1.2.

VODOOPSKRBNI SUSTAVI

Vodoopskrbni sustav je sustav objekata i mjera povezanih u

funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne količine
kvalitetne vode na što ekonomičniji način.

Vodoopskrbni sustav, slika 1.2::01, čine sljedeće glavne grupe objekata:

(1) vodozahvati, kojima se voda zahvaća (kaptira) iz prirodnih izvorišta;

(2) crpne stanice (pumpne stanice), kojima se voda crpi i potiskuje ili od izvorišta do mjesta
kondicioniranja, spremanja, potrošnje i sl., ili između pojedinih objekata vodoopskrbnog
sustava;
(3) uređaji za kondicioniranje vode, kojima se postiže zahtijevana kvaliteta vode;
(4) vodospreme (rezervoari), koje imaju ulogu regulacijskih i pospremnih objekata u sustavu
vodoopskrbe;
(5) glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna) vodoopskrbna ili vodovodna mreža, s pratećim
objektima, kojima se voda transportira između pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava
(glavna mreža) i distribuira potrošačima (razdjelna mreža).
Cjevovodi glavne mreže mogu biti dovodni (između izvorišta i uređaja za kondicioniranje vode ili
između uređaja i vodospreme) i opskrbni (između vodospreme i naselja, odnosno distributivne
mreže), te dovodno – opskrbni (za slučaj vodoopskrbnog sustava s protuvodospremom
(kontrarezervoarom).

Slika 1.2::01. Definicijska shema vodoopskrbnog sustava

1 - vodozahvat; 2(a) – niskotlačna crpna stanica; 2(b) – visokotlačna crpna stanica; 3 - uređaj za kondicioniranje vode; 4 - sabirni bazen;
5(a) – glavni dovodni cjevovod; 5(b) – glavni opskrbni cjevovod; 6 – vodosprema; 7- razdjelna mreža; 8 – potrošači;
9 – linija hidrostatičkog tlaka; 10 – linija hidrodinamičkog ili pogonskog tlaka
Slika 1.2::01 je načelnog karaktera, tako da u
konkretnom slučaju (ovisno o visinskom položaju
vodozahvata, odnosno topografskim osobinama
vodoopskrbnog područja) redoslijed objekata u
sustavu može biti i drukčiji od prikazanog. Isti tako
neki od navedenih objekata mogu izostati, kao npr.
uređaj za kondicioniranje, ako izvorišna voda
zadovoljava tražene standarde kvalitete, ili npr.
vodosprema, kada se voda crpkama (nakon ili bez
kondicioniranja) izravno potiskuje u razdjelnu mrežu.
Ovi elementi reguliraju odnose u sustavu, koji su
definirani tehničkim i ekonomskim razlozima pogona
vodoopskrbnog sustava, i zajedno čine osnovnu
shemu vodoopskrbnog sustava.
Glavni činioci koji uvjetuju podjelu vodoopskrbnih
sustava u pogledu dovođenja vode u vodoopskrbno
područje jesu:

(a) pogonske osobine sustava: (a1) gravitacijski, (a2) potisni i (a3) kombinirani sustavi,
(b) vrsta vodoopskrbe: (b1) sustavi s otvorenom vodoopskrbom ili sustavi s jednokratnim
korištenjem vode i (b2) sustavi sa zatvorenom (cirkulacijskom) vodoopskrbom ili sustavi s
višekratnim korištenjem vode.

Podjelu na potisne i kombinirane sustave treba shvatiti dosta uvjetno, jer jedan sustav može u
određenim uvjetima rada biti samo potisni, a u drugima kombinirani, dakle gravitacijsko – potisni.
Zato je u praksi ponekad prikladno takve sustave analizirati zajedno.
1.2.1. VODOOPSKRBNI SUSTAVI PREMA POGONSKOM REŽIMU

1.2.1 – 1. Gravitacijski vodoopskrbni sustavi

Kod gravitacijskih vodoopskrbnih sustava zbog djelovanja sile teže tečenje vode se primarno
odvija pod tlakom, slika 1.2::02, ili kombinirano (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licem).
Dakle, tlačni režim je kod gravitacijskih vodoopskrbnih sustava najčešći i mora se iz funkcionalnih
razloga osigurati kod glavnih opskrbnih i razdjelnih cjevovoda, dok kod glavnih dovodnih
cjevovoda, ako topografske prilike omogućuju, tečenje može biti i sa slobodnim vodnim licem
(mada iz zdravstvenih razloga, pogotovo ako se radi o otvorenim kanalima, nije poželjno).
Prednosti gravitacijskog sustava su pouzdanost u radu i minimalni pogonski troškovi (bez utroška
električne energije).
Kod prikaza sheme ovakvog sustava (što će važiti i za naredne), nije ucrtan uređaj za
kondicioniranje vode, jer bi se zbog višestrukih mogućnosti njegovog smještaja broj prikaza
vodoopskrbnih sustava samo multiplicirao, ali bez bitnih pogonskih razlika. Lokacija uređaja za
kondicioniranje je diktirana topografskim prilikama i veličinom (kapacitetom) uređaja, a obavezna
je prije rezervoara čiste vode.
Ovisno o visinskim odnosima u sustavu, slika 1.2::02(b), mogu se radi reguliranja tlačnih odnosa
(ako bi tlak prelazio dopušteni) interpolirati prekidne komore, između vodozahvata i vodospreme,
ili između vodospreme i potrošača. Tada se dobije sustav s više visinskih zona, tj. zonirani
vodoopskrbni sustav.
U gravitacijskom sustavu se može pojaviti i slučaj da su potrošači (naselje) između vodozahvata i
vodospreme, slika 1.2::02(c). Tada se dobije sistem s protuvodospremom, gdje voda u
vodospremu dotječe i otječe istim cjevovodom. Kao što sa spomenute slike vidimo, i u ovome je
slučaju moguć vodoopskrbni sustav bez prekidne komore, slika 1.2::02(c1), ili s prekidnom
komorom, slika 1.2::02(c2).
 Slika 1.2::02 Sheme gravitacijskih vodoopskrbnih sustava
(a) tipični gravitacijski sustav; (b) zonirani gravitacijski sustav; (c) gravitacijski sustav s protuvodospremom
1 – vodozahvat; 2 – glavni dovodni cjevovod; 2(a) – glavni dovodno – opskrbni cjevovod; 3 – prekidna komora; 4 - vodosprema;
4(a) – protuvodosprema; 5 – glavni opskrbni cjevovod; 6 - razdjelna mreža; 7 – potrošači; 8 – linija hidrostatičkog tlaka;
9 – linija hidrodinamičkog tlaka; 9(a) – linija hidrodinamičkog tlaka u satu najmanje potrošnje;
9(b) – linija hidrodinamičkog tlaka u satu najveće potrošnje
1.2.1 – 2. Potisni vodoopskrbni sustavi

Kod potisnog sustava, slika 1.2::03, voda se crpkama izravno (iz izvorišta) potiskuje potrošačima.
Ovi se sustavi uglavnom primjenjuju za manja naselja, izuzetno rijetko za veća, prvenstveno zbog
znatnih pogonskih troškova uvjetovanih gotovo neprekidnim radom crpki.

Slika 1.2:03 Shema potisnog sustava

1 – vodozahvat; 2 – crpna stanica; 3 – glavni opskrbni cjevovod; 4 - razdjelna mreža; 5 – potrošači; 6 - linija hidrodinamičkog
tlaka u satu najmanje potrošnje; 7 – linija hidrodinamičkog tlaka u satu najveće potrošnje
1.2.1 – 2. Kombinirani vodoopskrbni sustavi

Kod kombiniranih su sustava, slika 1.2::04, mogući različiti podsustavi, ali tečenje vode je uvijek pod tlakom.

Slika 1.2::04 Sheme kombiniranih vodoopskrbnih sustava

(a) kombinirani sustav s vodotornjem; (b) kombinirani sustav s protuvodospremom; (c) zonirani kombinirani sustav; (d) kombinirani
indirektni sustav; (e) zonirani kombinirani indirektni sustav; (f) kombinirani indirektni sustav s protuvodospremom
1 – vodozahvat; 2 – crpna stanica; 3 – glavni dovodni cjevovod; 3(a) glavni dovodno – opskrbni cjevovod; 4 – vodotoranj;
5 – vodosprema; 5(a) protuvodosprema; 6 – glavni opskrbni cjevovod; 7 – prekidna komora; 8 – razdjelna mreža;
9 – potrošači; 10 – linija hidrostatičkog tlaka; 11 – linija hidrodinamičkog tlaka; 11(a) – linija hidrodinamičkog tlaka u satu
najmanje potrošnje; 11(b) linija hidrodinamičkog tlaka u satu najveće potrošnje
U praksi je česta kombinacija potisnog i gravitacijskog sustava s vodotornjem, slika 1.2::04(a), gdje
sve vodne količine treba crpsti, pošto je vodozahvat na nižim kotama od naselja. Primarna funkcija
vodotornja je izravnanje potrošnje u odnosu na odabrani režim rada crpne stanice. Ovo je
pouzdanija shema u odnosu na prethodnu, jer se iz vodotornja može osigurati (kratkotrajna)
vodoopskrba u slučaju kvara crpki. Osim toga, ovakav je sustav i jeftiniji od potisnoga, jer se zbog
djelomičnog izravnanja potrošnje vode iz vodotornja smanjuje potrebni kapacitet crpne stanice i
omogućava njezin ekonomičniji pogon u razdobljima jeftinije električne energije.
Jedan od sustava je kombinacija potisnog i gravitacijskog sustava s protuvodospremom, slika
1.2::04(b). Dotok u naselje je moguć s obje strane istovremeno ili odvojeno, ovisno o varijacijama u
potrošnji i režimu rada crpne stanice. Pogonske osobine ovoga sustava istovjetne su osobinama
kombiniranog sustava s vodotornjem.
U odnosu na prethodnu shemu vodoopskrbnog sustava moguće je u slučaju nepovoljnih visinskih
odnosa zoniranje sustava s dvije ili više crpnih stanica i vodosprema, slika 1.2::04(c).
U praksi se javlja i kombinirani indirektni vodoopskrbni sustav, slika 1.2::04(d), kod kojega je
vodozahvat odvojen od potrošača prirodnom preprekom (viši teren) na kojoj je (u načelu)
vodosprema. Potisni dio vodoopskrbnog sustava je dovod vode do vodospreme, dok je opskrba
gravitacijska.
Sukladno visinskim odnosima može se pojaviti potreba za interpolacijom crpnih stanica na potisnom
dovodnom cjevovodu (višestupanjsko crpljenje) i prekidnih komora na opskrbnom cjevovodu
(zoniranje), slika 1.2::04(e).
U odnosu na ovaj vodoopskrbni sistem moguća je i kombinacija s protuvodospremom, slika
1.2::04(f).
Prijedlog sheme vodoopskrbnog sistema je prvi korak u rješavanju vodoopskrbne problematike
nekog područja. Konačan odabir treba provesti tek nakon svestrane analize svih činilaca,
prvenstveno ekonomskih, koji mogu utjecati na usvojeno rješenje.
1.2.2. VODOOPSKRBNI SUSTAVI PREMA VRSTI VODOOPSKRBE

1.2.2 – 1. Vodoopskrbni sustavi s otvorenom vodoopskrbom

Pod vodoopskrbnim sustavima s otvorenom vodoopskrbom, odnosno s jednokratnim korištenjem

vode, podrazumijevamo sustave kod kojih voda namijenjena potrošačima ulazi samo jednom u
sustav vodoopskrbe.
To su svi prethodno analizirani vodoopskrbni sustavi, slike 1.2::01 do 1.2::04, čiji će funkcionalni
elementi biti naknadno razmatrani.
Primjena ovih sustava je češća kod vodoopskrbe stanovništva, dok se kod određenih vrsta
industrije koriste i cirkulacijski sustavi.
1.2.2 – 2. Vodoopskrbni sustavi sa zatvorenom vodoopskrbom

Kod sistema sa zatvorenom vodoopskrbom, slika 1.2::05, potrebe za vodom osiguravaju se

cirkulacijom već korištene vode, dok se ona iz vodozahvata koristi samo radi nadoknađivanja
izgubljene vode u procesu cirkulacije.

Slika 1.2::05 Shema sustava sa zatvorenom vodoopskrbom

1 – vodozahvat; 2 - crpna stanica svježe vode; 3 – dovod svježe vode; 4 – crpna stanica za pročišćenu i svježu vodu;
5 – dovod pročišćene i svježe vode; 6 – industrijski pogon; 7 – odvod korištene vode; 8 – uređaj za pročišćavanje
Ovakvi se sustavi, kao što je istaknuto, češće primjenjuju u industriji nego u vodoopskrbi
stanovništva, odnosno kod korištenja vode za kućanske potrebe.
Naime, u slučaju vodoopskrbe stanovništva cirkulacijskim sistemima potrebno je već korištenu
vodu prije njene ponovne distribucije potrošačima obavezno podvrći višestruko složenim i vrlo
skupim procesima pročišćavanja, što u znatnoj mjeri sužava mogućnost široke primjene ovakvih
vodoopskrbnih sustava.
Osnovni razlozi primjene cirkulacijskih vodoopskrbnih sustava, prvenstveno u industrijske svrhe,
jesu:

(a) nedovoljna izdašnost izvorišta za neprekidnu opskrbu,

(b) zahtjevi kvalitete vode koja cirkulira u proizvodnom procesu,
(c) pogonske osobine vodoopskrbnog sustava.

(a) Prvi se razlog odnosi na industrijske pogone koji koriste velike količine tehnološke vode, npr.
U rashladne svrhe, a koje količine izdašnost prirodnih izvorišta (u svrhu kontinuirane
vodoopskrbe ne može osigurati.

(b) Drugi se razlog odnosi na kvalitetu vode koja se ispušta iz tehnološkog procesa. Ako je
kvaliteta korištene (otpadne) vode loša, a uvjeti ispuštanja (zakonska regulativa) strogi, tada
se pokazuje ekonomski povoljnije djelomično pročišćavanje korištene vode i njezino vraćanje
u tehnološki ciklus, nego pročišćavanje do zahtjevnih kriterija i ispuštanje u prijemnik. To se
posebno odnosi na slučajeve kada je iz korištene vode moguće dobiti odgovarajuće
sekundarne sirovine i/ili kada tehnološki proces ne zahtijeva visoku kvalitetu vode.
(c) Treći se razlog odnosi se na sisteme kod kojih se cjelokupne količine vode osiguravaju
crpljenjem, što u slučaju velike udaljenosti vodozahvata i znatnih visinskih razlika, a s time i
osjetnih pogonskih troškova, može uvjetovati opravdanost primjene cirkulacijskog sustava.
Dakle, ponekad je čak ekonomski povoljnije pročišćavanje korištene vode, nego li stalno
crpljenje svježe vode iz udaljenijeg izvorišta.

U svakom slučaju, odgovarajuće tehničko – ekonomske analize trebaju pokazati opravdanost

primjene ovakvog sustava vodoopskrbe.

1.2.3. PROJEKTNO RAZDOBLJE

Bitan parametar prilikom projektiranja vodoopskrbnih sustava je odabir projektnog razdoblja

(projektnog perioda), kao razdoblja za koje projektiramo sustav i u kojemu će sustav uz ispravno
upravljanje i potrebna redovita održavanja tehnički funkcionirati.

Projektno razdoblje ovisi o nizu činilaca od kojih su najznačajniji:

(a) vijek trajanja pojedinih objekta i/ili opreme vodoopskrbnog sustava (koji u načelu nisu
istovjetni),
(b) mogućnost eventualno potrebnog proširenja (faznost izgradnje) objekata vodoopskrbnog
sustava,
(c) ponašanje sustava u početnom razdoblju, kad nije potpuno iskorišten,
(d) porast broja stanovnika i potrošnje,
(e) kamate i otplata investicijskog duga,
(f) promjena vrijednosti novca.
Za praksu se mogu usvojiti orijentacijski podaci iz tablice 1.2::I.
 PROJEKTNO RAZDOBLJE
VRSTA OBJEKATA OSOBINE Rp
[godina]
Glavni cjevovodi, tuneli i Skupo i teško povećanje
25 do 50
otvoreni kanali kapaciteta

Vodozahvati, crpne stanice, Uz pretpostavku manjeg

vodospreme, uređaji za porasta stanovništva i manje 20 do 25
kondicioniranje vode kamate (≤ 3 [%] godišnje)
Vodoopskrbni cjevovodi Zamjena manjih cijevi je kroz
20 do 25
profila preko 300 [mm] dulja razdoblja skuplja

Tablica 1.2::I Projektna razdoblja za objekte vodoopskrbnog sustava

Dulja projektna razdoblja se ne preporučuju, jer tada planski parametri vezuju za prognoze koje
teško da se temelje na konkretnim i preciznim podacima.