Professional Documents
Culture Documents
Elektoinstalacije Na Automobilu
Elektoinstalacije Na Automobilu
Akumulator
Zadatak akumulatora je da prikuplja jednosmernu struju koju proizvodi alternator i da je
zadr�i do trenutka kada treba opslu�iti pojedina�ne potro�a�e: (elektro pokreta�,
brisa�i stakla, sirenu, radio aparat...).
Postoje dve vrste akumulatora u zavisnosti od materijala koji se koristi za izradu �elija
i to:
• olovni akumulatori
• akumulatore od 6 volti
• akumulatore od 12 volti
• akumulatore od 24 volti
Sud akumulatora je deo u kome se nalaze svi ostali delovi a izra�uje se od providne
plastike i njegova veli�ina zavisi od kapaciteta akumulatora.
�elije su osnovni deo akumulatora i njihov napon je od 2 - 2,1 volta. �elija se satoji od
odre�enog broja pozitivnih i negativnih plo�a. Pozitivne plo�e su izra�ene od
olovnog oksida, a negativne od �istog olova. Izme�u pozitivnih i negativnih plo�a
nalazi se separator - izolator koji je izra�en od odgovaraju�e plasti�ne materije. Sve
plo�e istog naelelktrisanja su me�usobno povezane i tako �ine pozitivan ili negativan
pol. Ovako spojene plo�e sa separatorima, stavljene u odgovaraju�u pregradu suda
nalivenu elektrolitima �ine �eliju akumulatora. �eljeni napon akumulatora posti�e
se rednom vezom izme�u �elija i to tako da se pozitivan (+) pol jedne �elije spaja sa
negativnim (-) polom druge �elije. U toku eksploatacije dolazi do postepenog
pra�njenja akumulatora. Smatra se da je pra�njenje normalno ukoliko napon po jednoj
�eliji ne spadne ispod 1,8 volta. �to je ve�a gustina elektrolita to je akumulator vi�e
napunjen. Ovo je posebno va�no u zimskom periodu jer kapacitet akumalatora opada sa
smanjenjem temperature. Polovi akumulatora su obele�eni i to tako �to je pozitivni (+)
pol deblji a negativni (-)pol tanji.
Pod kapacitetom akumulatora podrazumeva se koli�ina elektri�ne struje kojom se
napaja potro�a� za odre�eno vreme, ako na primer napajamo neki potro�a�
strujom od 5A i akumulator obezbedi napajanje za 20h, a da mu pritom napon po �eliji
ne spadne ispod 1,8 volta takav akumulator ima kapacitet od 100Ah.
Baterijsko startovanje
Kada se uspostavi kontakt uz pomo� klju�a ostvaruje se veza izme�u akumulatora i
priklju�ka primarnog namotaja u indukcionom kolenu. Primarna struja tada prolazi kroz
primarni namotaj, a zatim preko drugog izlaza na bobini dolazi do priklju�ka
razvodnika paljenja. Kada su prekida�i sastavljeni struja prelaz sa �etkica na nakovanj
i dalje na masu i na taj na�in se zatvara primarno strujno kolo. Za vreme prolaska
primarne struje kroz primarni namotaj bobine stvara se magnetno polje jer je namotaji
nalaze oko jezgra bobine. U trenutku kada breg razvodnika deluje preko izolacionog
oslonca na �eku� dolazi do rastavljanja platinske dugmadi i prekidanja primarno
strujnog kola.
10) kondezator, 19) razvodna kapa, 23) telo indukacionog kalema, 24) lamelasto jezgro,
25) primarni namotaj, 26) sekundarni namotaj, 27) ta�ka u kojoj su spojeni primarni i
sekunadarni namotaj, 28) priklju�ak primarnog namotaja, 29) priklju�ak zavr�nog
primarnog namotaja, 31-31) provodnici sekundarne struje, 32) sve�ice, A) akumulator,
K)klju�
Bobina ima zadatak da struju niskog napona 6 ili 12 V pretvori u struju visokog napona
od 13-17 hiljada V.
Bobina se sastoji od:
• tela
• jezgra
• primarnog i
• sekundarnog namotaja
Jezgro se nalazi u centru indikacionog kalema. Debljina �ice primarnog namotaja iznosi
od 0,5 - 2 mm.Primarni namotaj presvu�en je izolacionim materijalima i na taj na�in
izolovan je od jezgra i sekundarnog namotaja.Broj namotaja primarnog kola iznosi od
100 - 200 namotaja. Sekundarni namotaj je obavijen oko primarnog namotaja i debljina
�ice je oko 0,1 mm, koja je tako�e presvu�ena izolacionim materijalom.Broj
namotaja sekundarnog kola iznosi oko 1400.Primarni i sekundarni namotaji me�usobno
su povezani u jednoj ta�ki.Na indukcionim kalemu nalaze se tri priklju�ka.Kroz prvi
priklju�ak dolazi primarna struja iz akumulatora na prstasti namotaj, a preko drugog
priklju�ka primarna struja odlazi na razvodnik paljenja tj. na kondenzator i
priklju�ak.Tre�i prekida� povezuje sekundarni namotaj i razvodnu kapu razvodnika.
Ova faza je ostvarena pomo�u provodnika namenjenog za sekundarnu struju visokog
napona u primarnom kolu. Prolaskom primarne struje oko jezgra stvara se magnetno
polje koje indukuje u sekundarnim namotajima struju visokog napona. Struja visokog
napona je neophodna stvaranje varnice na elektrodama sve�ica.
II Razvodnik paljenja
Zadatak razvodnika paljenja je da prema rasporedu paljenja razvede struju visokog
napona na sve�ice i da pomo�u platinske dugmadi i kondenzatora omogu�i
indukcionom kalemu stvaranje struje visokog napona.
Vratilo razvodnika donjim krajem je u vezi sa bregastim vratilom od koga dobija pogon.
Neposredno ispred zavr�nog dela vratila sa gornje strane nalaze se bregovi kojih ima
koliko i cilindara u motoru. Neposredno ispred bregova nalazi se centralni regulator �iji
je zadatak da u zavisnosti od broja obrtaja motora reguli�e momenat paljenja. Ruka
provodnika je izra�ena od bakelina, koji ne provodi struju. Sa gornje strane ruke nalazi
se metalna plo�ica preko koje se provodi sekundarna struja.
Slika 3 - Razvodnik paljenja, prekida� paljenja i kondezator
IV Kondenzator
Ima zadatak da u sebe primi primarnu struju u trenuku rastavljanja kontakta prekida�a.
On omogu�ava brzo prekidanje strujnog kola �to je uslov za stvaranje sekundarne
struje visokog napona. Bez obzira na ovo re�enje ipak u manjoj meri dolazi do
preskakanja varnice, izme�u �eki�a i nakovnja. Kondenzator se nalazi narazvodniku,
�iji je jedan pol spojen sa masom, a drugi sa primarnim strujnim kolom. Kapacitet
kondenzatora iznosi od 0,5 do 0,25 MF. Ukoliko je kondenzator neisparavanne�e
funkcopnisati baterijsko paljenje primarnog strujnog kola, a time ne�e biti ni proivodnje
struje visokog napona.
V Sve�ica
Sve�ica ima zadatak da obezbedi stvaranje varnice u velikom dijafazonu temperture i
pritiska koji vladaju u cilindru.
Dinamo ma�ina
( Generator)
Osnovni delovi su :
• stator sa polovima
• rotor sa namotajima
• kolektor
• �etkice
Rotor je deo koji se okre�e izme�u polova statora, a nalazi se u osovini koja se
okre�e u kotrljaju�im le�ajevima. Rotor je izra�en u obliku valjka od lamela
livenog gvo��a koje su me�usobno izolovane. Izme�u lamela naleze se kanali u
kojima su namotaji provodnika.
�etkice su deo dinamoma�ine koje nale�u na kolektor. Preko njih se odvodi struja s
tim �to jedan �etkica odvodi pozitivnu a druga negativnu struju. Izra�uje se od
preparirane ugljene mase pome�ane sa odre�enom koli�inom bakarne pra�ine.
• istro�enost �etkica
Alternator
Slika 6 - Alternator u preseku
Elektropokreta�
(Alanser)
Alanser ima zadatak da pokrene zamajac i na taj na�in obezbedi startovanje motora tj.
uklju�ivanje. Pri startovanju motora elektropokreta� mora raspolagati velikim obrtnim
momentima kako bi savladao inerciju mase delova koje pokre�e, otpore trenja kao i
otpor koji se stvara za vreme takta sabijanja. Elektropokreta� je najve�i potro�a�
elelktri�ne energije.
- elektropokreta�e sa navojem,
zup�anika