Hildegard Auf Franic Osnovne Skole PDF

OSNOVNE ŠKOLE PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE
Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici
OSNOVNE ŠKOLE
PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING
TEHNIČKA KNJIGA
ARHITEKTONSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Nakladnik Inicijalni radni tekst ‘Normativi za osnovne škole’ bio je izrađen 1985. g. u interdisciplinarnoj grupi pri
Golden marketing - Tehnička knjiga Republičkom sekretarijatu prosvjete u kojoj su sudjelovali prof. Berislav Radimir, dipl. ing. arh. i mr. sc.
Jurišićeva 10, Zagreb Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Josip Lojen, dipl.
ing. arh., savjetnik Republičkog sekretarijata prosvjete za investicije u školstvu.
Sunakladnik Prvo, interno izdanje knjige pripremljeno je u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu RH, ‘Optimalizacija prostora za sustav odgoja i obrazovanja’ (šifra: 2-13-114). Ovo sintezno izdanje izrađeno
Kačićeva 26, Zagreb je u sklopu znanstvenog projekta ‘Parametri za planiranje i programiranje prostora za visoko obrazovanje’
(šifra: 0054025) pod vodstvom glavnog istraživača prof. dr. sc. H. Auf-Franić.
Za nakladnika Istraživanje, pripremu rukopisa i tisak knjige sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije RH.
Franjo Maletić
Udžbenik objavljujem s poštovanjem i sjećanjem na prof. Berislava Radimira i arh. Josipa Lojena.
Za sunakladnika Autor
Prof. Ivan Crnković, dekan Fakulteta Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl ing. arh.
Recenzenti Suradnici
Prof. dr. sc. Boris Krstulović Doc. Veljko Oluić, dipl. ing. arh.
Prof. dr. sc. Lenko Pleština Doc. Tonči Žarnić, dipl. ing. arh.
Prof. emeritus dr. sc. Edo Šmidihen Asist. Marina Ber tina, dipl. ing. arh.
Asist. Luka Korlaet, dipl. ing. arh.
Urednik Asist. Vanja Rister, dipl. ing. arh.
Zlatko Karač Asist. Mia Roth-Čerina, dipl. ing. arh.
Objavljivanje ovog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukom

br. 02-2504/3-2003 od 18. studenog 2003.
© Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.

Sva prava pridržana.
OSNOVNE ŠKOLE
PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE
GOLDEN MARKETING - TEHNIČKA KNJIGA
ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ZAGREB, 2003.
4 H. Auf-Franić / Osnovne škole
SADRŽAJ 2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju 25
SADRŽAJ
2.2.2.8. Živi kutić (vivarij) 25
2.2.3. Društveno područje 26
2.2.3.1. Učionica za povijest 26
1.0. OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE 7 2.2.3.2. Kabinet za povijest 26
2.2.3.3. Učionica za zemljopis 26
1.1. KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI ŠKOLSKE MREŽE 7 2.2.3.4. Kabinet za zemljopis 26
1.1.1. Kapacitet 7 2.2.3.5. Geografska promatračnica 26
2.2.4. Radno-tehničko područje 27
1.2. ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU ŠKOLSKE ZGRADE: VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR 9 2.2.4.1. Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica) 27
1.2.1. Lokacija i orijentacija školskih zgrada 10 2.2.4.2. Kabinet 28
2.2.4.3. Spremište 29
1.3. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE ZGRADE 2.2.4.4. Fotolaboratorij 29
I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA) 11 2.2.5. Izborna nastava 29
1.3.1. Razredna nastava 11 2.2.5.1. Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe 29
1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 12 2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori 30
1.3.3. Društveni prostori 12 2.2.6.1. Dvorana za TZK 32
1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada 13 2.2.6.2. Spremište sprava 37
1.3.5. Gospodarski prostori 13 2.2.6.3. Skupna svlačionica 38
1.3.6. Ostali prostori 14 2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima 38
1.3.7. Vanjski prostori 14 2.2.6.5. Kabinet TZK 39
2.2.6.6. Ambulanta 39
2.2.6.7. Svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama 40
2.0. PROSTORNI SKLOPOVI ŠKOLSKE ZGRADE: 2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka 40
PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE 15 2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje 40
2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 40
2.1. RAZREDNA NASTAVA 15 2.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike 41
2.1.1. Učionice od I. od IV. razreda 15 2.2.6.12. Gledališni prostori 41
2.1.2. Kabinet 16 2.2.6.13. Prostorija za režiju 41
2.1.3. Prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu 17 2.2.6.14. Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene 41
2.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku 41
2.2. PREDMETNA NASTAVA 19 2.2.6.16. Teretana i trim-dvorana 42
2.2.1. Jezično-umjetničko područje 19 2.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište) 42
2.2.1.1. Učionica za hrvatski jezik 19 2.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje 44
2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik 19
2.2.1.3. Učionica za strani jezik 20 2.3. DRUŠTVENI PROSTORI 45
2.2.1.4. Kabinet za strani jezik 20
2.2.1.5. Učionica za glazbenu kulturu 20 2.3.1. Prostor za više namjena 45
2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu 21 2.3.2. Knjižnica s čitaonicom, mediatekom i kompjutorima
2.2.1.7. Spremište za glazbenu kulturu 21 (bibliotečno-informacijski centar osnovne škole) 46
2.2.1.8. Učionica za likovnu kulturu 21 2.3.3. Blagovaonica 49
2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu 22
2.2.1.10. Spremište za likovnu kulturu 22 2.4. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE 50
2.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje 22 2.4.1. Zbornica 50
2.2.2.1. Učionica za matematiku 23 2.4.2. Soba ravnatelja škole 51
2.2.2.2. Kabinet za matematiku 23 2.4.3. Soba tajnika 51
2.2.2.3. Kompjutorska učionica 23 2.4.4. Soba stručno-razvojne službe 51
2.2.2.4. Učionica za fiziku i kemiju 24 2.4.5. Soba administracije 51
2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju 25 2.4.6. Arhiva 51
2.2.2.6. Učionica za prirodu i biologiju 25 2.4.7. Sanitarije učitelja 51
H. Auf-Franić / Osnovne škole 5

2.5. GOSPODARSKI PROSTORI 52 4.2. GRAÐEVNI ELEMENTI 67
SADRŽAJ
2.5.1. Kuhinjski pogon 52 4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi 67

2.5.1.1. Kuhinja sa spremištem 52 4.2.2. Stijene, unutrašnji zidovi i podovi 69
2.5.1.2. Spremište za zimnicu 53 4.2.3. Prozori i vrata 70
2.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja 53
2.5.2. Energetsko-tehnički blok 53
2.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) 53 5.0. HIGIJENSKO-TEHNIČKI ZAHTJEVI 73
2.5.2.2. Radionica kućnog majstora 53
5.1. OSVJETLJENJE 73
2.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja 53
2.5.2.4. Opće gospodarsko spremište 53 5.1.1. Prirodno osvjetljenje 73
2.5.2.5. Garderoba i sanitarije čistačica 53 5.1.2. Zaštita od sunca 76
2.5.2.6. Prostor za odlaganje smeća 53 5.1.3. Umjetno osvjetljenje 76
2.6. OSTALI PROSTORI 54 5.2. PROZRAČIVANJE 77

2.6.1. Ulaz 54 5.3. AKUSTIKA I ZAŠTITA OD BUKE 77
2.6.1.1. Trijem 54
5.4. GRIJANJE 78
2.6.1.2. Vjetrobran 54
2.6.1.3. Ulazni prostor 55 5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZAŠTITA OD POŽARA 78
2.6.1.4. Vratarnica 55
2.6.1.5. Garderoba za učenike 55
2.6.2. Komunikacije 56 6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA
2.6.2.1. Hodnici 56 INVALIDNE DJECE 79
2.6.2.2. Stubišta 58
2.6.3. Sanitarije za učenike 59
2.6.4. Stan domara 60 7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE ŠKOLE 82
2.6.5. Stan učitelja 60
8.0. SAŽETAK / SUMMARY 84
2.7. VANJSKI PROSTORI 61
2.7.1. Opći prostori 61
2.7.1.1. Pješački prilazni put 61 9.0. APPENDIX 85
2.7.1.2. Školski trg 61
2.7.1.3. Parkiralište za školski autobus i automobile 63 9.1. PRIMJER GRAÐEVNOG PROGRAMA OSNOVNE ŠKOLE 85
2.7.1.4. Gospodarsko dvorište 63 9.2. VODIČ - primjeri školskih zgrada u Zagrebu 87
2.7.2. Prostori nastavnih područja 63
2.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna) 63 9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor) 91
2.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvjetnjak) - školski vrt 64 9.4. INDEKS AUTORA 92
2.7.2.3. Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) 64
2.7.2.4. Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture 64 9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronološki) 92
2.7.2.5. Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije 64 9.6. POPIS GRAFIČKIH PRILOGA 93
9.7. BILJEŠKA O AUTORICI 95
3.0. UČIONICA, PROSTOR I OPREMA 65
4.0. KONSTRUKCIJA I GRAÐEVNI ELEMENTI 66

4.1. KONSTRUKCIJA 66
4.1.1. Zidane konstrukcije 67
4.1.2. Skeletna konstrukcija 67
4.1.3. Ostale konstrukcije 67

1.0. OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE Veličina školske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, posebno za niže i posebno
KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA

za više razrede. Za iskazani broj radnih prostora predviđa se i potreban broj i veličina
pomoćnih, specijaliziranih i pratećih prostora (specijalizirane učionice, kabineti, radionice
1.1. KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI ŠKOLSKE MREŽE itd.). Pritom se pretpostavlja da je kapacitet učionice 30 učenika, a iskoristivost učionica
i ostalih radnih prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene. Shodno potrebama, može
a) matične škole (centralne škole) se u školama organizirati rad u smjenama.
b) područni odjeli Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola limitiraju najveći kapacitet školske
zgrade za osnovnu školu na 720 učeničkih mjesta (24 učionice). Optimalni kapacitet
Matične škole obuhvaćaju sve školske obveznike s određenog područja i učenike viših školske zgrade iznosi od 480 do 600 učenika.
razreda sa šireg područja koji su završili početni ciklus u pripadajućim područnim
odjelima. Iz toga proizlazi da zgrada matične škole ima manji kapacitet za početni, a veći
kapacitet za viši ciklus obrazovanja koji se u njoj organizira. Klasifikacija školskih zgrada prema veličini:
Područni odjeli okupljaju učenike nižih razreda (od I.-IV.) s određenog područja, dok
obveznici viših razreda (od V.-VIII.) u pravilu polaze matičnu (centralnu) školu. - seoska škola s jednom do dvije učionice,
Područni odjeli posjeduju svoju zgradu, ali u pedagoško-administrativnom pogledu čine - mala škola s 4 do 6 učionica,
cjelinu s matičnom (centralnom) školom koja može biti udaljena do 4 km, a ako postoje - škola srednje veličine s 8 do 12 učionica,
dobre komunikacije i više. - velika škola izgrađuje se do kapaciteta od 24 učionice.
1.1.1. Kapacitet
Kapacitet školske zgrade određen je brojem učeničkih mjesta. Potreban kapacitet veći gradovi prigradska naselja samostalna naselja
proizlazi iz broja školskih obveznika na području unutar predviđenoga radijusa
gravitacije, a ovisan je o gustoći naseljenosti.
Radijus gravitacije (udaljenost između mjesta stanovanja i škole):
veći prigradska samostalna

gradovi naselja naselja
0
60
60
80
za učenike
I.-IV. razreda 600 m 600 m 800 m
00
0
00
80
10
12
za učenike
V.-VIII. razreda 800 m 1000 m 1200 m
Kod utvrđivanja broja školskih obveznika mora se uzeti u obzir, uz postojeći broj učenika,
i perspektivno povećanje ili smanjenje broja učenika za razdoblje od 5 do 10 godina.
Veličinu školske zgrade koju treba izgraditi na određenome školskom području određuje
broj školskih obveznika te odnos broja viših i nižih razrednih odjela, zatim pedagoški i I. - IV. razred
društveni čimbenici, ali i materijalne mogućnosti. V. - VIII. razred 1 dijagrami radijusa gravitacije

KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA
ŠKOLSKI TRG
ENERGETSKO-TEHNIČKI BLOK KNJIŽNICA I ČITAONICA TRIJEM PROSTORI ZA ORG. I KOORD. RADA
ODRŽAVANJE VJETROBRAN
GOSPODARSKO DVORIŠTE ULAZ VANJSKIH KORISNIKA
VEZA SA SUSTAVOM
GOSPODARSKI ULAZ ŠK. KOMUNIKACIJA ULAZNI PROSTOR DVORANA TZK
KUHINJSKI POGON BLAGOVAONICA PROSTOR VIŠE NAMJENA RAZREDNA NASTAVA PREDMETNA NASTAVA
NASTAVA NA OTVORENOM VJEŽBALIŠTA
2 funkcionalna shema škole

1.2. ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU ŠKOLSKE ZGRADE
VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJIŠTA

VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR
Ukupna veličina zemljišta za gradnju (izgrađeni i slobodni prostor) može se približno

odrediti na temelju potrebne površine po učeniku (uzevši u obzir broj učenika samo
jedne smjene).
Normativi za ukupnu veličinu zemljišta osnovne škole:

- školska zgrada kapaciteta do 300 učenika: 40 m2/uč.,
- školska zgrada kapaciteta više od 300 učenika: 30 m2/uč.
Kada je velika gustoća naseljenosti ili ako postoji neki drugi opravdani razlog (npr. manja
tlocrtna površina zgrade zbog katnosti; u blizini škole su slobodne površine koje mogu
koristiti i učenici itd.), kvadratura po učeniku može biti i manja, ali nikada manje od
20 m2/uč.
Tako normirane veličine (m2/uč.) uključuju i mogućnost etapne izgradnje i dogradnje, za
što treba rezervirati oko 20-30% od ukupne površine školskog zemljišta.
Pri izboru zemljišta mora se voditi računa o sanitarnim, pedagoškim, urbanističkim,
tehničkim i ekonomskim uvjetima koje mora ispunjavati zemljište za gradnju
školske zgrade.
3 Aleksandar Dragomanović, Radovan Nikšić:
Elementi za izbor zemljišta: škola u Dubravi (natječajni rad),
Zagreb, 1954.
1. Smještaj u mirnoj zoni, daleko od buke i izvora buke, te izvora prašine, dima,
plina i sl. (a ako je u zoni intenzivnog prometa, tada treba provesti zaštitne
mjere s ciljem smanjenja utjecaja buke);
2. Zaštićenost od prejake magle i vjetrova (mora postojati mogućnost smje-
4, 5 Johannes Duiker: Open air škola,
štaja nastavnih prostorija na suprotnu stranu od jakih vjetrova); Amsterdam, Nizozemska, 1930.
3. Teren zdrav - bez vlage, vodopropustan, da nije onečišćen otpadnim tvarima;
4. Položaj i oblik zemljišta mora omogućavati odgovarajuće osunčanje škol- fotografija pokazuje stanje prije (integralno
ske zgrade te pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored svih prostora planirane) izgradnje okolnog bloka
škole (otvorenih i zatvorenih);
5. Školsko zemljište treba i veličinom i oblikom, uz površinu za školsku zgradu,
omogućavati formiranje odgovarajućih otvorenih površina;
6. Najpovoljnije je zemljište koje leži južno od puta i koje je vodoravno ili
s blagim nagibom prema jugu, a kod terena u padu da ima nadvišen položaj
s vizurama;
7. Prilaz za učenike mora biti siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice
s jakim prometom niti preko nezaštićenih prometnih prijelaza (željezničkih,
tramvajskih i sl.),
8. Zemljište mora biti takve veličine i oblika da omogućuje smještaj učioničkog
trakta školske zgrade u pravilu oko 50 m od prometnice, a u iznimnim
VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJIŠTA
slučajevima 35 m;
9. Najmanji je razmak školske zgrade (nastavni prostori) i susjednih objekata 12 m;
10. Školsko zemljište mora imati određenu kvalitetu tla u odnosu na nosivost tla,
razinu podzemne vode, opasnost od klizanja, slijeganja, odronjavanja i sl.
Radi ekonomičnosti treba odabrati zemljište koje ne zahtijeva veće troškove za
saniranje terena ili veće zemljane radove zbog konfiguracije terena, a
treba razmotriti i seizmičke karakteristike područja i mikrolokacije zbog
analize tehničkih i ekonomskih efekata antiseizmičkih postupaka koje treba
poduzeti, kao i razinu podzemne vode (kod zgrada bez podruma ne bi
smjela biti viša od 1,2 m ispod razine zemljišta, a u slučaju podrumljenja
0,5 m ispod poda podruma);
11. Mogućnost dobrog i ekonomičnog sustava kanalizacije;
12. Ekonomična dužina komunalnih priključaka i prilaznih putova;
13. Veličina i oblik zemljišta mora omogućavati eventualnu dogradnju radi
povećanja kapaciteta ili promjene pedagoških zahtjeva.
1.2.1. Lokacija i orijentacija školskih zgrada
1. Školsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, površina za

tjelesni odgoj, površina za rekreaciju, gospodarskih površina i zelenih
površina međusobno ne dolaze u sukob.
6,7 Herman Hertzberger: škola i dječji vrtić,
Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83. 2. Poželjno je da površine za tjelesni odgoj i površine za rekreaciju ne budu
smještene ispred učionica i specijaliziranih prostorija.
3. Ulazni prostor i prilazni put ne bi smjeli biti ispred učionica.
4. Ulaz ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima.
5. Školsku zgradu treba tako postaviti da bude omogućena ispravna orijentacija
učionica i ostalih prostorija (moraju se uzeti u obzir i lokalne prilike).
Za učionice je najpovoljnija orijentacija jug ili jugoistok, odnosno jugo-
zapad, s otklonom do 15˚. Nekim specijaliziranim učionicama više odgovara
sjeverna orijentacija (sjeveroistočna).
6. Preporučuje se da se površine za tjelesni odgoj orijentiraju po uzdužnoj
osi sjever-jug, ako je to moguće.

1.3. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE ZGRADE I
FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE
NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA)
4
Funkcionalne karakteristike školske zgrade razmatraju se u odnosu na radne procese
i događaje koji se zbivaju u prostorima škole. Uz to vrednuje se značenje škole u
7
okolini u kojoj se gradi, te uključivanje i korištenje školskih prostora u životu dru- 5
2
štvene zajednice.
Prostorna struktura školske zgrade određena je društvenim ciljevima škole, primijenjenom 3 6
pedagoškom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogućnostima društva,

kao i specifičnim urbanističkim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama uže
sredine u kojoj se škola gradi.
1
Podrazumijevajući da svaki prostor škole mora udovoljavati općim tehničkim, fizikalnim i 2
higijenskim uvjetima, istražujemo i druge specifične uvjete kojima moramo dati određena
rješenja. Tako se smatra da je pedagoški povoljno odvojiti učionice za razrede od I. do
IV. od onih od V. do VIII. Međusobnim povezivanjem učionica za niže razrede, odvojeno
od međusobno povezanih učionica za više razrede, možemo ostvariti specifične
funkcionalne karakteristike istih ili sličnih prostora, te time doći do različitih prostornih
sklopova škole. Ovim diferenciranjem ne namjerava se unaprijed odrediti sustav gradnje
školske zgrade, već postaviti zahtjev da se u svakom sustavu gradnje, vodeći računa
o ekonomičnosti rješenja, moraju ostvariti određene funkcionalne karakteristike za 1 spremište za bicikle, sanitarije 8,9 Arne Jacobsen:
2 dvorana za tjelesni odgoj škola Munkegaard, Gentofte,
pojedine prostorne sklopove škole: 3 razredna nastava Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
4 specijalizirane učionice
5 dvorana za više namjena
1.3.1. razredna nastava,
6 uprava
1.3.2. predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, 7 zbornica
1.3.3. društveni prostori, 4
1.3.4. prostori za organizaciju i koordinaciju rada škole,

1.3.5. gospodarski prostori,
1.3.6. ostali prostori, 7
1.3.7. vanjski prostori.
1.3.1. Razredna nastava 5
Razredna nastava provodi se u sklopu matičnih učionica za učenike od I. do IV. razreda

osnovne škole, odvojeno od učionica predmetne nastave i od drugih prostora škole. 6
Najčešće se učionice za razrednu nastavu smještaju u prizemlju, uz naglašenu 2 2
mogućnost povezivanja s organiziranim vanjskim površinama. Za ove je učionice

obvezna južna orijentacija, uz dobro rješenje zaštite od prejakog osunčanja. Kao i kod
drugih prostornih sklopova, kod tih učionica naglašena je odgojna dionica korištenja 1

svih prostora škole, a naročito hodnika, garderoba (riješenih unutar sklopa) i prostora
sanitarnih uređaja. Ovaj prostorni sklop mora imati dobru i jednostavnu vezu s ulaznim
prostorom i društvenim prostorima škole.
1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
Učionice predmetne nastave odijeljene su od učionica razredne nastave jer okupljaju

učenike od V. do VIII. razreda i imaju svoje specifične funkcionalne zahtjeve prema
orijentaciji, odnosu prema vanjskim terenima, prema opremi, instalacijama i dodatnim
pratećim prostorima.
10,11 Ivo Zemljak: Prostorni sklop ovih učionica mora imati jednostavne i pregledne veze sa:
škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.
- ulaznim prostorom,
12,13 Radovan Nikšić: - središnjom garderobom,
škola u Dubravi, Zagreb, 1960.
- BIC-om (bibliotečno-informacijskim centrom),
- prostorom za više namjena,
- blagovaonicom,
- prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
Putem prostora za više namjena mora se ostvariti neposredna veza s vanjskim

prostorima odmora i rekreacije.
Učionice se mogu organizirati u prizemlju ili po katovima pri čemu se prema njihovoj
pedagoško-radnoj funkciji bira optimalna orijentacija, osiguravaju potrebne veze na
vanjske površine i nužna akustička prostorna izolacija.
Učionicama za radno-tehničku i likovnu kulturu preporuča se sjeverna orijentacija radi
ravnomjernijeg i difuznog osvjetljenja, a specijaliziranoj učionici za prirodu i biologiju
preporuča se veza na školski vrt i vivarij.
Učionica za radno-tehničku kulturu mora biti tako smještena ili akustički izolirana da
ne prenosi eventualnu buku na druge prostore škole, a treba imati i neposrednu vezu s
vanjskim površinama. Oprema instalacijama (voda, elektrika i plin) zahtijeva prostudirana
rješenja, s obzirom na zahtjev fleksibilnosti posebno ovih prostora, i mogućnosti lakih
preinaka za nove uvjete i pedagoške zahtjeve.
1.3.3. Društveni prostori
Društveni su prostori škole smješteni centralno, s dobrim vezama sa svim prostornim

sklopovima, a poželjno je da se mogu koristiti i za potrebe lokalne zajednice.

Prostor više namjena međusobno povezuje sve prostorne sklopove i služi za okupljanje
učenika i prezentaciju škole prema sredini u kojoj djeluje. Orijentacija ovog prostora
s obzirom na strane svijeta nije naglašena, primarna je međusobna funkcionalna
povezanost pojedinih sklopova s PVN-om, kao i osiguran prostor za odmor i boravak te
nastupe učenika.
Poželjna je dobra veza - neposredna - na školski trg, tj. na ulazni prostor i vanjski
prostor odmora i rekreacije.
Bibliotečno-informacijski centar središnji je informacijski prostor škole u kojem su
učenicima i nastavnicima na raspolaganju raznoliki izvori informacija. Položajno je
ovaj prostor u središtu školske zgrade, na najpristupačnijem mjestu, po mogućnosti
orijentiran sjever-sjeveroistok.
1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada
U ovim prostorima odvija se administrativni i organizacijski proces rada kojim se

koordinira kompleksno djelovanje cijele škole koje proizlazi iz njene unutarnje i
vanjske uloge.
Važan je položaj ovih prostora prema glavnom ulazu i prema ostalim prostorima škole. 14 K. Namba: škola u Nigati, Japan, 1979. 15 Hubert Bennett: škola Pimlico,
Potrebna je veza s ulaznim halom i prostorom za prijam roditelja. prostor za više namjena London, Velika Britanija, 1971.
knjižnica
Smještaju se obično u prizemlje, a mogu imati i poseban ulaz (kod većih škola) koji se
koristi tijekom godišnjih odmora ili praznika. Položaj ovog sklopa morao bi biti takav da 16 Paul Rudolph:
nije prolazan za ostale sklopove prostorija. škola Middletown, New York, SAD, 1969. prostor za više namjena
1.3.5. Gospodarski prostori
Gospodarski prostori škole, kroz higijensku prehranu i higijeniziranje (održavanje) svih

prostora škole, pridonose zdravom i uspješnom razvoju učenika.
Putem ovih prostora ostvaruje se sva doprema u školu kao i otprema svih nepotrebnih
predmeta, otpadaka i smeća. Te se veze ostvaruju preko gospodarskog dvorišta koje
ima kolni prilaz.
Zbog svoje osnovne funkcije - pripremanje jela i kondicioniranje prostora - ovi prostori
imaju visoku tehničku razinu opreme (štednjaci, kotlovi, strojevi za pranje suđa i drugi
kuhinjski i ventilacijski uređaji, te uređaji centralnoga grijanja), uz primjenu raznih
izvora energije.
Kvalitetna i tehnički ispravna izvedba te mogućnost održavanja uređaja i instalacija
veoma je važna funkcionalna karakteristika koja se zatim proširuje na obradu stijena,
prozora, podova, stropova i svih instalacija.
1.3.6. Ostali prostori
Ulaz u školsku zgradu mora biti, u odnosu na prilaz zgradi, uočljiv i lako pristupačan.
Pred ulazom formira se trijem ili nadstrešnica za okupljanje djece i zaštitu od nevremena.
Neposredno uz ulaz smješta se središnja garderoba, ali tako da veza ulaznog sklopa s
komunikacijama i prostorom više namjena ostane nesmetana.
Komunikacije (horizontalne i vertikalne), osim što ostvaruju pregledne veze među
prostornim sklopovima i omogućavaju jednostavnu orijentaciju učenika, mogu se
formirati kao prostor upotrebljiv za razne aktivnosti (nastava, rekreacija itd.).
Pravilan izbor i raspored sanitarija nužni su za održavanje optimalnih higijenskih
uvjeta u školskoj zgradi i važan su činilac formiranja higijenskih navika i zdravstvene
kulture učenika.
U manjim školama projektira se i stan za učitelja, a u većim stan za domara, s po-
17,18 Martorell, Bohigas, Mackay: škola Thau,
Barcelona, Španjolska, 1972. sebnim ulazom.
1.3.7. Vanjski prostori
19,20 Aldo van Eyck: Vanjski su prostori škole, posredno ili neposredno, vezani za organizaciju odgojno-
škola u Nageleu, -obrazovnog procesa, stoga školsko zemljište mora omogućiti formiranje odgovarajućih
Nizozemska, 1954.-56.
površina uz površine za gradnju školske zgrade.
Uz pješačke pristupe školi (učenika, roditelja, nastavnika, osoblja) nužno je ostvariti i
kolni pristup, na koji se veže gospodarsko dvorište. Prilazi se lociraju tako da ne ometaju
rad u školskim prostorima.
Školski trg, povezan s ulazom u školsku zgradu, mjesto je okupljanja i igre učenika.
Školsko je dvorište zasebna, osunčana i od vjetra zaštićena površina za odmor i igru
učenika koja je tako smještena da ne smeta radu u školi.
Za praktične vježbe iz biologije potrebno je organizirati, u sklopu školskog dvorišta, kao
nastavnu površinu i školski vrt.
Zelene površine školske parcele uređuju se kao park.
Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (školsko vježbalište) namijenjeni su

organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama, a pogodno su vezani za sport-
sku dvoranu.
Gospodarsko dvorište je samostalna površina, odvojena od prilaza za učenike i

nastavnike, te tako smještena da ne ometa rad u školskoj zgradi. Kolnim je pristupom
priključena na prometnicu.
Na parceli je potrebno osigurati i parkiralište za vozila nastavnika.
2.0. PROSTORNI SKLOPOVI ŠKOLSKE ZGRADE:
RAZREDNA NASTAVA
PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE
2.1. RAZREDNA NASTAVA 1 2 3 4
Razredna se nastava organizira i izvodi s učenicima I.-IV. razreda.

Radni prostor za razrednu nastavu mora biti prostorno, funkcionalno i oblikovno takav
da omogući ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka definiranih nastavnim planom
i programom.
Za razrednu nastavu potrebni su radni prostori: 5 6 7 8
2.1.1. učionice,
2.1.2. kabinet,
2.1.3. prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu,
2.1.4. prostor za više namjena te prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
9 10 11 12
Za rad s učenicima koriste se i vanjski prostori, pa se u pravilu neposredno uz matičnu
učionicu formira učionica u prirodi. 21 primjeri organizacije učionice razredne nastave
1 nastava na otvorenom, 2 frontalni postav, 3, 4, 5 oblici grupnog rada, 6 crtanje,
Unutar sklopa razredne nastave smješta se i garderoba, pojedinačna ili zajednička, za 7 kazalište, 8 projekcije, 9 ples, 10 razgovor, 11 diskusija, 12 pojedinačni rad
učenike nižih razreda. Najčešće je garderoba u hodniku ispred učionica ili u pretprostoru
kroz koji se ulazi u učionice. Može se organizirati i u zasebnom prostoru, nasuprot
učionicama. Važno je osigurati dobro prirodno prozračivanje garderobe.
22,23 Livio Vacchini:

škola u Locarnu, Švicarska, 1980.
2.1.1. Učionice od I. do IV. razreda
Pedagoško-didaktički karakter rada u nižim razredima (I.-IV.) zahtijeva veću površinu 1 učionica
učionice po učeniku (u odnosu na učionice V.-VIII. razreda) kako bi se omogućila veća 2 grupni rad
sloboda kretanja u učionici, te stoga što se češće izmjenjuju različiti oblici rada, više je 3 natkrivena terasa
didaktičkih igara itd. 4 terasa
5 komunikacija
Površina radnoga prostora dimenzionira se s 2 m2 po učeniku, dakle 60 m2 za 30 5
učenika, tlocrtnih proporcija 1:1 do 1:1,5 poštujući uvjete optimalnog osvjetljenja.
Sam radni prostor učionice mora biti tako formiran da omogućava brze promjene
razmještaja opreme, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, skupni, rad
u parovima i individualni). Svojim dimenzijama, oblikom i smještajem namještaj mora
4 3 1 2 3 4
biti prilagođen uzrastu učenika.
Ako je u školi formiran kombinirani razredni odjel, tada u učionici mora biti toliko
školskih ploča koliko ima razreda u odjelu, a namještaj mora biti prilagođen njihovu
različitom uzrastu. mj. 1:200
5
Na prednjem zidu učionice razredne nastave postavlja se školska ploča s tri dijela: jedan
RAZREDNA NASTAVA
dio s crtovljem, drugi dio s pravokutnom mrežom, a treći dio - s jedne strane neiscrtan,
a s druge strane s površinom za projekcije (preporuča se da ploča sadrži flanelograf i
magnetograf). Na bočnom zidu postavlja se zidna ploha za izlaganje učeničkih radova.
Na stražnjem zidu postavljaju se ormari, police i vitrine u kojima učenici odlažu pribor
koji ostaje u školi. Kutić za igranje mora imati oveći prostirač (tepih) i biti opremljen
raznovrsnim igračkama primjerenim dobi učenika.
2 1 3
Oprema: kom.
- radni stol za učenike (dim. prema uzrastu) 15
- stolice (dim. prema uzrastu) 30
- stol i stolica za nastavnika 1
- trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1
- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1
- zidna ploha za izložbe 1
2 1 3 - ormar za radni materijal 2
mj. 1:200 - kutić igara 1
- autotehnika, komplet 1
24-26 Arne Jacobsen: 1 učionica, 2 grupni rad, 3 terasa - prva pomoć, komplet 1
škola Munkegaard,
Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. Instalacije: kom.
- umivaonik 1
- utičnice za električnu struju od 220 V 4
- priključak na antenski razvod 1
27-29 Herman Hertzberger:
Montessori škola,
Delft, Nizozemska, 1960.-81.
2.1.2. Kabinet
učionica složenog, ‘L’ oblika, s denivelacijama i
mokrom zonom koja se otvaranjem pulta povezuje Kabinet razredne nastave rabe nastavnici za pripremu odgojno-obrazovnog rada. U tom
sa zajedničkim koridorom se prostoru odlažu određena nastavna sredstva i pomagala.
Na četiri odjela razredne nastave predviđa se u pravilu jedan kabinet, a za više od šest
predviđaju se dva kabineta.
Oprema:
- radni stolovi i stolice za učitelje
- ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
- utičnica za električnu struju od 220 V 4
2.1.3. Prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu 30,31 Ulrich
RAZREDNA NASTAVA
Baumgartner:
škola Aesch,
Ako postoje potrebe i mogućnosti sredine u kojoj škola djeluje, formira se prostor za 3 1 Neftenbach,
produženi i cjelodnevni boravak. Švicarska,
1958.-59.
Ovi prostori moraju zadovoljavati sve pretpostavke za zdrav i normalan razvoj učenika,
a svojom opremom moraju omogućiti funkcionalnu organizaciju prostora za cjelokupni
odgojno-obrazovni rad, naročito racionalno, samostalno i efikasno učenje, te opuštanje
i odmor učenika u slobodnom vremenu.
Prostor za produženi boravak učenika - heterogenih ili homogenih skupina - mora mj. 1:200
omogućivati provedbu samostalnog učenja i pisanja (rješavanja) zadataka te provođenje
2 1 učionica
dijela slobodnog vremena u odmoru. 2 grupni rad
Prostor za skupine produženoga boravka (orijentaciono 20 učenika) treba u pravilu 3 terasa
4 komunikacija
dimenzionirati s 2 m2 po učeniku minimalno kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi.
Zbog sustava izgradnje, promjena u broju učenika u školi i fleksibilnosti prostora
preporuča se taj prostor dimenzionirati sa 60 m2 (razredna nastava) i zbog njegova više-
namjenskog korištenja.
Prostor za produženi boravak treba svojom prostorno-funkcionalnom organizacijom
i opremom omogućiti učenje, odmor i igru djece. Prostor se oprema standardnom 3 1 4
opremom učionice za razrednu nastavu, ležaljkama za odmor za najniži uzrast,
kutićem igara te izabranim predmetima koji izazivaju interes učenika i nadopunjuju
njegovo učenje.
Rješenjem prostora ovakve učionice treba osigurati dovoljan broj površina za izlaganje,
crtanje i pisanje. Horizontalne površine mogu se diferencirati po namjeni i po visini, uz
osiguranje provedbe osnovnih funkcija. Pritom treba postići optimalni sklad odnosa i 32,33 Herman Hertzberger:
Montessori škola, Delft, Nizozemska, 1960.-81.
motivaciju za različito, međusobno neometano korištenje tih površina.
Učionica za cjelodnevnu nastavu jednoga razrednog odjela (30 učenika) mora
zadovoljavati potrebe suvremene organizacije nastave, uz dodatne specifičnosti života i
rada učenika s boravkom u školi koji traje i do 10 školskih sati na dan.
Veličina učionice za cjelodnevnu nastavu (30 učenika) mora iznositi 60 m2
(razredna nastava).
Organizacija učionice za cjelodnevnu nastavu, kao i prostora za produženi boravak,
može biti vrlo slobodna i raznovrsna jer navedeni prostori nadoknađuju prostor
obiteljskoga doma.
Taj je prostor vezan za vanjske organizirane površine i na unutarnje prostore (BIC,
prostor za više namjena, blagovaonicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
te radionice).
Oprema: kom.
RAZREDNA NASTAVA
- radni stol za učenike (dim. prema uzrastu) 10

mj. 1:100
- stolice (dim. prema uzrastu) 20
90
- stol i stolica za učitelja 1
120
60
- ormar za radni materijal 2
- kutić igara 1
120
- autotehnika, komplet 1
- prva pomoć - komplet 1
90 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 120
Instalacije: kom.
120
- umivaonik 1
60
34 shema učionice razredne nastave
s jednostranim osvjetljenjem
37 osnovne mjere (ovisno o starosti učenika)
120 60 h=37-46 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
4 102 cm
6 5 110 cm
6 113 cm
7 127 cm
8 127 cm
9 132 cm
10 137 cm
67-76
11 142 cm
1 12 147 cm
13 152 cm
14 157 cm
15 162 cm
16 167 cm
17 172 cm
18 185 cm
35 školski namještaj
H
1 1/5 H
9/10 H
7/10 H
1/2 H
2/7 H
2,3 m A
1,52 m 1,37 m B
86,5 cm 76 cm C
76 cm 61 cm D
36 Arne Jacobsen:
namještaj za školu Munkegaard, Gentofte, 3/7 H + 23 cm 1/4 H
Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 3

2.2. PREDMETNA NASTAVA Kod škola s 4 paralelke nadalje predviđa se učionica za strani jezik 54 m2 (bolje 60 m2),
PREDMETNA NASTAVA
s kabinetom površine 12-16 m2.
Kod škola do 20 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za
Predmetna nastava organizira se i izvodi u pravilu s učenicima od V. do VIII. razreda. glazbenu i likovnu kulturu.
To je takav sustav nastave koji se izvodi po predmetima u odgovarajuće opremljenim Površina učionice za likovnu, odnosno glazbenu kulturu iznosi 70 m2 (bolje 80
učionicama. m2), a kabineta 16 m2, odnosno 12 m2 ako postoje posebni kabineti za glazbenu ili
Područja predmetne nastave su: likovnu kulturu.
2.2.1. jezično-umjetničko područje, Spremište za glazbenu kulturu predviđa se kod škola s više od 12 odjela viših razreda,
2.2.2. prirodoslovno-matematičko područje, a površina mu iznosi 8 m2.
2.2.3. društveno područje,
2.2.4. radno-tehničko područje,
2.2.5. izborna nastava, 2.2.1.1. Učionica za hrvatski jezik
2.2.6. područje tjelesne i zdravstvene kulture.
Oprema: kom.
- radni stolovi dvosjedi 15
2.2.1. Jezično-umjetničko područje - stolice s naslonima za učenike 30
- učiteljski stol i stolica s naslonom 1
U radnim prostorima za jezično-umjetničko područje organizira se i izvodi nastava - trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1
hrvatskog i stranog jezika, likovne i glazbene kulture te njima pripadajućih izbornih - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1
programa. - zidna ploha za izložbe 1
Kabineti se koriste za pripremu nastavnog procesa, izvannastavne aktivnosti te za - ormar (nastavna sredstva, nastavna pomagala i priručni materijal) 3
skupni i individualni rad učenika.
U školi treba za ovo odgojno-obrazovno područje osigurati sljedeće prostore: Instalacije: kom.
- umivaonik 1
2.2.1.1. učionica za hrvatski jezik,
2.2.1.2. kabinet za hrvatski jezik,
2.2.1.3. učionica za strani jezik,
2.2.1.4. kabinet za strani jezik,
2.2.1.5. učionica za glazbenu kulturu,
2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik
2.2.1.6. kabinet za glazbenu kulturu,
2.2.1.7. spremište za glazbenu kulturu,
Oprema:
2.2.1.8. učionica za likovnu kulturu,
- radni stolovi sa stolicama za nastavnike
2.2.1.9. kabinet za likovnu kulturu,
- radni stol sa stolicama za grupni rad učenika
2.2.1.10 spremište za likovnu kulturu.
- ormari za didaktička sredstva i učeničke radove
Kod škola do 16 odjela viših razreda predviđa se 1 učionica za hrvatski jezik, površine
Instalacije: kom.
54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 m2.
Kod škola s većim brojem razrednih odjela (od 5 paralelki nadalje) neophodne su dvije
učionice za hrvatski jezik istih površina, s jednim kabinetom od 20 m2.
Kod škola s 2 do 4 paralelke predviđa se jedna učionica za strani jezik, površine 40 m2, *Prijedlog Kabineta ‘Zgrade za odgoj i obrazovanje’ prema međunarodnim standardima, odnosno većem
s kabinetom od 20 m2. broju m2 po učeniku.

2.2.1.3. Učionica za strani jezik
PREDMETNA NASTAVA
Oprema učionice za strane jezike razlikuje se od opreme učionice za hrvatski jezik

jedino po radnim stolovima učenika. Radni stolovi opremljeni su slušalicama koje su
priključene na nastavnički stol, a radni stol nastavnika ima ugrađenu AV tehniku.
U školama s učionicom za strani jezik, površine 40 m2, organizira se nastava s radnom
skupinom od 15 do 18 učenika.
Učionica za strani jezik, površine 54 m2 (bolje 60 m2), treba se moći podijeliti u dva
zasebna prostora, unutar kojih se može organizirati skupno vođenje konverzacije,
38,39 učionica za strani jezik direktna nastava ili odjeljci s audioopremom.
2.2.1.4. Kabinet za strani jezik
Oprema i instalacije kabineta identični su opremi kabineta za hrvatski jezik.
2.2.1.5. Učionica za glazbenu kulturu
40-42 učionica za glazbenu kulturu Učionica za glazbenu kulturu izdvaja se, zbog buke i režima rada, od ostalih učionica,
varijante organizacije
a postavlja se uz prostor za više namjena. U takvim rješenjima, učionica za glazbenu
kulturu koristi se kao scena PVN-a prilikom školskih priredbi i drugih manifestacija.
U školskim zgradama manjega kapaciteta, nastava iz glazbene kulture organizira se u
zajedničkoj učionici za likovnu i glazbenu kulturu ili u prostoru za više namjena.
Oprema: kom.
- stolice s pomičnom daskom za pisanje, koje su smještene u tri reda
u polukrugu oko pianina 30
- praktikabl-troredni za zbor (montažni) 1
- pianino sa stolicom za nastavnika 1+1
- radni stol učitelja i stolica s naslonom 1
- školska ploča dvodijelna - čista površina i površina s muzičkim crtovljem 1
- muzička linija (kazetofon, CD player, pojačalo, zvučnici) 1
- TV prijamnik s AV tehnikom (video, odn, DVD recorder) i pomičnim stalkom 1
- synthesizer, gitara 1
- projekciona površina 1
- modulator i notni modulator 1
- ksilofon 1
- metronom 1
- diktaton 1
Napomena:
PREDMETNA NASTAVA
Ako se učionica koristi za glazbenu i likovnu kulturu, onda se oprema stolićima za
individualni likovni rad koji imaju pomičnu radnu plohu.
Instalacije: kom.
- umivaonik 1
2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu

43,44 učionica za likovnu kulturu
Oprema: varijante organizacije
- radni stol učitelja sa stolicom
- ormari za pohranjivanje nastavnih pomagala i stručne literature
45 Jacques Schader:
Instalacije: kom. škola Freudenberg,
- utičnice za električnu struju od 220 V 2 Zürich, Švicarska, 1956.-60.
2.2.1.7. Spremište za glazbenu kulturu
U školama s 8 ili više odjela viših razreda predviđa se spremište za glazbenu kulturu (za
pohranu muzičkih instrumenata, literature, nota...) vezano za prostor za više namjena.
Oprema:
- police za pohranjivanje muzičkih instrumenata
- notni stalci
2.2.1.8. Učionica za likovnu kulturu 46 Arne Jacobsen: škola Munkegaard

Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
Učionica za likovnu kulturu optimalno je osvijetljena ako je orijentirana na sjever jer joj
to osigurava difuzno prirodno osvjetljenje.
Oprema: kom.
- specijalni stolići za individualan likovni rad 30
- stolice s naslonom za učenike 30
- radni stol sa stolicom za učitelja 1
- stalak za modeliranje 15
- stol za grafički tisak 2
- police za likovno-pedagošku dokumentaciju 2
Instalacije: kom. 2.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje
PREDMETNA NASTAVA
- praonik s toplom i hladnom vodom 2

- utičnica za električnu struju od 220 V 4 U radnim prostorima za prirodoslovno-matematičko područje organizira se i odvija
- priključak na antenski razvod 1 nastavni proces matematike, prirode, biologije, kemije i fizike, kao i izborni programi i
izvannastavne aktivnosti toga područja. Kabinete koriste učitelji za pripremu nastave, a
također mogu poslužiti za skupni i individualni rad učenika.
2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu U školi se za ovo odgojno-obrazovno područje osiguravaju sljedeći prostori:
2.2.2.1. učionica za matematiku
Oprema:
2.2.2.2. kabinet za matematiku
- radni stol sa stolicom učitelja
2.2.2.3. kompjutorska učionica
- radni stol za trodimenzionalno oblikovanje
2.2.2.4. učionica za fiziku i kemiju
- stol za grafičko otiskivanje
2.2.2.5. kabinet za fiziku i kemiju
- grafička preša za visoki i duboki tisak
2.2.2.6. učionica za prirodu i biologiju
- police za materijale i sredstva likovnog rada
2.2.2.7. kabinet za prirodu i biologiju
Instalacije: kom.
2.2.2.8. živi kutić (vivarij).
- umivaonik s toplom i hladnom vodom 1
Za matematiku se predviđa učionica površine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16
do 20 m2.
Učionica ili učionice za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju su prostori u kojima se mogu
2.2.1.10. Spremište za likovnu kulturu
primjenjivati svi nastavni oblici i metode rada koje predviđa suvremeni nastavni proces,
te im izvedbom i opremanjem osiguravaju mogućnost brzih promjena nastavnih oblika
Oprema: kom.
i metoda rada.
- police za odlaganje radova iz keramike
U kabinetima se ostvaruje neposredna priprema nastavnoga procesa, naročito za
- okviri za tkanje i pletenje 15
pripremu eksperimentalnog rada, tj. demonstracijskih pokusa i praktičnih radova
učenika. U kabinetima se nalazi i najveći dio zbirki nastavnih sredstava, a u njima se
može organizirati i rad s manjim skupinama učenika.
Zbog potrebe za čestom i brzom izmjenom nastavnih oblika i metoda rada, potrebno je
osigurati efikasnu komunikacijsku povezanost učionice i kabineta za učitelje. Ako u školi
postoji zajednička učionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju s dva kabineta, onda oba
moraju biti povezana s učionicom.
U školama do 12 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za
fiziku, kemiju, prirodu i biologiju površine 70 m2, s kabinetom od 16 m2.
U školama od 12 do 16 odjela viših razreda predviđa se zajednička učionica za fiziku,
kemiju, prirodu i biologiju površine 70 m2 (bolje 80 m2), s dva kabineta - jedan za
prirodu i biologiju od 16 m2 i drugi za kemiju i fiziku, također od 16 m2.
U školama s 20 i više odjela viših razreda predviđaju se dvije učionice i dva kabineta.
Jedna učionica za prirodu i biologiju površine 54 m2, s kabinetom od 16 m2, i druga
učionica za kemiju i fiziku površine 70 m2 (bolje 80 m2), s kabinetom od 20 m2.
Posebne učionice za fiziku ili kemiju predviđaju se uglavnom u srednjim školama.
Učionice namijenjene za Fi-Ke-Bi moraju biti dobro iskorištene, što znači da bi se u
njima trebalo odvijati 30 sati nastave tjedno.
PREDMETNA NASTAVA
Tendencija je da se učionice za Fi-Ke-Bi projektiraju i opremaju tako da se mogu koristiti
za bilo koji od tih predmeta. U ovoj grupi učionica i kabineta treba posvetiti posebnu
pozornost prozračivanju te osigurati mogućnost dobrog zamračivanja.
Živi kutić (vivarij) locira se u učionici ili kabinetu za prirodu i biologiju, ili pak u proširenoj
komunikaciji.
2.2.2.1. Učionica za matematiku

Oprema: kom.
ovješeni projektor
- radni stol 15
- stolica s naslonom za učenike 30 pregrada s elektroinstalacijama
- učiteljski stol sa stolicom 1
- ormar za didaktički pribor učenika 2
- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1 47 primjer organizacije 48 kompjuterska učionica
Instalacije: kom. kompjuterske učionice namještaj prilagođen radu na kompjuteru
- umivaonik 1
2.2.2.2. Kabinet za matematiku

Oprema:
- radni stolovi sa stolicama za učitelje
- 2 ormara za priručnu literaturu, učeničke pismene radove i nastavna
sredstva i pomagala
Instalacije: kom. 49,50 kompjuterska učionica
- utičnice za električnu struju od 220 V 2 (radno mjesto)
2.2.2.3. Kompjutorska učionica

U kompjutorskoj učionici odvija se nastava s pomoću kompjutora, nastava informatike,
nastava izbornih predmeta vezanih za kompjutore, te izvannastavne aktivnosti vezane
za kompjutore.
Učionica treba imati kompjutorska radna mjesta za učenike (min. 8) i jedno kompjutorsko
radno mjesto za učitelja, voditelja informatičke učionice.
Za jedno kompjutorsko radno mjesto treba osigurati najmanje 3,6 m2.
Učionica treba imati dovoljan broj priključaka na gradsku mrežu, raspoređenih po svim
zidovima učionice. Poželjno je da učionica ima telefonski priključak. Učionica treba biti
opremljena prikladnim namještajem za smještaj kompjutorske opreme.
Škole se opremaju kompjutorima ovisno o broju učenika i odjela u školi prema kriterijima
za opremanje osnovnih i srednjih škola informatičkom opremom nadležnog Ministarstva
PREDMETNA NASTAVA
Republike Hrvatske:
- do 16 odjela 8 komp. mjesta

- od 16 do 24 odjela 10 komp. mjesta
- od 25 do 32 odjela 12 komp. mjesta
- više od 32 odjela 16 komp. mjesta
Oprema:
- kompjutorska oprema 8-16
- radni stolovi (s gornjom pločom u 2 dijela, visinski pomična) 8-16
- stolice s naslonom za učenike 8-16
51 učionica za fiziku i kemiju 52 demonstracijski stol - učiteljski stol (može biti istovjetan učeničkom) sa stolicom 1
53-55 sklop fi-ke-bi - demonstracioni monitor (ili TV prijamnik) - ovješen ili na stalku 1
varijante - ormar za didaktička sredstva
- zaštićena razvodna ploča za električno napajanje radnih stolova
Instalacije:
- utičnice za električnu struju od 220 V
- računalna mreža (LAN, bežični LAN) s priključkom na internet
- utičnice za TV prijamnik i antenu
2.2.2.4. Učionica za fiziku i kemiju

Oprema: kom.
- radni stolovi (dimenzije radnih ploha stolova su: 120-130/60cm 15
ili 180/60 cm) 10
- radne površine uz bočne zidove (dužine 4 m, dubine 60 cm), s 3
ugrađena praonika
- demonstracijski-učiteljski stol sa stolicom 1
- demonstracijski pokretni stolić 1
- školska ploča s projekcionom površinom 1
- viseće vitrine 3
- periodni sustav elemenata 1
- pokretne energetske baterije (mogućnost nepokretne) 4
energetske baterije - laboratorijske stolice s mogućnošću podešavanja visine 6
nepokretna - aparat za gašenje požara 1
pokretna - priručna apoteka 1
Instalacije: kom. 56 Dolf Schnebli: škola u Locarnu,
PREDMETNA NASTAVA
- praonik 4 Švicarska, 1961.-64.
- priključak na plin 4
- demonstracijski stol s razvodnom pločom za električnu struju i plinskom
bocom od 2 kg 1
2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju

učionica za fiziku i kemiju
Oprema: kom. kosog presjeka
- ormari za odlaganje učeničkih pismenih radova, zbirke, didaktički
materijal i stručnu literaturu 4
- ormar za kemikalije s protupožarnom zaštitom 1 57 kosa učionica fizike i kemije,
odn. prirode i biologije (detalj)
- radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa 1
- demonstracijski pokretni stolić 1
- stol sa 6 stolica za skupni rad učenika 1
Instalacije: kom.
- praonik 1
- po mogućnosti, priključak na plinsku instalaciju 1
2.2.2.6. Učionica za prirodu i biologiju
Oprema učionice i kabineta za prirodu i biologiju istovjetna je opremi učionice i kabineta 58 oprema kabineta za fiziku i
za fiziku i kemiju, samo što nema razvodne ploče za električnu struju i prirodni sustav kemiju, odn. prirodu i biologiju 59 vivarij
elemenata.
2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju
2.2.2.8. Živi kutić (vivarij)
U vivariju treba osigurati odgovarajući broj polica za uzgoj lončanica i nastambe s

postoljima za životinje.
Napomena uz 2.2.2.:
Oprema zajedničke učionice fizike, kemije, prirode, biologije i pripadajućih kabineta treba sadržavati sve već
navedene elemente opreme.

2.2.3. Društveno područje 2.2.3.2. Kabinet za povijest
PREDMETNA NASTAVA
Oprema:
U radnim prostorima za društveno područje organizira se i izvodi nastava povijesti i - radni stolovi i stolice učitelja
zemljopisa te njima pripadajućih izbornih programa, kao i izvannastavne aktivnosti - ormari za nastavna sredstva i pomagala
toga područja. - stalak za odlaganje karata
U školi se za ovo odgojno-obrazovno područje osiguravaju sljedeći prostori: - radni stol sa stolicama za skupni rad
Instalacije: kom.
2.2.3.1. učionica za povijest,
2.2.3.2. kabinet za povijest,
2.2.3.3. učionica za zemljopis,
2.2.3.4. kabinet za zemljopis, 2.2.3.3. Učionica za zemljopis
2.2.3.5. geografska promatračnica. Oprema:
Osnovna oprema učionice za zemljopis istovjetna je s opremom učionice za povijest.
U školama do 20 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za Posebnost opreme za učionicu zemljopisa jest stol za promatranje, s policama za
povijest i zemljopis, s kabinetom. odlaganje materijala i pribora za rad.
Površina učionice iznosi 54 m2 (bolje 60 m2), a kabineta 12-16 m2. Instalacije: kom.
Učionice moraju biti tako oblikovane da je u njima moguća brza promjena rasporeda - umivaonik 1
opreme prostora, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, u parovima, - utičnica za električnu struju od 220 V 4
skupni i individualni). - priključak na antenski razvod 1
Uz učionice nalaze se kabineti za učitelje koji su direktno povezani s učionicom, a
namijenjeni su nastavnicima za pripremu nastavnog procesa i pohranu didaktičke 2.2.3.4. Kabinet za zemljopis
opreme, kao i za rad s manjom skupinom učenika.
Oprema:
Osnovna oprema kabineta za zemljopis istovjetna je s opremom kabineta za povijest.
2.2.3.1. Učionica za povijest Posebnost opreme za kabinet zemljopisa jesu:
- stol za crtanje i kopiranje karata s priključkom za struju,
Oprema: kom.
- stol-vitrina s ormarom za geološku, petrografsku i pedološku zbirku.
- dvosjedni radni stolovi 15
- stolice s naslonom za učenike 30 2.2.3.5. Geografska promatračnica
- školska ploča s projekcionom površinom 1 Za organizaciju praćenja prirodnih geografskih pojava u nastavi zemljopisa potrebno
- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1 je organizirati geografsku promatračnicu na otvorenom prostoru u neposrednoj blizini
- stalak ili tračnice za karte 1 škole.
- izložbeni panoi i flanelograf te lenta vremena Oprema:
- vitrine za izloške i površina za povijesne i zidne karte te slike - vjetrulja
- gnomon
Instalacije: kom. - eklimetar
- umivaonik 1 - vlažni i suhi pješčanik
- utičnice za električnu struju od 220 V 4 - meteorološka postaja s odgovarajućim instrumentima za meteorološka i fenološka
- priključak na antenski razvod 1 promatranja
2.2.4. Radno-tehničko područje
PREDMETNA NASTAVA
U tom se prostoru odvija redovna nastava tehničke kulture, nastava izbornih programa
i izvannastavne tehničke aktivnosti učenika. Za ostvarivanje programa ovog područja
treba osigurati odgovarajući radni prostor, spremište alata, materijala, izrađenih
predmeta i pribora.
Radni prostor za ovo područje sastoji se od:
2.2.4.1. specijalizirane učionice (radionice),

2.2.4.2. kabineta,
2.2.4.3. spremišta,
2.2.4.4. fotolaboratorija (po mogućnosti i potrebi).
Poželjno je da prostori toga područja imaju mogućnost pristupa iz dvorišta radi lakšeg
unošenja potrošnog materijala i opreme te eventualnog rada na otvorenom.
Zbog stvaranja buke pri praktičnom radu učenika te posebnog režima ekonomskog i
energetskog opsluživanja, radionica se prostorno odjeljuje od nastavnih, društvenih i
upravnih prostorija.
Kod škola s 4-8 odjela viših razreda predviđa se jedna specijalizirana učionica veličine
54 m2 (bolje 60 m2).
Kod škola sa 12-16 odjela viših razreda predviđaju se 2 specijalizirane učionice, od kojih
jedna od 54 m2, a druga od 75 m2, a kod škola s 20-24 odjela viših razreda predviđaju 60,61 Hubert Bennett:
se 2 specijalizirane učionice sa po 75 m2, ili ukupno 150 m2. škola Pimlico, London, Engleska, 1971.
Specijalizirana učionica dimenzionira se za jednu polovicu razrednog odjela, a najviše
za 18 radnih mjesta. radionica
Prilikom dimenzioniranja specijaliziranih učionica treba računati s 3,5 m2/učeničkom
mjestu za ‘ručnu obradu’, a 5,0 m2/učeničkom mjestu za ‘strojnu obradu’.
Neposredno uz specijaliziranu učionicu smještaju se spremišta za materijal (s ulazom iz
radionica) i kabinet učitelja za pripremu praktične nastave.
Kabinet za učitelje treba biti od 12 do 24 m2, ovisno o veličini škole.
Spremište je također ovisno o veličini škole, a predviđa se da bude od 8 do 20 m2.
Za fotolaboratorij predviđa se 8 m2.
2.2.4.1. Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica)

U ovoj učionici (radionici) obavlja se ručna obrada i modeliranje papira (karton, ljepenka
i drugo), elementarna obrada drva i metala, kao i upoznavanje s osnovnim radnjama na
strojevima za obradu različitih materijala.
U školskim zgradama manjega kapaciteta, opća radionica smještena je u jedinstvenom
prostoru, dok se u školama većega kapaciteta radionica dijeli na prostor za obradu radionica
kartona i drva, te prostor za obradu metala.
Po mogućnosti treba osigurati sjeverno osvjetljenje jer se time postiže difuznost
PREDMETNA NASTAVA
dnevnog svjetla u radionici.
Oprema: kom.
- radionički stolovi za učenike (jednosjed 120x60x80) 15
- univerzalni mjerni stol 1
- element uz demonstracijski stol 1
- kolica za nastavna sredstva 1
- ormar s kompletom alata za obradu drva 1
- ormar s kompletom alata za obradu kovina 1
- ormar s kompletom alata za elektroradove 1
- ormar s kompletom alata za rad s poliesterskim smolama 1
- ormari s priborom za vježbe (V., VI., VII. i VIII.) 4
- vitrine za nastavna sredstva, učeničke radove i sl. 4-8
- ormari za učeničke radove, materijal i pribor 4-8
- razvodni ormarić sa sklopkama 1
- postolja za strojeve 1-5
- radni stol za grublje radove 1-4
Instalacije: kom.
62 učionica za tehnički odgoj - radionica - praonici s toplom i hladnom vodom 2
- električna instalacija
a) za rad strojeva potrebni su posebni priključci
b) za svako radno mjesto 1 trofazna utičnica 15
63 mala učionica za tehnički odgoj
Sve električne instalacije moraju biti propisno izvedene i sa dvostrukom zaštitom.
Utičnice su u zidovima, kao i u pokretnim energetskim baterijama.
- utičnica za TV prijamnik i priključak na antenski razvod 1+1
2.2.4.2. Kabinet
Oprema: kom.
- ormari 2
- viseće vitrine 2
Instalacije: kom.
- utičnica za električnu struju od 220V 2
2.2.4.3. Spremište 2.2.5.1. Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe
PREDMETNA NASTAVA
Oprema: Oprema: kom.
- otvorene police od poda do stropa - radne plohe veličine 120x60 cm 3
- 1 ormar - pomični radni stolovi 6
- stolice 16
2.2.4.4. Fotolaboratorij - štednjaci 3
Fotolaboratorij se oprema uređajima za razvijanje i kopiranje različitih vrsta foto-
materijala. Instalacije: kom.
U fotolaboratoriju obvezna je mehanička ventilacija, i to izvedena tako da je onemogućeno - praonik s priključkom na toplu i hladnu vodu 2
prodiranje svjetlosti u prostoriju. - umivaonik s toplom i hladnom vodom 1
- el. utičnice - 220 V do 16 A 15
Instalacije: kom. - utičnica za štednjak do 7 Kw 1
(specifične električne instalacije) - priključnica za stroj za pranje 1
- praonik s dvije pregrade i dvije slavine 1 - plinski priključak za štednjak 1
- utičnice za električnu struju (odmaknute 2-3 m od praonika) 2-3
2.2.5. Izborna nastava
U školi se za tečajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti osiguravaju

sljedeći prostori:
2.2.5.1. učionica za tečajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti

2.2.5.2. kabinet izborne i dr. nastave
2.2.5.3. spremište za tečajnu nastavu: prehrane, odijevanja, stanovanja.
Praktični rad tečajne nastave u školama do dvije paralelke izvodi se u prostoru za više
namjena i blagovaonici. Stoga je i potrebno u dijelu tih prostora instalirati dovoljan broj
utičnica, dva praonika s toplom i hladnom vodom te umivaonik. Potreban prostor (oko
2,5 m2 po radnom mjestu) odvaja se od ostalog prostora pomičnim panoima. 64 učionica za tečajnu nastavu
U školama s više od dvije paralelke u višim razredima, radni prostor za tečajnu nastavu i izborne programe
organizira se u višenamjenskoj učionici koja mora omogućivati podjelu radi korištenja varijanta organizacije
prostora od više grupa, odnosno više programa izborne nastave.
Učionica za tečajnu i izbornu nastavu treba biti smještena bliže blagovaonici ili prostoru
za više namjena, a opremljena kompletom individualne kuhinje (štednjak, ormari, viseći
ormarići, hladnjak i ormar za pribor za čišćenje). Osim toga, potreban je stroj za šivanje,
pranje, daske za glačanje, pokretna vješalica za kuhinjske krpe i pregače, te ormar za
pohranu električnih kuhala s jednom pločom. Za isključenje električnog napona na svim 65 učionica za tečajnu nastavu
radnim mjestima mora biti instaliran automatski osigurač. i izborne programe

1 Ivo Zemljak: 2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori
PREDMETNA NASTAVA
1
škola na Jordanovcu,
Zagreb, 1931.
Za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK), uz objekt škole gradi se sportska
dvorana koje se veličina određuje prema potrebama škole, lokalnog stanovništva i
sportskih društava.
Sklop zatvorenih prostora za nastavu TZK povezan je s općim komunikacijama školske
zgrade i školskim vježbalištem.
Ulazni prostor sklopa neposredno je povezan s prilazima na školsku parcelu, i to tako
da se može koristiti posve nezavisno od režima rada u školskoj zgradi.
2 Jorma Järvi: 2 Prema namjeni, potrebni prostori toga sklopa dijele se na prostor za sportsko-nastavnu
škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55.
aktivnost, pomoćne prostore i eventualne prostore za gledatelje. Broj i veličina pomoćnih
prostorija ovisi o broju i veličini jedinice za rad u dvorani.
Elementi sklopa TZK:
2.2.6.1. dvorana za TZK

2.2.6.2. spremište sprava
3 Radovan Nikšić, Edo Šmidihen: 3
2.2.6.3. skupna svlačionica
škola Trnsko, Zagreb, 1963. 2.2.6.4. skupna praonica s WC-ima
2.2.6.5. kabinet TZK
2.2.6.6. ambulanta
2.2.6.7. svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama
2.2.6.8. prostorija za kondicioniranje zraka
2.2.6.9. prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje
2.2.6.10. ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom
4 Gino Valle: 2.2.6.11. sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
varijanta tipske škole, 4 2.2.6.12. gledališni prostori
Bissuola, Italija, 1976. 2.2.6.13. prostorija za režiju
2.2.6.14. spremište sprava i rekvizita za vanjske terene
0 5 10 20
2.2.6.15. dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku
2.2.6.16. teretana i trim-dvorana.
5
Međusobni raspored i odnos prostora uvjetovan je pedagoško-nastavnim, sportsko-

5 Ivo Zemljak: funkcionalnim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Osnovno pravilo i zahtjev jest jasna
škola na Selskoj cesti, podjela površina na kojima se komunicira u cipelama (‘nečiste’ površine), sportskoj
Zagreb, 1930.
obući, odnosno obući za rad (‘čista’ površina) i ‘mokre’ površine (praonice). U
rasporedu prostora ne smije se nikada dopustiti direktna veza ‘nečistih’ površina s
površinama za rad (pod dvorane).
66
sheme položaja dvorane Pristup u svlačionice mora biti iz glavnog ulaza (hala) ili komunikacijskih površina
unutar školske zgrade preko ‘nečistog’ hodnika. U sklopu ove ulazne grupe prostorija nalazi se hal, WC,
prostor za osvježenje za posjetitelje i gledatelje te poseban izlaz na vanjske sportsko-
PREDMETNA NASTAVA
nastavne površine.
Svlačionice treba po mogućnosti organizirati tako (veći broj manjih jedinica) da se
između dviju svlačionica nalazi sanitarna baterija (praonice, tuševi i WC-i), koja je
pristupačna iz obiju svlačionica. Sanitarnu bateriju (praonice i tuševe) uvijek koristi
skupina u odlasku, čime se postiže njena maksimalna iskorištenost i produžuje efektivno
vrijeme korištenja prostora za rad.
Uz izravnu vezu svlačionica s praonicama i tuševima, treba postaviti WC-e. Također,
potrebno je osigurati prostor za svlačionice učitelja, u sklopu koje mora biti predviđen
tuš s praonikom.
Kabinet za nastavu tjelesne kulture mora biti neposredno uz glavni prostor za rad
(dvoranu) i mora imati vezu sa sustavom komunikacija. Neposredno uz kabinet tjelesne
kulture treba predvidjeti prostoriju ambulante (pribor za davanje prve pomoći, kartoteka
i pomagala za praćenje razvoja učenika, sportaša ili drugih korisnika), s vezom na
kabinet i dvoranu, te osiguran pristup na vanjsku komunikacijsku površinu (ambu-
lantno vozilo).
Spremište sprava treba biti tako postavljeno da je njegovo korištenje moguće iz svih
dijelova za rad i da nije dublje od 4,50 m u odnosu na smjer korištenja (radi lakšeg
prenošenja sprava). Spremište treba u načelu dijeliti od prostora za rad prolazima
minimalne širine 1,80 m i minimalne visine 2,20 m, i to radi toga da se omogući 67,68 Ivo Zemljak: terasa na krovu dvorane
prijenos sprava iz jednoga u drugi prostor. Spremište sprava za vanjske površine treba škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. dvorana
biti odijeljeno od spremišta dvorane, ali s nužnom vezom. Spremište strojeva i pribora
za održavanje vanjskih sportsko-nastavnih površina mora biti odijeljeno od spremišta
sprava. Podovi ovih spremišta trebaju biti na istoj razini kao i podovi prostorija za rad.
Prostorija za režiju treba biti tako postavljena da je osiguran pregled cijele po-
vršine dvorane.
Prostorije za grijanje, ventilaciju i pripremu tople vode imaju izravan pristup izvana i s
‘nečistih’ površina u objektu.
Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje objekta mora biti tako smještena
da je osiguran pristup u sve njegove dijelove.
U dvoranama koje se dijele na dva ili tri prostora za rad, pomoćne prostorije (svlačionice,
spremišta sprava, pristupi) moraju biti tako organizirane da je omogućen nesmetan rad
u podijeljenim dijelovima. Dopunski prostori za rad - gimnastička dvorana, teretana,
trim-dvorana, dvorana za korektivnu ili estetsku gimnastiku - moraju imati izravnu
vezu s ‘čistom’ komunikacijom. Ukoliko su ti prostori tako organizirani da su potrebna
dodatna spremišta opreme i rekvizita, tada pod spremišta mora biti na istoj razini kao i
pod prostora za rad. Ako je u sklopu takvih prostora predviđeno i gledalište, ono mora
biti odvojeno od prostora drugih korisnika (učenici, sportaši, rekreativci). Pristup na
gledalište najčešće je s gornje strane, ali to ovisi o konstrukciji i veličini gledališta.
U dvoranama s gledalištem gdje je prvi red gledališta na razini poda dvorane, pod
dvorane mora biti zaštićen prostiračima ili posebnim komunikacijskim površinama.
PREDMETNA NASTAVA
U dvoranama gdje gledalište nije svakodnevno u upotrebi, postavljaju se takve

konstrukcije tribina (montažno-demontažne, sklopive-teleskop ili sl.) koje omogućuju
da se površina koju zaprema gledalište koristi kao površina za rad.
2.2.6.1. Dvorana za TZK
Dvoranu treba locirati tako da je moguća direktna zatvorena (‘topla’) veza komunikacijskih
površina škole s komunikacijskim površinama dvorane tijekom održavanja nastave
tjelesne kulture, odnosno da se ova veza može prekinuti ako se dvorana koristi za
potrebe sporta i naselja. U tom slučaju mora se osigurati poseban direktni pristup u
dvoranu. Ukoliko se, iz bilo kojih razloga, dvorana ne gradi uz školu, tada udaljenost od
škole do dvorane ne bi smjela biti veća od 400 m (5 min hoda), s osiguranim stazama
za pješake.
Orijentacija dvorane ovisi o njenoj veličini, sustavu podjele i načinu prirodnog
osvjetljenja. U analizi lokacije treba osobitu pozornost posvetiti zaštiti objekta od buke,
onečišćenja, nepovoljnih strujanja zraka, te je interpolirati u zonu zelenila.
69-71 Neven Šegvić: pogled s juga Dvorane koje zadovoljavaju potrebe stanovništva i škole uglavnom zadovoljavaju i
škola u Kumrovcu, 1955. presjek, tlocrt dvorane potrebe sportskih društava (klubova). Ovisno o sportovima kojima se bavi društvo
(klub), mogu doći u obzir veće površine od prethodno izračunanih, kao i različite visine
dvorana ili dodatni posebni prostori, npr. teretana, trim-dvorana, gimnastička dvorana.
Moguće vrijeme korištenja zatvorenoga prostora za rad:

Za nastavu:
dnevno 8-13.30 6 školskih sati
14-19.30 6 školskih sati
Ukupno: 12 školskih sati

(Vrijeme od 13.30 do 14 i od 19.30 do 20 sati za prirodno prozračivanje prostora za rad)
tjedno 5x12 60 školskih sati
Za ostale aktivnosti (sport, rekreacija, natjecanje):

dnevno 20-22 2 sata
tjedno 5x2 10 sati
subota 12 sati
dvorana
terasa
dvorana nedjelja 8 sati
Ukupno 30 sati tjedno

Nedjeljiva dvorana 72,73
PREDMETNA NASTAVA
Dvorana za tjelesnu kulturu vel. 27x15x6 m 405 m2 funkcionalna shema
nedjeljive dvorane
spremište
Dvorana za tjelesno vježbanje po posebnom programu varijante
svlačionica
(dvorana za korektivnu gimnastiku, vel. 8x10x4 m) 80 m2 WC WC praonica

Spremište sprava, opreme i rekvizita (maks. dubina spremišta 4,5 m) 30 m2
Dvije skupne svlačionice, s klupama i vješalicama po18 m2 36 m2
Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m2 32 m2
Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalište) 20 m2 nastavnik čistačica
nečisti hodnik
čisti hodnik
Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m2 dvorana pristup prolaz
Dvije svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 24 m2 kabinet/ambulanta

Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlačionice i praonice 30 m2
Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike svlačionica
te slobodnu aktivnost u slobodno vrijeme 20 m2

WC WC praonica
Sanitarna grupa (WC-i) uz ulazni dio 12 m2
Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa 6 m2 svlačionica
Ukupno: 707 m2
Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine (hodnici, pretprostori i sl.) 140 m2 spremište WC
Sveukupno: 847 m2 korektivna ulaz

klub vanj
gimnastika
koris
Dvodijelna dvorana
Dvorana za tjelesnu kulturu, veličine 30x20x7 m
(djeljiva u dva dijela, vel. 15x20 m) 600 m2 veza na vanjska igrališta spremište kondicioniranje
veza na školsku zgradu
Teleskop-gledalište u dvorani (s četiri reda unutar veličine dvorane 30x20 m)
ulaz za vanjske korisnike
Spremište sprava, opreme i rekvizita (maksimalna dubina 4,5 m) 60 m2 svlačionica
Dvorana za korektivno tjelesno vježbanje, modernu i estetsku gimnastiku,

WC praonica
borilačke sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m2
Četiri skupne svlačionice, s klupama i vješalicama, po 18 m 2 72 m2 svlačionica
Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m 2 32 m2
Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalište) 20 m2 nastavnik čistačica
nečisti hodnik
Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m2 dvorana prolaz
Dvije svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om, po 12 m 2 24 m2 kabinet/ambulanta

Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa 6 m2 svlačionica
Ukupno: 1052 m2
WC praonica
Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine (hodnici, pretprostori i sl.) 210 m2
Ukupno: 1262 m2 svlačionica
Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike
za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 78 m2 spremište WC
Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 16 m2 korektivna ulaz

klub vanj
gimnastika
Sveukupno: 1356 m2 koris

Trodijelna dvorana
PREDMETNA NASTAVA
kondicioniranje
spremište
Dvorana za tjelesnu kulturu veličine 45x27x8 m
svlačionica (djeljivo u tri dijela vel. 15x27 m) 1215 m2
Gledalište u dvorani (s četiri reda unutar veličine dvorane 45x27 m)
dvorana pristup WC WC praonica Spremište sprava, opreme i rekvizita (nastavnih pomagala) 96 m2
Dvorana za korektivno tjelesno vježbanje, modernu i estetsku gimnastiku,
svlačionica borilačke sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m2
nastavnik
Osam skupnih svlačionica, s klupama i vješalicama, po 18 m2 144 m2
čistačica Četiri skupne praonice s WC-ima po 16 m2 64 m2
nečisti hodnik
Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalište) 20 m2
čisti hodnik
prolaz
Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m2
kabinet/ambulanta Tri svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 36 m2
nastavnik
svlačionica Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa 6 m2
Ukupno: 1831 m2
gledalište dvorana pristup WC WC praonica Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine 366 m2
Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike
svlačionica
za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 150 m2
Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 24 m2
spremište
spremište
Čajna kuhinja 6 m2
WC
Sveukupno: 2377 m2
korektivna ulaz
ulaz
gledalaca gimnastika
klub vanj Konstrukcija dvorane: rasponi koji se svladavaju jesu 15, 20 i 27 m; konstruktivne osi
koris
neka se poklope s ravninama dijeljenja djeljivih dvorana. Kod statičkog proračuna valja
paziti na dodatna opterećenja od krugova i konopa.
74 funkcionalna shema dvodijelne dvorane veza na vanjska igrališta Pri projektiranju i izgradnji potrebno je učiniti sve kako bi se spriječila mogućnost
veza na školsku zgradu nesreća prigodom korištenja prostora. Da bi se udovoljilo navedenom zahtjevu, osobitu
ulaz za vanjske korisnike pozornost treba posvetiti izvedbi zidova i stropova (materijal), prozora i vrata (položaj),
načinu osvjetljavanja, kao i ugradnji sprava.
Zidovi moraju biti otporni na udarac loptom, pogodni za održavanje do visine 2,0 m
iznad poda, glatki i ravni (bez otvora). Ovaj zahtjev važi i za ugrađene sprave. Zidovi,
vrata i pregrade moraju biti od materijala sa stupnjem refleksije većim od 0,45.
Vrata i pregrade spremišta sprava moraju biti otporni na udarac loptom i moraju biti u
ravnini s unutrašnjom okomitom površinom zida ili stijene dvorane. Vrata se moraju
otvarati prema van i imati upušten okov. Na čeonim zidovima u širini borilišta treba
izbjegavati otvore. Ukoliko se iz bilo kojih razloga moraju izvesti, treba težiti da se
smjeste na udaljenosti od 5 m od osi igrališta.
Uređaji za pregrađivanje moraju osigurati vizualnu i dovoljnu akustičnu podjelu, te
odgovarati zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na zidove odnosno stijene.
Prozori moraju odgovarati mehaničkim zahtjevima koji se postavljaju za zidove.
Okovi prozora moraju biti unutar površine stijene - zida ili 2,0 m iznad površine poda.
PREDMETNA NASTAVA
kondicioniranje
Pod mora na svim dijelovima površine biti elastičan.
Reflektiranje energije treba iznositi 80%. Elastičnost čitave površine poda mora biti
nastavnik
svlačionica
unutar navedenih granica, odnosno pod ne smije imati krutu vezu s podlogom. To se
osobito odnosi na mjesta gdje se učvršćuju sprave (sprave se učvršćuju u podlogu WC WC praonica
poda neovisno o njegovoj završnoj plohi). dvorana pristup
Gornji sloj poda mora biti bez sjaja, lagan za održavanje, trajan, bez trenja (opeklina) i
svlačionica
elektrostatske nabijenosti. Boja površine mora biti u kontrastu s oznakama polja za igru,
a stupanj refleksije mora biti veći od 0,2. Površina poda ne smije biti skliska.
spremište
Širenje buke za vrijeme trčanja po podu i prenošenje vibracija na podu moraju biti svlačionica
što manji.
Toplinskoj izolaciji, izolaciji protiv vlage, zaštiti materijala (impregnaciji) i eventualnoj WC WC praonica
ventilaciji konstrukcije poda treba također posvetiti pozornost.

Strop mora biti otporan na udar lopte. Preporučuje se vodoravan i ravnomjeran strop. svlačionica
nastavnik
Krovnu konstrukciju, stropne elemente i druge tehničke elemente u stropu (kanali,
ventilacije, rasvjeta, nosači sprava i sl.) koji omogućavaju skupljanje prašine valja čistačica
nečisti hodnik
izbjegavati. Uočljive dijelove površine stropa obraditi tako da stupanj refleksije iznosi
čisti hodnik
gledalište dvorana pristup prolaz
0,7, a ne bi smio biti manji od 0,5.
Valja paziti na dodatna opterećenja zidova i stropa konstrukcijama za košarkašku ploču kabinet/ambulanta
i drugim ugrađenim elementima. Također treba predvidjeti temelje za sidrenje u podu
spremište
(stupova za igru i zatega natjecateljskih greda, konja, preča, ruča, zatega za karike, svlačionica
rešetke itd.).
Dubinu temeljenja i način sidrenja treba uskladiti s očekivanim opterećenjima. WC WC praonica
Prirodno osvjetljenje dvorane može biti zenitalno (skupa i složena izvedba) ili, češće,
putem visoko postavljenih prozora po uzdužnim stijenama dvorane. Površina prozora svlačionica
nastavnik
mora iznositi najmanje 1/5 podne površine dvorane.
Kod nedjeljivih dvorana jedan uzdužni zid okrenut prema sjeveru mora biti prozračan svlačionica
odnosno providan po čitavoj dužini.
dvorana pristup
Osvjetljenje prostora po dubini mora se osigurati visoko postavljenim prozorima WC WC praonica
(ovisno o sustavu gradnje i izvoru osvjetljenja) u drugom uzdužnom zidu, svjetiljkama
ili dopunskim otvorom zaštićenim od direktnog upada sunčevih zraka. Čeoni su zidovi
spremište
svlačionica
bez otvora za osvjetljenje kako bi se izbjeglo zasljepljivanje kod promatranja u uzdužnom
smjeru dvorane.
spremište WC
U djeljivim dvoranama treba izbjegavati otvore u zidovima zbog promjene smjera
kretanja. Djeljive dvorane valja osvjetljavati odozgo prirodnim osvjetljenjem (zeni- WC ulaz
ulaz za korektivna
talno osvjetljenje). gledatelje
café
gimnastika
klub vanj
koris
Koeficijent prirodnog svjetla u najnepovoljnijoj točki korisne površine ne smije biti
manji od 2% u dvoranama gdje je pretežito osvjetljenje sa strane (prozori u uzdužnim veza na vanjska igrališta
stijenama ili eventualno dodatnim gornjim svjetlima), a u dvoranama s pretežito gornjim veza na školsku zgradu
svjetlima mora iznositi 4%. ulaz za vanjske korisnike 75 funkcionalna shema trodijelne dvorane

Izvor osvjetljavanja mora biti takav da omogućuje stvaranje kontura.
PREDMETNA NASTAVA
Treba spriječiti direktno upadanje sunčevih zraka i blještanje u dvorani. To se postiže

izborom difuznih stakala i zaštitnim uređajima koji se postavljaju izvana na objektu.
Srednja vodoravna jačina umjetnog osvjetljavanja na 0,85 m iznad poda mora iznositi
najmanje 200 luksa.
U dvoranama bez dnevnog svjetla osvjetljavanje mora biti najmanje 600 luksa (zbog
psiholoških i fizioloških razloga). Pojedinosti za projektiranje, pogotovo za izbor i
raspored rasvjetnih tijela (izbjegavanje zasljepljenja) i korištenje objekata, treba obaviti
prema važećim tehničkim propisima.
U sportskim dvoranama koje imaju prirodnu rasvjetu treba dati prednost neutralno
bijelim izvorima rasvjete. U dvoranama bez prirodnog osvjetljavanja može se koristiti
topla bijela boja svjetla.
Zbog dobrih svojstava fluorescentne su cijevi najpovoljnije za osvjetljavanje sportskih
dvorana (osobito dvorana manjih visina). Za objekte s visokom razinom osvjetljavanja
pogodna su halogena rasvjetna tijela. Pri izboru tipa svjetiljke treba odabrati one koje se
ne zaprašuju, a lako se čiste i održavaju. Mora biti predviđena zaštita svjetiljki od udarca
loptom, a ugradnja mora biti takva da onemogući izravan udarac u svjetiljku.
Rasvjetna tijela treba tako rasporediti da se osiguraju jednaki uvjeti osvjetljavanja kako
za čitavu (nepodijeljenu) tako i za podijeljenu dvoranu.
S obzirom na geografski položaj naše zemlje u normalnim klimatskim uvjetima, za
normalnu upotrebu i korištenje dvorane uglavnom je dovoljno prozračivanje kroz
prozore (za nedjeljive dvorane), a to se odnosi i na pomoćne prostorije. Dobro se
prozračivanje dvorane može postići kada svijetli presjek otvora za prozračivanje iznosi
oko 6% površine poda. Treba težiti da se 1/2 otklopnih prozora postavi ispod stropa na
suprotnim uzdužnim stranama dvorane, a 1/2 na 2,0 m iznad poda, čime se osigurava
maksimalno poprečno prirodno prozračivanje.
Za djeljive dvorane treba predvidjeti mehaničke uređaje za prozračivanje.
Akustika dvorane mora osigurati da vrijeme odjeka bude u nedjeljivim dvoranama 1,6
sekundi, a u djeljivim 1,7 sekundi.
Monolitni jednostruki zidovi, s prostornom težinom većom od 250 kg/m2, daju
dovoljno veliko prigušivanje zvuka od okolne (prometne) buke. Staklena stijena dvorane
orijentirana na ulicu s velikim prometom mora biti čvrsto ostakljena.
Minimalna vrijednost zvučne izolacije od zvuka prenošenog zrakom između dvorane i
drugih nastavnih prostorija mora iznositi Rw,min=60 dB (prema normama U.J6.201), a
maksimalna vrijednost zvuka prouzročenog trčanjem Lw,max=48 dB, mjereći u smjeru
širenja buke.
Buka koju stvaraju ugrađeni uređaji ne smije biti veća od 40 dB, mjereno u visini glave.
Razina zvuka u zraku koji nastaje od skakanja po podu smanjuje se postavljanjem,
u konstrukciju poda, materijala koji upija zvuk i korištenjem materijala za izradu
konstrukcije poda koji prigušuje zvuk.
76 dijeljenje dvorane za TZK
Za grijanje dvorane treba odabrati takve sustave kod kojih je moguća brza regulacija
PREDMETNA NASTAVA
temperature, a koja ovisi o aktivnosti u prostoru. Uređaje treba projektirati tako da se
može osigurati sobna temperatura od 18˚C pri smanjenim fizičkim naprezanjima.
Prije odluke o vlastitom izvoru opskrbljivanja toplinom treba istražiti mogućnost
priključaka na toplovod ili izvore u obližnjim objektima.
Zahtjev brze regulacije moguće je osigurati putem zračnog grijanja (klimatizacije).
Pritom treba dati prednost posrednom grijanju zraka toplom vodom u odnosu na izravno
(plinsko ili termogensko). Kao mogućnost može se predvidjeti i električno grijanje
jednim od postojećih sustava. Da bismo osigurali u čitavom prostoru za aktivnost
što izjednačeniju temperaturu (do 2 m iznad poda), potrebno je određeno miješanje
zraka (3,5 izmjene zraka), a mjerenje se obavlja na 0,5 m od poda. To se odnosi na
recirkulaciju - mješanje zraka, odnosno nema zamjene vanjskim zrakom. Radi što
ujednačenijeg cirkuliranja i miješanja, potrebno je da se dio zraka uzima na razini poda.
Ovisno o načinu korištenja dvorane, preporučuje se kombinirani način grijanja, i to tako
da se dio gubitaka u prijenosu topline pokrije statičnim zaštićenim ogrjevnim tijelima, a
da se potrebne izmjene i miješanje zraka osigura putem ventilacijskih uređaja. 77,78
Za gimnastiku, atletiku i druge aktivnosti na podu, stropno grijanje ima prednost zbog Alfred Roth: škola u Riedhofu,
veće površinske temperature podova, zidova i sprava. Miješanje zraka također je Zürich, Švicarska, 1961.-63.
povoljnije, a izoterme su ujednačenije.
dvorana
Za djeljive dvorane velikih dubina i visina, kod kojih je predviđena podjela prostorija,
kao i kod eventualnih korištenja dvorana za priredbe, tj. kod dvorana s gledalištem,
najpovoljniji uvjeti klime u prostoriji mogu se postići kombinacijom stropnoga grijanja s
ventilacijom (zračno grijanje) ili klimatizacijom, gdje sustav funkcionira odozgo prema
dolje. Za svaki dio podijeljene dvorane mora biti osigurano adekvatno grijanje i ventilacija,
s mogućnošću uključivanja i regulacije prema zonama (dijelovima dvorane).
U opremu dvorane treba ubrojiti ugrađene sprave, pokretne sprave i rekvizite. Broj i
raspored sprava treba prilagoditi veličini dvorane, njenoj namjeni i istodobnom broju
korisnika u dvorani.
Sidra i ležaji za ugrađene sprave (ljestve, stupovi, karike, konopci, preče i koševi) moraju
biti upušteni u osnovnu konstrukciju. Obvezatno se pri projektiranju mora izraditi nacrt
ugradnje sprava i prigodom obrade konstruktivnih elemenata predvidjeti mjesta za
ugradnju sprava.
2.2.6.2. Spremište sprava
Spremište mora biti tako dimenzionirano da osigurava smještaj pokretnih sprava kako bi
se unutrašnjost dvorane koristila bez smetnji. Spremište sprava treba, po mogućnosti,
predvidjeti po čitavoj dužini (osim neophodnih vertikala i stupova) s preklopnim vratima,
svijetle visine 2,20 m, kako bi se sprave poredale okomito na dvoranu jedna do druge
radi njihova lakšeg postavljanja i spremanja.
PREDMETNA NASTAVA
Kao pregradu između spremišta i dvorane potrebno je predvidjeti preklopna vrata u

ravnini s unutrašnjom površinom zida dvorane, s tim da vrata u otvorenom položaju
budu iznad 2,0 m i, po mogućnosti, izvan prostora dvorane. Zidovi, stupovi i bridovi
moraju biti otporni na udar. Kako bismo lakše organizirali rukovođenje spravama,
poželjno je na zidovima dvorane ucrtati položaj sprava u spremištu.
Veličina spremišta sprava dimenzionirana je prema veličini dvorane, odnosno broju
sprava koje se pohranjuju u spremištu.
U sklopu spremišta, koje ne bi trebalo biti dublje od 4,5 m, predviđen je smještaj
otvorenih (polica) i zatvorenih ormara za spremanje pomagala i rekvizita s uporabnim
prostorom za njihovo korištenje. Ukoliko dvoranu koriste različiti korisnici sa spe-
cifičnom opremom, poželjno je osigurati poseban prostor ili spremište za tu opremu u
blizini dvorane.
2.2.6.3. Skupna svlačionica

79,80 Rem Koolhaas / OMA: škola Ij Plein, Amsterdamu, Nizozemska, 1986.
Veličina prostorije dobiva se na osnovi veličine razrednog odjela i međurazmaka između
škola i dvorana oblikuju školski trg
klupa. Svijetla visina svlačionice treba iznositi najmanje 2,6 m.
U svakoj svlačioničkoj jedinici potrebne su klupe za sjedenje, u ukupnoj dužini od
najmanje 12 m (uz pretpostavku da razredni odjel broji 30 učenika). Za svakoga korisnika
treba računati s 0,4 m širine i 0,25-0,30 m dubine klupe za sjedenje. Udaljenost klupe
od zida (naslona) iznosi 10 cm. Ako se rade dvoredne klupe (sa zajedničkim naslonom),
dvorana i spremišta za sprave (lijevo)
moraju imati predviđene pregrade do visine vješalica za odjeću. Za svako mjesto u
svlačioničkoj jedinici treba predvidjeti najmanje dvije vješalice sigurne od loma. Iznad
vješalica treba predvidjeti police za odlaganje. Širina prolaza i međurazmak između klupa
te klupa i zida (ormara) treba iznositi 1,20 m. Ako se prolaz koristi za dva usporedna
reda klupa istodobno kao jedini prolaz, širina mora iznositi 1,80 m. Svaka svlačionica
treba imati najmanje 2 zrcala montirana tako da ih mogu koristiti odrasli i djeca.
Zidovi treba da budu otporni na udar i da se mogu prati. Prozori moraju onemogućiti
promatranje izvana. Svlačionice moraju imati dovoljno prozračivanje. Eventualno treba
predvidjeti mehaničko prozračivanje. Pod mora biti čist, higijenski, topao za noge i da
se lako održava i čisti. Da bi pod bio topao za noge, može se predvidjeti rešetka od
odgovarajućeg materijala. Upotrebu drvenih rešetki treba izbjegavati zbog higijenskih
razloga. Za spremanje vrijednih predmeta može se predvidjeti ugradnja ormarića s
uređajem za zaključavanje.
2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima
Tuševe treba ugraditi kao fiksne nepomične rosete na visini 1,8 m od poda. Kombinirane
praonike za ruke i noge treba ugraditi iznad slivnika, čija je visina 65 cm iznad površine
poda. Minimalni razmak među slavinama treba biti 60 cm. Radi zaštite od prevruće
PREDMETNA NASTAVA
vode, njena temperatura mora biti termostatski regulirana.
U svakoj mokroj prostoriji treba predvidjeti slavinu s holenderom za crijevo radi
održavanja prostorije. Predvidjeti treba i mehaničko prozračivanje (deseterostruka
izmjena zraka). Prozori moraju onemogućiti promatranje izvana. Praonice i tuševi
moraju imati protuklizni, nepropusni pod za vodu. Zidovi praonice do visine od 2,0 m
(poželjno po čitavoj visini) moraju biti zaštićeni nepropusnim materijalom za vodu koji
omogućuje lako održavanje. Valja predvidjeti vješalice za ručnike i odjeću na suhim
mjestima, kao i konzole ili niše za kutije za sapun i sl.
Preporučuje se da pod u praonicama ima zaštitne rešetke od odgovarajućeg materijala u 81,82 spremište sprava
ravnini s podom svlačionice. Drvene rešetke treba izbjegavati. Predvidjeti treba i uređaje čisti hodnik
za dezinfekciju poda. podizna vrata

WC-i moraju imati osiguranu stalnu ventilaciju kroz ventilacijske rešetke, lako pro- švedske ljestve kao pregrada
zračivanje i u izuzetnim slučajevima mehaničku ventilaciju. Prozori moraju onemogu-
ćivati promatranje izvana. Preporučuju se WC-i s vodokotlićem.
2.2.6.5. Kabinet TZK
Ova se prostorija u školskoj zgradi koristi kao dijagnostički centar gdje će se provjeravati 83,84 skupne svlačionice s praonicom i WC-om
psihosomatski status. Osim toga, taj se prostor koristi za razgovore s učenicima i nečisti hodnik
roditeljima kada je tema tjelesna i zdravstvena kultura učenika.
U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s kartotekom za praćenje
psihosomatskog razvoja učenika, kao i stručnu literaturu, te pomagala za mjerenje i
praćenje psihosomatskog statusa.
Taj prostor mora biti funkcionalno povezan s prostorom ambulante i, prema mogućnosti,
u blizini dvorane, a njegova je tlocrtna veličina 20 m2.
2.2.6.6. Ambulanta
Primarna je namjena ovoga prostora davanje prve pomoći ozlijeđenima prilikom izvođenja
aktivnosti u nastavi tjelovježbe, pri sportu i rekreaciji. Osim toga, ako ne postoji kabinet
TZK (u kojem se obično vodi kartoteka s psihosomatskim i zdravstvenim podacima
učenika, odnosno drugih korisnika), ambulanta mora sadržavati spomenutu kartoteku.
U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s instrumentima, lijekovima i
drugim sredstvima za prvu pomoć, ležaj za obavljanje pregleda i drugu opremu koja je
potrebna za djelatnost ambulante prve pomoći.
Površina te prostorije je 12 m2, a povezana je s kabinetom za tjelesnu kulturu i u
neposrednoj je blizini dvorane te, prema mogućnosti, sa što kraćom vezom s vanjskim
komunikacijama (vozilo hitne pomoći).
2.2.6.7. Svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama
PREDMETNA NASTAVA
Za učitelje ili voditelje vježbi (trenere) valja predvidjeti odvojene svlačionice za muške
i za ženske. Uz svlačionice treba predvidjeti tuš s praonikom za toplu i hladnu vodu. U
sklopu svlačionica treba predvidjeti ormariće za opremu učitelja i garderobu, ležaj za
odmor i stol sa stolicom.
2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka
U neposrednoj blizini sportske dvorane potrebno je predvidjeti prostoriju za smještaj

uređaja za kondicioniranje zraka potrebnog za ventilaciju dvorane. Veličina prostorije ovisi
o gabaritnim dimenzijama dvorane, tj. o veličini samog uređaja. Uređaj se dimenzionira
tako da osigurava 4-6 puta izmjenu zraka u jednom satu, dok se količina svježega zraka
određuje na osnovi broja korisnika u samoj dvorani, uz uvjet da minimalna količina
svježega zraka bude 1 izmjena zraka u satu. Uređaj za kondicioniranje zraka mora imati
ugrađen rekuperator topline. Prostorija mora imati mogućnost spoja na vanjski zrak
- bilo putem ventilacijskih kanala ili direktno. Zidovi strojarnice moraju biti toplinski i
zvučno izolirani prema postojećim propisima, te protupožarno otporni u trajanju od
85,86 dvorana TZK najmanje 60 minuta.
pomični koš, pregrada, tribine Podovi strojarnice moraju biti vodonepropusni i u prostoriji treba biti ugrađena podna
rešetka za odvod vode s poda strojarnice. Na svim prodorima kanala iz strojarnice u
teleskopske tribine dvoranu moraju biti ugrađene protupožarne zaklopke. Vrata strojarnice otvaraju se
prema van i moraju biti u protupožarnoj izvedbi.
2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje
Ova prostorija mora biti opremljena praonikom s toplom i hladnom vodom.
2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom
Ulazni prostor treba, prema mogućnosti, locirati što bliže svlačionicama. S obzirom
na naše klimatske prilike u kontinentalnom dijelu zemlje, preporučuje se izvedba
vjetrobrana. Veličina i oprema ulaza ovisi o konkretnim uvjetima koji se postavljaju u
korištenju dvorane (mogućnost sjedenja i zadržavanja, oglasna ploča, zvonce za odmor
i sat vezan na signalizaciju školskog objekta).
U neposrednoj blizini ulaznog hala preporučuje se osiguravanje sklopa prostorija za
zadržavanje i osvježavanje (priprema, posluživanje, spremište, spremište ambalaže
i sl.), s garniturama za sjedenje i zadržavanje, oblikujući prostor tako da boravak u
njemu bude ugodan.
2.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
PREDMETNA NASTAVA
Potrebno je predvidjeti muški i ženski sanitarni čvor sa pretprostorima.
2.2.6.12. Gledališni prostori

U pravilu se gledališni prostori u polivalentnim objektima, ako broj mjesta u gledalištu
ne premašuje 600, izrađuju kao dvonamjenski prostori. Zato se gledališta izvode kao
montažno-demontažna, tako da se prostor ispod gledališta, kada se ne koristi za
gledalište, upotrebljava kao prostor za rad (nastavu). Takvom konstrukcijom gledališta
kod pojedinih veličina dvorana povećavamo uporabni prostor za rad i do 20%, a u
pogonu smanjujemo nepotrebno zagrijavanje prostora iznad gledališta, što u odnosu na
ukupnu zapreminu prostora dvorane iznosi i do 25%.
Gledališta se mogu predvidjeti kao fiksna i montažna. Pri izboru montažno-
demontažnoga gledališta preporučuje se tzv. teleskop-gledalište koje je, kada se ne
koristi, sklopljeno u nišu-ormar dubine 1,10 m. Tribine u pravilu imaju pristup odozgo.
Komunikacijske pristupe valja riješiti tako da se zadovolje sanitarno-higijenski zahtjevi i
zahtjevi sigurnosti (nužni izlazi - panika, požar i sl.).
Cijela površina igrališta mora biti vidljiva s bilo kojeg mjesta gledališta. 87 dvorana za korektivnu gimnastiku
Ako gledalište nema više od 5 redova, visine redova mogu biti jednake. Međutim, ako ima
veći broj redova, potrebno je izraditi vizurnu liniju i prema njoj odrediti visine redova. 88 Hildegard Auf-Franić, Veljko Oluić, Tonči Žarnić:
škola u Petruševcu, Zagreb, 1995.-2000.
igralište na krovu poluukopane dvorane
2.2.6.13. Prostorija za režiju
U ovoj su prostoriji smješteni upravljački uređaji za električnu i optičku signalizaciju.
2.2.6.14. Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene
Spremište sprava ima pristup izvana i dimenzionirano je tako da osigurava smještaj sprava
i rekvizita potrebnih za vanjske terene. Vrata su svijetle širine najmanje 1,80 m. Ukoliko
u sklopu tih prostorija treba predvidjeti strojeve i pribor za održavanje vanjskih površina,
tada to mora biti zasebna prostorija koje veličina ovisi o njihovoj količini i veličini.
2.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku
Ovaj se prostor koristi za rad i vježbe prema posebnom programu za specifične grupe
korektivnog i kineziterapijskog vježbanja, kao i za sportsku i estetsku te sportsko-
-ritmičku gimnastiku.
Kao ugrađene sprave treba predvidjeti ljestve, baletne motke, penjalice, zrcala. Treba
osigurati priključke za ugradnju zvučno-tehničkih uređaja.
2.2.6.16. Teretana i trim-dvorana
PREDMETNA NASTAVA
Teretana i trim-dvorana koriste se za poboljšavanje opće fizičke pripreme tijela i

specifičan trening.
Valja težiti što kraćoj vezi s glavnom dvoranom. Donošenje i spremanje sprava u
teretanu mora biti omogućeno direktno iz spremišta.
Pod treba biti otporan na habanje i lom, zadržavati oblik, biti pogodan za održavanje,
siguran za hodanje i ne smije biti klizav. Također, pod na mjestima odlaganja utega mora
biti zaštićen podložnim daskama ili nečim sličnim.
U trim-dvoranama pod mora biti elastičan.
Opremanje ovih prostora sastoji se od ugrađenih i pokretnih sprava. Treba započeti
s osnovnom opremom u prostoru koji je namijenjen za opći kondicijski trening.
Postavljanje teških sprava za snagu na zidovima i stropu treba predvidjeti prilikom
statičkog proračuna. Jedan zid mora ostati slobodan za vježbanje bacanja.
89-92
Mathias Klotz: 2.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište)
škola u Santiago de Chileu, Čile, 2000.
školski trg na krovu dvorane Svaka osnovna škola, bez obzira na veličinu, mora imati školsko vježbalište. Njegova
površina ovisi o veličini škole.
U Normativima su navedene neto površine sportskih borilišta. Zato igralištima za
sportske igre valja dodati tzv. ‘prostor oko igrališta’ (najmanje 1 m sa svake strane).
‘Kombinirano igralište’ gradi se u školama s manjim brojem razrednih odjela. Na njemu
dvorana
se može po uzdužnoj osi igrati rukomet i nogomet, a poprijeko košarka i odbojka.
Uz neka sportska borilišta može se, po potrebi, izgraditi gledalište.
Navedenoj neto površini cjelokupnoga školskog vježbališta treba dodati površinu za
prometnice, zelenilo, međurazmake među igralištima, higijenski i zvučni minimum.
Ako konfiguracija raspoloživoga zemljišta za gradnju ne omogućuje smještaj svih borilišta
na jednoj razini, tada se pojedina borilišta mogu organizirati na raznim visinama.
Igrališta treba orijentirati dužom osi u smjeru sjever-jug.
Ako je potrebno, pojedina se borilišta mogu osvijetliti radi mogućnosti njihova korištenja
u kasnijim večernjim satima.
Prostor za rekreativne aktivnosti (800 m2) namijenjen je raznim rekreacijskim aktiv-
nostima, npr. mali golf, bočanje, stolni tenis (betonski stolovi) i dr. Ovi se sadržaji ne
moraju grupirati na jednom mjestu.
U pravilu, prilikom vježbanja na školskom vježbalištu učenici koriste prateće prostore
koji se nalaze uz dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu: svlačionice, sanitarije,
spremište za sprave, kabinet učitelja i dr. U protivnom, ako toga nema, tada uz školsko
vježbalište treba izgraditi odgovarajuće prateće prostorije koje će zadovoljiti osnovni
minimum u pogledu higijensko-zdravstvenih zahtjeva i funkcionalnosti.
Vježbalište ‘A’ 93 vježbalište “A”
PREDMETNA NASTAVA
elementi za projektiranje
(prikazana je optimalna orijentacija terena,
Broj razrednih odjela u školi: 10 do 20 te potrebni prostor oko igrališta)
Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vježbalištu: 2
Ukupna površina vježbališta: 8803 m2
Sadržaji koje treba ostvariti:
Staza za trčanje dužine 75 m i širine 5 m 375 m2
Zaletište za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m 51 m2
Bacalište kugle 200 m2
Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m 405 m2
Igralište za košarku 26x14 m s prostorom oko igrališta 30x16 m 480 m2
Igralište za odbojku 18x9 m s prostorom oko igrališta 24x13 m 332 m2
Igralište za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igrališta 56x34 m 1904 m2
Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu 800 m2
Ukupna površina 4574 m2
Dodatak za brutto površinu 4574 m2 vježbalište prostor za rekreativne sadržaje
sa spravama u slobodnom vremenu
Ukupna brutto površina vježbališta 9148 m2
Vježbalište ‘B’
Broj razrednih odjela u školi: 20 do 32 94

Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vježbalištu: 3 vježbalište “B”
Ukupna površina vježbališta: 11290 m2
Sadržaji koje treba ostvariti:
Staza za trčanje dužine 75 m i širine 5 m 375 m2
Zaletište za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m 51 m2
Bacalište kugle 200 m2
Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m 405 m2
Staza za poligon prepreka dužine 70x4 m 320 m2
Igralište za košarku 26x14 m s prostorom oko igrališta 30x16 m 480 m2
Igralište za odbojku 18x9 m s prostorom oko igrališta 24x13 m 332 m2
Igralište za rukomet 40x20 m s prostorom oko igrališta 42x22 m 924 m2
Igralište za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igrališta 56x34 m 1904 m2
Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu 800 m2
Ukupna površina 5790 m2
01 5 10 20
Dodatak za brutto površinu 5790 m2
vježbalište prostor za rekreativne sadržaje
sa spravama
Ukupna brutto površina vježbališta 11580 m2 u slobodnom vremenu

2.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje
PREDMETNA NASTAVA
skupna
svlačionica
U sklopu prostora za nastavu TZK može se planirati školski bazen koji se koristi kao
propusnik
sanitarni
(Ž) ‘područni’ za više škola.
Bazen služi u nastavi za obuku neplivača, nastavu plivanja i za školska natjecanja.
Osim toga, ovi se bazeni mogu koristiti za rekreaciju učenika, a s određenim režimom i
skupna
građana. Ukoliko se gradi bazen samo za obuku i nastavu plivanja, tada njegova veličina
bazen
svlačionica može biti 6x12,5 ili 8x16,67 m, što je bolje. Jedna takva bazenska školjka zadovoljava
nečisti hodnik
čisti hodnik
propusnik
sanitarni
tjedne potrebe 120 razrednih odjela (svaki odjel koristi bazen jedan školski sat svakih 14
(M)
dana). Svijetla visina bazenske dvorane mora biti najmanje 3,40 m.
Bazen veličine 16,67x8 m, s promjenljivom dubinom

individualne
trener
od 0,80 do 1,25 metara neto korisne površine vode 133 m2
svlačionice
Uporabni prostor oko bazena od 2 do 4 m 200 m2
Četiri skupne svlačionice po 12,5 m2 50 m2
ulazni
prostor
klub tehnički pogon sprem. Individualne svlačionice (12 prolaznih kabina, oko 100 ormarića) 100 m2
WC
Sanitarije (tuševi i WC-i) 50 m2
Dvije svlačionice za učitelje, po 12 m2 24 m2
Prostorija kontrole pogona 6 m2
95 funkcionalna shema bazena veza na školsku zgradu
ulaz za vanjske korisnike Prostorija opreme i pribora za čišćenje i održavanje 12 m2
Prostorija za kondicioniranje bazenske vode 32 m2
Prostorija za kond. zraka u bazenskoj dvorani, svlačionicama i tuševima 18 m2
97 Hubert Bennett: bazen škole Pimlico,
Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadržavanje 60 m2
96 okvirne dimenzije malog školskog bazena London, Velika Britanija, 1971. Ukupno 685 m2
Dodatak za komunikacije maks. 30% od ukupne površine 206 m2
Sveukupno: 891 m2

2.3. DRUŠTVENI PROSTORI 98 sheme položaja PVN-a unutar školske zgrade
DRUŠTVENI PROSTORI
Društveni život u školi sastavni je dio ukupnoga procesa rada i života u školi te se
odvija u svim prostorima škole. Međutim, predviđaju se i zasebni prostori za održavanje 1 Jorma Järvi:
škola Brändö,
mnogih aktivnosti, kao što su npr. školske priredbe, kazališne predstave, filmske Helsinki, Finska, 1954.-55.
projekcije, održavanje javnih predavanja, učeničkih i drugih izložbi, školskih zabava i sl.
Vrsta, broj i veličina prostora namijenjenih za društveni život škole određuje se prema
karakteru škole, uzrastu učenika i aktivnostima koje se u školi organiziraju, te potrebama
lokalne sredine.
2 Radovan Nikšić, Edo Šmidihen: 1
U školi se kao društveni prostori planiraju sljedeći prostori: škola u Trnskom,
2
2.3.1. prostor za više namjena (PVN) Zagreb, 1963.
2.3.2. knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima
(Bibliotečno-informacijski centar / BIC)
2.3.3. blagovaonica.
2.3.1. Prostor za više namjena (PVN)

3
Prostor za više namjena je prostor u školi koji se polivalentno koristi za boravak i odmor 3 Gino Valle:
učenika te povremeno za manifestacije i određene nastavne i izvannastavne aktivnosti. varijanta tipske škole,
Formira se od površine koja se kao postotak dodaje neto površini svih zatvorenih Bissuola, Italija, 1976.
prostora (bez područja tjelesne i zdravstvene kulture). Taj postotak iznosi 65% od
ukupne neto korisne površine radnih prostora zgrade (bez područja TZK), te unutar
njega treba riješiti sve komunikacije, zidove, prostore sanitarija i prostor za više namjena
(PVN se dimenzionira s 0,25 m2 po učeniku, odnosno 0,50 m2 po učeničkom mjestu).
Neke aktivnosti koje se mogu odvijati unutar PVN-a:
- predavanja (demonstracije, projekcije i sl.) za veći broj razrednih odjela 4
- izvođenje nastave iz likovne i glazbene kulture 4 Herman Hertzberger:

- izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u školskim zgradama manjega Montessori škola Apollolaan,
kapaciteta (gdje ne postoji dvorana) Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.
- školska blagovaonica
- priprema i izvođenje školskih priredbi, izložbi itd.
- sastanci učeničkih zajednica i sastanci s roditeljima učenika
5
- organizacija izvannastavnih oblika rada i slobodnih aktivnosti...
5 Herman Hertzberger:
Prostor za više namjena je prostor u kojem učenici borave: škola Polygoon,
- prije početka nastave Almere, Nizozemska, 1990.-92.
- poslije završetka nastave
- tijekom odmora
0 5 10 20m
- tijekom toplog obroka.
Unutar PVN-a sastaju se učenici i učitelji svakodnevno i prema njemu su organizirani
DRUŠTVENI PROSTORI
prostori knjižnice i čitaonice (BIC) te prostori za likovnu i glazbenu kulturu.

U ovom se prostoru postavljaju izložbe učeničkih radova, organiziraju priredbe škole,
postavlja se oglasna ploča, a može se omogućiti i nabava sitnoga školskog pribora.
On treba biti svečani prostor škole, dobro prirodno osvijetljen i s dobrom mogućnošću
prozračivanja; mora imati dovoljno električnih priključaka i instalirane električne
energije za specijalnu rasvjetu (reflektore) za pojedine nastupe, kao i platno za
filmske projekcije.
Prostor za više namjena u direktnoj je vezi s ulaznim prostorom škole i izlazom na
99-101 Herman Hertzberger: prostore za odmor i igru. Pogodna veza s ulaznim prostorom omogućava korištenje
Montessori škola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83. PVN-a nezavisno od režima rada u drugim nastavnim prostorima.
Njegova pozicija u školi ne mora biti centralna, ali on mora biti vezan na ulazni prostor
koji najneposrednije povezuje sve različite sklopove škole:
- radne prostore za mlađu dob (razredna nastava)

- radne prostore za stariju dob (predmetna nastava)
- radne prostore za organizaciju i koordinaciju rada
- prostor blagovanja s vezom na kuhinju i gospodarski sklop prostora
prostor za više namjena - prostore tjelesne i zdravstvene kulture.
Prostor za više namjena treba tako oblikovati da te veze prihvaća tangencijalno.

PVN se može povezivati i s prostorima viših katova, a u podu visinski diferencirati.
Važan je odabir materijala za obradu zidova i podova, pri čemu glavna orijentacija treba
biti usmjerena na trajnost i čistoću prostora te mogućnost njegove dezinfekcije, pri
čemu treba paziti na troškove izvedbe i kasnije održavanje.
2.3.2. Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima

(bibliotečno-informacijski centar osnovne škole)
Bibliotečno-informacijski centar škole je središnji informacijski prostor na raspolaganju

učenicima, učiteljima i drugim korisnicima. To je i središte izvannastavne aktivnosti
koja je vezana za odgojno-obrazovni rad, slobodno vrijeme te kulturnu i javnu dje-
latnost škole.
Koristeći knjižnicu i čitaonicu, učenici stječu navike samostalnoga rada, proširuju i
produbljuju stečena znanja, te uče kako da se koriste literaturom i drugim izvorima
informacija.
Veličina prostora predviđenog za bibliotečno-informacijski centar ovisi o broju učenika
odnosno broju razrednih odjela.
Prilikom programiranja treba računati da će u čitaonici istodobno boraviti 5% učenika
jedne smjene (računajući s većom smjenom), a radni prostor po jednom korisniku iznosi
2,0 m2. Tome treba dodati prostor za police s knjigama i prostor za unutarnji pristup, što
DRUŠTVENI PROSTORI
zajedno iznosi 5,50 m2 za 1000 knjiga (računa se do 10 knjiga po korisniku). Kod većih
bibliotečno-informacijskih centara treba predvidjeti radni prostor bibliotekara do 15 m2,
uključujući i katalog, a prostor za tehniku i uskladištenje informacijske građe od 15 do
40 m2, ovisno o količini informacijske građe (medijateka).
Zadovoljenje ovih veličina ovisit će o mogućnosti u određenoj situaciji. Ukoliko se bude
radilo o adaptaciji prostora ili njegovoj rekonstrukciji, morat će se te veličine reducirati,
odnosno prilagoditi uvjetima.
Smještajem BIC-a neposredno uz ulaz, PVN i opće komunikacije omogućava se njegovo
korištenje nezavisno od režima rada u nastavnim prostorima.
102-105 James Stirling: obrazovni centar ‘Olivetti’,
Bibliotečno-informacijski centar treba biti u središtu školske zgrade, na najpristupačnijem Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72.
mjestu, zaštićen od buke i prejake insolacije.
Osnovne karakteristike prostora trebale bi biti udobnost, adaptibilnost i fleksibilnost.
Osnovna orijentacija toga prostora je sjeverna ili sjeveroistočna strana. Najbolje
osvjetljenje je dnevno svjetlo. Umjetno svjetlo treba biti difuzno, boje dnevnog svjetla i
iznositi 150-200 luksa na radnoj plohi.
Bibliotečno-informacijski centar osnovne škole ima prostor za: primjer je uvršten zbog prostornih mogućnosti
polivalentne dvorane, usporedive s PVN-om škole
- katalog
- davanje informacija i rad s korisnicima
- smještaj informacijske građe u slobodnom pristupu za učenike
- smještaj kompjutora dostupnih učenicima 106 Herman Hertzberger: škola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92. ‘školska ulica’
- čitaonički prostor s dijelom za individualni rad, skupni rad i
korištenje AV materijala
- izložbeni prostor.
Bibliotečno-informacijski centar je informacijsko-dokumentacijski centar škole pa je

poželjno da osim navedenih prostora za obavljanje osnovne djelatnosti ima prostor za
medijateku i nastavnu pripremu.
Organizacija prostora za navedene sadržaje bit će različita od slučaja do slučaja.
Međutim, prilikom programiranja i projektiranja treba voditi računa o tome da prostor
bude fleksibilan, što valja ostvariti odabiranjem najpovoljnijih konstruktivnih rješenja
i odgovarajućih materijala za izgradnju. Ako je BIC jednoprostoran, pri organiziranju
odlučujuću ulogu imaju namještaj i oprema. Međutim, u svakom slučaju za navedene
se sadržaje mora naći odgovarajući prostor.
Namještaj i tehnička oprema omogućavaju pravilan smještaj i čuvanje informacijske
građe, te korisnicima pružaju sve pogodnosti za njihova boravka i rada u bibliotečno-
informacijskom centru. Oprema mora biti funkcionalna, jednostavnih oblika, napravljena
od odgovarajućih materijala, pogodnih za održavanje. Karakteristika namještaja i opreme
treba biti jednostavnost, fleksibilnost, stabilnost i mogućnost nadograđivanja. Pri izboru
opreme treba voditi računa o jedinstvu stila te skladu boja i oblika. Namještaj je pokretan
za potrebe preoblikovanja prostora ili transporta.
DRUŠTVENI PROSTORI
Veći dio informatičke i AV opreme škole smješten je u bibliotečno-informacijskom

centru škole ili se iz njega distribuira.
Za određivanje normativa za nastavna pomagala predlažu se kvantitativni standardi
koji uzimaju u obzir broj učenika. Pri projektiranju novih škola potrebno je, uz ostalo,
planirati i instalacijske kanale i fiksne električne instalacije za optimalan broj pomagala.
U multimedijskom prostoru bibliotečno-informacijskog centra najpovoljnije je koristiti
podne kanale koji mogu univerzalno poslužiti za antenske i video kabele, daljinsko
upravljanje AV tehnikom, razvoj kompjutorskog sustava komunikatora i sl. Opremanje
škole obavlja se postupno dok se ne postigne standard koji je ovdje predložen.
Nastavna pomagala u BIC-u:
Veličina škole do do do do više od

(broj učenika) 350 500 700 1000 1000
- grafoskop 2 4 5 6 7
- dijaprojektor 1 2 3 4 5
- TV s AV tehnikom (VHS, DVD) 2 5 6 8 10
107 knjižnica
- kinoprojektor, LCD projektor 1 1 2 2 3
- muzička linija 1 1 1 1 1
- ploča s mekom oblogom 4 8 12 16 18
108 Hubert Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjižnica - magnetna tabla 4 8 12 16 18
- scanner 1 1 1 1 1
- kompjutor s monitorom 8+1 8+1 10+1 15+1 15+1
- LAN / bežični LAN + + + + +
- (mrežni) printer 1 1 1 1 1
Moduli su specijalni elektronički uređaji koji funkcionalno povezuju AV pomagalo pri

prezentiranju kombiniranih AV programa, npr.: kasetofon - dijaprojektor, mikrokompjutor
- magnetoskop, mikrokompjutor - sustav komunikatora i slične kombinacije.
Osnovnu opremu za čuvanje i smještaj informacijske građe čine police, ormari i
vitrine. Police mogu biti jednostrane ili dvostrane. Izrađuju se od metala, drva, plastike
i omogućuju pomicanje. Horizontalne plohe polica mogu se pomicati ovisno o visini
knjiga ili predmeta. Polica dužine 1 m omogućuje smještaj do 35 knjiga, a širina iznosi
25 i 35 cm. Police u bibliotečno-informacijskom centru visoke su 120 cm i imaju
najviše 5 horizontalnih redova. Ako je smještajni prostor bibliotečno-informatičkog
centra manji, police mogu biti više, ali ne više od 185 cm. Prostor među policama iznosi
90 cm, a glavni prolaz 120 cm. Sve police moraju imati držače za knjige za horizontalno
učvršćivanje. Na vidnim su mjestima na polici odgovarajuće oznake.
Tekuća periodika od 1 godine u slobodnom pristupu postavljena je tako da je naslov
publikacije uvijek vidljiv. Najuobičajeniji tip ovih polica sličan je policama za knjige, samo 2.3.3. Blagovaonica
DRUŠTVENI PROSTORI
što su horizontalne pregrade u blagom nagibu. Na 1 m’ police stane 3-4 časopisa,
odnosno 18-24 primjeraka. Ograničenje visine isto je kao i kod polica za knjige. Predviđa se kod škola većih od 240 učenika.
Namještaj za AV građu izrađen je od metala ako se čuva u spremištu, a od drva, metala Dimenzionira se 0,80 m2/učeničkom mjestu škole, uz pretpostavku da se hrana dijeli u
ili u kombinaciji ako se nalazi u slobodnom prostoru. Bitno je da bude izrađen tako da dvije do tri smjene. Prostor blagovaonice mora imati prirodnu ventilaciju i osvjetljenje,
osigurava pravilno čuvanje i korištenje te vrste građe. Visina i širina ormara i polica kod čega površina prozora mora biti veličine najmanje 1/6 podne površine.
jednaka je dimenzijama polica za knjige, osim dubine koja je kod ormara 40 cm, a kod Uz blagovaonicu valja omogućiti pranje ruku prije konzumacije, a dimenzionira se s
vitrina 35 cm. Stalak s ormarićem za TV prijamnik i policom za magnetoskop visok je jednom slavinom na 10 učenika u smjeni.
169 cm, širok 85 a dubok 56 cm. Ormar s policama za AV tehniku je ovih dimenzija: Ako je blagovaonica poseban prostor uz školsku zgradu, ona mora imati svoju garderobu
visina 190, širina 100 i dubina 56 cm. i prostor sanitarnih uređaja.
Ormarić za katalog može biti jednostrani ili dvostrani, izrađen od metala, drva ili u
kombinaciji različitih materijala. Ladice ormarića dimenzionirane su prema kataloškom
listiću. Visina kataloškog ormarića iznosi 120 i 150 cm.
Osnovni namještaj čitaoničkoga dijela bibliotečno-informacijskog centra jesu stolovi
i stolice. Stolovi se izrađuju od odgovarajućih materijala koji se lako održavaju,
ne reflektiraju svjetlo i nisu štetni za zdravlje. Dimenzije stola su 90x60x75 cm za
individualni rad i 150x75 cm za skupni rad. Za materijal od kojega se proizvode stolice
vrijedi isto što i za materijal stolova. Visina stolice iznosi 30-46 cm. Stolovi za rad s
korisnicima mogu biti u obliku pulta, od jednog ili više dijelova, ili pak kao pisaći stol.
Izrađuju se od drva ili u kombinaciji metal-drvo. Plastika može biti upotrijebljena za 109 Martorell, Bohigas, Mackay: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. blagovaonica
izradu pretinaca. Stol te vrste mora osigurati prostor za pisaći stroj u sklopu radnog
stola ili na posebnom daktilografskom stoliću. Radni stolovi izrađuju se u dimenzijama
120x60x75, 160x70x75 cm ili 150x75x75 cm.
Osnovno sredstvo horizontalnog transporta jesu kolica za knjige. Mogu poslužiti i kao
pomoćna površina za odlaganje vraćenih, odnosno neobrađenih publikacija. Izrađuju
se od odgovarajućih materijala. Kolica imaju ručicu, gumene kotače koji su okretni, a
dimenzije su im: dužina 100 cm, širina 40-45 cm i visina 75 cm.
Vitrine i panoi neophodna su oprema za izlaganje knjiga i drugoga materijala. Vitrine
mogu biti vertikalne ili horizontalne. Sav izloženi materijal mora biti zaštićen i osiguran.
Dimenzije ovih dijelova opreme prilagođene su ostalome namještaju.
U sklopu BIC-a, za potrebe knjižnice smješta se u knjižnici kompjutor dostupan
bibliotekaru. Osim toga, u BIC-u su smješteni i kompjutori koji su na raspolaganju
učenicima.
Ovisno o broju učenika i odjela u školi broj kompjutora je kako slijedi:
za bibliotekara: za učenike:
- do 16 odjela 0 0
- od 16 do 24 odjela 1 1-5
- od 25 do 32 odjela 1 2-10
- više od 32 odjela 1 2-10
2.4. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE
ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA RADA
zbornica
Ovi prostori objedinjuju pedagošku i administrativnu službu škole te rješavaju zahtjeve
prema cijelom učiteljskom kolektivu, učenicima i trećim - vanjskim osobama.
Zbog toga je poželjno da se ovi prostori smještaju u prizemlje, s jednostavnom i
preglednom vezom na ulazni prostor škole.
arhiva WC Pristup za roditelje i nastavnike, kratak i pregledan, ne smije ići preko ostalih prostornih
sklopova namijenjenih nastavi. Sklop prostora za organizaciju i koordinaciju rada ne bi
smio biti prolazan za ostale sklopove, ali treba biti pristupačan.
SRS ravnatelj
Ovaj prostorni sklop čine:
pedagog tajnik
2.4.1. zbornica
2.4.2. soba ravnatelja škole
admini- prijem 2.4.3. soba tajnika
stracija roditelja 2.4.4. soba stručno-razvojne službe
2.4.5. soba administracije
110 shema prostornog sklopa 111 Neven Šegvić: zbornica
organizacije i koordinacije rada škole škola u Kumrovcu, 1955.
2.4.6. arhiva
2.4.7. sanitarije učitelja.
112 zbornica Svi ovi prostori moraju imati dobre uvjete za rad: prirodno osvjetljenje, prozračivanje,
grijanje, zaštitu od sunca, telefonske veze, a opremu adekvatnu zadacima koji se u
njima obavljaju.
Ti su prostori međusobno povezani neposrednim vezama, prema karakteru pojedinih
radnih prostora, i zajedničkom komunikacijskom površinom. Ovom površinom treba
riješiti i omogućiti nužnost čekanja stranaka (niša, klupa, stolić i sl.), pristup do
garderobe te do prostora sanitarnih uređaja ovih radnika i, eventualno, čajne kuhinje.
U ovom komunikacijskom prostoru treba riješiti i prostor pribora i sredstava
za čišćenje.
2.4.1. Zbornica
Zbornica je mjesto okupljanja svih učitelja škole, mjesto izmjene iskustava i rezultata
rada, održavanja zajedničkih sjednica i mjesto odmora između nastavnih sati.
Veličina zbornice ovisi o broju učitelja u većoj smjeni, a valja računati s površinom
od 2,5 do 3,0 m2/učitelju. Opremom treba omogućiti smještaj razrednih dnevnika i
učiteljske biblioteke te osigurati mjesto svakom učitelju (za sjednice i obavljanje manjih
administrativnih poslova).
U sklopu zidnih površina treba predvidjeti površinu za raspored sati i druge
pismene obavijesti škole. 2.4.6. Arhiva
ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA RADA

Uz zbornicu (bolje) ili unutar nje treba osigurati prostor za učiteljsku garderobu s
umivaonicima, ako to nije riješeno u kabinetima učitelja. U ovom prostoru (12 m2) pohranjuje se aktualna arhiva i školska dokumentacija.
2.4.2. Soba ravnatelja škole 2.4.7. Sanitarije učitelja
Radni prostor ravnatelja (10-16 m2) je prostor koji treba omogućiti nesmetani rad i Prostori sanitarnih uređaja za učitelje dimenzioniraju se:
kontakte s učiteljima, učenicima i roditeljima, te s trećim osobama. Usmjeravanje ovih za 20 učitelja: 1 pisoar + 1 WC kabina,
kontakata i realizaciju obično izvršava tajnik škole. Uz taj radni karakter, ovaj prostor ima za 20 učiteljica: 2 WC kabine.
i reprezentativni karakter, adekvatan veličini i ulozi škole u naselju. U odvojenim pretprostorima treba predvidjeti toliko umivaonika koliko je ugrađeno
Taj je prostor neposredno vezan i s radnim prostorom tajnika. sanitarnih uređaja za muške odnosno ženske učitelje. Sve ostale preporuke o uređenju
Oprema valja omogućiti rad sa svim administrativnim djelatnicima i razgovore s manjim tih prostora vrijede kao i kod sanitarnih prostora učenika.
brojem osoba.
2.4.3. Soba tajnika
Radni prostor tajnika (9-12 m2) ostvaruje funkcionalne veze sa strankama i pristup
aktualnoj arhivi, neposrednu vezu sa sobom ravnatelja i prostorom administracije
škole. Opremu ovog prostora treba uskladiti s poslovima i zadacima koje obavlja tajnik
- pisanje, pisanje na stroju, telefon i dr.
zbornica
2.4.4. Soba stručno-razvojne službe
U radnim prostorima pedagoga, psihologa, socijalnog radnika i defektologa (9-36 m2)

istražuju se, planiraju i programiraju odnosi učitelj - učenik, učenik - učenik, roditelji -
prizemlje kat 113,114 Neven Šegvić:
- škola putem sastanaka, dogovora, testova i drugih oblika suradnje. Opremom škola u Kumrovcu, 1955.
je potrebno osigurati radno mjesto za pisanje i pisanje na stroju, izradu testova i
arhiviranje materijala, pohranu literature i prostor za obavljanje individualnog ili rada s 115 Radovan Nikšić:
manjim skupinama. prizemlje škola u Dubravi, Zagreb, 1960.
2.4.5. Soba administracije
Radni prostor administracije (12-16 m2) je prostor u kojem se obavlja ekonomsko-

-financijsko poslovanje škole s dva ili, kod većih škola, s tri radna profesionalna mjesta.
Svako radno mjesto mora imati mogućnost pisanja i pisanja strojem te zajedničku
telefonsku vezu. Neposredno je povezan s prostorom tajnika škole.
2.5. GOSPODARSKI PROSTORI
GOSPODARSKI PROSTORI
garderoba čistačica
osoblja
Namjena, broj i veličina prostora za gospodarske servise utvrđuje se prema vrsti škole,
kapacitetu školske zgrade i načinu opskrbe, odnosno osiguranja energetskih potreba.
energetsko-tehnički blok WC
opće
gosp. Ovaj prostorni sklop čine:
spremište
2.5.1. kuhinjski pogon
kotlovnica 2.5.2. energetsko-tehnički blok.
radionica 2.5.1. Kuhinjski pogon

kućnog
majstora
smeće Kuhinjski pogon obuhvaća:
gospodarsko
dvorište
gospodarski veza sa sustavom 2.5.1.1. kuhinja sa spremištem

ulaz školskih komunikacija 2.5.1.2. spremište
ekonom WC
2.5.1.3. sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja.
2.5.1.1. Kuhinja sa spremištem

garderoba
spremište osoblja
Prehrani djece u školi pripada važno mjesto u sklopu društvene brige o djeci, a ima veliko
značenje za održavanje njihove fizičke i psihičke kondicije te pravilan i zdrav razvoj.
blagovanje Prehrana je, prema tome, sastavni dio organizacije rada škole, a kod škola s produženim
kuhinjski pogon
spremište
osoblja
boravkom ona je još naglašenija.
Priprema hrane za potrebe učenika organizira se na dva načina:
- škola samostalno nabavlja hranu i priprema obroke,
kuhinja - škola distribuira nabavljenu hranu koja se priprema na centralnom mjestu.
Uz ove osnovne oblike, prehrana djece može se realizirati i njihovom kombinacijom,

prilagođenom potrebama i uvjetima škole, odnosno uvjetima nabave namirnica ili
office
pripremljene hrane, tj. organizacijom kuhinje za pripremu toplog obroka - čajne kuhinje,
ili kuhinje za pripremu i distribuciju hrane.
Prema tome, veličina potrebnih prostorija za te namjene utvrđuje se prema vrsti,
blagovaonica kapacitetu školske zgrade i načinu opskrbe.
Tehnološki proces pripremanja hrane zahtijeva detaljniju organizaciju prostora kuhinje
- kako s njene higijenske strane, tako i s njene tehnološke i ekonomske strane, i
to zbog skupoće i prostora i uređaja, a sve prema odabranim potrebama škole i
učenika te uz maksimalno poštovanje higijenskih mjera i strogoga dijeljenja čistog od
nečistog prostora.
Prostor kuhinje mora imati dobru ventilaciju i dobro osvjetljenje.
116 funkcionalna shema gospodarskih prostora Tehnološki projekt kuhinje sastavni je dio tehničke dokumentacije školske zgrade.
Kuhinjsko spremište dimenzionira se shodno kuhinji i lokalnim uvjetima, a mora radnim vremenom ostaloga tehničkog osoblja, pa je time neovisan pristup kotlovnici
GOSPODARSKI PROSTORI
sadržavati: još važniji.
- ostavu za suhu hranu, povrće, te za konzumnu robu i kruh Ložač u kotlovnici ima priručni radni stol s alatom za održavanje kotlovnice i skla-
(brašno, šećer, ulje, ocat i sl.), dišta goriva.
- hladionike za meso i suho meso, te za mlijeko i mliječne proizvode. Garderoba i praonica ložača mogu se smjestiti unutar garderobnih prostora ostaloga
tehničkog osoblja.
2.5.1.2. Spremište za zimnicu Kotlovnica mora udovoljavati propisima zaštite pri radu i zaštite od požara pa u osnovi
mora imati odvojen pristup i izlaz za nuždu.
Ovo spremište treba predvidjeti u školama kod kojih nije moguća dnevna Projekt instalacije centralnoga grijanja s mrežom razvoda i tehnološki projekt kotlovnice
opskrba hranom. sastavni su dio dokumentacije za izvedbu školske zgrade.
2.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja 2.5.2.2. Radionica kućnoga majstora

Broj i veličina prostorija za osoblje kuhinje određuje se prema vrsti i kapacitetu kuhinje, Služi za popravak inventara - namještaja i opreme, te pohranu alata i materijala za
a obvezno sadržavaju: popravak u zgradi.
- garderobu s dvodijelnim ormarima,
- prostor sanitarnih uređaja s umivaonikom, tušem i WC-om.
2.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja
2.5.2. Energetsko-tehnički blok Sastoje se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih uređaja s
umivaonikom, tušem i WC-om.
Energetsko-tehnički blok čine:
2.5.2.1. kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad)
2.5.2.2. radionica kućnog majstora 2.5.2.4. Opće gospodarsko spremište
2.5.2.3. garderoba i sanitarije tehničkog osoblja Ovo spremište služi za odlaganje oštećenoga školskog inventara, namještaja i opreme.
2.5.2.4. opće gospodarsko spremište
2.5.2.5. garderoba i sanitarije čistačica 2.5.2.5. Garderoba i sanitarije čistačica
2.5.2.6. prostor za odlaganje smeća.
Sastoji se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih uređaja s
umivaonikom, tušem i WC-om. Spremišta pribora i sredstava za čišćenje smještena su
2.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i eventualni otpad)
po traktovima školske zgrade i obično su veličine 2-3 m2.
Zagrijavanje zgrade, gdje je god moguće, treba predvidjeti sustavom centralnoga grijanja
zbog čistoće, ekonomičnosti u održavanju i efikasnosti korištenja toplinske energije. 2.5.2.6. Prostor za odlaganje smeća
Uređaji centralnoga grijanja organiziraju se u kotlovnici. Gorivo ili energija odabiru se
shodno lokalnim uvjetima: drvo, ugljen, plin, ulje, elektrika. Prostor za odlaganje otpadnih tvari i smeća mora biti neposredno vezan na mogućnost
Ovisno o izboru goriva dimenzionira se i projektira prostor za uskladištenje goriva i odvoza, tj. na gospodarsko dvorište školske zgrade, ali strogo odijeljen od prostora za
eventualnog otpada (šljaka, pepeo). Zagrijavanje ogrjevnih tijela parom nije dopušteno. prijam i skladištenje hrane. Prostor mora biti prirodno ventiliran te tako osiguran da se
Kotlovnica se dimenzionira prema veličini škole i prema izboru izvora energije. onemogući pristup životinjama i insektima.
Ona mora biti pristupačna i izvana, a posebice je važno riješiti gospodarski (kolni) prilaz
koji ni u kojem slučaju ne smije biti ispred trakta učionica, kao ni na strani glavnog
ulaza u školu.
Dimnjak se postavlja tako da vjetrovi ne zanose dim u nastavne prostorije.
Kotlovnicom upravlja ovlašteni radnik: ložač, i njegovo radno vrijeme ne poklapa se s
117 Jorma Järvi: škola Brändö, 2.6. OSTALI PROSTORI
OSTALI PROSTORI
Helsinki, Finska, 1954.-55.

Ovaj prostorni sklop čine:
2.6.1. ulaz
2.6.2. komunikacije
2.6.3. sanitarije za učenike
2.6.4. stan domara
2.6.5. stan učitelja.
2.6.1. Ulaz
Ulaz u školsku zgradu postavlja se na uočljivom i lako pristupačnom mjestu u odnosu
na prilaz zgradi. Preko školskog trga, kroz natkriveni ulaz - trijem i ulazna vrata (koja se
moraju rješavati vjetrobranom u svim klimatskim područjima) ulazi se u školsku zgradu.
U školskim zgradama manjega kapaciteta obično se postavlja zajednički ulaz za učenike
i nastavnike, čime se osigurava efikasan nadzor.
trijem Ulaz u školsku zgradu mora biti udaljen od prometnice najmanje 30,0 m.
Kao elementi ulaza obrađuju se:

2.6.1.1. trijem
118 Radovan Nikšić:
2.6.1.2. vjetrobran
škola u Dubravi, Zagreb, 1960. trijem
2.6.1.3. ulazni prostor
2.6.1.4. vratarnica
2.6.1.5. garderoba učenika.
2.6.1.1. Trijem
Ispred ulaza za učenike postavlja se trijem (nadstrešnica) radi okupljanja djece i zaštite
od kiše, vjetra itd.
Trijem je sastavni dio trga koji naglašava ulaz u školsku zgradu. Minimalne je površine
- za sve škole - 40 m2. On neposredno formira ulaz u školsku zgradu.
U trijemu treba predvidjeti i mogućnosti sjedenja, a na podesnome mjestu česmu s više
vertikalnih mlazova.
2.6.1.2. Vjetrobran
Vjetrobran se dimenzionira prema broju učenika (korisnika), a širina ulaznih vrata
iznosi 0,5 cm/učeniku. Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata u školi iznosi 90 cm,
odnosno dvokrilnih vrata 150 cm.
Dubina vjetrobranoga prostora tako je dimenzionirana da se vrata međusobno ne
sudaraju te da je osiguran siguran izlaz i ulaz. Najmanja širina vjetrobrana je 2,0 m, a
dubina 2,20 m.
Vrata se u vjetrobranu otvaraju u smjeru izlaza. Vrata prema vanjskom prostoru
OSTALI PROSTORI
su zaokretna (krila proviđena automatskim zatvaračima), a prema unutrašnjem su
mimokretna.
U podu vjetrobranskoga prostora treba upustiti površinu poda za debljinu brisača za
obuću. U trijemu, ispred ulaznih vrata, treba osigurati strugalo za otklanjanje blata
s obuće.
2.6.1.3. Ulazni prostor

Ulazni prostor u školskoj zgradi zapravo je prostorna veza ulaza i općih komunikacija.
To je prostor između vjetrobrana, prostora za više namjena, garderobe za učenike i
komunikacija škole. Dimenzionira se s 0,05-0,08 m2 po učeniku, a obračunat je u
sklopu 65% neto površine.
2.6.1.4. Vratarnica
Postavom vratarnice treba osigurati nadzor ulaza u školsku zgradu.
Vratarnica može biti u vjetrobranskom prostoru ili u ulaznom prostoru kao slo- vjetrobran 119 Antun Ulrich: škola na Pantovčaku, Zagreb, 1952.
bodno stojeća. 120-123 garderobni prostor - primjeri
2.6.1.5. Garderoba za učenike

Središnja garderoba služi za učenike od V. do VIII. razreda. U prostoru garderobe treba
omogućiti skidanje i odlaganje odjeće i obuće te obuvanje školske obuće.
Obično je smještena neposredno uz ulazni prostor i organizirana tako da osigurava
protok bez zastoja. Poželjno je da se garderobni prostor formira po razrednim odjelima.
Prostor u kojem se organizira garderoba mora biti dobro prirodno osvijetljen i prozračivan.
Temperatura garderobnih prostora ne smije biti niža od 18˚C. Važan je odabir materijala
kod projektiranja garderobe. Preporučuju se trajne i jednostavne konstrukcije koje
omogućavaju prozračnost, održavanje čistoće i provođenje dezinfekcije prostora
garderobe.
Garderobe se dimenzioniraju s 0,15 m2/učeničkom mjestu.
Osim kao poseban prostor, garderoba se može organizirati i kao otvoreni prostor s
mobilnim garderobnim ormarima, čijim se pomicanjem prostor garderobe može koristiti
i za druge namjene.
Odjeću treba vješati na vješalice podešene uzrastu učenika na udaljenosti od 18,0 cm,
ako su sve vješalice na istoj visini, odnosno na udaljenosti od 15,0 cm ako se vješalice
postavljaju na izmjeničnu visinu.
U sklopu vješalice treba riješiti odlaganje kapa i kišobrana. Ispod vješalice treba
predvidjeti usku klupicu od 30,0 cm širine, ispod koje se na rešetkastu policu, izdignutu
za 10-15 cm od poda (radi sušenja), odlaže obuća.
Svijetla širina - udaljenost između vješalica (nosač vješalica - stijena) jest 120,0 cm.
Središnje garderobe organiziraju se u pravilu kod škola koje imaju pretežnu nastavu u
OSTALI PROSTORI
specijaliziranim učionicama ili se čak koriste radna odijela pri ostvarivanju određenih
oblika nastave.
Kod područnih škola gdje se okupljaju učenici iz udaljenih naselja s neasfaltiranim
cestama, također se preporučuje organiziranje središnje garderobe uz ulazni prostor.
Te bi garderobe trebale imati mogućnost pranja obuće, pa se preporučuje osiguranje
tekuće vode i korito za pranje.
Za učenike od I. do IV. razreda garderoba se organizira unutar komunikacijskih površina
sklopa razredne nastave.
2.6.2. Komunikacije
U pravilu razlikujemo:
2.6.2.1. horizontalne komunikacije - hodnici
2.6.2.2. vertikalne komunikacije - stubišta.
124, 125 Arne Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952.

2.6.2.1. Hodnici
Hodnici služe ponajprije za prilaz pojedinim prostorijama i za povezivanje pojedinih

dijelova zgrade. Međutim, mogu imati i druge funkcije, uglavnom one koje su vezane
nadsvjetla u hodnicima za prostorije koje povezuje hodnik. To mogu biti: uključenje dijela hodnika u sustav
učionice, rekreacija učenika tijekom odmora, distribucija hrane, izlaganje učeničkih i
drugih radova, garderoba i dr. Tada je potrebno proširiti hodnik kako bi se osigurala
dostatna propusna moć.
Elementi za dimenzioniranje hodnika (za prostorne sklopove namijenjene nastavi i
društvenom životu škole):
- minimalna širina hodnika za jednotrakt (za 2 učionice) = 180 cm
- 4 učionice u jednotraktu ≥240 cm
- minimalna širina hodnika za dvotrakt = 300 cm.
Za svaku daljnju učionicu širina se hodnika povećava za 30 cm.
Kako je najdulji put (propisan tehničkim normativima za zaštitu od požara) iz učionice do
stubišta (izlaza) maks. 30 m, za dimenzioniranje hodnika uzima se kao najveća dužina
hodnika s 4 učionice na jednoj strani hodnika.
šh (širina hodnika)
- 2 učionice u jednotraktu
šh=180 cm
- 4 učionice u jednotraktu
šh=240 cm (180+2x30)
- 4 učionice u dvotraktu 126 dimenzioniranje hodnika
OSTALI PROSTORI
180
šh=300 cm
- 6 učionica u dvotraktu
šh=360 cm (300+2x30) 2 učionice u jednotraktu
- 8 učionica u dvotraktu
šh=420 cm (300+4x30)*.
240
Minimalna visina hodnika jest 240 cm.

Vrata učionica otvaraju se prema hodniku, za 180°, a smjer otvaranja vrata suprotan
je od smjera izlaza (evakuacijski put). Luk koji opisuju vrata ne smije prelaziti polovinu 4 učionice u jednotraktu
širine hodnika.
Ako su učionice s obje strane hodnika (dvotrakt), tada vrata nasuprotnih učionica
trebaju biti, po dužini hodnika, razmaknuta za > 2 širine vrata.
Hodnici moraju biti dobro prirodno osvijetljeni i ventilirani putem otklopnih prozora. Nije
dobro samo čeono osvjetljenje hodnika. Ukoliko su u hodnicima organizirane garderobe,
njihova je ventilacija još važnija, a organizacija garderobe ne smije se stvarati na štetu
300
minimalne svijetle širine hodnika.
Materijali koji će se primijeniti u izvedbi tih prostora moraju biti takvi da se dadu lako
čistiti i dezinficirati, i to koji ne upijaju mirise. Preporuča se upotreba materijala sa što
manje ili uopće bez sljubnica. 4 učionice u dvotraktu
Poželjno je osigurati mogućnost pranja zidova hodnika, i to do visine 130 cm (ili više).
Hodnici su u pravilu ravni - horizontalni, a ako se u njima svladavaju određene visinske
razlike terena, nije dopušteno koristiti manji broj stuba od tri u jednome nizu.
Hodnici u ostalim sklopovima školske zgrade široki su ≥ 1,5 m.
360
* različiti izvori daju različite uvjete za dimenzioniranje hodnika s više učionica:

“Upute za programiranje - projektiranje i izgradnju osnovnih škola”, Stručna biblioteka SAH-a, 1965.: 6 učionica u dvotraktu
“... dužina se hodnika računa sa najviše 4 učionice, jer se kod većeg broja razreda mora interpolirati još jedno
stubište koje odterećuje hodnik ...”
“... kod dvotrakta mjerama za širinu hodnika u jednotraktu treba dodati još 50 cm ...”
M. Baylon: “Školske zgrade”, 1958.:
“... širina za slobodnu komunikaciju ne bi trebala biti manja od 180 cm kad se radi o hodniku sa 2 do 3
“klasične” učionice. Za svaku daljnju učionicu širina se povećava za oko 30 cm, što znači da se za svakog
učenika povećava uglavnom za 1 cm ...”
E. Neufert: “Elementi arhitektonskog projektiranja”, 2002.:
420
širina za prilaz (š+c) pri čemu je:
c ≥1,0 m
+0,7 m za 100 učenika od 100 - 500 uč.
+0,5 m za 100 učenika od 500 - 1000 uč. 8 učionica u dvotraktu
š=širina vratnog krila otvaranje u smjeru evakuacije

2.6.2.2. Stubišta
OSTALI PROSTORI
Broj stubišta ovisi o načinu rješenja sklopova školske zgrade i o broju učenika, pri čemu
treba izbjegavati suviše široka stubišta.
Broj i položaj stubišta određen je i zahtjevom da izlaz iz krajnje prostorije bude
najviše 30 m udaljen od stubišta. Iz toga slijedi da je 60 m maksimalni međusobni
razmak stubišta.
Stubište u školskoj zgradi mora biti uočljivo i neposredno povezano s općim komu-
nikacijama (ulazni prostor, hodnici).
Pri projektiranju stubišta potrebno je dimenzionirati visinu i širinu stube, širinu kraka
stubišta i širinu podesta.
Visinu i širinu stube, s obzirom na manji korak djece, treba računati po formuli:
skica središnjega prostora škole radni prostori na galerijama 2v+š=61 cm, pri čemu visina stube nije veća od 16 cm, a najpogodnije su visine od
zaokretne radne plohe 13 do 15 cm. Gazište stube je horizontalna površina, a čelo je u nagibu prema nastupnoj
plohi (kut nešto manji od 90˚).
konceptualni dijagrami Širina stubišnoga kraka mjeri se kao svijetla širina između rukohvata. Minimalna
širina stubišnoga kraka za 60 učenika (dvije učionice) jest 120,0 cm. Za sljedeće
dvije učionice širina kraka se povećava za 30,0 cm (0,5 cm/uč.) itd. Kod stubišta sa
širinom kraka do 150 cm, rukohvat može biti samo s jedne strane, dok se na stubišnim
krakovima širim od 150 cm postavlja na obje strane, a kod stubišnoga kraka širine ≥
240 cm i u sredini (srednji rukohvat je dvostruk). Rukohvate treba tako projektirati da se
onemogući sklizanje po njima.
Širina podesta (Šp) dimenzionira se tako da se mjeri svijetle širine kraka doda
20,0 cm.
Šp = Šk + 20,0 cm
Stubišta moraju biti odijeljena proširenim podestom od horizontalnih komunikativnih

površina škole, a zbog propuha i vratima. Pritom treba paziti da vratna krila ne zadiru
bitnije u prostor horizontalnih komunikacijskih površina i da ne ometaju kretanje
po njima.
Stubišta u sklopovima namijenjenim organizaciji i koordinaciji rada te gospodarstvu
dimenzioniraju se prema funkciji, a na osnovi općih standarda za arhitektonsko
stubišta kao tribine/prostor okupljanja projektiranje.
Stubišta moraju biti prirodno osvijetljena i ventilirana.
Povoljnije je bočno osvjetljenje stubišta od čeonoga.
127-131 Herman Hertzberger:
‘Montessori College Oost’, Ako se za komunikaciju u školskoj zgradi koristi rampa, tada nagib rampe smije biti
Amsterdam, Nizozemska, 1999. maksimalno 10% do12%.
2.6.3. Sanitarije za učenike 132 sheme sanitarija
OSTALI PROSTORI
Sanitarije za učenike čini prostor za WC kabine s pretprostorom u kojem su umivaonici.
Svaka sanitarna grupa sastoji se iz ženskog i muškog dijela, koji imaju potpuno WC kabine jednostrano
odvojene pretprostore.
Sanitarijama valja posvetiti posebnu pozornost (lociranje unutar školske zgrade, 150 120 120 140
odnos prema vanjskim površinama, dimenzioniranje potrebnoga prostora, obrada
površina...). pisoari u
To su prostori čijim korištenjem učenici stječu higijenske navike, ali i prostori koji predprostoru kabina
mogu biti izvori infekcije i onečišćenja zraka drugih prostora škole. Ukoliko se njihovu
higijenskom održavanju ne posvećuje dovoljna pozornost, tada i dobro projektiran
prostor bez pažljive njege postaje vrlo brzo prostor neugodan za okolinu.
Dimenzioniranje potrebnoga broja sanitarnih uređaja provodi se prema sljedećem 180 120 140 140
proračunu: WC kabine obostrano
- za 30 učenica potrebno je osigurati 2 WC kabine
- za 30 učenika potrebno je osigurati 1 WC kabinu +1,5 pisoar
- za 30 učenica, odn. 30 učenika, potrebno je u pretprostoru osigurati 1 umivaonik
- potrebno je osigurati barem 1 WC kabinu za invalidnu djecu.
Prostor sanitarnih uređaja treba vezati za komunikacijske površine škole te obvezno 120 200 120 140 120 140
prirodno osvjetljavati i prozračivati. Poželjna je orijentacija prema neosunčanim
vanjskim površinama.
Ulaz u prostore sanitarnih uređaja treba biti uvučen od komunikacijske površine, pa se sanitarije za 4 učionice
u tom degažmanu može ugraditi - instalirati izvor pitke vode.
Zidovi i podovi moraju biti izvedeni kao hladni i nepropusni radi lakšeg čišćenja i
dezinfekcije; podovi su u nagibu prema podnim slivnicima (sifonima) koji se lociraju na
optimalnim mjestima lakog pristupa - radi čišćenja prostora i za kontrolu protoka vode.
Pregradni zidovi između prostora sanitarnih uređaja muških i ženskih kabina, kao i
pregradni zidovi između pretprostora i prostora sanitarnih uređaja, moraju biti izvedeni
od poda do stropa.
Svi zidovi trebaju biti obloženi keramikom do visine vrata kabine.
Preporučuje se da su pregrade između kabina izdignute od poda 15 cm (radi čišćenja i
ventiliranja), te da su minimalne visine do visine vrata kabine (200 - 210 cm). sanitarije
Prostori sanitarnih uređaja moraju biti prirodno osvijetljeni i prirodno prozračivani. za 8 učionica
Poželjno je predvidjeti i projektirati ugrađene ventilacijske kanale za prirodnu ventilaciju
ako su prozori zatvoreni tijekom praznika (zimi - ljeti) ili zbog vremenskih nepogoda ne
mogu ostati nekontrolirano otvoreni.
Vrata između komunikacijske - opće površine škole i pretprostora WC kabina ili pisoara 0 1m
imaju kvaku i običnu bravu.
Sva su vrata ravna i glatka radi održavanja čistoće i dezinfekcije, odnosno da ne upijaju a prostor boravka odvojen. Veličina je stana 54 m2.
OSTALI PROSTORI
i ne zadržavaju neugodne mirise. Ako se stan nastavnika gradi u sklopu školske zgrade, tada mora imati poseban ulaz i
U tom je smislu potrebna i pravilna selekcija te odabir sanitarnih uređaja, armatura posebno dvorište. Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.
i drugog pribora, koja će osigurati trajnost upotrebe, jednostavnost održavanja i
maksimalnu mogućnost higijenske njege svakog elementa.
Osnovne mjere elemenata sanitarija:

- WC kabina = širina 80 - 90 cm, dubina 120 -140 cm (ovisno o otvaranju vrata u
kabinu ili prema van)
- prostor pisoara: 60,0 cm x 100,0 cm
- prostor umivaonika: 60,0 cm x 100,0 cm.
Sve ove prostore povezuju komunikacijske površine najmanje širine 120 cm odnosno
150 cm ako se vrata kabine otvaraju na komunikacijske površine.
Vrata WC kabina trebala bi se u pravilu otvarati prema van (dubina kabine 120 cm), a
moraju se zatvarati patentnim zatvaračem koji se može otvarati posebnim ključem s
vanjske strane.
WC kabine moraju imati uređaj za papir.
Umivaonici su smješteni u pretprostoru WC-a, koji je ujedno i tampon između WC-a
i hodnika. Prostori umivaonika moraju imati nosače za papirnate ubruse i prostor za
sapun te posudu za otpatke.
Uz sanitarije i u njihovu sklopu poželjno je riješiti i spremište pribora i sredstava za
čišćenje prostora škole.
Spremište pribora i sredstava za čišćenje ne smije biti pristupačno učenicima, a mora
133 Arne Jacobsen: škola Munkegaard,
biti dobro ventilirano. Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
1 spremište za bicikle / sanitarije, 2 dvorana za tjelesni odgoj, 3 razredna nastava, 4 specijalizirane učionice,
2.6.4. Stan domara 5 dvorana za više namjena, 6 uprava, 7 zbornica, 8 stan ravnatelja, 9 stan domara
U većim školama predviđa se stan za kućepazitelja - domara zgrade kako bi školska

zgrada bila neprekidno pod nadzorom.
Prilaz do stana mora biti odvojen od škole, a prostorije stana tako orijentirane s obzirom
na buku, poglede i mirise, da ne ometaju nastavu i obratno.
Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.
2.6.5. Stan učitelja
Predviđa se za škole s 1-3 učionice (seoske škole). Stan mora pružiti i mogućnost
stanovanja za dvoje nastavnika, različitih po spolu. Kuhinja i sanitarni čvor su zajednički,
2.7. VANJSKI PROSTORI
VANJSKI PROSTORI
Vanjski prostori škole jesu površine školske parcele koje nisu pokrivene školskom
zgradom.
Možemo ih, prema namjeni, podijeliti u dvije grupe:
2.7.1. opći prostori

2.7.2. prostori nastavnih područja.
2.7.1. Opći prostori
Ova grupa obuhvaća one površine koje nisu neposredno vezane za odgojno-obrazovni
proces. To su prostori pješačkoga i kolnoga pristupa objektu:
134-136 Dieter Henke, Marta Schreieck:
2.7.1.1. pješački prilazni put škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002.
2.7.1.2. školski trg
2.7.1.3. parkiralište za školski autobus i automobile pogled iz pasaža prema trgu i ulazu, presjek, tlocrt
2.7.1.4. gospodarsko dvorište.
2.7.1.1. Pješački prilazni put
Uglavnom se predviđa zajednički pješački prilaz za učenike, roditelje, učitelje i osoblje,

lociran tako da se ne ometa rad u školskim prostorima. Kada su ulazi učitelja ili osoblja
diferencirani u odnosu na glavni ulaz, tada se razdvajaju i pripadajući pješački prilazi.
Prilazi za učenike ne smiju biti sa ili preko prometnica s intenzivnim prometom, s glavnih
prometnica ili preko nezaštićenih prometnih prijelaza (željezničkih, tramvajskih itd.).
Ukoliko se planira korištenje dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu izvan školskih
programa, tada se formira i prilazni put za vanjske korisnike dvorane.
2.7.1.2. Školski trg
Školski trg je prostor okupljanja učenika, učitelja, roditelja i građana prije nastave,
passage školski trg aula dvorana
određenih sastanaka ili rada.
Valja ga oblikovati shodno pristupu školi i okolnom uređenju prostora, a uz dekorativno
i funkcionalno zelenilo, te zelene i čvrste površine, treba koristiti i sve druge prostorne
elemente, kao npr.: klupe, ograde, tekuću vodu, prostor skulpture ili oznake škole i sl.,
da bi se oblikovao prostor za ugodno zadržavanje ili dočekivanje.
Na školski trg veže se trijem i ulaz u školsku zgradu.
139,140 Mario Botta:
VANJSKI PROSTORI
škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino,

Švicarska, 1972.-77.
školski trg
137,138 Martorell, Bohigas, Mackay:

škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972.
školski trg

2.7.1.3. Parkiralište za školski autobus i automobile
VANJSKI PROSTORI
Ako određeni broj parkirališnih mjesta nije predviđen u neposrednoj blizini zemljišta
za gradnju, potrebno ih je osigurati na samome zemljištu. Broj parkirališnih mjesta
određuje se prema broju zaposlenih u školi.
2.7.1.4. Gospodarsko dvorište

Johannes Duiker: Open air škola, Amsterdam, Arne Jacobsen: škola Munkegaard,
Na parceli školske zgrade osigurava se odgovarajuća površina zemljišta za gospodarske Nizozemska, 1930. Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
svrhe (dovoz goriva, namirnica, odvoz smeća, eventualno skladištenje itd.).

Gospodarsko dvorište smješta se tako da njegovo korištenje ne ometa rad u školskoj
zgradi ili na uređenim otvorenim površinama školske parcele. Formira se kao samostalna
površina odvojena od školskog dvorišta i prilaza za učenike i nastavnike.
Veličina gospodarskoga dvorišta određuje se prema kapacitetu gospodarskih prostora
u školskoj zgradi.
2.7.2. Prostori nastavnih područja

Richard Neutra: eksperimentalna škola Corona, Ulrich Baumgartner: škola Aesch,
Ova grupa obuhvaća one površine koje su vezane za organizaciju odgojno-obrazovnog Bell, Los Angeles, SAD, 1935. Neftenbach, Švicarska, 1958.-59.
procesa. To su sljedeći vanjski prostori:
2.7.2.1. nastava na otvorenom (razredna)

2.7.2.2. prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt
2.7.2.3. prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park)
2.7.2.4. vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
2.7.2.5. ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije.
2.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna) Eugène Beaudouin, Marcel Lods: Open air škola u Hans Scharoun: škola u Lünenu,
Suresnesu, Pariz, Francuska, 1936. Njemačka, 1958.-61.
U krajevima gdje to klimatski uvjeti omogućavaju predviđa se organizacija odgojno-
-obrazovnog rada s učenicima I.-IV. razreda i na otvorenom, kao učionica u prirodi.
Vanjski prostor namijenjen za nastavu na otvorenom postavlja se u neposrednoj vezi s
matičnom učionicom u školskoj zgradi, ali tako da rad jednog odjela ne ometa odvijanje
nastave u drugim odjelima.
Prostor nastave na otvorenom treba biti zaštićen od intenzivnog osunčanja i jakog vjetra.
Površina je toga prostora u pravilu popločena, a veličina joj je oko 80 m2. 141-146 primjeri nastave na otvorenom

2.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) 2.7.2.4. Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
VANJSKI PROSTORI
- školski vrt
Obrađuju se pod točkom 2.2.6.2.
Školski vrt koristi se u nastavne svrhe i za praktičan rad učenika. Postavom te
površine treba osigurati osunčanje i zaštićenost od vjetra (uglavnom na istočnom
dijelu parcele). 2.7.2.5. Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije
Obuhvaća površinu za botaničke pokuse, toplo klijalište, povrtnjak, cvijetnjak, prostor za
male životinje i ptice, zemljište školske zadruge. Ako postoje prostorne mogućnosti na zemljištu parcele mogu se urediti parkovne
Veličina je određena vrstom i kapacitetom škole te karakterom područja u kojem je škola površine s tokovima vode ili bazenima, amfiteatar u prirodi, prostori za sjedenje i
locirana. Orijentaciono se za vrt planira: okupljanje i dr.
- školske zgrade kapaciteta do 300 učenika:

8 m2 po učeniku (samo učenici V.-VIII. razreda),
- školske zgrade kapaciteta većeg od 300 učenika:
6 m2 po učeniku (samo učenici V.-VIII. razreda).
2.7.2.3. Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) 147 Hubert Bennett, Michael Powell: škola u Londonu, Velika Britanija, 1970.
Školsko dvorište koristi se za okupljanje, igru, odmor, rekreaciju i slobodno kre-

tanje učenika.
Locira se tako da bude osunčano i zaštićeno od vjetra a da se korištenjem tih površina
ne ometa nastava u školskoj zgradi.
Dvorište mora biti pogodno povezano sa školskom zgradom.
Oprema se odgovarajućim uređajima za aktivnosti i igru učenika, klupama za sjedenje,
higijenskom česmom, košarama za otpatke itd.
Dio dvorišta ima meku (travnatu) površinu i namijenjen je učenicima nižih razreda, a
drugi dio s tvrdom površinom (tako izvedenom da se ne stvara prašina) namijenjen je
učenicima viših razreda. Školsko dvorište treba graditi tako da se poslije kiše brzo osuši
(vrlo je korisno zemljište izvesti u padu 1,5% do 2,0%).
Površine za igru mogu se organizirati i na nekoliko mjesta, što je poželjno zbog
dobne razlike učenika, a time se ujedno izbjegava skupljanje velikog broja djece na
jednom mjestu.
Orijentaciono, školsko se dvorište dimenzionira na sljedeći način:
- školske zgrade kapaciteta do 300 učenika - 5 m2 po učeniku,
- školske zgrade kapaciteta većeg od 300 učenika - 3 m2 po učeniku.
Školski se park u pravilu locira pred učionicama. Dio školskog parka uz put ili cestu
treba zagraditi višim drvećem da se stvori zaštita od prašine.
3.0. UČIONICA, PROSTOR I OPREMA Prikladno smještene u vitrinama u hodnicima, prolazima, PVN-u itd. ona znatno pomažu
UČIONICA, PROSTOR I OPREMA

oživljavanju škole i formiranju poticajne edukativne sredine.
Učionica je osnovni nastavni prostor za učenike (osnovne škole) unutar kojega učenik Uređenje unutrašnjosti učionice pomaže stvaranju ugodna ozračja (fotografije iz
prati izlaganje učitelja, sudjeluje u razrednim razgovorima, obavlja jednostavne vježbe i prirode, znanosti, tehnike, arhitekture, reprodukcije umjetničkih djela itd.), a jedan dio
zapažanja, rješava određene probleme, izrađuje ručne radove, piše i crta, slika, izlaže, moraju urediti sami učenici.
recitira, igra se, muzicira itd.
U sklopu razredne nastave u pravilu se koriste matične učionice, dok se za predmetnu
nastavu mogu formirati učionice kao matične i/ili specijalizirane.
Pri projektiranju učionice treba uzeti u obzir dobro izvođenje nastave i slobodnih
aktivnosti te potrebu za zdravim, prijateljskim i poticajnim ozračjem. Nužno se razmatra
u procesu projektiranja:
- funkcionalna prostorna organizacija

- veličina učionice
- osvjetljenje, prozračivanje, konstrukcija
- namještaj i oprema.
Veličinu učionice određuje namjena i broj učenika koji je koristi. Broj učenika u razredu
obično je 30, pa se pretpostavlja da je to broj učenika koji se nalazi u učionici.
Potrebno je osigurati 2,0 (1,8) m2 po učeniku (razlika između nižih i viših razreda) da bi
se formirao dostatan prostor za predviđene aktivnosti u učionici. Neovisno o regionalnim
ili nacionalnim uvjetima, jedno se pravilo mora kod programiranja i projektiranja neke
škole prihvatiti: u svakom slučaju, učionica mora biti što je moguće veća. 148 Neven Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955.
Određuje se i minimalna zapremnina zraka od 6 m3 po učeniku, što uz nužnu izmjenu i
149 Rüdiger Lainer: škola u Beču, Austrija, 1991.-94.
dotok svježeg zraka prozračivanjem daje potrebnu količinu zraka u učionici.
Visina učionice, orijentaciono ne niža od 300-320 cm (osim kod složenih presjeka
učionice), širina učionice od 660 cm granična je za dovoljno jednostrano osvjetljenje, a
duljina učionice limitirana je gornjom granicom za vidljivost učenika: 920 cm.
Prirodno osvjetljenje učionice trebalo bi biti dostatno i jednoliko raspoređeno, te u
pravilu jednostrano s lijeve strane učenika. Ako je učionica dublja od 660 cm, mora se
uvesti dodatno osvjetljenje.
Namještaj i oprema sukladni su namjeni učionice. Oprema mora biti brižno odabrana
prema posebnom obliku poučavanja i uzrastu učenika. Uz uobičajeni raspored radnih
stolova u frontalnom obliku, u učionicama je nužno omogućiti i stvaranje raznovrsnih
radnih situacija: individualnog, grupnog i kolektivnog rada. Veća se fleksibilnost
zahtijeva za učionice namijenjene nižim razredima. Prema nekim autorima, kvadratičan
tlocrt učionice pruža odlične mogućnosti za suvremene metode poučavanja pa je,
štoviše, najekonomičnije rješenje.
A. Roth sugerira da se nastavna pomagala (koja se koriste za nastavu biologije,
kemije, fizike, matematike itd.) mogu pohranjivati tako da ostanu vidljivo izložena djeci.
4.0. KONSTRUKCIJA I GRAÐEVNI ELEMENTI
KONSTRUKCIJA
Gradnja školske zgrade pretpostavlja racionalno i zamisli sukladno rješenje:
4.1. konstrukcije i
4.2. građevnih elemenata.
4.1. KONSTRUKCIJA
Konstrukcija školske zgrade proizlazi iz:
- racionalnog organiziranja unutrašnjih prostora škole

- adekvatne upotrebe materijala u konstrukciji zgrade (vodeći računa o lokalnim
izvorima materijala i klimatskim karakteristikama lokaliteta te o završnoj obradi
vanjskih i unutarnjih površina konstruktivnih elemenata)
- mogućnosti i potrebe da se konstruktivnim rješenjem osigura fleksibilnost i
adaptabilnost izgrađenoga prostora škole u odnosu na inovacije u nastavi.
Za izvedbu konstrukcije dopuštena je upotreba svih materijala kojih se primjena treba

realizirati u skladu s pravilnicima o zaštiti na radu, o zaštiti od požara i drugim važećim
150-152 Johannes Duiker: 0pen air škola u Amsterdamu, Nizozemska, 1930. standardima, a koji (materijali) u tehnološkom procesu izvedbe osiguravaju uspješnu
Skeletna konstrukcija omogućava visoku razinu otvorenosti učionica prema vanjskom prostoru u skladu s završnu obradu unutarnjih i vanjskih površina.
principima Decroly pedagogije. Konstrukcija se može projektirati i realizirati kao:
4.1.1. zidana konstrukcija,

tlocrt aksonometrijski prikaz konstrukcije odozdo
4.1.2. skeletna konstrukcija,
4.1.3. ostale konstrukcije.
Shodno upotrijebljenom materijalu, može se izvesti klasičnim, polumontažnim i

montažnim sustavom.
Raspone, visine, dimenzije konstruktivnih elemenata treba, po mogućnosti, projektirati u
modularnoj koordinaciji, pri čemu je poželjno da se koriste sljedeće veličine:
- za horizontalne elemente dimenzije koje istodobno sadrže projektne module 3M i

4M (30 cm; 40 cm)
- za vertikalne elemente dimenzije koje sadrže 3M ili 4M.
Uobičajene međukatne horizontalne armirano-betonske konstrukcije dijele se na dva

osnovna tipa: ploče (ravne i sitnorebričaste) i grede s pločom (gredni sustav nosiv u
jednom smjeru i sustav roštilja / nosivost u oba smjera).

4.1.1. Zidane konstrukcije
GRAÐEVNI ELEMENTI
Zidane konstrukcije često se primjenjuju, a jednostavnije su za izvedbu od skeletnih
konstrukcija. Kako je ‘Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmičkim područjima’ limitirana dužina zidova od opeke (do 6,5
m - zidovi debljine 25 cm i do 7,5 m - zidovi debljine 38 cm), za nosivu konstrukciju
pogodniji je armirani beton.
Prema istom Pravilniku treba zadovoljiti zahtjev da površina armirano-betonskih zidova,
tj. površina poprečnog presjeka zidova, za svaki ortogonalni smjer ne smije biti manja
od 1,5% bruto površine objekta visokogradnje u tlocrtu.
Pritom valja pri projektiranju obratiti pozornost da položaj tih zidova bude što je moguće
ravnomjernije raspoređen po tlocrtu. 153-155 Arne Jacobsen: katolička gimnazija (‘Christianeum’) u Hamburgu, Njemačka, 1971. terasa
Prefabricirana konstrukcija primjer je racionalnoga građenja većih školskih zgrada.

4.1.2. Skeletna konstrukcija
Skeletne konstrukcije izvode se iz armiranog betona ili čelika. Vrlo su povoljne zbog
velike mogućnosti fleksibilnog rješavanja prostora. Konstruktorski je to također povoljna
konstrukcija iako će kod školskih objekata obično biti kombinirana sa sustavom zidova ili
presjek
čvrstih armirano-betonskih jezgri, dakle ‘čisti’ AB skelet vrlo će se rijetko ovdje pojaviti.
4.1.3. Ostale konstrukcije
Kombinacije osnovnih tipova konstrukcije mogu se također primijeniti. tlocrt
4.2. GRAÐEVNI ELEMENTI
Kao građevni elementi obrađeni su:
4.2.1. vanjski zidovi i krovovi

4.2.2. stijene, unutrašnji zidovi i podovi
4.2.3. prozori i vrata.
4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi
Pročelja i vanjski zidovi i njihovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno
osiguravaju:
1. zaštitu od oborina,
2. zaštitu od požara,
3. odvođenje atmosferskih voda,
aksonometrijski prikaz odozdo 4. toplinsku zaštitu,
GRAÐEVNI ELEMENTI
5. zvučnu zaštitu,
6. osvjetljenje,
7. sigurnost od prodora neovlaštenih osoba,
8. sigurnost korištenja balkona, loggia, ispusta i drugih elemenata pročelja,
9. stabilnost ovih elemenata i dijelova zgrade.
Pročelja i vanjski zidovi zgrade moraju biti tako projektirani i izvedeni da u odnosnim
klimatskim i atmosferskim uvjetima zaštite zgradu od udarnih kiša, vjetra, snijega i voda
koje nastaju od topljenja snijega i leda, te da zajedno s krovnim površinama osiguraju
odgovarajuću zaštitu zatvorenoga prostora.
Sustav odvođenja atmosferskih voda ne smije prodrijeti u unutrašnji prostor niti oštetiti
površine pročelja.
Pročelja i vanjski zidovi, iza kojih su prostori gdje nastaju vodene pare (prostor
kuhinje) koje mogu prodrijeti kroz pročelja ili vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju,
moraju se tako projektirati da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se
mogle kondenzirati.
Proračun difuzne pare mora biti izrađen u skladu s važećim standardom.
Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugoga lomljivog materijala moraju biti
projektirane i izvedene tako da tijekom korištenja bude izbjegnuta mogućnost njihova
loma i mogućnost povređivanja.
Krov i svi njegovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju:
156-158 Gino Valle: varijanta tipske škole,
Bissuola, Italija, 1976. 1. zaštitu od oborina, atmosferskih utjecaja i voda,
2. zaštitu od požara,
detalj prefabriciranog pročelja
3. odvođenje difuzne pare,
4. toplinsku zaštitu,
5. zvučnu zaštitu,
6. sigurnost od prodora neovlaštenih osoba,
7. sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.
dijagram modularnog rasta tipske škole
Krov mora biti projektiran i izveden tako da u danim klimatskim i atmosferskim
uvjetima zaštiti zgradu od udarnih kiša, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog
topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim površinama štiti zgradu i osigura
jednaku zaštitu.
Providne krovne plohe moraju biti zaštićene žičanom mrežom ako postoji mogućnost
pada predmeta s okolnih zgrada.
Krovne plohe u radnim prostorijama u kojima nema stropnih konstrukcija moraju
osigurati neposrednu toplinsku i zvučnu zaštitu radnoga prostora.
4.2.2. Stijene, unutrašnji zidovi i podovi
GRAÐEVNI ELEMENTI
Stijene su arhitektonski (građevni) elementi kojima dijelimo određene prostore različite
ili slične namjene radi fleksibilnoga korištenja prostora škole.
One mogu biti:
1. fiksne - trajno ili povremeno

2. pokretne
3. prozirne i neprozirne.
Stijene - trajno ili povremeno fiksne, ako dijele prostore iste ili slične namjene, moraju
udovoljavati važećim standardima, zaštiti pri radu, zaštiti od požara i buke.
Ako dijele prostore različite namjene i prostore različite temperature, moraju biti
tako projektirane i izvedene da trajno osiguravaju predviđenu funkciju, da ne
podliježu temperaturnim razlikama te da se ostvaruje prolaz topline i buke prema va-
žećem standardu.
Prozirne stijene moraju biti posebno označene da se kod uporabe izbjegne mogućnost
povređivanja od lomljivih dijelova.
Površina unutrašnjih zidova mora biti što glađa, ravna i dovoljno otporna na oštećenja pogled s jugozapada
i trošenja. Boja na zidovima ne smije se skidati (brisati). Podnožja zidova treba zaštititi
niskom zaštitom protiv oštećenja (niska zaštita 10-15 cm).
Površine zidova mokrih čvorova moraju odgovarati uvjetima higijenskog održavanja.
Pod se mora projektirati i izvesti tako da trajno osigurava:
1. stabilnost, ravnu površinu i sigurno hodanje

2. toplinsku zaštitu
3. zvučnu zaštitu
4. lako korištenje i održavanje te čišćenje i higijenu prostora
5. vodonepropusnost u prostorima posebne namjene.
presjek
Stabilnost poda mora osiguravati prenošenje predviđenih opterećenja na nosivu

konstrukciju bez oštećenja i trajnih deformacija.
montaža
U učionicama i kabinetima uglavnom moraju biti topli i polutopli podovi, trajni, s
mogućnošću lakog održavanja i čišćenja, te s dobrom akustičnom izolacijom.
Posebnu pozornost treba posvetiti podu u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (vidi:
‘Normativi i upute za izgradnju prostora za TZK’, Prosvjetni vjesnik br. 4/76). 159-161 Günther Behnisch: škola u Furtwangenu,
Podovi na komunikacijskim površinama moraju biti otporni, s mogućnošću lakog Njemačka, 1964.
održavanja i čišćenja (pranja), glatki, ali ne skliski; ne moraju biti topli. Kod većih
Škola je izgrađena od prefabriciranih elemenata što je skratilo
površina treba paziti na dilatiranje. vrijeme gradnje. Konstruktivni sustav zasniva se na modularnim
Pod prostorija u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi priključci za (1M=335 cm) elementima od prednapregnutoga betona.

vodovod ili kanalizaciju mora biti vodonepropustan, s odgovarajućim nagibom prema
GRAÐEVNI ELEMENTI
otvorima odvodnih kanala. Otvori kanala moraju biti opskrbljeni sifonima i izvedeni na
pristupačnim mjestima radi mogućnosti čišćenja.
Ukoliko se u prostorijama škole koriste individualne peći, u krugu najmanje 80 cm mora
se izvesti pod od negorivoga materijala.
Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je
najmanje jednaka širini prolaza u vratima.
Općenito se preporučuje upotreba materijala koji osiguravaju trajnost korištenja podnih
površina, lako održavanje čistoće i izbjegavanje sljubnica.
4.2.3. Prozori i vrata
Prozori, vanjska i balkonska vrata te drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti
tako da trajno osiguravaju:
1. zaštitu od oborina i atmosferskih utjecaja i voda

2. prirodno osvjetljenje prostorija
4. prozračivanje.
Oni moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu zatvarati s unutrašnje strane i da
onemogućuju otvaranje izvana.
Prozori i vrata bez parapeta ili s niskim parapetima moraju biti osigurani ogradama.
Nadalje, moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu sigurno održavati i čistiti s
vanjske i s unutrašnje strane.
Prozori u učionicama: s minimalnim nadvojem (po mogućnosti unutar stropne
konstrukcije) i parapetom visine 60-80 cm, u katovima. Horizontalne prečke do-
prozornika trebaju biti postavljene tako da ne smetaju pogledu učenika u sjedećem ili
stojećem položaju.
Polovica prozorske površine može se projektirati kao fiksna stijena. Vertikalnu
konstrukciju prozora valja racionalno projektirati tako da ukupna širina vertikalnih
nosača ne prelazi 1/4 ukupne širine prozora.
Prozorska krila do visine 120 cm od poda, ne smiju se otvarati zaokretno u prostor gdje
borave i rade učenici. Prozori učionica i drugih radnih prostora moraju imati mogućnost
zaštite od prejakog osunčanja i mogućnost zamračenja (odmor, projekcije).
162-166 Jean Prouvé: Dobro projektiranim i izvedenim prozorima osigurava se dobro prozračivanje prostora,
škola u Villejuifu, Francuska, 1956.
no ipak tako da se stalnim prozračivanjem ne stvara propuh, odnosno da brzina kretanja
Montažna konstrukcija koristi se kod hitne zraka ne bude veća od 0,5 m/sek. Prozor mora osigurati toplinsku zaštitu prostora
potrebe za školskim zgradama. prema važećim standardima.
Unutrašnja vrata valja projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju:
GRAÐEVNI ELEMENTI
1. povezivanje i odvajanje prostorija
3. zvučnu zaštitu
4. prozračivanje.
Unutrašnja vrata treba projektirati i izvesti tako da:
1. mogu se ostaviti u zatvorenom ili otvorenom položaju, zaključavati ili otključavati, ako
namjenom nije drukčije određeno; kod prostora iste namjene (učionice)
preporučuje se sustav ‘glavnoga ključa’;
2. njihove mjere i konstrukcija odgovaraju frekvenciji prolaza osoba;
3. ne smije doći do njihova vitoperenja ako dijele prostore s različitim temperaturama;
4. omogućuju lako čišćenje, održavanje i dezinfekciju (posebno okova).
Vrata učionice (bez obzira na vrstu i broj učenika) moraju se otvarati u punom luku za
180o na komunikacijske površine i kod stanja potpune otvorenosti moraju imati svoj 167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja:
eksperimentalna škola Yakumo, Tokio, Japan, 1955.
prostor (udubljenje, niša) da ne ometaju kretanje hodnikom.
Smjer otvaranja vrata treba da je obrnut od smjera izlaza (evakuacije).
Iz higijenskih razloga vrata učionica treba da budu obostrano glatka, bez ikakvih profila,
i svijetlo oličena. Veličina im je 100/200 cm. Vrata kabineta, prostorija u sklopu za
organizaciju i koordinaciju rada i sl. mogu se otvarati prema unutra. Veličina im je
90/200 cm.
Ulazna (izlazna) vrata u školu moraju se otvarati prema vanjskome natkrivenom
prostoru. Moraju biti proviđena automatskim zatvaračima. Treba predvidjeti toliko izlaza
iz zgrade da na svakih 100 učenika dolazi svijetle širine vrata 1,0 m. Izlazna vrata mogu
biti u sastavu staklene stijene.
U komunikacijama se predviđaju dvokrilna mimokretna vrata, veličine oko 150-180/200
cm. Ako nisu mimokretna, moraju se otvarati u smjeru glavnog izlaza iz škole, a mogu
biti u sklopu staklene stijene.
U sanitarijama su ulazna vrata u pretprostor veličine 80/200 cm, a u kabinama treba
predvidjeti vrata podignuta od poda.
Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od eksplozije ili požara moraju se
otvarati prema smjeru najbližeg izlaza i prema van. Moraju biti od negoriva materijala
te izvedena prema tehničkim propisima i standardu. U pogledu njihove propusne moći,
vrata moraju zadovoljiti potrebe evakuacije bez umanjenja efikasne širine komunikacije
stubišta, odmorišta i drugih prolaza. Ni u jednom slučaju izlazna vrata ne mogu biti uža
od 70 cm.
Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina vanjskoga poda može biti niža samo za
jednu stubu, a ne više od 20 cm. Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena
GRAÐEVNI ELEMENTI
tako da se u slučaju nestanka energije mogu otvarati ručno, a ako se ta vrata koriste za
evakuaciju, moraju imati mogućnost zaokretanja u smjeru izlaza.
170
Ernst Giselbrecht: škola u Kaindorfu, Austrija, 1994.
aksonometrijski presjek konstrukcije
171,172
Bolles+Wilson: škola Gievenbeck, Münster, Njemačka, 1992. Presjek i segment pročelja.
Nacrti pokazuju nosive, odnosno nošene dijelove konstrukcije.

5.0. HIGIJENSKO-TEHNIČKI ZAHTJEVI
OSVJETLJENJE
Kako bi se u školskoj zgradi osigurala sredina povoljna za rad, potrebno je zadovoljiti
određene higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na:
5.1. osvjetljenje
5.2. prozračivanje
5.3. akustiku i zaštitu od buke
5.4. grijanje
5.5. ostale instalacije i zaštitu od požara.
173 jednostrano osvijetljena učionica 174 dvostrano osvijetljena učionica
5.1. OSVJETLJENJE
Osvjetljenje je najznačajniji psihološki i fiziološki činilac radnih uvjeta u školskoj zgradi.

Ovisno o obliku nastave valja osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvjetljenja.
U učionicama je najmanja jačina osvjetljenja Emin=120 luksa, a poželjno je da je
srednja jačina osvjetljenja Es=250 luksa. U učionicama za fiziku i kemiju, likovnu
kulturu i radionicama za radno tehničku kulturu najmanja jačina osvjetljenja iznosi
Emin=250 luksa, a poželjno je da je srednja jačina osvjetljenja Es=500 luksa.
Osvijetljenost školske ploče na rubu mora iznositi najmanje 120 luksa. U slučaju da
navedene vrijednosti jačine dnevnog osvjetljenja nije moguće postići, potrebno je
prirodno osvjetljenje nadopuniti umjetnim.
Kod uobičajenoga načina rješavanja školskog prostora, ako je prostorija osvijetljena
dnevnim svjetlom samo s jedne strane, obično se postavlja zahtjev da svjetlo pri
osnovnoj frontalnoj postavi pada na radno mjesto s lijeve strane. Međutim, suvremena
škola razvija mnogo slobodnije oblike rada, pri čemu je u svim situacijama potrebno
osigurati najpovoljnije uvjete osvjetljenja. Tako se dnevno svjetlo, koje i kod uvođenja
dodatnoga dnevnog osvjetljenja ne može uvijek omogućiti najpovoljnije uvjete,
dopunjava, a u nekim slučajevima i zamjenjuje, umjetnim osvjetljenjem.
5.1.1. Prirodno osvjetljenje
Intenzitet prirodnog osvjetljenja u učionici mijenja se prema promjeni intenziteta 175,176 Alfred Roth:
vanjskog svjetla. Faktor dnevnog osvjetljenja je postotkom izražen odnos između Pestalozzi škola, Skopje, Makedonija, 1966.-67.
prirodnog osvjetljenja ostvarenog u učionici i intenziteta vanjskog osvjetljenja, a ne smije Posmicanjem učionica dobiva se zasjenjenje pročelja,
kao i dodatno osvjetljenje.
biti manji od 2%, i to mjereno na radnome mjestu koje je najviše udaljeno od prozora.
Radi postizanja ravnomjernosti osvjetljenja, odnos između minimalnog i maksimalnog 177 shematski presjeci jednostrano, dvostrano,
intenziteta prirodnog osvjetljenja treba iznositi najviše: Fmin : Fmax = 1 : 3. višestrano i zenitalno osvijetljenih učionica

178 Dieter Henke, Marta Schreieck: Intenzitet prirodnog osvjetljenja u školskim prostorijama ponajprije ovisi o arhitektonskom
OSVJETLJENJE
škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002. rješenju (tlocrtni oblik i presjek, visina i dubina prostorije), veličini i konstrukciji otvora
kroz koje prodire dnevno svjetlo.
Načini prirodnog osvjetljenja učionice:
1. jednostrano osvjetljenje (s prozorima u jednoj vertikalnoj ravnini ili s glavnim

prozorima u vanjskom zidu učionice i pojasom sekundarnih prozora u određenom
dijelu dubine učionice)
2. dvostrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i pojasom
sekundarnih prozora u suprotnom zidu učionice)
3. višestrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i sekundarnim
179 James K. Haveman:
škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935. otvorima u bočnim zidovima ili dijelu bočnih zidova)
4. zenitalno osvjetljenje (po cijeloj površini stropa učionice ili samo u kritičnom dijelu
učionice).
Suvremeni higijensko-tehnički standardi za školski prostor predviđaju ovaj odnos

između površine prozora i poda učionice:
- za jednostrano osvjetljenje 1:3 do 1:4
- za dvostrano osvjetljenje 1:2
180 Arne Jacobsen: Jednostranim osvjetljenjem, s prozorima u jednoj ravnini, ne može se postići optimalna
škola u Rodovreu, Danska, 1952. razina dnevnog svjetla u učionici. U jednostrano osvijetljenim učionicama nastaju i
velike razlike u intenzitetu osvjetljenja na radnim mjestima uz prozore i radnim mjestima
uz suprotni zid. Osim toga, princip jednostranog osvjetljenja može se koristiti samo za
frontalnu organizaciju nastave, a on ne omogućava ni dobro prozračivanje učionice.
Jednostrano se osvjetljenje koristi do dubine učionice od 6,80 m (i visine ne manje
od 3,20 m). Ravnomjernost osvjetljenja može se povećati postavljanjem pojasa
sekundarnih prozora paralelno s glavnim prozorima, obično na jednoj trećini dubine
učionice. To zahtijeva specifično konstruktivno rješenje, što povećava troškove građenja
školske zgrade.
Zenitalnim osvjetljenjem postiže se potpuno ravnomjerno osvjetljenje u cijeloj učionici,
181 Hubert Bennett: ali mogućnost primjene ograničena je na prizemne školske zgrade ili najviše katove.
škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.
Konstrukcija za zenitalno osvjetljenje (šed-krov, lanterna, krovna kupola i dr.) zahtijeva
posebnu zaštitu i režim održavanja.
Optimalno prirodno osvjetljenje učionice postiže se dvostranim osvjetljenjem. Prosječan
odnos površine pojasa sekundarnih prozora i površine glavnih prozora iznosi oko 1:2,5.
Izabrat će se onaj princip prirodnog osvjetljenja koji je u skladu s elementima općeg
arhitektonskog rješenja školske zgrade.
Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u učionici određuje se: orijentacijom učionice, tehničkim
sredstvima za disperziju dnevnog svjetla i kontrolom refleksije unutarnjih površina.
Pogodna kvaliteta osvjetljenja, sa stajališta intenziteta dnevnog svjetla, postiže se 182 Alfred Roth:
OSVJETLJENJE
ujednačavanjem intenziteta u pojedinim dijelovima učionice. Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija, 1966.-67.
Ravnomjerno osvjetljenje putem disperzije sunčevih zraka ostvaruje se postavljanjem
odgovarajuće vrste stakla ili drugih proizvoda na bazi stakla (npr. staklene prizme) u
gornjem dijelu primarnih fasadnih otvora. Tada se dnevno svjetlo usmjerava, zbog loma
svjetlosti, prema stropu učionice i zatim reflektira prema radnim površinama.
Unutarnja obrada ploha u učionici mora biti usklađena s karakteristikama prozora,
posebice u odnosu na refleksiju svjetla i potencijalnih mogućnosti za stvaranje
bljeska, kontrasta i sjene. Radi izbjegavanja sjene treba projektirati što manje presjeke
doprozornika i stupova među otvorima.
Bljesak možemo reducirati izborom materijala i boja glavnih elemenata interieura
183 Herman Hertzberger:
u školskoj zgradi. Školska ploča, ugrađena oprema i mobilni namještaj u školskim Montessori škola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81.
prostorijama obrađuje se tzv. mat-tehnikom.
Dakle - bljesak, štetno bačena sjena i jaki kontrast svjetlo-tama u području gledanja
učenika nedopustivi su. Jače prodiranje dnevnoga svjetla u dubinu prostorije omogućit
će se povoljnim rasporedom prozora i sa što je moguće većom difuzijom sjena na
radno-korisnoj površini. Svijetle i jasne pastelne boje mnogo bolje odbijaju svjetlost
od tamnih. Stoga je potrebno kod izbora boja za stropove, zidove, podove i namještaj
koristiti sljedeću tabelu refleksije:
Postotak refleksije
strop zidovi pod ploče stolovi 184 Alfred Roth:
škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska, 1961.-63.
70-80% 50-60% 15-30% oko 20% oko 40%
Postotak refleksije pojedinih boja

bijela 86%
svijetložuta 76%
zlatnožuta - žutozelena 60%
svijetlocrvena, ružičasta 61%
svijetlosmeđa, svijetloplava, srebrnosiva 27-40%
smeđa, maslinasto zelena 20-30%
185 Dolf Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1964.
tamnosmeđa, tamnocrvena 10-20%
tamnoplava 6%
crna 4%
Iz navedenoga slijedi da stropovi trebaju biti bijeli, zidovi zeleni, žuti, svijetloplavi i svijetlosivi.
Radne prostorije, orijentirane na sjever, mogu imati stropove i u tonovima žute boje.
Školska ploča mora biti bez sjaja, a boje mogu biti različite. Kao najpovoljnija pokazala
OSVJETLJENJE
se zelena boja. Za klupe ili stolove također je najpovoljnija zelena ili boja drva (postotak
refleksije 35-50%).
5.1.2. Zaštita od sunca

1 2 3
1 Prozor učionice treba ostvariti kvalitetno prirodno osvjetljenje, omogućiti pogled prema van i osigurati potrebnu izmjenu zraka. Kod istočne, južne
i zapadne orijentacije mora se predvidjeti zaštita od direktnog upada sunčevih zraka tako da ni jedna od spomenutih funkcija nije ometena 2 Primjer
Fiksnim ili pokretnim elementima za zaštitu od sunca (brisoleji, žaluzije, rolete ...)
nepovoljne postave zaštite od sunca: roleta s izbacivim donjim dijelom 3 Povoljna zaštita od sunca: horizontalni istak u visini stropne ploče, iznad sprečava se direktan upad sunčevih zraka u nastavne prostorije kako bi se onemogućilo
prozora. Željeni učinak postiže se samo kod južne orijentacije.
stvaranje bljeska ili pregrijavanje (u vrijeme pojačanog intenziteta osunčanja).
Elementi za zaštitu od sunca postavljaju se tako da ne smanjuju korisnu površinu
prozora, ne stvaraju sjenu u prostoriji niti onemogućavaju prozračivanje.
U jednostrano osvijetljenim učionicama fiksne istake na pročelju znatno smanjuju
prirodno osvjetljenje u dubini učionice pa koristimo pokretnu vanjsku zaštitu od sunca
(žaluzije, zaštitni zastori ...). Slični se uređaji koriste i za učionice koje odstupaju od
južne orijentacije za više od 15% (fiksna je zaštita nedovoljna zbog kose insolacije) i u
4
krajevima gdje je insolacija u prijelaznim razdobljima izuzetno snažna.
U obostrano osvijetljenim učionicama fiksni zasloni povećavaju ravnomjernost
osvjetljenja i smanjuju bljesak u blizini prozora.
Zaštita od sunca sastavljena od lamela reflektira dio indirektnog svjetla u učionicu.
Sve vanjske zaštite od sunca valja postaviti na izvjesnoj udaljenosti od zida kako bi se
osiguralo nesmetano odvođenje tople zračne struje.
5 6 5.1.3. Umjetno osvjetljenje
4 Primjeri djelovanja horizontalnih zaslona s vanjske strane prozora. Istak koji pokriva kut od 30° pružit će, pri južnoj orijentaciji, gotovo potpunu
zaštitu od izravnog upada sunčevih zraka za toplih mjeseci (srednja zemljopisna širina). Razbijanjem istaka u više užih lamela (svijetle površine) u
Umjetnim osvjetljenjem treba nadopunjavati dnevno osvjetljenje dok se ne postignu
učionicu će se dovesti više dnevnog svjetla. Preporuča se odmicanje lamela od pročelja tako da nakupljeni topli zrak može proći uz pročelje a da ne srednje vrijednosti jačine osvjetljenja na radno-korisnoj plohi. Umjetno osvjetljenje
struji u učionicu kad se otvore prozori, a i zato da prašina koja se nakuplja s gornje strane lamela pri jakoj kiši ne prska po pročelju. 5 Kombinirana
zaštita od sunca koja se sastoji od svjetlopropusnog stakla u gornjoj zoni prozora koje apsorbira toplinu sunca i ‘baca sjenu’ te fiksnih lamela u mora biti bojom i kutom upada što je moguće sličnije prirodnom osvjetljenju. Instalacija
ravnini iznad visine očiju. 6 Nosač za lamele iznad prozora. Za prikazani primjer potrebna je velika površina da bi se ostvarila potpuna zaštita, pa
rješenje iz arhitektonskih i ekonomskih razloga nije preporučljivo. Povoljnije bi bilo rješenje prikazano u prethodnom primjeru, s niže postavljenim
umjetnog osvjetljenja mora zadovoljavati potrebe večernje nastave.
lamelama. 7 Shematski prikaz tende od platna ili plastike: postavljena iznad prozora zasjenjuje prozor, ali ima i već spomenuti negativni učinak Prosječna osvijetljenost u visini radne plohe ne smije biti manja od 150 luksa, ako su
– ugrijani zrak skuplja se ispod tende i ulazi u učionicu kad su otvoreni prozori 8 Slično vrijedi i za roletu koja se može izbaciti oko sredine prozora.
Pritom su pogled prema van i ulaz dnevnog svjetla još ograničeniji. 9 Vertikalne rotirajuće lamele od laka metala posebno su djelotvorne kod žarulje sa žarnom niti. Kod primjene fluorescentne rasvjete treba upotrijebiti cijevi koje
horizontalnog upada sunčevih zraka pa se uspješno primjenjuju kod istočne i zapadne orijentacije. će davati boju dnevnog svjetla i koje ne titraju, a prosječna osvijetljenost na radnoj plohi
iznosi najmanje 250 luksa.
Položaj svjetiljki u učionici osigurava ravnomjerno osvjetljenje u svim zonama radnih
površina i sprečava stvaranje većih kontrasta na pojedinim plohama.
tlocrt
7 8 9 186 zaštita od sunca

5.2. PROZRAČIVANJE 187 osvjetljenje i prozračivanje
PROZRAČIVANJE, AKUSTIKA
dnevno osvjetljenje
ovisno o presjeku učionice
Prozračivanjem se kontinuirano obnavlja zrak u prostoriji. Tako se kvaliteta sobnoga
prirodno prozračivanje
zraka približava čistom, vanjskom zraku.
Prirodno prozračivanje učionice u neposrednoj je vezi s načinom prirodnog
osvjetljavanja, tako da se ta dva čimbenika higijenskih uvjeta u školskoj zgradi raz-
matraju u međusobnoj ovisnosti.
Efikasan sustav prirodnog prozračivanja jest poprečno prozračivanje koje se ostvaruje u
dvostrano osvijetljenim učionicama.
U učionicama koje imaju prozore samo s jedne strane, ograničene su mogućnosti
efikasnog prozračivanja i ne može se postići optimalna kvaliteta zraka. Tu se
1 Jednostrano prirodno osvjetljenje, prozori u jednoj ravnini, 4 Osvjetljenje putem šed-krova moguće je kod dvorana i na
problem prozračivanja pokušava riješiti dopunskom ugradnjom aeratora u zidu na- dopušta se do dubine 7,2 m. U prikazanom primjeru potreban zadnjem katu. Daje se prednost sjevernoj orijentaciji.
je dodatni izvor dnevnog svjetla, a nema prirodnoga poprečnog
suprot prozorima. strujanja zraka.
Za ravnomjerno prozračivanje nastavnih prostorija, bez promjene brzine strujanja zraka
i stvaranja propuha, od posebne je važnosti konstrukcija, veličina i način otvaranja krila
prozora. Tehnički standardi za prozračivanje školskih prostorija zahtijevaju 24-30 m3
zraka/h po učeniku ili četverostruku izmjenu zraka za prirodno prozračivanje.
Mora se omogućiti trajno, prilagodljivo i blago prozračivanje prostorija za trajanja
nastave, i to bez stvaranja propuha. Maksimalna brzina strujanja zraka u nastavnim
prostorijama ne smije biti veća od 0,3 m/s.
Potrebno je omogućiti poprečno prozračivanje svake učionice tehničkim i higijenskim
2 Jednostrano prirodno osvjetljenje, s prozorima u dvije ravnine, 5 Osvjetljenje putem kupola. Ograničeno primjenjivo kod
metodama. Prozračivanje učionica preko hodnika nije dopušteno. Preporučuje se može se primjenjivati do dubine 9,6 m. Ostvareno je kvalitetno višekatnih zgrada. Mane: direktan upad svjetla, lako se prlja.
mehaničko prozračivanje dovođenjem svježega zraka kao nadopuna prirodnom poprečno strujanje zraka. Ušteda na komunikacijskim površinama
(min. veličina 7,2 m x 9,6 m).
prozračivanju, ako nije moguće osigurati dovoljan broj izmjena zraka prirodnim putem
s obzirom na klimatske prilike i namjenu prostorija. Umjetnu ventilaciju zahtijevaju
prostorije za sastanke, dvorane, učionice za kemiju, kuhinje i praonice. Mora se osigurati
za učionice kemije 10 izmjena zraka, za kuhinje na plin i kruto gorivo te praonice također
10 izmjena zraka na sat, a ako je električni pogon, onda 6 izmjena.
Uzimanje svježega zraka iz drugih prostorija škole za prozračivanje ne dopušta se.
3 Dvostrano osvjetljenje. Kod učionica dubine 9,6 m potrebna je 6 Upotpunjavanje dnevnog svjetla radi bolje ravnomjernosti
visina etaže od 4,2 m. Dobro je poprečno strujanje zraka. osvjetljenja kod jednostrane postave prozora u učionicama.
5.3. AKUSTIKA I ZAŠTITA OD BUKE
Dva su uvjeta bitna za dobru akustiku školskih prostorija: zvučna izolacija (isključenje
vanjske buke) i akustika same prostorije. Oblik prostorije, njen tlocrt i presjek, značajno
određuju akustiku prostora.
Nastavne prostorije moraju biti izvedene tako da omogućuju dobru slušnost i razgovijetnost
pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe. Prema tome da li prostorije služe za
predavanja ili glazbenu kulturu, vrijeme odjeka iznosi 0,8-1,0 sek ili 1,2-1,5 sek.
Već pri izboru lokacije za gradnju, kao i kod određivanja položaja objekta na parceli, valja 3a Varijanta primjenjiva samo u prizemnim objektima, odnosno na
7 Potpuno umjetno osvjetljenje omogućuje ujednačenost i
neovisnost o promjenjivom intenzitetu dnevnog svjetla. Povisuju
misliti na to da objekt ne bude opterećen suviše jakom bukom. zadnjem katu. Bolje je osvjetljenje dubine učionice. se troškovi.

Minimalne vrijednosti zvučne izolacije i maksimalne vrijednosti udarnog zvuka (prema topline i omogućilo optimalno zagrijavanje.
GRIJANJE
normama U.J6.201) su kako slijedi: Ukoliko se radne prostorije - učionice zagrijavaju pećima na drvo i ugljen, loženje se
Rw,min(dB) Lw,max(dB) mora obavljati izvan prostorije u kojoj borave učenici.
- zid bez vrata između učionica, te između učionice i kabineta
- zid između kabineta, te između učionice i prostora druge namjene 52 5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZAŠTITA OD POŽARA
- zid između učionice ili kabineta i školske sportske dvorane,
učionice za tehnički i glazbeni odgoj 60 U opisima učioničkih prostora po obrazovnim područjima navedene su potrebne
- zid s vratima između učionice ili kabineta i hodnika, Dw 37
energetske instalacije (elektrika, plin) i broj njihovih priključaka, komunikacijske
- zid prema bučnoj pogonskoj prostoriji 57
- međukatna konstrukcija između učionice ili kabineta i instalacije za izmjenu informacija (razglas, responderi, računala), kao i instalacije vode
školske sportske dvorane, učionice za tehnički i glazbeni odgoj 60 63 s pripadajućom odvodnjom.
- međukatna konstrukcija prema bučnoj prostoriji ispod 57 68 Prilikom njihova projektiranja i izvedbe treba se strogo pridržavati važećih standarda i
- međukatna konstrukcija prema bučnoj prostoriji iznad 57 48
pravilnika kojima je regulirana ova materija, a koji su objavljeni u službenim glasilima
- međukatna konstrukcija - ostale 52 63
Za vrata učionica i kabineta prema hodniku treba koristiti vrata I. klase sa zvučnom izolacijom Rw=30-34 dB. RH. O grijanju, ventilaciji i osvjetljenju školskih prostora vidjeti 5.1., 5.2. i 5.4.
Prozori moraju zadovoljavati Rw≥32 dB. Ovdje ćemo se zadržati na ovim problemima: opskrba vodom i odvod otpadne vode.
Opskrba vodom, kao i odvodnja, pripada među vrlo važne čimbenike koji određuju
Mjere za izolaciju od vibracijske buke valja provesti na mjestima gdje se zbog rada ili
mjesto gradnje školskog objekta. Rješenja opskrbe vodom i odvodnja moraju biti
manipulacije tehničkim uređajima takva buka stvara, prenosi kroz zgradu i na nekomu
predviđene već idejnim projektom za gradnju školske zgrade.
drugom mjestu pojavljuje kao smetnja.
Prema mjesnim prilikama za opskrbu vodom mogu doći u obzir ove mogućnosti:
5.4. GRIJANJE 1. priključak na postojeći vodovod
2. korištenje kišnice
Zagrijavanje treba omogućiti pravilnom podjelom grijaćih tijela kako bi se u što kraćem
3. korištenje ostalih izvora vode.
vremenu zagrijao zrak u prostoriji i njeni vanjski zidovi.
Grijanjem valja postići ove temperature: Ad. 1. Priključak na vodovod najpovoljniji je način opskrbe vodom. Pri izboru lokacije
- u učionicama i radionici 19˚C treba odmah utvrditi koliki je raspoloživi tlak u mreži na mjestu priključka.
- u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici 20˚C Ad. 2. Dimenzije cisterne i sabirne plohe za kišnicu proračunavaju se na osnovi broja
- u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 14-16˚C potrošača, odnosno predviđene količine potrošnje vode i ombrometrijskih podataka
- u svlačionicama i praonicama 20-22˚C za to područje. Cisterne treba projektirati s grubim pretfiltrom i pješčanim filtrom
- u komunikacijama 18˚C za horizontalni prolaz vode iz cisterne u crpni zdenac. Cisterna je zatvorena radi
Relativna vlažnost zraka je 45-55%. onemogućivanja prodora svjetla jer je to važno za suzbijanje razmnožavanja algi.
Grijaća tijela moraju onemogućiti dizanje prašine u prostoriji, te moraju biti pristupačna Ad. 3. U slučaju korištenja izvorske vode, podzemnih i površinskih voda moraju se
i takva da se daju lako čistiti. osigurati sanitarni i tehničko-higijenski zahtjevi korištenja.
Zagrijavanje zraka u prostoriji postiže se ili dovođenjem toploga zraka ili direktnim Kanalizacija školske zgrade u pravilu se priključuje na javnu kanalizaciju. Ako ne postoji
isijavanjem ogrjevnih tijela. mogućnost priključka, sva tehnička rješenja moraju zadovoljavati sanitarne i tehničko-
Na početku nastave temperatura zraka u prostoriji mora iznositi 16-17˚C, a tijekom -higijenske zahtjeve, te se u tom slučaju preporučuje odijeliti fekalne vode od ostalih
nastave ne smije prelaziti 21˚C. otpadnih voda jer će se time smanjiti dimenzije uređaja za pročišćavanje.
Način zagrijavanja mora biti prilagodljiv promjenljivim vremenskim prilikama te vrsti Zaštita od požara provodi se upotrebom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem
prostorije putem centralne i lokalne regulacije. evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom (hidranti, aparati za gašenje
Gubitke topline treba spriječiti pravilnim izborom materijala za gradnju, sustavom požara itd.) i signalizacijom.
otvaranja prozora i načinom zagrijavanja. Prozori moraju dobro brtviti i onemogućiti Nosivi zidovi, stupovi i stropne konstrukcije izvode se kao vatrootporni, a obloge zidova
prodor hladnoće. Dopušteni koeficijent prolaza topline ne smije biti prekoračen. Posebnu i stropova u učionicama od negorivih materijala. Školske zgrade sa ≥6 učionica imaju
pozornost valja obratiti na pravilan izbor vanjskih zidnih stijena kako bi se spriječili gubici 2 razdvojena izlaza.
6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA Pravilnikom je riješen problem arhitektonsko-urbanističkih barijera. Međutim, za djecu
OBRAZOVANJE INVALIDNE DJECE

INVALIDNE DJECE oštećenoga vida i sluha valja još predvidjeti nekoliko detalja koji mnogo znače za njihovu
orijentaciju u prostoru.
U skladu s ustavnim načelima i ‘Zakonom o predškolskom odgoju i osnovnom Za kategorije djece oštećena sluha potrebno je postaviti svjetlosne signalne uređaje
obrazovanju’ moraju se stvoriti uvjeti za upućivanje djece s oštećenjima u redovni kako bi učitelj mogao na vrijeme učeniku skrenuti pozornost na rad. Inače, ona mogu
proces odgoja i obrazovanja. Ovakva praksa primjenjuje se danas u velikom broju pratiti nastavu čitanjem s usana učitelja i sa školske ploče.
zemalja i dosad je dala pozitivne rezultate. Za učenike oštećena vida potrebno je na prometnicama koje vode prema školskom
U ‘Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima objektu postaviti zvučne semafore, a isto tako i zvučne signale na ulaz škole. Također,
za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera’ (NN, br. 47/82) reguliran na vratima svih prostorija treba postaviti natpise reljefnim slovima, koji moraju biti na
je način kako treba graditi objekte javne upotrebe s aspekta tjelesnih invalida. istoj visini.
Prema odredbama Pravilnika kod izgradnje škole mora se osigurati pristup školi i svim U svim slučajevima gdje je otežano kretanje valja učeniku osigurati pratnju odnosno
školskim prostorima tako da mogu služiti djeci pri upotrebi štapa, štaka, invalidskih prijevoz do škole.
kolica i drugih pomagala. Za djecu oštećena vida treba osigurati, u blizini učionice ili u prostorijama BIC-a, ormar
Školski sadržaji, kao što su: stube, WC-i, radne plohe, rampa, univerzalno dizalo, za smještaj njihovih knjiga, nastavnih sredstava, aparata i pomagala.
električne i druge instalacije, te drugi sadržaji, trebaju biti maksimalno prilagođeni za Namještaj u učionicama mora imati zaobljene bridove, i to ne samo zbog invalidne djece
korištenje invalidnoj djeci u skladu s odredbama Pravilnika. nego i ostale djece, jer tako rjeđe dolazi do povreda.
Djecu s oštećenjima trebalo bi u pravilu smjestiti u prve redove - radi lakšega praćenja
‘Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za nastave.
sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera’ određuje: Posebno za učenike s oštećenjem vida treba podesiti jačinu rasvjete u skladu s njihovim
potrebama.
- Za potrebe svladavanja manjih visinskih razlika invalidskim kolicima, izgrađuju se Učenike oštećenoga vida dijelimo u dvije kategorije: na one koji se služe reljefnim
rampe kojih je poželjni nagib 5% (1:20), a najveći dopušteni nagib 8,3% (1:12), Brailleovim pismom i na one kojih je oštećenje vida takvo da se mogu služiti udžbenicima,
najmanje širine 130 cm i ograđene u visini od 90 cm; lektirom i ostalim priručnicima na uvećanom tisku. Slabovidnim učenicima smatraju se
- Radi svladavanja visinskih razlika za osobe koje koriste pomagala (štap, štake) oni polaznici koji imaju ostatak vida od 10 do 25%.
izgrađuju se stube maloga nagiba (visine od 13 do 15 cm); Za učenike koji se služe Brailleovim pismom neophodno je nabaviti, odnosno osigurati,
- Za potrebe svladavanja visinskih razlika invalidskim kolicima i za osobe sa štapom sve potrebne udžbenike, i to za svaki predmet po dva primjerka jer su knjige na Brailleovu
ili štakama može se koristiti univerzalno dizalo kojega su unutrašnje dimenzije jednake pismu po volumenu i težini tako velike da ih učenik ne može nositi u školu i natrag, nego
ili veće od 110x140 cm, a širina vrata je jednaka ili veća od 80 cm; jedan primjerak valja koristiti u školi, a drugi kod kuće. Osim udžbenika potrebno je još
- U javnim objektima položaj vrata te minimalna veličina ulaza i prolaza moraju osigurati reljefne geografske karte, grafikone i crteže kako bi učenik što zornije mogao
omogućiti korištenje invalidskih kolica, a širina hodnika ne smije biti manja od 180 usvojiti gradivo i da se ne bi osjećao zapostavljen u odnosu na ostale učenike.
cm; u slučju objekta koji ima denivelirane etaže, između kojih ne postoji mogućnost Svaki učenik mora raspolagati strojevima za Brailleovo i obično pismo, kasetofonom
korištenja rampe ili univerzalnoga dizala, mora se izvesti pokretna platforma za za slušanje četverokanalnih kasetnih snimaka, tablicama za pisanje Brailleova pisma
podizanje odnosno spuštanje invalidskih kolica; s pomoću šila, radnim bilježnicama, sredstvima za nastavu matematike i zemljopisa te
- Škole moraju imati najmanje jednu jedinicu javnog invalidskog WC-a izvedenu ostalim pomagalima.
u jednom od tri standardizirana tipa: tip ‘A’ tlocrtne površine 225x225 cm, tip ‘B’
155x225 cm, tip ‘C’ 190x190 cm; vrata WC-a otvaraju se prema van, a širine su 90 cm.
Uglavnom su tri kategorije invalidne djece, za koje se moraju prilikom izgradnje objekta
obaviti potrebni građevni zahvati. Te su kategorije: tjelesni invalidi, osobe oštećena sluha
i osobe oštećena vida.
presjek 189-191 varijante WC-prostora za invalide
dizalo: minimalne dimenzije za

kolica s pratiocem 110 x 140 sifonska WC-školjka
cm, automatska posmična vrata
preklopni dvostruki naslon
točan položaj za kontrolnu ploču
visina vješalica za odjeću = 120 cm
rukohvat na visini od 90 cm na
tri strane umivaonik dimenzije 30x50 cm s
konzolama i zrcalom
alarmni uređaj na visini od 100
cm iznad poda moguće otvaranje izvana
poželjan telefon koš za smeće
razmak između dizala i poda poželja posmična vrata

maks. 2 cm
razlika razine dizala i poda maks.

2,5 cm
univerzalni plan
s prostorom za pratioca
tlocrt
unutrašnje dimenzije: 110x140 cm
razmak između zida dizala i

rukohvata = 5 cm
razmak između rukohvata = 100 cm
za bolnice i sl. preporučuju se

veći gumbi, po mogućnosti u
vodoravnom nizu
prihvatljivi plan WC-a prihvatljivi plan WC-a

188 dizalo za invalidne osobe s ograničenim prostorom s ograničenim prostorom

110 60 110 60 110 60 110 60

(120) (120) (120) 110
30
120
120
Osoba u kolicima može svladati rampu samostalno i bez rukohvata. Rukohvat s obje strane rampe. Širina:
180 cm za mimoilaženje (ako se to ne predviđa, onda 130 cm). Na dugim rampama svakih 900 cm trebalo bi
biti ravno odmorište. Dužina odmorišta = 200 cm, min 150 cm. Ako ima prostora, poželjan nagib rampe od
1:20 do 1:15, maks. 1:12. Za rampe s nagibom većim od 1:20 (5%) treba označiti postotak nagiba. Rampa
90
ne bi smjela biti nagnuta u poprečnom smjeru. Uz rampu treba izgraditi i stube koje često koriste osobe sa
štapom.
Jednokrake rampe s međuodmorištima Dvokrake i višekrake rampe
Za svladavanje razlika u visini dopuštena je upotreba rampi Površina za kretanje 150x150 cm

bez poprečnog spusta, kosina ne smije biti veća od 6%. Površina na kojoj je moguće kretanje mora
Kod rampi kojih duljina iznosi više od 600 cm, potreban je biti najmanje 150 cm širine i 150 cm dubine:
podest duljine min. 150 cm. na početku i na kraju rampe.
Za svladavanje razlika u visini do 20 cm dopušta se,
iznimno, u opravdanim slučajevima izvedba rampi kosine Površina za kretanje širine 120 cm
10%. Površina za kretanje mora biti široka naj-
Površine za kretanje i vožnju kolicima u prostoriji za održavanje seminara s izmaknutim rasporedom stolova Odbojnik za kotače i rukohvat moraju se produžiti 30-50 cm manje 120 cm između odbojnika za kotače te
i sjedala, za frontalni rad. u područje platforme. rukohvata i zidova.
192,193 dimenzioniranje prostorije za održavanje seminara 194,195 rampe - elementi za projektiranje

7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE ŠKOLE Radno-tehničko područje
NOMENKLATURA PROSTORA ŠKOLE
Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica)

Kabinet
RAZREDNA NASTAVA Spremište
Fotolaboratorij
Učionice od I. od IV. razreda
Kabineti razredne nastave Izborna nastava
Učionica za cjelodnevnu nastavu Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe
Prostor za produženi boravak učenika Kabinet
Spremište
PREDMETNA NASTAVA Tjelesne i zdravstvene kulture - zatvoreni prostori

Dvorana za TZK
Jezično-umjetničko područje Spremište sprava
Učionica za hrvatski jezik Skupna svlačionica
Kabinet za hrvatski jezik Skupna praonica
Učionica za strani jezik Kabinet TZK
Kabinet za strani jezik Ambulanta
Učionica za glazbenu kulturu Svlačionica učitelja TZK sa sanitarijama
Kabinet za glazbenu kulturu Prostorija za kondicioniranje zraka
Spremište za glazbenu kulturu Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje
Učionica za likovnu kulturu Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom
Kabinet za likovnu kulturu Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike
Spremište za likovnu kulturu Gledališni prostori
Prostorija za režiju
Prirodoslovno-matematičko područje Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene
Učionica za matematiku Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku
Kabinet za matematiku Teretana i trim-dvorana
Kompjutorska učionica Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište)
Učionica za fiziku i kemiju Staza za trčanje dužine 75 m
Kabinet za fiziku i kemiju Zaletište za skok u dalj
Učionica za prirodu i biologiju Bacalište kugle
Kabinet za prirodu i biologiju Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m
Staza za poligon prepreka
Društveno područje Igralište za košarku 26x14 m
Učionica za povijest Igralište za odbojku 18x9 m
Kabinet za povijest Igralište za rukomet 40x20 m
Učionica za zemljopis Igralište za mali nogomet 52x32 m
Kabinet za zemljopis Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu

Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje Energetsko-tehnički blok
NOMENKLATURA PROSTORA ŠKOLE

Bazen veličine 16,67x8 m Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad)
Skupna svlačionica Radionica kućnog majstora
Individualne svlačionice Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja
Sanitarije (tuševi i WC-i) Opće gospodarsko spremište
Svlačionica za učitelja Garderoba i sanitarije čistačica
Prostorija kontrole pogona Prostor za odlaganje smeća
Prostorija za opremu i pribor za čišćenje i održavanje
Prostorija za kondicioniranje bazenske vode
Prostorija za kondicioniranje zraka OSTALI PROSTORI
Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadržavanje
Ulaz
Trijem
Vjetrobran
DRUŠTVENI PROSTORI Ulazni prostor
Vratarnica
Prostor za više namjena Garderoba učenika
Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima Komunikacije
(bibliotečno-informacijski centar) Komunikacije - hodnici
Blagovaonica Komunikacije - stubišta
Sanitarije za učenike
Stan domara
PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE Stan učitelja
Zbornica
Soba ravnatelja VANJSKI PROSTORI
Soba tajnika
Soba stručno razvojne službe Opći prostori
Soba administracije Pješački prilazni put
Arhiva Školski trg
Sanitarije učitelja Parkiralište za školski autobus i automobile
Gospodarsko dvorište
Prostori nastavnih područja
Nastava na otvorenom (razredna)
GOSPODARSKI PROSTORI Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak)
- školski vrt
Kuhinjski pogon Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park)
Kuhinja sa spremištem Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
Spremište za zimnicu (isto kao i otvoreni prostori TZK)
Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije
8.0. SAŽETAK 8.0 SUMMARY
SAŽETAK / SUMMARY
OSNOVNE ŠKOLE ELEMENTARY SCHOOLS

programiranje, planiranje i projektiranje Programming, Planning and Designing
Svrha osnovnoga školstva određena je Zakonom o osnovnom školstvu: ‘stjecanje The goal of elementary education is defined in the Elementary Education Act: ‘acquiring
znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje’. knowledge, ideas, crafts, attitudes and habits necessary for future living and work
Osnovno školstvo traje minimalno 8 godina i obvezno je za svu djecu, uobičajeno u or further education’. Elementary education lasts for a minimum of 8 years and is
dobi od 6-7 do 14-15 godina. Za učenike od prvoga do četvrtoga razreda nastava obligatory for all children, usually between age 6-7 and 14-15. For pupils from fifth to
se organizira kao razredna nastava, a za učenike od petoga do osmoga razreda kao eighth grade the curriculum is organized in specialized classrooms for various subjects,
predmetna nastava. while first to fourth grade pupils have class-instruction.
Prema organizaciji školske mreže, osnovne škole dijele se na matične (centralne) According to the organization of the school network, elementary schools are divided
i područne škole. Područni odjeli okupljaju učenike nižih razreda (od I. do IV.) s into central and district schools. The district divisions gather first to fourth graders from
određenog područja, dok obveznici viših razreda (od V. do VIII.) u pravilu polaze matičnu a certain area, while pupils form fifth to eighth grade attend the central school. District
školu. Područni odjeli imaju zasebnu zgradu, ali u pedagoško-obrazovnom smislu čine divisions have separate buildings, but in the pedagogical-educational sense they are a
cjelinu s matičnom školom. part of the central school.
Kapacitet školske zgrade određen je brojem učenika, a proizlazi iz broja školskih The capacity of the school building is determined by the number of students, which
obveznika na području unutar predviđenog radijusa gravitacije i ovisi o gustoći is calculated through the number of school-aged children living in a certain predicted
naseljenosti. Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola ograničavaju najveći radius of gravity, and depends on the density. Pedagogical standards for building
kapacitet školske zgrade za osnovnu školu na 720 učeničkih mjesta (24 učionice), a elementary schools limit the largest capacity to 720 student posts (24 classrooms),
optimalni između 480 i 600 učenika. and the optimum is 480 to 600 student posts.
Prostorna struktura školske zgrade određena je društvenim ciljevima škole, primijenjenom The spatial structure of a school building is determined by the social goals of the
pedagoškom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogućnostima društva, school, applied educational method of curriculum organization, economic capabilities
kao i specifičnim urbanističkim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama uže of the society, as well as the specific urban and architectural characteristics of the
sredine u kojoj se škola gradi. environment in which the school is to be built.
Prostorni sklopovi škole jesu: razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za The specific spatial segments of elementary schools are: the first to fourth grade
tjelesnu i zdravstvenu kulturu, društveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju division, specialized classrooms for the fifth to eighth grade curriculum including the
rada škole, gospodarski prostori, ostali prostori (ulaz, komunikacije, sanitarije i sl.), te gymnasium, social spaces, the school organization and coordination department,
vanjski prostori. Smatra se da je pedagoški povoljno odvojiti učionice za niže razrede service and maintenance, as well as other spaces (entrance, communicational spaces,
(I. do IV.). lavatories etc.) and outdoor spaces. It is thought to be pedagogically advantageous to
Udžbenik ‘Osnovne škole - programiranje, planiranje i projektiranje’ namijenjen je separate the classrooms of the lower grades (first to fourth).
studentima arhitekture te korištenju u stručnoj praksi. ‘Elementary Schools - Programming, Planning and Designing’ is intended for use in the
education of architecture students, and is also useful in architecture practice.
Translated by Mia Roth-Čerina

9.0. APPENDIX Društveno područje
APPENDIX - PRIMJER GRAÐEVNOG PROGRAMA ŠKOLE

Učionica za povijest i zemljopis 60 m2
Kabinet za povijest i zemljopis 16 m2
9.1. GRAÐEVNI PROGRAM OSNOVNE ŠKOLE
Ukupno društveno područje 76 m2
URBANISTIČKI UVJETI
Novoplanirana škola je locirana u naselju _________________________________. Radno-tehničko područje
Površina parcele 1.8 m2 Specijalizirana učionica za tehničku kulturu - radionica 70 m2
Broj učenika 2x360 (390) Kabinet učitelja uz radionicu 16 m2
Rad škole 2 smjene Spremište s fotolaboratorijem 24 m2
Tlocrtna površina 3363 m2 Ukupno radno-tehničko područje 110 m2
Površina terena po učeniku 49 m2
Broj etaža P do P+1 (iznimno P+2) Izborna nastava
Broj parkirnih mjesta 12
Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe,
locirana u blizini blagovaonice ili PVN-a 60 m2
UNUTARNJI PROSTORI ŠKOLE Kabinet za učionicu izborne nastave 12 m2
Spremište za tečajnu nastavu: prehrane,odijevanja, stanovanja 8 m2
Razredna nastava - prostorni sklop za učenike od I. do IV. razreda
Ukupno izborna nastava 80 m2
Učionica za razrednu nastavu 4 x 60 m2 240 m2
Kabinet i didaktička zbirka razredne nastave (1x24) 24 m2 Područje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori)
Ukupno razredna nastava netto 264 m2
Dvorana za TZK 15x27x6 405 m2
Spremište sprava i rekvizita 30 m2
Predmetna nastava - prostorni sklop za učenike od V. do VIII. razreda
Četiri skupne svlačionice (4x16) 64 m2
Jezično-umjetničko područje Dvije skupne praonice sa sanitarijama (2x16) 32 m2
Učionica za hrvatski jezik 60 m2 Kabinet TZK 20 m2
Kabinet za hrvatski jezik 16 m2 Ambulanta (preporučuje se vezati na kabinet TZK - jedan prostor) 16 m2
Učionica za strani jezik (2x30) 60 m2 Prostor učitelja TZK (12x2) sa sanitarijama 24 m2
Kabinet za strani jezik 16 m2 Prostor za kondicioniranje zraka 30 m2
Učionica za likovnu i glazbenu kulturu 70 m2 Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 20 m2
Kabinet za likovnu kulturu 12 m2 Sanitarije za vanjske korisnike 6 m2
Spremište za likovnu kulturu 8 m2 Spremište sredstava i pribora za čišćenje 6 m2
Spremište za glazbenu kulturu 8 m2 Ukupno područje TZK 653 m2
Ukupno jezično-umjetničko područje 250 m2
Prirodoslovno-matematičko područje Društveni prostori škole
Učionica za matematiku 60 m2
Kabinet za matematiku 16 m2 Prostor za više namjena (površina od oko 200 m2,
Kompjutorska učionica 60 m2 obračunata u dodatku od 65% na neto površinu)
Učionica za prirodu, biologiju, kemiju i fiziku 70 m2 Spremište uz PVN 12 m2
Kabinet za prirodu i biologiju 16 m2 Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (BIC) 90 m2
Kabinet za kemiju i fiziku 16 m2 Blagovaonica (veza na PVN) 60 m2
Ukupno prirodoslovno-matematičko područje 238 m2 Ukupno društveni prostori škole 162 m2
Prostori za organizaciju i koordinaciju rada VANJSKI PROSTORI ŠKOLE
APPENDIX - PRIMJER GRAÐEVNOG PROGRAMA ŠKOLE
Zbornica 60 m2 Opći prostori

Soba ravnatelja 16 m2 Pješački prilazni put
Soba tajnika 12 m2 Školski trg
Gospodarsko dvorište
Soba stručno-razvojne službe 24 m2
Prostori nastavnih područja
Soba administracije škole 16 m2 Nastava na otvorenom - razredna (4x80)
Arhiva 12 m2 Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt
Sanitarije učitelja 10 m2 Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park)
Ukupno prostori za organizaciju i koordinaciju rada 150 m2 Vježbalište - vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije
Gospodarski prostori škole
Kuhinjski pogon
Kuhinja sa spremištem 70 m2
Spremišta (3x4) 12 m2
Soba ekonoma 6 m2
Garderoba i sanitarije kuhinjskog osoblja 6 m2 REKAPITULACIJA
Blagovaonica pomoćnog osoblja (kao proširenje komunikacije) 6 m2
Ukupno gospodarski prostori škole 100 m2 Unutarnji prostori škole
Energetsko-tehnički blok Razredna nastava 264 m2

Predmetna nastava (bez TZK) 754 m2
Toplinska podstanica 30 m2 Društveni prostori škole 162 m2
Radionica kućnog majstora 16 m2 Prostori za organizaciju i koordinaciju rada 150 m2
Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja 6 m2 Gospodarski prostori škole 176 m2
Opće gospodarsko spremište 12 m2 Ostali prostori škole 58 m2
Garderoba i sanitarije čistačica 6 m2 Ukupno unutranji prostori (bez TZK) netto 1564 m2
Prostor za odlaganje smeća 6 m2
Ukupno energetsko-tehnički blok 76 m2 Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremište pribora za čišćenje:
65% netto površine unutarnjih (bez TZK), s time da se od dodatka
formira i prostor više namjena. 1564 x 65% = 1016 m2
Ukupno unutarnji prostori (bez TZK) brutto 2580 m2
Ostali prostori škole
Trijem (40 m2 otvorenog prostora) 10 m2 Područje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori) 653 m2
Vjetrobran 8 m2
Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremište pribora za čišćenje:
Ulazni prostor (površina od 30 m2, 20% netto površine TZK 653 x 20% = 130 m2
obračunata u dodatku 65% na neto površinu) Ukupno područje TZK brutto 783 m2
Vratarnica 4 m2
Garderoba učenika V.-VIII. razreda 36 m2
Ukupno ostali prostori škole 58 m2 SVEUKUPNO unutarnji prostori brutto 3363 m2
APPENDIX - VODIČ
2
5
4
primjeri školskih zgrada u Zagrebu 87

� Ivan Zemljak: Ivan Zemljak: �
škola na Selskoj cesti, 1930. škola na Jordanovcu, 1931.
APPENDIX - VODIČ
� Egon Steinmann: Antun Ulrich: �

škola u Križanićevoj ulici, 1932. škola na Pantovčaku, 1952.
� Božidar Rašica:
škola u Mesićevoj ulici, 1954.
Radovan Nikšić, Edo Šmidihen:
škola u Trnskom, 1963.
�
APPENDIX - VODIČ
�� Nenad Paulić, Radovan Tajder: �
škola u Prečkom, 1981.
APPENDIX - VODIČ
Ivan Zemljak: Ivan Zemljak:

� škola na Selskoj cesti, 1930.
� škola na Jordanovcu, 1931.
Egon Steinmann: Antun Ulrich: Boško Rašica:

� škola u Križanićevoj ulici, 1932.
� škola na Pantovčaku, 1952.
� škola u Mesićevoj ulici, 1954.
Radovan Nikšić, Edo Šmidihen: Nenad Paulić, Radovan Tajder,:

� škola u Trnskom, 1963.
� osnovna škola u Prečkom, 1981.
90
9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor) Antonio di Bitonto,
APPENDIX - BIBLIOGRAFIJA
Franco Giordano: ‘L’architettura degli edifici per l’instruzione’
knjige [kronološkim slijedom]
Officina edizioni, Roma, 1995.
Alfred Roth: ‘The New Architecture’
Walter Chramosta (ed.): katalog izložbe ‘Das neue Schulhaus in Wien 1990-96’
Editions Girsberger, Zürich, 1951.
Kammer der Architekten, Beč, 1996.
Alfred Roth: ‘The New Schoolhouse / Das Neue Schulhaus / La Nouvelle Ecole’
..... zbornik ‘Educational Spaces: A Pictorial Review, Volume 1’
Editions Girsberger, Zürich, 1957.
The images Publishing Group Pty Ltd, Melbourne, 1998.
Mate Baylon: ‘Školske zgrade’
Mark Dudek: ‘Architecture of Schools - The New Learning Environments’
Građevinska knjiga, Beograd, 1958. (I. izdanje)
The Architectural Press, Oxford, 2000.
Aloi Giampiero: ‘Scuole’
Ernst Neufert: ‘Elementi arhitektonskog projektiranja’
Hoepli editore, Milano, 1960.
Golden marketing, Zagreb, 2002.
Jovan Korka: ‘Škola’
Sonja Gaćina Škalamera: katalog izložbe ‘Izgradnja srednjoškolskih zgrada u Zagrebu’,
Veselin Masleša, Sarajevo, 1961.
Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2002.
Ferdinand Budde,
Hildegard Auf-Franić
Hans Wolfram Theil: ‘Schulen - Handbuch für die Planung und Durchführung von
i suradnici: ‘Arhitektura bez barijera u zgradama za obrazovanje’
Schulbauten’
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.
Verlag Georg D. W. Callwey, München, 1969.
Harald Deilmann: ‘Schulbauten’
normativi i upute
Bertelsmann Fachverlag, Gütersloh, 1971.
..... ‘Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola’
Benedikt Huber,
Građevinska knjiga, Beograd, 1962.
Jean-Claude Steinegger: ‘Jean Prouvé - Une Architecture par l’industrie / Architektur
..... ‘Upute za programiranje, projektiranje i izgradnju osnovnih škola’
aus der Fabrik / Industrial Architecture’
Savez arhitekata Hrvatske, Zagreb, 1965.
Les Editions d’Architecture Artemis, Zürich, 1971.
..... ‘Prijedlog normativa školskog prostora, opreme, nastavnih
Grozdan Knežević,
sredstava i pomagala za osnovne škole Republike Hrvatske’
Ivo Kordiš: ‘Stambene i javne zgrade’
Ministarstvo prosvjete RH, Zavod za školstvo, Zagreb, 1991.
Tehnička knjiga, Zagreb, 1972. (I. izdanje)
Olinde & Walter
časopisi
Meyer-Bohe: ‘Neue Schulen’
..... ‘Architectural Review’ 3/1977.
Verlag Ernst Wasmuth, Tübingen, 1974.
..... ‘Domus’ br. 571 (6/1977.)
Walter Kroner: ‘Schule im Wandel - Wandel im Schulbau’
..... ‘Architecture d’Aujourd’hui’ br. 211 (10/1980.)
Verlag Gerd Hatje, Stuttgart, 1975.
..... ‘El Croquis’ br. 67/1994.
Colin Ward (ed.): ‘British School Buildings - Designs and Appraisals 1964-74’
..... ‘Arhitektura’ br. 211 (Neven Šegvić), 2002.
The Architectural Press, London, 1976.
..... ‘Oris’ br. 17 (4/2002.)
Julius Panero,
..... ‘Detail’ br. 3/2003 (‘Konzept: Schulbau’)
Martin Zelnik: ‘Human dimension and interior space’
Watson-Guptill Publications, 1979.
Zoran Bajbutović: ‘Arhitektura školske zgrade’
Svjetlost, Sarajevo, 1983.
Arnulf Lüchinger (ed.): ‘Herman Hertzberger - Bauten und Projekte / Buildings and
Projects / Bâtiments et projets 1959-1986’
Arch-Edition, Den Haag, 1987.
9.4. INDEKS AUTORA 9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronološki)
APPENDIX - INDEKS AUTORA I PRIMJERA
Auf-Franić, Hildegard; Oluić, Veljko; Žarnić, Tonči 41 Open air škola, Amsterdam, Nizozemska (1930., J. Duiker) 9, 63, 66
Baumgartner, Ulrich 17, 63 Škola na Selskoj cesti, Zagreb (1930., I. Zemljak) 87, 88, 90
Beaudouin, Eugène; Lods, Marcel 63 Škola na Jordanovcu, Zagreb (1931., I. Zemljak) 12, 31, 87, 88, 90
Behnisch, Günther 69 Škola u Križanićevoj ulici, Zagreb (1932., E. Steinmann) 87, 88, 90
Bennett, Hubert 13, 27, 44, 48, 64, 74 Eksperimentalna škola Corona, Los Angeles, Kalifornija, SAD (1935., R. Neutra) 63
Bolles+Wilson 72 Škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD (1935., J. K. Haveman) 74
Botta, Mario 62 Open air škola u Suresnesu, Pariz, Francuska (1936., E. Beaudoin, M. Lods) 63
Duiker, Johannes 9, 63, 66 Škola u Rodovreu, Danska (1952., A. Jacobsen) 56, 74
Dragomanović, Aleksandar 9 Škola na Pantovčaku, Zagreb (1952., A. Ulrich) 55, 87, 88, 90
Van Eyck, Aldo 14 Škola u Dubravi, Zagreb (natječajni rad, 1954., A. Dragomanović i R. Nikšić) 9
Giselbrecht, Ernst 72 Škola u Mesićevoj ulici, Zagreb (1954., B. Rašica) 87, 89, 90
Haveman, James K. 74 Škola Brändö, Helsinki, Finska (1954.-55., J. Järvi) 54
Henke, Dieter; Schreieck, Marta 61, 74 Škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska (1954.-56., A. Jacobsen) 11, 16, 18, 21, 60, 63
Hertzberger, Herman 10, 16, 17, 45, 46, 47, 58, 75 Škola u Nageleu, Nizozemska (1954.-56., A. van Eyck) 14
Jacobsen, Arne 11, 16, 18, 21, 56, 60, 63, 67, 74 Eksperimentalna škola Yakumo, Tokyo, Japan (1955., Arh. odjel Min. obrazovanja) 71
Jarvi, Jörma 30, 45, 54 Škola u Kumrovcu (1955., N. Šegvić) 32, 50, 51, 65
Klotz, Mathias 42 Škola u Villejuifu, Francuska (1956., J. Prouvé) 70
Koolhaas, Rem / OMA 38 Škola u Freudenbergu, Zürich, Švicarska (1956.-60., J. Schader) 21
Lainer, Rüdiger 65 Škola Aesch, Neftenbach, Švicarska (1958.-59., U. Baumgartner) 17, 63
Martorell, Bohigas, Mackay / MBM 14, 49, 62 Škola u Lünenu, Njemačka (1958.-61., H. Scharoun) 63
Namba, K. 13 Škola u Dubravi, Zagreb (realizacija, 1960., R. Nikšić) 12, 51, 54
Neutra, Richard 63 Montessori škola u Delftu, Nizozemska (1960.-81., H. Hertzberger) 16, 17, 75
Nikšić, Radovan 9, 12, 30, 45, 51, 54, 87, 89, 90 Škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska (1961.-63., A. Roth) 37, 75
Paulić, Nenad 87, 89, 90 Škola u Locarnu, Švicarska (1961.-64., D. Schnebli) 25, 75
Powell, Michael 64 Škola u Trnskom, Zagreb (1963., R. Nikšić, E. Šmidihen) 87, 89, 90
Prouvé, Jean 70 Škola u Furtwangenu, Njemačka (1964., G. Behnisch) 69
Rašica, Božidar 87, 89, 90 Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija (1966.-67., A. Roth) 73, 75
Roth, Alfred 37, 73, 75 Škola u Middletownu, New York, SAD (1969., P. Rudolph) 13
Rudolph, Paul 13 Obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija (1969.-72., J. Stirling) 47
Schader, Jacques 21 Škola u Londonu, Velika Britanija (1970., H. Bennett, M. Powell) 64
Schnebli, Dolf 25, 75 Škola Pimlico, London, Velika Britanija (1971., H. Bennett) 13, 27, 44, 48, 74
Scharoun, Hans 63 Katolička gimnazija (‘Christianeum’), Hamburg, Njemačka (1971., A. Jacobsen) 67
Steinmann, Egon 87, 88, 90 Škola Thau, Barcelona, Španjolska (1972., Martorell, Bohigas, Mackay) 14, 49, 62
Stirling, James 47 Škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, Švicarska (1972.-77., M. Botta) 62
Šegvić, Neven 32, 50, 51, 65 Varijanta tipske škole, Bissuola, Italija (1976., G. Valle) 68
Šmidihen, Edo 30, 45, 87, 89, 90 Škola u Nigati, Japan (1979., K. Namba) 13
Tajder, Radovan 87, 89, 90 Škola u Locarnu, Švicarska (1980., L. Vacchini) 15
Ulrich, Antun 55, 87, 88, 90 Škola Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska (1980.-83., H. Hertzberger) 10, 46
Vacchini, Livio 15 Škola u Prečkom, Zagreb (1981., N. Paulić, R. Tajder) 87, 89, 90
Valle, Gino 30, 45, 68 Škola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska (1986., R. Koolhaas/OMA) 38
Zemljak, Ivo 12, 30, 31, 87, 88, 90 Škola Polygoon, Almere, Nizozemska (1990.-92., H. Hertzberger) 47
Škola u Absberggasse, Beč, Austrija (1991.-94., R. Lainer) 65
Škola u Gievenbecku, Münster, Njemačka (1992., Bolles+Wilson) 72
Škola u Kaindorfu, Austrija (1994., E. Giselbrecht) 72
Škola u Petruševcu, Zagreb (1995.-2000., H. Auf-Franić, V. Olujić, T. Žarnić) 41
‘Montessori College Oost’, Amsterdam, Nizozemska (1999., H. Hertzberger) 58
Škola u Santiago de Chileu, Čile (2000., M. Klotz) 42
Škola u Wien-Donaustadtu, Austrija (2002., D. Henke, M. Schreieck) 61, 74

9.6. POPIS GRAFIČKIH PRILOGA 63 mala učionica za tehnički odgoj - fotografija 28
APPENDIX - IZVORI GRAFIČKIH PRILOGA

64 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe, varijanta organizacije - tlocrt 29
65 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe - fotografija 29
1 dijagrami radijusa gravitacije 7
66 sheme položaja dvorane unutar školske zgrade 30
2 funkcionalna shema škole 8
67,68 I. Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.
3 A. Dragomanović, R. Nikšić: škola u Dubravi (natječajni rad), 1954. - perspektiva 9
terasa na krovu dvorane, dvorana - fotografije 31
4,5 J. Duiker: Open air škola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. - situacija, fotografija 9
69-71 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. - pogled s juga, presjek i tlocrt dvorane 32
6,7 Herman Hertzberger: škola i dječji vrtić Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.
72,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane, varijante 33
fotografija iz zraka, situacija 10
74 funkcionalna shema dvodjelne dvorane 34
8,9 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.
75 funkcionalna shema trodjelne dvorane 35
pogled iz zraka, tlocrt prizemlja 11
76 dijeljenje dvorane za TZK - fotografija 36
10,11 I. Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. - fotografija, tlocrt prizemlja 12
77,78 A. Roth: škola Riedhof, Zürich, Švicarska, 1961.-63, dvorana - fotografije 37
12,13 R. Nikšić: škola u Dubravi, 1960. - fotografija, tlocrt prizemlja 12
79,80 R. Koolhaas / OMA: škola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska, 1986.
14 K. Namba: škola u Nigati, Japan, 1979. - fotografija PVN-a 13
fotografije dvorane 38
15 H. Bennet: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. - fotografija knjižnice 13
16 P. Rudolph: škola Middletown, New York, SAD, 1969. - perspektiva PVN-a 13 81,82 spremište sprava - fotografije 39
17,18 MBM: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. - fotografije stubišta 14 83 skupne svlačionice s praonicom i WC-om 39
19,20 A. van Eyck: škola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56. - fotografije školskog trga 14 84 skupna svlačionica - fotografija 39
21 primjeri organizacije učionice razredne nastave 15 85 dvorana TZK - pomični koš, pregrada, tribine - fotografije 40
22,23 L. Vacchini: škola u Locarnu, Švicarska, 1980. - fotografija terase učionice, tlocrt učionice 15 86 teleskopske tribine - fotografija 40
24-26 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 87 dvorana za korektivnu gimnastiku - fotografija 41
tlocrt, presjek, fotografija učionice 16 88 H. Auf-Franić, V. Olujić, T. Žarnić: škola u Petruševcu, Zagreb, 1995.-2000.
27-29 H. Hertzberger: Montessori škola, Delft, Nizozemska, 1960.-81. igralište na krovu poluukopane dvorane - fotografija 41
tlocrt, presjek, fotografija učionice 16 89-92 M. Klotz: škola u Santiago de Chile, Čile, 2000.
30,31 U. Baumgartner: osnovna škola Aesch, Neftenbach, Švicarska, 1958.-59. fotografije, shematski presjek kroz dvoranu 42
tlocrt i presjek učionice 17 93 vježbalište ‘A’ - elementi za projektiranje 43
32,33 H. Hertzberger: Montessori škola, Delft, 1960.-81. - fotografije prostora za produženi boravak 17 94 vježbalište ‘B’ - elementi za projektiranje 43
34 shema učionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 18 95 funkcionalna shema bazena 44
35 školski namještaj 18 96 okvirne dimenzije malog školskog bazena tlocrti, presjeci 44
36 A. Jacobsen: namještaj za školu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 18 97 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. bazen - fotografija 44
37 osnovne mjere (ovisno o starosti učenika) 18 98 sheme položaja PVN-a unutar školske zgrade 45
38, 39 učionica za strani jezik - fotografija, tlocrt 20 99-101 H. Hertzbeger: Montessori škola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83.
40-42 učionica za glazbenu kulturu, varijante organizacije - fotografija, tlocrti 20 shematski presjek kroz PVN, fotografije 46
43,44 učionica za likovnu kulturu, varijante organizacije - tlocrti 21 102-105 J. Stirling: obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72.
45 J. Schader: škola Freudenberg, Zürich, Švicarska, 1956.-60. tlocrti, perspektiva 47
fotografija učionice za likovnu kulturu 21 106 H. Hertzberger: škola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92. ‘školska ulica’ - fotografija 47
46 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 107 knjižnica - fotografija 48
fotografija učionice za likovnu kulturu 21 108 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjižnica - fotografija 48
47 primjer organizacije kompjuterske učionice 23 109 MBM: škola Thau, Barcelona, 1972. blagovaonica - fotografija 49
48 kompjuterska učionica, namještaj prilagođen radu na kompjuteru - fotografija 23 110 shema prostornog sklopa organizacije i koordinacije rada škole 50
49,50 kompjuterska učionica, radno mjesto 23 111 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. zbornica - fotografija 50
51 učionica za fiziku i kemiju - fotografija 24 112 zbornica - fotografija 50
52 demonstracijski stol - fotografija 24 113,114 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. tlocrti prizemlja i kata 51
53-55 sklop fi-ke-bi, varijante 24 115 R. Nikšić: škola u Dubravi, 1960. tlocrt prizemlja 51
56 D. Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64. 116 funkcionalna shema gospodarskih prostora 52
učionica za fiziku i kemiju kosog presjeka - fotografija 25 117 J. Järvi: škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55. trijem - fotografija 54
57 kosa učionica fizike i kemije, odnosno prirode i biologije (detalj) 25 118 R. Nikšić: škola u Dubravi, Zagreb, 1960. trijem - fotografija 54
58 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju - aksonometrija 25 119 A. Ulrich: škola na Pantovčaku, Zagreb, 1952. vjetrobran - fotografija 55
59 vivarij - fotografija 25 120-123 garderobni prostor, primjeri - fotografije 55
60,61 H. Bennett: škola Pimlico, Velika Britanija, 1971. radionica - fotografija, presjek 27 124,125 A. Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952. hodnici - fotografije 56
62 učionica za tehnički odgoj / radionica - fotografija 28 126 dimenzioniranje hodnika - sheme 57

127-131 H. Hertzberger: ‘Montessori College Oost’, Amsterdam, Nizozemska, 1999. 58
APPENDIX - POPIS GRAFIČKIH PRILOGA
132 sheme sanitarija 59

133 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. situacija 60
134-136 D. Henke, M. Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002.
fotografija trga, presjek, tlocrt 61
137,138 MBM: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. školski trg - fotografija, tlocrt 62
139,140 M. Botta: škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, Švicarska, 1972.-77.
školski trg aksonometrija, fotografija 62
141-146 primjeri nastave na otvorenom - fotografije 63
147 H. Bennett, M. Powell: škola u Londonu, Velika Britanija, 1970. školski park - fotografija 64
148 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. fotografija učionice 65
149 R. Lainer: škola u Absberggasse, Beč, 1991.-94. fotografija učionice 65
150-152 J. Duiker: Open air škola, Amsterdamu, Nizozemska, 1930.
fotografija, tlocrt, aksonometrijski prikaz konstrukcije 66
153-155 A. Jacobsen: katolička gimnazija (‘Cristianeum’), Hamburg, Njemačka, 1971.
fotografija, presjek, tlocrt 67
156-158 G. Valle: varijanta tipske škole, Bissuola, Italija, 1976. - aksonometrijski prikaz odozdo, detalj
prefabriciranog pročelja - fotografija, dijagram modularnog rasta škole 68
159-161 G. Behnisch: škola u Furtwangenu, Njemačka, 1964.
pogled s jugozapada - fotografija, presjek, fotografija montaže 69
162-166 J. Prouvé: škola u Villejuifu, Francuska, 1956.
fotografije montaže i izvedenog stanja, presjek, aksonometrija konstruktivnih elemenata 70
167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna škola Yakumo, Tokyo, Japan, 1955.
fotografije, presjek 71
170 E. Giselbrecht: škola u Kaindorfu, Austrija, 1994. aksonometrijski presjek konstrukcije 72
171,172 Bolles+Wilson: škola Gievenbeck, Münster, Njemačka, 1992. presjek i pogled na pročelje 72
173 jednostrano osvijetljena učionica - fotografija 73
174 dvostrano osvijetljena učionica - fotografija 73
175,176 A. Roth: Pestalozzi škola, Skopje, Makedonija, 1966.-67. presjek, segment tlocrta 73
177 vrste osvjetljenja učionice - shematski presjeci 73
178 D. Henke, M. Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002. presjek učionice 74
179 J. K. Haveman: škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935. presjek učionice 74
180 A. Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952. presjek učionice 74
181 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. presjek učionice 74
182 A. Roth: Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija, 1966.-67. presjek učionice 75
183 H. Hertzberger: Montessori škola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81. presjek učionice 75
184 A. Roth: škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska, 1961.-63. presjek učionice 75
185 D. Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64. presjek učionice 75
186 zaštita od sunca - dijagrami 76
187 osvjetljenje i prozračivanje - dijagrami 77
188 dizalo za invalidne osobe - presjek, tlocrt 80
189-191 varijante WC prostora za invalide - tlocrti 80
192,193 dimenzioniranje prostorije za održavanje seminara - tlocrt, pogled 81
194,195 rampe - elementi za projektiranje - aksonometrija, tlocrti 81
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
appendix - Odabrani primjeri osnovnoškolskih ustanova u Zagrebu (vodič) 87-90

BILJEŠKA O AUTORICI
Prof. dr. sc. HILDEGARD AUF-FRANIĆ, dipl. ing. arh., redoviti je profesor u trajnom zvanju Arhitektonskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nositelj je kolegija Zgrade za odgoj i obrazovanje, Zgrade za srednje i visoko
obrazovanje, Arhitektonsko projektiranje VI i VII. Voditelj je znanstveno-istraživačkog projekta Parametri za
planiranje i programiranje zgrada za visoko obrazovanje. Magistrirala je 1979. (‘Kontaktne zone - potencijalni
prostori vitalizacije primarnog centra Zagreba‘), a doktorirala 1989. godine (‘Centri usmjerenog obrazovanja
u funkciji kulturno-društvene integracije‘). Dobitnica je mnogih nagrada na arhitektonskim natječajima,
Velike nagrade Zagrebačkog salona arhitekture 1979., nagrade ‘Viktor Kovačić’ 1996. te nacionalne nagrade
‘Vladimir Nazor’ 1996. godine. Realizirala je niz objekata te sudjelovala u radu stručnih žirija arhitektonskih
natječaja. Dekanica je Arhitektonskog fakulteta 1997.-2001. Članica je Nacionalnog vijeća za za visoko
obrazovanje Republike Hrvatske od 2001. godine i Nacionalnog vijeća za umjetnost Republike Hrvatske od
2000.-2004. godine.

Hildegard Auf-Franić i suradnici
OSNOVNE ŠKOLE
Programiranje, planiranje, projektiranje
Nakladnik
Golden marketing - Tehnička knjiga d.o.o.
Zagreb, Jurišićeva 10
tel. 01/4810-819, 4810-820, fax. 01/4810-821
e-mail: golden-marketing@zg.htnet.hr
www.golden-marketing.hr
Izvršni urednik
Ilija Ranić
Lektorica
Mirjana Ostoja
Grafičko oblikovanje i priprema

Kabinet ‘Zgrade za odgoj i obrazovanje’ AF
Tisak i uvez
Hrbat-graf, Zagreb
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb
UDK 727.11.011(075.8)
AUF-Franić, Hildegard
Osnovne škole : programiranje,
planiranje i projektiranje / glavni
istraživač Hildegard Auf-Franić ;
istraživači Veljko Oluić, Tonči Žarnić,
Marina Bertina ; znanstveni novaci Luka
Korlaet, Vanja Rister, Mia Roth-Čerina. -
Zagreb : Golden marketing - Tehnička
knjiga : Arhitektonski fakultet, 2004.
Bibliografija. - Summary.
ISBN 953-212-187-0 (Golden)
I. Arhitektonsko projektiranje -- Školske
zgrade
II. Školske zgrade -- Projektiranje
440330166

Hildegard Auf Franic Osnovne Skole PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hildegard Auf Franic Osnovne Skole PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVNE ŠKOLE PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici

Objavljivanje ovog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukom

© Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.

GOLDEN MARKETING - TEHNIČKA KNJIGA

ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

H. Auf-Franić / Osnovne škole 5

2.5.1. Kuhinjski pogon 52 4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi 67

2.6. OSTALI PROSTORI 54 5.2. PROZRAČIVANJE 77

3.0. UČIONICA, PROSTOR I OPREMA 65

4.0. KONSTRUKCIJA I GRAÐEVNI ELEMENTI 66

6 H. Auf-Franić / Osnovne škole

KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA

veći prigradska samostalna

H. Auf-Franić / Osnovne škole 7

ENERGETSKO-TEHNIČKI BLOK KNJIŽNICA I ČITAONICA TRIJEM PROSTORI ZA ORG. I KOORD. RADA

NASTAVA NA OTVORENOM VJEŽBALIŠTA

2 funkcionalna shema škole

8 H. Auf-Franić / Osnovne škole

VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJIŠTA

Ukupna veličina zemljišta za gradnju (izgrađeni i slobodni prostor) može se približno

Normativi za ukupnu veličinu zemljišta osnovne škole:

1.2.1. Lokacija i orijentacija školskih zgrada

1. Školsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, površina za

10 H. Auf-Franić / Osnovne škole

pedagoškom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogućnostima društva,

1.3.4. prostori za organizaciju i koordinaciju rada škole,

1.3.7. vanjski prostori.

1.3.1. Razredna nastava 5

Razredna nastava provodi se u sklopu matičnih učionica za učenike od I. do IV. razreda

Najčešće se učionice za razrednu nastavu smještaju u prizemlju, uz naglašenu 2 2

mogućnost povezivanja s organiziranim vanjskim površinama. Za ove je učionice

H. Auf-Franić / Osnovne škole 11

1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

Učionice predmetne nastave odijeljene su od učionica razredne nastave jer okupljaju

Putem prostora za više namjena mora se ostvariti neposredna veza s vanjskim

1.3.3. Društveni prostori

Društveni su prostori škole smješteni centralno, s dobrim vezama sa svim prostornim

12 H. Auf-Franić / Osnovne škole

1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada

U ovim prostorima odvija se administrativni i organizacijski proces rada kojim se

1.3.5. Gospodarski prostori

Gospodarski prostori škole, kroz higijensku prehranu i higijeniziranje (održavanje) svih

1.3.7. Vanjski prostori

Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (školsko vježbalište) namijenjeni su

Gospodarsko dvorište je samostalna površina, odvojena od prilaza za učenike i

2.1. RAZREDNA NASTAVA 1 2 3 4

Razredna se nastava organizira i izvodi s učenicima I.-IV. razreda.

22,23 Livio Vacchini:

- radni stol za učenike (dim. prema uzrastu) 10

37 osnovne mjere (ovisno o starosti učenika)

Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 3

18 H. Auf-Franić / Osnovne škole

H. Auf-Franić / Osnovne škole 19

Oprema učionice za strane jezike razlikuje se od opreme učionice za hrvatski jezik

2.2.1.4. Kabinet za strani jezik

Oprema i instalacije kabineta identični su opremi kabineta za hrvatski jezik.

2.2.1.5. Učionica za glazbenu kulturu

2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu

2.2.1.7. Spremište za glazbenu kulturu

2.2.1.8. Učionica za likovnu kulturu 46 Arne Jacobsen: škola Munkegaard

- praonik s toplom i hladnom vodom 2