo da se usavršavala na profesionalnoj
2. Vesna Jerkovi i osobnoj razini te stekla kompetencije za vo enje Ustanove
Uvidom u dokumentaciju utvr uje se da su zadovoljeni svi što se vidi kroz godišnje planove i programe rada te njihovu
formalno pravni uvjeti za imenovanje ravnatelja Ustanove, te realizaciju.
da su obje kandidatkinje priložile svu potrebnu dokumentaciju. Isti e se i osobni angažman imenovane za privla enje
sredstava iz EU fondova gdje se osobno angažirala i svojim
Kandidatkinja Zorana Butorac priložila je: radom uspješno okon ala projekt „Igrom do govora“ financiran
1. životopis, iz fondova EU koji je zna ajno doprinio pove anju materijalne
2. presliku diplome o ste enoj stru noj spremi – diplo- vrijednosti ustanove, stru nih kompetencija odgojno obrazov-
ma Pedagoškog fakulteta u Osijeku o ste enoj stru- nih djelatnika i roditelja, a djeci omogu io dodatni stru ni rad.
noj spremi VI stupnja i naziv – odgajatelj predškol- Za pohvalu su i drugi projekti navedeni u životopisu imenova-
ske djece i diploma Fakulteta prirodnoslovno- ne.
matemati kih i odgojnih znanosti u Mostaru o ste e- Imenovana ravnateljica stupa na dužnost 19. ožujka 2016.
noj stru noj spremi VII stupnja i naziv- profesor pe- godine.
dagoškog odgoja,
3. Rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
za stru no priznavanje inozemne visokoškolske kva- Protiv ove Odluke nezadovoljna strana može u roku od 30
lifikacije dana od primitka iste, tužbom pokrenuti upravni spor kod
4. dokaz o radnom iskustvu u djelatnosti predškolskog Upravnog suda Republike Hrvatske.
odgoja (potvrda iz HZMO)
5. preslika domovnice GRADSKO VIJE E
6. uvjerenje o nekažnjavanju (ne stariji od 6 mjeseci do KLASA: 602-02/16-01/56
dana isteka roka za podnošenje prijave) URBROJ: 2178/01-07-16-3
7. uvjerenje o savladanom programu uvo enja odgoji- Slavonski Brod, 22. ožujka 2016.
telja po etnika u samostalni odgojno obrazovni rad
8. potvrde o stru nom usavršavanju Predsjednik Gradskog vije a
Kandidatkinja Vesna Jerkovi priložila je:
1. životopis
2. presliku diplome Filozofskog fakulteta u Zagrebu o 13.
ste enoj visokoj stru noj spremi i stru no zvanje – Temeljem lanka 38. Zakona o ustanovama ("Narodne novine
Profesor psihologije i potvrdnicu o dodatnim eduka- Republike Hrvatske" br. 76/93., 29/97., 47/99 i 35/08.), lanka
cijama 22. Statuta Ustanove za gospodarenje športskim objektima i
3. presliku potvrde o položenom stru nom ispitu lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Službeni vjesnik
4. presliku važe e osnovne dopusnice Brodsko-posavske županije", br.6/09. i 13/10. i „Službeni
5. preslika domovnice glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12., 6/13. i 5/14.),
6. dokaz o radnom iskustvu na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavonskog Broda
7. uvjerenje o nekažnjavanju održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi se
Sukladno lanku 37. Zakona o predškolskom odgoju i na- ODLUKA

obrazbi i lanku 38. stavak 2. u svezi s lankom 42. stavak 3. o davanju suglasnosti na imenovanje Damira Rukavine za
Zakona o ustanovama, ravnatelja ustanove imenuje na temelju ravnatelja Ustanove za gospodarenje športskim objektima
javnog natje aja osniva Ustanove, Grad Slavonski Brod, na
prijedlog Upravnog vije a na vrijeme od 4 godine. I.
Upravno vije e Ustanove Dje ji vrti "Ivana Brli Mažura- Daje se suglasnost na Odluku o imenovanju Damira Ruka-
ni " temeljem zakonskih ovlaštenja predlaže Osniva u da u vine za ravnatelja Ustanove za gospodarenje športskim objek-
sljede em mandatnom razdoblju od 4 godine za ravnateljicu tima koju je Upravno vije e donijelo na svojoj 3. sjednici odr-
Ustanove Dje ji vrti "Ivana Brli Mažurani " Slavonski Brod žanoj dana 15. velja e 2016. godine.
imenuje Zoranu Butorac, po evši od 19. ožujka 2016. godine.
Gradsko vije e Grada Slavonskog Broda prihva a prijed- II.
log Upravnog vije a Ustanove Dje ji vrti "Ivana Brli Mažura- Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti
ni " Slavonski Brod i imenuje Zorana Butorac za ravnateljicu e se u "Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
ustanove Dje ji vrti "Ivana Brli -Mažurani ".
Gradsko vije e prihva a stav Upravnog vije a Ustanove i GRADSKO VIJE E
konstatira da je imenovana obnašala funkciju ravnateljice u KLASA: 620-01/16-01/43
dva protekla mandata te da je svojim odgovornim, efikasnim i URBROJ: 2178/01-07-16-4
požrtvovanim radom stru no izvršavala sve obveze iz ovlasti Slavonski Brod, 22. ožujka 2016.
ravnatelja kao poslovodnog i stru nog voditelja Ustanove u
skladu sa pozitivno pravnim propisima. U proteklom razdoblju Predsjednik Gradskog vije a
uo ene su visoke organizacijske i voditeljske sposobnosti, prof.dr.sc. Roberto Luji
izvrsna suradnja, transparentnost u poslovanju te partnerski
14. 15.
Temeljem lanka 48. stavak 2. Zakona o lokalnoj i podru noj Temeljem lanka 90. Zakona o prora unu (Narodne novine br.
(regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01- 87/08. i 136/12) i lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda
vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 6/09. i 13/10.
150/11, 144/12, 19/13) i lanka 36. Statuta Grada Slavonskog i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 6/09 i 6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavon-
13/10 i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., skog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi se
5/12., 6/13 i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada
Slavonskog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, ODLUKA
donosi se o davanju suglasnosti TD Komunalac d.o.o. za
dugoro no zaduženje za nabavu komunalnog vozila
ODLUKA putem financijskog leasinga
o davanju Stadiona Amater i Stadiona kraj Save
na upravljanje Ustanovi za gospodarenje športskim I.
objektima Daje se suglasnost Trgova kom društvu „Komunalac“
I. d.o.o. (dalje: Društvo) za dugoro no zaduženje za nabavu
Grad Slavonski Brod kao vlasnik daje Stadion Amater i komunalnog vozila putem financijskog leasinga, ponu ene
Stadion kraj Save na upravljanje Ustanovi za gospodarenje vrijednosti bez PDV-a u iznosu od 190.213,75 €, odnosno
športskim objektima I. i II. kategorije (dalje:Upravitelj). ukupne vrijednosti s PDV-om u iznosu od 233.633,75 €.
Grad Slavonski Brod je kao središnje tijelo za javnu naba-
II. vu proveo postupak za nabavu komunalnog vozila putem
Utvr uje se da je Stadion Amater sportski objekt I. katego- financijskog leasinga, te je dana 25. velja e 2016. godine
rije, ija vrijednost prema poslovnim knjigama na dan 31. donesena Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja KLA-
prosinca 2015. godine iznosi 4.532.606,48 kuna. SA:400-02/16-01/49, URBROJ: 2178/01-07-16-6. Izabrani
Stadion Amater sastoji se od: društvene prostorije, prosto- ponuditelj je OTP LEASING d.d. Avenija Dubrovnik 16/V,
rija za sastanke, tajništva, prostorija za doping kontrolu, etiri Zagreb s ponu enom cijenom bez PDV-a u iznosu od
svla ionice s pripadaju im sanitarnim vorom i tuševima, dvije 190.213,75 €, odnosno s ukupnom cijenom s PDV-om u izno-
svla ionice za sudce s tušem i sanitarnim vorom, ekonomata, su od 233.633,75 €. Ponu eno vozilo – kamion VOLVO FE
praonice rublja, kotlovnica, natkrivene tribine, terasa na tribi- 320 KS 4x2 s nadogradnjom MAZZOCCHIA MAC 3B sa sus-
nama, alatnice, sanitarnog vora za invalide, sanitarnog vora tavom za pranje kontejnera u cijelosti odgovara tehni kim
za gledatelje, nogometnog igralište, pomo nog terena. specifikacijama po provedenom postupku javne nabave.
Dio koji se odnosi na prostore namijenjene za potrebe Nabava komunalnog vozila planirana je Prora unom Gra-
Mjesnog odbora Jelas izuzimaju se od upravljanja. da Slavonskog Broda u Programu 46 Kapitalne pomo i i ula-
ganja i Financijskim planom TD Komunalac za 2016. godinu.
III. Nabava e biti sufinancirana od strane Fonda za zaštitu okoli-
Utvr uje se da je Stadion kraj Save sportski objekt I. kate- ša i energetsku u inkovitost, sukladno Odluci KLASA:351-
gorije, ija vrijednost prema poslovnim knjigama na dan 31. 04/15-23/82, URBROJ:563-2/253-15-5 u visini od 40% vrijed-
prosinca 2015. godine iznosi 2.051.517,52 kuna. nosti vozila odnosno u maksimalnom iznosu do 577.473,15
Stadion Marsonia sastoji se od: ureda, dvije svla ionice s kn. Ostatak sredstava društvo osigurava iz vlastitih prihoda.
tuševima i sanitarnim vorovima, svla ionica za sudce s tuše- Financijski leasing je predvi en s rokom otplate od 60 mje-
vima i sanitarnim vorovima, dvije prostorije za domara, druš- seci, a u eš e iznosi 86.840,00 €, a rata leasing otplate iznosi
tvene prostorije, natkrivene tribine, betonske tribine, nogomet- mjese no 2.435,85 EUR uz kamatnu stopu od 4,78%+ prosjek
nog igrališta, pomo nog terena. U sklopu objekta je stan do- tromjese nog EURBORA-a. Naknada za obradu kredita iznosi
mara. 542,75 €.
IV. II.
Grad Slavonski Brod ostaje vlasnik Stadiona Amater i Sta- Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti
diona kraj Save, a Upravitelj mora upravljati sportskim objekti- e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
ma pažnjom dobrog gospodara tako da uva interes vlasnika.
Upravitelj e Stadionom Amater i Stadionom kraj Save up- GRADSKO VIJE E
ravljati sukladno Statutu i drugim aktima Ustanove za gospo- KLASA:400-02/15-01/49
darenje športskim objektima i aktima Grada Slavonskog Broda. UR.BR:2178/01-07-16-8
V.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti Predsjednik Gradskog vije a
e se u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“. prof.dr.sc. Roberto Luji
GRADSKO VIJE E 16.

KLASA: 620-01/16-01/51 Temeljem odredbi lanka 87. Zakona o prora unu (Narodne
URBROJ: 2178/01-07-16-3 novine br. 87/08.,136/12. i 15/15), lanka 10. to ke 5. Pravilni-
Slavonski Brod, 22. ožujka 2016. ka o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti
jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave (Narodne
Predsjednik Gradskog vije a novine br. 55/09. i 139/10.) i lanka 36. Statuta Grada Slavon-
prof.dr.sc. Roberto Luji skog Broda (Službeni vjesnik Brodsko posavske županije
br.6/09.,13/10. i Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br.
4/12., 5/12., 6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a
Grada Slavonskog Broda, održanoj dana 22. ožujka
2016.godine, donosi se
ODLUKA 17.
O ZADUŽENJU GRADA SLAVONSKOG BRODA Temeljem lanka 114. stavka 5. Zakona o zaštiti i o uvanju
kulturnih dobara („Narodne novine“ br. 69/99., 151/03.,
lanak 1. 157/03., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 157/13., 152/14. i
Grad Slavonski Brod zadužuje se za financiranje kapitalnih 98/15. ) i lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda (Službe-
investicija planiranih Prora unom Grada Slavonskog Broda za ni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 6/09. i 13/10. i Služ-
2016. godinu: beni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12., 6/13. i
- izgradnja i dodatna ulaganja u komunalnu infrastruk- 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavonskog
turu - dodatna ulaganja i obnova Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi se
- predvi ena su na ve em broju gradskih cesta
- izgradnja poslovne zone Bjeliš uklju uju i i istraži- ODLUKA
va ko konzervatorske radove, o visini spomeni ke rente Grada Slavonskog Broda
- izgradnja škola i dje jih vrti a

I. OP A ODREDBA
- izgradnja društvenih domova u gradskim naseljima lanak 1.
- programi zbrinjavanja komunalnog otpada (1) Ovom Odlukom utvr uju se uvjeti za pla anje i na in
lanak 2. korištenja spomeni ke rente na podru ju grada Slavon-
Grad Slavonski Brod kreditno e se zadužiti za realizaciju skog Broda, i to posebice:
investicije iz lanka 1. ove Odluke kod SOCIETE GENERALE - - obveznici pla anja spomeni ke rente
SPLITSKA BANKA d.d., Ru era Boškovi a 16, Split u ukup-
- nepokretna kulturna dobra i kulturno-
nom iznosu od 20.000.000,00 kn pod slijede im uvjetima:
povijesne cjeline za koje se pla a spomeni ka
renta kada se u njima obavljaju gospodarske
Dugoro ni kredit s valutnom
Vrsta kredita djelatnosti,
klauzulom EUR
Iznos kredita 20.000.000,00 kn
- visina spomeni ke rente,
31.12.2016. sukcesivno , sukladno dinamici - na in pla anja spomeni ke rente,
Rok korištenja kredita
izvedenih radova - na in korištenja prikupljenih sredstava spome-
Rok i na in otplate 10 godina uz mogu nost prijevremene otplate ni ke rente.
kredita kredita - 120 jednakih mjese nih rata
Dospije e 1. rate 31.01.2017. godine II. OBVEZNICI PLA ANJA SPOMENI KE RENTE
Kamatna stopa 2,75% fiksna za cijelo vrijeme trajanja ugovora
Naknada za lanak 2.
0,025% - 5.000,00 kn (1) Obveznici pla anja spomeni ke rente su fizi ke i pravne
obradu kredita
Ostale naknade i osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza
Nema na dobit i koje obavljaju gospodarsku djelatnost u za-
troškovi banke
Na iskorišteni dio kredita najviše do visine šti enom nepokretnom kulturnom dobru ili na podru ju
Obra un i naplata zašti ene kulturno-povijesne cjeline na podru ju grada
redovne kamate
kamate Slavonskog Broda.
Redovne kamate kroz rate kredita mjese no
Osiguranje naplate
Mjenica i/ili zadužnica III. NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA I KULTURNO-
obveze po kreditu
POVIJESNE CJELINE
Ukupna procijenjena
3.004.283,03 kn
cijena kredita
lanak 3.
(1) Spomeni ka renta pla a se za obavljanje gospodar-
lanak 3.
ske djelatnosti u nepokretnim objektima i kulturno-
Temeljem ove Odluke Gradona elnik Grada Slavonskog Broda
povijesnim cjelinama, na podru ju grada Slavonskog
zatražit e od Vlade Republike Hrvatske izdavanje suglasnosti
Broda, kojima je nadležno državno tijelo utvrdilo svoj-
za zaduženje.
stvo nepokretnog kulturnog dobra ili zašti ene kultur-
no-povijesne cjeline.
lanak 4.
Ovlaš uje se Gradona elnik za zaklju ivanje Ugovora o
(2) Popis nepokretnih kulturnih dobara i zašti enih kulturno
kreditu sa SOCIETE GENERALE - SPLITSKA BANKA d.d. po
povijesnih cjelina sa popisom ulica koje se nalaze u za-
dobivenoj suglasnosti Vlade Republike Hrvatske.
šti enoj kulturno povijesnoj cjelini iskazani su u prilogu
A koji ini sastavni dio ove Odluke.
lanak 5.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
IV. VISINA SPOMENI KE RENTE
„Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
lanak 4.
GRADSKO VIJE E
(1) Visina spomeni ke rente za obavljanje gospodarske
KLASA: 400-02/16-01/1
djelatnosti u pojedina nim nepokretnim kulturnim do-
URBROJ: 2178/01-07-16-7
brima i na podru ju zašti ene kulturno-povijesne cje-
line u gradu Slavonskom Brodu ovisno o djelatnosti
koja se obavlja u prostoru iznosi:
Visina spomeni ke
Redni broj Djelatnosti-NKD 2
rente (kn/m )
61,64, 65, 66, 69,
1 4,00
70, 92
01, 02, 03, 05,06, tnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru ju
07, 08, 09, 10, 11, kulturno-povijesne cjeline, pla a spomeni ku rentu sa-
12, 13, 14, 15, 16, mo za razdoblje u kojem je obavljao gospodarsku djelat-
17, 18, 19, 20, 21, nost.
22, 23, 24, 25, 26, (2) Ukoliko tijekom godine nepokretni objekt, naselje ili dio
27, 28, 29, 30, 31, naselja dobije ili izgubi svojstvo kulturnog dobra ili
32, 33, 35, 36, 37 kulturno-povijesne cjeline na podru ju grada Slavon-
38, 39, 41, 42, 43, skog Broda, obveznici spomeni ke rente obvezni su
2 2,00
45, 46, 47, 49, 50, platiti spomeni ku rentu za razdoblje godine u kojem
51, 52, 53, 55, 56, su obavljali djelatnost u kulturnom dobru ili na podru ju
58, 59, 60, 62, 63, proglašene kulturno-povijesne cjeline.
68, 71, 72, 73, 74, (3) Spomeni ka renta za obavljanje djelatnosti za dio godi-
75, 77, 78, 79, 80, ne, obra unava se na na in da se ukupni iznos spome-
81, 82, 85, 86, 87, ni ke rente za cijelu godinu, podijeli s ukupnim bro-
88, 90, 91, 93, 94, jem dana u godini i pomnoži s brojem dana u godini, u
95, 96, 97, 98, 99 kojem se obveznik nalazio u poslovnom prostoru unu-
kuna mjese no po etvornom metru korisne površine tar kulturnog dobra ili kulturno povijesne cjel ine, obav-
poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost. ljaju i svoju djelatnost.
V. NA IN PLA ANJA SPOMENI KE RENTE (4) Obveznik iz stavka 1. ovog lanka dužan je najkasnije do
15. (petnaestog) prosinca godine za koju se utvr uje
lanak 5. obveza pla anja spomeni ke rente obavijestiti upravno ti-
(1) Upravno tijelo nadležno za komunalne poslove Grada jelo nadležno za komunalne poslove o prestanku obavlja-
Slavonskog Broda utvr uje godišnji iznos spomeni ke nja svoje djelatnosti, odnosno o zapo injanju obavlja-
rente rješenjem. nja djelatnosti s podacima o korisnoj površini poslov-
(2) Godišnji iznos spomeni ke rente pla a se u jednokrat- nog prostora u kojem je zapo eta gospodarska djelat-
nom godišnjem iznosu ili u jednakim mjese nim izno- nost.
sima do 12 rata ukoliko je odobreno obro no pla anje.
(3) Spomeni ka renta pla a se u jednokratnom iznosu u lanak 8.
roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave rješenja o Ako obveznik spomeni ke rente obavlja gospodarsku
obvezi spomeni ke rente. djelatnost na više odvojenih mjesta (poslovnih jedinica) u
(4) Obveznik pla anja spomeni ke rente može podnijeti nepokretnim kulturnim dobrima ili na podru ju kulturno-
zahtjev za obro nim pla anjem spomeni ke rente u roku povijesnih cjelina u gradu Slavonskom Brodu, obvezan je
od 15 dana od primitka rješenja o obvezi pla anja spo- pla ati spomeni ku rente za svako odvojeno mjesto zaseb-
meni ke rente kojim je obveza utvr ena u jednokratnom no.
iznosu.
(5) Rješenjem se može odrediti obro no pla anje spomeni - VIII. NA IN KORIŠTENJA SREDSTAVA SPOMENI KE
ke rente na na in da se prva rata pla a u roku od 15 dana RENTE
od primitka rješenja o obro nom pla anju spomeni ke lanak 9.
rente, a ostale rate dospijevaju na naplatu zadnjeg dana Sredstva spomeni ke rente koja grad Slavonski Brod pri-
svakog narednog mjeseca. hoduje mogu se koristiti isklju ivo za zaštitu i o uvanje kultur-
(6) Mogu nost odobravanja obro ne otplate spomeni ke nih dobara i zašti ene kulturno-povijesne cjeline na podru-
rente može se iskoristiti jednom po rješenju u godinu za ju grada Slavonskog Broda, a o emu odluku donosi Grado-
koju je utvr ena obveza pla anja spomeni ke rente. na elnik.
(7) U slu aju donošenja rješenja o obro noj otplati spome- IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
ni ke rente iz prethodnih stavaka , rješenje o obvezi pla-
anja spomeni ke rente u jednokratnom iznosu se ne e lanak 10.
izvršiti pod uvjetom redovitog pla anja obroka po novom Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan sna-
rješenju. ge Odluka o visini spomeni ke rente grada Slavonskog Broda
(8) Rješenje o obro noj otplati spomeni ke rente ukinut e se ("Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije" 25/10. i Služ-
ukoliko obveznik ne bude redovito pla ao obroke spome- beni glasnik Grada Slavonskog Broda br 2/11. i 1/14.).
ni ke rente u rokovima dospije a te e se pristupiti naplati
po rješenju o obvezi pla anja spomeni ke rente u jednok- lanak 11.
ratnom iznosu. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana ob-
(9) Iznos spomeni ke rente utvr en rješenjem iz stavka 1. jave u "Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
ovog lanka Odluke pla a se u korist ra una «Prihodi
od spomeni ke rente koja se pla a po etvornom met- GRADSKO VIJE E
ru korisne površine poslovnog prostora». KLASA: 410-20/14-01/126
URBROJ: 2178/01-07-16-6
lanak 6. Slavonski Brod, 22. ožujka 2016.
Na ovršni i žalbeni postupak primjenjuju se odredbe Zakona o
komunalnom gospodarstvu i Op eg poreznog zakona. Predsjednik Gradskog vije a
lanak 7.
(1) Obveznik spomeni ke rente koji u tijeku kalendarske
godine po inje ili prestaje obavljati gospodarsku djela-
Lista zašti enih dobara

(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
IZ REGISTRA KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE br. 2/2005
Prostorne me e
Kulturno
Naselje, Adresa Katastarska Broj Registra
dobro Katastarske estice
op ina
BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA / GRAD SLAVONSKI BROD
Zapadna granica po inje s k. . 2677/2 i 3705 od juga prema sjeveru, prolazi zap.
stranom Kova eve obuhva aju i južni i zapa. rub k. . 3692/1, madalje prema
sjeveru slijedi ist. rub k. . 3693 i k. . 5006 prolazi zap. stranom Ul. H. Luci a
uklju uju i zap. rub k. . 2404 sve do k. . 2346. Od ove to ke, od zapada ka
istoku presijeca Ul. H. Luci a te u nastavku prolazi sjev. rubom k. . 2442, 2448,
2445 odn. dalje prema ist. Pilarevom sve do k. . 2539/1. U smjeru juga, prolazi
ist. rubom k. . 2539/1, 2539/2, 2538, 2537 te u smjeru istoka sjev. rubom k. .
2534, 2533/1, 2532, 2531, 2530, 2539, 2538, u produžetku presijeca Ul. M.
Gupca, uokviruju i ist. rub k. . 2765/1 prelazi Ul. A. Cesarca slijedi zap. rub k. .
2588/4, 2588/5, 2590/2 u nastavku sjev. i zap. rub k. . 2591, nadalje slijedi zap.
Kulturno- rub k. . 2592, 2593, 2594/6, 2597/1 uklju uju i i k. . 2608/1 u Ul. N. Zrinskog. U
povijesna produžetku presijeca Teslinu te obuhva a k. . 2630/5, 2630/3, zatim prolazi sjev.
SLAVONSKI cjelina stranom izduženih k. . 2631, 2632, 2633, 2634, 2 635 u Ul. N. Zrinskog, zaklju - Slavonski Brod Z-1965
BROD
Slavonski no sa k. . 2636. U smjeru jugoistoka prolazi ist. rubom k. . 3388/1, 338/2,
Brod presijeca Gajevu, u nastavku slijedi za eljni rub kat. estica u Habdali evoj
uklju uju i k. . 3325/7, 3326, 3327 sve do k. . 3338/2. Od ove to ke, presijeca
Gunduli evu, obuhva a k. . 3274, 3253, 3254/1, 3258/2, te prema istoku, prolazi
sjev. rubom k. 3255/2 i spušta se prema jugu ist. rubom k. . 3251/1 odnosno
3228/1. Dijagonalno od ove k. . prelazi Strossmayerovu i slijedi ist. i juž. rub k. .
4316, 4314/2, 4313 spušta se zap. rubom k. . 4303 do Ul. J. Kozarca. Prema ist.
prolazi Kozar evom, presijeca Štamparovu te prolazi za eljnom stranom k. .
4614, 4613, 4612, 4611, 4607, 4606/2. Dalje prema ist. presijeca Mažurani evu i
prolazi sjev. rubom k. . 4622/1, 4622/2, 4707/2, 4710/8, 4706, 4704, prema jugu
obuhva a k. . 4852, 4627, 4264/2, 4264/1 ka zapadu slijedi obalni pojas Save
na k. . 4263/3, 4263/4 sve do po etne to ke.
IZVOD
IZ REGISTRA KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE BR. 6/2003
Prostorne me e
Naselje, Adresa Kulturno dobro Broj Registra
Katastarske estice Katastarska op ina
2415/1, 2415/8, 2415/11,

2415/12, 2415/13, 2415/15,
2415/16, 2415/17, 2415/18,
SLAVONSKI BROD Brodska tvr ava Slavonski Brod Z-1294
2415/19, 2415/20, 2415/21,
2415/22, 2415/23, 2415/7,
2415/9, 2415/10
Franjeva ka crkva sv. Trojstva sa
SLAVONSKI BROD 4131 i 4132 Slavonski Brod Z-1293
samostanom
SLAVONSKI BROD Jednokatna zgrada "Vila Brli evac" 841/1 Slavonski Brod Z-1276
SLAVONSKI BROD Jednokatna zgrada obitelji Brli 189 i 190/2 Slavonski Brod Z-1295
SLAVONSKI BROD, Muzej radni kog i narodnooslobodi-

3639 Slavonski Brod Z-1298
Star evi eva br. 8 la kog pokreta za Slavoniju i Baranju
2535 (stara izmjera 645 - 33a,
SLAVONSKI BROD Zgrada povijesnog arhiva Slavonski Brod Z-1297
1/b)
Zgrada gradskog magistrata (sada
SLAVONSKI BROD 4121 i 4122 Slavonski Brod Z-1296
zgrada Muzeja Brodskog Posavlja)
IZVOD
Prostorne me e
Naselje, Adresa Kulturno dobro Broj Registra
Katastarske estice Katastarska op ina
Prapovijesni arheološki
SLAVONSKI BROD lokalitet »Osje ka ulica - 1, i 5531 k Vrbas Brod Z-1715
Vrbovsko polje«
Lista preventivno zašti enih dobara

(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
Prostorne me e Datum isteka

Broj
Naselje, Adresa Kulturno dobro preventivne
Katastarske estice Katastarska op ina Registra
zaštite
PODVINJE Crkva sv. Antuna Padovanskog 4376 (23 gr), Podvinje P-1160 4. 4. 2008.

Broj
zaštite
SLAVONSKI
Hotel Park 2564 Slavonski Brod P-3602 23. 2. 2013.
BROD

Broj
zaštite
SLAVONSKI
BROD,
Ku a s oku nicom 1833/1, 1833/2 Brodski Varoš P-1729 29. 3. 2009.
Zagreba ka ulica
327
18. 19.
Temeljem odredbi lanka 20., a u svezi s odredbom lanka 93. Na temelju lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda ("Slu-
i 100. Zakona o sustavu civilne zaštite ( Narodne novine 82/15) žbeni vjesnik Brodsko posavske županije" br. 6/09., 13/10. i
i odredbe lanka 36. Statuta Grada Slavonskog Broda (Služ- Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12.,
beni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 6/09. i 13/10. i 6/13. i 5/14.) na 15. sjednici Gradskog vije a Grada Slavon-
Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda br. 4/12., 5/12., skog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi se
skog Broda, održanoj dana 22. ožujka 2016. godine, donosi ODLUKA
se o davanju prijedloga za imenovanje kandidata za suce
ODLUKA porotnike u Op inskom sudu u Slavonskom Brodu
o stavljanju izvan snage Odluke o osnivanju
Zapovjedništva civilne zaštite Grada Slavonskog Broda I.
Gradsko vije e Grada Slavonskog Broda upu uje prijedlog
I. Županijskoj skupštini Brodsko-posavske županije za imenova-
Stavlja se izvan snage Odluka o osnivanju zapovjedništva nje kandidata za suce porotnike u Op inskom sudu u Slavon-
civilne zaštite Grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik skom Brodu, kako slijedi:
Brodsko-posavske županije br. 15/08.) i Odluka o izmjeni i 1. An elko Pavlinovi , Franje Krežme 19, Slavonski Brod
dopuni Odluke o osnivanju Zapovjedništva civilne zaštite 2. Danijela Grabarevi , Slavonska 94, Slavonski Brod,
Grada Slavonskog Broda (Službeni glasnik Grada Slavonskog 3. Ivana Miji , Osje ka 66, Slavonski Brod
Broda br. 9/13.). 4. Antonela Gudelj, Luke Luki a 49, Slavonski Brod
5. Sanela Marunica, Žuljevi eva 156, Donja Vrba
II. 6. Matej Koci , Nikole Zrinskog 69, Slavonski Brod
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u 7. Nenad Tonkovi , Rozinka 36, Slavonski Brod
„Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“. 8. Zrinka Novakovi , Naselje A. Hebrang 6/1, Slavonski
Brod
GRADSKO VIJE E 9. Aida Bakuni Bali evi , Zagreba ka 363A, Slavonski
KLASA: 810-06/16-01/6 Brod
URBROJ:2178/01-07-16-3 10. Franjo Kruljac, Jadranska 60, Slavonski Brod
Slavonski Brod, 22. ožujka 2016. 11. Miroslav Tomaši , Marka Maruli a 17, Slavonski Brod

II.
GRADSKO VIJE E
KLASA: 021-01/16-01/2
URBROJ: 2178/01-07-16-6

20.
ODLUKA
o davanju prijedloga za imenovanje kandidata za suce
porotnike za mladež u Op inskom sudu u Slavonskom
Brodu
I.
Gradsko vije e Grada Slavonskog Broda upu uje prijedlog
Županijskoj skupštini Brodsko-posavske županije za imenova-
nje kandidata za suce porotnike za mladež u Op inskom sudu
u Slavonskom Brodu, kako slijedi:
1. Elena Romanjek, Kapelska 8, Slavonski Brod,

2. Ivana Peni , Stanka Vraza 117, Slavonski Brod,
3. Danijela Zirdum, Tre a gardijska brigada 15, Slavonski
Brod,
4. Matej Pudi , Stjepana Radi a 36d, Slavonski Brod
5. Ivana ureti Katalini , Gornja Bebrina 12, Ruš ica,
6. Tea Kolobari , Hanibala Luci a 140, Slavonski Brod
7. Ivona Klju evi , Dravska 1, Slavonski Brod
8. Nikolina Pranji , Grgura Ninskog 12, Slavonski Brod
9. Marija Pleša, Vukovarska 6, Slavonski Brod
10. Maja Karin, Vida Došena 103, Slavonski Brod
II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti e se
u „Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda“.
GRADSKO VIJE E
KLASA: 021-01/16-01/1
URBROJ: 2178/01-07-16-5

Službeni glasnik Grada Slavonskog Broda

Izdava : Grad Slavonski Brod, Vukovarska 1, 35000 Slavonski Brod
Odgovorni urednik: Davor Rogi , dipl.ing. (Pro elnik upravnog odjela za lokalnu samoupravu)
Urednica: Kristina Radi , dipl.iur., Tel/fax: 035 217 096
Tehni ko ure enje i tisak: Grad Slavonski Brod

Sluzbeni Glasnik 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sluzbeni Glasnik 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SLUŽBENI GLASNIK

SLUŽBENI GLASNIK GRADA SLAVONSKOG BRODA

AKTI GRADSKOG VIJE A

AKTI GRADONA ELNIKA

lankom 35., stavak 1 i 2, Zakona o održivom gospodare-

6. MJERE KOJE SE PROVODE ZA OSTVARIVANJE CILJE- 7.1.1. Otpadne gume

8. PROJEKTI VAŽNI ZA PROVEDBU PLANA 10. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA

lanak 1. Zahtjev sadrži:

nije br. 6/09., 13/10. i Službeni glasnik Grada Slavonskog

AKTI GRADSKOG VIJE

II. Predsjednik Gradskog vije a

II. Predsjednik Gradskog vije a

ODLUKA 1.1.2. Mješovita namjena

1.1. Korištenje i namjena prostora

(2) Ovim Generalnim urbanisti kim planom utvr eni su:

1 Ž4202 Bartolovci (D525) - Brodski Varoš - Gar in lanak 24.

morište, kamp - T3); ih tlocrtnih dimenzija, uz mogu nost nadogradnje do

- D9 - studentski i ki domovi. - 60% ako je gra evna estica unutar središnjeg

(19) Na podru ju gradske tvr ave dozvoljava se prenamje-

ve im dijelom PGM u podrumskim etažama - broj podzemnih etaža se ne ograni ava;

Udio poslovnih sadržaja (nadzemna neto površina) unu- evinu,

odre en je slijede im normativom:

- širina gra evne estice na dijelu gdje se namjera-

ravni krov), Iznimno, na „obrnutim“ gra evnim esticama mogu a je

- 70% ako je gra evna estica uglovna (dozvoljava

nama. Osim stambenih sadržaja, na istoj gra evnoj es-

me e susjedne gra evne estice. 1.1. Korištenje i namjena prostora, te na kartografskom

60% 2,3 2,9 3,5 - najmanje 5,0 m… od bo ne me e, ako je visina vi-

m). prometnica), koje se planiraju, grade i rekonstruiraju u

6.1.7. Telekomunikacije i pošte 6.1.9. Grani ni prijelaz

lanak 75. lanak 77.

voljava važe e propise i osigurava zaštitu okoliša te u tu 6.3. Energetski sustav

7.1.6. Planinarski i lova ki domovi

za o uvanje tradicijske slike naselja i oblikovanje obuhvata GUP-a.

obuhvata Plana nalaze se sljede a podru ja ekološke

rogati regoc Ophiogomphus cecilia

Sava nizvodno vijun Cobitis elongatoides

crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon

ri a štijoka Porzana porzana

temeljem clanka 4. stavka 2.

lanak 102. (3) Poljodjelsko zemljište cijeni se kao osobita vrijednost i

lanak 111. D. EVIDENTIRANI SPOMENICI, BISTE I SPOMEN PLO E

s kojim ini cjelinu; uz pojedina nu provjeru unutar službe zaštite spomenika

1. UPU sportsko - rekreacijskog centra „Vijuš“ i pješ a- kao podzemni;

bruto izgra ene površine;

Predsjednik Gradskog vije a II.

Sukladno lanku 37. Zakona o predškolskom odgoju i na- ODLUKA

GRADSKO VIJE E 16.

- izgradnja škola i dje jih vrti a

Lista zašti enih dobara

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA / GRAD SLAVONSKI BROD

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA / GRAD SLAVONSKI BROD

2415/1, 2415/8, 2415/11,

SLAVONSKI BROD, Muzej radni kog i narodnooslobodi-

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA / GRAD SLAVONSKI BROD

Lista preventivno zašti enih dobara

Prostorne me e Datum isteka

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA / GRAD SLAVONSKI BROD

IZ REGISTRA KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE BR. 1/10

Prostorne me e Datum isteka

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA / GRAD SLAVONSKI BROD

IZ REGISTRA KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE BR. 1/06

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA / GRAD SLAVONSKI BROD