Komunikacije i

mreže
MARIJANA ZEKIĆ-SUŠAC
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-1

Što ćete naučiti u ovom
poglavlju?
Što su računalne mreže i kako su nastale
Koji su načini klasifikacije računalnih mreža
Koje su vrste računalnih mreža (PAN, LAN, MAN, WAN, GAN,
VPN i dr.)
Koji se uređaji (hardver) koriste kod računalnih mreža
Koji se protokoli koriste kod računalnih mreža
Arhitekturu (model) računalne mreže – OSI referentni model
Koja je aktivna i pasivna mrežna oprema
Kako se adresiraju računala u mreži

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-2

 Što su računalne mreže?
Računalna mreža je sustav komunikacija između dva ili više računala.
(Wikipedia, 2009)
Svrha povezivanja računala je komuniciranje, te dijeljenje resursa -
podataka i uređaja kojima se može pristupiti putem mreže (printer,
skener, ploter,…) ili stvaranje distribuirane obrade podataka (npr.
računalni klasteri, SETI@Home i dr.) (prema Wikipedia, 2009; Pralas,
2009)

Izvor: http://computer-help-center.com/computer- Izvor: http://www.uriel-

networking/network.jpg law.com/images/ComputerNetwork.jpg

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-3

 Kako su nastale računalne
mreže
Razvoj telekomunikacija započinje upotrebom el. energije u
prijenosu informacija, pojavom telegrafa i telefona (19. stoljeće)
Početak 20. stoljeća – prva mreža za prijenos podataka,
napravljena kako bi povezala dva električna pisaća stroja
(Ožegović, 2009)
Povezivanjem dvaju ili više računala nastaje računalna mreža
1960 - prva svjetska mreža računala - ARPANET (Advanced
Research Projects Agency Network) dizajnirana za potrebe
Ministarstva obrane SAD-a, kasnije prerasla u Internet mrežu

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-4

Brzina prijenosa podataka
putem mreže
U početku razvoja računalnih mreža brzina prijenosa
podataka je bila puno manja u odnosu na današnje brzine.
Poruke i podaci su se mogle prenositi u tekstualnom obliku
brzinom od nekoliko znakova u sekundi.
Količina podataka koja može proći kroz neki medij za
prijenos podataka u jedinici vremena je Bandwidth.
Bandwith se mjeri u bitovima u sekundi (bits per second –
bps).
On često predstavlja samo teorijsku vrijednost. Propusnost
(throughput) predstavlja realnu vrijednost količine
prenesenih podataka u jedinici vremena i često je manja od
bandwidtha. (Pralas, 2009)

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-5

Klasifikacija računalnih mreža
Računalne mreže mogu se klasificirati prema više kriterija:
◦ prema zemljopisnom području koje uključuju
◦ prema sklopovskoj tehnologiji koja se koristi za spajanje
◦ prema funkcionalnoj vezi (ili prema mrežnoj arhitekturi)
◦ prema mrežnoj topologiji

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-6

 Vrste mreža prema
zemljopisnom području
PAN (Personal Area Network) – služi za povezivanje uređaja za
komunikaciju u blizini jedne osobe (npr. telefon, dlanovnik, i dr.), to je
mreža s uskim područjem spajanja (npr. bluetooth, IRDA, NFC)
LAN (Local Area Network) - lokalna mreža koja je npr. u jednoj zgradi ili
prostoriji
MAN (Metropolitan Area Network) - mreža koja se prostire preko
područja jednog grada
WAN (Wide Area network) - široko područna mreža - kao npr. Internet
Osim ovih glavnih vrsta, tu se ubrajaju i:
VPN - Virtual Private Network
CAN - Campus Area Network
SAN - Storage Area Network

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-7

 Local Area Network (LAN)
LAN je lokalna mreža u kojoj su računala smještena
na manjim udaljenostima (unutar doma, ureda, ili
blisko smještenih zgrada).
Karakteristika LAN-ova:
Izvor:
◦ Najčešće su u cijelosti u vlasništvu i pod http://wally.cs.iupui.edu/n241-
upravljanjem onih koji ih koriste (osobno, new/webMag/lan.jpg
vlasništvo tvrtke ili institucije), tako da je prijenos
podataka putem njih za korisnike besplatan.
◦ Moguće su velike brzine prijenosa podataka
(Gbps - Giga bit per second).
◦ Mogućnost pristupa imaju samo uposlenici tvrtke
koja je vlasnik mreže ili vanjski korisnici kojima se
omogući pristup autorizacijom Mrežna kartica za LAN mrežu,
Izvor: http://www.germes-
online.com/direct/dbimage/5023949
0/Gigabit_LAN_Card.jpg
M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-8
 MAN i WAN mreže
MAN (Metropolitan Area Network) - mreža u kojoj su računala smještena na nešto
većim udaljenostima od onih u lokalnim mrežama. Najčešće pokriva područje jednog
dijela ili cijelog grada. Može biti u vlasništvu neke organizacije ili više njih. Brzine
prijenosa su obično manje nego u lokalnim mrežama.
WAN (Wide Area Network) - mreža koja se proteže preko granica grada, regije ili
države. Za povezivanje se koriste usmjerivači (routeri) i javne komunikacijske veze.
Karakteristika WAN mreža - nisu u vlasništvu osoba ili organizacija koje ih koriste i
prijenos podataka preko njih je ograničen ovisno o brzini, količini i cijeni. Korištenje
komunikacijskih veza se naplaćuje. U odnosu na lokalne mreže brzine su manje.
GAN ( Global Area Network) – model za potporu mobilnih komunikacija između više
LAN-ova, područja pokrivenih satelitima i dr.
VPN (Virtual Private Network) – mreža u kojoj su neki čvorovi povezani otvorenim
vezama ili virtualnim krugovima (umjesto žičanih veza) u neku veću mrežu (npr.
Internet). Npr. VPN se može koristiti za odvajanje prometa različitih tipova korisnika
preko mreže koja ima visoku razinu sigurnosti.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8-9

 Vrste mreža prema
sklopovskoj tehnologiji
Prema sklopovskoj tehnologiji koju koriste, mreže možemo podijeliti na (prema
Pralas, 2009):
1.optičke mreže - koriste optičko vlakno za prijenos podataka
◦ Velike brzine prijenosa, velike udaljenosti, mala mogućnost pogrešaka u
prijenosu, mali utjecaj vanjskih smetnji
◦ optičko vlakno je skuplji i složeniji medij za instalaciju od ostalih
2.Ethernet mreže - skup tehnologija za prijenos podataka pakiranjem podataka
u okvire
◦ Ethernet definira brojne standarde za ožičenje i signalizaciju, te zajednički
format adresiranja. Za povezivanje se koristi vodovima (bakrene vodiči,
optika).
◦ Velike brzine prijenosa, ograničene udaljenosti. Mediji (bakreni vodiči) su
široko dostupni i jeftini, a postupak instalacije nije složen. Bakreni medij je
podložan utjecaju vanjskih elektromagnetskih smetnji.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 10

 Vrste mreža prema sklopovskoj
tehnologiji - nastavak
3. Bežične (wireless) mreže - nastaju povezivanjem računala bez uporabe fizičkih veza –
kratica: WLAN (Wireless LAN)
◦ Prijenos podataka se odvija putem IC zraka ili radiovalova. Korisnicima je
omogućena pokretljivost unutar dometa pristupne točke (access point).
◦ Razvojem tehnologije postaju sve dostupnije i popularnije zbog jednostavnosti
instalacije, pokretljivosti korisnika i velikoj zastupljenosti bežičnih mrežnih kartica u
novim prijenosnim računalima.
◦ Relativno ograničene brzine prijenosa, te udaljenosti. Prijenos je podložan radio-
frekvencijskim smetnjama, a nepridržavanjem sigurnosnih standarda ugrožena je
sigurnost podataka.
◦ Danas najčešća inačica WLAN mreže je Wi-Fi
◦ Bluetooth je otvoreni bežični protokol za razmjenu podataka na kratkim
udaljenostima između fiksnih i mobilnih uređaja u PAN mreži.
◦ NFC – Near Field Communication – bežični protokol za prijenos manjih količina
informacija između uređaja, npr. mobilnih telefona i naplatnih uređaja.
4.Power line communication (PLC) mreže - mogućnost prijenosa podataka putem
naponskih vodova.
◦ Prednost takvog sustava je u velikoj rasprostranjenosti strujnih vodova. Ova
tehnologija još nije u širokoj primjeni.
M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 11
 Vrste mreža prema
funkcionalnim povezanostima
Prema funkcionalnim povezanostima između pojedinih elemenata mreže se
dijele na (prema Pralas, 2009):
Active networking mreže - komunikacijski model koji omogućuje paketima
koji prolaze kroz telekomunikacijsku mrežu dinamičku promjenu rada te
mreže
Klijent – server mreže - računalna arhitektura u kojoj su razdvojene uloge
klijenta i poslužitelja (server). Uloga klijenta je da uputi zahtjev za
određenom uslugom (podacima), a uloga poslužitelja je da tražene podatke
dostavi (posluži). Svaki klijent i svaki server u toj arhitekturi predstavlja
jednog člana ili čvor (node) te mreže. Primjeri su: sustav razmjene
elektroničke pošte, sustav pristupa Internet stranicama, sustav prijenosa
datoteka, …
Peer-to-peer mreže - računalna arhitektura u kojoj su svi članovi mreže
ravnopravni. Ne postoji podjela na klijente i poslužitelje. Svi članovi su
istovremeno klijenti i poslužitelji.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 12

 Mrežne topologije
Topologija je skica rasporeda povezanosti računala u mreži – može biti:
◦ fizička – prikazuje fizički raspored čvorova u mreži
◦ logička – prikazuje raspored tijeka podataka u mreži
Postoje ove fizičke mrežne topologije:

prsten mreža zvijezda potpuno povezana

linijska hijerarhijska - sabirnica

stablo

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 13

Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/342, modificirano
 Mrežni protokoli
Mrežni komunikacijski protokol = skup pravila za prikaz podataka,
signalizaciju, autorizaciju i otkrivanje pogrešaka koja su potrebna
da bi se podaci mogli prenijeti preko komunikacijskog kanala.
Jednostavnim riječima, protokol je ''jezik'' kojim se članovi u
mreži dogovaraju oko prijenosa podataka.
Da bi se podaci uspješno prenijeli članovi moraju pronaći
zajednički ''jezik''.
Najčešći protokoli koji se danas koriste su: TCP/IP, Ethernet, IPX,
FDDI, Token Ring, X25, Frame relay, ATM, i dr.
Internet koristi TCP/IP protokol za komunikaciju.
Lokalna mreža koja radi na TCP/IP protokolu naziva se intranet.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 14

 Modeli za razvoj mreža
Modeli služe kao preporuka stručnjacima za razvoj računalnih mreža
Danas su najpoznatiji:
◦ OSI referentni model – sastoji se od 7 slojeva
◦ TCP/IP model – sastoji se od 4 sloja
Cilj razvoja ovih modela:
◦ ubrzavanje razvoja protokola za pojedini sloj, tako da se ne ovisi u velikoj
mjeri o brzini razvoja protokola na drugim slojevima (za svaki sloj se
protokoli mogu posebno razvijati)
◦ mogućnost segmentiranja cijelog razvoja mreže, čime je više timova
(tvrtki, organizacija) moglo raditi na rješavanju pojedinog problema. Na
svakom od slojeva može djelovati više različitih protokola.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 15

 Protokoli u slojevima OSI
mrežnog modela
OSI model Protokoli u pojedinom sloju
HTTP, SMTP, SNMP, FTP, Telnet, SIP,
7. Aplikacijski sloj SSH, NFS, RTSP, XMPP, Whois
XDR, ASN.1, SMB, AFP, NCP
6. Prezentacijski sloj
TLS, SSH, ISO 8327 / CCITT X.225,
5. Sloj sesije RPC, NetBIOS, ASP, Winsock,
TCP, UDP, RTP, SCTP, SPX, ATP
4. Transportni sloj IP, ICMP, IGMP, BGP, OSPF, RIP, IGRP,
EIGRP, ARP, RARP, X.25
3. Mrežni sloj Ethernet, Token ring, HDLC, Frame
relay, ISDN, ATM, 802.11 WiFi, FDDI,
2. Podatkovni sloj PPP

1. Fizički sloj bakreni kabel, radio ili bežični

prijenos, optički kabel ili svjetlovod
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe,
modificirano
M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 16
 Ethernet
Ethernet = skup mrežnih tehnologija koji se koristi kod
lokalnih mreža (LAN). Definira raspored ožičenja, vrste i razine
signala za prijenos podataka, te način pristupa mediju za
prijenos podataka
Mediji za prijenos podataka u Ethernet mreži:
◦ koaksijalni kabel - ranije
◦ UTP (unshielded twisted pair) kabela – danas najčešći
◦ optička vlakna

Optički kabel
Koaksijalni kabel UTP kabel Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/356

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 17

 Pasivna i aktivna mrežna
oprema
Mrežnu opremu dijelimo na:
Pasivnu - sačinjava je žični sustav (bakar i optika) koji služi za
povezivanje aktivne opreme
Aktivnu - sačinjavaju je svi elektronički uređaji koji prihvaćaju i
distribuiraju promet unutar računalnih mreža (imaju memoriju i
procesor)
U pasivnu opremu pripadaju:
kablovi, konektori, razvodni paneli (patch panel, switching panel,
punch-down panel), komunikacijski ormari i sustav za napajanje
električnom energijom (vodovi, sklopke i naponske letve, sustav
za hlađenje), te hub (pojačava primljene signale i prosljeđuje ih
dalje)

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 18

 Kablovi i konektori
Kablovi mogu biti: koaksijalni, uvrnuta parica (UTP
ili STP), te optički (svjetlovod).

Uvrnuta parica

Konektor za Utičnica za ST konektor za optički

UTP kabel UTP kabel kabel, postoje i druge
vrste za optički kabel
Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/374

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 19

 Ostala pasivna oprema
patch panel – koristi se za koncentriranje dolaznih kablova iz utičnica razmještenih
po prostorijama u lokalnoj mreži (LAN). Iz njih se tzv. patch kablovima povezuju
računala s aktivnom opremom (obično switch).
komunikacijski ormar - za smještaj pasivne i aktivne mrežne opreme (kablovi, patch
paneli, switchevi, routeri, serveri,...).
hub - služi za pojačavanje primljenog signala (napona) kojeg šalje na svoje portove.
Nema mogućnosti usmjeravanja prometa, več ih samo pojačava, tj. ima funkciju
repeater-a (pojačivača signala)

Patch panel

Hub Komunikacijski ormar

Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/374

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 20

Aktivna mrežna oprema
Aktivnu komunikacijsku opremu sačinjavaju uređaju koji koriste izvor
električne energije i koji omogućuju aktivno upravljanje mrežnim
prometom. Zajednička im je značajka da imaju procesor i memoriju. Na
osnovu svojih značajki, namjene, operativnog sustava i ugrađenih
programa donose odluku o putanji mrežnog prometa kojeg generiraju ili
koji kroz njih prolazi.
Aktivna oprema se sastoji od:
računala i poslužitelja koji stvaraju promet,
preklopnika (switch-a) i
usmjerivača (router-a) koji usmjeravaju promet od izvora do odredišta.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 21

Switch i router
Switch (preklopnik) - služi za povezivanje dvaju računala
unutar iste mreže (LAN) ili za povezivanje računala i routera
za promet koji je namjenjen drugim mrežama.
Router - služi za usmjeravanje prometa prema logičkim
adresama (IP adrese) računala u mreži.

Switch
Router
Izvor: http://sistemac.carnet.hr/node/374
M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 22
 Adresiranje računala u mreži
Da bi se računala u mreži mogla razlikovati, koristi se mrežno adresiranje.
a) U lokalnoj mreži
Provodi se na način da svaka mrežna kartica u sebi sadrži jedinstveni
identifikator – MAC (Media Acess Control) koji se još zove i ethernet adresa (broj
koji označava neku mrežnu karticu).
MAC adresa se nalazi u svim mrežnim karticama i svim ugrađenim mrežnim
adapterima u mrežnim uređajima (router, switch) i to u njihovoj ROM memoriji
na čip kartici.

Mrežna kartica za LAN mrežu, Izvor:

http://www.germes-
online.com/direct/dbimage/50239490/Gigabit_
LAN_Card.jpg

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 23

 Adresiranje računala u mreži -
nastavak
b) Na Internet mreži
Ukoliko računala komuniciraju na Internet mreži, za
komunikaciju se koristi IP adresa - (Internet Protocol
Address)
IP adresa je jedinstveni broj za svaki uređaj koji komunicira s
drugom mrežom na temelju Internet protokola (TCP/IP)
IP adresa se pohranjuje kao binarni broj, ali obično se
prikazuju na decimalni način da ih može pročitati čovjek, npr.
208.77.188.166
Ilustracija IP adrese u
Originalno je IP adresa napravljena kao 32-bitni broj (IPv4 decimalnom i binarnom
način), međutim zbog povećane upotrebe Interneta danas se obliku
koristi i 128-bitni zapis IP adresa (IPv6 način)
IP adresa se može unaprijed odrediti i upisati u Control Panel
Izvor:
računala (Network Connections), a može se postaviti i
http://en.wikipedia.org/wiki/I
automatska dodjela IP adrese. Postoje web stranice na P_address
kojima možete saznati svoju IP adresu, npr:
http://ipadresa.com/
M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 24
Internet stvari - Internet of things
(IoT)
IoT = mreža fizičkih
objekata ili stvari u koje
je ugrađena
elektronika, programi,
senzori i mrežna
povezanost koja
omogućuje stvarima
prikupljanje i razmjenu
podataka, ali i udaljeno
kontroliranje stvari kroz
postojeću mrežnu
infrastrukturu
(Wikipedia, 2015). Izvor: ICT Business, 2016.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 25

 Zašto IoT?
S pomoću IoT-a omogućuje se veća povezanost između fizičkog svijeta i računala,
a s ciljem povećanja učinkovitosti, smanjenja troškova i vremena.
Pojam IoT predložio je 1999. britanski poduzetnik Kevin Ashton (tvrtka Audio.-ID
Labs). Međutim, temelje IoT-a postavili su Nikola Tesla (bežična tehnologija),
Alan Turing (umjetna inteligencija), Mark Weiser (sveprisutno (eng. ubiquitous)
računalstvo) i drugi.
Riječ „stvari” u pojmu „Internet stvari” odnosi se na različite uređaje iz raznih
područja, npr. kućanske uređaje, strojeve na farmama, uređaje za nadzor,
medicinske uređaje (npr. implantate), automobile i ostala vozila i dr.
„Kada bismo imali računala koja znaju sve što se može znati o stvarima -
koristeći podatke koje su prikupili bez naše pomoći - mogli bi pratiti i brojati
sve, i uvelike smanjiti gubitke i troškove. Znali bi kada stvari treba popraviti,
zamijeniti ili reciklirati, i slično. Internet svari ima potencijal za promijeniti svijet
poput Interneta, možda čak i više.” (Kevin Ashton)
M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 26
 Načini povezivanja u IoT
1. Ljudi s uređajima
2. Uređaji s uređajima
3. Ljudi međusobno
„Stvari” mogu komunicirati putem:
- bežičnih tehnologija (Wi-Fi, RFID,
NFC, Bluetooth Low Energy (BLE), i dr.)
- „low cost” optičkim tagiranjem (npr. s
pomoću QR koda)
- Internet mreže (spajajući se na
„oblake” s podacima, BIG DATA centre)

Kako bi prikupljali podatke iz okoline koji su

važni za poduzimanje aktivnosti, stvari su
opremljene senzorima, kamerama i drugim Izvor: ICT Business, 2016.
uređajima i programima.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 27

 Globalna mreža IoT
U početku je zamišljeno da se stvari međusobno identificiraju pomoću RFID koda, ali se danas
prelazi na identifikaciju s pomoću IP adrese ili URI (Uniform Resource Identifier).
S obzirom na količinu uređaja u svijetu, prelazi se na IPv6 način zapisa IP adresa (128-bitni) koji
omogućava ogromne količine i skalabilnost idenfikacije.
IoT omogućava povezivanje na više razina i bolje upravljanje u područjima:
- pametne kuće,
- pametni gradovi i naselja,
- pametni okoliš,
- pametna industrija,
- pametni planet (svijet)
Europska Unija potiče razvoj inovacija u području IoT-a projektima i osnivanjem Vijeća za
inovacije IoT-a.
Video materijal EU: What is Internet of Things
https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/internet-things

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 28

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 29
Trendovi razvoja IoT-a

Izvor: Wikipedia, 2016.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 30
Uporaba IoT
Tri glavna područja uporabe IoT-a:
1. poduzeća (enterprise),
2. kućanstva (home) i osobna uporaba (personal)
3. javna uprava (government)
Trenutno je najzastupljenije poslovno područje - Enterprise Internet of
Things (EIoT).
Stvarima se najčešće upravlja putem mobilnih ili web aplikacija.
Smatra se da će do 2019, EIoT sektor obuhvaćati oko 40% uređaja u
svijetu ili 9,1 milijardi uređaja.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 31

 Primjeri uporabe IoT
OSOBNA UPORABA

Praćenje zdravlja ili stanja beba ili starijih i bolesnih osoba

Podsjetnici za uzimanje lijekova ili drugi podsjetnici
Praćenja tjelesne aktivnosti
Izvor: Postscapes, 2016.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 32

Primjeri uporabe IoT
KUĆANSTVA – Pametne kuće

Upravljanje sustavom grijanja (npr. pametni Nest termostat:

http://allthingsd.com/20111025/a-gadget-for-the-home-learns-by-degrees/ )
Upravljanje kućanskim aparatima, npr. pećnica, hladnjak, klima, TV i dr.
Pronalaženje izgubljenih stvari, i dr.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 33

Primjeri uporabe IoT
JAVNA UPRAVA – Gradovi i regije

Upravljanje komunalnim aktivnostima,

Navigacija za pronalaženje parkinga,
Upozorenja o zagađenju okoliša i dr.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 34

Primjeri uporabe IoT
INDUSTRIJA

Učinkovitije korištenje energije

Učinkovitije upravljanje strojevima
Razmjena informacija o inovacijama i dr.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 35

Zaključak
Danas je teško zamisliti rad na računalu bez umreženosti, bilo
u lokalnoj ili nekoj vanjskoj mreži. Mreže doprinose razvoju
novih tehnologija – IoT, sveprisutno računalstvo, i dr. a s ciljem
povećanja kvalitete rada i života ljudi.

Izvor: http://www.lon-
capa.org/images/tech_images/network.jpg

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 36

 Literatura
1. Cha, B., A Beginners Guide to Understanding the Internet of Things,
http://recode.net/2015/01/15/a-beginners-guide-to-understanding-the-internet-of-things/,
11.12.2016.
2. ICT Business, INFOGRAFIKA: Što je to Internet stvari (Internet of Things)?,
http://www.ictbusiness.info/vijesti/infografika-sto-je-to-internet-stvari-internet-of-things,
11.12.2016.
3. Grundler, D., Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb, 2000.
4. Pralas, T., Računalne mreže – razvoj i značajke, CARNet, http://sistemac.carnet.hr/node/343,
14.05.2009.
5. Postscapes, Internet of Things Examples, http://postscapes.com/internet-of-things-examples/,
11.12.2016.
6. Ožegović, J. Računalne mreže, skripta, http://www.fesb.hr/~julije/mrt/index.html, 1999/2000.,
14.05.2009.
7. Wikipedia, Computer Network,
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_networks#Network_topology, 14.05.2009.
8. Wikipedia, Računalne mreže, http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalne_mre%C5%BEe,
14.05.2009.
9. Wikipedia, Internet of Things, https://en.wikipedia.org/wiki/Internet_of_Things, 11.12.2016.

M. ZEKIĆ-SUŠAC, KOMUNIKACIJE I MREŽE 8 - 37