Prirucnik - Radionice S Djecom PDF

NVO Djeca prije svega
PRIRUČNIK
ZA PRODUŽENI STRUČNI RAD S DJECOM
OSNOVNOŠKOLSKOG UZRASTA
PROGRAM ZA PREVENCIJU PROBLEMA U

PONAŠANJU DJECE
Praćenje i implementacija preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za

prava djeteta u Crnoj Gori
Projekat finansira EU
Izdavač
NVO “Djeca prije svega“ Podgorica
Urednica
Dijana Popović-Gavranović,
dipl.socijalna radnica i porodični terapeut
Korice
Sara Gavranović
Ilustracije u Priručniku su plod rada djece

u okviru programskih aktivnosti.
Priprema i štampa
Artgrafika, Podgorica
Tiraž
250 primjeraka
Podgorica, oktobar 2014.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna biblioteka Crne

Gore, Cetinje
ISBN 978-9940-9538-2-9
COBISS.CG-ID 25733136
Publikacija „Priručnik za produženi stručni rad s djecom osnovnoškolskog

uzrasta – program za prevenciju problema u ponašanju djece“ je pripre-
mljena uz finansijsku podršku Evropske unije.
Sadržaj publikacije je odgovornost NVO „Djeca prije svega“, a ni pod kojim
okolnostima se ne može smatrati kao izražavanje stavova Evropske unije.“
SADRŽAJ
RECENZIJA ................................................................................................................................. 7
RIJEČI ZAHVALNOSTI ............................................................................................................ 8
PREDGOVOR ............................................................................................................................. 9
PROGRAM „PRODUŽENI STRUČNI RAD“ ...................................................................... 13
KONCEPT PROGRAMA ................................................................................................... 13
CILJEVI I NAČIN RADA ................................................................................................... 13
PROGRAMSKE AKTIVNOSTI, SADRŽAJI I METODE RADA ............................... 16
1. GRUPNI RAD S DJECOM ...................................................................................... 16
2. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................ 17
3. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................ 18
4. VANŠKOLSKE AKTIVNOSTI .................................................................................. 19
5. SARADNJA SA ŠKOLOM ...................................................................................... 19
6. SUPERVIZIJA ............................................................................................................ 20
7. RADNI SASTANCI ................................................................................................... 22
PROGRAMSKE OBAVEZE .............................................................................................. 23
1. RAD GRUPNIH VODITELJA ................................................................................. 22
2. RAD INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA ........................................... 24
EVALUACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI ............................................................ 25
RADIONICE ................................................................................................................................ 27
I UVODNE RADIONICE ................................................................................................... 29
RADIONICA 1: ,,Zašto smo tu?” .............................................................................. 29
RADIONICA 2: „Upoznavanje” ................................................................................ 30
RADIONICA 3: “Dirigent” .......................................................................................... 31
RADIONICA 4: “Dobrodošlica volonterima” ...................................................... 33
RADIONICA 5: “Dobrodošlica volonterima 2” .................................................. 34
RADIONICA 6: “Humano ponašanje i volonterizam” ..................................... 35
RADIONICA 7: “Povjerenje” ..................................................................................... 37
RADIONICA 8: “Da sam ja...” .................................................................................... 38
RADIONICA 9: „Kišna oluja” ..................................................................................... 39
RADIONICA 10: „Ja i drugi” ...................................................................................... 41
RADIONICA 11: “Više o sebi” ................................................................................... 42
II PRAVILA ........................................................................................................................... 45
RADIONICA 1: “Pridruživanje novih članova” ................................................... 47
RADIONICA 2: “Pravila naše grupe I” ................................................................... 49
RADIONICA 3: “Pravila naše grupe II” .................................................................. 51
3
RADIONICA 4: “Oprez – pravila za nas važe” ..................................................... 53
III OSJEĆANJA ................................................................................................................... 57
RADIONICA 1: “Nemoj mi se rugati” .................................................................... 59
RADIONICA 2: “Dnevnik” ......................................................................................... 62
RADIONICA 3: “Zapažamo, osjećamo, izražavamo” ....................................... 64
RADIONICA 4: “Osjećanja” ....................................................................................... 65
RADIONICA 5: “Saosjećanje” ................................................................................... 66
RADIONICA 6: ,,Saosjećanje 2” .............................................................................. 68
RADIONICA 7: “Bijes” ................................................................................................. 69
RADIONICA 8: “Šta radim kad me strah” ............................................................ 71
RADIONICA 9: ,,Moje srce” ....................................................................................... 73
IV SAMOPOUZDANJE ..................................................................................................... 75
RADIONICA 1: “Šta volim kod sebe” ..................................................................... 77
RADIONICA 2: “Želim da...” ...................................................................................... 78
RADIONICA 3: “Umijem, mogu, hoću” ................................................................ 79
RADIONICA 4: “Cvijet samopoštovanja” ............................................................. 81
RADIONICA 5: “Ti si …” ............................................................................................. 83
RADIONICA 6: “Niko kao ja” .................................................................................... 84
V UČENJE ............................................................................................................................. 87
RADIONICA 1: “Da sam ja neko” ............................................................................ 89
RADIONICA 2: “Dnevno planiranje učenja” ....................................................... 90
RADIONICA 3: “Radne navike” ............................................................................... 92
RADIONICA 4: “Nedjeljno planiranje učenja” ................................................... 94
RADIONICA 5: “Ja sam sam svoj dirigent” .......................................................... 95
RADIONICA 6: “Istrajnost se isplati” ..................................................................... 97
RADIONICA 7: “Školsko postignuće” ................................................................... 99
RADIONICA 8: “U susret školi u prirodi” .............................................................. 100
VI PONAŠANJE .................................................................................................................. 103
RADIONICA 1: „Hodao bih kilometrima” ............................................................ 105
RADIONICA 2: “Krug potreba” ................................................................................ 108
RADIONICA 3: “Razlike su zanimljive” ................................................................. 110
RADIONICA 4: ,,Ja i drugi” (uloge polova) ......................................................... 112
RADIONICA 5: “Kad stanem u tuđe cipele” ....................................................... 114
RADIONICA 6: “Rješavanje sukoba” ...................................................................... 117
RADIONICA 7: ,,Bila je to svađa” ............................................................................ 120
RADIONICA 8: ,,Rješavanje problema” ................................................................ 122
RADIONICA 9: ,,Sukob ili saradnja” ....................................................................... 124
RADIONICA 10: “Saradnja” ...................................................................................... 126
4
RADIONICA 11: “Prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje” ............................. 127
RADIONICA 12: “Lijepo ponašanje” ...................................................................... 129
RADIONICA 13: “Rizično ponašanje” ................................................................... 131
RADIONICA 14: “Ekseri u ogradi” .......................................................................... 133
RADIONICA 15: “Priča o mišu” ................................................................................ 135
RADIONICA 16: “Odgovornost” ............................................................................. 138
RADIONICA 17: “Ja donosim odluke” .................................................................. 140
RADIONICA 18: “Nagovorili su me...” .................................................................... 141
VII KOMUNIKACIJA ......................................................................................................... 145
RADIONICA 1: ,,Komunikacija” .............................................................................. 147
RADIONICA 2: “Šta kažem i kako me razumiju” ............................................... 148
RADIONICA 3: “Komunikacija bez riječi” ............................................................ 152
RADIONICA 4: “Kako da kažem ono što mislim, a da se sagovornik ne
naljuti?” .......................................................................................... 154
VIII ZAŠTITA OD NASILJA ............................................................................................. 157
RADIONICA 1: “Priče o nasilništvu” ...................................................................... 159
RADIONICA 2: “Šta da uradim kad me neko maltretira?” ............................. 162
RADIONICA 3: “Mitovi i činjenice o nasilju” ....................................................... 166
RADIONICA 4: “Nasilje u porodici/nasilje nad djecom” ................................ 170
RADIONICA 5: „Vršnjačko nasilje” .......................................................................... 173
IX ŽIVOTNE VJEŠTINE ..................................................................................................... 179
RADIONICA 1: “Životne vještine I” ........................................................................ 181
RADIONICA 2: “Životne vještine II” ....................................................................... 184
RADIONICA 3: “Životne vještine III” ...................................................................... 185
RADIONICA 4: „Životne vještine 4” ....................................................................... 188
X ZDRAVLJE ....................................................................................................................... 191
RADIONICA 1: „Zdravlje je kada...” ........................................................................ 193
RADIONICA 2: “Zdravlje na usta ulazi” ................................................................ 194
RADIONICA 3: „Prevencija zloupotrebe duvana i alkohola” ........................ 196
RADIONICA 4: „Dobro se (ne)osjećam” ............................................................... 201
RADIONICA 5: „Čistoća je pola zdravlja” ............................................................. 203
XI ODNOSI SA RODITELJIMA ...................................................................................... 207
RADIONICA 1: „Roditeljski biseri” .......................................................................... 209
RADIONICA 2: „Moji roditelji” ................................................................................. 211
RADIONICA 3: “Moja porodica” ............................................................................. 213
RADIONICA 4: „Dječiji memorandum I” .............................................................. 215
RADIONICA 5: „Dječiji memorandum II” ............................................................. 217
RADIONICA 6: „Dječiji memorandum III” ........................................................... 219
5
RADIONICA 7: „Dječiji memorandum IV” ........................................................... 222
XII IGRE KOJE VOLIMO ................................................................................................... 227
RADIONICA 1: „Igre koje volimo 1” ....................................................................... 229
XIII KREATIVNE RADIONICE ......................................................................................... 235
RADIONICA 1: “Likovna radionica 1” ................................................................... 237
RADIONICA 2: „Likovna radionica 2” .................................................................... 238
RADIONICA 3: „Likovna radionica 3” .................................................................... 239
RADIONICA 4: „Moj heroj” ....................................................................................... 240
XIV PRAZNIČNE RADIONICE ....................................................................................... 243
RADIONICA 1: „Novogodišnja radionica” ........................................................... 245
RADIONICA 2: „8. mart” ............................................................................................ 246
RADIONICA 3: „Pogodi ko si” .................................................................................. 247
XV EVALUACIJA ................................................................................................................ 251
RADIONICA 1: „Uspjeh Programa” ........................................................................ 253
RADIONICA 2: „Zahvalnost sebi i drugima” ....................................................... 255
RADIONICA 3: „Samoprocjena” ............................................................................. 257
RADIONICA 4: „Zajedno možemo sve!” .............................................................. 258
PRILOZI ....................................................................................................................................... 261
PRILOG 1: INICIJALNI UPITNIK (ZA ODJELJENSKE STARJEŠINE) ................. 263
PRILOG 2: PODACI KOJE SU O DJECI DALE ODJELJENSKE STARJEŠINE
(PRIMJER) .................................................................................................. 267
PRILOG 3: UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA ..................................... 268
PRILOG 4: PODACI O ŠKOLSKOM USPJEHU (PRAĆENJE KROZ TROMJE-
SEČJA, PRIMJER) ..................................................................................... 270
PRILOG 5: UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA ............................................. 272
PRILOG 6: UPITNIK ZA RODITELJE - OČEKIVANJA OD PROGRAMA .......... 273
PRILOG 7: OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA ......................................... 275
PRILOG 8: IZVJEŠTAJ O PONAŠANJU U GRUPI (ZA GRUPNE VODITELJE,
PRIMJER) ................................................................................................... 276
PRILOG 9: OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA (PRIMJER) ......... 278
PRILOG 10: OBRAZAC ZA PRAĆENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI (ZA INDIVI-
DUALNE VODITELJE-VOLONTERE) ................................................... 279
PRILOG 11: OBRAZAC ZA PRAĆENJE INDIVIDUALNOG RADA ................... 280
PRILOG 12: UPITNIK ZA RODITELJE - EVALUACIJA PROGRAMA ................ 281
PRILOG 12: MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA USLUGE .................. 283
LITERATURA .............................................................................................................................. 289
6
RECENZIJA
teksta pod naslovom PRIRUČNIK ZA PRODUŽENI STRUČNI RAD S DJECOM

OSNOVNOŠKOLSKOG UZRASTA, Program za prevenciju problema u ponaša-
nju djece
Tekst pod gornjim naslovom rasprostranjen je na 244 stranice (7 780 KB).

Rađen je kao sinteza dosadašnjeg multidisciplinarnog, a pretežno socijalno/spe-
cijalno-pedagoškog rada s djecom u riziku na poremećaje u socijalnom ponaša-
nju te kao projekcija budućeg poželjnog, potrebnog, a mogućeg rada s njima.
Konceptualno, tekst je rađen na poznatom modelu socijalno-pedagoškog pre-
ventivnog rada u Centru za odgoj djece i mladeži u Zagrebu (Republika Hrvatska).
Rad je dio cjelovite višegodišnje iznimno vrijedne sistematske programske aktiv-
nosti NVO „Djeca prije svega“.
Tekst vrlo sistematski razrađuje i nudi detaljnu socijalno/specijalno-pedagošku
metodiku primarnog preventivnog rada s djecom osnovnoškolskog uzrasta.
To je rad s djecom (individualni i grupni), njihovim roditeljima i njihovim učitelji-
ma/nastavnicima. Dakako, roditelji i učitelji/nastavnici su istovremeno tretirani i
kao odgovarajući saradnici stručnjacima koji vode socijalno/specijalno-pedagoš-
ki tretman.
Rad se izvodi u odgovarajućim prostorima škola i / ili prostorima NVO.
Rad izvode stručnjaci iz NVO i, što jer posebno vrijedno, studenti studija socijal-
nog rada koji djeci, osim svoje stručnosti, mogu ponuditi i svoju mladalačku život-
nu dob kao polazište njihovog uspješnog druženja na obostrano zadovoljstvo.
U metodičkom pogledu rad obiluje bogatsvom sadržaja i oblika radioničkog tipa.
Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Usto, rad sadrži i ugrađenu superviziju i evaluaciju „u hodu“ što omogućava ne-
ophodne korekcije u procesu koji teče u vrijeme njegovog trajanja.
Rad se oslanja i na 40-tak izvora savremene stručne i naučne, pretežno inostrane
literature.
Konačno, rad predstavlja možda ponajbolju implementaciju nedavno usvojenog
Lokalnog programa prevencije neprihvatljivog ponašanja djece i mladih u Glav-
nom gradu – Podgorici - 2014-2018.
Zaključno, rad predstavlja izuzetno vrijedan doprinos crnogorskoj praksi uspješ-
ne prevencije neprihvatljivog ponašanja mladih.
Naprijed navedeno navodi na logičan zaključak prema kojemu bi rad valjalo pu-
blikovati i tako ga učiniti što dostupnijim što širem krugu korisnika.
Zagreb, avgusta 2014. Recenzent,

prof.dr.sc.Slobodan Uzelac
7
RIJEČI ZAHVALNOSTI
Posebno se zahvaljujemo stručjacima Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb,

sa sjedištem u Dugavama i Udruge „Igra“ iz Zagreba, Republika Hrvatska, koji su
nesebično, niz godina sa nama dijelili svoja znanja i iskustva u radu sa djecom i
programima prevencije problema u ponašanju djece, omogućili nam korišćenje
njihovih postignuća, radnih materijala i sve vrijeme nas podržavali.
Zahvaljujemo i na ukazivanju na prateću literaturu, koja je obogatila naš rad.
Popis korišćene literature predstavlja opšte dobro jer su prikazane radionice i
drugi edukativni materijali sveprisutni u širokom edukativnom smislu, mi sami
smo iskustveno, mnogo puta za vrijeme lične edukacije, iz njih učili, usvojili i ko-
ristili većinu izvornih ili prilagođavanih radionica, na čemu smo takođe zahvalni
brojnim autorima i edukatorima.
Priručnik za produženi stručni rad s djecom osnovnoškolskog uzrasta
8
PREDGOVOR
NVO „Djeca prije svega“ sprovodi projekat “Praćenje i implementacija preporuka

UN Komiteta za prava djeteta”, koji finansira Evropska unija, a čija implementacija
je započela 2013. godine. Projekat ima za cilj unaprijeđenje i jačanje poštovanja
prava djece u Crnoj Gori, kroz jačanje uloge civilnog društva i njegove uključeno-
sti i pluralizma u promociji i zaštiti prava djeteta, u skladu sa usvojenim međuna-
rodnim dokumentima i standardima.
U okviru jednog dijela Projekta, uz saglasanost Ministarstva prosvjete i u partner-
stvu sa NVO „Korak po korak“, razvija se i pilotira program „Produženi stručni rad“,
kao podrška djeci sa problemima u ponašanju, u tri podgoričke osnovne ško-
le: „Oktoih“, „Milorad Musa Burzan“ i „Božidar Vuković Podgoričanin“. A u okviru
drugog segmenta Projekta, u saradanji sa Glavnim gradom-Podgorica i Sekreta-
rijatom za socijalno staranje, izrađen je i usvojen Lokalni Program za prevenciju
socijalno neprihvatljivog ponašanja za djecu i mlade u Podgorici. Kroz navedene
projektne aktivnosti željeli smo da podstaknemo sve nadležne institucije, službe i
pojedince na objedinjeno i usklađeno djelovanje kako bi svi društveni potencijali
bili stručno, odgovorno i racionalno iskorišćeni u evidentiranju, praćenju, kontro-
li, korigovanju i prevenciji neprihvatljivog ponašanja djece i mladih.
U programu „Produženi stručni rad“ angažovane su osobe koje imaju određenu
stručnost za rad u interventnim programima, uz podršku školskog osoblja, koje
najbolje poznaje učenike preporučene za produženi stručni rad i podršku njiho-
vih roditelja. Svi oni imaju zajednički interes za postizanje pozitivnih rezultata kod
djece, kako u učenju nastavnog gradiva, tako i u učenju funkcionalnog ponašanja.
Na ovakav način se povećavaju mogućnosti škole, porodice i lokalne zajednice u

kreiranju okruženja u kojem djeca mogu da uče i postižu rezultate primjereno
svojim razvojnim potrebama i sposobnostima, odnosno za smanjenje upliva pro-
blematičnog ponašanja. Kako? Podrazumijeva se da škola ima djelotvorni kućni
red i norme ponašanja, da njeguje pozitivne vrijednosti, koji se oslanju na pozi-
tivne porodične vrijednosti, pravila i granice. Takođe, podrazumijeva se i da škola
ima razvijene strategije za rješavanje problema koji se dešavaju u svakodnevnom
školskom životu, a koje se zasnivaju više na pozitivnom podsticanju djece i isti-
canju njihovog pozitivnog ponašanja uključujući i popravljene greške, manje na
kažnjavanju i isticanju grešaka. Međutim, nekada školska mreža podrške za rješa-
vanje problema u ponašanju djece ne djeluje sistemski, funkcionalno, dosljedno,
a nekada nije djelotvorna samo za neke učenike. Neke porodice nedovoljno ili
neuspješno podučavaju svoju djecu primjerenom ponašanju. Nekim učenicima
je potrebna dodatna podrška u rješavanju problema u ponašanju pa se njima
omogućava usmjerena, intenzivnija interevencija koja prevenira rizik od učvršći-
vanja ili pojave većih problema.
Polazeći od toga da problemi u ponašanju djece imaju svoju funkciju – ukazuju
na neke druge probleme u njihovom razvoju, često vezane za okruženje u kojem
borave i/ili odrastaju, ponudili smo, kroz ovaj Program, rano otkrivanje i kontinui- 9
rani, intenzivniji individualni i grupni rad sa djecom, kako na rješavanju problema
u ponašanju, tako i problema u učenju. Uporište za to smo našli u hrvatskim pre-
ventivnim programima: „Produženi stručni postupak u osnovnim školama“, Dom
za odgoj djece i mladeži Zagreb, sa sjedištem u Dugavama (program djeluje od
1988.) i „Modifikacija ponašanja putem igre“, Udruga „Igra“ (program djeluje od
1992.), u stručnoj literaturi i sopstvenom iskustvu u radu sa djecom i interven-
tnim programima, koji pokazuju da su međusobno povezani odnos djeteta pre-
ma sebi, njegovo socijalno i prosocijalno ponašanje i školski uspjeh. Stoga smo, u
periodu od dvije godine, u formiranim školskim grupama, intenzivno radili na: ra-
zvoju djetetovog samopouzdanja; podučavanju socijalnim i životnim vještinama,
koje smo podsticali, uvježbavali i učvršćivali u grupi sve dok nisu zamijenile nepri-
hvatljivo ponašanje; zajednički smo pravili planove ponašanja i učenja, koje smo,
takođe zajednički, pratili, procjenjivali, mijenjali, dopunjavali i ocjenjivali, sve dok
samokontrola nije zauzela mjesto nadgledanju djece. U tom periodu se pokaza-
lo da je okruženje u kojem žive i/ili borave djeca i koje je nedovoljno podsticaj-
no, bremenito problemima, bez individualizovane podrške pogodno za pojavu
problema u ponašanju djece. Pokazalo se da informacije o ponašanju učenika
koje su posjedovali nastavnici i stručna služba škole doprinose ciljanoj podršci i
planiranju djelotvornih intervencija. Takođe, rad s djetetovim roditeljima je važ-
no područje za prevenciju problema u ponašanju jer način vaspitanja, porodični
odnosi i problemi u velikoj mjeri utiču na formiranje ličnosti i ponašanje djeteta.
Najdjelotvornije je bilo kada su procjene, individualni i grupni planovi rada i po-
drške djeci pravljeni uz aktivno i kontinuirano učešće samog djeteta i onih koji
najbolje poznaju dijete - njegove porodice, odjeljenskog starješine, nastavnika,
stručne službe i nas, koji smo pružali uslugu „produženi stručni rad“.
Naglašavamo da je posebno važno stvaranje mogućnosti za iskazivanje dječijih
stavova i mišljenja i njihovo uvažavanje, jer su djeca središte školskog života, po-
dučavanja, podrške, tretmana i pedagoških mjera, a pokazalo se da ne razumiju
ili nisu uvijek (dovoljno) upoznata sa postupkom koji se prema njima preduzima
ili nisu dobila priliku da na odgovarajući način učestvuju i iskažu svoje mišljenje ili
njihovo mišljenje nije bilo (dovoljno) uvaženo prilikom donošenja odluka koje se
tiču djeteta. Pokazalo se da aktivno učešće djece, u velikoj mjeri doprinosi razvo-
ju saradnje, samopouzdanja, samokontrole i samodiscipline, odnosno pozitivnoj
promjeni ponašanja, smanjivanju problema i recidivizma.
Pokazalo se i da su djeca uživala u Programu, koji se u najvećem dijelu zasnivao
na igri – važnom metodu rada koji podstiče dječiji razvoj u svim segmentima.
Osim uživanja, igra im je omogućila aktivno usvajanje novih znanja i vještina,
upoznavanje sebe i drugih, izražavanje osjećanja i razvoj saosjećanja, integrisanje
i reorganizaciju svojih saznanja i aktivnosti, sticanje uvida u svoje mogućnosti,
postizanje uspjeha, stvaranje osjećaja sopstvene vrijednosti. Igrom smo vrati-
li djecu na aktivno učenje, kroz: zabavu, radoznalost, kreativnost, otkrića, upor-
nost, simboličko predstavljanje svijeta, proživljavanje različitih situacija i sticanje
iskustva, razmišljanje o socijalnom okruženju i uklapanje u socijalno okruženje,
smanjivanje napetosti zbog učenja i školskih ocjena, povećanje zadovoljstva i
10 postignuća.
Stoga smo odlučili da naš rad predstavimo u „Priručniku za rad s djecom osnov-
noškolskog uzrasta” – program za prevenciju problema u ponašanju djece, koji je
primjenjiv u prevenciji problema u ponašanju djece u osnovnim školama, ali i u
drugim, neformalnim grupama djece.
Izbor radionica i aktivnosti, koje su kombinovane, kreirane i prilagođavane po-
trebama grupe sačinili su grupni voditelji, služeći se literaturom, iskustvom nave-
denih hrvatskih programa i sopstvenim iskustvom, a tekst Priručnika je priredila
Dijana Popović-Gavranović, dipl. socijalna radnica i porodični terapeut.
Programom “Produženi stručni rad” je koordinirao Milorad Šćekić, specijalni pe-
dagog, koji je bio i supervizor volonterskog rada.
Kao grupni voditelji učestvovali su: Nataša Blagojević, dipl. socijalni radnik; Sve-
tlana Džuver, psiholog; Milica Joknić dipl. socijalni radnik, Milica Kljajević, dipl. so-
cijalni radnik; Milica Pajović, učiteljica; mr Dragana Tvrdišić, psiholog; Lora Vlačić,
psiholog.
Kao individualni voditelji, volonteri, učestvovali su studenti Univerziteta Crne
Gore, Fakultet političkih nauka, studij Socijalni rad i socijalna politika: Adrović
Adela, Alić Semija, Dragović Ivana, Đurović Milica, Jovović Marina, Kalač Alisa, Ka-
žić Zorana, Krivokapić Milica, Labudović Nađa, Milačić Snežana, Mrkulić Ajša, Mu-
rić Alma, Nenadović Jovana, Novaković Marija, Stešević Božina, Topalović Jelena,
Vujičić Bojana, Vujović Sanja, Vulić Ana-Marija.
Svi zajedno i prenoseći glas djece uključene u Program, toplo preporučujemo
primjenu preventivnog programa “Produženi stručni rad”.
11
12
PROGRAM „PRODUŽENI STRUČNI RAD“
KONCEPT PROGRAMA
Program „Produženi stručni rad“ se oslanja na Programe prevencije poremeća-
ja u ponašanju djece: „Produženi stručni postupak u osnovnim školama“, Dom
za odgoj djece i mladeži Zagreb, sa sjedištem u Dugavama (koji se, na području
Zagreba, realizuje od 1988. godine i dalje) i „Modifikacija ponašanja putem igre“,
– Zagreb, Udruga „Igra“ (koji se raelizuje na području Zagreba od 1992. godine i
dalje), koji su verifikovani od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministar-
stva kulture i prosvjete i Zavoda za školstvo Republike Hrvatske. U vezi navede-
nog, treba imati na umu da se radi o dugoročnim Programima koji su „na duge
staze“ pokazali da su neposredni uticaji programskih aktivnosti na djecu i njihovu
sredinu nesporni i pozitivni.
Program „Produženi stručni rad“ smo kreirali shodno postojećim uslovima u Cr-
noj Gori. Ovaj Program je osmišljen kao socijalno-pedagoški rad s djecom i rodi-
teljima, kao način pomoći i podrške djeci, roditeljima i školi.
Početak realizacije je februar 2013. godine, eksperimentalno u tri osnovne škole
u Podgorici, uz saglasnost Ministarstva prosvjete.
CILJEVI I NAČIN RADA

Generalni cilj: aktivnostima Programa djeluje se preventivno na pojavu poroble-
ma i poremećaja u ponašanju djece i maloljetničkog prestupništva
Specifični ciljevi: djelovanje na poboljšanje školskog uspjeha djece uključene

u aktivnosti Programa, na smanjenje broja neopravdanih izostanaka, kao i na
pojavljivanje neprilagođenih oblika ponašanja, kroz podizanje samopoštovanja
i samopuzdanja djece, ukazivanje na adekvatne načine zadobijanja pažnje i mje-
sta u društvu i ukazivanje na pozitivne osobine i vještine djece, što dovodi i do
promjene slike koju i roditelji i nastavnici imaju o njima i na formiranje pozitivne
slike djeteta o sebi.
Ciljne grupe Programa:

• Djeca osnovnoškolskog uzrasta (peti i šesti razred)
• Njihovi roditelji
Kriterijumi za uključivanje djece u grupu:

Osobine djeteta: zatvorenost, neprilagođenost, izolovanost, nekomunika-
tivnost, emocionalna nestabilnost, povodljivost, preosjetljivost, netoleran-
tnost, motorički nemir, sniženo intelektualno funkcionisanje, nisko samo-
poštovanje i samopouzdanje, emocionalna i socijalna nezrelost, nizak prag
tolerancije na frustracije 13
Ponašanje: neprimjeren odnos prema vršnjacima, odraslima, neprihvata-
nje autoriteta, hiperaktivnost, nametljivo i agresivno ponašanje, pretjerana
potreba za pažnjom odraslih, konzumiranje zavisničkih supstanci, sklonost
sukobima, tučama, odbačenost od vršnjaka, nerazvijene radne i higijenske
navike, samoagresija, nekontrolisani napadi bijesa, laganje, neorganizova-
no korišćenje slobodnog vremana, druženje sa osobama neprihvatljivog
ponašanja, sklonost lutanju, vaspitna zapuštenost, teškoće u komunikaciji
i odnosima, neurotski simptomi, nedisciplinovanost, vršenje prekršaja, kri-
vičnih djela, odbijanje saradnje s nastavnicima
Učenje: teškoće u savladavanju gradiva, specifične teškoće u učenju (disla-
lija, disgrafija), teškoće u učenju, pažnji, kocentraciji i pamćenju, obrazovna
zapuštenost
Odnos prema školi: neadekvatan ili slab školski uspjeh, ponavljanje razreda,
česti namjerni i neopravdani izostanci, sukobi s nastavnicima, nepoštova-
nje autoriteta, ometanje nastave, namjerno uništavanje školske imovine
Porodično funkcionisanje: nepodsticajna porodična atmosfera; prisustvo
bolesti zavisnosti, duševnih bolesti, vršenje krivičnih djela, nasilja; poreme-
ćeni odnosi između roditelja, roditelja i djece; razvod braka; slab socio-eko-
nomski status; neadekvatna briga o djeci, zanemarivanje, disfunkcionalna
porodica; socijalna neprilagođenost porodice, neadekvatno vaspitanje (ne-
ujednačenost, popustljivost, neprimjereno kažnjavanje, nedostatak emoci-
onalne podrške, fizičko i psihičko zlostavljanje)

Drugo: dijete dolazi samoinicijativno (znatiželja, potreba za pripadanjem,
druženjem, pozitivan uticaj na ostale članove)
Trajanje Programa: dvije školske godine, eksperimentalno
Vrijeme realizacije programskih aktivnosti:

sa djecom: tri puta sedmično u trajanju od tri sata, i to u svakom od tri dana:
ÐÐ grupni rad u trajanju od 90 minuta
ÐÐ individualni rad (dodatna psihološka pomoć), po potrebi, u trajanju do
60 minuta
ÐÐ pomoć u učenju u trajanju od 120 minuta
sa roditeljima:
ÐÐ grupni rad jednom mjesečno u trajanju od 90 minuta
sa školom:
ÐÐ početna prezentacije Programa Upravi škole, Nastavničkom vijeću, Sa-
vjetu roditelja
ÐÐ razmjena mišljenja grupnih i individualnih voditelja o napretku djeteta
sa odjeljenskim starješinama i predmetnim nastavnicima
ÐÐ izvještavanje o radu i napretku djece na redovnim sjednicama Nastav-
14 ničkog vijeća (četiri puta u toku školske godine, na tromjesečjima)
ÐÐ prezentacija evaluacije Programa (po završetku) Upravi škole, Nastav-
ničkom vijeću, Savjetu roditelja
sa realizatorima Programa:
ÐÐ Radni sastanci grupnih i individualnih voditelja odvijaju se jednom mje-
sečno, u trajanju od 90 minuta i po potrebi
ÐÐ Supervizija individualnih voditelja-volontera odvija se jednom mjeseč-
no, u trajanju od 90 minuta i po potrebi
Stručni rad se sprovodi kroz:

grupni rad s djecom (tri puta sedmično u trajanju od 90 minuta)
individualni rad s djetetom (dodatna psihološka podrška po potrebi, u tra-
janju do 60 minuta)
individualni rad s djetetom pomoć u učenju (tri puta sedmično u trajanju
od 120 mintua)
grupni rad s roditeljima (jednom mjesečno u trajanju od 90 minuta)
saradnju s nastavnim osobljem i dr. službama
superviziju (jednom mjesečno)
radne sastanke (jednom mjesečno)
stručno usavršavanje (edukacija za individualne voditelje-volontere i gru-
pne voditelje)
Mjesto odvijanja Programa:

Grupni i individualni rad odvija se u prostorijama osnovne škole (OŠ „Milo-
rad Musa Burzan“, OŠ „Okotih“, OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“), u Pod-

gorici
Vanškolske aktivnosti: odvijaju se povremeno, u skladu sa zrelošću i potre-
bama grupe, materijalnim mogućnostima
Radni sastanci individualnih voditelja-volontera i grupnih voditelja odvijaju
se u prostorijama NVO „Djeca prije svega“
Supervizija individualnih voditelja-volontera i grupnih voditelja odvija se u
prostorijama NVO „Djeca prije svega“
Realizatori programskih aktivnosti:

Stručnjaci NVO „Djeca prije svega“ i stručnjaci NVO „Korak po korak“ su vo-
ditelji grupnog rada - vode radionice (strukturirani grupni rad) za djecu i
roditelje, sarađuju s nastavnicima (pedagoško-psihološkom službom, ško-
lom) i prate rad individualnih voditelja-volontera. Voditelji grupnog rada
rade i individualno sa djecom (u cilju procjene potrebe za dodatnom psiho-
loškom podrškom, po potrebi).
Individualni voditelji-volonteri su studenti Fakulteta političkih političkih na-
uka, studij Socijalni rad i socijalna politika, iz Podgorice. Oni rade individual- 15
no s djecom (pomoć u učenju) koja su obuhvaćena grupnim radom, u do-
govoru sa grupnim voditeljima. Učestvuju i u realizaciji grupnih aktivnosti.
Očekivani rezultati:
prevencija problema i poremećaja u ponašanju djece obuhvaćene Pro-
gramom
podizanje dječjeg samopouzdanja
poboljšanje školskog uspjeha
poboljšanje odnosa učenik-učenik
poboljšanje odnosa učenik-učitelj
poboljšanje odnosa dijete-roditelj
poboljšanje saradnje između škole i roditelja
bolja prilagođenost djece i prihvaćenost u sredini
senzibilizacija nastavnog osoblja za probleme djece
PROGRAMSKE AKTIVNOSTI, SADRŽAJI I METODE

RADA
Programske aktivnosti se odvijaju kroz grupni i individualni rad sa djecom i kroz
grupni rad sa njihovim roditeljima.

Za realizaciju Programa potrebna je zainteresovanost i saglasnost djeteta i rodite-
lja, kako za grupne tako i za individualne aktivnosti.
1. GRUPNI RAD S DJECOM

Cilj rada: razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, razvoj kvaliteta kod sva-
kog djeteta, pomoć i podrška u učenju i svakodnevnim problemima, prevencija
problema i poremećaja u ponašanju, poboljšanje odnosa sa roditeljima, nastav-
nicima
Planirani sadržaji: tematski sastanci, prema okvirnom planu i prilagođeni potre-
bama djeteta i grupe
Metode rada: interaktivno učenje kroz igre, razgovor, igranje uloga, fizičke, edu-
kativne, kreativne aktivnosti
Sadržaj radionica:
upoznavanje, grupna kohezija i pravila; početna procjena kapaciteta, posti-
gnuća i tretmanskih potreba
samopoštovanje (upoznavanje sebe i razvijanje pozitivne slike o sebi, istica-
nje talenata i vještina svakog djeteta)
jasnija artikulacija sopstvenih želja i potreba
timski rad i saradnja, briga sebi o drugima
16
učenje i radne navike (organizacija vremena, otpor prema školi, popravlja-
nje ocjena, odgovornost, samostalnost)
moj život (kakav je, kako zamišljam budućnost, šta je u životu važno, odgo-
vornost prema sebi i sopstvenim postupcima i budućnosti)
verbalna i neverbalna komunikacija, komunikacijske vještine
prepoznavanje, razumijevanje i prihvatanje sopstvenih i tuđih emocija
(tehnike smirivanja, primjereni načini izražavanja emocija prema drugima)
prihvatanje različitosti (saradnja, tolerancija, predrasude, stereotipi, ne-
diskriminacija)
rješavanje sukoba, prihvatanje poraza, prevencija vršnjačkog nasilja
poštovanje prava drugih i društvenih pravila (odgovornost za sopstvene
odluke, postupke, ponašanja, Konvencija o pravima djeteta)
ukazivanje na primjerene načine dobijanja pohvale, pažnje i mjesta u društvu
prijateljstvo i povjerenje
kako reći „ne“ (uvježbavanje iznošenja svog stava o štetnosti konzumiranja
sredstava zavisnosti u društvu vršnjaka, kako odoljeti pritisku vršnjaka)
odnosi u porodici (šta deci treba od porodice, kako razgovarati s roditelji-
ma, braćom, sestrama)
vangrupne aktivnost (neformalna druženja - izleti, bioskop, pozorište, igre u
prirodi, razvijanje novih interesovanja i navika)
rastanak i evaluacija
2. GRUPNI RAD S RODITELJIMA

Cilj rada: podrška i pomoć u boljem i kvalitetnijem vaspitanju djece, pružanje

novih informacija, savjetovanje, razmjena iskustva među roditeljima, poboljšanje
komunikacije u porodici, davanje sugestija u vezi motivisanja djece za učenje,
prepoznavanje znakova problematičnog ponašanja, zavisnosti, ukazivanje na ro-
diteljsku ulogu u stvaranju djetetove pozitivne slike o samom sebi
Planirani sadržaji: tematski sastanci, prema okvirnom planu i prilagođeni potre-
bama učesnika
Metode rada: razgovor, diskusija, vježbe (iskustveni rad), kraća izlaganja
Sadržaj radionica:
upoznavanje s voditeljima i Programom (način rada, očekivanja, početna
procjena kapaciteta, postignuća i tretmanskih potreba)
odnosi u porodici (odnosi među roditeljima, roditeljima i djecom, braćom i
sestrama, kako porodična atmosfera utiče na dijete, otvorena i jasna komu-
nikacija)
kako podsticati samopoštovanje i samopouzdanje kod djeteta
prihvatanje djeteta onakvim kakvo jeste (slika o djetetu, potrebe roditelja i
djece, zajednički interesi i navike djece i roditelja) 17
razvoj djeteta (pubertet)
vaspitanje (donošenje pravila i kazni, fizičke kazne, nagrade i pohvale, iska-
zivanje osjećanja)
roditeljske vještine
zaštita prava djeteta od zanemarivanja i zlostavljanja, Konvencija o pravima
djeteta
vršnjačko nasilje
roditeljske svađe, razvod
povjerenje
bolesti zavisnosti
učenje (otpor prema školi, željeni i realni školski uspjeh djece na kraju škol-
ske godine, prihvatanje neuspjeha)
zajedničko provođenje slobodnog vremena (porodica)
saradnja s nastavnicima
evaluacija rada s djecom i roditeljima
3. INDIVIDUALNI RAD SA DJECOM

Individualni rad se organizuje kada grupni voditelji, na osnovu ponašanja dje-
teta, specifičnih poteškoća ili porodičnih prilika, procijene da je to potrebno i
korisno. Npr. Neka djeca se ne snalaze u grupi, neku djecu grupa ne prihvata;
nekom djetetu treba posvetiti više pažnje i vremena, kako u vezi pomoći u učenju
i savladavanju gradiva, tako i u smislu pružanja podrške u razvoju emocionalne
stabilnosti i sigurnosti.
Sadržaj individualnog rada zavisi od potreba i interesovanja djeteta i dogovorima
između djeteta i individualnog voditelja-volontera.
Cilj individualnog rada sa djecom: u pozitivnom okruženju, u atmosferi povje-
renja i bliskosti, djetetu se omogućava podrška i pomoć u savladavanju speci-
fičnih poteškoća u učenju (direktna pomoć u: savladavanju nastavnog gradiva,
pisanju domaćih zadataka, savladavanju obrazovnih teškoća; razvoju navike re-
dovnog učenja; usvajanju tehnika – načina učenja; razvoju koncentracije; razvoju
samostalnosti) i ponašanju (učenje prihvatljivih oblika komunikacije i ponašanja);
u razvoju emocionalne stabilnosti; obezbjeđuju se dodatne informacije.
Sadržaj rada s djetetom:
pružanje savjetodavne pomoći u rješavanju konkretnog obrazovnog pro-
blema
pružanje veće podrške u učenju
pružanje veće podrške u rješavanju razvojnih i drugih problema
pružanje veće podrške u razvoju socijalnih vještina (odnos prema sebi i dru-
gima)
18
pružanje veće podrške u korišćenju slobodnog vremena
pružanje veće podrške djetetu koje je ispoljilo teže oblike neprihvatljivog
ponašanja
pružanje veće podrške u sticanju uvida u porodičnu strukturu i porodične
odnose, mogućnosti za postizanje željene promjene
informisanje o drugim oblicima stručne pomoći
Metode individualnog rada s djetetom:
druženje
igra
razgovor
vježbanje socijalnih vještina
pomoć u učenju (kako se uči, popravljanje slabih ocjena, razvijanje interesa
i radnih navika, uključivanje članova porodice za intenzivniju pomoć djete-
tu, saradnja s nastavnicima )
po potrebi, upućivanje na druge stručnjake ili institucije
4. VANŠKOLSKE AKTIVNOSTI
Cilj rada: podsticanje na organizovano i primjerno ponašanje u slobodnom vre-
menu, na primjereno zadovoljavanje sopstvenih potreba i potreba grupe; pove-
zivanje grupe, edukovanje grupe, grupno odlučivanje (realizacija shodno mate-
rijalnim mogućnostima)
Sadržaj rada/aktivnosti:
Posjete sportskim i kulturnim manifestacijama
Odlazak u bioskop, pozorište

Organizovanje sportskih i drugih aktivnosti
Učešće na prigodnim manifestacijama (obilježavanje lokalnih, međunarod-
nih praznika)
Ljetovanje/zimovanje, uz podršku lokalne zajednice
Metode rada: kontrolisani izlazak grupe u lokalnu zajednicu; aktivnosti grupe
kao doprinos djece u životu lokalne zajednice
5. SARADNJA SA ŠKOLOM
Cilj rada: bolje upoznavanje djece i podrška u radu u svrhu optimalnog razvoja
djeteta; razmjena informacija o radu grupe, ponašanju djece i saradnji s rodite-
ljima; mijenjanje slike o članovima grupe kroz ukazivanje na njihove pozitivne
osobine i ostvarenja, promjene do kojih se došlo, kao i ukazivanje na načine pod-
sticanja djece koji su se pokazali djelotvorni u grupi
Sadržaj rada - razgovor o:
ocjenama
ponašanju djece (odnos prema vršnjacima, nastavnicima) 19
radu grupe
porodičnim prilikama
Metode rada: razgovor, razmjena informacija, prisustvovanje sjednicama Na-
stavničkog vijeća radi predstavljanja Programa i davanja mišljenja o napretku
članova grupe
6. SUPERVIZIJA
Osnovni cilj supervizijskog procesa je razvijanje svijesti o ličnim emocionalnim i
kognitivnim potencijalima, kao i karakteristikama ličnosti, koje utiču i vode profe-
sionalca i volontera u njegovom radu.
Supervizijski rad je kontinuirani proces u kojem se poteškoće, dileme i proble-
mi u radu koriste kao mogućnosti za profesionalni i lični razvoj, kao i podizanje
nivoa kompetencije i stručnosti u radu. Supervizija pomaže kroz dopunjavanje i
širenje znanja i vještina za rad s djecom i njihovim roditeljima, kao i kroz rad na
samopouzdanju, u vezi sagorijevanja na radu, brige o sebi. Supervizijska pomoć,
podrška i nadzor u rješavanju profesionalnih i ličnih problema, omogućava da se
na najbolji način zadovolje potrebe i interesi korisnika Programa.
SUPERVIZIJA GRUPNIH VODITELJA

Superviziju grupnih voditelja sprovode stručnjaci iz Doma za odgoj djece i mla-

deži Zagreb, sa sjedištem u Dugavama, dva puta u toku realizacije Programa, kao
stručni nadzor, učenje, podršku.
Sadržaj - teme i metode supervizije:
Razgovor (šta i kako radim; evaluacija)
Prezentacija slučajeva (dva slučaja, po izboru; šta su konkretno radili, dobili,
dileme)
Fokus grupe (šta su htjeli/očekivali; šta je bilo leško/lako)
Metode rada:
Razgovor
Diskusija
Prezentacija slučaja
Fokus grupa
SUPERVIZIJA INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA

Supervizija individualnih voditelja-volontera se odvija svakomjesečno, prema
okvirnom Programu i potrebama grupe.
Sadržaj rada supervizije individualnih voditelja-volontera obuhvata sljedeće
teme:
predstavljanje (voditelja, Programa, obaveza)
20
očekivanja (o djeci, radu)
supervizija (šta je supervizija, očekivanja od supervizije)
autoritet voditelja i roditelja (o autoritetu, odnosu voditelja s djetetovim
roditeljima)
aktivno slušanje, verbalna komunikacija
neverbalna komunikacija (uvid u sopstvenu neverbalnu komunikaciju i
prepoznavanje oblika neverbalne komunikacije )
povjerenje i odgovornost (osobine zrele ličnosti, odgovorno ponašanje, dr-
žanje obećanja)
upoznavanje samog sebe (svojih karakteristika i mogućnosti)
percepcija (važnost opažanja detalja u okolini i ljudima oko sebe)
porodica (porodične uloge, područje podrške i pomoći porodici)
potrebe (lične i profesionalne)
osobine djeteta (upoznavanje djeteta, saradnja s djetetom)
emocije (šta su emocije, uticaj emocija na stručni rad, prepoznavanje emo-
cija, empatija)
timski rad (poštovanje i saradnja, važnost timskog rada, važnost drugih
struka u radu, sinergija)
profesionalnost (osvrt na rad voditelja, priprema za druge oblike rada)
saradnja sa grupnim voditeljem (voditeljski parovi, ujednačeno djelovanje,
ravnopravnost, odgovornost, poštovanje)
međusobne sličnosti i razlike
povratna informacija i kritika (prihvatanje i davanje povratne informacije i kri-
tike, emocionalno i racionalno reagovanje na povratnu informaciju i kritiku)

teme po izboru grupe
informisanje o edukacijama za profesionalno usavršavanje
priprema za rastanak s djetetom (pojam rastanka, proživljavanje na emoci-
onalnom nivou)
evaluacija rada s djetetom (opis kroz izvještaj, informacije o grupnom radu)
završetak rada (rasprava o izvještajima, osvrt na sopstveno uljučivanje, sop-
stveni rad, rad supervizijske grupe, procjena sopstvenog razvoja, feed back)
Metode rada:
Razgovor
Diskusija
Kraća izlaganja
Iskustveno učenje
Vježbanje
Igre
Rolle play
21
Supervizija individualnog rada (pomoć u učenju) se odvija jednom mjesečno u
trajanju od 90 minuta. U toku prvog dijela individualni voditelji-volonteri razgo-
varaju o svom radu s djetetom, a u drugom dijelu se obrađuje određena temu,
koja je pripremljena ili je proistekla iz prvog dijela radionice. Supervizija počinje
mjesec dana nakon početka rada s djecom, nakon formiranja grupa za rad i po-
četne procjene tretmanskih potreba od strane grupnih voditelja.
7. RADNI SASTANCI
Mjesečni radni sastanci su obavezni za sve realizatore Programa, radi boljeg upo-
znavanja svih učesnika u Programu i održavanja stalne i kvalitetne međusobne
komunikacije, dobijanja detaljnih informacija o Programu, dogovora o aktivno-
stima, potraživanja radnog materijala, obavještenja o formiranju grupa, o djeci
kojoj je potreban individualni rad, dogovora oko pisanja jedinstvenih izvještaja
(mjesečnih, godišnjih), vođenja jedinstvene evidencije, evaluacijskih lista, iznoše-
nja prijedloga, sugestija, potreba, tekućih problema, razgovora o tome kako jedni
druge vide, sagledavanje snaga i slabosti, podrške.
PROGRAMSKE OBAVEZE
1. RAD GRUPNIH VODITELJA

Grupni rad sprovode dva stručnjaka (voditelja), koja su u ravnopravnom, sarad-
ničkom, kovoditeljskom odnosu. U sprovođenju grupnog rada voditelji se smje-
njuju u ulozi voditelja grupe i kovoditelja.
Grupe se formiraju po naznačenim kriterijumima, u jednoj grupi se radi sa 8-12
djece.
Prema procjeni grupnih voditelja, određuje se individualni voditelj koji će dodat-
no raditi s djetetom (pomoć u učenju). Individualni voditelji-volonteri, koji pruža-
ju pomoć djeci u učenju, su motivisani i edukovani studenti Fakulteta političkih
nauka, Studij socijalni rad i socijalna politika, iz Podgorice.
Grupni voditelji su profesionalci NVO „Djeca prije svega“ i NVO „Korak po korak“.
Voditelji grupnog rada procjenjuju eventaulnu potrebu djeteta za dodatnom psi-
hološkom podrškom.
Obaveze grupnih voditelja:

pripreme za početak grupnog rada (kontakt sa Upravom škole, roditeljima,
djecom)
učestvovanje u formiranju grupe djece; grupe roditelja
izrada okvirnog plana i programa grupnog rada
22 izrada individualnih planova rada sa djecom
održavanje grupnog rada s djecom; roditeljima
individualni rad sa djetom, procjena potrebe za dodatnom psihološkom
podrškom, po potrebi
saradnja sa individualnim voditeljima-volonterima
saradnja sa školom (Upravom, nastavnim osobljem, pedagoško-psihološ-
kom službom)
saradnja sa dr. službama po potrebi
redovno učestvovanje na sjednicama Nastavničkog vijeća
redovno prisustvovanje superviziji i radnim sastancima
kontinuirano praćenje i evaluacija rada s djetetom, grupom, porodicom
(svakomjesečno izvještavanje po obrascima - početna procjena tretman-
skih potreba djeteta i roditelja, plan rada, priprema strukture radionice,
evaluacija grupnog rada, praćenje školskih postignuća i ponašanja kroz
tromjesečja, mjesečni izvještaji, završna evaluacija)
praćenje i evaluacija svog i kovoditeljskog rada
praćenje i evaluacija rada individualnih voditelja
učešće u izradi mjesečnih i godišnjeg izvještaja
pohađanje edukacije
Procjena rada grupnih voditelja obuhvata:

praćenje i procjenjivanje sebe i svog rada i zalaganja kao grupnog voditelja
i kovoditelja
rezimiranje mišljenja o svom radu, odnosima sa kovoditeljem, djecom, rodi-
teljima, nastavnim osobljem, pedagoško-psihološkom službom škole

praćenje kroz superviziju grupnog rada od strane stručnjaka Doma za od-
goj djece i mladeži Zagreb, sa sjedištem u Dugavama, dva puta u toku rea-
lizacije Programa
Supervizija grupnih voditelja:

osvrt na realizovane aktivnosti, dogovori i planiranje rada, razmjena infor-
macija
iznošenje pojedinačnih poteškoća u radu, iskustveno učenje iz konkretnih
ličnih ili profesionalnih problema
razgovor o dobitima u radu
istraživanje različitih mogućnosti intervencija i njihovih posljedica
davanje povratne informacije (feed back)
23
2. RAD INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA
Individualni rad sprovode volonteri-studenti (pomoć djeci u učenju). Individualni
voditelji-volonteri su motivisani i edukovani studenti, Fakulteta političkih nauka,
Studij socijalni rad i socijalna politika, iz Podgorice.
Obaveze individualnih voditelja-volontera

kontakt sa djetetom individualni voditelj-volonter ima najmanje dva puta
mjesečno, u trajanju od dva sata
kontakt sa grupnim voditeljima, najmanje dva puta mjesečno
kontakt sa školom i roditeljima, u dogovoru sa grupnim voditeljima
učešće u grupnom radu sa djecom; u dogovoru sa grupnim voditeljima,
najmanje dva puta mjesečno
obavezni dolasci i aktivno učešće u supervizijama, jednom mjesečno
mjesečni radni sastanci
izvještaji o realizovanim aktivnostima (kroz obrazac – vrijeme održavanja,
tema, kontakt sa djetetom, roditeljem, školom, voditeljem grupnog rada,
procjena ralizacije)
pohađanje edukacije
grupni voditelj ima, po potrebi, individualni kontakt sa djetetom u cilju pro-
cjene potrebe za dodatnom psihološkom podrškom
Procjena rada individualnih voditelja-volontera:

samoprocjena
praćenje njihove angažovanosti i uspješnosti u radu, zainteresovanosti za
rad i učenje, kreativnosti i inicijative, odnosa prema djetetu, stavu prema
njegovim roditeljima, odnosa sa grupnim voditeljima, nastavnim osobljem,
pedagoško-psihološkom službom škole, izvršavanja Programskih aktivno-
sti, vrše grupni voditelji i supervizor
kao i procjenu spremnosti za nastavak angažmana nakon eksperimentalne
faze
Supervizija individualnih voditelja-volontera:

osvrt na realizovane aktivnosti, dogovori i planiranje rada, razmjena infor-
macija
iznošenje pojedinačnih poteškoća u radu, iskustveno učenje iz konkretnih
ličnih ili profesionalnih problema
razgovor o dobitima u radu
istraživanje različitih mogućnosti intervencija i njihovih posljedica
davanje povratne informacije (feed back)
24
EVALUACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI
Kroz realizaciju i praćenje programskih aktivnosti; kontinuiranu i završnu evaluaciju:
Procjenjuje se:
slika djeteta o sebi
odnosi djeteta s drugima
odnos djeteta prema školskim obavezama
socio-emocionalna struktura grupe
zadovoljstvo učešćem u grupi
realizacija grupnih ciljeva i zadataka
realizacija individualnih ciljeva i zadataka
Uticaj na:
djetetov odnos prema sebi
socijalno i prosocijalno ponašanje djeteta
školski uspjeh djeteta
Praćenje rada odvija se od strane voditelja grupnog i individualnog rada, na slje-
dećim nivoima:
praćenje svakog djeteta, pojedinačno (dokumentacija prikupljena o djete-
tu, obrazac za praćenje individualnog rada)
praćenje grupe kao cjeline (struktura i evaluacija radionice, obrasci za pra-
ćenje grupnog rada)
praćenje porodice/roditelja svakog djeteta (struktura i evaluacija radionice;
obrazac za praćenje individualnog rada)

praćenje djetetovog uspjeha u školi (dokumentacija prikupljena o djetetu
kroz obrasce)
Procjenu vrše:
grupni i individualni voditelji
odjeljenski starješina
roditelji
dijete – samoprocjena
supervizori
koordinator projekta
Obrasci za procjenu i praćenje, u prilogu:

1. Inicijalni upitnik (popunjava odjeljenski starješina)
2. Podaci koje su o djeci dale odjeljenske starješine (primjer)
3. Upitnik za voditelje grupnog rada 25
4. Podaci o školskom uspjehu, praćenje kroz tromjesečja (primjer)
5. Upitnik - samoprocjena djeteta
6. Upitnik za roditelje - očekivanja od programa
7. Obrazac za evaluaciju radionice
8. Izvještaj o ponašanju u grupi (za grupne voditelje)
9. Okvirni plan i program grupnog rada (primjer)
10. Obrazac za praćenje grupnih aktivnosti (za individualne voditelje-vo-
lontere)
11. Obrazac za praćenje individualnog rada
12. Upitnik za roditelje - evaluacija programa
26
RADIONICE
I UVODNE RADIONICE
I UVODNE RADIONICE
RADIONICA 1: ,,Zašto smo tu?”

Tema Upoznavanje, očekivanja od Programa, pravila
Cilj Upoznavanje sa voditeljicama Programa i Programom, među-
sobno upoznavanje učesnika, upoznavanje radioničarskog rada,
definisanje grupnih očekivanja, dogovor i usvajanje pravila gru-
pnog rada, pružanje podrške učesnicima i motivisanje za budući
rad, stvaranje prijatne i zabavne atmosfere u grupi
Metod rada Izlaganje, diskusija, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, hamer, markeri, papir u boji format A4, olovke,
flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Riječi dobrodošlice, predstavljanje voditeljica, predstavljanje Programa
Pano sa imenima
Voditeljice pozivaju učesnike da, redom, ustaju i na flip-chart-u, markerom napi-
šu svoje ime, gdje god žele i kako god žele (ukrase na svoj način). Kada svi završe,
vodi se razgovor o imenima.
Voditeljice postavljaju pitanja i razvijaju grupnu diskusiju:
po kome su učesnici dobili ime,

ko im je dao ime,
da li im se ime dopada,
da im ime dogovara,
da li bi željeli drugačije ime,
da li njegovo/njeno ime ima neko značenje,
imaju li nadimak i kojim imenom bi voljeli da im se članovi grupe obraćaju...
Odgovore učesnika zapisuje voditeljica, na flip-chart-u.
Glavna aktivnost
Moja očekivanja od programa
Učesnici se pozivaju da kažu koja su njihova očekivanja od programa (“Zašto smo
tu?”). Vodi se diskusija o očekivanjima učesnika i o ciljevima programa. Zatim se,
na hameru, zapisuju očekivanja grupe.
Uvođenje pravila radioničarskog rada
Voditeljice podsjećaju učesnike na pravila pravila: kod kuće, u učionici, Kućni red 29
škole, u sportkom klubu... i upoznaju učesnike sa uobičajenim pravilima radioni-
čarskog rada. Učesnici predlažu pravila za grupu u kojoj se sada nalaze. Pravila se
zapisuju na papirima u različitim bojama i pored predloženog pravila upisuje se
i ime djeteta koje je određeno pravilo predložilo. Potom slijedi usvajanje pravila i
dogovor o njihovom poštovanju.
Završna aktivnost
Vjetar duva
Voditeljica poziva dobrovoljca kojem zadaje zadatak da stoji unutar kruga, a osta-
li učesnici sjede na svojim mjestima. Dobrovoljac treba da izgovori: „Vjetar duva
za sve one koji nose bermude”. Učesnici koji imaju bermude treba da ustanu i
zamijene mjesta, ali se ne smije sjesti na mjesto do sebe. Ko ostane bez mjesta, is-
pada ili staje u krug i zadaje novi zadatak (vjetar duva za sve one koji: imaju plave
oči, vole fudbal, čokoladu...).
Slijedi razgovor o aktivnostima:
kako se učesnicima svidjela današnja radionica
šta su saznali
Evaluacija
Učenicima se podijele fascikle sa naljepnicama, na kojima upisuju svoja imena
i objašnjava im se njihova svrha (čuvanje produkata radioničarskog rada), kao i
čemu služe evalucioni listovi koji se u fasciklama nalaze. Nakon svake radionice
djeca popunjavaju evaluacione listove u kojima, u odgovarajuće polje, upisuju
broj, naziv radionice i svoj utisak/doživljaj sa radionice (riječ, rečenica, crtež...).
RADIONICA 2: „Upoznavanje”
Tema Upoznavanje, očekivanja od Programa, pravila
Cilj Formiranje grupe (uvođenje novog člana), motivisanje za budući
rad, dogovor u radu, stvaranje prijatne atmosfere u grupi, grupne
kohezije
Metod rada Izlagane, diskusija, igra, rad u paru
Trajanje 60 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, papir u boji format A4, flomasteri, kar-
tončići sa nazivima “tajnih predmeta”, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Riječi dobrodošlice
Predstavljanje učesnika
30
Djeca sjede u krugu. Voditeljica objašnjava način na koji će se učesnici ponaosob
predstaviti: svaki učesnik osobi desno od sebe treba da šapne svoje ime i jednu
aktivnost koju voli da radi. Potom svako, na osnovu toga što je čuo, predstavlja
svog druga/drugaricu, lijevo od sebe.
Glavna aktivnost
Tajni predmet – javno pravilo
Na kartončićima su napisani nazivi predmeta koji asociraju na određeno, pret-
hodno donijeto, pravilo rada u grupi. Jedan učesnik izvlači kartončić i ima zada-
tak da na pitanja ostalih učesnika o tajnom predmetu odgovara sa “da”/”ne”. Onaj
ko pogodi napisanu riječ, izvlači novi kartončić i tako redom (“tajni predmeti” su:
mobilni telefon, sat, mikrofon, sendvič – užina, fascikla…).
Pravila se dopunjavaju, mijenjaju, usvajaju.
Moja očekivanja od programa
Učesnici se pozivaju da kažu/dopune njihova očekivanja od Programa, a vodite-
ljica bilježi odgovore na flip-chart-u. Vodi se diskusija o očekivanjima učesnika i
razgovor o ciljevima Programa.
Završna aktivnost
Uredna igra
Učesnici stanu u red, jedan učesnik dobija zadatak da stane licem prema redu,
pažljivo pogleda red i okrene se leđima prema redu. Tada nekoliko učesnika u
tišini zamijeni mjesta u redu. Zatim se izabrani učesnik ponovo okreće licem pre-
ma redu, treba da uoči promjenu i napravi početni redoslijed učesnika. Igra je

završena kada su se svi učenici oprobali u pogađanju.
šta su saznali
Evaluacija
Nakon svake radionice djeca popunjavaju evaluacione listove, u kojima u odgo-
varajuće polje upisuju broj, naziv radionice i svoj utisak/doživljaj sa radionice (ri-
ječ, rečenica, crtež...).
RADIONICA 3: “Dirigent”
Tema Upoznavanje, saradnja
Cilj Bolje upoznavanje članova međusobno, stvaranje grupne kohe-
zije, podsticanje saradnje među učesnicima, uočavanje sličnosti i
razlika, prihvatanje različitosti
31
Metod rada Diskusija, popunjavanje radnih listova, rad u paru, izlaganje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, radni listić - “Mi volimo/ne volimo”, pa-
pir A4, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Riječi dobrodošljice
Dirigent
Djeca stoje u krugu. Voditeljica objašnjava igru, zamoli jednog dobrovoljca da
izađe iz učionice. Sa ostalim učesnicima se dogovori da jedan započne određeni
pokret koji će u toku igre mijenjati, a učesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavlja-
ti. Učesnik se vraća u učionicu, staje u centar kruga i pogađa ko je „dirigent” - koja
osoba započinje pokret. Od učesnika se zahtijeva da bude skoncentrisan, da pa-
žljivo posmatra druge i opaža razlike, da otkrije ko je dirigent. Dirigent nastoji da
ne bude otkriven, a kada se to desi, napušta prostoriju, učesnici se dogovaraju ko
je sljedeći dirigent i igra se dalje nastavlja.
Glavna aktivnost
Mi volimo – mi ne volimo
Učenici se dijele u parove. Zadatak je da u parovima razgovaraju o sličnostima i

razlikama i da to upišu radni listić – „Mi volimo/ne volimo”. Potom izvještavaju u
velikoj grupi o zajedničkom radu.
Naš crtež
Na leđima učesnika se zakači papirić sa nazivom nekog predmeta ili bića koji tre-
ba da nacrtaju. Lijeva ruka jednog i desna ruka drugog učesnika se povežu tra-
kom i da im se jedna olovka. Zadatak svakog učesnika je da na zajedničkom listu
papira nacrtaju predmet koji im je voditeljica prethodno šapnula (i koji je napisan
na papiriću zakačenom na leđima učesnika). Zadaci učesnika koji rade u paru su
različiti. Instrukcija glasi da učesnici nacrtaju samo jedan predmet, bez razgovora.
Po završetku, pravi se izložba crteža, koja se upoređuje sa datim zadatkom.
kako se učesnicima svidjela igra
šta su saznali o razlikama i sličnostima među učesnicima
kakve teškoće su imali prilikom ispunjavanja zadatka
Završna aktivnost
Dogovor o narednom susretu i podsjećanje na zakazani roditeljski sastanak.
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i opunjavanje evaluacionih listića, dogovor o narednom
32 susretu.
RADIONICA 4: “Dobrodošlica volonterima”
Tema Upoznavanje sa volonterima
Cilj Uvođenje volontera, upoznavanje, stvaranje grupne kohezije,
razgovor o međusobnim sličnostima i razlikama, oblicima sarad-
nje sa volonterima
Metod rada Razgovor, popunjavanje radnih listova, rad u paru, izlaganje
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, radni listić – “Ovo sam ja, a ovo smo mi”,
fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Uvodna riječ, dobrodošlica volonterima – studentima Fakulteta političkih nauka,
studij Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece – učesnika.
Glavna aktivnost
Ovo sam ja, a ovo smo mi
Svako dijete bira svog volontera ili putem prigodne igre. Tako formiranim parovi-
ma voditeljica dijeli radne listiće “Ovo sam ja, a ovo smo mi”. Zajednički popunja-
vaju listić i dogovaraju se na koji način će svoj rad predstaviti ostalim učesnicima.
Slijedi predstavljanje parova (volonter i dijete) u velikoj grupi.
IME I PREZIME OVO SAM JA OVO SMO MI MJESEC ROĐENJA

Horoskopski znak

Broj cipela
Hobi
Omiljeno jelo
Omiljena boja
Najdraži kolač
Omiljeni sport
Omiljena životinja
Omiljeni pjevač
Najdraži dan u nedjelji
Voditeljica podstiče grupnu diskusiju:

šta smo saznali jedni o drugima, koliko se poznajemo
šta nas je iznenadilo, prijatno, neprijatno, kako se u vezi toga osjećamo
33
šta nam je različito, kako se u vezi toga osjećamo
šta nam je zajedničko, kako se u vezi toga osjećamo
Završna aktivnost
Razgovor o saradnji
Voditeljica naglašava važnost saradnje, kao i učenja saradnje kroz:
razgovor o oblicima saradnje sa volonterima, međusobnim očekivanjima
podsticanje djece da postavljaju pitanja volonterima, kao i volonteri djeci
dogovor o aktivnostima na radionicama koje slijede
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listića, dogovor o narednom
susretu.
RADIONICA 5: “Dobrodošlica volonterima 2”

Tema Upoznavanje, grupna kohezija
Cilj Upoznavanje, razvoj grupne kohezije, razgovor o druženju, oblici
saradnje sa volonterima
Metod Diskusija, razgovor, igra

Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, papir A4, dvije velike koverte, fascikle,
evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Uvodna riječ, dobrodošlica volonterima – studentima Fakulteta političkih nau-
ka, smjer Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece – učesnika kroz
prigodnu igru.
Voditeljica zatim objašnjava šta je volonterizam i podstiče diskusiju o volonter-
skom radu:
šta je volonterizam
ko sve može biti volonter
da li djeca žele da budu volonteri u svojoj zajednici i sl.
Ističe osnovne elemente volonterstva:
dobrovoljnost - obavlja se svojevoljno, bez nametanja, slobodno
neplaćenost - ne radi se iz želje za zaradom, nego besplatno
solidarnost - radi se iz saosjećanja sa drugima, iz želje da se nekome pomogne
34
Moje i tvoje ime
Zadatak je da prvi učesnik kaže svoje ime i jednu riječ koja ima isto početno slovo
kao i njegovo ime, npr. Ana-ananas. Drugi učesnik kaže „ Ovo je Ana –ananas” i
doda „ Ja sam Marko-miš” i tako se ponavlja do kraja kruga.
Glavna aktivnost
Koverte pune pitanja
Zadatak je da djeca na listićima zapišu pitanja koja žele da postave studentima,
sa ciljem da saznaju što više o njima, bez potpisa i da ih ubace u kovertu. Pita-
nja može biti onoliko koliko djeca žele, mogu da ih postave svakom studentu ili
onom kojeg odaberu. Studenti imaju isti zadatak, na listićima ispisuju pitanja za
djecu i ubacuju ih u drugu kovertu. Svako dijete izvlači iz koverte jedan listić sa
pitanjem i čita naglas (bez prepoznavanja čije je pitanje), a studenti odgovaraju.
Zatim, na isti način, pitanja postavljaju studenti djeci, a djeca odgovaraju. Ukoliko
neko želi još nešto da sazna može postavljati dodatna pitanja.
Slijedi razgovor o igri:
šta su saznali jedni o drugima
Završna aktivnost
Dirigent
pokret koji će u toku igre mijenjati, a učesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavlja-

Evaluacija
susretu.
RADIONICA 6: “Humano ponašanje i volonterizam”

Tema Humano ponašanje, volonterizam
Cilj Upoznavanje se sa pojmom “volonterizam”, upoznavanje i usva-
janje humanih oblika ponašanja
Metod Diskusija, rad u malim grupama, popunjavanje radnih listova,
izlaganje 35
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, koverte sa dijelovima rečenica, prilog
– “Kartice sa rečenicama”, papir A4, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Uvodna riječ, dobrodošlica volonterima – studentima Fakulteta političkih nau-
ka, smjer Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece – učesnika kroz
prigodnu igru.
Voditeljica objašnjava šta je volonterizam i podstiče diskusiju o volonterskom
radu:
šta je volonterizam
ko sve može biti volonter
zbog čega neko postaje volonter
kako se postaje volonter
da li djeca žele da budu volonteri u svojoj zajednici i sl.
Zatim predstavlja osnovne principe volonterstva:
dobrovoljnost - obavlja se svojevoljno, bez nametanja, slobodno
neplaćenost - ne radi se iz želje za zaradom, nego besplatno
solidarnost - radi se iz saosjećanja sa drugima, iz želje da se nekome pomo-

gne.
Glavna aktivnost
Traži, pomaži, složi
Djeca i volonteri su podijeljeni u grupe i svaka grupa sastavlja po dvije rečenice,
od unaprijed pripremljenih kartica sa dijelovima rečenica, koje su u kovertama.
Slijedi čitanje sastavljenih rečenica i razgovor o rečenicama, koji učesnike treba
da navede na zaključak da je pomaganje znak ljudskosti.
Prilog – Kartice sa rečenicama:
Ljudski je pomoći prijatelju u nevolji.
Ljudski je pomagati bolesnim osobama.
Ljudski je brinuti o ljubimcima i drugim životinjama.
Ljudski je reagovati na nasilje i pomoći žrtvi nasilja.
Ljudski je nenametljivo pomoći povrijeđenoj ili osobi sa invaliditetom.
Ruganje nije prihvatljivo ponašanje.
Potom slijedi druga aktivnost u grupama. Zadatak grupe je da se dogovore i na
papire zapišu što više iskaza o poželjnom, odnosno humanom ponašanju. Kad je
rad završen, učesnici dijele svoje ideje sa grupom.
36
Završna aktivnost
šta su saznali
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 7: “Povjerenje”
Tema Sticanje povjerenja, samopouzdanja
Cilj Podsticanje na otvorenost, iskrenost u komunikaciji; pružanje
podrške drugima; sticanje uvida u značaj podrške za nas, važnost
pozitivnih poruka koje nam drugi daju; saradnja, podsticanje sa-
mopouzdanja
Metod Diskusija, popunjavanje radnih listova, izlaganje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, radni listić – „Cvijet samopouzdanja”,
Uvodna aktivnost

Ja sam... volim da...
Učesnik dopuni rečenicu „Ja sam...” izgovarajući svoje ime, a pokretom pokaže šta
voli da radi. Ostali imaju zadatak da prihvate pokret, imitiraju ga i pogode o čemu
se radi. Aktivnost se ponavlja dok se svi učesnici ne oprobaju.
Glavna aktivnost
Tuširanje
Djeca naprave “tunel”/špalir (rasporede se u dvije kolone, jedni naspram drugih,
sa razmakom za prolaz) kroz koji prolazi redom svako ko se nađe na kraju kolone.
Osobu koja prolazi kroz tunel pozdravljaju osobe koje se nalaze u „tunelu”/špaliru
– riječima podrške, osmjesima, milovanjem, rukovanjem... Kada se svi oprobaju u
igri, slijedi razgovor o iskustvima podrške.
Vodi se razgovor o sljedećem:
koliko često učesnici drugima i drugi njima pružaju podršku
koliko često ljudi koriste podršku, a koliko kritiku u komunikaciji
kako se učesnici osjećaju kada ih neko podrži, a kako kada ih neko kritikuje
37
Cvijet samopouzdanja
Svaki učesnik dobija radni listić na kojem je prikazan tzv. „Cvijet samopouzdanja”,
u koji upisuje:
svoje ime i prezime
šta voli da radi kod kuće
šta voli da radi u školi
kad bi bio biljka, koja bi to biljka bila
kad bi bio životinja, koja bi to bila životinja
šta drugi misle o njemu
šta on misli o sebi
Potom, svaki učesnik staje ispred grupe učesnika i prezentuje svoj cvijet, objaš-
njavajući gore navedene stavke.
Vodi se razgovor o pozitivnim porukama koje nam drugi daju i koje mi dajemo
drugima.
Završna aktivnost
Dvije istine i jedna laž
Svako kaže svoje ime i tri podatka o sebi. Dva podatka treba da su istinita, a jedan
lažan. Npr. Mira: voli da peva, igra tenis, ima pet mačaka. Ostali se trude da pogo-
de koji podaci su istiniti, a koji podatak je lažan.

Evaluacija
susretu.
RADIONICA 8: “Da sam ja...”

Tema Saradnja, razumijevanje drugih
Cilj Podsticanje na otvorenost, saradnju, izražavanje stavova; uo-
čavanje sličnosti i razlika, podsticanje na razmišljanje – “biti na
mjestu drugog”; razvoj pažnje i saradnje u grupi, koncentracije i
pamćenja
Trajanje 45 minuta
Metod Razgovor, igra
Materijal Flip-chart i papir, markeri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
38
Uvodna aktivnost
Sport u krugu
Svi stoje u krugu, a jedan učesnik je u sredini kruga. Osoba u krugu pokazuje
pokrete koji predstavljaju neki sport (tenis, rukomet, fudbal, košarka, stoni tenis,
hokej i sl.), a koje ostali imitiraju i pogađaju o kojem sportu se radi. Nakon nekog
vremena osoba iz sredine kruga odabere svog zamjenika i tako se igra nastavlja
dok svi učesnici ne prikažu sport koji žele.
Glavna aktivnost
Da sam ja...
Djeca su u krugu. Određeni učesnik započinje igru riječima „Da sam ja (tata,
mama, ljekar, policajac, psiholog, direktor, nastavnik matematike...)”, a ostali do-
punjavaju rečenicu na svoj način, nastavljajući sa „...ja bih...”.
šta su primijetili, naučili
Završna aktivnost
Veliko-malo
Učesnici sjede u krugu. Jedan učesnik govori (npr. „Na velikom prozoru mala pti-
ca.”), a drugi učesnik zadnji dio rečenice svog prethodnika koristi kao početak
svoje rečenice („Na maloj ptici veliki kljun.”), i tako redom do kraja kruga.

Evaluacija
susretu.
RADIONICA 9: „Kišna oluja”

Tema Grupna kohezija, saradnja
Cilj Bolje upoznavanje učesnika međusobno, stvaranje grupne kohe-
zije, podsticanje saradnje među učesnicima, uočavanje sličnosti i
razlika, prihvatanje različitosti
Metod Razgovor, igra, crtanje
Trajanje 45 minuta
39
Materijal Flip-chart i papir, markeri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
Kišna oluja
Simulacija kišne oluje započinje tako što voditeljica protrlja dlanove ispred jednog
od učesnika u krugu, a učesnik oponaša tu radnju. Nastavlja se tako u krug dok svi
ne budu ponavljali započetu radnju (trljanje dlanova) u isto vrijeme. Kada drugi put
voditeljica prolazi krugom, započinje sa pucketanjem prstiju pred svakim učesnikom
kako bi pokazala da učesnik treba da sa trljanja dlanova pređe na pucketanje prstima.
Ostali će i dalje trljati dlanove sve dok voditeljica ne prođe pokraj njih pucketajući pr-
stima i oni prihvate novi pokret koji je voditeljica započela. Krenuvši u treći krug, proi-
zvodi se glasan zvuk-pljeskanje po bedrima, koji se širi dok voditeljica prolazi krugom
i ukazuje učesnicima na pridruživanje. To predstavlja vrhunac kišne oluje, nakon čega
se kreće prema stišavanju oluje, tako što voditeljica opet ide uokolo i prelazi s plje-
skanja po bedrima na pucketanje prstima pa na trljanje dlanova, sve dok ne nastane
potpuna tišina. Voditeljica zaustavlja sve pokrete i grupa na trenutak ostaje u tišini.
Igra se može ponoviti tako da neko od učesnika bude voditelj (dobrovoljci).

šta su primijetili, naučili
Glavna aktivnost
Začarani dvorac
Učesnici stoje u krugu, drže se za ruke i zvižduću. Oni predstavljaju zidine dvorca.
Zidine imaju kapiju - to su dva učesnika koji se ne drže za ruke i ne zvižduću, iz-
među njih je pola metra udaljenosti. U krugu - zidinama dvorca je zatvorenik. On
ima povezane oči, šeta po unutrašnjosti kruga i ima zadatak da nađe kapiju tako
što ne smije da dodiruje rukama, nego samo da prati zvuk - kapija je tamo gdje se
ne čuje zvižduk. Kad izađe iz zidina, drugi učesnik ga zamjenjuje i tako se redom
uključuju svi učesnici.
Vodi se razgovor o igri:
da li im je bilo teško da nađu kapiju
šta im je pomoglo da pronađu kapiju
40
Završna aktivnost
Evaluacija
susretu.
RADIONICA 10: „Ja i drugi”

Tema Učvršćivanje grupne kohezije, odnosi jednih prema drugima
Cilj Uvid u proces posmatranja, procjenjivanja, i formiranja utisaka o
drugim članovima grupe; podsticanje povjerenja među članovi-
ma
Metod Razgovor, crtanje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, samoljepljivi papiri u boji, listići sa ime-
nima učesnika, listovi za crtanje, flomasteri, fascikle, evaluacioni
listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Osoba preko puta
Zadatak je da učesnici stanu u dva reda, tako da svako ima svog para preko puta
sebe. Zatim osobe u paru okrenu jedna drugoj leđa i svako redom opiše svog
para, prisjećajući se svega što je na njemu zapazio. Kada svi iznesu svoja zapaža-

nja, okreću se licem prema svom paru i provjeravaju tačnost zapaženog.
šta prvo zapažate kod osoba sa kojima se upoznajete
šta vam je posebno važno za formiranje slike o nekome
da li vjerujete svom prvom utisku
da li vam se prvi utisak u kasnijim susretima (druženju) potvrđuje/mijenja
da li dajete šansu osobi da vam pokaže da je drugačija od vaše slike o njoj
Glavna aktivnost
Predstavljanje drugog crtežom
Voditeljica ima kutiju sa pripremljenim listićima sa imenima svih članova grupe.
Svi učesnici, slučajnim izborom, izvuku po jedan listić sa nečijim imenom, a po-
datak čije ime su izvukli drže u tajnosti. Zadatak je da utiske o toj osobi predstave
crtežom, ali ne crtajući njene spoljašnje/fizičke karakteristike, već da utiske o toj
osobi predstave pomoću simbola ( npr. smirena kao more, vedra kao sunce, nje-
41
žan kao cvijet, vjeran kao pas...).
Kada svi završe, voditeljica započinje otkrivanje pozivanjem:
učesnika koji su na prvom crtežu prepoznali određenu osobu, da objasne
na osnovu čega su to pomislili
učesnika koji je prepoznao sebe na tom crtežu, na osnovu čega je je to po-
mislio
autora crteža, da otkrije koga je nacrtao i šta je želio da predstavi
predstavljenu osobu, da iznese svoj utisak nakon onoga što je čula o sebi
Slijedi razgovor o aktivnosti:
šta su učesnici dobili za sebe
šta su saznali o drugima
kako se osjećaju
Završna aktivnost
Ja šapatom a ti glasno
Zadatak je da prvi učesnik onome do sebe šapatom kaže kako mu se dopala ra-
dionica i kako se osjećao na radionici. Zadatak učesnika koji sluša je da prenese
grupi šta je čuo. Igra traje dok svi učesnici ne završe.
Evaluacija

susretu.
RADIONICA 11: “Više o sebi”

Tema Predstavljanje sebe, šta volim, moj simbol...
Cilj Bolje međusobno upoznavanje, povezivanje učesnika, razvijanje
povjerenja
Metod Crtanje, pisanje, razgovor, pantomima, igra
Trajanje 45 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, listići – sa imenima učesnika, listići – sa
pojmovima za igru pamtomime, papir formata A4, ljepljiva traka,
Uvodna aktivnost
Pantomima
Svi učesnici stoje u krugu. Dobrovoljac uđe u krug, iz kutije izvuče listić sa napisa-
42 nim pojmom, koji treba da pokaže grupi pantomimom. Ostali učesnici pogađaju
o čemu se radi. Ko pogodi, zamjenjuje pantomimičara.
šta im je pomoglo/odmoglo u otkrivanju
kako se osjeća pobjednik
kako se osjeća onaj ko nije uspio da otkrije
Glavna aktivnost
Napravi svoju vizit-kartu
Zadatak je da svako nacrta svoju vizit kartu pomoću: nekog svog znaka, simbola
nečega što voli, što ga predstavlja, po čemu se prepoznaje, neke poruke, koju
smatra važnom. Zatim svaki učesnik na svoj papir upisuje svoje ime, adresu, tele-
fon. Vizit-karte se prestavljaju u velikoj grupi.
Na kraju voditeljica daje uputstvo da svako dijete razmijeni vizit-kartu sa učesni-
kom kojeg on izabere, odnosno da poklone jedan drugome vizit-karte kako bi
mogli kontaktirati, a vizit-karte mogu da dijele i sa ostalim članovima grupe.
Završna aktivnost
Vodi se razgovor o svim aktivnostima:
šta su saznali
Evaluacija
susretu.
43
II PRAVILA
II PRAVILA
RADIONICA 1: “Pridruživanje novih članova”

Tema Predstavljanje učesnika, grupna pravila
Cilj Upoznavanje sa voditeljicama, upoznavanje sa novim članovima,
upoznavanje sa pravilima grupnog rada, pružanje podrške uče-
snicima i motivisanje za budući rad, stvaranje prijatne i zabavne
atmosfere u grupi, definisanje ciljeva i očekivanja učesnika
Metod Izlaganje, diskusija, rad u paru, rad u malim grupama, igra, čitanje
priloga
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, papir u boji format A4, flomasteri, “Pri-
log o radioničarskom radu”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodošlica, evidentiranje učesnika.
Razgovor sa učesnicima u krugu:
kako se osjećaju
kako je protekao današnji školski dan
da li imaju nešto važno da kažu što bi rado podijelili sa grupom
Upoznajemo nove članove

Kratko predstavljanje svih učesnika (ime, razred, nešto o sebi) tako što se učesnici
podijele i rade u parovima. Imaju zadatak da zamisle da su u liftu i da u vremenu
od jednog minuta treba da se upoznaju – kažu o sebi ono što je važno. Poslije
isteka vremena, formiraju se grupe od četiri člana (po dva para), koje imaju isti
zadatak - da u vremenu od jednog minuta predstave par tako što će naći sličnosti
među sobom. Nakon predstavljanja, voditelj sumira i daje komentar – nekada
nema dovoljno vremena za predstavljanje, zato je važno da se za što kraće vri-
jeme kaže o sebi ono što je važno, da razmišljamo o sebi i da sebe znamo da
predstavimo na pravi način. Isto tako, važno je da razmišljamo i o drugima i pro-
nalazimo sličnosti koje nas povezuju.
Glavna aktivnost
Voditeljice pozivaju učesnike “domaćine” da prenesu svoja znanja i objasne no-
vim učesnicima šta je to radionica i kako funkcioniše rad u grupi (Prilog o radio-
ničarskom radu).
47
Prilog o radioničarskom radu:
Radionica se različito definiše i struktuira kod različitih autora, ali postoje neki ele-
menti koji su činioci svake radionice.
Radionicu možemo da definišemo kao oblik grupnog rada koji se realizuje putem
razmjene mišljenja i znanja, akcija ili sastanaka, čija je osnovna komponenta sa-
moafirmišući način rada.
Ono što je bitno i što izdvaja radionicu od ostalih oblika rada jeste sam proces i
način rada koji vodi do nekog, unaprijed, postavljenog cilja. Glavni cilj je ono što
želimo da učesnici nauče tokom radionice, ali postoji i sporedni cilj, a to je pove-
zivanje učesnika, stvaranje grupne kohezije i pozitivno prihvatanje i uvažavanje
osoba u grupi.
Većina autora kao osnovne komponente radionica navode:
lični angažman i razmjenu sa drugim učesnicima u radionici
različiti oblici grupnog rada
težnja za manje formalnom atmosferom
aktivno učešće svih, ravnopravnost učesnika
aktivno učenje putem razmjene
dobrovoljnost učestvovanja ili rada
raznovrsni oblici komunikacije kao i neposredna komunikacija
ravnopravnost učesnika i atmosfera podrške od strane voditeljica i samih

učesnika u grupi
poštovanje različitosti i uvažavanje različitih emocija, potreba i želja koje
učesnici imaju
nepostojanje direktnog vrednovanja i ocjenjivanja učesnika
rad na zajedničkom zadatku
postojanje povratne informacije u svakom trenutku i prilagođavanje zada-
taka potrebama grupe i dinamici rada
Završna aktivnost
Moja očekivanja
Učesnici se pozivaju da kažu koja su njihova očekivanja od Programa, a vodite-
ljice ili dobrovoljac iz grupe bilježi odgovore na flip-chart-u. Vodi se diskusija o
očekivanjima učesnika i razgovor o ciljevima programa.
Slijedi razgovor o radionici:
kako se učesnicima dopada ovakav način rada
da li su već učestvovali u nekim radionicama, kakvim
Evaluacija
susretu.
48
RADIONICA 2: “Pravila naše grupe I”
Tema Pravila radioničarskog rada
Cilj Učenje pravila rada u grupi, upoznavanje članova međusobno,
stvaranje grupne kohezije
Metod Diskusija, pisanje, izlaganje, igra, rad u malim grupama, čitanje
radnog materijala (prilog)
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, prilog – “Pravila radioničarskog rada”,
hamer, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Razgovor sa učesnicioma u krugu:
kako se osjećaju
Susret na trgu
Zajednički se napravi prostor za slobodno kretanje učesnika.
Zadatak je da učesnici zamisle da šetaju nekim trgom, da razgledaju i susreću
različite ljude koje ne poznaju. Učesnici šetaju slobodno, a na dogovoreni znak
( npr. voditeljica pljesne dlanovima) stanu, priđu najbližoj osobi do sebe i pred-
stave se, npr. "Ja sam Ana i volim ples." Nakon što se jedan drugome predstave,
učesnici nastavljaju dalje šetnju trgom, do sljedećeg pljeska. Takođe, zadatak je i

da učesnici za vrijeme šetnje upoznaju što više ljudi.
Razgovor o igri:
koliko su ljudi upoznali na trgu
šta su saznali
Glavna aktivnost
Nova pravila
Podsjećanje na pravila radioničarskog rada od ranije – šta su radioničarska pravila
i zašto se definišu, koja su opšta pravila, a koja specifična (Prilog – pravila radio-
ničarskog rada ). Potom, voditelj otvara razgovor o zajedničkim pravilima, koja
će se definisati na nivou grupe. Na nivou grupe učesnici dogovoraju i specifična
pravila.
Grupa se podijeli u tri podgrupe (prigodnim razvrstavanjem – npr. kruška, jabuka,
šljiva, grožđe) tako da podgrupe imaju po četiri člana. Podgrupama se da zada-
tak da se dogovore oko grupnih pravila i da na listu papira ispišu pravila kojih bi
voljeli da se pridržavaju, kojih bi grupa kao cjelina trebala da se pridržava, kao i 49
voditeljice i volonteri, a zatim da uz svako pravilo stave “kaznu” koja slijedi kao po-
sljedica ukoliko se pravilo ne poštuje. Kada završe, predstavnici grupa prezentuju
pravila i “kazne” koje su kao grupa donijeli.
U velikoj grupi se diskutuje o pravilima i primjerenosti predloženih “kazni”:
kako su donijeli određeno pravilo
da li učesnici smatraju da je to pravilo važno, zbog čega jeste/nije
da li učesnici smatraju da svi u grupi mogu da ispoštuju to pravilo
da li se svi učesnici slažu sa pravilom
da li misle da je “kazna” prestroga, zbog čega jeste/nije
Nakon obrazlaganja, pravila i “kazne” se jednoglasno usvajaju ili odbacuju.
Na kraju se usvojena pravila ispisuju na hameru i glasno čitaju.
Razgovor u krugu:
kako vam se svidjaju nova pravila
da li mislite da su fer
da li mogu da se ispoštuju
Završna aktivnost
Zadatak je da prvi učesnik učesniku do sebe šapatom kaže kako mu se dopala

radionica i šta mu se najviše svidjelo, a to učesnik koji je slušao, glasno izgovara.
Igra se dok svi učesnici ne kažu svoje utiske.
Evaluacija
susretu.
Prilog za učesnike
PRAVILA RADIONIČARSKOG RADA
Pravila se obično donose na samom početku rada, zapišu se na papir i stoje na
vidnom mjestu tako da svako može da ih vidi. Pravila važe za sve u grupi i u svim
situacijama. Njih je moguće mijenjati tokom rada, moguće je dodavati nova pra-
vila ili izbaciti pravila koja su ranije definisana, a grupa se mora složiti u vezi toga.
Pravila opisuju ponašanja koja su moguća i svako u grupi treba da zna koje su
posljedice ukoliko se neko ne pridržava donijetih pravila.
Postoje neka opšta pravila koja se uglavnom donose na radionicama, a postoje i
specifična pravila koja mogu bitno da se razlikuju od grupe do grupe.
Opšta pravila su:
Pravilo kruga – svi učesnici sjede, a ponekad i stoje, u krugu i na taj način svako u
grupi ima istu šansu da se izrazi, svi vide i čuju jedni druge.
50
Pravilo slušanja – učesnici pažljivo treba da slušaju jedni druge.
Pravilo diskrecije – ono što učesnik saopšti tokom radionice, tu treba i da ostane
(ovo se posebno odnosi na situacije u kojima se iznose lični sadržaji).
Pravilo učestvovanja – u radionici nema posmatrača, svi podjednako učestvuju.
Pravilo „dalje” – ukoliko neko neće da se izrazi o nekoj temi ili u aktivnosti, ima
pravo da se uzdrži na način da kaže „dalje”.
Pravilo poštovanja dogovorenog vremena – veoma je važno da se poštuje dogo-
voreno vrijeme, što znači da voditeljice i učesnici treba da dođu u dogovoreno
vrijeme, kao i da nema odlazaka tokom radionice, osim u slučaju kada se to najavi.
Neka od specifičnih pravila mogu da budu:
Tokom radionice mobilni telefoni treba da su isključeni.
Tokom radionice dozvoljeno je da se jede i pije, ali dok traje pauza.
Ko zakasni na radionicu, dužan je da se izvini i otpjeva nešto pred grupom.
Tokom trajanja radionice obavezno je mijenjanje mjesta, tako da svako od uče-
snika smije samo za vrijeme jedne aktivnosti da sjedi na nekom mjestu.
Zabranjeno je unošenje/korišćenje žvakaće gume u prostoriji gdje se radi.
Nakon završenog rada, učesnici treba da počiste i srede salu za rad i sl.
Svemu ovome može se uvijek dodati neko novo pravilo, u zavisnosti od potreba
grupe.
RADIONICA 3: “Pravila naše grupe II”

Tema Pravila rada, saradnja, upoznavanje

Cilj Rekapitulacija pravila donijetih na prethodnoj radionici, bolje
upoznavanje članova međusobno, stvaranje grupne kohezije,
podsticanje saradnje među učesnicima; neverbalna komunikaci-
ja
Metod Diskusija, pisanje, rad u parovima, izlaganje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, Prilog 1 – “Igra s karticama”, Prilog 2 –
“Ugovor o poštovanju pravila”, hamer, flomasteri, fascikle, evalua-
cioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjećaju
da li imaju nešto važno da kažu što bi rado podijelili sa grupom 51
Ogledalo
Stolice su razmještene tako da učesnici sjede u dva reda, svako ima svog para
naspram sebe. Jedan partner je “živo ogledalo” koje odražava izraz lica drugog
partnera, njegovo držanje, pokrete, mimiku... Poslije određenog vremena, uloge
se mijenjaju.
šta je bilo lako, a šta teško u ovoj aktivnosti
šta su vidjeli, prepoznali u ogledalu – lijepo, neprijatno, neobično, smiješno,
zanimljivo...
Glavna aktivnost
Igra sa karticama
Djeca dobijaju kartice na kojima je započeta rečenica koja se odnosi na određena
opšta/specifična pravila rada u grupi (Npr. Pravilo kruga mi se dopada zato što...;
Kada neko zakasni na radionicu, ja...). Njihov zadatak je da dovrše rečenicu tako
što će je dopuniti na kartici. Potom kartice lijepe na hamer sa naslovom “Ova pra-
vila nam pomažu da bolje sarađujemo u grupi”.
Slijedi diskusija o karticama sa pravilima.
Moj ugovor
Podsjećanje na usvojena grupna pravila. Djeca izvještaju na šta su se obavezala

kada je u pitanju formirana grupa i radioničarski rad. Razgovor u krugu o donije-
tim pravilima i “kaznama” – dopuna za pravila, kazne, nove ideje.
Potpisivanje ugovora podrazumijeva sva navedena pravila. Svaki učesnik naglas,
pred grupom, pročita svoj ugovor i potpiše.
Prilog 2 – Ugovor o poštovaju pravila
Ugovor o poštovanju pravila radioničarskog rada

Ja, _______________________ (ime i prezime), član ove grupe, obavezujem se
da ću tokom učešća u radioničarskom radu poštovati sljedeća pravila:
pravilo kruga,
pravilo slušanja i pravilo diskrecije,
pravilo učestvovanja i pravilo „dalje”,
pravilo poštovanja dogovorenog vremena,
pravilo ____________________________________,
pravilo ____________________________________,
Osnovna škola ____________________________________________, Podgorica,
____________________ (potpis učesnika)
___________________________ ( datum)
52
Blizanci
Voditeljica svakom učesniku šapne ulogu koji će imati u igri: patuljak, Betmen,
vila, životinja... i kaže da svako ima svog blizanca u grupi. Zatim se organizuje
“koktel” na kojem će svi prilaziti jedni drugima sa ciljem da saznaju ko je njihov
par-blizanac. Pitanja se postavljaju tako da odgovor može biti „da” ili „ne”. Na kraju,
svi se vrate u krug i svako treba da sjedne pored učesnika za kojega misli da je
njegov par - „blizanac”.
Slijedi razgovor o:
razlozima koji su naveli učesnike da pomisle da su pronašli svog „blizanca”
otkrivanje zadatih uloga
Evaluacija
Podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listića, dogovor o narednom susretu.
RADIONICA 4: “Oprez – pravila za nas važe”

Tema Pravila lijepog ponašanja i ponašanja u grupi
Cilj Dalji rad na pravilima ponašanja (podsjećanje na pravila koja
nam pomažu da bolje radimo u grupi, razgovaramo i igramo se,
dogovor oko zajedničkih aktivnosti u grupi); predstavljanje pra-
vila volonterima, zajednički rad na dopuni pravila
Metod Razgovor, asocijacije, diskusija, pisano izražavnje, čitanje, zajed-
nički rad sa volonterima, rad u malim grupama, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, radni listić (pravila), papiri u boji, papir

A4, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjećaju
Od jedan do šest
Učesnici sjede u krugu. Jedan počne glasno da broji: 1, 2, 3, 4, 5, 6. Kad izgovori 6,
prstom pokaže na jednog učesnika iz grupe koji treba da preuzme ulogu brojanja
počevši od broja 1. Ko se zbuni i umjesto broja 1 kaže 7, ispada iz igre.
53
Glavna aktivnost
Oprez – pravila za nas važe
Voditeljica podijeli učesnicima radne listiće sa pravilima ponašanja u grupi. Djeca
imaju zadatak da pravila pročitaju, dopune i komentarišu, samostalno ili uz po-
moć volontera. Djeca procjenjuju koje od pravila nisu do sada dobro savladala i
obilježavaju takvo pravilo na listiću. Zatim svako dijete izlaže svoje viđenje pošto-
vanja pravila u ovoj grupi.
Pravi se dogovor da svaki učesnik dobija po jedan bod za dan kada se pridrža-
va pravila. Sakupljene bodove mogu da zamjenjuju za minute kada će sprovesti
neku igru ili aktivnost po sopstvenom prijedlogu.
Završna aktivnost
Pravila na drugi način
Kroz grupni rad nabrajaju se asocijacije o pravilima. Zatim se piše sastav koji se
odnosi na pravila (individualno, u malim grupama) ili se koriste drugi kreativni
načini za prikazivanje pravila.
Predstavljanje radova/ideja u velikoj grupi.
Svako kaže kako se osjeća na kraju radionice.
Evaluacija
Podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listića, dogovor o narednom susretu.
54
55
III OSJEĆANJA
III OSJEĆANJA
RADIONICA 1: “Nemoj mi se rugati”

Tema Izražavanje osjećanja i saosjećanja
Cilj Izgrađivanje rječnika za izražavanje osjećanja, podsticanje razgo-
vora o osjećanjima, podrška u prepoznaju i imenovanju osjeća-
nja, prihvatanje i poštovanje osjećanja – kod sebe i drugih kako
bismo se osjećali prihvaćeni i sigurni, pronalaženje načina da se
osjećanja izraze na primjeren način, razvoj saosjećanja
Metod Čitanje priče, pjesme, gluma, slušanje i gledanje video spota (pje-
sma), diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, veliko srce od krep-
papira, ljepljiva traka, Prilog 1 - priča “Rastrgano srce”; Prilog 2 –
tekst pjesme “Nemoj mi se rugati”; CD „Nemoj mi se rugati” (laptop,
projektor, platno), fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodošlica.
Danas se osjećam…
Svaki učenik kaže kako se osjeća – riječ koja opisuje osjećanja, a brojem ocijeni
kako se danas osjeća (od -5 do +5 ). Učesnici se zatim svrstavaju u grupe istih

osjećanja (sretan, ljut; tužan...) pa u grupe istih ocjena ( od -5 do -2; od -1 do +1,
od +2 do +5).
Glavna aktivnost
Pocijepano srce
Zatraži se, od nekoliko dobrovoljaca, da objasne šta je to „obeshrabrenje” (npr. to
su postupci kojima navodimo druge da o sebi stvore lošu sliku, da se loše osjeća-
ju, nazivamo ih pogrdnim imenima, isključimo ih iz društva...).
Voditeljica zalijepi veliko papirno srce na prsa i zamoli djecu da reaguju na priču
„Rastrgano srce” tako što će svaki put kad čuju neko obeshrabrenje u priči, poka-
zati palcem nadole. Za svaki palac okrenut nadole, voditeljica, dramatičnim po-
kretom, pocijepa komadić srca od papira i baca ga na pod.
Prilog-priča „Rastrgano srce”
Jednog utorka ujutro, kad je zazvonio sat, Petar nije ustao iz kreveta. Deset minu-
ta kasnije majka je otvorila vrata njegove sobe. „Hajdemo”, kazala je,” zakasnićeš u
školu. Ti si jedna lijenština!” (cijepanje). 59
„Ali, mama, loše mi je.”, rekao Petar.
„Ponašaš se kao beba.”, kazala je Petrova majka. (cijepanje)
„Uvijek ti je loše na dan kad imaš kontrolni. Ustani i spremi se. Brat je bolji od tebe,
on je već spreman.” (cijepanje)
Petar se brzo obukao i otišao u kuhinju da doručkuje. Njegov stariji brat Marko
upravo je završio doručak. „Idem, mama.”, rekao je Marko. „Pričekaj Petra.,” kazala
je njegova majka. „Taj gubitnik (cijepanje) uvijek kasni.”, rekao je Marko (cijepanje).
„Ne želim da propustim autobus”.
Dječaci su stigli na stanicu tačno na vrijeme, a Petar je slijedio starijeg brata. Ali
kada su se vrata zatvorila i autobus krenuo, Petar se sjetio da je ostavio domaći
zadatak u svojoj sobi. Upitao je vozača autobusa da li bi ga pričekao dok se vrati
po domaći zadatak. „Šta ti je, mali? Ti si lud! (cijepanje). Ovo nije taksi. Bilo kako
bilo, tako ti i treba kad si zaboravan“(cijepanje). Kada je Petar stigao u školu, kazao
je učiteljici da je ostavio domaći zadatak kod kuće. „To je četvrti put ovog mjeseca,
Petre.”, rekla je. „Ne mislim da domaći nisi uradio, nego da lažeš! (cijepanje). Bojim
se da ću o tome morati da porazgovaram sa tvojim roditeljima”.
Petar je volio sport, ali je mrzio čas fizičkog vaspitanja jer je bio najmanji od svih dje-
čaka. Toga dana trebalo je da igraju košarku, a to je za njega najgori od svih sporto-
va. Učiteljica je zatražila da se djeca podijele u dvije grupe: lavove i tigrove. Za neko-
liko minuta bilo je po deset dječaka u svakoj grupi, samo je Petar ostao da sjedi na
klupi (cijepanje). Kapiten lavova je rekao: „Ne želimo Petra (cijepanje). On ne vrijedi
ništa.” (cijepanje). Kapiten tigrova je kazao: „On ne može u tigrove. Više liči na pre-
plašenu mačku (cijepanje)”. A svi drugi dječaci su se grohotom smijali (cijepanje).
Napokon je učiteljica dodijelila Petra jednoj grupi i to lavovima. Međutim, odsjedio
je na klupi cijelo vrijeme jer ga kapiten nijednom nije uključio u igru. (cijepanje)
Istoga dana, poslije škole, Petrov brat Marko, igrao je fudbal na igralištu u blizini
njihove kuće. Petar je bio mnogo bolji u fudbalu, nego u košarci. Fudbal mu je bio
najdraži sport. Zato je Petar upitao Marka može li i on da igra. „Nema šanse”, kazao
je Marko, „upropastio bi igru. Ti si smotan!” (cijepanje). Njihova je majka to čula i
povikala: „Marko, pusti Petra da igra sa vama”. „Ali mama, on je prespor,” (cijepa-
nje), rekao je Marko, „i uvijek smeta.” (cijepanje)
Slijedi analiza priče:
kako se Petar osjeća
zbog čega se tako osjeća
kako će na njega djelovati kada se prema njemu, iz dana u dan, neko pona-
ša na ovaj način
Pozivaju se učenici da ohrabre Petra – riječima, djelima, kako god žele, a za svako
smišljeno ohrabrenje, svi pokazuju podizanjem palca.
kako bi se Petar osjećao poslije ovakvih ohrabrenja
ko ohrabruje učesnike, na koji način
kako učesnici ohrabruju druge
60 Primjeri izjava ohrabrenja se zapisuju na hamer.
Završna aktivnost
Nemoj mi se rugati
Prikazuje se video spot „Nemoj mi se rugati”.
Djeca se udobno smjeste, naslone, zatvore oči ili pažljivo posmatraju spot i sluša-
ju pjesmu, misle o riječima pjesme.
Prilog - tekst pjesme “Don't laugh at me”, na engleskom i hrvatska verzija prevoda
“Nemoj mi se rugati”
DON’T LAUGH AT ME NEMOJ MI SE RUGATI

(Steve seskin/allen shamblin)
I’m a little boy with glasses Ja sam mali dječak s naočalama
The one they call a geek kojeg često zovu štreber (šmokljan)
A little girl who never smiles mala djevojčica koja se nikad ne smije
‘Cause i have braces on my teeth jer imam protezu na zubima
And i know how it feels to cry myself to sleep i znam kako je kad plačući zaspiš
I’m that kid on every playground Ja sam ono dijete na svakom igralištu
Who’s always chosen last kojeg uvijek zadnjeg biraju
A single teenage mother maloljetna samohrana majka
Tryin’ to overcome my past koja pokušava prebroditi prošlost
You don’t have to be my friend Ne moraš mi biti prijatelj
But is it too much to ask: Ali, je li previše ako tražim:
Don’t laugh at me Nemoj mi se rugati
Don’t call me names Ne vrijeđaj me
Don’t get your pleasure from my pain Ne traži svoje zadovoljstvo u mojoj boli
In God’s eyes we’re all the same U božjim smo očima svi isti

Someday we’ll all have perfect wings Jednog ćemo dana svi imati savršena krila
I’m the beggar on the corner Ja sam prosjak s ugla
You’ve passed me on the street prošao si pokraj mene na ulici
And I wouldn’t be out here beggin’ i ne bih tu prosio
If I had enough to eat kad bih imao dovoljno za hranu (što jesti)
And don’t think I don’t notice i nemoj misliti da ne primjećujem
That our eyes never meet da se naše oči nikad ne sretnu
Don’t call me names Ne vrijeđaj me
Don’t get your pleasure from my pain Ne traži svoje zadovoljstvo u mojoj boli
In God’s eyes we’re all the same U božjim smo očima svi isti
Someday we’ll all have perfect wings Jednog ćemo dana svi imati savršena krila
I’m fat, I’m thin, I’m short, I’m tall Ja sam debeo, ja sam nizak, ja sam visok
I’m deaf, I’m blind, hey, aren’t we all ja sam gluh, ja sam slijep, zar nismo to svi
na neki način
61
o čemu se govori u ovoj pjesmi
kakve misli ili osjećanja su učesnici imali dok su slušali pjesmu
što su primijetili u video-spotu
da li se mogu sjetiti neke situacije kada su htjeli nekome da kažu: „Nemoj mi
se rugati.”; dobrovoljci pričaju šta se tada dogodilo
svi učesnici redom odgovaraju koju važnu stvar, misao ili riječ će zapamti sa
ove radionice
Na kraju, svaki učesnik svakome u grupi uputi neku lijepu riječ.
Evaluacija
Podjela fascikli i evaluacionih listića.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
RADIONICA 2: “Dnevnik”
Tema Moja osjećanja i moje aktivnosti
Cilj Prepoznavanje i prihvatanje svojih osjećanja, prepoznavanje ras-
pona osjećanja, izlaženje na kraj sa neprijatnim osjećanjima
Metod Pisano izražavanje, crtanje, razgovor

Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, prazna kutija (od
ambalaže), listići, koverte, radni listići “Moj spisak za dobro raspo-
loženje”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Voditeljica pokreće razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjećanjem dolaze na radionicu
šta se dešavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjećali
Dnevnik
Svaki učesnik ima deset listića na kojima treba da napiše po jednu riječ vezanu za
događaje i osjećanja iz poteklog dana. Svoje listiće stavlja u kovertu pa u poseb-
nu kutiju. Svako uzima po jednu kovertu (ne svoju) i ima deset minuta da napiše
šta misli da je ta osoba čiju je kovertu izvukao radila tog dana, kako se osjećala i
o kojoj osobi se radi.
šta im je pomoglo/odmoglo u otkrivanju
62 predstavljena osoba iznosi svoj utisak nakon onoga što je čula o sebi
Glavna aktivnost
Moja osjećanja
Razgovor o različitim raspoloženjima i situacijama koje ih izazivaju. Voditeljice
podstiču djecu da razmišljaju o sebi, svojim osjećanjima i raspoloženjima. Ističe
se razlika između osjećanja i stanja. Zatim djeca dobijaju zadatak da na papiru,
kroz crtež i tekst (rečenicu), izraze svoje doživljaje koji se odnose na njihova pri-
jatna i neprijatna raspoloženja. Npr.: ja kao vesela - ja kao ljuta; ja kao tužan - ja
kao sretan... Učesnici mogu da dodaju i osobe koje ih čine sretnima/tužnima, kao
i da svoja osjećanja izraze bojom (koja simboliše taj osjećaj) ili nekim znakovima.
Kada završe crteže, djeca prezentuju svoje radove i govore o prikazanim osjeća-
njima.
Voditeljica postavlja pitanja i razvija grupnu diskusiju:
kada si tužan/kada si sretan (i tako za sve prikazane parove osjećanja)
kako se tada ponašaš
kako se drugi tada ponašaju prema tebi
Svi zajedno dajemo prijedloge šta se može uraditi da se bolje osjećamo, kako da
reagujemo u određenim situacijama i sl.
Završna aktivnost
Moj spisak za dobro raspoloženje
Učesnici, svako za sebe, popunjavaju radne listiće “Moj spisak za dobro raspolože-
nje”. Dobrovoljci mogu da predstave svoje listiće.
koje osjećanje lakše/teže pokazujemo, podnosimo

da li su osjećanja podjednako važna
kako možemo iskazati osjećanja da ne povrijedimo sebe ili druge
šta pomaže kada nas preplave osjećanja
Evaluacija
RADIONICA 3: “Zapažamo, osjećamo, izražavamo”

Tema Osjećanja
Cilj Prepoznavanje, imenovanje, uvažavanje sopstvenih osjećanja i
osjećanja drugih; uviđanje kako ono što mi činimo može da utiče
na ljude oko nas
63
Metod Ppt prezentacija, popunjavanje radnih listova, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, marker, loptica od papira,
flomasteri, papirići sa “smješkom i tužićem”, Power Point (ppt)
prezentacija i radni listići “Prikaz situacija; radni listići “Moja lista
osjećanja”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Loptica govori
Voditeljica dobacivanjem loptice poziva učesnike da dovrše rečenicu: „Tužan sam
kad...”, „Srećan sam kad...” itd. Svaki učenik učestvuje u igri.
šta radimo pa se drugi osjećaju dobro/loše
koliko smo pažljivi jedni prema drugima
kako se obraćamo jedni drugima
šta radimo kada povrijedimo nekoga
Glavna aktivnost
Uredna igra
Učesnici stanu u red, jedan učesnik dobija zadatak da stane licem prema redu,
pogleda red i se okrene se leđima prema redu. Tada nekoliko učesnika u tišini za-
mijeni mjesta u redu. Zatim se izabrani učesnik ponovo okreće licem prema redu,
treba da uoči promjenu i napravi početni redoslijed učesnika. Igra je završena
kada su se svi učenici oprobali u pogađanju.
Prikaz situacija
Zajednički se gleda Power Point (ppt) prezentacija na kojoj je predstavljeno ne-
koliko događaja koji izazivaju različita osjećanja. Učesnici se dijele u manje grupe,
dobijaju “tužiće” i “smajliće” koje lijepe na radne listove sa određenom situacijom.
Zatim se izvještava u velikoj grupi.
Prilog – Prikaz situacija (neko se svađa, plače, tuče, igra i sl).
Moja lista osjećanja
Voditeljice podijele radne listiće “Moja osjećanja”, na kojima djeca upisuju situaci-
je kada su tužni, sretni, radosni, bijesni...itd. Nakon završetka aktivnosti, učesnici
predstavljaju svoje liste u velikoj grupi.
64
šta je bilo slično/različito kod učesnika
da li iste situacije utiču podjednako na sve osobe
imamo li pravo da doživljavamo osjećanja na svoj način
Završna aktivnost
Evaluacija
RADIONICA 4: “Osjećanja”
Tema Osjećanja
Cilj Prepoznavanje i imenovanje sopstvenih osjećanja i osjećanja
drugih, izražavanje osjećanja, uviđanje neverbalne komunikacije
Metod Diskusija, razgovor, pantomima, igra
Trajanje 45 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart, markeri, fascikle, evaluacioni listo-
vi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost

Ime i pokret
Svi učesnici stoje u krugu, jedan učesnik uđe u sredinu kruga i pokaže pokretom,
grimasom, gestom kako se osjeća. Nakon toga ostali učesnici kažu: „Marko se
osjeća...” i imenuju prepoznato osjećanje. Igra se nastavlja dok svi ne iskažu kako
se osjećaju.
Glavna aktivnost
Tijelo koje govori
Svi učesnici stoje u krugu, a voditeljica zadaje zadatak:
recite nogom „ljut sam”
65
recite očima „strah me”
recite ramenima „nervozan sam”
pokažite tijelom da vam je dosadno
pokažite tijelom da ste tužni
pokažite licem iznenađenje...
Slijedi razgovor o akativnosti:
da li svi koristimo iste pokrete kada izražavamo neko osjećanje
da nas je neko sa strane gledao i nije čuo šta govorimo, da li bi znao šta
pokazujemo svojim tijelom
kako to što vidimo na tijelu utiče na komunikaciju, razumijevanje, odnose
Završna aktivnost
Pantomima
Svi učesnici stoje u krugu. Dobrovoljac uđe u krug i pantomim pokaže nešto što
mu se desilo i kako se zbog toga osjećao. Ostali učesnici pogađaju o čemu se radi.
Ko pogodi zamjenjuje pantomimičara.
Slijedi razgovor na osnovu čega su pogodili osjećanja.
Evaluacija

RADIONICA 5: “Saosjećanje”
Tema Empatija – saosjećanje
Cilj Razgovor o sopstvenim osjećanjima i osjećanjima drugih; o sao-
sjećanju (empatiji)
Metod Usmeno i pismeno izražavanje, razgovor, igra
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, kartončići sa zapi-
sanim ulogama, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
66
Glavna aktivnost
Bez koga se može
Izabere se jedna, svima poznata, priča. Svima se podijele uloge (zapisane na kar-
tončićima) tako da svaki učesnik predstavlja jedan lik ili predmet iz te priče. Vodi-
teljica prilazi sa zamišljenom ogromnom gumicom i pravi pokrete kao da želi da
izbriše, jedan po jedan, lik jer ga smatra nevažnim za priču. Zadatak učesnika je
da pokušaju da objasne svoju važnost i neophodnost za priču (npr. Mama iz priče
„Crvenkapica i vuk” kaže: „Ako me izbrišeš, ko će da pravi kolače.”).
Saosjećanje, šta je to?
Svako piše svoju definiciju saosjećanja. Zatim se redom čitaju definicije i zapisuju
na flip-chart-u (moguće objašnjenje saosjećanja: razumjeti drugu osobu, njene
misli i osjećanja, a ne tražiti da druga osoba misli i osjeća isto što i mi, prihvatanje
druge osobe sa toplinom, bez traženja da uradi ono što bismo mi uradili da smo
na njenom mjestu, bez osuđivanja, odbacivanja).
kada su se osjećali nevažnima
kada su pokazali da su drugi nevažni
kada su učesnici saosjećali sa nekim
kada su osjetili da ih drugi ne razumiju i da ne saosjećaju sa njima
Završna aktivnost
Pričam ti priču
Jedan od učesnika započinje priču kazujući jednu rečenicu po sopstvenom iz-
boru, a ostali nastavljaju tako da svako dodaje po jednu rečenicu. Ukoliko se ne

snalaze, daje se prijedlog za tzv. lanac osjećanja – učesnici započinju rečenicu sa
„Ovog časa se osjećam...”, a ostali dodaju kako se oni osjećaju.
Evaluacija
RADIONICA 6: ,,Saosjećanje 2”
Tema Saosjećanje, pomaganje drugima
Cilj Razumijevanje emocionalnog stanja drugih osoba, razvijanje sa-
osjećanja, pomaganje drugima u zadovoljavanju njihovih potre-
ba i uklanjanju teškoća
Metod Pisano izražavanje, razgovor, igra uloga, gra
Trajanje 90 minuta
67
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, radni listići “Zada-
te situacije”, hamer sa koracima za postupanje, papir A4, fascikle,
Uvodna aktivnost
Šalji dalje masku
Učesnici sjede u krugu. Neobičan izražaj lica (grimasu) učesnika koji počinje igru
podržava sljedeći učesnik u krugu, zatim ga mijenja u neku drugu grimasu, koju
onda šalje učesniku do sebe i tako redom, dok se svi učesnici ne oprobaju.
Glavna aktivnost
Osjećam drugu osobu
Učesnici se podijele u parove kojima se zadaju se različite situacije. Zadate situa-
cije treba da razrade kroz određene korake.
Radni listići „Zadate situacije”:
Tvoj prijatelj/prijateljica plače, jer ga/je neko zadirkuje.

Tvoj prijatelj/prijateljica je tužan/na, jer nije izabran/a da učestvuje u nekoj
igri, a to je jako želio/la.
Tvoj prijatelj/pijateljica je povrijeđen/a.
Tvoj brat ili sestra ne žele ni sa kim da razgovaraju nakon razgovora sa ro-
diteljima.
Nakon što je saznao/la ocjenu sa kontrolnog zadatka, tvoj drug/drugarica
počinje da plače.
Koraci kojih učesnici trebaju da se pridržavaju u razradi zadatih situacija zapisani
su na hameru:
1. Gledaj osobu.
2. Kaži kako se ta osoba osjeća.
3. Razumiješ li njena/njegova osjećanja, možeš li da se poistovjetiš sa njima?
4. Koji su sve tvoji mogući izbori za ponašanje prema toj osobi: pitati osobu
da li se osjeća tako kao što ti pretpostavljaš, da li joj možeš pomoći (učiniti
nešto lijepo toj osobi, ostaviti je na miru…), da li je pravo mjesto i vrijeme
za bilo koji od ovih izbora?
5. Ponašaj se u skladu sa najboljim izborom.
Zadate situacije se predstavljaju u velikoj grupi putem izlaganja ili se odigravaju.
68
kako se osjećala osoba iz zadate situacije
da li su ispravno razumjeli osobu, njena osjećanja i misli
da li joj je pomoglo ponuđeno rješenje, ponašanje njenog para
Završna aktivnost
Suprotna osjećanja
Učesnici dobijaju komad papira A4 koji treba da podijele na dva dijela, na kojima
crtežom izražavaju svoja suprotna osjećanja. Npr. ja kao vesela - ja kao ljuta; ja
kao tužan - ja kao srećan. Učesnici mogu da se izraze i bojom ili nekim znakom
koji predstavlja to osjećanje. Kada završe crteže, djeca govore o prikazanim osje-
ćanjima.
kada ste tužni, a kada sretni
kako se tada ponašate
kako se drugi tada ponašaju prema vama
Evaluacija
RADIONICA 7: “Bijes”
Tema Bijes, načini za kontrolu bijesa

Cilj Upoznavanje sa emocijom bijesa, razumijevanje odnosa koji po-
stoji između ove emocije i nastajanja i produbljivanja konflikta,
prepoznavanje nezadovoljenih potreba/osjećanja koja stoje is-
pod bijesa, upoznavanje sa načinima kanalisanja energije bijesa
Metod Igra, crtanje, pisanje, razgovor
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papiri, markeri, ljepljiva traka, sa-
moljepljivi listići različitih boja, flomasteri, fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost
šta se dešavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjećali 69
Osjeti moj bijes
Svi stanu u krug. Jedan po jedan, učesnici ulaze u sredinu kruga, pokazuju tijelom
kako izgleda njihov bijes i proizvode zvuk koji predstavlja „glas” bijesa. Svi ostali
ponove to isto, pokušavajući da osjete kako je toj osobi. Igra se završava kada se
svi oprobaju.
kako im se dopala igra
da li su osjetili kako je drugim učesnicima u igri
kolika je snaga u bijesu
Glavna aktivnost
Dobrovoljac iz grupe legne na veliki komad papira, ostali ocrtavaju njegovu kon-
turu. Taj papir se postavi na tablu.
Odakle bijes
Svako se za sebe prisjeća situacija koje ga razbjesne i to zapisuje npr. na žutim
naljepnicama. Ispisane naljepnice se zalijepe na papir postavljen na tablu, oko
konture tijela. Dobrovoljac glasno pročita sve zapise (odakle dolazi bijes).
Bijesne misli
Svako se za sebe prisjeća misli koje mu prolaze kroz glavu, šta misli o sebi i drugi-
ma u situaciji bijesa i to zapisuje npr. na rozim naljepnicama. Ispisane naljepnice

se zalijepe “u glavu” konture tijela, iscrtane na velikom papiru. Dobrovoljac glasno
pročita sve zapise (šta rade bijesne misli).
Bijesne gliste
Svako se za sebe prisjeća i zapisuje npr. na narandžastim naljepnicama šta radi
u bijesu. Ispisane naljepnice se zalijepe na ruke i noge iscrtane ljudske konture.
Dobrovoljac glasno pročita sve zapise (šta rade bijesne gliste).
Prije ili poslije bijesa sam se osjećao
Svako se za sebe prisjeća i zapisuje npr. na zelenim naljepnicama osjećanja koja
su prethodila bijesu ili koja su se javila nakon bijesa. Ispisane naljepnice se zalije-
pe na srce iscrtane ljudske konture (bijes je izazvan/izaziva druga osjećanja).
Bijesnim, a treba mi
Svako za sebe zapisuje, npr. na plavim naljepnicama, koje mu potrebe nisu bile
zadovoljene u situacijama bijesa, kojih se prisjetio. Ispisane naljepnice se zalijepe
u stomančni dio iscrtane ljudske konture.
ko ili šta vam donosi bijes
kako vaše misli utiču na pojavu/održavanje bijesa
šta radite kad ste bijesni
šta govorite kada ste bijesni
70
bijes čini da se osjećate (kako)...
šta vam u stvari treba, šta želite kad ste bijesni
da li je bijes destruktivan, kada
da li vam se dopada to što radite u bijesu
kako možete da dobijete to što želite na primjereniji način
kako se možete osloboditi bijesa (fizička aktivnost, humor, tehnike opušta-
nja, krativne tehnike...)
Voditeljica zaključuje:
Ljutnja u stvari znači da želimo nešto da promijenimo (ljuti smo što smo izgubi-
li utakmicu/igru, želimo da pobijedimo; ljuti smo što smo dobili plavi džemper,
želimo bijeli). Ljutnja je prirodna, kaže da želimo promjenu, ali problem nastaje
kad želimo druge da prisilimo na tu promjenu. Uvijek treba razmotriti kako do
promjene doći zajedno s tom drugom osobom.
Završna aktivnost
Grupni zagrljaj
Dva dobrovoljca se zagrle, zatim se pridruži sljedeći učesnik i tako svi redom pri-
laze i uvećavaju grupni zagrljaj.
Evaluacija

RADIONICA 8: “Šta radim kad me strah”
Tema Razumijevanje straha
Cilj Razumijevanje straha i osnaživanje za savladavanje straha u sva-
kodnevnim situacijama, razmišljanje o sebi i svojim osjećanjima;
razumijevanje i prepoznavanje emocija; uticaj osjećanja na ko-
munikaciju/odnose
Metod Razgovor, igra, pisano izražavanje, izlaganje
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart i papir, markeri, papir A4, fascikle,
Uvodna aktivnost
71
Šalji dalje masku
Djeca sjede u krugu. Dijete koje počinje igru pokazuje izrazom lica strah, to po-
država sljedeće dijete u krugu, odnosno šalje “masku straha”osobi desno pored
sebe.
Glavna aktivnost
Kroz grupni rad nabrajaju se asocijacije o strahu, koje se zapisuju na tabli i obra-
zlažu.
Voditeljica podstiče grupnu diskusiju:
šta za vas predstavlja opasnost
koje situacije za vas predstavljaju opasnost
koje osobe za vas predstavljaju opasnost
kada ste opasni za sebe, za druge
kako izgledamo kada se uplašimo
čega ste se nekad plašili, a sada se ne plašite (npr. mraka, visine, psa...)
kako ste se oslobodili straha
od koga biste zatražili pomoć

kako biste definisali strah
da li nam je strah potreban, kada
Strah u nama izaziva neugodu različitog intenziteta. Strah je prirodna reakcija na
situacije koje nam prijete, ugrožavaju nas. Strah je koristan jer nas čuva od realne
opasnosti. Osjećanje straha imaju svi ljudi i suočavaju se sa strahom u različitim
situacijama. Neki ljudi osjećaju bezrazložan strah (od lifta, aviona...).
Završna aktivnost
Situacija u kojoj sam siguran
Voditeljica zadaje zadatak da svako od učesnika razmisli i dovrši tri rečenice koje
počinju sa „ Siguran sam...”. Dobrovoljci mogu da predstave grupi svoje izjave.
Evaluacija
72
RADIONICA 9: ,,Moje srce”
Tema Osjećanja
Cilj Podsticanje djece da budu u kontaktu sa svojim osjećanjima, da
govore o svojim osjećanjima i da razvijaju empatiju; podsticanje
veselog raspoloženja i grupne povezanosti
Metod Razgovor, igra, pisanje, crtanje
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, fasci-
kle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Draga, da li me voliš?
Djeca stoje u krugu i jedno djete počinje igru, tako što se okreće osobi sa svoje
desne strane i ozbiljno je upita: „Draga, da li me voliš?”. Upitana osoba ozbiljno
odgovara: “Draga volim te, ali ne mogu da ti se nasmiješim”. Ukoliko se nijedno
djete ne nasmije, igra se nastavlja. Iz igre ispadaju ona djeca koja od smijeha ne
mogu da postave pitanje ili da daju odgovor.
Glavna aktivnost

Moje srce
Svako djete od lista papira izreže srce, oboja ga i ukrasi po sopstvenoj želji. Nakon
toga djeca upisuju sve što se nalazi u njihovom srcu: ljude, stvari, aktivnosti koje
vole i koje ih ispunjavaju zadovoljstvom. Nakon što svako završi, predstavlja svoje
“srce” u velikoj grupi, govori šta se sve nalazi u njegovom srcu i objašnjava zbog
čega.
šta su novo saznali o svom drugu ili drugarici
kako su se osjećali dok su govorili o stvarima i ljudima koje vole
da li su otkrili neku tajnu skrivenu u srcu
sa kim dijele tajne
Završna aktivnost
Zlatna ribica
Djeca zamisle da voditeljica u rukama drži zlatnu ribicu koja im može ispuniti že- 73
lje. Svako treba da zamisli po jednu želju. Tu želju učesnik izgovara kada je „ribica“
u njegovim rukama. Kada izgovori svoju želju, učesnik pušta ribicu tako što će
je predati ili dobaciti drugome. Kada drugi učesnik uhvati ribicu, izgovora svoju
želju i dodaje je sljedećem učesniku i tako dok svi ne dođu na red. Učesnici treba
da se potrude da se želje ne ponavljaju i da svaki učesnik dobije priliku da uhvati
zlatnu ribicu.
Evaluacija
74
IV SAMOPOUZDANJE
75
IV SAMOPOUZDANJE
RADIONICA 1: “Šta volim kod sebe”

Tema Bolje upoznavanje svojih osobina i želja
Cilj Razmjena pozitivnih osjećanja, usmjeravanje na pozitivan način
razmišljanja, uviđanje svojih pozitivnih osobina i osobina drugih,
upućivanje pohvala i afirmativnih poruka sebi i drugima, podsti-
canje na razmišljanje o osobinama, vrlinama, svojim pozitivnim
osobinama koje drugi ne primjećuju
Metod Razgovor, podsticaj, popunjavanje radnih listića
Trajanje 45 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4 u boji, samolje-
pljivi listići, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisa-
nje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodošlica učesnicima.
kako se osjećaju
Kako sam proveo/la vikend

Učesnici se dijele u parove. Zadatak je da jedan drugome ispričaju kako se osjeća-
ju i šta su radili za vrijeme vikenda. Zatim svako pred velikom grupom predstavlja
kako je njegov par proveo vikend.
Glavna aktivnost
Skriveno blago
Svi treba da razmisle o svojim osobinama, vrlinama, „skrivenom blagu” – tj. nekoj
svojoj pozitivnoj osobini koju drugi ne primjećuju. Potom na radne listiće upisuju
svoje odgovore. Ako neko ne može da se sjeti takve skrivene osobine, može da
kaže bilo koju pozitvnu osobinu ili mu voditeljica i ostali učesnici pomažu u pro-
nalaženju.
Na hameru se zapisuju prepoznate osobine, koje voditeljice pohvaljuju.
da li je učesnicima bilo lako ili teško da se sjete svoje skrivene, pozitivne
osobine
77
da li im je bilo lako ili teško da pred svima kažu svoju skrivenu, dobru oso-
binu, zbog čega
šta su novo saznali sami o sebi
Završna aktivnost
Tri stvari koje volim (da radim) i tri stvari koje ne volim (da radim)
Voditeljica podijeli učesnicima papire u dvije boje (zeleni i plavi). Učesnici na pla-
vom papiru zapisuju tri stvari koje vole, a na zelenom tri stvari koje ne vole. Kad
završe, papire presaviju i ubace u kutiju. Zatim svaki učenik izvlači po jedan papi-
rić i pogađa ko je autor teksta. Ako iz dva pokušaja ne pogode, vraćaju papirić u
kutiju i tako dok se ne otkriju svi autori.
šta su novo saznali jedni o drugima
Evaluacija
RADIONICA 2: “Želim da...”

Tema Prepoznavanje svojih želja, pismeno izražavanje
Cilj Razmišljanje o sebi i svojim željama, razumijevanje i prepozna-
vanje svojih želja, pismeno izražavanje; podsticanje pažnje, kon-
centracije i pamćenja, saradnje u grupi
Metod Igra, razgovor, pismeno izražavanje, podsticaj
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4 u boji, flomasteri,
Uvodna aktivnost
kako se osjećaju
Poštar
Jedan učesnik je određen da bude “poštar” i on izlazi iz prostorije. Za to vrijeme,
78 voditeljica dogovara sa drugom djecom ko će biti “primalac pošte”. Kada se do-
govore, “poštar” se vraća i kaže: “Ja sam poštar. Donosim pismo. Ko je primalac?”
Na to svi učesnici gledaju poštara u oči i slegnu ramenima. Poštar pokušava da
sazna ko je primalac postavljajući pitanja, npr. Da li je to dječak/djevojčica? Da li
ima plavu kosu? …patike? i sl. Ako pogodi, onaj ko je bio primalac postaje poštar.
Glavna aktivnost
Želim da...
Podsjećanje na pravila pismenog izražavanja (o pravopisu, pisanju sastava - uvod,
razrada, zaključak). Zatim se zadaje zadatak koji za temu ima lične želje. Nakon
završenog rada djeca čitaju svoje sastave. Svaki učesnik kaže šta mu se najviše
dopalo u sopstvenom sastavu i daje pozitivnu povratnu informaciju o sastavima
drugih učesnika.
da li je bilo teško pisati o svojim željama
kako su napravili plan izrade sastava
kako su se osećali tokom rada
kako su se osjećali dok su pred grupom iznosili šta im se dopada u sopstve-
nom sastavu
kako kad su primali pohvale od drugih
kako su se osjećali kada su pohvaljivali druge
Završna aktivnost
Mokro-suvo

Jedan učesnik govori (npr. Na mokroj ulici suvi automobil.), a drugi učesnik zadnji
dio rečenice svog prethodnika koristi kao početak svoje rečenice (Na suvom au-
tomobilu mokri prozor.) i tako redom svi učestvuju.
Evaluacija
RADIONICA 3: “Umijem, mogu, hoću”

Tema Sticanje samopouzdanja
Cilj Sticanje pozitivne slike o sebi, razvijanje svijesti o svojim dobrim
stranama, građenje samopouzdanja i samopoštovanja
Metod Popunjavanje radnih listića, izvještavanje, razgovor, igra, rad u
paru
79
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, radni listići “Umi-
jem, mogu, hoću”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjećaju
Komplikovani odgovori
Svi su u krugu. Voditeljica je u sredini i postavlja pitanja učesnicima. Učesnici mo-
raju da odgovore netačno. Pitanja treba da budu jednostavna i da upućuju na
automatske odgovore. Učesnik mora brzo da odgovori, inače ispada iz igre. Ko
tačno odgovori na pitanje, takođe ispada. Primeri pitanja:
koliko ruku imaš
koliko imaš godina
kako se zoveš
u kojem mjestu živiš
da li si ćelav
kako ti se zove mama
koliko je 1+1
koji broj dolazi poslije 5
koji je danas dan
u kojoj ulici živiš
na čemu sjediš
koje boje je nebo
Glavna aktivnost
Umijem, mogu, hoću
Djeci se podijele listovi papira i daje im se zadatak da papir linijama podijele na
četiri jednaka dijela. U gornji lijevi prostor treba da napišu: “Šta najviše VOLIM kod
sebe”. U gornji desni prostor treba da napišu: „Šta najbolje UMIJEM da radim”. U
donji lijevi prostor treba da napišu: „Na koje svoje osobine sam PONOSAN/PONO-
SNA”. U donji desni prostor treba da napišu: „Šta DRUGI najviše VOLE kod mene”.
Slijedi predstavljanje radnih listova u velikoj grupi.
Voditeljica ispisuje sve komentare na pripremljenom hameru i diskutuje se o ra-
dovima.
80
Nakon toga voditeljica daje instrukciju da, jedno po jedno dijete, prošeta ispred
ostalih, ali tako da položajem tijela, hodom, izrazom lica predstavi svoja osjeća-
nja, koja ima nakon popunjavanja liste o sebi.
kako se osjećaju nakon predstavljanja
koliko razmišljaju o svojim osobinama
kako se poštuju i njeguju pozitivne osobine
Završna aktivnost
Izmamljeni osmjeh
Igra se u parovima. Jedan partner treba da se trudi da ostane miran i da ne po-
kaže nikakvu emociju. Drugi partner ima zadatak da ga nasmije, ali ne smije da
koristi riječi ili dodir. Kada nasmije partnera, uloge se mijenjaju.
Evaluacija
RADIONICA 4: “Cvijet samopoštovanja”

Cilj Sticanje pozitivne slike o sebi, razvijanje svijesti o svojim dobrim
stranama, građenje samopouzdanja i samopoštovanja; razvoj

bliskosti i povjerenja u grupi; ohrabrivanje drugih
Metod Popunjavanje radnih listića, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, radni listići “Cvi-
jet samopoštovanja”, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pri-
bor za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se osjećaju
Moje dobre i manje dobre osobine
Djeca predstavljaju sebe i izdvajaju jednu dobru osobinu, kojom se ponose i jed- 81
nu manje dobru, koja im se ne sviđa kao prva. Na tabli se bilježe prepoznate oso-
bine.
uviđaju se sličnosti i razlike, da li ima više sličnosti ili razlika
da li je lakše govoriti o svojim jakom ili slabim stranama, zbog čega
u čemu im prepoznate osobine pomažu/odmažu
Djeci se objašnjava da svi imamo različite osobine - jake i slabe strane i da je to u
redu. Naglašava se da je važno razmišljati o svojim jakim i slabim stranama kako
bismo ih mogli pravovremeno prepoznati i reagovati shodno tome. Takođe, i da
iskreno predstavljanje sebe, sa vrlinama i slabim stranama, čini osnov povjerenja
među ljudima.
Glavna aktivnost
Cvijet samopoštovanja
Djeci se podijele listovi papira i daje im se zadatak da na papiru nacrtaju cvijet na
sljedeći način:
u sredini cvijeta upisuju ime osobe kojoj dive i navode razloge
u jednu laticu upisuju posljednje dvije pohvale koje su dobili od neke oso-
be, zbog čega
u drugu laticu posljednje dvije pohvale koje su uputili drugim osobama i

zbog čega
u sljedeću laticu upisuju dvije stvari koje ranije nisu znali da obavljaju, a
sada znaju
naredna latica je za dvije stvari koje još uvjek ne znaju, a voljeli bi da nauče
posljednje dvije latice su prostor u kojem djeca upisuju osobine koje su
stekla u proteklom periodu i ciljeve koje u narednih deset godina žele da
ostvare, a ne tiču se porodice, škole i zdravlja
Svako djete prezentuje svoj cvijet samopoštovanja.
Razgovor u krugu:
kako su se osjećali kada su navodili pohvale date drugima, a kako kada su
navodili pohvale koje su primili od drugih
kako su naučili određene aktivnosti i kako planiraju da nauče željene vje-
štine
kako su postavili ciljeve i kako do njih mogu da stignu
Završna aktivnost
Ohrabrivanje drugih
Učesnici redom govore koje osobine cijene kod učesnika koji sjedi sa njihove de-
sne strane i koju osobinu bi od njega voljeli da pozajme.
82
da li su znali da posjeduju određene osobine koje drugi vole i cijene kod
njih
kako mogu da razviju željenu osobinu
Evaluacija
RADIONICA 5: “Ti si …”
Cilj Učvršćivanje grupne kohezije, uvid u proces zapažanja, procje-
njivanja i formiranja utiska o drugim članovima grupe, dobijanje
informacija o tome kako ih drugi vide (podrška pri stvaranju slike
o sebi), samoafirmacija
Metod Kreativna tehnika-kolaž, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir za crtanje, časopisi
za izradu kolaža, makaze (prema broju učesnika), ljepilo, samolje-
pljiva traka, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost

kako se osjećaju
Nedovršene rečenice
Zadatak je da učesnici dovrše rečenice poput:
ti si Sunce, jer…
ti si cvijet, jer…
podjsećaš me na... jer...
želim da se družim s tobom jer...
Zadatak je i da se govore samo pozitivne stvari o drugome, a rečenica treba da se
odnosi na dijete koje sjedi, na primjer, sa lijeve strane djeteta koje govori.
83
Glavna aktivnost
Ovo sam ja kako me drugi vide
Svaki učesnik na svoj papir samo napiše ime (ne radi dalje na svom papiru) i preda
učesniku do sebe. Zadatak je da učesnici tehnikom kolaž predstave svakog uče-
snika (posebno). Likovni rad treba da predstavlja učesnika (njegove osobine, sve
ono što drugi učesnici misle da njega predstavlja). Na raspolaganju su časopisi iz
kojih učesnici treba da biraju i režu slike i riječi koje predstavljaju učesnika kojega
prikazuju. Kada odaberu, lijepe materijal na papir s odgovarajućim imenom, koji
dodaju sljedećem učesniku. Papiri kruže dok svako na papir svakog učesnika ne
zalijepi slike, riječi, poruke izrezane iz časopisa. Na kraju se svakome vraća papir s
njegovim imenom. Svaki učesnik pokaže svoj kolaž u velikoj grupi.
Voditeljica sljedećim pitanjima podstiče učesnike da predstave svoju sliku:
opiši svoju sliku
kako si zadovoljan svojom slikom
ako si zadovoljan, čime si zadovoljan
ako nisi zadovoljan, čime nisi zadovoljan
šta ti se najviše dopada
da li te tvoj kolaž dobro predstavlja ili bi nešto izmijenio, dodao i šta je to
ostale učesnike pita zašto su odabrali baš tu sliku, riječi
kako se učesnicima sviđaju pojedinačni radovi

Na kraju se pravi izložba radova.
kako vam se svidjela ova vježba
da li je bila teška/laka, prijatna/neprijatna
da li ste zadovoljni komentarima grupe
da li ova aktivnost pomaže da se upoznamo
Završna aktivnost
Ogledalo
Učesnici se podijele u parove. Zadatak je da svako imitira svog para u svemu što
on radi. Nakon toga, uloge se zamijene.
Evaluacija
84
RADIONICA 6: “Niko kao ja”
Tema Slika o sebi
Cilj Predstavljanje, upoznavanje, međusobno uvažavanje, saradnja,
učenje o različitostima - toleranciji
Metod Diskusija, pismeno izražavanje, prezentovanje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri,papir A4, kartice za pisanje
autobiografije; radni listići – „Niko kao ja”, flomasteri, hamer, fasci-
Uvodna aktivnost:
kako se osjećaju
Autobiografija
Voditeljica daje instrukciju da svi učesnici, u roku od pet minuta, napišu nekoliko
teza o sebi, ali bez upisivanja svog imena. Voditeljica sakupi i promiješa kartice.
Jedan učesnik izvlači prvu karticu, čita ono što piše na njoj, a ostali pogađaju o
kome je riječ. Kada pogode, taj učesnik na kartici napiše svoje ime i zalijepi je na
hamer. Nova kartica dodaje se sljedećoj osobi i igra se nastavlja dok se razotkriju
svi učesnici.

Glavna aktivnost
Niko kao ja
Učesnicima se podijele radni listići sa pitanjima. Njihov zadatak je da se skoncen-
trišu i odgovore iskreno na svako pitanje, a potom da se uz pomoć listića pred-
stave grupi.
Pitanja/nedovršene rečenice se odnose na dječiju sliku o sebi, sopstvenim intere-
sovanjima, sklonostima, doživljajima, iskustvima:
koje su tvoje dobre osobine
koje su tvoje slabe osobine
šta drugi ljudi misle o tebi
navedi neku svoju osobinu po kojoj se razlikuješ od drugih
navedi svoje dobro djelo
da li prihvataš šalu na svoj račun
85
svako saopštava jednu stvar koju do sada nije znao o učesniku koji se pred-
stavlja
u čemu su učesnici slični/različiti
kako ste doživjeli razlike (kao vrijednost, prepreku, odbacivanje...)
poznajemo li se bolje
Završna aktivnost
Pano grupnih kvaliteta
Od radnih listića učesnici kreiraju Pano grupnih kvaliteta.
Svi odgovaraju na pitanje sa čime su najzadovoljniji na Panou grupnih kvaliteta.
Evaluacija
86
V UČENJE
V UČENJE
RADIONICA 1: “Da sam ja neko”

Tema Razlika između potreba i želja
Cilj Uviđanje razlike između potrebe i želje, upoznavanje sa univer-
zalnošću potreba i mogućnostima da se one zadovolje na različi-
te načine
Metod Igra, pismeno izražavanje, crtanje, razgovor
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, radni
listići „Lista potreba i osjećanja”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor
za pisanje
Uvodna aktivnost
kako se učesnici osjećaju
kako je protekao današnji školski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su dašnji domaći zadaci

Špalir
Učesnici stanu u dvije kolone okrenuti jedno prema drugom, na razdaljini dovolj-
noj da se dotaknu ispruženim rukama. Jedan po jedan, učesnik prolazi lagano
kroz špalir dok mu ostali šalju: poruke podrške, lijepe rječi praćene gestom njež-
nosti, odobravanje. Čim prva osoba prođe pored troje-četvoro u špaliru, kreće
sljedeća osoba, prolazi se kroz špalir i staje na posljednje mjesto, a cijeli špalir se
pomjera unaprijed za jedno mjesto i tako redom dok se svi ne izredaju.
Glavna aktivnost
Šta želim, a šta mi treba
Voditeljica zamoli učesnike da se udobno smjeste na svoja mjesta, da polako
zatvore oči i da se opuste... Zatim treba da zamisle da su važna i moćna osoba
na ovom svijetu. Svako po svom izboru pravi sliku važne i moćne osobe. Poslije
kratke pauze, voditeljica traži od učesnika da, tako važni i moćni, svako za sebe,
dovrše rečenicu: „Da sam ja NEKO u ovoj školi, ja bih...”. Poslije toga voditeljica
pozove učesnike da zamisle kako bi to izgledalo kada bi se njihova želja ispunila.
Zatim slijedi instrukcija da učesnici polako otvore oči, vrate se u svoju grupu. Vo- 89
diteljica podijeli papire, a svaki učesnik pri vrhu papira zapiše svoju kompletiranu
rečenicu „Da sam ja NEKO u ovoj školi, ja bih...”, zatim simbolom ili crtežom prikaže
sliku koju je zamislio.
Nakon toga voditeljica podijeli učesnicima materijal za rad - “Lista potreba i lista
osjećanja”. Učesnici povezuju ono što su poželjeli da se desi sa potrebama koje bi
se zadovoljile kada bi se njihova želja ostvarila i zapisuju svoje potrebe na papir
(na kome je rečenica i slika), kao i osjećanja koja su sa time u vezi.
Završna aktivnost
U velikom krugu, učesnici razmjenjuju odgovore jedni sa drugima, opisuju osta-
lim učesnicima svoju želju i potrebe koje bi zadovoljili kada bi se njihova zamišlje-
na situacija ostvarila, kako bi se osjećali zbog toga.
kako se osjećaju u vezi s tim što su dobili
da li mogu da zamisle takvu situaciju u stvarnosti
kako bi se osjećali kada bi se to sve ostvarilo
kako se osjećaju kada tu sliku stave u odnos sa realnošću
kako ostvarenje njihove želje utiče na njih same, na druge ljude
Na kraju svi zajedno definišu i zapisuju zajednički cilj - ono što odmah može da se
uradi da bi se ostvarilo ono što žele.

Evaluacija
RADIONICA 2: “Dnevno planiranje učenja”

Tema Dnevno planiranje učenja i slobodnih aktivnosti
Cilj Razvijanje sistematičnosti u radu, radnih navika, razvijanje spo-
sobnosti za planiranje vremena (dnevno planiranje), razvoj od-
govornosti
Metod Diskusija, popunjavanje radnih listića (grupni rad, individualni
rad), izvještavanje
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listići “Kratki pod-
sjetnik o učenju”, radni listići “Dnevni plan aktivnosti”, fascikle,
90
Uvodna aktivnost
Kratki podsjetnik o učenju
Djeci se podijeli pripremljeni materijalu koji sadrži citate o učenju (poslovice, izre-
ke, izjave... npr. „Od svih mudrosti znanje je najbolja: zato što ga niko ne može
ukrasti, zato što ga niko ne može kupiti, zato što je neuništivo” – staroindijska
mudrost) o kojima djeca diskutuju u malim grupama. Svaka grupa predstavlja u
velikoj grupi ono što je za nju najznačajnije u vezi učenja i sticanja znanja.
Glavna aktivnost
Plan dnevnih aktivnosti
Vodi se razgovor o izradi plana rada:
za konkretni zadatk, za dnevne aktivnosti
početak učenja – letimični pregled lekcije, određivanje malih cjelina za uče-
nje
kako se čita, kako se prave zabilješke i sl.
planiranje obnavljanja cjelokupnog gradiva

odmor – pauze u toku učenja (promjena aktivnosti, fizička aktivnost, dru-
ženje)
individualno učenje
teškoće u učenju
traženje pomoći u učenju (od predmetnog nastavnika, učenika, roditelja,
volontera…)
grupno učenje
(samo)disciplina
Dnevni plan aktivnosti
Na unaprijed pripremljenim radnim listićima „Dnevni plan aktivnosti” učesnici
prave plan aktivnost za taj dan. Svako predstavlja svoje planove u velikoj grupi.
kako vam je bilo da razmišljate o planu dnevnih aktivnostima
da li ste to već radili
kako je moguće da se plan ostvari
91
šta bi se moglo dodati, oduzeti, promijeniti
kako biste se osjećali poslije takvog dana, šta biste dobili
šta im se dopalo u planovima drugih učesnika
da li su dobili neku ideju za svoj plan aktivnosti
Završna aktivnost
Evaluacija
RADIONICA 3: “Radne navike”

Tema Dnevno i nedeljno planiranje učenja
Cilj Podsticanje na pravljenje plana (svako)dnevnih aktivnosti, razvoj
radnih navika, izrada plana
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listića, individualni rad, izvješta-
vanje
Trajanje 120 minuta

Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listići za nedeljno i
dnevno planiranje učenja, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Zadatak je da prvi učesnik učesniku do sebe šapatom kaže kako se osjeća, a zatim
učesnik koji je slušao, glasno saopštiti šta je čuo. Igra traje dok svi učesnici ne kažu
kako se osjećaju.
92
Glavna aktivnost
Planiranje
Voditeljica objasni učesnicima da će se u okviru vježbe baviti planiranjem dnev-
nih i nedeljnih aktivnosti, naglašavajući značaj ravnomjerne zastupljenosti i ras-
poređivanja svih aktivnosti kako bi imali dovoljno vremena za učenje, druženje,
odmor, druge radne ativnosti, za porodicu.
Slijedi razgovor o:
radnim i slobodnim aktivnostima
školskim obavezama
kućnim obavezama
učenju
kako urediti mjesto za učenje
šta podrazumijeva lična psiho-fizička priprema za rad/učenje
planovi za rad, šta treba da sadrži plan rada (šta učiti prvo, kada slijede od-
mori)
kada je najbolje vrijeme za učenje, da li/kada treba praviti odmor za vrijeme
učenja
kada je potrebna pomoć u učenju
razlika između odmora i dokolice (vrijeme bez aktivnosti, dosađivanje)
vrijeme za druženje sa članovima porodice
vrijeme za druženje izvan porodice
Na unaprijed pripremljenim radnim listovima (dnevni plan rada i nedeljni plan
rada) učesnici prave plan aktivnost za taj dan, zatim i za cijelu nedelju. Svako

predstavlja svoje planove u velikoj grupi.
Završna aktivnost
Slijedi razgovor o sačinjenim planovima:
kako su uskladili radne obaveze i ostale potrebe
da li su zadovoljni svojim rasporedom dnevnih aktivnosti
zašto je važno planiranje-organizacija rada
kako se osjećaju kad ostvare planove
kako mogu da unaprijede svoje planove, učenje
Evaluacija
93
RADIONICA 4: “Nedjeljno planiranje učenja”
Tema Nedjeljno planiranje učenja i slobodnih aktivnosti
Cilj Razvijanje sistematičnosti u radu, radnih navika, razvijanje spo-
sobnosti za planiranje vremena, izrada plana
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listića, grupni rad, individualni
rad, izvještavanje
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listići za nedeljno
planiranje učenja, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor
za pisanje
Uvodna aktivnost

Dan-noć
Učesnici stoje u krugu držeći se za ruke. Kada voditeljca kaže “dan” učesnici zauzi-
maju stojeći položaj, a kada kaže “noć” treba da čučnu. Igra se može ubrzavati, a
ispadaju učesnici koji pogriješe.
Glavna aktivnost
Vodi se razgovor sa djecom o načinu učenja:
kada počinju sa učenjem
koliko vremena dnevno provode u učenju
kako urediti mjesto za učenje
šta podrazumijeva lična psiho-fizička priprema
da li prave planove za učenje
šta treba da sadrži plan učenja
šta učiti prvo
kada slijede odmori
šta raditi nakon učenja
vrijeme u kojem se dosađuju
Zajedno se sačinjava nedeljni plan učenja.
94
Završna aktivnost
Slijedi razgovor o sačinjenim planovima:
da li ste zadovoljni svojim rasporedom učenja i ostalih dnevnih aktivnosti
sa čime niste zadovoljni/kako se to može urediti da budu zadovoljni
da li planiraju šta će raditi sljedećeg dana/sljedeće sedmice/na raspustu-
odmoru
da li smatraju da je potrebno planiranje sopstvenih aktivnosti
zašto je važno planiranje – organizacija dana
Evaluacija
RADIONICA 5: “Ja sam sam svoj dirigent”

Tema Planiranje učenja i slobodnog vremena
Cilj Sticanje radnih navika kako bi se postigao uspjeh u učenju, uvi-
đanje značaja planiranja učenja za ishode istog; osposobljavanje
učesnika da planiraju učenje i aktivnosti koje žele da realizuju u
svoje slobodno vrijeme
Metod Diskusija, popunjavanje radnih listića, prezentovanje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listići za planiranje

dnevnog i sedmičnog učenja, flomasteri, fascikle, evaluacioni li-
stovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Dirigent
pokret koji će u toku igre mijenjati, a učesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavlja- 95
Glavna aktivnost
Ja sam svoj dirigent
Razgovor sa djecom o načinu učenja:
kako sam sebi dirigovati aktivnosti u vezi učenja i slobodnog vremena
kada, kako pristupaju učenju
kako se može planirati učenje
zašto je to važno
kako odabrati dobro mjesto za učenje
kako odabrati gradivo koje će učiti
kako praviti pauze između učenja
kako planirati aktivnosti u slobodno vrijeme
sa kim provode slobodno vrijeme
u kakvim aktivnostima provode slobodno vrijeme
šta bi željeli da rade u slobodno vijeme

kako mogu da ostvare svoje želje
kako se osjećaju kada ispune plan, želje
Završna aktivnost
Dnevni i nedjeljni plan učenja
Svaki učesnik dobije po jedan obrazac za planiranje dnevnog i sedmičnog uče-
nja. Njegov zadatak je da ga prokomentariše pred grupom, predloži neke izmje-
ne i dopune i pokuša da isplanira svoje vrijeme za učenje za današnji dan. Nakon
toga, učesnicima se daje domaći zadatak da se pridržavaju napravljenog plana i
da na kraju dana, pred spavanje, razmisle da li su bili uspješni u planiranju, da li
su možda mogli nešto drugačije. O navedenome će se razgovarati na sljedećem
susretu.
Evaluacija
96
RADIONICA 6: “Istrajnost se isplati”
Tema Donošenje odluka, istrajnost
Cilj Procjena koliko smo istrajni u onome što radimo (u učenju, u
ostvarivanju određenih ciljeva nevezanih za školu i sl.), motivisa-
nje za učenje i istrajanost; navođenje na razmišljanje o ciljevima
djece do kraja ovog polugodišta, odlučivanje, planiranje aktivno-
sti koje su usmjerene ka ostvarivanju postavljenih ciljeva
Metod Čitanje priče, razgovor, popunjavanje radnih listića, diskusija, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart, hamer, markeri, prilog – “Priča o
pukovniku Sandresu”, radni listići – “Istrajnost se isplati”, flomaste-
ri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Besmislice
Voditeljica postavlja učesnicima različita pitanja. Onaj ko je pitan mora da da neki

besmisleni odgovor koji nema veze sa pitanjem. Npr. voditelj pita: “Da li voliš da
se igraš?”, a učesnik odgovara npr.: “Idem na ručak”. Učesnik treba da odgovori
rečenicom, odnosno da pazi da ne odgovori sa “da”, “ne” ili “ne znam” jer u tom
slučaju ispada iz igre. Igra se brzo, učesnik mora da odgovori na pitanje prije nego
što voditeljica izbroji do tri.
Glavna aktivnost
Priča pukovnika Sandersa
Sa učesnicima se razgovara o značenju riječi “istrajnost”, šta podrazumijeva ta
osobina, da li je istrajnost isto što i upornost…
Voditelj čita inspirativnu priču iz života pukovnika Sandersa.
Prilog: Priča pukovnika Sandersa
“Bilo mu je 65 godina kada je primio svoju prvu državnu penziju koja je iznosila
99 dolara. To mu je bio jedini prihod. Shvatio je da nešto mora da promijeni u
svom životu; odlučio je to i da učini. Jedini “kapital” koji je imao bio je njegov
recept za piletinu sa 11 začinskih biljaka koji je kao dječak smislio kuvajući za 97
svoju bolesnu majku. I krenuo je u akciju. Napustio je svoju kućicu u Kentuckyju,
odlučan da unovči svoj recept.
Pukovnik Sanders proputovao je mnoge američke gradove obilazeći različite re-
storane i nudeći njihovim vlasnicima svoj recept za piletinu. Niko od preko 1.000
vlasnika restorana nije bio zainteresovan; mnogi su se smijali njegovoj uštirkanoj
bijeloj košulji i bijelim pantalonama, ali on nije odustajao. Odlučio je da bude
istrajan. Da budemo precizniji, odbili su ga 1.009 puta! A onda je neko rekao “DA”.
To je bio Pete Harman u South Salt Lake Cityju. Pristao je na partnerstvo. Godine
1952. otvorili su prvi “Kentucky Fried Chicken”. Ostalo je istorija. Pukovnik San-
ders je 1964. godine prodao svoj dio za dva miliona dolara. Bile su mu 74 godi-
ne. Umro je kao devedesetogodišnjak. Do posljednjeg dana prelazio je više od
400.000 kilometara obilazeći trgovine u lancu koji je osnovao.
Pouka priče? Ni godine starosti ni nedostatak novca nisu prepreka da se postane
uspješan. Ono što je potrebno jeste ideja, akcija, istrajnost i dobar plan. Koliko nas
će nastaviti da kuca na vrata nakon 1.000 odbijanja? Koliko nas će poslije svakog
„NE” umjesto razloga za odustajanje naći razlog da nastavi?
Napomena: za one koji ne znaju, Kentucky Fried Chicken (KFC) je lanac fast food
restorana koji prodaju piletinu, gotovo popularan kao McDonalds i rasprostranjen
širom svijeta.”
utisci o priči
osobine pukovnika
na koga ih podsjeća pukovnik
u čemu su učesnici istrajni
da li se istrajnost isplati
Završna aktivnost
Istrajnost se isplati
Učesnici u radni listić “Istrajnost se isplati” upisuju svoje ciljeve do kraja ovog po-
lugodišta i želju za zimski raspust.
Moji ciljevi do kraja ovog polugodišta su: ___________________________
Moja želja za zimski raspust je: ______________________________________
Radni listići se postavljaju na zajednički hamer, kao podsjetnik i podsticaj u ostva-
renju postavljenih ciljeva.
Evaluacija
98
RADIONICA 7: “Školsko postignuće”
Tema Provjera znanja
Cilj Razmjena informacija o postignućima na eksterno-internoj pro-
vjeri znanja, razgovor o uloženom trudu, saradnji sa volonterima,
prazničnim danima i planiranju slobodnog vremena
Metod Individualni i grupni razgovori sa djecom, pohvala, podsticaj, igra
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, fascikle,
Uvodna aktivnost
Skakavac
Učesnici stoje slobodno u prostoru i skaču sa jedne na drugu nogu. Jedan uče-
snik je ,,skakavac” i njegov je zadatak da naglo ispruži jednu nogu. Ostali učesnici
imaju zadatak da ispruže istu nogu kao ,,skakavac”. Ko u tome ne uspije, postaje
,,skakavac”. Ako se dese dva ,,skakavca” onda oni treba, neprimjetno, da se dogo-

vore koju nogu će istovremeno ispružiti.
Glavna aktivnost
Ponosan sam na sebe…
S djecom se vodi razgovor o:
prošlonedeljnom testiranju
utiscima
planovima za naredni period u vezi učenja i popravljanja ocjena
Nakon toga svaki učesnik treba glasno da završi rečenicu: „Ponosan sam na sebe
kada...”. Svi učesnici uzimaju učešće u ovoj aktivnosti.
Završna aktivnost
Možemo li bez škole
Voditeljica postavlja pitanje da li se može bez škole. Nakon toga zadaje zadatak
99
učesnicima da, u malim grupama, opišu prednosti i nedostatke škole. Po završet-
ku zadatka, predstavnici prezentuju rad svoje grupe uvelikom krugu (može se
zapisati sve na hamer).
da li nam treba škola
kako završiti školu
kako prevazići nedostatke
šta zavisi od mene
Evaluacija
RADIONICA 8: “U susret školi u prirodi”

Tema Obaveze učenika u školi u prirodi
Cilj Priprema za petodnevni boravak u drugom gradu, razgovor o
poželjnom, odgovornom ponašanju u školi u prirodi
Metod Diskusija, poučavanje, igra

Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, fascikle,
Uvodna aktivnost
Zabavna igra
Voditeljica postavlja pitanja o svakom učesniku (npr. Da je Milan glumac, on bi
bio... koji glumac - navesti ime glumca). Učesnici redom odgovaraju na postav-
ljena pitanja.
Moguća pitanja:
Da je XX glumac, on bi bio...
100 Da je XX pisac, on bi bio..., pisao bi...
Da je XX auto, on bi bio...
Da je XX sportista, on bi bio..., igrao bi...
Da je XX drvo, on bi bio...
Da je XX grad, on bi bio...
Da je XX cvijet, on bi bio...
Da je XX pjevač, on bi bio..., pjevao bi...
Da je XX jelo, on bi bio...
Da je XX država, on bi bio...
Da je XX boja, on bi bio...
Da je XX školski predmet, on bi bio...
Svi učesnici uzimaju učešće u ovoj aktivnosti.
Glavna aktivnost
Razgovor sa djecom o pripremama za boravak u školi u prirodi:
očekivanja
šta je potrebno ponijeti sa sobom (odjeća, obuća, pribor za ličnu higijenu,
zdravstvena knjižica)
briga o zdravlju (djeca koja koriste lijekove, imaju poseban režim ishrane,
zaštita od hladnoće, vrućine)
briga o ličnoj higijeni, higijeni sobe u kojoj će djeca boraviti
briga o svojim stvarima, imovini drugih, inventaru hotela u kojem će djeca
boraviti
čuvanje i raspolaganje novcem

druženje
rizično ponašanje (u autobusu, kretanje kroz hotel i okolinu, skakanje, pe-
njenje po neprimjerenim mjestima, na neprimjeren način...)
pravila ponašanja
Završna aktivnost
Evaluacija
101
102
VI PONAŠANJE
VI PONAŠANJE
RADIONICA 1: „Hodao bih kilometrima”

Tema Želje, potrebe, prava
Cilj Pomoć u razumijevanu želja, potreba i prava, podsticanje na pre-
poznavanje razlika između želja i potreba; prepoznavanje svojih
potreba i potreba drugih, uvažavanje sebe i drugih, uvažavanje
potreba drugih, razumijevanje različitosti, podsticanje pozitiv-
nog odnosa prema sebi i drugima
Metod Izlaganje, igra, asocijacije, razgovor, rad u malim grupama
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, radni listići „Želje,
potrebe, prava”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna sktivnost
svaki učesnik treba da kaže jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
grešku
grupa se podstiče da smisli način za pohvalu dobre stvari i iznošenje ideja
za popravljanje greške
Hodao bih kilometrima

Zadatak je da svako zamisli nešto za šta bi bio spreman da hoda kilometrima da
bi to dobio, postigao. Svako treba da kaže svoju želju i zašto baš to želi. Ostali uče-
snici mogu da se izjasne da li bi i oni tako postupili. Sve želje se zapisuju na hamer.
Mogu učestvovati i voditeljice.
da li im je bilo teško da izaberu želju
čija im je želja najinteresantnija
da li se neke želje ponavljaju, zbog čega
koje potrebe su zadovoljili kada su prešli sedem kilometara i došli do svog
cilja
Glavna aktivnost
Kratko izlaganje:
O željama: Ljudi žele različite stvari. Ostvarenje želja može biti korisno za njihov
razvoj, može im donijeti zadovoljstvo, ali može biti i opasno za onoga čije su želje
105
i za njegovu okolinu (želja za alkoholom, brzom vožnjom).
O potrebama: potrebe predstavljaju sve ono bez čega ljudi ne mogu da žive i da
se razvijaju.
1. Fizičke ili fiziološke potrebe:
Predstavljaju potrebu za preživljavanjem: hrana, voda, odjeća, krov nad gla-
vom, produženje vrste
Kad se zadovolje ove potrebe, ljudi žele da zadovolje i druge-psihološke
potrebe.
2. Psihološke potrebe:
Za sigurnošću: osjećati se bezbjednim i zaštićenim, znati da je porodica si-
gurno mjesto i da članovi porodice uvijek mogu da računaju jedni na druge
Za ljubavlju i pripadanjem: voljeti i biti voljen, osjećati pripadanje, bli-
skost, brigu, družiti se, ostvarivati prijateljstva i saradnju, odnose povjerenja
Za samopoštovanjem, uvažavanjem, moći: biti nekome i u nečemu va-
žan i značajan, znati nešto više i bolje od drugih, biti uvažen za ono što jesi
i što činiš, dobijati podsticaje, priznanja, ohrabrenja
Za igrom i zabavom: zabavljati se, igrati, smijati, opuštati, otkrivati, učiti
Za slobodom i samostalnošću: slobodno se kretati, imati slobodu i mo-
gućnost izbora, biti samostalan, nezavisan, bez vanjskih pritisaka, sam do-
nositi važne životne odluke i izbore
O pravima: najosnovnije ljudske potrebe predstavljaju prava koja svima jednako

pripadaju, odnosno prava predstavljaju sve ono što je ljudima potrebno da imaju
ili da čine da bi mogli normalno da žive i da se razvijaju.
Ja imam pravo… Niko nema pravo da me…
Učesici se dijele u dvije grupe i zada im se jedna od nedovršenih rečenica: “Ja
imam pravo da...” i “Niko nema pravo da me...”, koje kroz grupni rad treba da do-
pune sa što više asocijacija. Svaka grupa predstavlja i objašnjava svoje asocijacije.
Na svaku asocijaciju voditeljice daju svoj komentar i koriste je kao polazište za
komentar o ljudskim pravima.
Slijedi razgovor o aktivnsti:
da li je moguće organizovati život ako se vodi računa samo o svojim želja-
ma, potrebama, pravima
da li je neophodno da u nekim situacijama odustanemo od svojih želja, po-
treba, prava
da li je moguće organizovati život tako da svi mogu podjednako da zadovo-
lje svoje želje, potrebe, prava
da li ljudi imaju različite potrebe (osnovne potrebe postoje kao univerzalne
kategorije)
106
Kako zadovoljavamo svoje potrebe
Voditeljica podstiče diskusiju pitanjima:
zašto osoba želi da zadovolji svoje potrebe (da izbjegne bol, stekne ili pove-
ća samopoštovanje, dobije priznanje)
o čemu vodimo računa kada zadovoljavamo svoje potrebe
kako se primjereno zadovoljavaju sopstvene potrebe (osoba zna i poštuje
dogovorena pravila ponašanja; želi da ne povrijedi druge; uvažava svoja i
tuđa osjećanja; sposobna je da saosjeća; ima samokontrolu; primjereno ko-
risti riječi)
Voditeljica pomaže učesnicima da povežu potrebe sa ponašanjem (iza svakog
ponašanja stoji zadovoljena ili nezadovoljena poteba; npr. u konkretnoj situaciji
sam se ponašao tako jer sam htio da zadovoljim svoju potrebu za moći, slobo-
dom i sl).
Djeca koja svoje potrebe zadovoljavaju na neprimjeren (neprihvatljiv) način
ugrožavaju drugu djecu (vrste zlostavljanja).
Voditeljica zaključuje: Osoba koja na primjerene načine zadovoljava svoje potre-
be misli o samom sebi: ja sam sposoban, potreban sam i važan drugima, vidim šta
se oko mene dešava i mogu na to da utičem, učim iz svojih iskustava, razumijem
sebe i svoja osjećanja, družim se i sarađujem s drugima.
Šta možemo uraditi da nam se želje/potrebe/prava ispune
Voditeljica podstiče diskusiju:
šta bi učesnike učinilo sretnima
šta mogu da urade da se to i ostvari
ako neko ustraje u tome da ga ništa ne može usrećiti, grupa mu pomaže da
pronađe ideju za sreću

Završna aktivnost
Poruka djeci
Grupa, na hameru, piše poruku svoj djeci za sreću.
Slijedi završni razgovor u krugu:
zajedničko vođenje sveske evidencije
zajedničko ocjenjivanje poštovanja dogovorenih pravila (učesnika i vodi-
teljica)
zajedničko ocjenjivanje aktivnosti svakog učesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listića
pozdrav i napomena o sljedećem susretu.
107
RADIONICA 2: “Krug potreba”
Tema Prepoznavanje potreba
Cilj Prepoznavanje svojih potreba i potreba drugih; uvažavanje sebe
i drugih, uviđanje i uvažavanje potreba drugih, uviđanje odnosa
roditelj-dijete i porodičnih uloga
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listića, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer s pravilima, hamer, flip chart, radni listići „Krug potreba”,
Uvodna aktivnost
grešku
Predstavljanje na neobičan način
Djeca sjede u krugu i dobijaju zadatak da pogledaju osobu sa svoje desne strane
i razmisle o tome koje osobine ta osoba posjeduje. Zatim treba da predstave tu
osobu, i na kraju, istaknu njenu najpozitivniju osobinu ili ponašanje.
Glavna aktivnost
Krug potreba
Učesnicima se podijeli nacrtan krug koji je podijeljen na četiri jednaka dijela. Di-
jelovi predstavljaju:
LJ (ljubav): U tom dijelu se upisuju imena ljudi koje učesnici vole i uz koje se osje-
ćaju voljenima.
U (uspjeh, dostignuće): Tu se upisuju osobe koje ih uvažavaju, pohvaljuju, prizna-
ju, uz koje se osjećaju značajnima.
S (sloboda izbora): U ovom polju se upisuju osobe s kojima i uz koje su slobodni
(da se iskažu).
Z (zabava, igra): U ovom polju se upisuju osobe s kojima se smiju, zabavljaju, igra-
ju, uče (ne samo u školskom smislu).
108
Z (zabava, igra) LJ (ljubav)
S (sloboda izbora) U (uspjeh, postignuće)
Svaki učesnik predstavlja u velikoj grupi svoj krug potreba.

da li razmišljaju o svojim potrebama
da li pitaju druge o njihovim potrebama
može li se živjeti sretno ako ne uvažavamo sebe, svoje potrebe; druge i nji-
hove potrebe
da li pohvaljuju druge (članove prodice, prijatelje...)
kada su sebe pohvalili, zbog čega
svi saopštavaju dvije stvari u kojima su dobri, koje dobro rade
Roditelji treba da pruže djeci slobodu...
Na hameru se napiše rečenica: „Roditelji treba da pruže djeci slobodu...” koju, uče-
snici treba da dopune. Kada se završi dopunavanje, zajednički se diskutuje o za-
pisanom.

zašto su se odlučili za takav odgovor
sa kojim odgovorima se učesnici slažu, sa kojim ne
da li djeci treba sloboda, u čemu
na koji način saopštavaju roditeljima svoje želje, potrebe
koliko ih roditelji razumiju
da li pomažu roditeljima da ih razumiju
moraju li svi u prodici misliti kao jedan njen član
Završna aktivnost
Zamišljeni poklon
Učenici, stojeći u krugu, treba jedan drugome da daju čarobni poklon. To čine
tako što pantomimom predstavlja zamišljeni poklon i predaje ga osobi do sebe.
Osoba koja prima poklon zahvaljuje se i poklanja drugi poklon osobi do sebe, na
isti način i tako redom dok se ne završi krug. U toku igre se ne smije ništa govoriti.
Kada su svi dobili poklon, dogovorenim redom svaki učenik kaže šta je dobio.
109
teljica)
RADIONICA 3: “Razlike su zanimljive”

Tema Različitost i tolerancija
Cilj Upoznavanje sa značenjem pojma “tolerancija”, podsticanje uče-
snika na međusobno prihvatanje i uvažavanje različitosti - tole-
rancije; jačanje međusobne povezanosti u grupi, saosjećanja sa
drugima
Metod Igra, izlaganje, dramska aktivnost, popunjavanje radnih listića,
poučavanje, diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer s pravilima, hamer, flip chart, radni listići “Upitnik za pro-
cjenu tolerancije”, radni listići “Smiješni pridjevi” (priča), fascikle,

Uvodna aktivnost
grešku
Zagrli ili odgurni
Učesnici stoje u krugu. U prvom krugu igre zadatak je da glasno kažu jednu stvar
koja im se dopada i jednu stvar koja im se ne dopada kod osobe sa desne strane.
U drugom krugu treba da zagrle ono što im se ne dopada i da lagano odgurnu
ono što im se dopada na istoj osobi.
Zatim voditeljica na jednostavnim primjerima (boja kose, očiju, starost, obrazova-
nje, interesovanja, stavovi) objašnjava različitost kako bi učesnici shvatili da razli-
čitost ne znači da je neko bolji/slabiji, već da je svijet zanimljiviji, bogatiji upravo
zato što smo svi različiti. Pojašnjava se pojam različitost i tolerancija, ljudska dje-
čija prava, kroz podsticanje uvida da, bez obzira na neke razlike, svi zaslužujemo
110 jednaka prava. Daje se osvrt na Konvenciju o pravima djeteta.
Glavna aktivnost
Samoprocjena tolerancije
Učesnici popunjavaju upitnike za procjenu tolerancije (kako bi postupili u zada-
tim situacijama sa različitim ljudima). Na postavljena pitanja odgovaraju zaokru-
živanjem jednog od ponuđenih odgovora.
Prilog - Upitnik za procjenu tolerancije
Drug ti vraća najdražu igračku koju je 1. Izlupaš ga;

polomio. Kako reaguješ? 2. I ti polomiš njegovu igračku;
3. Začuđeno ga pitaš kako se to dogodilo;
4. Zagrliš ga i zahvališ jer ti je vratio igračku.
Drug ti javlja da današnji dogovor više 1. Ljutiš se i ne želiš više da se družiš sa njim;
ne važi. Kako reaguješ? 2. Zoveš ga i pitaš kako ti to može uraditi;
3. Plačeš;
4. Žao ti je, dogovarate se za neki drugi dan.
Ti i brat imate zajedničku sobu. Ulaziš 1. Tužićeš ga roditeljima;

u sobi i vidiš da su stvari razbacane. 2. Čekaš da se vrati kući, a onda se svađaš sa njim;
Kako reaguješ? 3. Objasnićeš mu da ti to smeta i da to više ne radi;
4. Sam ćeš srediti sobu.
U tvoje odjeljenje dolazi novi učenik 1. Ne želiš da se družiš sa njim;

koji je Rom. Kako se ponašaš? 2. Čekaš da vidiš hoće li se još neko upoznati sa njim;
3. Odmah ideš do njega i upoznajete se;
4. Pitaš ga otkud on u tvom odjeljenju.
Zadirkivanje i ruganje je: 1. Ponekad zabavno;

2. Bezazleno;
3. Ne volim zadirkivati i rugati se drugima;
4. Nasilnički oblik ponašanja.

U tvom odjeljenju se takmičite koja 1. Rugaš joj se jer ne zna;
će grupa odgovoriti brže na pitanja iz 2. Ljutiš se na nju jer zbog nje nećete pobijediti;
“Tehike i informatike”. Sa tobom je u 3. Ravnodušan si;
grupi djevojčica koja ne zna odgovor 4. Govoriš joj odgovor na pitanje.
na svoje pitanje i ima teškoća u kori-
šćenju kompjutera. Kako reaguješ?
Tvoja drugarica i ti morali ste napraviti 1. Govoriš nastavnici da je ona kriva jer nemate rad;
zajednički plakat iz “Građanskog vas- 2. Kritikuješ je jer je nemarna i neodgovorna;
pitanja”. No, ona je zaboravila da ga 3. Prihvataš dio odgovornosti zajedno sa njom;
ponese u školu. Kako reaguješ? 4. Misliš da se svakom to može desiti.
Sa svojim drugovima odlaziš na igrali- 1. Vičeš za njima da im je bolje da se više ne pojavljuju

šte ali tamo su već djeca iz 4. razreda. jer neće dobro proći;
Tvoji drugovi ih tjeraju tvrdeći da oni 2. Ne obraćaš im se, ali ti je drago što ste to lako riješili;
imaju pravo na igralište, jer su stariji. 3. Žao ti je dječaka iz 4. razreda, ali ne govoriš ništa jer
Mlađi dječaci odlaze razočarani. se plašiš da će te drugovi odbaciti;
4. Predložiš drugovima da se igrate svi zajedno, jer
nije u redu da tek tako otjerate druge sa igrališta -
ipak su oni prvi stigli.
111
Nakon predstavljanja upitnika, vodi se razgovor o odgovorima djece i procjenjuje
nivo tolerancije. Djeca se podstiču na uvid i prihvatanje međusobnih razlika, kao
i na uvid da se ljudi razlikuju i po tome koliko su tolerantni.
Završna aktivnosti
Sto ljudi - sto ćudi
Jedan učesnik napušta prostoriju. Grupa se dogovori o karakterističnom načinu
na koji ljudi izvode neke radnje, po slobodnom izboru. Učesnik, koji je prethodno
napustio prostoriju, se vraća i ima zadatak da pogodi koju radnju i karakteristioni
način izvršenja radnje grupa odigrava. Npr. Grupa glumi rukovanje na dogovore-
ni način – lijeno, uzbuđeno, radosno…
Ubjedljivi alibi
Tri učesnika napuštaju prostoriju. Njihov zadatak je da smisle zajednički alibi. To
znači da moraju da se dogovore kako su proveli prethodno popodne, npr. bili su
u bioskopu, u parku su sreli jednu osobu, poslije su radili domaće zadatake, ra-
stali su se u određeno vrijeme... Priča će biti uverljivija ukoliko smisle više detalja
vezanih za zajednički provedeno vrijeme. U prostoriju se vraćaju jedan po jedan,
a ostali učesnici, unakrsnim ispitivanjima pokušavaju da otkriju nelogičnosti i ra-
zličitosti u njihovoj priči.
Smiješni pridjevi
Učesnici se podijele u parove i naprave spisak od po 10 pridjeva koje će poslije

iskoristiti za smiješnu priču. Pridjeve koje su smislili treba da smjeste na prazna
polja u priči koju dobijaju na radnim listićima.
teljica)
RADIONICA 4: ,,Ja i drugi” (uloge polova)

Tema Učenje toleranciji i ravnopravnosti u odnosima među polovima
Cilj Razmišljanje o sebi i svojim osobinama, posmatranje drugih, uza-
jamno razumijevanje različitosti, vježbanje tolerancije; uviđanje
predrasuda vezanih za polne uloge, učenje toleranciji i ravno-
pravnosti u odnosima među polovima
Metod Pisano izražavanje, diskusija, poučavanje, rad u malim grupama,
112
igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, papiri A4 for-
mata, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Kakve predstave imamo jedni o drugima
Voditeljica podijeli učesnike u dvije grupe. Svaka grupa ima zadatak da na papiru
napiše šta njeni članovi misle, znaju (kakve osobine imaju, kako se ponašaju, šta
rade, šta vole...) o:
jedna grupa: o djevojčicama
druga grupa: o dječacima
Kada svi završe, predstavnik grupe čita šta je grupa napisala.
Slijedi razgovor o aktivnosti
zajedno se komentariše napisano, da li je to tačno ili netačno
da li je bilo teško da opišu djevojčice/dječake
kako se osjećaju djevojčice/dječaci sa onim što su čuli o sebi
sa čime se slažu/ne slažu

Voditeljica zaključuje: Nekada se ljudi šale dobronamjerno, nekada ismijavaju pri-
padnike neke druge grupe. Svi imaju neke predrasude i stereotipe, samo je neko
toga svjestan, neko nije. Predrasude su stavovi o članovima nekih grupa koji se ne
zasnivaju na činjenicama, nego nastaju prije upoznavanja sa činjenicama (vjeruje
se u nešto, a ne zna se zašto; nešto se ne voli, ali se ne zna zašto). Stereotipi su
pojednostavljeni stavovi o nekoj grupi ljudi, nastaju kada se osobine nekog člana
grupe pripisuju svim članovima grupe, grupi u cjelini (npr. Crnci su dobri košar-
kaši, dječaci igraju fudbal, djevojčice su balerine...). Ovakve vježbe pomažu da
razmišljamo o tome koliko je nešto stvarno - činjenica ili je samo naše uvjerenje.
Kada to počnemo razlikovati, oslobađamo se svojih predrasuda.
Glavna aktivnost
Ovako zamišljam idealnu djevojčicu/dječaka
Učenici se podijele u dvije grupe i dobiju zadatak da na papiru A4 formata napišu:
jedna grupa kako zamišljaju idealnog dječaka, a druga grupa kako zamišljaju ide-
alnu djevojčicu: kakav on/ona treba da budu, kako izgleda, kakve osobine ima,
113
šta treba da radi, kako treba da se ponaša, šta od nje/njega očekuje... Predstavnik
grupe prezentuje zajednički rad.
Razgovor o aktivnosti:
kako su se osjećali tokom igre
kako su radili
kako su odabrali predstavnika
da li je bilo teško predstaviti idealnu djevojčicu/dječaka
da li je to djevojčica/dječak koju/kojeg bi rado imali za prijateljicu/prijatelja,
simpatiju
šta očekuju od svoje simpatije
Završna aktivnost
Dječaci su.../Djevojčice su...
Svaki učesnik treba da dopuni rečenicu na sljedeći način: djevojčice dopunjava-
ju rečenicu „Dječaci su...”, a dječaci „Djevojčice su...”, po slobodnom izboru. Kada
svi završe, voditeljica daje sljedeći zadatak: da, istim redom, dječaci izgovore ,,Ja
sam...” i dodaju ono što su napisali za djevojčice, a djevojčice izgovaraju „Ja sam ...”,
dopunjeno onim što su napisale za dječake.
kako ste se osjećali dok ste pisali, a kako kad ste čitali odgovor na prvi za-
datak
kako ste se osjećali dok ste pisali, a kako kada ste čitali odgovor na drugi
zadatak
šta su naučili
kako se učesnicima svidjela aktivnost
teljica)
RADIONICA 5: “Kad stanem u tuđe cipele”

Tema U tuđim cipelama - decentralizacija
Cilj Posmatranje jedne situacije s različitih strana; uživljavanje u ulo-
gu nekog drugog i pretpostavljanje šta on misli, šta osjeća i kako
114 se ponaša u nekoj situaciji
Metod Igra, pričanje priča, pisano izražavanje, razgovor
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, markeri, prilog
„Pepeljuga na razne načine”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
A-AHA
Djeca stoje u krugu. Igra počinje tako što jedno djete lijevom rukom tapne svoje
desno koljeno i kaže „A”, zatim desnom rukom tapne lijevo koljeno i kaže „Aha”,
desnu ruku stavi na lijevo rame i kaže svoje ime i lijevu ruku na desno rame i kaže
ime nekog od učesnika koji dalje nastavlja igru. Npr. A-AHA-Marija-Suzana Igra
se što je brže moguće, a iz igre ispadaju oni koji pogrešno urade proceduru ili se
zbune.
Glavna aktivnost
Pepeljuga na razne načine

Priča Pepeljuga se priča iz ugla: maćehe, oca i sestara.
Maćehina priča
“Ova priča me potpuno ocrnila. Ja sam, zapravo, jedna dobra žena. Kad sam došla
u ovu kuću, Pepeljugu sam prihvatila kao rođeno dijete, ali ona je imala puno
loših navika. Nije voljela da se kupa, ni da nosi bilo šta čisto na sebi. Jedva bih je
uspjela povremeno ugurati u korito. Svaki put je tako urlala i zvala upomoć da su
se komšije u čudu okupljali. Kad god bih joj obukla čistu haljinu, ona bi se uvaljala
u pepeo. Imala je bujnu maštu i voljela je da izmišlja priče. Svima je pričala da je
zlostavljam. A što se tiče onog legendarnog bala... Naravno, svi znate da ne po-
stoje dobre vile. Moj muž je za sve tri djevojke kupio krasne bijele balske haljine,
ali je Pepeljuga odmah svoju bacila i dureći se rekla: “Ja ovo neću obući!” Mi smo je
nagovarali, ali ona je ostala uporna, pa smo otišli bez nje. Ona se u međuvremenu
predomislila i pojavila nakon što je bal već počeo. Ne možete zamisliti kako sam
bila sretna kada sam je vidjela. Bila je čista i divno je izgledala. Pomislila sam: “Ko-
načno me poslušala”. Princ je, kao začaran, prišao Pepeljugi. Zaplesali su, i dok su
prolazili pored mene, čula sam kako je pita: “Mlada damo, jeste li stigli posljednji
zato što ste željeli da vas primijetim?” Pepeljuga je zastala, mrko ga pogledala,
tapnula cipelicom u pod, potrčala, cipela joj je ispala, ali je ona, ne okrećući se, 115
odjurila s bala. Kada sam poslije nekoliko dana čula da je princ neuspješno traži
po kraljevstvu, poslala sam stariju kćer da mu javi radosnu vijest kako izabranica
njegovog srca živi baš u našoj kući. Na njihovom vjenčanju plakala sam od sreće i
mislila kako bi njena pokojna majka sada bila sretna.”
Priča starije sestre
„Neću puno da dužim, ali gledajući mene i moju mlađu sestru, ispada da se uopše
ne isplati biti dobar i poslušan. Možete se, u najboljem slučaju, udati za nekog
činovničića na kraljevskom dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala po svom i dobijala
ono što je htjela. Noći i noći sam proplakala nad takvom nepravdom.”
Očeva priča
„Kad je umrla moja prva žena, ostao sam sam s kćerkom. Nisam ništa znao da
radim po kući, a ni da se brinem se za dijete. Zato sam odlučio da se što prije
oženim, da bi se neko brinuo o kući, meni i djetetu. Tako sam i učinio. U te ženske
stvari ja vam se ne razumijem. Moje je bilo da zarađujem novac i da zbrinem sve
tri kćeri. Kada dođem kući poslije napornog dana, želim da se što prije smjestim
u krevet, tako da zapravo i ne znam šta se tu sve događalo. Naravno, ne mogu
kriti koliko sam se razveselio što je princ zatražio ruku moje kćeri i ja sam joj dao
očinski blagoslov.”
Slijedi razgovor o pričama
Djeca diskutuju kako im se sada čini bajka koju odavno znaju, o osjećanjima, raz-
mišljanjima i postupcima svakog lika iz bajke.
Završna aktivnost
Tuđe cipele
Na hamertu se nacrtaju konture cipela sa imenima likova iz bajki i djeca stavljaju
pluseve i minuseve od zavisnosti u čije cipele likova iz bajki bi mogli stati, a u čije
ne.
u čije cipele im je bilo najlakše da stanu, zbog čega
u čije cipele im je bilo najteže da stanu, zbog čega
kako se ponašamo kad ne razumijemo drugu osobu, šta radimo
teljica)
116
RADIONICA 6: “Rješavanje sukoba”
Tema Konflikt nasuprot saradnji, vještine rješavanja sukoba
Cilj Podsticanje učesnika da sagledaju problem stavljanjem u polo-
žaj druge osobe, gledanje stvari iz drugog ugla, bolje razumije-
vanje načina na koje se sve može razriješiti određeni problem,
sagledavanje stanovišta obje strane koje su u sukobu
Metod Razgovor, pričanje priče, rad u paru, popunjavanje radnih listova,
crtanje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima , hamer/flip-chart, markeri, papir A4, Prilog –
priča “Oklevetani vuk”, radni listići “Strip o konfliktu”, fascikle, eva-
luacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Kišna oluja
Simulacija kišne oluje započinje tako što voditeljica protrlja dlanove ispred jed-
nog od učesnika u krugu, a učesnik oponaša tu radnju. Nastavlja se tako u krug

dok svi ne budu ponavljali započetu radnju (trljanje dlanova) u isto vrijeme. Kada
drugi put voditeljica prolazi krugom, započinje pucketanje prstima pred svakim
učesnikom kako bi pokazala da učesnik treba da sa trljanja dlanova pređe na puc-
ketanje prstima. Ostali će i dalje trljati dlanove sve dok voditeljica ne prođe po-
kraj njih pucketajući prstima i oni prihvate novi pokret koji je voditeljica započela.
Krenuvši u treći krug, proizvodi glasan zvuk-pljeskanje po bedrima, koji se širi dok
voditeljica prolazi krugom i ukazuje učesnicima na pridruživanje. To predstavlja
vrhunac kišne oluje, nakon čega se kreće prema stišavanju oluje, tako što vodite-
ljica opet ide uokolo i prelazi s pljeskanja po bedrima na pucketanje prstima pa
na trljanje dlanova, sve dok ne nastane potpuna tišina. Voditeljica zaustavlja sve
pokrete i grupa na trenutak ostaje u tišini. Igra se može ponoviti tako da neko od
učesnika bude voditelj (dobrovoljci).
Glavna aktivnost
Kako se ponašamo u sukobu
Voditeljica prodstiče učesnike na sagledavanje različitih pogleda na sukob i mo-
gućnosti za rješavanje problema:
117
koliko učesnika se sjeća nekog sukoba ili problema koji su imali
oni koji su imali sukob stanu na jednu stranu učionice, a ostali pređu na
drugu stranu
koja je grupa veća, zbog čega
da li je sukob pozitivan ili negativan
šta je sukob (prilika za razmišljanje, učenje, promjenu ponašanja, poboljša-
nje odnosa – zavisno od toga kako njime upravljaju)
kako se učesnici ponašaju u sukobu (vještine za kreativno i produktivno rje-
šavanje sukoba, npr. stavljanje u položaj druge osobe ili gledanje stvari iz
njenog ugla)
podsticanje učesnika da ispričaju o nekom sukobu koji je, kada je riješen,
poboljšao odnos učesnika sa drugom osobom
Čitanje priče „Oklevetani vuk”

„Šuma mi je bila dom. Živio sam tamo i brinuo se o njoj. Trudio sam se da je odr-
žim urednom i čistom. A onda jednog dana, dok sam čistio smeće što ga je neko
ostavio za sobom, začuo sam korake. Skočio sam iza jednog stabla i ugledao
malu djevojčicu kako dolazi niz stazu noseći korpu. Bila mi je odmah sumnjiva jer
je bila čudno obučena – sva u crvenom, pokrivene glave, pa se mi se činilo da ne
želi da je ljudi prepoznaju. Naravno, zaustavio sam je kako bih je pogledao. Pitao
sam je ko je, gdje ide, odakle je došla i sve to. Digla je nos i kazala mi uobraženo
da ide kod bake. Dok je išla dalje stazom, uzela je šećernu tablu iz korpe i počela
da jede bacivši omot na zemlju. Zamislite to! Bilo je već dovoljno loše što je došla
u moju šumu bez dozvole i što je bila prosta prema meni. A sad mi je prljala dom.
Odlučio sam da je naučim pameti.
Potrčao sam ispred nje do kuće njene bake. Kad sam vidio staricu, shvatio sam
da je poznajem. Prije više godina pomogao sam joj da se riješiti štakora u kući.
Kad sam joj objasnio šta se dogodilo, složila se da mi pomogne da naučim njenu
unuku pameti. Pristala je da se sakrije ispod kreveta dok je ne pozovem.
Kad je djevojčica stigla, pozvao sam je u spavaću sobu gdje sam u krevetu bio ja,
obučen kao njena baka. Djevojčica je ušla i kao prvo kazala je nešto ružno o mo-
jim velikim ušima. Već su me i prije vrijeđali, pa sam zbog toga uradio najbolje što
se moglo kazavši kako mi velike uši pomažu da je bolje čujem. Potom je još nešto
ružno primijetila, ovaj put o mojim izbuljenim očima. Kako uvijek pokušavam da
ostanem miran, nisam se obazirao na njenu uvredu i kazao sam joj kako mi velike
oči pomažu da bolje vidim. Ali sljedeća uvreda stvarno me pogodila. Kazala je
nešto o mojim velikim zubima. U tom trenutku izgubio sam strpljenje. Znam da
sam trebao da budem u stanju da vladam situacijom, ali više nisam mogao da
savladam ljutnju. Skočio sam s kreveta i zarežao na nju: "Zubi će mi pomoći da te
bolje pojedem."
Nijedan vuk nikad ne bi pojeo malu djevojčicu. Ja sigurno nisam mislio da je po-
jedem. (Vjerovatno mi ionako ne bi bila fina.) Samo sam želio da je malo uplašim.
118
Ali ludo dijete počelo je trčati po kući i vikati. Počeo sam da je hvatam misleći da
ću moći da je smirim ako je uhvatim.
Vrata su se odjednom otvorila s treskom i tamo je stajao veliki drvosječa sa sje-
kirom. Znao sam da sam u neprilici, pa sam skočio kroz prozor i odjurio što sam
prije mogao. Ali to nije kraj. Baka nikad nije ispričala moju stranu priče. Uskoro
zatim proširio se glas o meni kako sam zao i opak. Sad me svi izbjegavaju. Možda
je mala djevojčica još dugo živjela sretna i vesela, ali ja nisam.”
Slijedi razgovor o priči:
koja je to bajka
jedan dobrovoljac sažeto prepriča izvornu priču „Crvenkapica”
po čemu se priča „Oklevetani vuk” razlikuje od one „Crvenkapice” koja je svi-
ma poznata
kakva su osjećanja učesnika prema Crvenkapici iz izvorne priče
kakva su njihova osjećanja prema vuku iz izvorne priče
zbog čega su imali takva osjećanja prema vuku iz izvorne priče
zbog čega je u danas ispričanoj priči vuk odlučio da djevojčicu nauči pameti
šta vuk radi kada više ne može da kontroliše svoju ljutnju
vjeruju li vuku
ako su se osjećanja prema vuku promijenila od vremena kad su prvi put čuli
izvornu priču, zašto se to dogodilo
kakva bi bila osjećanja prema vuku da su čuli samo njegovu stranu priče
učesnici se podstiču da ispričaju da li su nekad na nešto gledali sa različitog
stanovišta u odnosu na pogled nekog koga poznaju, ko im je drag (majka,
otac ili neka druga odrasla osoba koja im je važna u životu)

na koje stvari učesnici i njihovi prijatelj gledaju iz različitih uglova
mogu li se sjetiti primjera iz svog ili tuđeg iskustva koji govori o tome da je
neprijatelj postao prijatelj
kako se to dogodilo
Strip o konfliktu
Grupa se dijeli u parove. Učenici imaju zadatak da dovrše radni listić „Strip o kon-
fliktu” - crtežom predstavljenu situaciju zadirkivanja, ruganja, svađe. Strip treba
da dopune i završe kroz još dvije ili tri slike i izlože pred velikom grupom.
kako su parovi radili, davali i odlučivali o idejama
kako se sve mogao riješiti konflikt
koje ponašanje pomaže, odmaže u rješavanju konflikta
za koga je predloženo rješenje prihvatljivo
119
Završna aktivnost
zajedničko ocjenjivanje poštovanja dogovorenih pravila (učesnika i voditeljica)
RADIONICA 7: ,,Bila je to svađa”

Tema Kako riješiti problem bez sukoba
Cilj Bolje razumijevanje svih učesnika u sukobu, uviđanje da se razu-
mijevanjem i saradnjom dolazi do razrješnjenja sukoba
Metod Popunjavanje radnih listića, izlaganje, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, papir A4, radni listići “Bila je
to svađa”, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Začarani dvorac
Učesnici stoje u krugu, drže se za ruke i zvižduću, oni predstavljaju zidine dvorca.
Zidine dvorca imaju kapiju - to su dva učesnika koji se ne drže za ruke i ne zviždu-
ću, između njih je pola metra udaljenosti. U krugu (zidinama dvorca) je zatvore-
nik. On ima vezane oči, šeta po unutrašnjosti kruga i ima zadatak da nađe kapiju,
ali ne smije da dodiruje rukama, nego samo prati zvuk - kapija je tamo gdje se
ne čuje zvižduk. Kad izađe iz zidina, drugi učesnik ga zamjenjuje i tako se redom
uključuju svi učesnici.
Glavna aktivnost
Bila je to svađa
Svaki učesnik dobija radni listić „Bila je to svađa”. Na hameru je ispisano sedam
120 pitanja za prikaz svog problema na koja svako od učenika treba da odgovori u
radnom listiću. Pitanja za prikaz problema:
sa kim si se posvađao
u čemu je bio problem
zašto si se počeo svađati
kako si se osjećao
zašto se druga osoba svađala sa tobom
kako riješiti ovaj problem
šta se može uraditi da se ovo ne ponovi
Kada svako od učesnika završi zadatak, čitaju se opisani problemi, nakon čega se
diskutuje. Učesnici mogu izabrati jedan ili više primjera svađe i rješenja i odigra-
ti kroz igru uloga. Voditeljica vodi računa da, ukoliko se prikazuje nasilna svađa,
učesnici budu bezbjedni prilikom odigravanja scene nasilja.
Razgovor u krugu:
da li je ovo dobar način za posmatranje i rješavanje problema
kako je to različito od predstavljanja druge osobe kao problema
kako je učesnik riješio problem
kako bi drugi učesnici riješili problem, da li postoji još neko rješenje
koja ideja im je najprihvatljivija
kako im ova aktivnost može pomoći da u budućnosti lakše riješe problem/e
Završna aktivnost
Pilot i kontrolor leta
Učesnici se rasporede u parove. Na jednom kraju učionice se nalazi jedan uče-

snik, koji je kontrolor lete, a na drugom kraju učionice je njegov par, koji je pilot.
Između njih se nepravilno rasporede stolice i različiti predmeti (markeri, sveske,
fascikle...). Pilotu su povezane oči. Zadatak kontrolora leta je da navede svog pi-
lota da bezbjedno dođe do njega (da ne udari ni u jedan predmet dok se kreće).
Razgovor o aktivnosti
kako su se osjećali tokom igre
da li su imali povjerenja u kontrolora leta
da li im je bilo lakše kada su bili u ulozi pilota (kada se prepuste vođenju
druge osobe) ili kada su bili kontrolori leta (kada treba da vode računa o
drugome)
pozdrav i napomena o sljedećem susretu. 121
RADIONICA 8: ,,Rješavanje problema”
Tema Kako riješiti problem bez sukoba
Cilj Bolje razumijevanje svih učesnika u sukobu; sticanje uvida u po-
stojanje više načina za rješenja problema; iskazivanje svojih osje-
ćanja zbog sukoba; ulaganje truda da se sukob riješi uz podjed-
nako zadovoljstvo svih učesnika u sukbu
Metod Pisanje, razgovor, igra uloga, igra
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, radni listići “Odigravanje
sukoba”, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Skakavac
Učesnici stoje slobodno u prostoru i skaču sa jedne na drugu nogu. Jedan uče-
snik je ,,skakavac” i njegov je zadatak da naglo ispruži jednu nogu. Ostali učesnici
imaju zadatak da ispruže istu nogu kao ,,skakavac” . Ko u tome ne uspije, postaje
,,skakavac”. Ako se dese dva ,,skakavca” onda oni treba, neprimjetno, da se dogo-
vore koju nogu će istovremeno ispružiti.
Glavna aktivnost
Rješavanje problema
Voditeljica usmjerava djecu na korake u rješavanju problema, odnosno o čemu
je dobro razmišljati kada dođe do problema. Voditeljica korake za rješavanje pro-
blema zapiše na hamer, kako bi svi mogli da prate:
u čemu je problem, šta se dogodilo
kako se ti osjećaš u vezi sa tim
šta želiš da se dogodi
šta se može uraditi da bude prihvatljivo svima
Odigravanje sukoba
Voditeljica vodi računa, ukoliko se prikazuje nasilna svađa, da učesnici budu be-
zbjedni prilikom prikaza situacije nasilja.
122
Sukob 1: Agresija
Odrede se dva učesnika da odigraju sljedeću situaciju: Na putu do škole starije
djete pokušava da uzme mlađem djetetu novac za užinu. Zadatu situaciju je po-
trebno odigrati i razriješiti prema navedenim koracima. Učesnici mogu pozvati
pomoćnika ako ne znaju kako da riješe problem (,,zamrzavanje” ili ,,drugo ja”).
na koji još način bi se mogao riješiti problem
kako obje strane mogu biti podjednako zadovoljne
Sukob 2: Isključivanje
Tri dobrovoljca treba da odigraju sljedeću situaciju: Dvoje djece se igra loptom,
prilazi im treće dijete i traži da se igra sa njima. Jednom djetetu se ne sviđa to
dijete, a drugo oklijeva. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razriješiti prema
navedenim koracima. Učesnici mogu pozvati pomoćnika ako ne znaju kako da
riješe problem (,,zamrzavanje” ili ,,drugo ja”).
kako sve strane mogu biti podjednako zadovoljne
Sukob 3: Vlasništvo
Dva dobrovoljca treba da odigraju sljedeću situaciju: Dvoje djece se svađa oko
olovke. Jedno dijete optužuje drugo da mu je ukralo olovku, a optuženo dijete
tvrdi da je olovku donijelo od kuće. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razrije-
šiti prema navedenim koracima. Učesnici mogu pozvati pomoćnika ako ne znaju
kako da riješe problem (,,zamrzavanje” ili ,,drugo ja”).

Sukob 4: Socijalni pritisak
Dva dobrovoljca treba da odigraju sljedeću situaciju: Jedno dijete planira da ukra-
de čokoladu u prodavnici, ali mu treba pomoćnik. Drugo dijete nerado učestvuje
i misli da to nije u redu. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razriješiti prema
navedenim koracima. Učesnici mogu pozvati pomoćnika ako ne znaju kako da
riješe problem (,,zamrzavanje” ili ,,drugo ja”).
na koji još način bi se mogao riješiti problem?
Završna aktivnost
Golubica mira
Učesnici stoje/sjede u krugu, drže se za ruke. Zamišlja se da je u sredini kruga
(ili kod voditeljice) golubica mira koju voditeljica pažljivo, nježno dodaje jednom 123
učesniku, on prvom do sebe, i tako redom, na isti način. Učesnici treba da usmjere
pažnju na zamišljenu golubicu mira i lagano, smireno i pažljivo dodavanje.
teljica)
RADIONICA 9: ,,Sukob ili saradnja”

Tema Uviđanje da saradnja teži rješenju koje predstavlja dobitak za
obje strane
Cilj Bolje razumijevanje sukobljenih strana, uviđanje da saradnjom i
razumijevanjem dolazi do razrješnjenja sukoba
Metod Pisanje, razgovor, rad u paru, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal
Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, radni listići “Slaganje rije-

či/rečenica (sa zatadatim slovima)”, radni listići “Zajednički crtež”,
papir A4, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Slaganje riječi/rečenica
Članovi grupe sjede u krugu. Voditeljica podijeli učesnike u parove, kojima da
radne listiće „Slaganje riječi/rečenica” i zada zadatak da pronađu što dužu riječ od
zadatih slova/slože jednu rečenicu.
kako se učesnicima svidjela ova igra
kako je tekla saradnja među članovima grupe
da li vam je bilo teško pronaći riječi/rečenicu
124
Glavna aktivnost
Zajednički crtež
Učenici se podijele u dvije grupe. Prva grupa dobije zadatak da u vremenu od dva
minuta nacrtaju: KUĆU, PUT, DRVO, PTICE, a druga grupa da u vremenu od dvi-
je minute nacrtaju: POTOK, RIBICE U POTOKU, SUNCE, CVIJEĆE NA LIVADI. Svako
zna samo zadatak svoje grupe, a ne zna šta je zadatak druge grupe. Učesnici ne
smiju međusobno da razgovaraju. Zatim se naprave parovi, po jedan član iz prve
i jedan iz druge grupe. Ispred svakog para se postavi list papira i olovka. Na znak
voditeljice istovremeno uzimaju olovku i crtaju ono što im je zadato. Nakon isteka
vremena rad se prekida, a parovi treba da predstave svoj crtež.
predstavljanje crteža
svaki par kaže šta je bio njegov zadatak
svaki par kaže kako je izvršavao svoj zadatak
kako se svako u paru osjećao za vrijeme rada
ko je prvi počeo da crta
ko je vodio računa samo o sebi
ko je vodio računa o svom paru
kako se učesnici sada osjećaju
kako su mogli drugačije da završe crtež
Završna aktivnost
Dam – daš

Grupa se podijeli u parove. Učesnici se dogovore ko je član A, a ko je član B.
Najprije član A traži neverbalno od člana B šta god želi/ono što može da objasni.
Nije toliko važno šta se traži, važno je tražiti. Član B mu to daje, takođe neverbal-
no. Zatim zamijene uloge, član B traži nešto od člana A, takođe neverbalno i član
A mu to daje, neverbalno.
U sljedećem krugu, jedan član traži nešto od drugoga, ali taj odbija da mu da tra-
ženo (predmet). Prvi insistira, koristi se različitim načinima da dobije ono što želi.
Voditelj ukazuje na trenutak u kojem bi član od kojega se traži trebalo da popusti.
svaki član komentariše kako je doživio igru i svoju ulogu
je li bilo lakše tražiti ili davati
kako možemo promijeniti svoje ponašanje da bismo bili uspješniji u traže-
nju onoga što želimo
125
RADIONICA 10: “Saradnja”

Tema Podsticanje grupnog i timskog rada
Cilj Uvažavanje drugih, razumijevanje i poštovanje različitosti, razvi-
janje i podsticanje saradnje i povjerenja među članovima grupe
Metod Igra, likovno izražavanje, diskusija, rad u paru
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, selotejp, maka-
ze (2 komada), ljepilo za papir, papiri A4 formata, fascikle, evalua-
Uvodna aktivnost
grešku
Mreža
Učesnici stanu u krug, ispuže ruke ispred sebe i polako krenu naprijed. Zatvore-
nih očiju pronalaze druge dvije slobodne ruke i hvataju ih. Nakon što svako dijete
uhvati dvije ruke drugih učesnika, svi otvaraju oči i, ne puštajući ruke, nastoje da
se raspletu (da se vrate u početni krug). Tek kada to postignu, puštaju ruke kako
bi međusobno odali priznanje pljeskom.
kako su se osjećali tokom vježbe
kako su se osjećali kada nisu mogli da se raspletu
kako su tražili rješenje
šta je pomagalo, odmagalo
Glavna aktivnost
Izrada kule
Djeca se podijele u dvije grupe. Svaka grupa dobije po jedne makaze, ljepilo za
papir, komad hamera, papire A4 formata, selotejp, flomastere, bojice. Zadatak je
126
da od dobijenog materijala naprave što višu, čvršću i ljepšu kulu. Nakon toga bira
se žiri, koji uključuje voditeljicu i po jedno dijete iz svake grupe. Žiri određuje po-
bjednika, odnosno onu grupu čija je kula ocjenjena kao viša, čvršća i ljepša.
na koji način su podjelili dužnosti i aktivnosti
kako se osjećaju kada je određen pobjednik
kako se osjećaju kada dožive uspjeh, a kako kada dožive neuspjeh
kako prevazilaze neuspjeh
Završna aktivnost
Igra povjerenja
Djeca su podijeljena u parove. Jedan od učesnika u paru ima povez preko očiju.
Zadatak parova je da se, hodajući kroz prostor, ne sudare sa drugim parom ili sa
nekom od prepreka koje su postavljene u predviđenom prostoru. Nakon odre-
đenog vremena uloge u paru se mijenjaju pa dijete koje je dotad bilo vođeno
preuzima vođenje para.
Voditeljica posebno vodi računa o bezbjednosti učesnika. Ova vježba se radi
kada je grupa povezana i poštuje dogovorena pravila.
kako su se osjećali kada su vodili
kako kada su bili vođeni
šta im je bilo teško, lako

teljica)
RADIONICA 11: “Prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje”

Tema Pristojno – društveno prihvatljivo ponašanje
Cilj Razlikovanje prihvatljivog od neprihvatljivog ponašanja, uvaža-
vanje drugih, razvijanje saradnje
Metod Igra, razgovor, popunjavanje radnih listića, rad u malim grupama
i parovima, izlaganje
Trajanje 90 minuta
127
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, papir A4, samoljepljivi
papiri u boji, radni listići „Prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje”,
markeri, fascikle, evaluacioni listovi, flomasteri, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Da i ne
Učesnici stoje u sredini prostorije. U jednom uglu prostorije stoji natpis „DA”, a u
suprotnom natpis „NE”. Voditeljica čita pripremljene tvrdnje. Ukoliko se slažu sa
onim što su čuli, učesnici se grupišu oko natpisa „DA”, a ukoliko imaju suprotno
mišljenje, odlaze do natpisa „NE”. Neodlučni ostaju u sredini. Sljedeći zadatak je
da učesnici koji su protiv pročitane tvrdnje i učesnici koji se slažu sa tvrdnjom
iznesu svoje argumente i da pokušaju da pridobiju grupu neodlučnih.
Primeri za tvrdnje: životinje u ZOO vrtovima su sretne; mačke su bolji kućni lju-
bimci od pasa; odlazak na planinu je uzbudljiviji od odlaska na more...

kako ste se osjećali u ulozi onog koji nagovara/nagovaranog
šta je uticalo da se daju nagovoriti/da ostanu pri svom mišljenju
Glavna aktivnost
Prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje
Učesnici se podijele u dvije grupe. Prva grupa ima zadatak da na što više radnih/
samoljepljivih listića upiše po jedan primjer lijepog ponašanja, kao i nekoliko ka-
rakteristika navedenog ponašanja: u školi, porodici, bilo gdje. Popunjene listiće
lijepe na hamer pod naslovom „Prihvatljivo ponašanje”. Uvodi se pojam „druš-
tveno-prihvatljivo ponašanje”. Druga grupa ima zadatak da na što više listića (u
drugoj boji) upiše primjere društveno neprihvatljivog ponašanja i opiše takvo
ponašanje. Popunjene listiće lijepe na hamer pod naslovom „Neprihvatljivo po-
našanje”. Obje grupe predstavljaju svoj rad u velikoj grupi.
kako se osjećamo mi i drugi kada se lijepo/primjereno ponašamo
kako se osjećamo mi i drugi kada se neprimjereno ponašamo
kakave su posljedice primjerenog/neprimjerenog ponašanja
učesnici navode lične primjere ili primjere situacija koje su doživljeli njihovi prija-
128 telji ili poznanici i komentarišu kako bi se oni osjećali da su na njihovom mjestu
Šta se može uraditi da bude prihvatljivo svima
Učesnici se dijele u parove. Svaki par se zadužuje da za jedan primjer neprihvat-
ljivog ponašanja, istaknutog na hameru, na drugom hameru (prihvatljivo pona-
šanje), pronađe listić sa odgovarajućim, boljim izborom-primjerom primjerenog
ponašanja, kojim treba da prekriju neprihvatljivo ponašanje (zalijepe preko ne-
prihvatljivog poašanja). Igra se završava kad su listićima sa lijepim ponašanjem
prekriveni svi primjeri neprihvatljivog ponašanja.
Završna aktivnost
Poslovice o lijepom ponašanju
Učesnici rade u parovima. Zadatak je da se prisjete, dogovore, ispišu i pročitaju
poruke/poslovice na temu lijepog ponašanja.
teljica)
RADIONICA 12: “Lijepo ponašanje”

Tema Jasno izražavanje zahtjeva i očekivanja, formulisanje pravila po-

našanja
Cilj Upoznavanje učesnika sa poželjnim modelima komunikacije i sa
jasnijim izražavanjem promjena koje očekujemo od drugih; me-
đusobno uvažavanje, razmišljanje o formulisanju pravila ponaša-
nja kroz isticanje poželjnog ponašanja, nasuprot pravilima koja
sadrže zabrane
Metod Razgovor, podsticaj, poučavanje, rad u malim grupama, pisanje,
likovno izražavanje, izlaganje, igra
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, samoljepljivi papiri u boji,
markeri, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, flomasteri,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Voditeljica pokreće razgovor: 129
grešku
Volim, ne volim
Učesnici stoje u krugu. Voditeljica daje instrukciju učesnicima da se, na primjer,
uhvate za lijevo uvo svi oni koji ne vole ujutru da spavaju, a za desno oni koji to
vole; da okrenu leđa krugu oni koji vole prijepodnevnu smjenu; da se nasmiju svi
oni koji ne vole fizičko, i sl.
Voditeljica vodi računa da budu zastupljene stvari koje svi vole, stvari koje samo
neke osobe vole i stvari koje niko ne voli. Poželjno je da se veže za kontekst škole,
aktuelna događanja i sl.
po čemu je ova grupa slična/različita, zbog čega
u čemu učesnici najviše uživaju, šta najviše vole
šta ne vole, ne žele
čega se prije sjete: onoga što im prija ili onoga što im ne prija, zbog čega
Glavna aktivnost
Ne želim da u mojoj školi…

Učesnici se podele u četiri grupe, razvrstavanjem prema godišnjim dobima. Gru-
pe se rasporede u četiri ćoška iste prostorije.
I i II grupa – pišu i crtaju/ilustruju (simboli, slike, crteži, boje) šta ne žele da nastav-
nici rade u školi.
III i IV grupa – pišu i crtaju/ilustruju šta ne žele da njihovi vršnjaci rade u školi.
Sve grupe treba da opišu najviše dest, a najmanje šet ponašanja. Svaka grupa
zatim zapiše svoje odgovore na velikim papirima, koje su podijelili na dva dijela.
Sa lijeve strane pišu šta ne žele, a sa desne šta žele da vide u svojoj sredini.
Voditeljica vodi računa da odgovori učesnika, tj. da sve to što ne žele bude izraže-
no kroz konkretne oblike ponašanja, radnje, akcije, izrečene riječi.
Želim da u mojoj školi...
Učesnici ostaju u istim grupama. U okviru svoje grupe treba da „prevode” ono što
ne žele u ono što žele. Svoje odgovore treba da zapišu sa desne strane velikog
papira.
Osim tekstualnog odgovaranja, grupe mogu svoje odgovore da nacrtaju/ilustru-
ju.
Svaka grupa u velikom krugu izlaže šta je uradila, ostali dopunjavaju ukoliko je
potrebno, zatim zalijepe svoj rad na predviđenom prostoru učionice.
130 kako su radili u grupi
koja im je bila strategija
kako su se osećali tokom rada
šta su dobili u toku rada u grupama
šta su naučili iz ove aktivnosti
Nakon diskusije, voditeljica objašnjava koliko je značajno da se pravila definišu
kroz ponašanja (da rade) a ne kroz osobine (da budu), jer se tako najjasnije vidi
šta se očekuje od onih kojima su pravila namijenjena. Takođe, ističe se značaj pro-
aktivnog formulisanja pravila ponašanja – kroz očekivano ponašanje, nasuprot
uvriježenog formulisanja pravila ponašanja kroz zabrane.
Završna aktivnost
Skulptura
Ako je potrebno, voditeljice objasne šta je skulptura, a zatim pokažu kako se
može tijelima prikazati odnos dvoje ljudi. Pokaže im se nekoliko primjera (zagr-
ljaj, rukovanje, prepirka, prekid komunikacije). Zatim podijele učesnike u parove i
zadaju im zadatak da pokažu tijelima svoj odnos sa:
drugovima
roditeljima
nastavnicima
teljica)

RADIONICA 13: “Rizično ponašanje”

Tema Rizična ponašanja i posljedice takvog ponašanja
Cilj Prepoznavanje ponašanja kojima osoba dovodi u opasnost svo-
je, ali i tuđe, zdravlje, fizički i psihički integritet, imovinu; prepo-
znavanje oblika i posljedica rizičnog ponašanja
Metod Razgovor, asocijacije, pisano izražavanje, izaganje, diskusija
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, samoljepljivi papiri u boji,
markeri, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, flomasteri,
pribor za pisanje
131
Uvodna aktivnost
grešku
Asocijacije na temu rizik, rizično ponašanje
Podsjećanje na temu iz jedne od prethodnih radionica – “Prihvatljivo i neprihvat-
ljivo ponašanje”, na razlike između lijepog ponašanja (društveno prihvatljivog) i
rizičnog ponašanja (društveno neprihvatljivog).
Asocijacije se zapisuju na hamer i zajednički komentarišu.
Voditeljica potom objašnjava šta je rizično ponašanje. To su ponašanja kojima
osoba dovodi u opasnost prvenstveno svoje, ali i tuđe, zdravlje, fizički i psihič-
ki integritet, imovinu. Posljedice tog ponašanja mogu biti niskog intenziteta u
sadašnjosti, ali i podloga za loše ishode u budućnosti. Neposredne posljedice i
prijetnje mogu biti veće za samo dijete, nego za druge pojedince i grupe. Radi
se o ponašanjima koja zahtijevaju reakciju, prije svega porodice i drugih osoba
iz djetetovog školskog okruženja, odnosno, profesionalaca iz nekog specifičnog
područja. Djetetu koje se neprihvatljivo ponaša potrebo je pružiti pomoć da pre-
stane sa takvim ponašanjem.

Primjeri rizičnog ponašanja: neučenje, kršenje pravila u školi i kući, napuštanje
nastave, eksperimentisanje sa cigaretama, drogom, pijenje alkohola, neprimje-
reno suprotstavljanje autoritetu, izlasci u kasne noćne sate bez nadzora odraslih,
uništavanje imovine...
Glavna aktivnost
Rizično ponašanje u mojoj školi
Djeca imaju zadatak da u malim grupama navedu po sedam oblika rizičnog po-
našanja koje vide u svojoj sredini i rangiraju ih na skali od 1 do 7 po visini rizika
(najmanje rizičan je pod brojem 7, a najrizičniji je pod brojem 1). Potom slijede
izvještaji grupa i njihovi komentari.
Nakon toga, učesnici na isti način upisuju oblike rizičnog ponašanja s kojim se
susrijeću u svojoj školi ili sami članovi grupe. Zatim upisuju po tri posljedice tog
ponašanja, kao i moguća rješenja ili načine za ublažavanje posljedica. Slijede iz-
vještaji grupa i komentari ostalih učesnika.
zašto je važno da prepoznajemo rizična ponašanja
kako reagujemo na rizična ponašanja
kako se zaustavlja rizično ponašanje
132
kakve su posljedice za onoga ko se rizično ponaša, za njegovu okolinu
da li i kakve posljedice rizično ponašanje ostavlja na obrazovanje
kako se može pomoći osobi koja se rizično ponaša
Završna aktivnost
teljica)
RADIONICA 14: “Ekseri u ogradi”

Tema Prihvatljivo – neprihvatljivo ponašanje (konstruktivna rješenja)
Cilj Bolje upoznavanje članova međusobno, stvaranje grupne ko-
hezije, uočavanje sličnosti i razlika, prihvatanje različitosti, uo-
čavanje veze između verbalne poruke i osjećanja koje ta poruka
izaziva, usmjeravanje na afirmativno izražavanje, preuzimanje
odgovornosti za sopstveno ponašanje i izvinjenje
Metod Igra, diskusija, popunjavanje radnih listića, pričanje priče (uz ppt
prezentaciju)

Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, ppt prezentacija i radni listići “Ponosan sam
na…”, prilog - priča “Ekseri u ogradi”, flomasteri, fascikle, evaluaci-
oni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Obaranje ruku
Voditeljica daje instrukciju da je veoma važno da pažljivo slušamo sagovornika
kada razgovaramo. Takođe, i da je kada nešto radimo, da bismo uspješno uradili
neki zadatak ili aktivnost, važno da pažljivo slušamo zahtjeve koji su nam postav- 133
ljeni. Zahtjev glasi: “Svom drugu treba da oborite ruku deset puta u roku od 1
minute”. Voditeljica pomaže učesnicima da do kraja igre dođu do zaključka da
ova igra zahtijeva kooperativnost, a ne kompetitivnost (da oba učesnika, u pred-
viđenom vremenu, po deset puta obore ruku protivniku).
Glavna aktivnost
Ja sam ponosan na…
Voditeljice učesnicima podijele radni listić „Ja sam ponosan na...” i flomastere.
Učesnici, prema uputstvima voditeljice: u prvom-središnjem krugu upišu svoje
ime; u drugom krugu na šta su ponosni u vezi sa svojim zdravljem; u trećem na
šta su ponosni u odnosima s drugim ljudima; i u četvrtom krugu o ponosu na
svoje nastojanje da ostvare neki uspjeh. Kad su svi završili, listići se izlažu pred
velikom grupom.
na šta su djeca ponosna
na šta njihovi roditelji
zbog čega je to važno
Ekseri u ogradi
Pričanje priče i/ili prikazivanje putem Power-Point prezentacije (tekst i fo-
tografije).
Prilog – priča “Ekseri u ogradi”

Bio jednom jedan mali dječak koji je imao lošu narav. Njegov otac mu je dao kesu
punu eksera i rekao da svaki put kad pobjesni i izgubi kontrolu nad sobom, zaku-
ca jedan ekser u ogradu.
Prvog dana dječak je zakucao trideset i sedam eksera u ogradu. Tokom sljedećih
nekoliko mjeseci on je naučio da kontroliše svoj bijes i broj zakucanih eksera se
smanjivao.
Otkrio je da je lakše kontrolisati svoj bijes, nego zakucavati eksere u ogradu.
I tako je došao dan da tokom cijelog dana nije pobjesnio. On je rekao to svom
ocu, a otac mu je rekao da svakog dana kada bude uspio da kontroliše svoje po-
našanje, iz ograde iščupa jedan ekser.
Dani su prolazili i jednog dana dječak je bio u stanju da kaže svom ocu da je po-
čupao sve eksere. Otac je uzeo sina za ruku i poveo ga do ograde. Otac je rekao:
“Dobro si to uradio, sine moj, ali pogledaj sve te rupe u ogradi. Ograda više nikad
neće biti ista. Kada u bijesu kažeš neke stvari, one ostavljaju ožiljak, kao što su ove
rupe u ogradi. Možeš čovjeka ubosti nožem i izvući nož i poslje toga nije važno
koliko puta kažeš da ti je žao, rane ostaju.
134
koji su ključni momenti priče
učesnici govore o svojim iskustvima – kako se ponašaju kada se nađu u si-
tuaciji sličnoj kao dječak iz priče, kako postupaju kada su preplavljeni emo-
cijama bijesa, ljutnje, nelagode i sl.
ko im pruža podršku u tim situacijama (vršnjaci, odrasli, članovi porodice),
da li o tome razgovaraju sa nekim…
“Oprosti mi sine, ako sam ikada napravio rupu na tvojoj ogradi.”; kada, kako
se izvinjavaju učesnici, članovi njihovih porodica
Pohvaljuju se dobre ideje, iskrenost i otvorenost učesnika.
Završna aktivnost
Vreća krompira
Učesnici se pozovu da ustanu i formiraju krug. Voditeljica im kaže da treba da
zamisle da su vreće krompira u koje su umjesto krompira ubačene sve ružne riječi
i izrazi koje im je iko ikada uputio ili koje su oni sami izgovorili. Zadatak je da po-
kušaju da pokretima izbace sve pogrdne riječi iz vreće (odnosno iz sebe). Podstiče
se razgovor kako se osjećaju sada kada su iz sebe istresli sve što je ružno i što im
se nije dopadalo.
RADIONICA 15: “Priča o mišu” Program za prevenciju problema u ponašanju djece
Tema Prijateljstvo
Cilj Razmišljanje o prijateljstvu i podršci prijateljima, otkrivanje po-
zitivnih i negativnih aspekata prijateljstva, dobijanje povratnih
informacija od grupe o njihovim stavovima o prijateljstvu, pod-
sticanje empatije
Metod Asocijacije, čitanje priče, ppt prezentacija, pisanje, razgovor, crta-
nje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer,flip-chart, markeri, ppt prezentacija i
prilog – „Priča o mišu”, projektor i platno, papiri za crtanje, floma-
steri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
135
Uvodna aktivnost
grešku
Asocijacije o prijateljstvu
Na hameru se ispiše polazna riječ „Prijateljstvo”. Voditeljice pitaju učesnike o aso-
cijacijama koje imaju kad se kaže riječ prijateljstvo. Sve asocijacije se zapisuju
na hamer. Nakon prikupljanja dovoljnog broja asocijacija, učesnici objašnjavaju
svoje asocijacije (onaj koji je predložio neku asocijaciju treba da objasni kako je
povezuje sa zadatom riječi).
Glavna aktivnost
Priča o mišu
Priča se prikazuje na projekcionom platnu, putem Power-Point prezentacije. Či-
tanje priče se na ključnim mjestima zaustavlja radi zajedničkog komentarisanja.
Prilog - „Priča o jednom mišu”

Jednog dana, miš je gledao kroz pukotinu na zidu farmera i njegovu ženu kako
otvaraju neki paket. Kakva bi hrana mogla da bude unutra, pitao se. Ali kad je
otkrio da je u pitanju mišolovka, bio je užasnut.
Trčeći kroz dvorište farme upozoravao je ostale vičući: „U kući je mišolovka! U kući
je mišolovka!!”
Kokoška, kvocajući i čeprkajući, podigne glavu i kaže: „Gospodine Mišu, to je oz-
biljan problem za tebe, ali nema baš nikakve posljedice po mene. Ja se zbog toga
ne mogu sekirati.”
Miš se okrene ovci i vikne: „Mišolovka je u kući! Mišolovka je u kući!” Ovca je sa-
osjećala, ali reče: „Veoma mi je žao, gospodine Mišu, ali ja tu ne mogu ništa da
učinim osim da se molim za tebe. Budi siguran da si u mojim molitvama.”
Miš tada krene prema kravi: „Mišolovka je u kući! Mišolovka je u kući!” Krava reče:
„Oh, gospodine Mišu, žao mi je zbog tebe, ali s mog nosa neće faliti koža.”
Tako se miš vratio u kuću odbijen, pognute glave, razočaran... kako bi se sam suo-
čio s farmerovom mišolovkom. Te noći začuo se čudan zvuk u kući, kao zvuk kad
mišolovka uhvati svoj plijen.
Farmerova žena požurila je da vidi šta se uhvatilo. U mraku nije vidjela da je mišo-
lovka uhvatila rep otrovne zmije. Zmija je ugrizla ženu. Farmer je brzo odvezao u
bolnicu, a kući se vratila s temperaturom.
Znamo da se temperatura liječi svježom kokošjom supom, pa je farmer zaklao
136
kokošku. Ali bolest njegove žene se nastavila pa su došli da je posjete prijatelji i
komšije. Da bi ih nahranio, farmer je zaklao ovcu. Farmerova žena, nažalost, nije
se oporavila. Došlo je toliko ljudi da mu pruži podršku, da je farmer morao zaklati
i kravu kako bi osigurao dovoljno mesa za sve njih.
Miš je to sve gledao s velikom tugom kroz svoju pukotinu na zidu.
Zato, kad idući put čuješ da se neko suočio sa problemom i misliš da te se to ne
tiče, sjeti se - kad je jedan od nas ugrožen, svi smo u opasnosti. Svi smo umiješani
u to putovanje zvano „život”. Moramo da pazimo jedni druge i da ponekad napra-
vimo dodatni trud da ohrabrimo nekog od nas.
Sjeti se, svako od nas je bitna nit u tapiseriji/tkanju druge osobe; naši životi su
isprepleteni s razlogom. Jedna od najboljih stvari koja se veže uz ovaj svijet je
PRIJATELJ.
Slijedi razgovor o razumijevanju priče, kao i o:
saradnji
podršci
saosjećanju
saživotu
prijateljstvu
kako nastaje/nestaje prijateljstvo
zašto su nam potrebni prijatelji
kako se prepoznaje prijatelj
Na hamer se zapisuju lijepe poruke iz priče, komentari i rečenice o prijateljstvu,
koje učesnici zatim upućuju jedni drugima.
Likovno izražavanje na temu “Prijateljstvo”

Učesnici crtaju detalj iz priče ili svoje viđenje prijateljstva. Svaki učesnik predstav-
lja svoj rad i pravi se izložba crteža.
Završna aktivnost
Zagrljaj za najdražeg prijatelja
Učesnici jedni drugima poklanjaju zagrljaj i pozdravljaju se.
teljica)
137
RADIONICA 16: “Odgovornost”
Tema Odgovornost
Cilj Podsticanje na razmišljanje o osobinama, o odgovornom pona-
šanju; uviđanje odgovornosti za sopstveno ponašanje, samopro-
cjena odgovornosti; podsticanje koncentracije i pamćenja
Metod Igra, popunjavanje radnih listića, razgovor, crtež, predstavljanje
radova
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, flomasteri, papir
A4, smoljepljivi listći, radni listići „Dijagram odgovornosti”, fasci-
Uvodna aktivnost
grešku
Otišao sam u prodavnicu i kupio sam...

Zadatak je da grupa sastavi podugačku listu za kupovinu koju treba da zapamte
i to tako da svaki učesnik ponavlja listu kada dođe red na njega i dodaje još po
jedan proizvod.
Igra se sjedeći u krugu, a počinje dobrovoljac, navodeći prvi predmet sa liste. Na
primjer: „Otišao sam u prodavnicu i kupio majicu”. Igra se nastavlja u smjeru ka-
zaljke na satu i svaki sljedeći igrač dodaje po jedan predmet na listu. Na primjer:
„Otišao sam u prodavnicu i kupio majicu i kravatu. Otišao sam u prodavnicu i
kupio majicu, kravatu i lizalicu”. I tako redom nastavljaju kroz grupu.
Učesnici mogu da zapamte nevjerovatan broj predmeta poslije nekoliko krugova
igre. U tom slučaju se igra može početi iznova, a učesnici koje pamćenje iznevjeri
ispadaju iz igre.
Glavna aktivnost
Odgovornost
Slijedi razgovor o odgovornosti:
šta je odgovornost
kako se ponašaju odgovorni ljudi, šta rade
da li završavaju ili ne završavaju zadatke koji su im dodijeljeni
138 da li ih urade ispravno ili pogrešno
navode se primjeri odgovornih ljudi iz okruženja: ko je odgovorna osoba,
kako se ponaša
da li su djeca odgovorna, da li treba da završavaju zadatke koji su im dodi-
jeljeni
jesu li učesnici odgovorni, kako znaju da su odgovorni, kako se tada pona-
šaju
Dijagram odgovornosti
Učesnicima se podijele radni listići “Dijagram odgovornosti”, uz objašnjenje da
“dijagram odgovornosti” pomaže svakome da uzme u obzir sve stvari koje su mo-
gle dovesti do toga da se nešto dogodi i koliko je svaka stvar za to odgovorna.
Učesnici popunjavaju radni listić:
Napiši šta se dogodilo: ________________________________________________
Napiši sve stvari za koje misliš da su to mogle prouzrokovati: _________________
__________________________________________________________________
Ispod toga nacrtaju i podijele dijagram (krug). Ako misle da je nešto od navede-
nog igralo veliku ulogu u tome što im se dogodilo, za to odvoje veliki dio dijagra-
ma u koji to zapisuju. Ako misle da je igralo malu ulogu, na to će otpasti mali dio
dijagrama i tako redom označavaju i upisuju u dijagram. Zatim svi učesnici pred
velikom grupom predstavljaju dijagrame odgovornosti.
svaki učesnik odgovara šta se moglo uraditi drugačije, odgovornije
grupa iznosi svoje ideje o drugačijem, odgovornijem ponašanju
Završna aktivnost

Šta je odgovornost
Svako za sebe (na samoljepljivim listićima), a zatim i zajednički sačinjavaju defini-
ciju odgovornosti.
Definicija može da obuhvati: poštovanje pravila, dogovora, normi, kojima se lju-
di jedne grupe, zajednice i/ili šire rukovode u svom svakodnevnom ponašanju;
razlikovanje onog što je dobro, ispravno, vrijedno, moralno, od onog što nije; sa-
moocjenjivaje i ocjenjivanje odgovornosti; spremnost da se priznaju i poprave
greške, snose posljedice.
teljica)
139
RADIONICA 17: “Ja donosim odluke”
Tema Odlučivanje, uticaj drugih - uticaj vršnjačke grupe
Cilj Uviđanje uticaja vršnjaka; upoznavanje sa posljedicama rizičnog
ponašanja, razvijanje pozitivnih stavova, samopouzdanja, samo-
kontrole, afirmacija drugih
Metod Razgovor, čitanje priče, analiza, diskusija
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima , hamer, flip-chart, markeri, radni listići “Ko
sam ja i ko na mene utiče”, prilog – priča o dječaku Nenadu (”Ja o
tome odlučujem”), flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor
za pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Ko sam ja i ko na mene utiče?

Voditeljica podstiče djecu da razmisle malo o tome ko je na njihov razvoj imao
najviše uticaja. Učesnici zatim odgovaraju na pitanja data u radnom listiću “Ko
sam ja i ko na mene utiče?”
izdvajaju se najjači uticaji/osobe
kakav je osjećaj biti u vršnjačkoj grupi
kako se osjeća onaj ko nema prijatelja
kako se osjećaju učesnici kada nekome kažu „ne” (da ne želite da budete u
njegovom društvu; uradite to što od vas traži)
šta su sve spremni da urade za drugove
učesnici navode nešto što rade, govore, misle kao njihovi drugovi, roditelji,
nastavnici
na koga učesnici vrše uticaj
Glavna aktivnost
Priča o dječaku Nenadu (”Ja o tome odlučujem”)
Pozivaju se učesnici da pažljivo slušaju priču o dječaku Nenadu i njegovoj dilemi
da li da se priključi grupi sa čijim stavovima se ne slaže.
140
Prilog – „Ja o tome odlučujem”
Grupa djevojčica i dječaka dosađuje se ispred zgrade. Neko je predložio - `Ajmo u
samoposlugu da nešto maznemo; - `Ajmo; Jesi l` lud, mogu da nas uhvate!; - Ma,
gdje da nas uhvate, nigdje nikog nema.
Nenad – Ja ne mogu. - E, kukavice.
Svi su otišli, troje je odmah uhvaćeno. Među njima i Nenad.
Pred policijom Nenad je rekao – Morao sam, natjerali su me da pođem sa njima.
učesnici iznose svoje utiske, daju svoje mišljenje o situaciji i osobama iz pri-
če
saopštavaju kako bi oni postupili
kako se sve mogla odvijati i završiti priča
Potom, učesnici na tabli ispisuju svoje zaključke, koji su ujedno i pouka pri-
če.
Završna aktivnost
Lična iskustva
Voditeljice podstiču učesnike da iznesu:
primjere o situacijama koje su za njih bile konfliktne, zbunjujuće, u kojima
nisu znali kako da postupe
svoje dileme
šta je ispravno u njihovom postupanju, postupanju drugih
od koga traže savjet u takvim situacijama i slično

teljica)
RADIONICA 18: “Nagovorili su me...”

Tema Kako odoljeti grupnom pritisku
Cilj Uočavanje mehanizama putem kojih okruženje utiče na poje-
dinca i njegovo ponašanje, sticanje uvida u važnost odolijevanja
grupnom pritisku, preuzimanja odgovornosti za svoje postupke
(samostalno razmišljanje o posljedicama svojih odluka)
141
Metod Čitanje priče, razgovor, popunjavanje radnih listića, izvještavanje,
igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer sa ucrtanom marionetom, samolje-
pljivi listići, hamer, flip-chart, flomasteri, markeri, prilog – priča
„Nagovorili su me”, radni listići „Da sam ja bio na Krešovom mje-
stu...”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Marioneta
Voditeljica pokazuje učesnicima hamer na kojem je nacrtana marioneta. Podstiče
ih da zamisle da su na mjestu ove marionete. Zatim dobijaju zadatak da na samo-
ljepljivim listićima zapišu ko sve izvana „vuče marionetine konce” (utiče na njih).
Listići se lijepe duž konaca koji pokreću marinetu.
ko pokreće, ko sve drži konce u svojim rukama
ko i šta spolja utiče na učesnike, na njihove postupke, ponašanje
zbog čega tako misle
na koji način, kako to utiče na njihovo ponašanje
jesu li svi uticaji iste snage
čiji uticaj smatraju najjačim/najslabijim
mogu li sami da donesu odluke o tome hoće li neke od spomenutih uticaja
prihvatiti ili ne
za koje, od spomenutih uticaja, mogu da odluče hoće li ih prihvatiti ili ne, a
za koje ne mogu, zbog čega
šta misle o uticaju vršnjaka, koliko je jak taj uticaj, mogu li se tome oduprijeti
Glavna aktivnost
Nagovorili su me
Prilog - priča ,,Nagovorili su me”

Voditelj čita priču:
Bilo je toplo, tiho subotnje popodne. Krešo je sjedio ispred zgrade na stepenica-
142 ma svog ulaza. Bio je sam i bilo mu je dosadno. ,,Baš me zanima gdje su svi nesta-
li? Šta je sa tim ljudima? Nigdje nema žive duše!”, razmišljao je, kada iznenada iza
ugla se pojaviše Robi i Maja.
„Šokre, što radiš?”, upita Robi.
,,Ništa, sjedim ovdje, umirem od dosade. Imate li vi kakvu ideju? Šta ćemo?”, reče
Krešo.
,,Hajdemo do školskog dvorišta da vidimo šta se događa.”, predloži Maja.
Odšetali su do škole, ali ni tamo nije bilo nikoga.
,,Idemo malo da se zezamo... Provalimo u školu i napravimo malu frku unutra.”,
predloži Robi.
Krešo je oklijevao. Nije bio siguran da je to baš ono što bi on želio da učini.
,,Pa..., ne znam”, reče, ”šta ako nas uhvate, tada ćemo stvarno biti u frci. Ako naiđe
murija gotovi smo...”
„Ma daj Šokre, neće nas uhvatiti, šta ti je, što si se ufrčio, što paničiš?”, dodala je
Maja samouvjereno, “osim toga nećemo pretjerivati, samo se malo zezamo...”
„Pa dobro, hajde.”, reče Krešo nevoljno. Nije bio baš oduševljen idejom, ali je htio
ostati sa društvom.
I dok su tako „sređivali” kabinet biologije profesora Tomića skidajući sijalice, kopa-
jući po ormaru i ukrašavajući zidove grafitima, iznenada je naišao domar. Odmah
je pozvao policiju, ali i njihove roditelje. Djeca su zajedno sa roditeljima odvedena
u policijsku stanicu. Kada su roditelji pitali Kreša zašto je to učinio, odgovorio je:
„Oni su me nagovorili!”
Priča se može prikazati i kroz igru uloga.
Sijedi analiza priče:
Krešo nije htio da se pridruži u uništavanju školske imovine, zbog čega je

ipak pristao
šta je želio da postigne
je li na njegov pristanak uticalo i to što se nečega bojao, čega
Ko utiče na mene i moje ponašanje
Voditeljica zadaje zadatak da svaki učesnik zamisli da je Krešo i razmisli šta bi kao
Krešo mogao da kaže da bi postigao ono što je želio - da se odupre Robiju i Maji,
a da im i dalje ostane dobar prijatelj.
Učesnici popunjavaju radni listić „Da sam bio na Krešovom mjestu, ja bih...”. Zatim
izlažu svoje stavove u velikoj grupi.
nakon diskusije, pohvaljuju se sve ideje za primjereno ponašanje
učesnici se podstiču na iznošenje situacije, kada nisu mogli da se odupru
pritisku grupe
kako se ta situacija završila
da li im je sada žao što su pristali na nagovaranje
kako su drugačije mogli da odreaguju 143
Završna aktivnost
Zum-škrip
Djeca stoje u krug. Kada voditeljica izgovori “zum” svi okreću glavu u lijevu stranu.
Zamišljaju da je velikom brzinom prošao trkaći auto. Kada se kaže “škrip”, zami-
šljeni zvuk kočenja, glava se vraća u prvobitni položaj. Na ponovno “zum” glavu
okreću u desno.
teljica)
144
VII KOMUNIKACIJA
VII KOMUNIKACIJA
RADIONICA 1: ,,Komunikacija”
Tema Komunikacija
Cilj Učenje vještina komunikacije, uočavanje složenosti komunikaci-
je, uviđanje teškoća koje nastaju u komunikaciji, kao i mogućno-
sti učenja komunikacijskih vještina
Metod Asocijacije, izlaganje, pismeno izražavanje, razgovor, rad u paro-
vima, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, markeri, isječci
iz novina, papir A4, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
svaki učesnik treba da opiše jedan smiješan/zanimljiv događaj iz proteklog
školskog dana
Glavna aktivnost
Asocijacije o komunikaciji

Zadatak je da učesnici kažu ono čega se prvo sjete kada čuju riječ komunikacija, a
sve što učesnici kažu se zapisuje na hamer. Kada se sve zapiše, učesnici objašnja-
vaju zbog čega su se baš te riječi sjetili i kako je ona povezana sa komunikacijom.
Kratko izlaganje o komunikaciji
Ljudi stupaju u odnose i u okviru tih odnosa pokušavaju da komuniciraju, razgo-
varaju, održavaju neki odnos. Svi žele da budu uspješni u komunikaciji. Komu-
nikacija je proces davanja i primanja verbalnih i neverbalnih poruka. Verbalne,
ali i neverbalne poruke (ono što izgovorimo, ali i ono što ne izgovorimo - po-
kažemo mimikom, gestom, poktretom, tijelom) izaziva kod sagovornika različita
osjećanja i reakciju. Sve to, uz način na koji slušamo (primamo poruke), utiče na
nastajanje i razrješavanje nesporazuma/sukoba. Tri su vještine važne za uspješnu
komunikaciju: slušanje, posmatranje i govor.
Šta kažu...
Voditeljica pripremi nekoliko prigodnih slika iz novina na kojima je prikazano dvi-
je ili više osoba. Učesnici se podijele u tri grupe i svaka grupa dobije svoj dio sliči-
ca. Zadatak je da svaka grupa na svom papiru, prema zadatoj slici (unaprijed pri-
premljeni isječci iz novina), napiše kako je, po njihovoj zamisli, tekla komunikacija
147
među osobama prikazanima na slici. Zadate sličice zalijepe na papir A4 formata, a
ispod slike napišu kako je tekao razgovor (tekst razgovora).
Nakon toga se vodi razgovor o aktivnosti i diskusija među članovima o djelotvor-
nosti prikazane komunikacije, na koji je način još mogla da teče komunikacija.
Završna aktivnost
Ja šapatom, a ti glasno
Učesnici se podijele u parove i svaki učesnik ispriča svom paru šta mu se svidjelo,
a šta nije na današnjoj radionici, što se zatim prenese u velikoj grupi.
da li su učesnici ponovili sve što im je sagovornik saopštio
šta su ispustili
da li je bilo nečega što su izmjenili, šta
kako nastaju nesporazumi u komunikaciji
Slijedi završni razgovor u krugu, razgovara se o realizovanim aktivnostima:
šta je učesnicima bilo najinteresantnije na radionici
kako su se osjećali za vrijeme aktivnosti
šta su naučili iz današnjih aktivnosti
da li znanja i iskustva koja su danas stekli mogu da primijene u svakodnev-

nom životu, u školi i sa svojim vršnjacima, članovima porodice.
Evaluacija
Dogovor o narednom susretu.
RADIONICA 2: “Šta kažem i kako me razumiju”

Tema Verbalna komunikacija
Cilj Uviđanje složenosti verbalne komunikacije, istraživanje procesa
u verbalnoj komunikaciji i uviđanje procesa koji dovode do nes-
porazuma, pogrešnog razumijevanja iznijetih sadržaja; sticanje
uvida da svako ima svoj način posmatranja i da to utiče na stva-
ranje slike o nekome, nečemu; prepoznavanje glasina/ogovara-
nja i uviđanje njihovog uticaja na pojavu konflikta i povrjeđivanje
drugih
Metod Izlaganje, pisanje, razgovor, igra
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, neprovidna kesa,
predmeti po izboru prema broju učesnika, fascikle, evaluacioni
148 listovi, pribor za pisanje
Uvodne aktivnosti
školskog dana
Kratko izlaganje o verbalnoj komunikaciji
Verbalna komunikacija je dominantan način razmjene i izražavanja ličnih sa-
držaja. To je potreba koja ima značajan uticaj na međuljudske odnose. Takođe,
verbalna komunikacija daje prostora javljanju mnogih nesporazuma, konflikata
i povrjeđivanja. U važnim međuljudskim odnosima svake osobe, mjesto, snaga i
efekat riječi i izrečenog, bitno može da doprinese atmosferi, povjerenju i kvalitetu
odnosa.
Gluvi telefon
Voditeljica najavljuje poznatu dječiju igru „Gluvi telefon”: riječ/i se prenose šapa-
tom, od uva do uva i poruka do kraja rijetko ostaje nepromijenjena. Voditeljica
može započeti slanje poruke nekom manje poznatom riječi (npr. bumerang) ili
duhovitom, složenom rečenicom: „Dvije bijele čavke pričalice klackaju se na žutoj
klackalici.”. Izmjene, do kojih obično dođe u toku prenošenja, komentarišu se od
posljednjeg primaoca, pa preko ostalih sve do učesnika koji je zadao riječ/reče-
nicu.
kad nastaju nesporazumi u komunikaciji
koliko smo spremni da slušamo i pamtimo poruku, koliko i koje činjenice
pamtimo
šta se dešava kad nemamo povratnu informaciju, kad ne provjeravamo ono

što smo čuli, razumjeli
Do kraja igre voditeljica pomaže djeci da steknu uvid da greške u komunikaciji,
prenosu informacija, nastaju i kada se trudimo da slušamo i da zapamtimo po-
ruku ili ono što treba da prenesemo te da je zato dobro da uvijek provjeravamo,
pitamo da li smo dobro čuli i prenijeli.
Važno je i da se djeca upoznaju s jednim od načina nastajanja nesporazuma u ko-
munikaciji, tzv. glasine (ogovaranje, namjerno iskrivljavanje informacija prilikom
prenošenja); kao i da steknu uvid da glasine mogu da budu izvor konflikta i kako
se njihovo širenje može spriječiti.
Glavna aktivnost
Predmet u vreći
Voditeljica prethodno pripremi neprovidnu kesu sa neobičnim predmetima, koji
na osnovu dodira nisu lako prepoznatljivi (npr. dio nekog aparata, alata, pribora
za jelo, pisanje i sl.). Voditeljica predmete ne pokazuje učesnicima, već izabere po
jedan predmet i tajno, da učesnici ne vide, stavi predmet u kesu. 149
Zatim poziva prvog dobrovoljca, čiji zadatak je da zavuče ruku u kesu, i, samo na
osnovu opipavanja predmeta, što jasnije opiše predmet. Učesnici, svako za sebe,
prate verbalno opisivanje, na osnovu njega crtaju predmet i pokušavaju da ga ot-
kriju. Ukoliko učesnik – opisivač prepozna o kojem predmetu je riječ, to ne smije
da otkriva ostalima niti smije da govori čemu služi predmet. Može da ukazuje na
veličinu predmeta, geometrijski oblik, dimenzije pojedinih dijelova i sl. (npr. Ima
oblik valjka, na sredini tog valjka su tri mala kružna otvora međusobno udaljena
oko 3cm).
Kada su svi učesnici po nešto nacrtali, počinje predstavljanje crteža, komentarišu
se sličnosti, razlike, eventualne nejasnoće u objašnjenju. Zatim pogađaju o kojem
je predmetu riječ.
Isti proces se ponavlja nekoliko puta sa novim opisivačima i novim predmetima.
Jedan predmet može opisivati više dobrovoljaca, jedan za drugim, ukoliko sma-
traju da mogu preciznije da opisuju od prethodnika.
kako se učesnicima svidjela aktivnost
da li im je neki zahtjev bio posebno težak
da li im je iskustvo u crtanju jednog predmeta pomoglo kada su sljedeći
put bili u ulozi opisivača
koji podaci su im bili najkorisniji za crtanje predmeta
šta je nedostajalo
šta je, eventualno, unosilo zabunu
kakav treba da bude redoslijed informacija
na koje teškoće nailaze kad drugima žele da prenesu doživljaj nečega što su
samo oni vidjeli, čuli, osjetili, opipali, prepoznali i sl.
Krug sa četiri ćoška
Voditeljica poziva nekoga od učesnika da stane u centar kruga. Zatim, voditeljica
zadaje zadatak da zamisle da se završio jedan školski čas, npr. čas geografije (uko-
liko su zaista toga dana imali geografiju), da su izašli na odmor, a učenik drugog
odjeljenja ih pita kako je bilo, šta su radili na času... Izabrani učesnik postavlja
pitanja o času geografije, a ostali daju odgovore.
Učesnici daju svoje viđenje časa, zatim se diskusija usmjerava pitanjima:
od čega sve može da zavisi naše viđenje, tj. naš doživljaj neke situacije ili
događaja
kako će čas opisati učenik koji je dobio peticu/jedinicu
kako će čas opisati učenik koji ne voli/voli geografiju
kako će čas opisati učenik koji je imao sukob sa nastavnikom georafije
kako će čas opisati učenik koji je došao bolestan u školu
kako će čas opisati onaj ko je samo čuo kako je bilo na času...
150
Dodaj i oduzmi
Početna informacija za ovu aktivnost je: „Miloš se zabavlja sa Jasnom, a sinoć je
viđen u parku sa Jasninom najboljom drugaricom.”. Zadatak učesnika je da svako
glasno (redom u krug ili slučajnim redosljedom) prepriča ovaj podatak i to tako
što će na informaciju, koja je stigla od prethodnika nadovezati jedan novi ele-
ment, jednu novu rečenicu kao svoj lični komentar, primjedbu, pretpostavku. („Ja
mislim, da kad Jasna to čuje...”); „Vjerovatno će poslije toga...”; „To je možda...” i sl.).
Učesnici ne ponavljaju cijeli prethodni tekst, već samo suštinu onog što su čuli od
prethodnog učesnika i tome pridodaju jedan novi element.
Voditeljica na hameru zapisuje početnu informaciji i redom sve dodate komenta-
re. Na kraju se zajednički čita čitav tekst.
šta se dešavalo tokom prenošenja priče
da li se proces može povezati sa ogovaranjem
šta obično radimo kad nešto čujemo pa prepričavamo dalje (nešto preuve-
ličamo, nešto izostavimo, nešto pridodamo, npr. lične pretpostavke, uvjere-
nja, procjene, neku neprovjerenu informaciju... i priča se udalji od početne,
krene u bilo kojem pravcu)
kako interpretiramo, kako dodajemo ton i atmosferu cijelom događaju (po-
nuditi da grupa isti, početni tekst, kaže na različite načine: povjerljivo, neu-
tralno, sa iščuđavanjem, osuđujući, saosjećajno…)
kako se može spriječiti širenje glasina (šta su činjenice, šta je interpretacija,
lično viđenje i razumijevanje…)
Završna aktivnost

šta je bilo najinteresantnije na radionici
Evaluacija
151
RADIONICA 3: “Komunikacija bez riječi”
Tema Neverbalna komunikacija
Cilj Sporazumijevanje neverbalnom komunikacijom, uviđanje ne-
verbalnih poruka koje se šalju i primaju, uticaj neverbalne komu-
nikacije na ukupni sadržaj i proces komunikacije, na nesporazu-
me u komunikaciji, postavljanje ličnih granica
Metod Izlaganje, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, flome-
steri, bojice, kartončići sa nazivima životinja, fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost
školskog dana
Rukovanje
Učesnici dobijaju zadatak da se rukuju sa svakim članom grupe, ne izgovarajući
pri tome ni jednu riječ. Svi se slobodno kreću po prostoru i kada dođu do dru-
gog člana grupe treba da zamisle da je to neka njima izuzetno draga osoba, koju
dugo nisu vidjeli i kojoj tada srdačno stisnu ruku ili pozdrave pokretom, na neki
karakterističan način.
Kolona bez riječi
Učesnici dobiju zadatak da se poredaju u kolonu po azbučnom redu (prvo slo-
vo imena, a potom prezimena), a da pri tom ne koriste riječi. Raspoređivanje se
može dalje vršiti prema mjesecu u kojem su rođeni, horoskopskom znaku...
kako su se učesnici razumjeli prilikom pozdravljanja i raspoređivanja
da li su uspješno izvršili zadatak
šta je bilo teško/lako
da li je bilo grešaka
je li moguće sporazumijevanje bez riječi
Glavna aktivnost
Voditeljica podstiče diskusiju o neverbalnoj komunikaciji:
šta je neverbalna komunikacija
koliko nam je lako/teško da se sporazumijevamo putem neverbalne komu-
152 nikacije
Kratko izlaganje o neverbalnoj komunikaciji
Neverbalna komunikacija je jedan od načina izražavanja osjećanja i stanja. Ona
ne samo da upotpunjava, već umnogome i određuje značenje verbalnih poruka.
Predstavlja značajan dio komunikacije, neophodan za potpuno razumijevanje
drugih i sebe. Ton glasa, izraz lica, pokreti, pogled, izgled, dodir, prostorna bliskost
vrlo su značajni u komunikaciji.
Postoji oko milion neverbalnih poruka. Prema jednom istraživanju, riječi koje smo
izgovorili imaju samo 7% efekta, način na koji govorimo ima 38% efekta, a never-
balno u poruci ima 55% efekta.
Za uspješnu komunikaciji je važno prepoznati neverbalne poruke kod sagovorni-
ka i biti svjestan neverbalnih poruka koje mi šaljemo drugima.
Korak po korak
Dva učesnika stoje jedan naspram drugog, na suprotnom kraju učionice i po-
stepeno se približavaju. Onog trenutka kada dođu do određene granice gdje se
osjećaju prijatno, zaustavljaju se.
kako su se učesnici osjećali dok im se druga osoba približavala
ko se prvi zaustavio
kako su se osjećali kad je druga osoba nastavila da se približava
kako su pokazali da ne žele da im se druga osoba približi
da li su primijetili da se osoba kojoj se prbližavaju osjeća prijatno/neprijat-
no, po čemu
kome dozvoljavaju da im se približi na razdaljini od 40 cm
možemo li neverbalno pokazati gdje je granica onoga što nam prija

Završna aktivnost
Tražim svog para
Svi učesnici dobiju kartončić sa imenom neke životinje (svako ime se javlja po dva
puta na kartončićima). Učesnici imaju zadatak da imitiraju životinje čije ime je na
kartončiću i to samo pokretima i da prema tome (neverbalno) nađu svog para.
Evaluacija
153
RADIONICA 4: “Kako da kažem ono što mislim, a da
se sagovornik ne naljuti?”
Tema Ja – poruke, komunikacijske vježbe
Cilj Uočavanje veze između verbalne poruke i osjećanja koje te po-
ruke izazivaju; usvajanje ja-govora kao vještine nenasilne i aser-
tivne komunikacije - govora koji omogućava da se izraze svoje
želje, a da se pri tom ne vrijednuje ponašanje drugog i ne izazove
njegova obrambena reakcija
Metod Igra, izlaganje, pismeno izražavanje, razgovor
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer s pravilima, flip chart, hamer za elemente ja-poruke, radni
listići “Lista situacija i poruka”, flomasteri, markeri, fascikle, evalu-
acioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
školskog dana
Ima li memle u vašim muštiklama?

Zadatak je da prvi učesnik pita učesnika do sebe: “Ima li memle u vašim mušti-
klama?” Učesnik do njega mu odgovara: “Nema, ali pitaću svog komšiju.”, okreće
se prema sljedećem učesniku i pita: “Ima li memle u vašim muštiklama?”... Pitanje
i odgovor treba izgovoriti tako da se ne vide zubi dok se govori i da se onaj koji
govori ne nasmije. Učesnik koji se nasmije ispada iz igre.
Glavna aktivnost
Kako da kažem ono što mislim, a da se sagovornik ne naljuti?
Kratko izlaganje o ja-porukama
Voditeljica ukazuje na to da se češće govori o tome šta misli neko drugi ili kako
neko drugi treba nešto da uradi (ti-poruke), a rjeđe se govori o sebi, svom emoci-
onalnom odgovoru na određeno ponašanje ili situaciju. Ti-poruke napadaju dru-
goga. Ja-poruke su rečenice koje govore o našim mislima, stavovima i osjećanji-
ma i zbog toga se sagovornik ne osjeća kao da je optužen, kriv, neshvaćen i nema
potrebu da se brani, napada, svađa. Zbog toga je dobro da svi vježbaju ja-poruke,
da znaju da kažu drugima kako se osjećaju i šta žele, a da se drugi nakon toga ne
naljute, ne raeaguju novim sukobom.
Ja-poruka ima četiri elementa:
1. osobu kojoj govorite, oslovite imenom
154
2. kažite joj kako se osjećate (zato se i zove ja-poruka)
3. kažite joj šta ona radi pa se vi tako osjećate
4. kažite joj šta želite da ona učini (kako želite da se ona ponaša, šta da pro-
mijeni)
Nakon toga voditeljica daje svakom učesniku primjer ti-poruke, koju on mora
uputiti sagovorniku do sebe u formi ja-poruke, prema elementima koji su zapi-
sani na hameru. Ako se učesnici saglase da je ja-poruka dobra, nastavlja sljedeći
učesnik.
Radni listići “Lista situacija i poruka”
Primjer 1: “Ne želim s tobom da plešem.”
Primjer 2: “Neko ti je ugasio TV, a gledao si svoju omiljenu emisiju.”
Primjer 3: “Neko je u bioskopu sjeo ispred tebe i ništa ne vidiš.”
Primjer 4: “Spremaš se za izlazak, a mama kaže-možeš ostati do 20 sati.”
Primjer 5: “Neko šara flomasterom po tvojoj jakni.”
Primjer 6: “Neko na glas priča nešto što si mu rekao u povjerenju.”
Primjer 7: “Neko te stalno gura nogom ispod stola.”
Primjer 8: “Neko ti kaže-zaveži.”
Primjer 9: “Neko ti kaže da si budala.”
Primjer 10: “Neko stalno glasno sluša muziku, a tebi se spava.”
Primjer 11: “Neko ismijava tvoj način govora/oblačenja/frizuru.”
Primjer 12: “Neko ružno govori o tvom prijatelju/prijateljici.”
Primjer 13: “Neko ti je zagradio biciklo, a tebi se žuri.”
Primjer 14: “Neko ti je uzeo majicu, a ti se spremaš za izlazak.”

kako su se učesnici osjećali dok su izgovarali/primali ja-poruke
koje su razlike između ja-poruke i ti-poruke
da li se uvijek može upotrijebiti ja-poruku
Ti-poruka je poruka koja osuđuje. Npr. “Ti se glupo ponašaš”, osoba je optužena, a
ne zna šta je glupo, ne kažemo mu šta nije dobro u njegovom ponašanju.
Ja-govor je pozitivan, konstruktivan, konkretan, usmjeren na problem i govori o
osjećanjima, otvara komunikaciju, ne vrijednuje osobu ni ponašanje drugog i ne
izaziva njegovu obrambenu reakciju, otvara prostor za prihvatanje i bliskost. Zato
je važno naučiti kako se koriste ja-poruke i uvježbavati takav načina razgovora.
Završna aktivnost
155
Evaluacija
156
VIII ZAŠTITA OD NASILJA
VIII ZAŠTITA OD NASILJA
RADIONICA 1: “Priče o nasilništvu”

Tema Priče o nasilništvu
Cilj Prepoznavanje nasilništva u svakodnevnim situacijama: kada su
učesnici bili na neki način povrijeđeni, kada su oni nekoga povri-
jedili, bili svjedoci nasilja; sticanje uvida u svoja osjećanja i pona-
šanja u takvim situacijama; saosjećanje s drugima i uočavanje da
i drugi imaju ista osjećanja, želje i potrebe kao i oni sami; upo-
znavanje s vještinama koje pomažu u rješavanju problema (suko-
ba), savladavanju bijesa, samopotvrđivanju i prihvatanju drugih,
stvaranju prijateljstva
Metod Asocijacije, izlaganje, poučavanje, pismeno izražavanje, popu-
njavanje radnih listića, diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pavilima grupe, flip chart, hamer, radni listići “Moje
iskustvo s nasilništvom”, flomasteri, markeri, fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost

učesnici saopštavaju kako se osjećaju
nešto što im se danas dogodilo, što žele da podijele sa grupom...
Glavna aktivnost
Asocijacije na zadatu riječ-nasilnik
Voditeljice uvode učesnike u temu radionice kroz asocijacije na zadatu riječ “na-
silnik”. Sve asocijacije učesnika se zapisuju na hamer, učesnici obrazlažu na koji
način su asocijacije povezane sa nasilništvom.
Šta je nasilje
Učesnici u paru odgovaraju na pitanje šta je za njih nasilje, nasilničko ponašanje
(koji su to postupci, radnje). Nakon toga se izvještava u velikoj grupi, odgovori
se zapisuju na hamer. Voditeljica, kroz dobijene odgovore, definiše vrste nasilja:
Fizičko: guranje, šamaranje, čupanje, udaranje, saplitanje, šutiranje, oduzi-
manje ili uništavanje stvari, nepristojno dodirivanje... 159
Emotivno: zastrašivanje, ignorisanje, odbijanje razgovora, isključivanje iz
društva, uznemiravanje, podsmijavanje, ponižavanje, zadirkivanje, vrijeđa-
nje, vikanje, psovanje, ogovaranje, širenje glasina, laganje, neljubaznost...
Voditeljica zaključuje: Ni jedno od ovih ponašanja nije prihvatljivo. Ovakva po-
našanja povrjeđuju drugoga. Nasilništvo je jednako ponižavajuće za onoga ko
vrši nasilje i onoga ko je žrtva nasilja. Obje strane se osjećaju loše, gube samo-
poštovanje i pune se neprijatnim osjećanjima, a nenasilna komunikacija i nena-
silno ponašanje čuvaju svakome dostojanstvo. Žrtva se osjeća tužno, uplašeno,
postiđeno, povrijeđena je. Oni koji prisustvuju/posmatraju zabrinuti su i uplašeni.
Osobi koja se nasilno ponaša nije lako da savlada svoj bijes. To je jedan od razloga
što maltretira druge. Takvim osobama je potrebna pomoć da nauče se kontrolišu,
smire i prestanu sa iskaljivanjem bijesa na drugima.
Priče o nasilništvu
Učesnicima se podijele pripremljeni radni listići “Moje iskustvo s nasilništvom”.
Zadatak je da svako opiše svoje iskustvo koje je imao s nasilništvom iz ugla:
osobe koja je bila maltretirana
osobe koja je maltretirala nekoga
osobe koja je prisustvovala maltretiranju i nije reagovala
osobe koja je prisustvovala maltretiranju, ali je reagovala (spriječila nasilje,
zatražila nečiju pomoć)
Napomena: Važno je da učesnici ne imenuju osobu. Mogu reći npr.: neko me nazvao
ružnim imenom; namjerno sam srušio njegove knjige sa stola; vidio sam da mu je
podmetnuo nogu, ali sam ćutao; rekao sam nekome da prestane da se ruga mojoj
drugarici...
Radni listić “Moje iskustvo s nasilništvom”
opiši situaciju u kojoj su te povrijedile nečije riječi ili ponašanje
opiši situaciju kada si rekao ili uradio nešto što je povrijedilo nekog drugog
opiši neku situaciju kada si bio svjedok nasilništva, a povodom toga nisi
učinio ništa
opiši neku situaciju u kojoj si bio svjedok nasilništva i pokušao da ga sprije-
čiš ili si pozvao pomoć
Svako radi za sebe. Ako učesnici žele, mogu da pročitaju svoje priče o nasilništvu,
a može se diskutovati i bez čitanja priča.
1. Opiši situaciju u kojoj su te povrijedile nečije riječi ili ponašanje
koliko često ti se to dešava
da li je nasilnik tvojih godina, mlađi, starji, grupa osoba
šta ti ta osoba/grupa radi
kako si se tada osjećao
šta si uradio povodom toga
160
da li si nekome rekao
ako nisi, zbog čega nisi
ako jesi, kome si rekao
šta je osoba kojoj si se povjerio uradila povodom toga
da li je maltretiranje tada prestalo ili te od tada još više maltretiraju
2. Opiši situaciju kada si rekao ili uradio nešto što je povrijedilo nekog dru-
gog
šta si tada radio
kako je došlo do toga
kako si se osjećao zbog toga
da li si stvarno želio da se to dogodi
kako se to završilo
koliko često to radiš
šta si mogao da uradiš umjesto toga
3. Opiši neku situaciju kada si bio svjedok nasilništva, a povodom toga nisi
učinio ništa
kakao si se osjećao dok si gledao kako nekoga maltretiraju
šta je nasilnik radio
šta se desilo sa žrtvom
zbog čega nisi ništa uradio
šta si mogao da uradiš
kako si se osjećao nakon svega
da li je to uticalo na tebe, kako

4. Opiši neku situaciju u kojoj si bio svjedok nasilništva i pokušao da ga
spriječiš ili si pozvao pomoć
kako si doživio situaciju kojoj si prisustvovao, koju si vidio
kako si se osjećao zbog toga što se dešava
kako nasilništvo utiče na tebe
šta si učinio da spriječiš nasilništvo
da li je to pomoglo da maltretiranje prestane
da li si imao problema zbog toga
Završna aktivnost
Slijedi završni razgovor o nasilništvu:
kad biste vidjeli/čuli da neko nekog maltretira, šta biste povodom toga ura-
dili
da li biste nekome za to rekli, kome
ako ne biste nikome rekli, zbog čega to ne biste uradili 161
da li vas trenutno neko maltretira
kako maltretiranje utiče na vas
da li maltretiranje mijenja vaš život, na koji način
da li trenutno nekoga maltretirate
ako to radite, da li biste voljeli da prestanete
šta možemo učiniti da spriječimo nasilništvo
šta se dešava kada se obračunavamo
Voditeljica zaključuje: Ako ništa ne činimo da spriječimo nasilništvo, time podr-
žavamo nasilje (pokazujemo da mislimo da je takvo ponašanje prihvatljivo), ne
pomažemo ni žrtvi ni osobi koja se nasilno ponaša.
Pokaži kako se osjećaš
Učesnici stoje u krugu. Zadatak je da, jedan po jedan, pokažu pokretom kako se
osjećaju na kraju radionce.
Slijedi razgovor o današnjim aktivnostima:
da li su nešto naučili, šta
svi iskazuju kako im se dopala radionica i kako su se osjećali za vrijeme ak-
tivnosti
Evaluacija
RADIONICA 2: “Šta da uradim kad me neko

maltretira?”
Tema Odgovor na nasilništvo
Cilj Prepoznavanje nasilništva u svakodnevnim situacijama, sticanje
uvida u svoja osjećanja i ponašanja u takvim situacijama; saosje-
ćanje s drugima i uočavanje da i drugi imaju ista osjećanja, želje i
potrebe kao i oni sami; upoznavanje sa vještinama koje pomažu
u rješavanju problema (sukoba), savladavanju bijesa, samopotvr-
đivanju i prihvatanju drugih, stvaranju prijateljstva
Metod Izlaganje, poučavanje, pisano izražavanje, popunjavanje radnih
listića, diskusija
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pavilima grupe, flip chart, hamer, markeri, radni listići
“Šta da uradim kad me neko maltretira?” (za učesnike i voditelji-
ce), flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
162
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Šta da uradim kad me neko maltretira?
Učesnicima se podijeli pripremljeni radni listić “Šta da uradim kad me neko mal-
tretirta”. Zadatak je da razmotre ponuđene odgovore za situaciju kada ih neko
maltretira i upišu pored svakog odgovora: “da” ako smatraju da bi oni postupili
tako; “ne” ako ne bi tako postupili; i “ne znam” ako nisu sigurni da bi tako postupili.
Svako radi za sebe, a kad svi završe, odgovori se čitaju naglas i svi zajedno disku-
tuju, komentarišu.
Radni listić “Šta da uradim kad me neko maltretira?”, za učesnike
Šta da uradim kad me neko maltretira?
Uputstvo:
Pročitaj svaku od ovih ideja. Razmisli šta bi trebalo da uradiš kad te neko maltretira. Procijeni da li bi
ti uradio nešto od onoga što je navedeno.
Pored svakog odgovora upiši: “da” ako smatraš da bi ti postupio tako; “ne” ako ne bi tako postupio;
“ne znam” ako nisi siguran da bi tako postupio.
Kada te neko maltretira, trebalo bi: Da Ne Ne znam
1. da se rasplačeš

2. da kažeš drugu
3. da kažeš njegovim roditeljima
4. da pobjegneš
5. da pokušaš da se obračunaš
6. da kažeš nastavniku
7. da ne dolaziš u školu
8. da udariš, gurneš ili šutneš nasilnika
9. da se ispraviš, pogledaš nasilnika u oči i čvrstim, sigur-

nim glasom kažeš: “Ostavi me na miru!”
10. da se poguriš, spustiš glavu i pokušaš da djeluješ

tako sitno da te nasilnik ne primjeti
11. da se smiješ i ponašaš kao da te nije briga
12. da se ispraviš, pogledaš nasilnika u oči i čvrstim, si-

gurnim glasom kažeš: “Prestani! To mi se ne dopada!”
163
13. da kažeš svojim roditeljima
14. da zaprijetiš nasilniku
15. da ostaneš miran i odeš odatle
16. da uvrijediš nasilnika
17. da se što glasnije prodereš: “Prekini!”
18. da ignorišeš nasilnika
19. da ispričaš vic ili kažeš nešto smiješno
20. da se priključiš nekim ljudima, ako ih ima u blizini, da

ne bi bio sam
Slijedi razgovor o svakom odgovoru:

da li bi navedeni odgovor dao dobar rezultat (nasilje bi prestalo), kako, šta bi se
desilo
da li bi navedeni odgovor pogoršao situaciju, kako, šta bi se desilo
Radni listić, “Šta bi trebalo da uradiš kad te neko maltretira”, odgovori na pitanja
za voditelje
Kada te neko maltretira, trebalo bi:
1. da se rasplačeš Najbolji odgovor: NE

Nasilnici mnogo vole kada imaju moć nad drugima. Uživaju kada druge natjeraju da
plaču. Kada plačeš, pružaš im ono što žele. S druge strane, možda si toliko uznemiren
da ne možeš da ne plačeš. Ako se to dogodi, pobjegni što prije možeš. Nađi prijatelja ili
nekog starijeg ko će te saslušati i podržati.
2. da kažeš drugu Najbolji odgovor: DA

Postaraj se da to bude drug koji će te saslušati, podržati i braniti. I nemoj da kažeš samo
drugu. Kaži i nekom odraslom.
3. da kažeš njegovim roditeljima Najbolji odgovor: NE

Neka djeca postaju nasilnici zato što su roditelji nasilni prema njima. Takvi roditelji će
prije vjerovati svom djetetu nego tebi. U pokušaju da se odbrane mogli bi da okrive
tebe.
4. da pobjegneš Najbolji odgovor: NE ZNAM

Ako osjetiš da si u ozbiljnoj opasnosti – na primjer, suočen si sa grupom nasilnika –
pobjegni što prije možeš na neko bezbjedno mjesto. U drugim situacijama može biti
bolje da ne popuštaš, već da se braniš. Slijedi svoje instinkte.
5. da pokušaš da se obračunaš Najbolji odgovor: NE

Nasilnik bi mogao da se naljuti i ponovo krene za tobom. A osveta i tebe čini nasil-
nikom.
6. da kažeš nastavniku Najbolji odgovor: DA

Posebno ako se nasilništvo dešava u školi. Većina takvih slučajeva se odigrava na mjes-
tima na kojma nema odraslih koji bi to mogli da vide ili čuju. Nastavnik ti ne može
pomoći ako mu ne kažeš (ili ako mu neko drugi ne kaže).
164
7. da ne dolaziš u školu Najbolji odgovor: NE
Osim ako misliš da si u ozbiljnoj opasnosti, nikada ne bi trebalo da izostaneš iz škole
da bi izbjegao nasilnika. Sjeti se da nasilnici obožavaju moć. Zamisli koliko se moćno
osjećaju kada nekoga uspiju da zaplaše toliko da ne dođe u školu, a nedolazak u školu
ometa i tvoje učenje i pravi ti još više štete.
8. da udariš, gurneš ili šutneš nasilnika Najbolji odgovor: NE

Zato što su nasilnici najčešće veći i jači od onih koje maltretiraju, najvjerovatnije bi ti
bio povrijeđen. A mogao bi i da upadneš u nevolju zbog tuče.
9. da se ipraviš, pogledaš nasilnika u oči i čvrstim sigurnim glasom kažeš: “Ostavi

me na miru!” Najbolji odgovor: DA
Nasilnici ne očekuju da im se drugi suprotstave. Najčešće maltretiraju one koji djeluju
kao da ne mogu da se brane, tako da se iznenade kada se neko ponaša kao da je sigu-
ran i snažan, a ne uplašen i slab. Ovo bi moglo biti dovoljno da ih zaustavi.
10. da se poguriš, spustiš glavu i pokušaš da djeluješ tako sitno da te nasilnik ne

primjeti Najbolji odgovor: NE
To bi nasilniku pružilo ono što želi – nekog ko djeluje još uplašenije i slabije.
11. da se smiješ i ponašaš kao da te nije briga Najbolji odgovor: NE ZNAM

Neki nasilinici odustanu kada ljudi ne reaguju na maltretiranje. Ali neki drugi onda
počnu da maltretiraju još više da bi dobili reakciju kakvu žele.
12. da se ispraviš, pogledaš nasilnika u oči i čvrstim, sigurnim glasom kažeš: “Pres-
tani! To mi se ne dopada!” Najbolji odgovor: DA
Pogledati odgovor broj 9
13. da kažeš svojim roditeljima Najbolji odgovor: DA

Reci im šta se dešava i zatraži njihovu pomoć.
14. da zaprijetiš nasilniku Najbolji odgovor: NE

Nasilnik bi mogao da se naljuti i počne da te maltretira još više.
15. da ostaneš miran i odeš odatle Najbolji odgovor: DA

Posebno ako možeš da odeš negdje gdje ima puno ljudi ili do svojih drugova.
16. da uvrijediš nasilnika Najbolji odgovor: NE

To bi ga samo razljutilo – loše po tebe.
17. da se što glasnije prodereš: “Prekini!” Najbolji odgovor: DA

To bi moglo da iznenadi nasilnika i da ti da šansu da pobjegneš. Takođe, ako te čuju
drugi, možda će se okrenuti da bi vidjeli šta se dešava, što bi nasilniku dovelo publiku
koju ne želi.
18. da ignorišeš nasilnika Najbolji odgovor: NE

Nasilnici žele da izazovu reakciju kod osoba koje maltretiraju. Ignorisanje bi moglo da
dovede do većeg i goreg maltretiranja.
19. da ispričaš vic ili kažeš nešto smiješno Najbolji odgovor: NE

Humor nekada može da smiri napetu situaciju. Pazi da se ne našališ na na račun nasil-
nika ili da ga ne ismijavaš.
20. da se priključiš nekim ljudima, ako ih ima u blizini, da ne bi bio sam

Najbolji odgovor: DA
Nasilnici u principu ne maltretiraju one koji su u grupama. Ne vole da budu brojčano
nadjačani.
165
Voditeljica zaključuje: Ne postoji jedan tačan odgovor, on zavisi od konkretne si-
tuacije. Treba razmisliti koji odgovor bi dao rezultate, a koji ne. Postoji više načina
da se odgovori na nasilništvo. Neki odgovori su efikasniji od drugih, neki odgo-
vori mogu da poboljšaju, a neki da pogoršaju situaciju. U nekim situacijama je
najbolje pobjeći (kada maltretra grupa, kad je izvjesno da će biti pretučeni, kad
neko od prisutnih posjeduje oružje...).
Završna aktivnost
Drugi ne promjećuju da sam ja...
Zadatak je da svaki učesnik dovrši rečenicu „Drugi ne vide da sam ja…”
tivnosti
Evaluacija
RADIONICA 3: “Mitovi i činjenice o nasilju”

Tema Stavovi, predrasude o nasilju
Cilj Podsticanje na razmišljanje o nasilništvu i kako ono utiče na nas,
prepoznavanje i uočavanje nasilništva u svakodnevnim situacija-
ma radi smanjivanja i otklanjanja negativnih stavova, postupaka
i uvjerenja koji dovode do nasilja (problema); razvoj saosjeća-
nja s drugima i uočavanje da i drugi imaju ista osjećanja, želje i
potrebe, ali ih na pogrešan način zadovoljavaju; upoznavanje s
vještinama koje pomažu u rješavanju problema (sukoba), savla-
davanju bijesa, samopotvrđivanju i prihvatanju drugih, stvaranju
prijateljstva
Metod Izlaganje, poučavanje, pisano izražavanje, popunjavanje radnih
listića, rad u paru/malim grupama, diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pavilima grupe, flip chart, hamer, markeri, radni listići:
“Tačno ili netačno o nasilju” (za učesnike i za voditeljice); papir
A4; prilog “Kartice osobina”; flomasteri, markeri, selotejp; fascikle,
166
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Mitovi i činjenice o nasilju”
Učesnicima se podijeli pripremljeni prilog “Tačno ili netačno o nasilju”, koji sva-
ko za sebe popunjava. Nakon popunjavanja čitaju se izjave, pojedinačno i svako
obrazlaže svoj stav. Zajednički se raspravlja i dolazi do tačnog odgovora.
Radni listić “Tačno ili netačno o nasilju”, za učesnike
Tačno ili netačno o nasilju Da Ne
1. Nasilništvo je samo zadirkivanje.
2. Neki ljudi zaslužuju da ih neko maltretira.
3. Samo muškarci mogu da budu nasilnici.
4. Oni koji se žale na nasilnike su mamime maze.
5. Nasilništvo je dio odrastanja.
6. Nasilnici će odustati ako ih budemo ignorisali.
7. Nasilnici ne poštuju sebe. To može da bude razlog što maltretiraju

druge.

8. Dijete koje se požali starijima da ga neko maltretira je tužibaba.
9. Nasilnicima treba uzvratiti istom mjerom.
10. Ljudi koje neko maltretira mogu da se osjećaju povrijeđeno, ali

to brzo prebole.
Radni listić “Tačno ili netačno o nasilju”, odgovori na pitanja za voditeljice
Tačno ili netačno o nasilju – odgovori na pitanja –
1. Nasilništvo je samo zadirkivanje. NE

Nasilništvo je mnogo više od zadirkivanja. Dok neki nasilnici zadirkuju, ostali
se služe fizičkim nasiljem, zastrašivanjem ili drugim taktikama. Zadirkivanje
ponekad može biti zabavno; nasilništvo uvijek boli.
2. Neki ljudi zaslužuju da ih neko maltretira. NE

Niko ne zaslužuje maltretiranje. Niko ne želi da ga kinje. Većina nasilnika za-
dirkuje one koji su na neki način drugačiji. Razlike ne bi smjele da budu razlog
za nasilništvo.
167
3. Samo muškarci mogu da budu nasilnici. NE
I žene mogu da budu nasilne.
4. Oni koji se žale na nasilnike su mamime maze. NE

Oni koji se žale na nasilnike brane svoje pravo da ne budu maltretirani. Za njih
se može reći da su zreliji nego nasilnici.
5. Nasilništvo je sastavni dio odrastanja. NE

Trpiti zadirkivanje, maltretiranje, prijetnje, uznemiravanje, vrijeđanje,
povrijeđivanje i zlostavljanje nije normalno. Ako mislite da je normalno, man-
je su šanse da ćete nešto reći ili učiniti povodom toga, što nasilnicima daje
zeleno svijetlo da nastave s nasilništvom.
6. Nasilnici će odustati ako ih budemo ignorisali. DA i NE

Neki nasilnici će možda odustati. Ali drugi će se razljutiti i nastaviti s maltreti-
ranjem, dok ne vide reakciju. To je ono što žele.
7. Nasilnici ne poštuju sebe. To može da bude razlog što maltretiraju druge. NE

Neki nasilnici sebe poštuju. Sasvim su zadovoljni sobom, a to što maltretiraju
druge im pomaže da budu još zadovoljniji. U većini slučajeva nasilništvo nema
veze sa samopoštovanjem. Vezano je za posedovanje moći nad drugima.
8. Dijete koje se požali starijima da ga neko maltretira je tužibaba. NE

Dijete koje ima problema treba da se požali nekom starijem. Isto to treba da
učini ako primjeti da neko drugi ima problema zbog maltretiranja.
9. Sa nasilnicima se treba potući ili im uzvratiti istom mjerom. NE

Ako se potučete s nasilnikom, možda ćete se povrijediti ili povrijediti nekoga
drugoga. Možda ćete upasti u nevolju zbog tuče. Ako pokušate da se osvetite,
ponašate se isto kao i nasilnik. A nasilnik može ponovo nasrnuti na vas da bi
vam se osvetio. I jedno i drugo stvar čini još gorom.
10. Ljudi koje neko maltretira mogu da se osjećaju povrijeđeno, ali to brzo NE
prebole.
Nasilništvo ostavlja dugotrajne posljedice. Neka djeca napuste školu/poro-
dicu zbog nasilništva. Neka postanu toliko tužna, očajna, preplašena i ne vide
izlaz iz situacije, pa pomisle na samoubistvo. Mnogi odrasli ljudi pamte kako
su ih maltretirali dok su bili djeca. Ljudi ne mogu lako da prevaziđu taj prob-
lem.
Slijedi razgovor o svakoj tvrdnji:

kako su učesnici došli do takvog odgovora
da li imaju primjer za to, potvrdu u nekom svom iskustvu
da li sada drugačije posmatraju nasilje
Definicija nasilništva
Učesnici u paru/manjim grupama pišu svoju definiciju nasilništva. Zapisuju ideje
grupe i na kraju osmišljaju svoju definiciju, koju iznose u velikoj grupi.
Pomoć je prethodna aktivnost, a voditeljice mogu i dodatno uputiti učesnike:
za nasilništvo je potrebno najmanje dvoje: nasilnik i žrtva
nasilnici vole da se osjećaju snažno
168
nasilnici vole da imaju moć nad drugima
nasilnici koriste svoju moć da bi povrijedili druge
Moguća definicija: nasilništvo se javlja kad jača, moćnija osoba svjesno (namjer-
no) i često povrjeđuje ili zastrašuje manju, slabiju osobu.
Osobine nasilnika/žrtve
Učesnici se podijele u dvije grupe. Jedna grupa treba da navede osobine nasil-
nika, a druga grupa žrtve, nakon čega se izvještava u velikoj grupi. Odgovori se
zapisuju na hameru.
Slijedi poređenje osobina i razgovor o tome šta je zajedničko, šta jedana i druga
strana treba da promijene, na koji način.
Završna aktivnost
Šta je dobro kod mene
Svaki učesnik treba da kaže šta je dobro kod njega, za koju svoju osobinu bi želio
da drugi znaju. Učesnicima je nekad teško da se “pohvale” pa voditeljica može po-
nuditi pomoć na način da zamoli ostale učesnike da kažu nečiju dobru osobinu
ili da učesnici iz priloga “Kartice sa osobinama” izaberu onu za koju bi željeli da
drugi znaju.
Prilog: “Kartice osobina”
Brz Razuman Na dobrom glasu
Častan Vrijedan Odgovoran
Darežljiv Hrabar Otvoren
Dobar Fer Pouzdan

Dosljedan Human Zreo
Društven Iskren Uspješan
Duhovit Ljubazan Pametan
Snalažljiv Mekog srca Pažljiv

tivnosti
Evaluacija
169
RADIONICA 4: “Nasilje u porodici/nasilje nad
djecom”
Tema Nasilje u porodici, nad djecom
Cilj Sticanje znanja o porodičnom nasilju, nasilju nad djecom, obli-
cima zlostavljanja, zaštiti od porodičnog nasilja/nasilja nad dje-
com, službama za pomoć, sagledavanje položaja žrtve, razvijanje
osjetljivosti za položaj žrtve nasilja. Napomena: voditelji moraju
biti spremni da pruže podršku ukoliko radionica kod nekoga pokre-
ne traumatsko iskustvo.
Metod Asocijacije, izlaganje, poučavanje, pisano izražavanje, popunja-
vanje radnih listića, rad u paru, izvještavanje, diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pavilima grupe; hamer (10 komada), flip chart, marke-
ri, prilog o vrstama i oblicima nasilja, za sve učesnike, papir A4 ,
samoljepljivi listići, prilog „Dobra i loša vijest” fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost

Glavna aktivnost
Asocijacije o porodičnom nasilju
Asocijacije učesnika se zapisuju na hamer i zajednički komentarišu.
Izlaganje o vrstama i oblicima zlostavljanja
Nasilje u porodici je svaki oblik fizičkog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog zlo-
stavljanja koji neki član porodice vrši prema drugom članu/članovima porodice
s kojim/a živi ili je nekad bio u vezi. Nasilje u porodici je krivično djelo (Krivični
zakonik RCG, član 220).
Voditeljica dalje objašnjava pojam nasilja u porodici, zlostavljanja djece (prema
prof. dr Milosav Milosavljević):
Zapostavljanje, zanemarivanje, zlostavljanje, zloupotreba djece predstavlja sve
ono što pojedinci, institucije čine ili ne čine, a što direktno ili indirektno šteti ili
oštećuje izglede djece za bezbrižan i zdrav razvoj.
Fizičko zlostavljanje podrazumijeva ponašanje kojim se primjenom fizičke sile,
uz ili bez upotrebe drugih sredstava, nanose ozljede, povrede ili rane i ugrožava
zdravlje ili život djeteta. Najčešći oblici: udaranje rukama i nogama, čupanje kose,
170
uvrtanje dijelova tijela i lica, udaranje kaišem, štapom, palicom i drugim predme-
tima, povrede oštrim i tupim predmetima, opekotine cigaretom, šibicom, upa-
ljačem, vatrom, vrelom vodom, nasilno uranjanje glave u vodu, vezivanje, zaklju-
čavanje ili zatvaranje u mračne i nehigijenske prostorije, lišavanje hrane, odjeće
i obuće, izlaganje dejstvu nepogodnih klimatskih uslova, osujećenje u pogledu
potreba za liječenjem i liječenja.
Psihološko zlostavljanje podrazumijeva odbacivanje, terorisanje, izolovanje, ek-
sploataciju, emocionalno lišavanje. Najčešći oblici: emocionalna hladnoća, uskra-
ćivanje ljubavi i pažnje, odsustvo komunikacije s djetetom, korišćenje pogrdnih
imena, podsmijevanje na račun izgleda ili nekih osobina djeteta, psovke, vrijeđa-
nje, bezrazložna grdnja, vika, zabrana izlazaka, prisustvo djeteta nasilju, stvaranje
situacija za strah i osjećanje nesigurnosti djeteta, medijsko ili slično podržavanje
i prikazivanje nasilništva.
Seksualno zlostavljanje je korišćenje djeteta radi nasilnog zadovoljenja nečijih
seksualnih poriva, potreba, nagona, a podrazumijeva svaki vid verbalnog, ge-
stovnog ili fizičkog kontakta sa seksualnim sadržajem nezavisno od postojanja
ili nepostojanja volje, htijenja i saznanja kada je žrtva zlostavljanja dijete. Najče-
šći oblici: seksualne poruke, lascivne riječi i priče, seksualne ponude, pokaziva-
nje seksualnih simbola, seksualno dodirivanje, pokušaj ili ostvareni seksualni čin
(obljuba djeteta – silovanje), prisiljavanje na prostituciju.
Konvencija UN o pravima djeteta, koju je ratifikovala i Crna Gora nalaže zaštitu
djeteta od svih oblika fizičkog, psihičkog nasilja, povrjeđivanja, zlostavljanja, za-
postavljanja, nemarnog postupanja, maltretiranja, eksploatacije, seksualnog zlo-
stavljanja.
Domaći zakoni koji štite djecu od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja: Krivični
zakonik, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Porodični zakon, Zakon o prekrša-

jima, Zakon o javnom redu i miru, Zakon o postupanju prema maloljetnicima u
krivičnom postupku.
Razvrstavanje asocijacija
Učesnici se podijele u tri grupe, u kojima treba da razvrstaju asocijacije o poro-
dičnom nasilju:
šta od nabrojenog spada u fizičko, psihičko, seksualno nasilje
ako neka vrsta nasilja nije nabrojana, učesnici dopisuju šta za njih prestavlja
određena vrsta nasilja
Zatim se prezentuje u velikoj grupi i diskutuje.
na koje načine djeca mogu biti zlostavljana
na osnovu čega se može zaključiti da je neko zlostavljan
ko sve može da zlostavlja djecu
gdje se zlostavljaju djeca
od čega je sve potrebno zaštititi djecu
ko sve treba da zaštiti djecu, kako 171
kako se može zatražiti pomoć
kako se može spriječiti zlostavljanje
da li znaju neki primjer zlostavljanja djece
zašto se o zlostavljanju ćuti
Tajna
Učesnici treba da se sjete nekog događaja koji nisu nikome ispričali. Zatim svaki
učesnik za sebe, na papir zapisuje:
ko je tada još osim njega bio prisutan
kako se osjećao
šta je učinio da ta situacija prestane
koliko je od tada prošlo vremena
Voditeljica objašnjava da se ne prepričava događaj, nego da se samo daju odgo-
vori prema zadatim pitanjima. Odgovori se razmjenjuju i upoređuju najprije u
paru. Ako neko želi, u paru može ispričati događaj. Zatim učesnici redom čitaju
odgovore, a voditeljica ih zapisuje na tabli. Podvlače se isti i približni odgovori.
Voditeljica sumira iste/približne odgovore i osjećanja. Obično se može zaključiti
se da se tako često osjeća i onaj ko je zlostavljan: najčešće je sam ili nema nikoga
da mu pomogne, u strahu je i sam ne može ništa da učini.
Ko je kriv za zlostavljanje
Vodi se grupna diskusija o krivici/odgovornosti za zlostavljanje i zaštitu od zlo-

stavljanja, u kojoj je važno da učesnici steknu uvjerenje da dijete nikad nije krivo
za zlostavljanje. To je zato što odrasla osoba zna da su definisani oblici zlostavlja-
nja krivična djela i da će takvim postupanjem prema djetetu, bez obzira na do-
brovoljnost djeteta, nanijeti djetetu štetu. Uvijek kada je u pitanju dijete radi se o
krivičnom djelu, jer odrasla osoba, razumno i po prirodi stvari, zna da će takvim
postupcima povrijediti dijete.
Dobra i loša vijest
Voditeljica unaprijed pripremi kartice sa riječima (Ispiše na kartonu rečenicu
„Prvo jedna loša vijest: ne postoje savršeni roditelji i djeca, a onda jedna dobra
vijest: ne postoje savršeni roditelji i djeca.” Nakon toga izreže kartice tako da na
svakoj bude po jedna riječ iz zadate rečenice, pomiješa ih i stavi u kovertu.) od
kojih učesnici treba da sastave rečenicu. Kad učesnici pravilno poredaju sve riječi
i sastave zadatu rečenicu, poruka se zalijepi na tablu.
Završna aktivnost
Naučili smo o nasilju u porodici…
Učesnici zapisuju šta im je bilo najznačajnje iskustvo na ovoj radionici (ono što će
upamtiti). Zatim svoje samoljepljive listiće zalijepe na hamer.
Reci nešto po čemu si različit od ostalih
Svaki učesnik saopštava jednu stvar po kojoj se razlikuje od drugih.
172
tivnosti
Evaluacija
RADIONICA 5: „Vršnjačko nasilje”

Tema Vršnjačko nasilje – bulling; cyber bullying
Cilj Prepoznavanje rizičih situacija, rizičnog ponašanja, vršnjačkog
nasilja i raspoloživih načina samozaštite; aktiviranje postojećih
i proširivanje fonda znanja/vještina samozaštite u realnim, rizič-
nim socijalnim situacijama; osposobljavanje djece za samozašti-
tu privatnosti i lične bezbjednosti; povezivanje i kontrastiranje
realnog i cyber svijeta; trening socijalnih vještina (empatije, po-
vjerenja, poštovanja, biranje adekvatnih odgovora i ponašanja)
Metod Asocijacije, izlaganje, poučavanje, igra uloga, popunjavanje rad-
nih listića, rad u paru/malim grupama, izvještavanje, razgovor,
igra
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima; hamer, flip chart; radni listići: „Dogodilo mi
se…”, „Prišao/obratio mi se nepoznati muškarac”, „Ja ili osoba koju
poznajem je doživjela cyber bullying”; flajeri „Bezbjednost djece

na Internetu’’, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Asocijacije o vršnjačkom nasilju
Asocijacije se zapisuju na hamer i zajednički komentarišu. Voditeljica potom
objašnjava šta je bulling, a šta nije.
Kratko izlaganje o vršnjačkom nasilju (bullying)
Vršnajčko nasilje ili zlostavljanje je zbir namjernih, negativnih postupaka koji su
dugotrajni (događaju se 2-3 puta mjesečno i češće), stalno usmjereni na isto dije-
te (uglavnom slabije) od strane jednog djeteta ili grupe djece.
Negativni postupci su namjerno zadavanje ili nastojanje da se zada povreda ili
173
neprijatnost drugom djetetu. Najčešće uključuju fizičko, psihičko, nasilje i izolaciju.
Vrste nasilja ili zlostavljanja među djecom:
Fizičko – udaranje, guranje, nanošenje povreda, krađa, iznuđivanje novca...
Verbalno/emocionalno - ruganje, vrijeđanje (vrijeđanje na socijalnoj, naci-
onalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi), ucjenjivanje, zadirkivanje, ogovaranje,
omalovažavanje, nazivanje nadimcima koji se djetetu ne sviđaju, ismijava-
nje, prijetnja…
Socijalno/emocionalno nasilje – pritisak na druge da se ne druže s djete-
tom, ogovaranje, ignorisanje, uvredljivi pokreti i mimika, namjerno isključi-
vanje i nepozivanje u društvo, izolacija…
Seksualno – neželjeni dodiri, štipkanje, komentari, prisiljavanje na seksualni
kontakt…
Šta nije vršnajčko nasilje:
Za razliku od zadirkivanja koje se vrši na zlonamjeran, podao i bolan način, na-
silništvom se ne smatra zadirkivanje koje obje strane doživljavaju na zabavan i
prijateljski način.
Isto tako, pojam nasilništva se ne koristi u slučaju kada se dva djeteta približno
jednake snage svađaju ili potuku (pri čemu to nikako ne znači da odobravamo
tuču).
Glavna aktivnost
Svi mi se rugaju
Odigrava se zadata situacija: ruganje dječaku ili djevojčici sa naočarima koji/a kao
novi učenik/ca dolazi u razred gdje se svi poznaju.
Podjela uloga:
dječak ili djevojčica sa naočarima
tri dječaka/djevojčice koji će mu/joj se rugati zato što nosi naočare
grupa od troje djece koja će predstavljati razred, oni reaguju na ono što se
dešava
majka ili otac dječaka/djevojčice koji/koja nosi naočare
učitelj ili učiteljica
ostala djeca su posmatrači
Nakon odigravanja voditeljica inicira diskusiju:
prvo posmatrači iskazuju svoje viđenje situacije
djeca iz razreda saopštavaju da li su bili u dilemi kako da se ponašaju, kako
su odlučili šta da urade, šta su oni mogli da urade da bi oni koji vrijeđaju to
prestali da čine
svako govori kako se osjećao u svojoj ulozi, kako je izabrao način postupa-
nja, kako je doživio druge učesnike, šta bi uradio drugačije, šta bi volio da
174 su drugi učesnici uradili
da li su prepoznali neku situaciju iz svog života ili života nekoga koga po-
znaju
Akcenat je na tome da se pokaže da svi učestvuju, činjenjem i/ili nečinjenjem, da
je problem složen. Važno je da učesnici steknu uvid da je povrjeđujuće za osobu
to što je ostali ne prihvataju zato što je drugačija i da postoji mogućnost izbora:
da je svako u prilici da izabere da li će se prikloniti onome ko je „žrtva”, onome ko
zlostavlja ili će biti distanciran od svih aktera. Takođe, oni koji se smiju ili podsmi-
javaju kada čuju neprimjerene stvari o nekim osobama ili ih dalje prosljeđuju,
doprinose tome da se osoba na koju se neprimjereni sadržaji odnose osjeća loše,
a oni sami ulaze u područje nasilnog ponašanja.
Dogodilo mi se...
Učesnicima se podijele radni listići „Dogodilo mi se ...”, sa zadatim, rizičnim sitau-
cijama:
1. U školskom kupatilu, prišao mi je nepoznati dječak i dodirnuo jedan dio
mog tijela. To mi se nije ni malo dopalo. Ja sam...
2. Dugarica/drug mi je rekao/la da su joj učenici iz starijih odjeljenja već ne-
koliko puta u dvorištu tražili novac. Ja sam...
3. Vidjela sam da je dječak iz moje škole udario drugog dječaka. Ja sam...
Zadatak je da učesnici u paru, ili u malim grupama dovrše zadatu situaciju.
Voditeljica diskusijom navodi djecu da sama ponude bezbjedna rješenja. Pita-
njima treba da podstiče takve odgovore koji predstavljaju najbezbjedniji način
reagovanja u situacijama o kojima se diskutuje.
Moguća pitaja:
to je bezbjedno, da li neko ima ideju za još bezbjedniji način reagovanja u
ovoj situaciji

šta se u tom slučaju dešava sa žrtvom, nasilnikom
šta je još bezbjednije
Izlaganje o cyber bullying-u
Iako nove tehnologije ljudima pružaju brojne prednosti, postoje i njihove zlou-
potrebe, jer se one mogu koristiti i tako da naškode i nanesu bol. Cyber bullying,
odnosno međuvršnjačko maltretiranje korišćenjem novih tehnologija, podrazu-
mijeva maltretiranje putem: interneta - korišćenjem elektronske pošte (e-mail),
fejsbuka, pričaonica (chat room) i web kamera, kao i maltretiranje putem mobilih
telefona - slanjem SMS poruka.
Metode koje se koriste su: slanje poruka i e-mailova neprijatnog ili prijetećeg sa-
držaja; širenje i distribucija ličnih i povjerljivih podataka onima kojima nisu nami-
jenjeni; postavljanje poruka na internet, u pričaonicama, kao i postavljanje lažnih
profila na društvenim mrežama, poput Facebook-a, kojima se ugrožava integri-
tet i bezbjednost određene osobe ili grupe; slanje virusa i nedozvoljeni ulazak u
kompjuterske sisteme drugih osoba.
Cyber bullying se može objasniti i kao neprestano povrjeđivanje, ismijavanje,
bojkotovanje, uznemiravanje i prijetnje. 175
Prišao/obratio mi se nepoznati muškarac
Radi se u paru ili u malim grupama, u kojima se popunjavaju radni listići „Prišao/
obratio mi se nepoznati muškarac”
Prva grupa ima zadatak da dovrši započetu situaciju: „Dok sam se vraćala iz škole,
prišao mi je nepoznat muškarac i pitao me gdje stanujem. Ja sam...”
Druga grupa ima zadatak da dovrši započetu situaciju: „Dok bila na fejsbuku,
obratio mi se nepoznati muškarac i pitao gdje stanujem. Ja sam...”
Parovi, male grupe izvještavaju kako se situacija odvijala i završila.
da li se situacija bezbjedno završila
kako se bezbjednije može završiti zadata situacija
navođenje primjera rizičnog i bezbjednog ponašanja u stvarnom i virtuel-
nom svijetu
navođenje sličnosti i razlika u ponašanju u stvarnom i virtuelnom svijetu
ko može da pomogne u slučaju uznemiravanja, maltretiranja putem novih
tehnologija
Ja ili osoba koju poznajem je doživjela cyber bullying
Radi se u paru ili u malim grupama, u kojima se popunjavaju radni listići „Ja ili
osoba koju poznajem je doživjela cyber bullying”.
Radni listić „Ja ili osoba koju poznajem je doživjela cyber bullying”
Putem mobilnog telefona, interneta, fejsbuka, chat-a, e-maila:
a.) primio/la sam neprijatne poruke (uvrede, pitanja/ponude seksualnog sa-
držaja, prijetnje)
b.) širile su se neistine o meni
c.) otkrivena je tajna koju sam povjerio/la prijatelju
d.) neko je posalo svima mjoju fotografiju datu u povjerenju
e.) neko je napravio moj lažni profil
f.) započeo/la sam komunikaciju sa nepoznatom osobom i imao/la zbog
toga neprijatnost
g.) dobio/la sam poziv za sastanak sa nepoznatom osobom
h.) nešto drugo (navesti šta) _______________________________________
Uznemiravanje, maltretiranje, zloupotrebu ili primanje seksualnih poruka putem
Interneta ili mobilnog telefona:
a.) ne znam kome treba da prijavim
b.) treba da prijavim mobilnom operatoru
c.) treba da prijavim policiji
d.) treba da prijavim roditeljima
176 e.) treba da prijavim nekom drugom (upiši kome) ________________________
Zatim se čitaju odgovori, a voditeljica na tabli zapisuje oblike nasilja doživljenog
putem interneta. Diskutuje se o bezbjednom ponašanju na internetu, prijavljiva-
nju nasilja doživljenog putem novih tehnologija, zaštiti i pomoći.
Djeci se podijele flajeri NVO Djeca prije svega, ’’Bezbjednost djece na Internetu’’,
koji između ostalog, sadrže savjete djeci za bezbjedno korišćenje Interneta.
Završna aktivnost
Igra povjerenja
Učesnici stoje u krugu, jedan uz drugoga, sa rukam podignutim u visini grudi i
dlanovima okrenutim prema vani. Jedan učesnik stoji u sredini kruga, zatvorenih
očiju i treba da se opusti i prepusti da ga grupa pridržava dlanovima. Učesnici koji
stoje u krugu imaju zadatak da ga blago odguruju, ali da pri tome vode računa o
njegovoj bezbjednosti.
Voditelj je odgovoran za bezbjednost djece u grupi. Ova igra se igra kada je grupa
povezana i kada je obezbijeđeno poštovanje pravila grupnog ponašanja.
kako su se učesnici osjećali za vrijeme igre
da li su imali povjerenja u učesnike koji su ih pridržavali, zbog čega jesu/
nisu
da li su vodili računa o bezbjednosti prilikom guranja učesnika unutar kru-
ga, zbog čega jesu nisu
da li im je bilo ljepše/lakše kada su bili u sredini kruga (kad se prepuste dru-
gome) ili kada su pridržavali učesnika u sredini (kada treba da vode računa
o drugome)

Završna aktivnost
tivnosti
Evaluacija
177
178
IX ŽIVOTNE VJEŠTINE
IX ŽIVOTNE VJEŠTINE
RADIONICA 1: “Životne vještine I”

Tema Životne vještine; kontakt s nepoznatom osobom
Cilj Kako prepoznati i izbjeći opasnost; kako reći „ne” u problematič-
noj situaciji, sticanje i razvoj vještina rješavanja problema
Metod Asocijacije, izlaganje, ppt prezentacija, diskusija, pisano izražava-
nje, rad u malim grupama, prezentovanje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, ppt prezentacija „Proble-
matične priče” i prilog „Majina, Lukina i Ivina priča”; papir A4, flo-
masteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
grešku
Asocijacje o vještinama
Zadatak je da učesnici kažu što više asocijacija o vještinama. Svako predstavlja i

objašnjava svoje asocijacije.
Voditeljica podstiče učesnike pitanjima:
šta su vještine
šta su životne vještine
koje sve životne vještine treba da posjedujemo
navođenje primjera
Voditeljica navodi vještine o kojima će učiti i koje će se sticati na radionicama:
interpersonalne vještine i vještine komunikacije (verbalna/neverbalna ko-
munikacija, aktivno slušanje, izražavanje osjećanja; davanje i prihvatanje
povratne informacije)
vještine pregovaranja/odbijanja (pregovaranje i upravljanje konfliktom, sa-
mouvjereno ponašanje, vještine odbijanja)
empatija (sposobnost slušanja i razumijevanja potreba i situacija drugih lju-
di, kao i sposobnost izražavanja sopstvenog razumijevanja)
saradnja i timski rad (izražavanje poštovanja za doprinos drugih ljudi, pro-
cjena sopstvenih sposobnosti i doprinosa radu tima, grupe) 181
vještine zagovaranja (vještine uvjeravanja i ubjeđivanja, povezivanja i mo-
tivisanja drugih)
vještine donošenja odluka (rješavanja problema, vještine kritičkog mišlje-
nja, vještine samokontrole, samouvjerenost)
vještina izgradnje samopouzdanja, samosvjesnosti (vještine poznavanja
sopstvene ličnosti – slabosti i jake strane, vrline, uključujući znanje o pravi-
ma, uticajima, vrijednostima, stavovima)
vještine samoprocjenjivanja i ocjenjivanja, samokontrole
vještine za upravljanje sopstvenim osjećanjima (upravljanje ljutnjom, suo-
čavanje sa bolom i nervozama, vještine prevazilaženja bola, drugih nepri-
jatnih osjećanja)
vještine za upravljanje stresom (upravljanje vremenom, pozitivno razmi-
šljanje, tehnike relaksacije)
vještine postavljanja ostvarljivih ciljeva
efikasno učenje (koncipiranje gradiva: koncept mape, izlistavanje, kako po-
boljšati pamćenje za učenje; navike učenja, kultura govora, umijeće izraža-
vanja - učenje novih riječi, kako napisati dobar sastav)
organizacija vremena
odnosi sa vršnjacima...
Glavna aktivnost
Problematične priče
Djeci se putem ppt prezentacije prezentuje nekoliko priča (Majina, Lukina, Ivina
priča).
„Majina priča”
Majina ulica nije jako dugačka, ali je vrlo zanimljiva. Na početku ulice je pekara, u
sredini stanuje Majina prijateljica Petra, a na kraju je poslastičarnica. Maja je već
velika, ima sedam godina i ide u drugi razred osnovne škole. Zato je mama pone-
kad samu pošalje u pekaru po hljeb. Maja je tada jako ponosna.
Jednog dana dok se igrala ispred zgrade, pokraj nje se zaustavio automobil i je-
dan gospodin je pitao Maju zna li gdje je pekara. Maja je bila sretna što može da
mu pomogne. Gospodin je pozvao Maju da sjedne pored njega u automobil i
pokaže mu gdje je pekara.
„Lukina priča”
Luka je ove godine krenuo u školu. Upoznao je mnogo novih prijatelja, ali se još
uvijek najradije druži s Markom, prijateljem iz vrtića.
Svaki dan poslije škole Luka odlazi s bakom u obližnji park i igra se s Markom.
U parku je i košarkaško igralište. Luka i Marko bi voljeli da igraju košarku, ali su
tamo uvijek veliki dječaci iz naselja. Nijh dvojica sa livade čeznutljivo gledaju igru
velikih dječaka.
182
Jednog poslijepodneva dok su tako stajali i posmatrali velike dječake, jedan od
njih im je prišao. Počeli su da razgovaraju o košarci i on im je rekao da ima novu,
zanimljivu video igricu. Pozvao je Luku u svoj stan da mu je pokaže.
„Ivina priča”
Iva ima veliko dvorište i rado se igra u njemu. Ima svoju ljuljašku i puno igračaka
no ponekad joj je ipak dosadno. Voljela bi da ima psa sa kojim bi mogla da se igra
i šeta. Misli da joj sa njim nikada ne bi bilo dosadno. Njena majka kaže da mora
još malo da poraste pa će onda moći da brine o psu. Jednom kad se Iva igrala u
dvorištu, vidjela je starijeg gospodina, kojeg je i prije viđala, kako šeta sa svojim
psom. Bio je to najljepši i najveseliji psić na svijetu.
Prolazili su pokraj ograde i psić je zavirio u dvorište. Iva je sva sretna pritrčala i
počela da se igra sa njim. Gospodin je bio vrlo ljubazan i pozvao je Ivu da zajedno
prošetaju psića do obližnje livade.”
Nakon svake priče postavlja se pitanje koje se odnosi na problematičnu situaciju
u kojoj su se našli likovi iz prezentovanih priča. Analizira se svaka situacija.
Grupa se može podijeliti u tri manje, sa zadatkom da svaka grupa analizira jednu
priču, nakon čega slijedi izvještavanje u velikoj grupi.
Voditeljica podstiče djecu na razmišljanje i diskusiju:
šta je glavni lik uradio
kako bi oni postupili da su na mjestu djevojčica i dječaka čije su priče prika-
zane na slajdovima (uživljavanje u uloge, saosjećanje sa drugima)
šta se sve moglo dogoditi (uviđanje, procjena rizika)
šta je ispravno da se u navedenoj situaciji uradi (kritičko mišljenje, rješava-
nje problema)
šta briga o sebi podrazumijeva

Završna aktivnost
Voditeljica podstiče djecu da ispričaju slične, opasne situacije u kojima su se i
sami nekad našli:
šta je za njih opasna situacija
da li su se nekada našli u sličnoj situaciji kao likovi iz priča
šta se tada dogodilo
kako su izašli iz opasnosti
u kojoj situaciji su uspjeli da kažu „ne”
u kojoj situaciji nisu uspjeli da kažu „ne”
u kojoj situaciji su bili zbunjeni, nisu znali kako da postupe ili šta bi u nave-
denoj situaciji bilo ispravno da urade
da li treba biti oprezan i ne razgovarati sa nepoznatim osobama (primjeri iz
života ili drugih priča)
183
Evaluacija
Svako saopštava utiske i osjećanja sa današanje radionice.
RADIONICA 2: “Životne vještine II”

Tema Životne vještine - uticaj drugih na naše ponašanje - kako da po-
stupimo?
Cilj Analiziranje uticaja drugih na nas (roditelja, vršnjaka i medija);
analiziranje uticaja stavova, vrijednosti, moralnih normi i vjerova-
nja, kao i faktora koji vrše uticaj na pojedinca (vještine kritičkog
mišljenja)
Metod Diskusija, popunjavanje radnih listića, prezentovanje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, radni listići: „Baloni”; „Ako
mi neko kaže…, ja kažem/uradim…”; papir A4, flomasteri, fasci-
Uvodna aktivnost:
grešku
Baloni
Voditeljica učesnicima podijeli radni listić „Baloni” na kojem učesnici, unutar ba-
lona, upisuju ko ili šta iz njihovog okruženja ima izvjestan uticaj na njihovo po-
našanje. Zatim voditeljica poziva učesnike da pročitaju šta su upisali i pokreće
diskusiju.
Voditeljica postavlja pitanja poput sljedećih:
koju riječ, poruku, rečenicu –„uticaj” su učesnici najčešće „čuli”
ko ima najviše uticaja na njih
zašto tako misle, kako je došlo do toga
na koji način poruke utiču na određena ponašanja
imaju li svi uticaji jednaku snagu
čiji uticaj na učesnike ima najsnažniji efekat
184 ko donosi odluku čije će uticaje učesnici prihvatiti, a čije ili koje neće i sl.
Glavna aktivnost
Ako mi neko kaže ..., ja kažem/uradim...
Voditeljica podijeli učesnicima radni listić „Ako mi neko kaže ...” (kartice) i zamoli
ih da iskreno napišu šta bi oni rekli kada im neko, na primjer, kaže: vrijeđaj, navijaj
kada se drugi tuku, ukradi, otiđi na rizično mjesto... Po završetku, učesnici sponta-
no čitaju šta su napisali na radnom listiću u dijelu „Ja kažem/uradim...”. Voditeljica
sumira odgovore i pohvali učesnike kada su u problematičnim situacijama njiho-
vi odgovori bili „ne”.
Slijedi diskusija o tome zašto i u kojim problematičnim situacijama treba reći „ne”
(izlažemo se opasnosti, nismo sigurni da je to dobro, bojimo se da će se nešto
loše dogoditi, to nije u redu, izbjegavamo probleme…).
Završna aktivnost
Zagrljaj
Učesnici stoje u krugu. Učesniku do sebe treba „dati” zagrljaj i ne puštati ga iz
zagrljaja dok ta osoba ne pita: „Šta je ovo?”. Osoba koja je zagrlila odgovara: „Za-
grljaj!”. Tako se zagrljaj dalje prenosi ukrug.
Voditeljica podstiče djecu da izraze zahvalnost za podršku koju su im drugi pružili
u određenim problematičnim situacijama.
Evaluacija

RADIONICA 3: “Životne vještine III”
Tema Vještina izgradnje samopouzdanja
Cilj Uči se šta je samopouzdanje, o afirmativnim porukama kojima
učesnici mogu da hrabre sebe u određenim „komplikovanim” i
stresnim situacijama; razvijanje svijesti o sebi, pozitivne slike o
sebi, osjećaja sopstvene vrijednosti; razvijanje osjećaja sigurnosti
i zaštićenosti
Metod Igra, ppt prezentacija, diskusija, pisano izražavanje, rad u melim
grupama, prezentovanje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, ppt prezentacija
„Problematične priče” i prilog „Anina, Josipova, Marinina priča”;
radni listići „Ako mi neko kaže…, ja kažem/uradim…”; papir A4,
185
Uvodna aktivnost
grešku
Komplikovani odgovori
Svi su u krugu. Voditeljica je u sredini i postavlja pitanja učesnicima. Učesnici mo-
raju da odgovore netačno. Pitanja treba da budu jednostavna i da upućuju na
automatske odgovore. Učesnik mora brzo da odgovori, inače ispada iz igre. Ko
tačno odgovori na pitanje takođe ispada.
Primjeri za pitanja: Koliko ruku imaš? Koliko imaš godina? Kako se zoveš? U kojem
gradu živiš? Da li si ćelav? Kako ti se zove mama? Koliko je 1+1? Koji broj dolazi
poslije 5? Koji je danas dan? U kojoj ulici živiš? Na čemu sjediš? Koje boje je nebo?
Voditeljica ohrabruje učesnike da oni jedni drugima postavljaju slična pitanja (ni
jedno pitanje koje smisle nije besmisleno, svako pristojno pitanje je dozvoljeno).
Glavna aktivnost
Samopouzdanje
Voditeljica podsjeća učesnike na održane radionice i podstiče diskusiju:
kako se danas osjećaju kada su prošli kroz prethodne radionice
šta su do sada naučili o sebi i drugima, životnim vještinama
da li znaju šta je samopouzdanje
kako se ono stiče
na koje načine svi mogu da bodre sebe i druge da budu bolji u onome što
rade i sl.
da li je to i koliko komplikovano za učesnike
Zatim se zadaje se zadatak da svaki učesnik dovrši započetu rečenicu: „Samopo-
uzdana djeca su ... “. Sve ideje se zapisuju na hamer.
Podsjetnik za voditeljicu:
„Samopouzdane su one osobe koji se osjećaju dobro same sa sobom.”:
ÐÐ Vole sebe i vode računa o sebi
ÐÐ Zadovoljavaju svoje potrebe/prava i vrednuju ih jednako kao potrebe/
prava drugih
ÐÐ Ponosne su na svoje uspjehe
ÐÐ Svjesne su svoje vrijednosti
ÐÐ Postavljaju sebi jasne i dostižne ciljeve (ne čekaju da ih drugi završe)
186 ÐÐ Pozitivno razmišljaju
ÐÐ Znaju da komuniciraju
ÐÐ Samouvjerene su
ÐÐ Ostavljaju dobar utisak (bez posebne želje da se svakome dopadnu)
ÐÐ Imaju kontrolu emocija
Ako mi neko kaže – ja kažem/uradim... (nastavak)
Radi se na radnim listićima sa istim rečenicama od prethodnog dana, koje se ko-
mentarišu i dopunjavaju. Potom se vodi razgovor o tome šta svako možemo sebi
da kaže u određenim situacijama i šta su to afirmativne, odnosne pozitivne, po-
ruke koje možemo govoriti sami sebi. Voditeljice podstiču djecu da daju primjere
kako bodre sebe. Sve poruke se ispisuju na hameru.
Problematične priče 2
Prikazivanje ppt prezentacije (nastavak: Anina, Josipova, Marinina priča).
„Anina priča”
Ana je sa školom išla u zoološki vrt. Veselila se izletu, ali je bila pomalo zabrinuta.
Prvi put je išla na izlet bez mame i tate.
U zoološkom vrtu je bilo jako lijepo. Učiteljica im je pokazala puno zanimljivih
životinja i pričala o njima.
Dok je Ana gledala pelikane, užurbano su joj prišli nepoznati gospodin i gospođa.
Rekli su joj da ih šalje njena mama i da je moraju odmah odvesti kući.
„Josipova priča”
Josip se doselio u novo naselje. Puno je veće od njegovog starog naselja. U blizini
je veliki trgovinski centar. Josip ponekad ide s roditeljima u taj centar i tada kupe
mnoge stvari, a Josip pomaže roditeljima u nošenju stvari. Mama i tata ga zbog
toga uvijek pohvale.

Jednom su kupovali zavjese za novi stan, a Josipu je bilo dosadno. Mama mu je
dozvolila da ih pričeka u obližnjoj prodavnici igračaka.
Čekajući roditelje Josip je razgledao različite igračke. Prišla mu je neka nepoznata
gospođa s nekoliko kesa u rukama i zamolila ga da joj pomogne da odnijese kese
do auta.
„Marinina situacija”
Marina je već velika djevojka. Ima mnogo prijateljica. Zna već sama da brine o
sebi. Naučila je sama da podgrije i pojede ručak prije nego što krene u školu.
Često ostaje sama kod kuće dok joj roditelji rade. Ponekad joj vrijeme skrate pri-
jateljice koje joj dođu u posjetu.
Jednog dana, kao i mnogo puta do tada, dok je Marina bila sama kod kuće, nepo-
znata osoba joj je pozvonila na vrata.
Svaka priča se može čitati i analizirati i u malim grupama:
da li je situacija opasna, zašto nije/jeste
kako je glavni lik dospio u problematičnu situaciju
kako je postupio
187
kako bi učesnici postupili da su na njegovom mjestu
kako se može izbjeći opsana situacija
Nakon izvještavanja, na hameru se ispisuju zajednički zaključci i poruke.
Završna aktivnost
I ja imam svoju priču
Djeci se daje zadatak da napišu neku svoju, problematičnu priču i istaknu poruku
u vezi iste.
Slijedi razgovor o tome šta je ispravno urađeno ili šta bi bilo ispravno da se u na-
vedenoj situaciji uradi.
Evaluacija
RADIONICA 4: „Životne vještine 4”

Tema Životne vještine; kontakt s nepoznatom osobom putem interne-
ta
Cilj Kako prepoznati i izbjeći opasnost; kako reći „ne” u problematič-
noj situaciji; uviđanje, procjena rizika; kritičko mišljenje, sticanje i
razvoj vještina rješavanja problema; bazbjednost i pravila pona-
šanja na internetu; prepoznavanje svojih i tuđih dobrih osobina
Metod Asocijcije, ppt prezentacija, diskusija, izlaganje, pisano izražava-
nje, rad u malim grupama, debata
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, ppt prezentacija
„Problematične priče” i prilog „Lovrova priča”, papir A4, flomaste-
Uvodna aktivnost
grešku
188
Asocijacije o internetu
Zadatak je da učesnici kažu što više asocijacija o internetu. Svako predstavlja i
objašnjava svoje asocijacije. Na svaku asocijaciju voditeljice daju svoj komentar i
koriste kao polazište za komentar o bezbjednosti na internetu.
Glavna aktivnost
Problematične priče 3
Djeci se putem ppt prezentacije prezentuje Lovrova priča.
„Lovrova priča”
Lovro ide u četvrti razred osnovne škole. Obožava računare i dosta vremena pro-
vodi na računaru. Uspješno koristi internet.
Ima svoju e-poštu i dopisuje se putem interneta s prijateljima iz odjeljenja. Koristi
i ostale servise na internetu poput slušanja muzike, gledanja filmova ili korišćenje
pričaonice (chat).
Jednom mu je nepoznati prijatelj u pričaonici predložio da se upoznaju s obzirom
da žive u istom gradu, a imaju iste interese. Zatražio je od Lovra lične podatke i
brojeve telefona.”
Grupa se može podijeliti u tri manje, sa zadatkom da svaka grupa analizira prika-
zanu priču:
svoje viđenje situacije
kako bi oni postupili da su na Lovrovom mjestu
šta se sve moglo dogoditi
šta je ispravno da se u navedenoj situaciji uradi
Zatim slijedi izvještavanje u velikoj grupi.

Završna aktivnost
Za i protiv internet-prijatelja
Učesnici se dijele u dvije grupe, jedna grupa se priprema za zagovaranje internet
prijateljstva, a druga za iznošenje argumenata protiv internet prijateljstva. Sve
ideje se zapisuju na tablu.
Do kraja vježbe učesnici treba da naprave uvid o važnosti poznavanja, primjene i
poštovanja pravila ponašanja na internetu jer tako čuvaju sebe i druge od nepri-
jatnosti, opasnosti, povrjeđivanja.
Zatim se učesnicima podijeli brošura “Bezbjednosti djece na Internetu” (NVO
„Djeca prije svega“).
Osoba koju najviše volim je...
Voditeljice daju zadatak učesnicima da razmisle o osobi koju najviše vole i da za-
pišu na papir njene tri pozitivne osobine. Kad svi završe, daje se uputstvo da pro-
čitaju te tri osobine kao svoje: "Ja sam...".
189
Evaluacija
190
X ZDRAVLJE
X ZDRAVLJE
RADIONICA 1: „Zdravlje je kada...”

Tema Zdravlje, zdrava ishrana
Cilj Sticanje znanja o važnosti zdravlja i upoznavanje sa zdravim na-
vikama; upoznavanje sa osnovnim principima pravilne ishrane;
razvijanje svijesti o važnosti navika vezanih za pravilnu ishranu,
higijenu i primjereno ponašanje
Metod Igra, asocijacije, razgovor, popunjavanje radnih listića, izvještava-
nje, disusija
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, radni li-
stići „Ako ne vodim računa o zdravlju...”, flomasteri, fascikle, evalu-
acioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Dobrodošlica učesnicima i razgovor u krugu:
svi odgovaraju na pitanje kako se osjećaju
šta se dešavalo u periodu od prethodnog susreta
Voće-povrće
Učesnici stoje u krugu i redom, jedan po jedan, izgovaraju naziv voća ili povrća.
Dok izgovaraju nazive voća ili povrća, treba da imitiraju pokret kojim se ono bere:

branje sa drveta, vađenje iz zemlje, kidanje rukom itd. Ostala djeca imitiraju po-
kazane pokrete.
Glavna aktivnost
Kada sam zdrav, mogu…
Voditeljica pozove djecu da slobodnim idejama dovrše započetu rečenicu „Kada
sam zdrav, mogu…”, koja je prethodno napisana na hameru ili na tabli. Voditeljica
zapisuje asocijacije. Na kraju pročita šta je zapisano i daje kratak komentar.
Učesnici se podijele u pet grupa. Dobiju zadatak da dovrše rečenice zapisane na
radnim listićima „Ako ne vodim računa o zdravlju...”, tako da se potrude da navedu
što više posljedica, od bezazlenih do komplikovanih i složenih.
Radni listići “Ako ne vodim računa o zdravlju…”
I grupa: Ako dugo boravimo na suncu, može nam se desiti…
II grupa: Ako dugo boravimo u hladnoj vodi, može nam se desiti…
III grupa: Ako ne peremo ruke i jedemo neoprano voće i povrće, može nam se
desiti… 193
IV grupa: Ako se igramo oštrim predmetom, može nam se desiti…
V grupa: Ako se nepravilno hranimo, jedemo puno slatkiša i sl., može nam se
desiti…
Nakon što grupe završe rad, predstavnici grupa redom izlaze, postave svoj rad
na tablu i izvještavaju. Zadatak za ostalu djecu je da pažljivo prate prezentaciju i
dopunjavaju zapisano.
Završna aktivnost
Kvaritelji i popravljači zdravlja
Voditeljica evaluira rad, zaokružujući priču o posljedicama i, kroz diskusiju u za-
vršnom krugu, ispisuje na hameru/tabli:
Faktore koji pozitivno utiču na zdravlje - POPRAVLJAČI ZDRAVLJA: pravilna,
raznovrsna i redovna ishrana, fizička aktivnost, pravilan ritam dana (san, od-
mor, učenje, razonoda), sport, rekreacija, lična higijena, higijena prostora,
ljubav, smijeh, boravak u prirodi, na planini, moru, druženje…
Faktore koji negativno utiču na zdravlje - KVARITELJI ZDRAVLJA: nepravilna
ishrana, poremećaj ritma sna i odmora, fizička neaktivnost, nedovoljna hi-
gijena, zagađena životna sredina, neadekvatna obuća i odjeća, pretjerano
izlaganje suncu/toploti/hladnoći, boravak u prostorijama u kojima se puši...
Evaluacija
svako saopštava svoj doživljaj radionice

podjela fascikli i evaluacionih listića
RADIONICA 2: “Zdravlje na usta ulazi”

Tema Zdravlje, zdrava ishrana
Cilj Upoznavanje sa osnovnim principima pravilne ishrane, razvijanje
svijesti o navikama vezanim za ishranu
Metod Igra, crtanje, pisanje, razgovor
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, flomaste-
ri, samoljepljivi listići sa ispisanim prehrambenim namirnicama,
radni listići „Ja sam ponosan na...”, fascikle, evaluacioni listovi, pri-
bor za pisanje
Uvodna aktivnost
194 šta se dešavalo u periodu od prethodnog susreta
Ko se zdravo hrani?
Voditeljica postavlja pitanja i razvija grupnu diskusiju:
ko se zdravo hrani
kada se formiraju navike u ishrani
šta je to zdrava ishrana
Voće-povrće
Učesnici stoje u krugu. Voditeljica naizmjenično izgovara nazive voća i povrća.
Kada izgovori naziv voća, učesnici treba skoče, a kada izgovori naziv povrća, treba
da čučnu. Neko od učesnika može da preuzme ulogu voditelja u ovoj vježbi.
Glavna aktivnost
Kuc-kuc, ja sam…
Učesnici iz kutije izvlače listiće sa ispisanim nazivima hrane i pića: mlijeko, jaja,
meso, riba, žitarice, jabuka, spanać, smoki, koka kola, lizalica, šećer…
Od stolica se napravi krug, a između dvije stolice se ostavi prostor za ulazak u
krug. U sredini kruga, voditeljica na pod stavi papir/hamer na kome je ispisano
„Graditelji zdravlja”, a izvan kruga papir/hamer na kome je ispisano „Kvaritelji
zdravlja”. Djeca stoje sa strane, izvan oba označena polja. Jedno po jedno, prilaze
„otvoru” između dvije stolice, pitajući ostale učesnike: ,,Kuc-kuc, ja sam (dijete čita
naziv sa izvučenog listića)… npr. mlijeko, je li ovo moja kuća?”. Nakon postavlje-
nog pitanja, ako smatraju da je namirnica iz grupe zdravih, djeca odgovaraju sa:
,,Jeste, uđi da nam gradiš kuću.” i tada dijete može da uđe u unutrašnjost kru-
ga, u kojem piše „Graditelji zdravlja”. Kada neko dijete izvuče listić na kome piše
naziv neke nepreporučljive namirnice, postavi isto pitanje: ,,Kuc-kuc, ja sam npr.
čips, je li ovo moja kuća?”, ostali treba da odgovore: „Nije, ne ulazi da nam kvariš

kuću.”. Tada dijete ostaje izvan kruga, na mjestu na kojem piše „Kvaritelji zdravlja”.
(Ova dva tipska odgovora voditeljice treba da napišu na tablu, kako se djeca ne bi
opterećivala formulacijom odgovora.). Kada sva djeca uzmu učešće i rasporede
se na jedno od dva polja, vježba se završava. Svi pozdravljaju aplauzom, jer su
uspješno obavili zadatak i vraćaju se u zajednički krug.
Moj jelovnik
Voditeljica poziva djecu da kratko sastave svoj uobičajeni jelovnik, sa glavnim
obrocima i užinama. Svi ili nekoliko dobrovoljaca čitaju napisani jelovnik, a vo-
diteljica na tabli zapisuje namirnice u iscrtane kolone: doručak, ručak, večera,
užina. Zajednički se provjerava da li su izabrane namirnice iz kruga graditelja ili
kvaritelja zdravlja. Voditeljica komentariše kvalitet hrane, sadržaj obroka, važnost
doručka i užine, štetnost pojedinih pića i namirnica.
Završna aktivnost
Ja sam ponosan na…
Djeca popunjavaju radni listić „Ja sam ponosan na...”. Listići se prezentuju u velikoj
grupi, zajednički komentarišu i pohvaljuju. 195
Evaluacija
RADIONICA 3: „Prevencija zloupotrebe duvana i

alkohola”
Tema Zdravlje, prevencija bolesti zavisnosti
Cilj Sticanje znanja o štetnosti duvana, alkohola i drugih psihoaktiv-
nih supstanci; razvijanje vještina potrebnih za suprostavljanje
mogućim negativnim uticajima i pritisku vršnjaka; tehnike otpo-
ra (kako reći ne), mudro odlučivanje i sl.
Metod Izlaganje, asocijacije, popunjavanje radnih listića, razgovor, igra
uloga
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, samo-
ljepljivi listići flomasteri, radni listići: „Posljedice uzimanja psiho-
aktivnioh supstanci”; „Milanova priča”, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Izlaganje o psihoaktivnim supstancama
Pod psihoaktivnim supstancama podrazumijevaju se sve supstance koje mijenja-
ju stanje svijesti, zapažanje, mišljenje, raspoloženje i ponašanje. U psihoaktivne
supstance se ubrajaju: duvan, alkohol, kafa, inhalanti (lijepak, razređivači, benzin,
aceton i dr.), marihuana, neki lijekovi, heroin, kokain... Psihoaktivne supstance
utiču na organizam, a time i na cjelokupno funkcionisanje osobe koja ih zloupo-
trebljava.
Pušenje duvana
Istraživanja pokazuju da je sve veći broj djece koja u sve mlađem uzrastu počinju
da puše duvan i da je korišćenje duvana u ranom uzrastu povezano sa sklonošću
da se kasnije koristi alkohol, marihuana i druge droge. Duvan je snažan ćelijski
otrov. Najštetniji sastojci duvana su nikotin, katran i ugljen monoksid. Nikotin je
snažan insekticid i biljni otov. Nikotin je odgovoran za stvaranje zavisnosti kod
pušača. Pušenjem, nikotin iz pluća pušača prelazi u krvotok, i do mozga stigne za
7-8 sekundi. Pod dejstvom nikotina srce brže kuca, krvni pritisak raste, periferni
196 krvni sudovi se sužavaju, poremeti se metabolizam, javi se disbalans hormona...
Katran je ljepljiva masa smeđe boje koja se nalazi u materiji za asfaltiranje ulica.
Zaslužan je za taman ten, obojene prste i žute zube pušača, kao i za žute naslage
na zidovima i namještaju u prostorijama u kojima se puši. Ugljen monoksid je
bezbojni otrovni gas. To je onaj isti gas koji izlazi iz auspuha automobila. Djeca
koja puše mogu biti nižeg rasta, jer ugljen monoksid onemogućava dobro snab-
dijevanje krvi kiseonikom, a samim tim kiseonika je manje i u tkivima.
Pušenje izaziva psihičku i fizičku zavisnost. Fizičku zavisnost stvara nikotin, posta-
jući sastavni dio metabolizma. Ako nema cigarete, kod pušača se javlja razdražlji-
vost, nemir, teškoće u koncentraciji, neraspoloženje, usporen rad srca, povećani
apetit. Osobe koje aktivno ne puše, ali borave u zadimljenim prostorijama, izlo-
žene su uticaju dima cigareta, trpe negativne posljedice tzv. pasivnog pušenja.
Pod ovim izrazom podrazumijeva se udisanje dima cigarete koju puše ljudi pored
nepušača. Dokazano je da boravak u zadimljenoj prostoriji, u toku nekoliko sati,
ima za nepušača isti efekat kao da puši jednu cigaretu na sat. Djeca pušača češće
obolijevaju od akutnih respiratornih infekcija, sklona su otežanom disanju, upa-
lama srednjeg uva, pogoršanju astme.
Zloupotreba alkohola
Sa alkoholom se djeca susreću veoma rano, u svojoj porodici i okruženju. U nekim
krajevima djeci se veoma rano daje da piju pjenu od piva ili slatko vino, za rođen-
dansku proslavu se kupuje „dječji šampanjac”. Tako se kod njih stvara navika da je
piće obavezni dio slavlja. Djeca i mladi najčešće probaju alkohol u svom domu, uz
znanje, odobrenje, nekada i podsticaj roditelja, sa naivnim uvjerenjem da je bolje
da alkohol probaju kod kuće, pod kontrolom, i da onda neće željeti da piju van
kuće, u društvu vršnjaka.
Naglašava se da to što je upotreba alkohola tako raširena, ne znači da je on bezo-
pasan. Alkohol utiče na funkcionisanje svih ćelija, na mišljenje, osjećanja, govor,

kretanje.
Alkohol putem krvotoka dospijeva do svih dijelova tijela. Potrebno je nekoliko
minuta da bi dospio do mozga. Njegovo dejstvo se odražava kroz smanjenu
osjetljivost čula na podražaje koji dolaze iz spoljašnje sredine, kroz usporene re-
akcije na okolinu, nejasan vid, smanjenu koordinaciju, smanjenu sposobnost za
jasno razmišljanje. Alkohol utiče na pamćenje, izaziva poremećaje u zapažanju,
teškoće u motorici, izaziva mučninu itd. Posljedica je i razdražljivost i, veoma če-
sto, agresivnost. Najozbiljnije posljedice djelovanja alkohola javljaju se kod uno-
šenja većih količina, kada dolazi do prekida disanja i smrti.
Alkoholizam je hronična i teška bolest. Alkohol u porodici zauzima „centralno
mjesto” i maskira druge probleme. Pored jednog alkoholičara, pati još tri do pet
osoba. Pa ipak, zablude o alkoholu i danas postoje, mada se zna da: alkohol nije
ni lijek, ni hrana, ne pojačava fizičku snagu, ne popravlja san, daje lažno samopo-
uzdanje.
Zloupotreba doga
Svjetska zdravstvena organizacija je dala definiciju narkomanije: narkomanija je
stanje periodičnog ili hroničnog trovanja (intoksikacije) izazvano ponavljanim
uzimanjem prirodne ili sintetske droge. 197
Karakteristike takvog trovanja su:
Nesavladiva potreba za uzimanjem droge i njenim nabavljanjem po svaku
cijenu
Tendencija povećanja doze - narkomanu treba sve veća količine droge da bi
postigao prvobitni efekat zadovoljstva ili izbjegao krize u koje može zapasti
zbog neuzimanja droge
Fizička zavisnost o djelovanju droge - droga postaje dio fizičkog metaboliz-
ma, tijelo se adaptira na drogu pa njenim izostajanjem dolazi do teških me-
taboličkih poremećaja tzv. apstinencijskih kriza (skup simptoma i znakova
koji nastaju zbog naglog prekida unošenja novih količina droge, na koju je
organizam naviknut i postao zavisan: nervoza, nemir, zabrinutost, tetura-
nje, gubitak sna, trzaji i bolovi u mišićima, dijareja, želučani grčevi, mučnina,
povraćanje, bolovi u leđima i nogama, ubrzano disanje, povećanje tempe-
rature, osjećaj očajanja i opsesije za pronalaženje narkotika)
Psihička zavisnost o djelovanju droge - nemogućnost da se kontroliše psi-
hička napetost bez droge; uslijed dugotrajne zloupotrebe droge dolazi do
psihičkih poremećaja
Štetno djelovanje na osobu, uz štetno djelovanje na društvo - problemi sa
zdravljem, oboljenje organa, zarazne bolesti; nesposbnost za porodični ži-
vot, druženje, školske i radne aktivnosti; prelazak na kriminalne aktivnosti
Narkomanija je proces koji ima svoje faze:
interesovanje za droge
probanje droge
želja za drogom
zavisnost
Narkomanija je dijagnoza koju postavlja ljekar ili tim ljekara poslije detaljnog is-
pitivanja i utvrđivanja znakova zavisnosti. Da bi se neko proglasio narkomanom
moraju se steći sljedeći uslovi:
zbog ponavljanog uzimanja droge, osoba se nalazi u stanju periodičnog
ili hroničnog trovanja koje za njega ili njegovu okolinu predstavlja štetu ili
opasnost
zbog sve veće tolerantnosti organizma, osoba teži povećanju doze droge
osoba pokazuje nesavladivu potrebu za drogom
osoba ne može da napusti uzimanje droge, nagli prekid uzimanja droge
izaziva teško stanje i ugrožava fizičko i psihičko zdravlje
otupljuje interes za bilo šta drugo osim za nabavku droge, droga postaje
cijeli sadržaj i interes u životu osobe
Različiti su znaci koji mogu ukazati da jedan član porodice koristi drogu:
povećanje: pulsa, krvnog pritiska, vrtoglavice, crvenila u očima, jakog osje-
ćaja žeđi, umora
198
nemir, znojenje, povraćanje, strah, drhtanje, proširene zjenice, dijareja, po-
vraćanje, groznica, gubitak težine, bolovi u stomaku, grčevi u mišićima, ote-
žano disanje
zapuštanje svog izgleda, gubljenje higijenskih navika, koža postaje nabora-
na, lice bezizražajno, pogled prazan
slabljenje apetita, a ponekad i veoma pojačan apetit, mršavljenje kod duže
zloupotrebe, izmijenjen bioritam, poremećaj sna, pojačanje seksualne želje
brze promjene raspoloženja, od euforije preko nervoze, agresivnosti do de-
presivnosti, razdražljivost, sa provalama bijesa
blagi, a zatim i teži poremećaji pamćenja, zapažanja, mišljenja, volje
neobične vizije, snovi i halucinacije, tj. osjetne varke akustične i vizuelne
prirode kojih u stvarnosti nema
promjene u učenju, nije ih briga za rezultate učenja, nemotivisani su, neza-
interesovani, često izostaju iz škole ili sa posla
gubljenje interesovanja za stvari i osobe koje su im ranije bile veoma važne,
napuštanje starog društva i kontakt sa novim prijateljima koje najčešće ne
predstavljaju svojoj porodici
u kući nestaju stvari, novac, druge vrijednosti, ponekad čine prekršaje ili
krivična djela
u kući se nalazi nešto od karakterističnog pribora: smotuljci „duvana”, ili
„trava” prosuta po džepovima ili na drugim mjestima u stanu, „kovertice” sa
prahom, nagorjele kašike i špricevi
mjesta uboda na rukama ili drugim dijelovima tijela, koje sakriva od drugih
(npr. i ljeti nosi duge rukave, na karakterističnim mjestima na odjeći se nala-
ze tragovi krvi od uboda igle)
Zato je neophodno da učesnici još od prvih razreda osnovne škole dobijaju bla-

govremene i tačne informacije o štetnom dejstvu duvana, alkohola i drugih psi-
hoaktivnih supstanci na zdravlje, kao i da izgrade vještine koje su potrebne da bi
ostali van domašaja duvana, alkohola i droga.
Glavna aktivnost
Kad sam zdrav, mogu...
Djeca slobodnim mislima dovršavaju započetu rečenicu „Kad sam zdrav, mogu ...”
(„...da se igram”, „...da učim”, „...da se družim”, „...da skijam”), a voditeljica zapisuje na
tablu. Nakon iscrpljenih asocijacija, voditeljica čita zapisano sistematizujući priču
o zdravlju.
Voditeljica pripremi veliki papir/hamer, tako da ga uzdužnim linijama podijeli na
tri polja, a na vrhu kolone napiše:
Kada neko puši, onda...
Kada neko pije, onda...
Kada neko uzima drogu, onda...
199
Posljedice uzimanja psihoaktivnih supstanci
Na samoljepljivim listićima voditeljica unaprijed zapiše posljedice uzimanja psi-
hoaktivnih supstanci: žuti prsti, sukob sa zakonom, krađe, povraćanje, poremećaj
pamćenja, rak pluća, koma, vrtoglavica, drhtanje ruku, pospanost, nejasan vid,
teturanje, bore na licu, udesi, žuti zubi, nasilničko ponašanje, prijevremena smrt,
svadljivost, mučnina, neprijatan zadah...
Djeci se podijele samoljepljivi listići na kojima su ispisane posljedice uzimanja
duvana, alkohola i droga. Nakon što voditeljica podijeli listiće, jedno po jedno
dijete izlazi i raspoređuje ih u odgovarajuću kolonu. Ukoliko je to što piše po-
sljedica konzumiranja i alkohola i droga, onda se listić zalijepi na liniju između
dva polja. Voditeljica pomaže ako su djeca nesigurna. Na kraju, voditeljica kratko
sistematizuje zapisano, govoreći o štetnim posljedicama uzimanja duvana, alko-
hola i droga.
Šta mogu da uradim...
Dvoje djece kratko odglume sljedeću situaciju: Jedno dijete nagovara drugo da
povuče dim iz cigarete, koju je uzelo od oca. Drugo dijete sluša ubjeđivanje, zbu-
njeno je i uplašeno.
Voditeljica podstiče i drugu djecu da predlažu na koje sve načine ubjeđivano di-
jete može da reaguje.
Priča o Milanu
Učesnici dobijaju radni listić „Priča o Milanu”:

Doselio sam se iz drugog grada. U ovom odjeljenju nikoga ne poznajem i niko se
sa mnom ne druži.
Blizu škole sam upoznao nekoliko starijih dječaka koji su kul mada sam primijetio
da puše, što moji roditelji ne odobravaju. Ali moji roditelji i onako nemaju vreme-
na za mene.
Kad sam odbio moje nove drugove koji su mi nudili da povučem dim iz cigarete,
misleći da se radi o duvanu, oni su mi objasnili da je to nešto bolje od duvana
– marihuana. Nisam tačno znao šta je to, ali nisam htio da mi se smiju pa sam
pristao. Nije mi se dopalo, a bilo mi je i malo muka, što nisam htio da im priznam.
Plašio sam se i da me roditelji ne otkriju, ali oni srećom nisu ništa primijetili.
Kad sam se ponovo sreo sa novim drugovima, tražili su od mene novac pa da
zajedno pušimo marihuanu. Rekao sam im da nemam novca, ali oni su znali da
svakog dana donosim novac za užinu pa sam to morao da im dam...
Zadatak je da učesnici, u malim grupama, završe započetu priču. Zatim se pred-
stavljaju grupne ideje, o kojima se zajednički diskutuje:
zašto je Milan počeo da puši marihuanu, šta je umjesto toga mogao da uradi
kakva je uloga roditelja u Milanovom problemu
kakva je uloga škole/odjeljenja u Milanovom problemu
kako se ovo moglo spriječiti
šta se sada može uraditi
200
kako biste vi savjetovali Milana
kako se drugačije Milan mogao povezati sa vršnjacima
kako biste se vi oduprli pritisku vršnjaka
Završna aktivnost
Voditeljica sistematizuje napisano, govoreći da smo svi „vlasnici” svojih osjeća-
nja i ponašanja, i da uvijek imamo izbor, koji treba da bude u našem najvećem
interesu, pa i po cijenu da moramo da prekinemo druženje sa nekom drugom/
drugaricom.
Evaluacija
RADIONICA 4: „Dobro se (ne)osjećam”

Tema Zdravlje kao subjektivan doživljaj
Cilj Upoznavanje sa organskim i psihičkim manifestacijama zamora,
straha, iscrpljenosti, uznemirenosti; uviđanje razlika između po-
vremenih i stalnih manifestacija; uticaj stresa na zdravlje; kada je
potrebno zatražiti stručnu pomoć
Metod Popunjavanje radnih listova, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta

ri, radni listići: „Prepoznaj stres”; „Misli na sebe”; fascikle, evaluaci-
oni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Prepoznaj stres
Svako dijete dobije radni listić „Prepoznaj stres”, na kojem su ispisani sljedeći
simptomi:
ubrzan rad srca (lupanje srca)
ubrzano disanje
nedostatak vazduha 201
vrtoglavica
malaksalost
vlažni dlanovi
bol i grčevi u stomaku
mučnina
Voditeljica od djece traži da na radnim listićma označe da li su imali takve simp-
tome, i to tako što će pored napisanog simptoma označiti – (minus) ako nikada ili
skoro nikada nisu imali navedeni simptom ; sa +-(plus, minus) označavaju ako se
simptom javlja povremeno , a sa + (plus) ako se neki simptom javlja često.
Voditeljica na velikom papiru/tabli napiše simptome redom, kao na podijeljenim
listićima i iznad napiše oznake -, +-, +. Nakon što djeca označe svoje liste, vodite-
ljica čita jedan po jedan simptom, a djeca podizanjem ruke, pokažu pripadnost
navedenim kategorijama: nikad, povremeno, često, što se bilježi na tabli.
Razgovor u krugu:
voditeljica poziva djecu koja su često imala neke od simptoma da saopšte u
kojim se situacijama to najčešće dešava
kako su u vezi toga postupila
šta je dobro, šta se može u vezi toga uraditi
Voditeljica zaključuje: Navedeni simptomi dešavaju se u situacijama fizičke ili psi-
hičke napetosti, straha, uzbuđenja ili su to propratne pojave takvih stanja. Svaka
promjena u organizmu, ili pojava nekog simptoma treba da se saopšti roditeljima

ili nastavnicima.
Misli na sebe
Zadatak je da svaki učesnik, na radnom listiću „Misli na sebe”, zapiše jednu situaci-
ju fizičke ili psihičke napetosti, straha, uzbuđenja i dopuni sljedeće stavke:
moji prethodni uspjesi i postignuća (važnost malih uspjeha)
moje unutrašnje snage (pozitivne osobine)
moje vještine (šta umijem, šta treba da promijenim, naučim)
osoba/osobe koju/e mogu da pozovem da mi pomognu
Moguća pitanja za podsticanje grupne diskusije:
granice: šta mogu, šta ne mogu
očekivanja: šta očekujem od samog sebe (ciljevi-pozitivni i dostižni), šta
drugi očekuju od mene (da li mi pomažu u postizanju ciljeva)
trenutni problemi, prepreke
lična odgovornost: kako sebe čuvaju; odgovornost za svoje misli, osjećanja,
riječi, ponašanja...
spremnost za upoznavanje sa sobom (svojih osobina, želja)
kada se desi problem, dobro je razmisliti:
da li je ovo najgora situacija u mom životu
202
kako sam prevazišao prethodne probleme
šta bi osoba u koju imam povjerenja uradila
Voditeljica zaključuje: Da bismo bili u dobrim odnosima s drugima, moramo biti
i u dobrim odnosima sa samim sobom: zadovoljiti svoje potrebe, prepoznati i
ostvariti svoje sposobnosti.
Završna aktivnost
Hodaj kao...
Voditeljica daje djeci uputstvo za imitaciju kretanja: žene koja se vraća sa pijace;
fudbalera koji se vraća na teren; osobe koja korača kroz duboko blato; osobe koja
hoda kroz vodu; robota; vojnika; trudnice; balerine...
Evaluacija
RADIONICA 5: „Čistoća je pola zdravlja”

Tema Higijenske navike i zdravlje
Cilj Sticanje uvida da je briga o tijelu i zdravlju važan segment u živo-
tu ljudi, da očuvanje, unaprijeđenje, njega i briga o tijelu, zdrave
navike omogućavaju kvalitetniji život, zadovoljstvo sobom, bolju
opštu i radnu sposobnost; razvijanje svijesti o važnosti i poveza-
nost ishrane, rekreacije, higijene, ponašanja i zdravlja

Metod Razgovor, popunjavanje radnih listića, igra
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4, floma-
steri, radni listići „Moje higijenske navike”, fascikle, evaluacioni
Uvodna aktivnost
Voditeljica ispituje predznanje učesnika o higijeni:
šta se svakog dana pere na svom tijelu
kako se koristi sapun, šampon, dezodorans, krema
redoslijed kupanja, šta se prvo pere na tijelu
kada se presvlači odjeća, obuća
203
kako se održava higijena odjeće, obuće
šta je poželjno oprati u mašini za veš, na kolikoj temperaturi
šta se može oprati u lavoru, „na ruke”
kada, kako se čisti stambeni prostor
Glavna aktivnost
Moje higijenske navike
Učesnici individualno popunjavaju radni listić „Moje higijenske navike”. Nakon
toga se, u velikom krugu, zajednički čitaju pitanja i dolazi do poželjnih odgovara.
Prilog - radni listić „Moje higijenske navike”

Lična higijena:
Prije nego bilo šta pojedem, operem ruke: da, ne, ponekad
Zube perem: ponekad, jednom dnevno, poslije svakog obroka
Tuširam se i veš presvlačim: svakog dana, više puta sedmično, jednom sed-
mično
Presvlačim se: kada sam znojav, prljav, poslije treninga, igre
Kosu perem: kada se isprlja, tek kada se jako isprlja, najmanje jednom ne-
djeljno
Redovo skraćujem nokte na nogama i rukama (najmanje jednom nedjelj-
no): da, ne, ponekad
Moraju da me opominju da održavam ličnu higijenu: ponekad, svakodnev-
no, često
Higijena prostora:
Kada završim sa učenjem, pospremam knjige, svoj radni sto: da, ne pone-
kad
Pospremam svoju sobu: da, ne ponekad
Učestvujem u kućnim i drugim poslovima (navesti kojim): da, ne ponekad
Moraju da me opominju da održavam higijenu prostora: da, ne ponekad
Štitim sebe i druge od razbolijevanja:
Kada kijam ili kašljem, obavezno stavim ruku na nos ili usta: da, ne ponekad
Imam maramicu u svakoj prilici: da, ne ponekad
Kada sam bolestan, odlazim kod ljekara: da, ne ponekad
Odlazim na redovne kontrole kod ljekara (na primjer, kod pedijatra, stoma-
tologa, oftalmologa, ginekologa): da, ne ponekad
Imam izabranog doktora: da, ne
Moja rekreacija:
Bavim se sportom (kojim; da, ne, ponekad)
204
Volio bih da se bavim ..., kojim sportom
Vozim bicikl, trčim, šetam...
U slobodno vrijeme... (navedi šta radiš)
Od sada ću u vezi higijene više..., a manje...
Zadatak je da svaki učesnik donese odluku o budućoj brizi za svoje tijelo i zdravlje
dopunjavajući radni listić „Od sada ću u vezi higijene i zdravlja više..., a manje...”.
Zatim se u velikom krugu prezentuju, komentarišu i pohvaljuju donijete odluke.
Završna aktivnost
Banana
Svi učesnici stoje u krugu, osim jednog učesnika, koji je u centru kruga. Njemu
učesnici koji stoje u krugu postavljaju različita pitanja. (Npr. „Koliko imaš godina?”
„Koju muziku voliš?” „Gdje si rođen?”). Učesnik koji stoji u centru kruga mora na
svako pitanje da odgovori „banana” i da ostane ozbiljan. Ako se nasmije, mijenja
mjesto sa učesnikom koji mu je postavio to „smiješno” pitanje, a taj učesnik ulazi
u sredinu kruga i odgovara na pitanja na isti način.
Evaluacija
205
XI ODNOSI SA RODITELJIMA
XI ODNOSI SA RODITELJIMA
RADIONICA 1: „Roditeljski biseri”

Tema Roditelji i djeca
Cilj Rad na porodičnom identitetu i porodičnim odnosima, podstica-
nje učesnika da roditeljima saopštavaju sopstvene potrebe, što
doprinosi njihovom boljem međusobnom razumijevanju (raz-
govor o: izjavama roditelja koje zbunjuju djecu, porukama koje
djeca šalju roditeljima, očekivanjima roditelja u vezi promjene
ponašanja djeteta)
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listića, izlaganje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, radni listići „Izbor
najboljeg roditeljskog bisera”, papir formata A4, fascikle, evalua-
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, učesnici saopštavaju:
kako se osjećaju danas
o dešavanjima tokom protekle sedmice
o dešavanja za vrijeme nastave
Ja vidim...

Jedan dobrovoljac izabere jedan predmet iz prostorije u kojoj se igra odvija. Pred-
met mora biti vidljiv. Dobrovoljac ne imenuje izabrani predmet. Zadatak ostalih
je da pogode o kojem predmetu se radi tako što dobrovoljac započinje opisiva-
nje predmeta riječima, npr: „Vidim nešto bijelo. “. U jednom opisivanju može da
upotrijebi samo jedan atribut, nakon čega ostali pojedinačno kažu šta misle koji
je to predmet. Ukoliko niko ne pogodi, dobrovoljac dodaje nove atribute: „Vidim
nešto bijelo i okruglo. “. Igra traje dok se ne pogodi o kojem predmetu se radi.
Glavna aktivnost
Zlatna ribica
Voditeljica daje zadatak učesnicima da razmisle i na papiru napišu šta bi njihovi
roditelji zatražili (majka ili otac) kada bi upecali zlatnu ribicu, koje bi to tri želje
bile, a tiču se djece.
da li je učesnicima bilo teško da zamisle tri roditeljske želje, zbog čega jeste/
nije 209
da li razmišljaju o tome šta njihovi roditelji žele
da li im roditelji saopštavaju svoje želje
da li djeca roditeljima saopštavaju svoje želje
da li je lako saopštavati svoje želje, zbog čega jeste/nije
kako roditelji ispunjavaju djetetove želje
kako djeca ispunjavaju želje ili očekivanja roditelja
šta smo sve željeli kad smo bili mali, a šta sada želimo
kako razumiju rečenicu: „Ako sad nemate vremena za svoje dijete, ni ono
kasnije neće imati vremena za vas.”
Voditeljiva zaključuje: Svako treba da nauči da prepozna svoje želje, da zna šta
želi, koje želje je moguće da ostvari, a koje nije, kako to što želi drugome da saop-
šti, kako da ostvari to što želi...
Domaći zadatak: Djeca treba da zatraže od roditelja da im odgovore na ovaj za-
datak, odnosno da provjere da li su i koliko bili u pravu u vezi roditeljskih želja.
Ispunjenje zadatka se provjerava na sljedećoj radionici.
Izbor najboljeg roditeljskog bisera
Svako dijete dobija listu roditeljskih bisera. Zadatak je da izabere poruke/rečenice
koje najčešće izgovaraju njegovi roditelji. Djeca mogu dopisati roditeljske bisere
koji nedostaju, a izriču ih njihovi roditelji. Zatim se čitaju roditeljske poruke i za-
jednički komentarišu. Voditeljica bilježi i sumira odgovore i na kraju se proglaša-
vaju najčešći roditeljski biseri.

Prilog: Lista roditeljskih bisera
Završna aktivnost
Matematika
Djeca stanu u krug i broje u krugu do broja 50, ali bez brojeva koji u sebi sadrže
broj: 4 i 8. Djeca redom izgovaraju brojeve, vodeći računa da preskoče brojeve
koji sadrže: 4 i 8. Ko pogriješi, izlazi iz kruga.
Rekapitualacija i evaluacija
učesnici saopštavaju šta su sve naučili danas
podjela fascikli i evaluacionih listića.
210
RADIONICA 2: „Moji roditelji”
Tema Roditeljska uloga
Cilj Upoznavanje sa roditeljskim ulogama i djetetovim potrebama
kao doprinos boljem razumijevanju odnosa između roditelja i
djece; razumijevanje roditeljskih postupaka i granica koje roditelji
postavljaju; otkrivanje sopstvenih želja i očekivanja od roditelja
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listića, crtanje, izlaganje
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4 formata,
radni listići: „Kad bi djeca mogla da biraju roditelje…” i „Porodični
grb”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Kad bi djeca mogla da biraju roditelje…
Učesnici treba da zamisle da žive u svijetu u kojem djeca mogu da biraju roditelje.
Zadatak je da svi razmisle s kakvim roditeljima bi željeli da žive i da prema tome
napišu oglas kako bi im se baš takvi roditelji javili (osobine, profesije, interesova-
nja, godište, izgled...). Kada svi napišu, svaki učesnik pročita svoj oglas.

šta je učesnicima bio važno/presudno za izbor
kako izgledaju roditelji koje su izabrali
kakve osobine imaju roditelji koje su izabrali
kako se ponašaju prema njima
kako se ponašaju jedno prema drugome
kako bi izgledao njihov zajednički život
Glavna aktivnost
Moji roditelji
Zadatak je da svaki učesnik, za sebe, razmisli o nekoj situaciji u kojoj su njegovi ro-
ditelji pokazali neku osobinu koja je njemu važna (koja mu se dopada), postupili
na način koji učesnk smatra dobrim. Kada se svi prisjete takve situacije, učesnici
iznose svoje primjere.
kako su se učesnici tada osjećali
211
ko još u porodici ima takvu osobinu, ponašanje
da li ta osobina/ponašanje doprinosi međusobnom razumijevanju, saradnji
koje su dužnosti roditelja
Voditeljica zaključuje: U svakoj porodici ima situacija u kojima se ne snalaze djeca
i situacija u kojima se ne snalaze roditelji. I djeca i roditelji nekada se pokažu u
boljem, a nekad u slabijem svijetlu. Dijete ima svoje želje i potrebe, roditelji svoje,
ako o tome razgovaraju i dogovaraju se, izgradiće dobre porodične odnose. Svaki
član porodice utiče na druge članove i sam je izložen promjenama, a važno je da
postoji stalna, otvorena i jasna komunikacija između članova porodice.
Završna aktivnost
Porodični grb
Svaki učesnik dobija pripremljeni radni listć na kojem je nacrtan grb sa pet polja
ili crtaju grb po sopstvenoj želji. Kada ispišu/iscrtaju sva polja to postaje grb nji-
hove porodice. U polja svako upisuje/ucrtava:
najveći uspjeh njegove porodice
na šta su ponosni svi u njegovoj porodici
šta je najljepše u njegovoj porodici
najveću radost u njegovoj porodici
planove njegove porodice

Po završetku, svako predstavlja grb svoje porodice i ono što je za njega najzna-
čajnije u tom grbu.
koje polje je učesnicima bilo najlakše ispuniti, a koje najteže, zbog čega
mogu li da objasne polja na grbu (dobre i slabe osobine, moto...)
da li ima nešto zajedničko na svim grbovima
po čemu se prikazani grbovi razlikuju
da li ima više sličnosti ili razlika među grbovima
da li su nešto novo saznali o sebi i drugima nakon predstavljanja porodičnih
grbova
da li imaju utisak da se sada bolje poznaju
da li otkrivanje svojih porodičnih grbova - dobrih i slabih strana, ambicija i
uvjerenja, doprinosi stvaranju međusobnog povjerenja, bliskosti i prihva-
tanja
da li ih porodični grb štiti, na koji način
212
RADIONICA 3: “Moja porodica”
Tema Osjećanja, odnosi u porodici, crtež porodice
Cilj Predstavljanje svoje porodice u grupi; uočavanje porodičnih sna-
ga i slabosti; prihvatanje svoje porodične situacije; uviđanje da
i druga djeca imaju slične porodične probleme; identifikovanje
porodičnih vrijednosti, s naglaskom na pozitivnim karakteristika-
ma i vrijednostima porodice
Metod Diskusija, razgovor, izvještavanje, crtanje, rad u paru, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir formata A4,
papir za crtanje, flomasteri, bojice, radni listići „Porodični moto i
poruka”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Moja porodica
Djeca treba da nacrtaju i obojaju rad na temu “Moja porodica”. Kada završe, svako
predstavlja svoj rad, pokaže i objasni ko se nalazi na crtežu i kaže nešto o tom
članu porodice. Ako se svi učesnici saglase, učesnici mogu da postavljaju pitanja
izlagaču. Ova aktivnost zahtijeva obučenost i vještine voditeljica da, ukoliko dje-

ca iznesu porodične probleme, prihvate djetetovu priču i osjećanja, kao i da mu
pruže podršku.
opiši svoj crtež
šta ti se na njemu najviše dopada
kako se učesnicima sviđa svaki rad pojedinačno
da li ova aktivnost pomaže da se bolje upoznamo
Glavna aktivnost
Definicija porodice
Zadatak je da svako (ili u paru) na pripremljenom listu papira dovrši započetu re-
čenicu „Porodica je...”. Kada svi završe, čitaju se odgovori, zajednički se dopunjava
šta sve porodični život podrazumijeva (sastav, uloge- funkcije, odnosi).
Sve što je izrečeno, voditeljica povezuje u sveobuhvatnu definiciju porodice:
specifična društvena grupa koju povezuje odnos srodstva, bliskost i inti-
213
mnost među članovima
može biti tzv. nuklearna (roditelji i djeca)
može biti zajednica (bračna i vanbračna) bez djece
može biti hraniteljska/usvojiteljska s različitim brojem članova (samo hrani-
telj/usvojitelj i dijete)
osnovne funkcije porodice: biološko- reproduktivna, socijalizacijsko- vas-
pitna, ekonomska, zaštitna.
Porodični moto
Svaki učesnik na radnom listiću zapisuje važnu izreku, pravilo, kojega se u njego-
voj porodici svi pridržavaju (porodični moto se nekada prenosi višegeneracijski).
Voditeljice mogu dati primjere izreka po kojima se živi u nekim porodicama: „Bri-
nemo jedni o drugima”, „Ne smije se lagati.”; „Moramo pomagati drugima.”; „Važ-
no je učiti, raditi.”; „Moramo da budemo korisni.”; „Skromnost je najvažnija vrlina.”;
“Data riječ se mora poštovati.”... Zatim učesnici u velikoj grupi saopštavaju moto
svoje porodice.
da li se učesnicima dopada/ne dopada moto njihove porodice, zbog čega
kako je nastao njihov porodični moto
ko u njihovoj porodici živi po toj izreci
šta se dešava kada se prekrši porodični moto
da li se porodični moto može mijenjati

da li bi željeli da se promijeni njihov porodični moto, kako
čemu služi porodični moto
Završna aktivnost
Poruka za člana moje porodice
Učesnici treba da napišu afirmativnu poruku jednom članu svoje porodice ispod
porodičnog moto-a. Svako smišlja poruku i zapisuje je na papir. Zatim se poruke
predstavljaju u velikoj grupi i zapisuju na flip chart-u.
Domaći zadatak: Djeca treba da predaju zapisani porodični moto i poruku članu
kojem je namijenjena, o čemu će se na sljedećem susretu razgovarati (na koji na-
čin je predata poruka, kako je prihvaćena, kako su reagovali svi članovi porodice,
da li je učesnik dobro prepoznao porodični moto...).
214
RADIONICA 4: „Dječiji memorandum I”
Tema Odnosi između roditelja i djece
Cilj Podsticanje djece da iznose svoje stavove i mišljenja o vaspit-
nim postupcima svojih roditelja, šta im se dopada, a šta ne, šta
smatraju korisnim i efektivnim kada su u pitanju: postavljanje
granica, disciplinovanje, davanje zahtjeva i uputstava od strane
njihovih roditelja, obećanja, povjerenje, loše navike, odgovorno
ponašanje, greške koje čine djeca, a i roditelji, osjećanja itd.
Metod Igra, razgovor, rad u paru, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova,
popunjavanje radnih listića, crtanje, izvještavanja, diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer/flip chart, markeri, papir A4 formata,
projektor i platno, ppt prezentacija „Dječiji memorandum”, radni
listići: „Moji roditelji me savjetuju…” i „Poruka za moje roditelje”,
papir za crtanje, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Život u porodici
Djeca se rasporede u parove. Imaju zadatak da naprave kratak intervju sa svojim

parom na temu „Život u porodici”. Mogu se postavljati pitanja: koliko članovima
ima u porodici, sa kim žive, kako se druže sa članovima svoje porodice, da li i
kako provode slobodno vrijeme sa članovima svoje porodice, šta najradije rade
nedeljom, da li i koliko često razgovaraju sa svojim roditeljima, braćom i sestrama
o raznim svakodnevnim pitanjima, događajima u školi, o osjećanjima u porodici
i slično. Kada iscrpe pitanja ili istekne vrijeme (10 minuta), djeca zamijene mjesta
tako da onaj koji je bio ispitivan, preuzima ulogu ispitivača. Po završetku, svaki
par u velikoj grupi izvještava o onome šta je saznao za vrijeme intervjua.
Glavna aktivnost
Moji roditelji me savjetuju
Učesnicima se podijele radni listići „Moji roditelji me savjetuju”, na kojima treba
da zapišu makar jedan savjet ili poruku koja im je važna i korisna, a koju su dobili
od svojih roditelja (majke/oca ili od oboje). Nakon toga se poruke čitaju u velikoj
grupi.
„Dječiji memorandum I”
Voditeljica najavljuje upoznavanje sa „Dječijim memorandumom I”, odnosno po- 215
rukama/savjetima koje su djeca poput njih uputila svojim roditejima. Objašnjava
se značenje pojma memorandum (razmišljanje i dogovor o zajedničkoj temi, me-
đusobnom razumijevanju i saradnji između dvije ili više osoba, organizacija, a u
ovoj radionici – između roditelja i djece).
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedećim sadržajima:
„Nemojte me razmaziti. Vrlo dobro znam da ne mogu da imati sve što po-
želim.”
„Nemojte sa mnom na silu. To me uči da se jedino sila uvažava. Radije ću
reagovati na uputstva.”
„Nemojte da se osjećam manji nego što jesam. Zbog toga ću glumiti “veli-
kog frajera.”
„Nemojte obećavati. Možda nećete moći da održite obećanje, pa ću izgu-
biti vjeru u vas.”
Prilog: slajdovi
Poslije svakog slajda, voditeljica podstiče djecu da komentarišu poruke iz memo-

randuma:
da govore o osjećanjima djece koja su prikazana na slikama
da pokušaju da se sa njima poistovjete i pretpostave zbog čega djeca upu-
ćuju ove poruke svojim roditeljima
da kažu da li su nekada i oni poželjeli isto da poruče svojim roditeljima ili
nešto drugo, šta, u kojim situacijama, kako su roditelji reagovali
da navedu situacije u svojoj porodici koje im ne prijaju, kao i moguća rješe-
216 nja za iste
Završna aktivnost
Poruka za moje roditelje
Djeca smišljaju poruke koje nikada nisu uputili svojim roditeljima, a željela bi to
da urade.
Poruke se zapisuju ili, po želji, predstavljaju crtežom na radnim listovima. Slijedi
izvještavanje u velikoj grupi i izložba poruka/crteža.
Nakon razgovora o tome kako bi roditelji prihvatili predstavljenu poruku, može
se dati domaći zadatak da ovu poruku predaju roditeljima ili da kod kuće razmisle
o još nekim porukama koje bi roditeljima mogli uputiti, da pokušaju to i da učine,
o čemu će se razgovarati na sljedećoj radionici.
RADIONICA 5: „Dječiji memorandum II”

Cilj Sagledavanje i pojašnjavanje mogućih situacija u porodici, iz
ugla roditelja i iz ugla djeteta; sagledavanje svog postupanja u
situacijama kada djeci nešto smeta, reakcija na kritike i pridike ro-
ditelja, posljedice prezaštićavanja; otkrivanje sopstvenihih želja i
očekivanja, značaj otvorenog razgovora sa roditeljima; idealizo-
vanje roditelja
Metod Razgovor, igra uloga, rad u paru, malim grupama, ppt prezenta-

cija, prikazivanje slajdova, popunjavanje radnih listića, izvješta-
vanje, diskusija
Trajanje 120 minuta
projektor i platno, ppt prezentacija „Dječiji memorandum II”, rad-
ni listići: „Šta bi bilo kada bi…” i „Poruke za moje roditelje”, papir
za crtanje, flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
217
Mi kao roditelji
Djeca se grupišu u parove. Voditeljica upućuje parove da zamisle da je jedan član
roditelj, a drugi dijete. Zadatak je da glumom predstave neku situaciju z njiho-
vog sopstvenog iskustva, kada je dijete učinilo nešto što se roditelju nije dopalo
i kako je roditelj postupio. Nakon toga se razgovara o postupcima roditelja i dje-
tetovim osjećanjima.
Glavna aktivnost
„Dječiji memorandum II”
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedećim sadržajima
(nastavak sa prethodne radionice):
„Nemojte da moje loše navike obuzmu svu vašu pažnju. To me samo ohra-
bruje da nastavim.”
„Nemojte umjesto mene da radite stvari koje mogu da uradim sam. Mogao
bih početi da vas doživljavam kao svoje sluge.”
„Nemojte da činite da imam osjećaj da su moje greške moji grijesi. Moram
naučiti griješiti, a da se ipak ne osjećam da sam loš i bezobrazan.”
„Nemojte mi stalno prigovarati. Ako to budete radili, moraću početi da se
pravim da sam gluv.”
Djeca se podijele u četiri grupe koje vode raspravu o sadržajima sa po jednog

slajda Power-Point prezentacije “Dječiji memorandum II” i svoje zaključke iznose
u velikoj grupi.
Šta bi bilo kada bi...
Zatim sve četiri grupe treba da odgovore na sljedeće pitanje: “Šta bi bilo kada
bi…?”
1. grupa: „…roditelji obraćali pažnju samo na dječije mane, loše navike?”
2. grupa: „…roditelji radili umjesto djece sve ono što djeca mogu sama?”
3. grupa: „…roditelji djetetove greške predstavljali kao strašne i velike grijehe?”
Završna aktivnost
Podsjećanje na domaći zadatak sa prethodne radionice, nakon čega djeca saop-
štavaju grupi poruke za svoje roditelje i smišljaju nove poruke.
218
Prilog: slajdovi
RADIONICA 6: „Dječiji memorandum III”


Cilj Razgovor o: kritikama; provođenju zajedničkog vremena sa rodi-
teljima; značaju podrške od strane roditelja; poštovanju ličnosti
djeteta
Metod Čitanje pjesme, razgovor, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova,
popunjavanje radnih listića, izlaganje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer,flip chart, markeri, papir A4 formata,
prilog – pjesma „Da ja rodim roditelje”, projektor i platno, ppt pre-
zentacija „Dječiji memorandum III”, radni listići „Roditelji mi stal-
no…”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
o dešavanja za vrijeme nastave 219
„Da ja rodim roditelje”
Čitaju se odabrani stihovi pjesme “Da ja rodim roditelje”, autora Dragana Radulo-
vića.
Prilog – pjesma „Da ja rodim roditelje”

DA JA RODIM RODITELJE
Ne podnosim kuću strogu
jer luckaste imam želje,
eh, da mi je, eh da mogu
da ja rodim roditelje!
Bili bi po mojoj mjeri,

ne bi s njima bilo muke,
eto tate što se ceri
na sve moje nestašluke!
Pa, savjet od mene traže,

pa galame šapućući,
Dosta škole - mama kaže,
Hajde igraj, što si kući?!
Mali tata, mama manja,

što bi bilo uživanja,
ne bi bilo da se štreca
kad su od njih veća djeca!
Voditeljica podstiče djecu da kažu svoje utiske o stihovima, koje su dobrovoljci

pročitali:
da li im se dopala pjesma
koji im se stih/stofa posebno dopao
kako su pjesmu razumjeli
Glavna aktivnost
„Dječiji memorandum III”
„Nemojte mi držati pridike. Iznenadili biste se kako dobro znam šta je
ispravno, a šta nije.”
220
„Nemojte mi govoriti da ste idealni i nepogrješivi. Sa takvima je tako teško
živjeti.”
„Nemojte da me štitite od posljedica. Ponekad zaista moram da učim na
iskustvu.”
„Nemojte me kritikovati pred drugima. Biću mnogo pažljiviji ako sa mnom
razgovarate tiho i nasamo.”
„Odbijate me kad tražim odgovore na normalna pitanja. Ako me odbije-
te, vidjećete da ću prestati da vas ispitujem, a informacije ću tražiti negdje
drugo.”
Za svaki slajd pojedinačno, djeca iznose svoje mišljenje i zajedno diskutuju:
utisak o sadržaju – postupcima i osjećanjima djeteta
utisak o sadržaju – postpcima i osjećanjima roditelja
Prilog: slajdovi
221
Završna aktivnost
Roditelji mi stalno...
Djeci se daje radni listić „Roditelji mi stalno...”, sa zadacima:
Nacrtaj ili opiši situacije kada se dešava da ti roditelji stalno prigovaraju
Nacrtaj ili opiši situacije kada se dešava da te roditelji najčešće kritijuju
Nacrtaj ili opiši situacije kada se dešava da te roditelji najviše pokušavaju
zaštititi, od čega...
Pitanja koja bi postavio roditeljima
Volio bih da me roditelji pohvale kada...
Svi ili dobrovoljci komentarišu šta su zapisali, opisali ili nacrtali.
RADIONICA 7: „Dječiji memorandum IV”

Cilj Sticanje i razvoj vještina komunikacije sa roditeljima (neslaganje
sa roditeljima, kako što „bezbolnije” izaći sa roditeljima na kraj);

učenje strpljenju, pravednosti, „čarobnim riječima”, kako biti do-
bar primjer čak i roditeljima
Metod Razgovor, rad u paru, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova, pi-
smeno izražavanje, izlaganje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4 forma-
ta, projektor i platno, ppt prezentacija „Dječiji memorandum IV”,
radni listići „Griješe li roditelji”, papir za crtanje, flomasteri, bojice,
Uvodna aktivnost
Griješe li roditelji?
Učenici se podijele u parove. Svaki par treba da napiše dva primjera šta bi trebalo
mijenjati u ponašanju roditelja tokom vaspitavanja, brige i njege svoje djece. Za-
tim u velikoj grupi predstavljaju i komentarišu o napisanom.
222
zbog čega roditelji griješe
kako se roditelji osjećaju kada pogriješe
kako se djeca osjećaju kada nešto pogriješe
Glavna aktivnost
„Dječiji memorandum IV”
„Nemojte zahtijevati objašnjenja za moje ponašanje. Ponekad zaista ne
znam zašto sam nešto učinio.”
„Ne brinite zbog toga što smo malo zajedno. Važno je kako smo zajedno.”
„Nemojte zaboraviti da ne mogu da odrastem bez mnogo razumijevanja i
podrške. Kada zaslužim, pohvalite me.”
„Tretirajte me kao osobu. Upamtite: više učim od primjera, nego od kritike.”
„I pored svega, dragi roditelji, mnogo vas volim, volite i vi mene.”
Nakon prikazivanja slajdova, djeca se podstiču na razgovor o sljedećim temama:
zašto nešto činimo
slobodno vrijeme sa roditeljima
odrastanje uz podršku i ljubav roditelja
„Budi mi dobar primjer, biću i ja dobar primjer drugima”
Završna aktivnost

Poruka mojim roditeljima
Zadatak je da učesnici napišu lijepu, „čarobnu”, poruku za roditelje iskazujući
svoje želje, potrebe i očekivanja. Učesnici mogu da napišu poruku roditeljima
posebno (prvo jednom pa drugom roditelju) ili poruku za oboje. Zatim poruku
ukrašavaju po sopstvenoj želji i pravi se izložba. Učesnici se podstiču da poruku
poklone roditeljima.
223
Prilog: slajdovi
224
225
XII IGRE KOJE VOLIMO
XI IGRE KOJE VOLIMO
RADIONICA 1: „Igre koje volimo 1”

Tema U zdravom tijelu – zdrav duh
Cilj Izražavanje stavova kroz igru, afirmisanje pojedinaca, razvijanje
grupne kohezije, fizička aktivnost
Metod Fizička aktivnost, razgovor
Trajanje 90 minuta
Materijal Lopta, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstiče učesnike na razgovor u krugu o:
onome što se toga dana događalo u školi
osjećanjima nakon nastave, navedenih događaja
Slijedi dogovor o aktivnostima koje će se odvijati na školskom poligonu.
Glavna aktivnost
Sportska igra: fudbal
Radionica se izvodi na školskom poligonu.
Vodi se razgovor o:

značaju igara za djecu
igrama koje učesnici vole i najčešće igraju
timskim igrama
šta sve mogu naučiti (o drugima) kroz igru
polnim stereotipima koje se tiču sporta
Podsjećanje na pravila igre. Potom dječaci i djevojčice zajedno igraju fudbal, u
školskom dvorištu, uz nadzor voditeljica.
Završna aktivnost
Voditeljica podstiče razgovor u krugu o sprovedenim aktivnostima:
da li učesnici podržavaju organizovanje sportskih aktivnosti u školi
zbog čega su se odlučili da učestvuju na krosu (akuelna školska aktivnost)
kako se sada osjećaju
da li im je bitno da osvoje neku nagradu kada učestvuju u sportskim takmi-
čenjima
229
da li se neko od učesnika aktivno bavi nekim sportom, kojim
zbog čega je bitna fizička aktivnost
Evaluacija

Tema Sportske igre
Cilj Izražavanje stavova kroz igru, afirmisanje pojedinaca, razvijanje
grupne kohezije
Metod Igra, fizička aktivnost, čas u prirodi, diskusija
Trajanje 90 minuta
Uvodna aktivnost
Košarkaši
Djeca su na školskom poligonu, u krugu. Na uzvik voditeljice: „Košarkaši!”, učesni-
ci zauzimaju položaj karakterističan za košarkaše. Učesnik kojeg voditeljica pro-
glasi za „Najljepši kip” odlučuje o tome šta sljedeće učesnici treba da oponašaju,
a tiče se sporta.
Glavna aktivnost
Sporstka igra: Između dvije vatre
Podsjećanje na pravila igre.
Voditeljica vodi računa o bezbjednosti učesnika za vrijeme sportske igre, a nakon
igre se diskutuje:
kako su se osjećali za vrijeme igre
kako su se osjećali kad nisu mogli loptom da pogode protivnika
šta im je prijalo, a šta nije
ko je preuzeo vodstvo u grupi i kakav je bio njegov stil vođenja
kako su se drugi članovi osjećali, da li bi nešto željeli da promjene
koji članovi su imali najmanje učešća, zašto
kako je grupa izlazila na kraj sa onima koji se nisu slagali sa njhovim prijed-
lozima, načinom igre
Završna aktivnost
Danas mi se baš dopalo…
Svaki učesnik završava započetu rečenicu: “Danas mi se baš dopalo …” i obrazlaže
zašto mu se navedeno dopalo.
Evaluacija

Tema Sportska igra
Cilj Učenje saradnje u ekipnoj igri, podsticanje glumačkih sposobno-
sti, timski rad
Metod Fizička aktivnost, igra uloga, razgovor
Trajanje 90 minuta

Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Fudbalska utakmica
Grupa se dijeli se u grupe, dodjeljuju se uloge: navijači, sudije, komentatori/novi-
nari i igrači. Učesnici sami biraju i dogovaraju se oko uloga u igri.
Vodi se diskusija o predrasudama u odnosu na rodne uloge (npr. djevojčice ne
znaju da igraju fudbal, fudbal je muška igra).
Podsjećanje na pravila igre. 231
Završna aktivnost
Novinar
Zadatak je da par učesnika-novinara, uživo sprovede intervju sa pojedinim igra-
čima i sudijama (utisci o utakmici), za kraći TV prilog. Nakon podjele uloga (dva
novinara, dvoje sudija, dva igrača-jedan dječak i jedna djevojčica, gledaoci TV pri-
loga), slijedi priprema i odigravanje intervjua.
Nakon toga se vodi razgovor o utiscima učesnika o svim aktivnostima: svaki uče-
snik navodi jednu stvar koja mu se dopala i jednu stvar koju bi promijenio.
Evaluacija

Tema Igre u dvorištu
Cilj Druženje u školskom dvorištu, fizička aktivnost, razvijanje tim-
skog duha (učenje kako se takmičiti; donošenje zajedničkih
odluka, usmjeravanje na procese koji se dešavaju u okviru gru-
pe prilikom postizanja zajedničkog cilja; kako prihvatiti poraz;
upoznavanje sa tehnikama opuštanja i pražnjenja), relaksacija na

otvorenom prostoru
Metod Sportske igre, razgovor
Trajanje 90 minuta
Materijal Dvije lopte, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Djeca mogu da igraju igre po sopstvenom izboru.
Lopta u krug
Učesnici se podijele u dvije grupe. Ispred svake grupe je učesnik koji ima loptu.
Na dogovoreni znak učesnik redom dodaje loptu učesnicima iz svoje grupe, a
ostali loptu vraćaju njemu, na isti način. Obje grupe započinju igru istovremeno,
a pobjednik je ona ekipa koja brže završi zadatak.
232
Leleškinje – boboškinje
Djeca se podijele u dvije grupe, koje se postroje u dva reda, tj. naprave lanac.
Stoje tako u redovima, jedna grupa naspram druge, drže se čvrsto za ruke i gru-
pa koja započinje igru pjeva drugoj grupi: "Leleškinje - boboškinje koga ćete?".
Članovi iz druge grupe se dogovaraju (da druga grupa ne primijeti koga će), i iza-
brani član se zaleti u namjeri da prekine lanac druge grupe. Ako prekine lanac, na
mjestu gdje je prekinut, vodi jednu osobu sa sobom u svoju grupu. Ako ne uspije,
onda se na tom mjestu, gdje je pokušao da prekine lanac, pridružuje suprotnoj
grupi, koja započinje pjevanje drugoj grupi. I tako sve dok ne ostane samo jedna
osoba u jednoj grupi.
Završna aktivnost
Voditeljica podstiče razgovor u krugu o sprovedenim aktivnostima:
kako su se učesnici osjećali za vrijeme igre
kako su se osjećali kad nisu mogli da se razbiju lanac
šta im je prijalo, a šta nije
ko je preuzeo vodstvo u grupi i kakav je bio njegov stil vođenja
kako su se drugi članovi osjećali, da li bi nešto željeli da promjene
koji članovi su imali najmanje učešća, zašto

kako je grupa izlazila na kraj sa onima koji se nisu slagali sa njhovim prijed-
lozima, načinom igre
Golubica mira
Učesnici stoje/sjede u krugu, drže se za ruke. Zamišlja se da je u sredini kruga
(ili kod voditeljice) golubica mira koju voditeljica pažljivo, nježno dodaje jednom
učesniku, on prvom do sebe, i tako redom, na isti način. Učesnici treba da usmjere
pažnju na zamišljenu golubicu mira i lagano, smireno i pažljivo dodavanje.
Evaluacija
233
XIII KREATIVNE RADIONICE
XIII KREATIVNE RADIONICE
RADIONICA 1: “Likovna radionica 1”

Tema Predstavljanje kroz crtež
Cilj Upoznavanje drugih i sebe, podsticanje razmišljanja o sebi, ra-
zvoj saradnje, likovno izražavanje, vizuelna percepcija
Metod Diskusija, pisanje, likovno izražavanje, izložba, rad u paru, igra
Trajanje 90 minuta
radni listići: „Dovrši misao o sebi” i „Zadati crteži”, papir za crtanje,
flomasteri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
onome šta se danas događalo u školi, šta su djeca učila, koji su domaći za-
daci i sl.
uspjesima i neuspjesima u školi, pravilima ponašanja
Dovrši misao o sebi
Djeca imaju zadatak da na praznim karticama započnu rečenice na način na koji
oni to žele, sa ciljem da saznaju nešto novo o članovima svoje grupe. Svako do-
bija po jednu karticu, a ko brzo završi dobija gratis - još jednu/dvije kartice. Kada
djeca završe sa ispisivanjem nedovršenih rečenica, započinje se jedan krug igre.

Svako izvlači karticu, čita i dopunjava rečenicu koju je izvukao. Kartice se mogu
dopisivati za drugi krug ige. Kad istekne dogovoreno vrijeme, svako predstavlja
šta je saznao očlanovima grupe.
Glavna aktivnost
Zadati crteži
Učesnici sjede u parovima, leđima okrenuti jedni drugima. Jedan partner dobije
neki jednostavan crtež (voditeljica unaprijed pripremi nekoliko crteža), a drugi
dobija prazan list papira i flomaster. Partner sa crtežom ima zadatak da opisuje
detaljno šta vidi na crtežu, tako da onaj koji crta to može što vjernije da repro-
dukuje na papiru. Po isteku dogovorenog vremena, u velikoj grupi se prezentuju
crteži.
da li im se igra dopala
šta je bilo teško
šta su zaključili kroz ovu aktivnost 237
Završna aktivnost
Ovo sam ja
Djeca imaju zadatak da korišćenjem likovnog izraza predstave sebe, onako kako
vide sebe ili nešto što je za njih karakteristično.
Svako predstavlja svoj rad na sljedeći način:
opiši svoju sliku
kako si zadovoljan svojom slikom
ako si zadovoljan, čime si zadovoljan
kako to može da se promijeni
šta ti se na njoj najviše dopada
Na kraju se pravi zajednička izložba, koja može uključiti i kartice „Dovrši misao o
sebi”.
Evaluacija
RADIONICA 2: „Likovna radionica 2”

Tema Slobodna tema – likovni rad
Cilj Izražavanje i razvijajnje kreativnosti, razvijanje percepcije, učenje
strpljenju kroz crtanje, rad na osnovu sjećanja ili mašte
Metod Crtanje, slikanje, izložba, diskusija
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir za crtanje,
flomasteri, bojice, tempere, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
daci i sl.
Glavna aktivnost
Moj crtež
Djeca dobiju instrukcije od voditeljice da mogu da crtaju ili slikaju po slobod-
238
nom izboru, tehnikom koju žele, od rapoloživog materijala. Tokom rada, podršku
mogu da pružaju volonteri.
Izrađene crteže učesnici izlažu i predstavljaju svoj rad na sljedeći način:
opiši svoj crtež/sliku
kako si se opredijelio za temu
kako si zadovoljan svojim crtežom/slikom
ako si zadovoljan, čime si zadovolan
šta ti se na crtežu/slici najviše dopada
U zavisnosti od izabranih tema, voditeljica povezuje dječije radove sa dječijim
željama, snovima, aktivnostima koje ispunjavaju njihovo slobodno vrijeme i sl.
Završna aktivnost
Utisci sa radionice
Učesnici na hameru upisuju svoje ime, simbol i opis svojih utisaka nakon održane
radionice.
Evaluacija
šodjela fascikli i evaluacionih listića
RADIONICA 3: „Likovna radionica 3”

Tema Proljeće

Cilj Razvijanje kreativnosti, jačanje kooperativnosti i promovisanje
timskog duha
Metod Razgovor, pisanje, rad sa plastelinom, rad u paru, izložba
Trajanje 90 minuta
ri, bojice, plastelin, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
daci i sl.
Razgovor o proljeću
Vodi se razgovor o proljeću i o aktivnostima koje učesnici nisu mogli da sprovode
u zimskom periodu. Svako djete navede jednu aktivnost koja je došla zajedno sa
proljećem. Nabrajaju se zajedničke igre. 239
Glavna aktivnost
Ovo je proljeće
Djeci se podijeli papir/podloga za rad, plastelin, a radi se u manjim grupama (po
dva člana). Njihov zadatak je da od plastelina naprave sve što ih podsjeća i vezuje
za proljeće: plodove, prirodu, druženje, osjećanja, događaje. Na kraju se svi radovi
sakupljaju, stavljaju na zajednički sto i pravi se dogovor o zajedničkoj prezentaciji
ovog godišnjeg doba.
Završna aktivnost
Ogledalo
Svako djete na svom listu papira nacrta okvir koji predstavlja ogledalo i potpiše
se na vrhu „ogledala”. Svako svoje „ogledalo” doda osobi sa svoje desne strane i
svako uspisuje po jednu poruku za osobu čije je „ogledalo” dobio. Poruka treba
da bude afirmativna. Nakon što napišu poruku, proslijede dalje i dobijaju novo
„ogledalo”. Proces traje sve dok svako ne napiše poruku za svakog člana grupe. Na
kraju svako dijete dobija svoje „ogledalo” sa ispisanim porukama grupe.
Slijedi razgovor u krugu o tome kako se učesnici osjećaju kada čuju poruke koje
su dobili od drugih članova grupe. Svi ili dobrovoljci čitaju poruke koje su dobili.
Evaluacija

RADIONICA 4: „Moj heroj”

Tema Identifikacija sa uzorom
Cilj Uočavanje i biranje pravih uzora - ličnosti za identifikaciju (u rje-
šavanju problema, učenju, dobroti, moralnim vrijednostima),
prema kojima se bira sopstveno ponašanje, vršnajčka ili druga
grupa, životni put. Uviđanje važnosti ličnih uzora: u odnosima,
oblačenju, lijepom ponašanju, razgovoru, ocjenjivanju drugih,
raspravljanju svakodnevnih tema važnih u životu djece, politič-
kih i drugih tema, svjetskih i životnih pitanja.
Metod Razgovor, pismeno izražavanje, izlaganje
Trajanje 90 minuta
Uvodna aktivnost
240
daci i sl.
Slijedi razgovor o uzorima:
ko je uzor
ko može da bude uzor
da li je to neki nestvaran lik
može li uzor da bude neko blizak učesnicima
koje su osobine koje uzor treba da posjeduje
šta mogu da nauče od te osobe
koje su pozitivne osobine koje posjeduje ta osoba
Glavna aktivnost
Moj heroj
Učenici pišu kratak sastav o svom heroju - uzoru.
Ukoliko neko nema heroja - uzor, zadatak je da opiše situaciju u kojoj je on sam
postupio poštujući moralne vrijednosti:
poštovao sam drugu osobu
govorio sam istinu
postupio sam pravedno
družio sam se sa drugima
pomogao sam nekome

bio sam hrabar
priznao sam grešku i popravio štetu
bio sam disciplinovan
i sve to ne tražeći ništa za uzvrat
Svi ili oni koji žele, čitaju svoje sastave pred velikom grupom.
Završna aktivnost
Osobine mog heroja
Na hameru se zapisuju osobine (heroja) koje su učesnici opisali u svom sastavu
(istrajnost, upornost, iskrenost, nesebičnost, dobrota…).
Evaluacija
241
242
XIV PRAZNIČNE RADIONICE
XIV PRAZNIČNE RADIONICE
RADIONICA 1: „Novogodišnja radionica”

Tema Nova godina
Cilj Proslavljanje praznika, a u okviru toga: razvoj grupne kohezije;
uviđanje svojih želja, važnosti poklanjanja pažnje drugima, dis-
tanciranje i ulaženje u ulogu drugog, radost davanja, poklanja-
nja, lični doprinos izazivanju pozitivnih osjećanja kod drugoga;
usmjeravanje na pozitivan način razmišljanja, sagledavanja stva-
ri; donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti za donijete od-
luke; ispoljavanje kreativnosti kroz izradu novogodišnje čestitke;
širenje opšteg znanja i kulture
Metod Razgovor, pravljenje čestitki
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, papir za crtanje,
papir u boji, makaze, oho-ljepilo, hamer u boji, flomasteri, bojice,
Uvodna aktivnost
Vodi se razgovor sa učesnicima o događajima od proteklog susreta.
Kako proslavljamo Novu godinu
Vodi se grupna diskusija o predstojećim praznicima, načinu na koji se proslavljaju:

da li učesnici slave Novu godinu i na koji način to čine
na šta ih jelka asocira (centar oko kojeg će se okupiti porodica)
(zajedničko) ukrašavanje kuće (davno plodovima-orasima, jabukama, na-
randžama, medenjacima, šećernim bombonima...sjajnim kuglicama, lam-
pionima, prskalicama)
da li je za njih značajna Nova godina, zbog čega
vrijeme darivanja kao simbolična želja za obiljem u Novoj godini
da li im neko priprema poklone, ko
da li ih pokloni čekaju ispod jelke ili negdje drugo
da li oni nekome pripremaju poklone, kakve, kome
Ukoliko djeca dolaze iz različith kultura, voditeljica podstiče djecu da ispričaju da
li i na koji način se Nova godina proslavlja u njihovoj kulturi. Razgovor se dalje
vodi o Božiću i ekvivalentnim praznicima koje poštuju druge kulture.
245
Glavna aktivnost
U Novu godinu ulazim sa lijepim sjećanjima na Staru godinu
Učesnici treba da razmisle i zapišu na odvojenim polovinam lista papira šta će
pamtiti iz stare godine: nešto što je bilo posebno lijepo i nešto što ne žele da
pamte, nešto što je bilo neprijatno. Voditeljica usmjerava učesnike na ponavljanje
pozitivnog i na rješavanje problema - neponavljanje istih grešaka.
Moje nove novogodišnje odluke
Učesnici treba da razmisle i donesu novu, važnu odluku, najviše tri odluke, koje
će realizovati tokom nove godine... Voditeljica podstiče učesnike da razmišljaju
o drugačijem početku nove godine, šta žele da urade, postignu za sebe, za svo-
ju porodicu, za druge ljude... Kada svi završe, donijete odluke se izlože u velikoj
grupi i postave na dogovoreno mjesto u prostoriji. Voditeljica podstiče djecu na
razmišljanje da li su odluke realne, ostvarljive, koliko truda treba da ulože... Reali-
zacija donijetih odluka se zajednički prati kroz naredni period.
Završna aktivnost
Novogodišnja čestitka
Svaki učesnik treba da osmisli novogodišnju čestitku, maštovito, duhovito, crte-
žom, simbolom, tekstom. Kad svi završe, predstavljaju svoju čestitku i objašnjava-
ju zašto su baš tako rasporedili crteže, simbole, riječi, rečenice. Ko želi, može da
saopšti kome je čestitka upućena. Nakon predstavljanja, svaku učesnik pronalazi

mesto u učionici za svoju čestitku.
Evaluacija
RADIONICA 2: „8. mart”

Tema Međunarodni dan žena
Cilj Sticanje znanja o značaju Međunarodnog dana žena, izražavanje
ljubavi i pažnje prema majci, razvijanje mašte, posticanje kreativ-
nosti
Metod Razgovor, poučavanje, pravljenje čestitki, pohvala
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, radni listići „Po-
ruka majci ili drugoj važnoj ženi”, papir za crtanje, papir u boji,
makaze, oho-ljepilo, hamer u boji, flomasteri, bojice, fascikle,
246
Uvodna aktivnost
Izlaganje i razgovor o značaju Međunarodnog dana žena, odnosno 8. marta:
šta učesnioci znaju o ovom prazniku
zašto se slavi
za koga je ovaj dan važan
da li slave ovaj praznik, na koji način
šta se sve može poklanjati i na koje načine se može iskazati ljubav prema
voljenim osobama, kada sve to može činiti
Glavna aktivnost
Poruka majci ili drugoj važnoj ženi
Učesnici sastavljaju poruke ljubavi i poštovanja za majku ili drugu važnu ženu.
Poruke će biti sastavni dio osmomatrovskih čestitki.
Voditeljica vodi računa o djeci koja su doživjela odvajanje ili gubitak majke, na
koji način se u djetetovoj porodici razgovara o odvajanju i gubitku. Sa takvim
djetetom pravi dogovor o načinu na dijete želi da se uključi u ovu aktivnost, šta
dijete želi da podijeli sa grupom.
Završna aktivnost
Izložba čestitiki
Učesnici predstavljaju svoje radove, voditeljica upućuje pohvale za sve čestitke i
uloženi trud.

Evaluacija
RADIONICA 3: „Pogodi ko si”

Tema Povezanost među članovima grupe, vaskršnji praznici
Cilj Jačanje grupne povezanosti, opuštanje, razvijanje mašte, razmje-
na znanja o Vaskrsu, uvažavanje međusobnih razlika
Metod Igra, razgovor
Trajanje 45 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, samoljepljivi listići, samo-
ljepljiva traka, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
247
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Pogodi ko si
Svakom učesniku se na leđima zalijepi ime neke osobe koju predstavlja. Učesnik
ulazi u sredinu grupe, svima pokazuje šta mu je napisano na leđima i onada poči-
nje sa postavljanjem pitanja. Može da pita sve što misli da će mu pomoći u poga-
đanju, ali tako da odgovor bude samo ,,da” ili ,,ne”. Npr. ,,Da li je ta osoba muško?”,
,,Je li glumac?”, ,,Je li živ?” itd. Na dobijeni odgovor ,,ne”, prepušta tom učesniku
središnje mjesto i priliku da postavlja pitanja. Igra se sve dok svi ne pogode šta im
piše na leđima. Nakon toga igra se ponavlja, ali sa imenima biljaka.
Razgovor o igri:
da li je učesnicima bilo lako/teško da otkriju identitet zadate osobe
kako su se osjećali kada nisu mogli da pogode
da li se ljute kada im ne ide, kada gube, kako sa tim izlaze na kraj
Završna aktivnost
Vaskršnji praznici
S obzirom da se približavaju Vaskršnji praznici, sa djecom se vodi razgovor o
ovom prazniku:
da li znju na koji način se obilježava ovaj praznik
da li su čuli neku priču vezanu za ovaj praznik
kako su ovaj praznik proslavljali njihovi roditelji, djedovi i bake
da li se u njihovoj porodici obilježava ovaj pranik, na koji način
ko im na taj dolazi u posjetu
da li neko u grupi ima prijatelje, komšije koji ne proslavljaju ovaj praznik jer
su druge vjeroispovijesti
možemo li zajedno da slavimo, na koji način
kako će provesti slobodne dane, sa kim i gdje
Ukoliko ima učesnika druge vjeroispovijesti, voditeljica ih podstiče da ispričaju o
najvažnijem vjerskom prazniku koji se obilježava u njihovoj kulturi.
Evaluacija
248
249
XV EVALUACIJA
XV EVALUACIJA
RADIONICA 1: „Uspjeh Programa”

Tema Evaluacija kao dio grupnog procesa; uvažavanje mišljenja djete-
ta
Cilj Podsjećanje na ciljeve Programa, očekivanja učesnika i voditelji-
ca; razgovor o izazovima i poteškoćama; istraživanje informacija
o članovima grupe i Programu, osvrt na zajednička postignuća;
priprema za rastanak
Metod Razgovor, podsticaj, anketiranje, pisanje, diskusija, davanje pozi-
tivne povratne informacije
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listići „Upitnik za
istraživanje informacija o Programu”, flomasteri, fascikle, evalua-
Uvodna aktivnost
Doček učesnika i zajedničko pozdravljanje
Moja očekivanja
Voditeljice se zajedno sa djecom prisjećaju ciljeva Programa „Produženi stručni
rad”, očekivanja učesnika i voditeljica, izazova, teškoća i načinima njihovog preva-
zilaženja. Učesnici, zatim i voditeljice iznose svoje mišljenje i utiske.

Slijedi provjera ostvarenosti početnih očekivanja učesnika i postavljenih ciljeva.
Glavna aktivnost
Ja istražujem informacije o Programu
Djeci se objasni da su u ovoj aktivnosti u ulozi istraživača i da treba da istraže
utiske učesnika o Programu. Istraživanje se sprovodi tako što učesnici slobodno
šetaju prostorom, anketiraju učesnike iz grupe upisujući u radne listiće (upitnik)
odgovore i ime svakog učesnika kojega su ispitali. Svako se trudi da se sva imena
učesnika iz grupe nađu na istraživačkom listiću. Zatim se, u velikoj grupi, pred-
stavljaju rezultati istraživanja. Rezultate istraživanja voditeljice zapisuju na tablu.
253
Prilog – Upitnik za istraživanje informacija o Programu
Imena anketiranih učesnika:
__________________________________________________________________
1. Boravkom u ovoj grupi sam:
zadovoljan/a
ravnodušan/na
razočaran/a
2. U ovoj grupi sam se osjećao/la:
odlično
osrednje
loše
3. Sve što sam radio/la u okviru ovog Programa, za mene je bilo:
zabavno
osrednje
dosadno
4. Od svih aktivnosti naročito mi se dopalo:
________________________________________________________________
5. Od svih aktivnosti naročito mi se nije dopalo:
________________________________________________________________
6. Smatram da mi je ovaj Program potreban:
da možda ne
7. Rad voditeljica grupnog rada zaslužuje ocjenju:
1 2 3 4 5
8. Rad voditelja/ica individualnog rada (volontera/ki) zaslužuje ocjenju:
1 2 3 4 5
9. Od kada sam u ovom Programu osjećam se:
bolje
isto
gore
10. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema školi je:
bolji
isti
gori
11. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema vršnjacima je:
bolji
isti
254 gori
12. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema roditeljima je:
bolji
isti
gori
13. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema nastavnicima je:
bolji
isti
gori
14. U ovom Programu je korisno:
________________________________________________________________
15. Čini mi se da u ovom Programu nije korisno:
________________________________________________________________
16. Tvoji roditelji smatraju da je ovaj Program:
jako koristan za tebe
malo koristan za tebe
nije koristan za tebe
Završna aktivnost
Vodi se završni razgovor o osjećanjima nakon današnje aktivnosti i druženja na
radionicama.
RADIONICA 2: „Zahvalnost sebi i drugima”

Tema Zahvalnost i poštovanje; rastanak
Cilj Naučiti reći „hvala”, shvatiti šta to drugima i nama samima znači,
razmjena pozitivnih osjećanja na rastanku
Metod Razgovor, pisanje, diskusija, davanje pozitivne povratne informa-
cije, igra
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, flomasteri, prilog „Glas
mudrosti”, radni listići „Zahvalnica”, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Zahvalnost
Vodi se razgovor sa učesnicima u krugu:
255
o tome koliko se često zahvaljuju
na čemu se sve zahvaljuju
šta to zapravo znači
zbog čega je važno zahvaliti se
kako se osjeća osoba koja prima zahvaljivanje
kako se mi osjećamo kada se drugom zahvalimo - postajemo li plemenitiji
Voditeljica zaključuje da se zahvaljivanjem pokazuje da prihvatamo druge i da
priznajemo njihovu vrijednost (da ne vidimo samo njihove mane).
Glavna aktivnost
Glas mudrosti
Voditeljica čita nekoliko mudrih misli, koje se zajedno sa djecom komentarišu:
„Trebamo drugima zahvaljivati, bilo zato što su dobri bilo zato da bi dobri-
ma postali!” – Talidari
„Što više prepoznajete i izražavate zahvalnost za stvari koje imate, to ćete
više imati stvari na kojima trebate biti zahvalni.” – Zig Ziglar
„Zahvalnost nije samo najveća od svih vrlina, nego i majka svih ostalih.” -
Ciceron
„Osjećati zahvalnost a ne iskazati je, isto je što i umotati poklon, a ne predati
ga.” - William Arthur Ward

Zahvalnica
Potom učenici dobijaju radni listić „Zahvalnica” u kojem se zahvaljuju sebi i drugi-
ma, najprije pismeno, a zatim i usmeno.
Završna aktivnost
Zagrli prijatelja i zahvali se
Djeca hodaju po prostoriji dok voditeljica ili osoba, koja je prethodno određena,
ne kaže npr. „Zagrli prijatelja sa istom bojom očiju”. Zatim se djeca sa istom bojom
očiju okupe u mali krug, čvrsto se zagrle i zahvale jedni drugima na zagrljaju. Na-
kon nekoliko sekundi djeca opet šetaju prostorijom i igra se nastavlja uz stvaranje
grupa po nekim drugim osobinama i nove zagrljaje.
Vodi se završni razgovor o osjećanjima nakon današnje aktivnosti i druženja na
radionicama.
256
RADIONICA 3: „Samoprocjena”
Tema Samoprocjena
Cilj Podsticanje na razmišljanje o sebi, o sopstvenom napredovanju;
procjena realizovanih aktivnosti i postignutih rezultata kroz po-
punjavanje evaluacijskog upitnika i razgovora o istom
Metod Razgovor, diskusija, popunjavanje upitnika, izlaganje, davanje
pozitivne povratne informacije
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, flomasteri, papir A4, pri-
log – „Samopocjena djeteta”, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
Procijeni samog sebe
Voditeljica objašnjava termine „procjena”, „samoprocjena”, „samoevaluacija”.
Svaki učesnik treba da navede 5 svojih osobina i na skali od 1 – 5 da odredi koliko
se ta osobina odnosi na njega. Zatim svi odgovaraju na pitanje koju bi ocjenu dali
sebi za tu istu osobinu prije godinu dana i šta se to od tada promijenilo.
Moguće osobine/osjećanja: stidljiv, povučen, prihvaćen u grupi, sretan, zadovo-
ljan uspjehom u školi, siguran u sebe, nervozan, ljut, tužan, zadovoljan, uplašen,
usamljen...

Glavna aktivnost
Samoprocjena učesnika
Prilog – „Samopocjena djeteta”

Učesnici popunjavaju upitnike kojima procjenjuju sopstveni napredak, ocjenjući
koliko se navedena tvrdnja na njih odnosi (tačno; netačno):
Sada se lakše kontrolišem kad me neko izaziva u igri.
Ako mi neko učini nešto što mi ne odgovara, ja mu uzvratim istom mjerom.
Rado učestvujem u grubim i divljim igrama u razredu.
Neuspjeh me uvijek oneraspoloži.
Mislim da su moji vršnjaci puno uspješniji i bolji od mene.
Radije odustanem od igre, nego što se trudim da stignem do kraja, cilja.
Volim kada neko drugi, a ne ja, organizuje i vodi igre.
Volim da namećem svoje ideje i mišljenje.
Ne volim i ne priznajem greške u svom radu. 257
Osjećam da su često baš svi protiv mene.
Imam dobrog prijatelja/prijateljicu koji su baš uvijek uz mene.
Rado ću potražiti pomoć nastavnika ili roditelja kada mi ne ide učenje.
Zatim svaki učesnik, za sebe, upoređuje svoj početni upitnik sa završnim.
Nakon toga, u velikoj grupi, svaki učesnik komentariše svoja zapažanja o upitni-
cima ili generalno, npr. moje najveće postignuće..., treba da se više potrudim u
vezi... Ostali učesnici i voditeljice daju povratnu informaciju svakom učesniku o
pozitivnim promjenama koje primjećuju kod njega.
Završna aktivnost
Vodi se razgovor o tome kako su se učesnici osjećali tokom današnjeg dana.
Pravi se dogovor o narednom susretu, odnosno o završnoj radionici i nagradi za
napredovanje u grupi – dodjela diploma i najava nagradnog boravka u dječjem
odmaralištu.
RADIONICA 4: „Zajedno možemo sve!”

Tema Evaluacija programa; rastanak
Cilj Evaluacija rada (Programa – grupnog i individualnog rada, sa-

držaja, načina rada, učešća, promjena, naučenog); dobijanje
povratne informacije: o radu voditelja, saradnji sa volonterima i
djecom, dobitima; razgovor o problemima na koje smo nailazili
tokom rada i načinima na koje smo ih prevazilazili, o osjećanjima;
isticanje onoga što smo naučili o sebi i drugima, svojim snagama
i slabostima, planovima. Zabava i dodjela diploma i brošura (na
kojima su ispisane glavne ideje Programa, misli i ideje učesnika
sa preporukama namijenjenim roditeljima).
Metod Razgovor, diskusija, pisanje, čitanje, davanje pozitivne povratne
informacije, igra, pjesma, ples, recitovanje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, hamer, markeri, flomasteri, papir
A4, samoljepljivi listići, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisa-
nje, diplome, brošure, prigodno posluženje (torta i sokovi)
Uvodna aktivnost
Vodi se razgovor u krugu:
da li učesnici sami osjećaju da je Program završen, kada dolazi do završetka
Programa, od koga to zavisi
258
kako se osjećaju sada, na kraju Programa
šta su dobili, šta im je bilo korisno u toku Programa, na radionicama
šta će pamtiti kao pozitivno, prijatno iskustvo, a šta kao neprijatno, nega-
tivno
čega će se rado sjećati, šta žele da zaborave
planovi za budućnost, šta zavisi od njih samih
kad bi bili učesnici na okruglom stolu gdje se govori o problemima djece,
šta bi tamo rekli, poručili o ovom Programu; generalno
da imaju prijatelje koji ima isti ili sličan problem da li bi im savjetovali da se
uključe u ovakav Program
Glavna aktivnost
Čovječuljak
Na hameru se nacrtaju obrisi ljudske figure. Učesnici na pripremljenim samolje-
pljivim listićima upisuju odgovore na pitanja (navedena u daljem tekstu) i lijepe
ih na predviđena mjesta na nacrtanoj ljudskoj figuri.
Voditeljica docrtava sljedeće dijelove na figuri i postavlja svim učesnicima ista
pitanja:
Kapa: šta su naučili tokom ovog Programa (o sebi, o drugovima, o roditelji-
ma, uopšte)
Srce: šta se desilo sa osjećanjima, šta se sa njima promijenilo…
Torba sa alatom: koje vještine su savladali, šta sada znaju bolje da rade
Korpa za otpatke: šta bi trebalo izbaciti iz ovog Programa, šta nije valjalo, šta
im se nije dopalo...

Zajednički se čitaju i komentarišu odgovori postavljeni na „čovječuljku”.
Voditeljice podstiču učesnike na razgovor dodatnim pitanjima:
da li su imali neki problem koji su riješili uz pomoć ovog Programa
šta im se posebno dopalo u načinu rada voditeljica/volontera sa učesni-
kom/grupom
šta misle da se promijenilo u njihovom ponašanju u posljednjih godinu
dana
šta im je bilo najteže
šta su naučili o sebi
šta su naučili o svojim drugovima/volonterima/voditeljima/roditeljima
šta bi sada drugačije uradili
u čemu su uživali
o čemu bi voljeli da saznaju više
259
Završna aktivnost
Voditeljica saopštava da se Program završava, zahvaljuje na učešću, ističe i česti-
ta učesnicima na rezultatima i promjenama do kojih su pojedinačno i zajednički
došli.
Svim učesnicima se dodjeljuju sertifikati (unaprijed pripremljene diplome) i bro-
šura za roditelje (unaprijed pripremljena).
Slijedi zabava uz prigodno posluženje, igra, pjesma, ples, recitovanje pod sloga-
nom „Pokaži šta znaš”.
260
PRILOZI
261
262
PRILOG 1: INICIJALNI UPITNIK (ZA ODJELJENSKE
STARJEŠINE)
INICIJALNI UPITNIK
(popunjava odjeljenski starješina)
OSNOVNA ŠKOLA ___________________________________________________

RAZRED ________ ODJELJENSKI STARJEŠINA _____________________________
OPŠTI PODACI O UČENIKU/UČENICI

Ime i prezime ______________________________________________________
Datum rođenja _____________ Mjesto rođenja __________________________
Adresa stanovanja i br. telefona _______________________________________
Porodične prilike – sa kim učenik/učenica živi ____________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
PODACI O ŠKOLSKOM USPJEHU
1. Da li je učenik/učenica ponavljao/la razred?

a) ne, nije ponavljo/la
b) ako jeste, navedite koji:
2. Sa kojiom uspjehom je završio/la prethodni razred?
__________________________________________________________________
3. Je li polagao/la popravni ispit na kraju godine?
a) da, iz ___________ predmeta (navedite broj i koji predmet)
b) ne, nije imao/la popravnih ispita
4. Je li učenik/učenica u dosadašnjem školovanju imao/la izrečenu neku peda-
goško/vaspitnu mjeru?
a) da, u ________ razrerdu mu/joj je izrečena __________________________
_______________________________________________________________
b) ne, nije imao/la nikakvih vaspitnih mjera
c) ne, nije imao/la vaspitnh mjera, ali je na sjednicam često navođen/na kao
učenik/učenica s poteškoćama u ________________________________
____________________________________________________________
263
5. Je li učenik/učenica često odsutan/na sa nastave?
a) da, učenik/učenica često samovoljno odlazi sa nastave
b) da, često izostaje sa nastave radi bolesti ____________________________
c) ne, učenik/učenica ne izostaje često sa nastave
ZAPAŽANJA O RADU UČENIKA/UČENICE NA NASTAVI

1. Za vrijeme nastave učenik/učenica:
a) prati nastavu i aktivan/na je
b) prati nastavu, ali se ne zalaže
c) ometa nastavu pričom sa drugim učenicima
d) ometa nastavu upadicama i pričom sa svima, pa i sa nastavnikom
e) motorički je vrlo aktivan/na, ustaje, uzima tuđi pribor, piše na tabli
f) nešto drugo __________________________________________________
2. Jesu li kod učenika/učenice ustanovljene neke specifične razvojne teškoće:
(moguće je zaokružiti više odgovora)
a) vida
b) sluha
c) motoričke teškoće
d) teškoće u čitanju
e) teškoće u pisanju
f) teškoće u pamćenju
g) teškoće u koncentraciji
h) neurološke teškoće (govora, tikovi...)
i) epileptički napadi
j) nešto drugo __________________________________________________
k) ništa od navedenog
3. Kod djeteta se zapaža nedostatak:
(moguće je zaokružiti više odgovora)
a) radnih navika
b) socijalnih vještina
c) kulturnih navika
d) higijenskih navika
4. Postoje li posebna područja u kojima se učenik/učenica izrazito zakazuje?
a) da, zakazuje u __________________________________________________
_______________________________________________________________
b) ne, sve radi podjednako
264
5. Postoje li nastavna područja u kojima se učenik/učenica posebno ističe?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
SOCIJALANA SLIKA UČENIKA/UČENICE I O UČENIKU/UČENICI

1. Karakteristično ponašanje učenika/učenice u školi je:
(moguće je zaokružiti više odogovora)
a) ponaša se primjereno svom uzrastu
b) često se izoluje od druge djece
c) često ga/je druga djeca izoluju
d) ponaša se agresivno samo kada ga/je neko izaziva ili napada
e) ponaša se agresivno bez povoda iz okoline
f) ponaša se nemarno i prema djeci i prema svojim stvarima
g) nesamostalan/na je i stalno traži pomoć drugih
h) više voli da se druži sa učenicima/učenicama nižih razreda
i) više se druži sa učenicima/učenicama viših razreda
j) samovoljan/na je i ne poštuje školska pravila
k) često kasni na čas
l) nešto drugo __________________________________________________

2. Odlazi li učenik/učenica na dodatni tretman?
a) da, odlazi ___________________________________________izvan škole
b) da, odlazi ______________________________________________ u školi
c) da, uključen/na je u
d) ne, do sada nije bio uključen/na u dodatne tretmane
e) ne, do sada nije bio uključen/na u dodatne tretmane, ali savjetujem odlazak
f) nešto drugo __________________________________________________
3. U kojoj mjeri roditelji ili staratelji sarađuju sa školom?
a) redovno se informišu i dolaze na roditeljske sastanke
b) dolaze samo kada ih pozovemo
c) ne dođu ni kada ih pozovemo
d) dolaze često i traže nešto za dijete, čak i kada to nije potrebno
e) nešto drugo __________________________________________________

265
4. Procjenjujem da su roditeljski postupci:
a) većinom primjereni i pravilni
b) nedovoljni i nepravilni
c) nema usaglašenosti među roditeljskim odlukama
d) preblagi su i nekompetentni
e) prestrogi su i nepristupačni
5. Da li je učenik/učenica uključen u slobodne aktivnosti u školi?
a) da, uključen je u ______________________________________________
_______________________________________________________________
b) ne, ne želi da se uključi ni u jednu aktivnost
c) ne, smatramo da bi ga to odvlačilo od učenja
d) ne, roditelji ne dozvoljavaju uključivanje u slobodne aktivnosti radi lošeg
ponašanja ili slabog učenja
e) ne, ali dijete ima niz vanškolskih aktivnosti
U Podgorici, __________2013. Inicijalni upitnik uspunilo/la:

___________________________
266
PRILOG 2: PODACI KOJE SU O DJECI DALE ODJELJENSKE
STARJEŠINE (PRIMJER)
PODACI O UČENICIMA KOJE SU DALI/E ODJELJENSKE STARIJEŠINE (primjer)
DD
Ide u V razred, razredni starješina M M.
Lični podaci: rođen je XX.g. u Podgorici. Živi u četvoročlanoj porodici: otac, maj-
ka sestra.
Podaci o prethohodnom školskom uspjehu: prethodni razred je završio do-
brim uspjehom. U dosadašnjem školovanju nije imao izrečene pedaško/vaspitne
mjere. Ne izostaje često sa nastave.
Zapažanja o radu učenika/učenice u nastavi: Učenik prati nastavu, ali se ne
angažuje, nema specifične razvojne teškoće, ali se zapaža nedostatak kulturnih
navika. Izrazito zakazuje u savladavanju stranih jezika, a ne postoje nastavna po-
dručja u kojima se posebno ističe.
Socijalna slika učenika: Ponaša se primjereno svom uzrastu, nije uključen u
vannastavne aktivnosti, do sada nije izrazio želju ni da se uključi.
Roditelji dolaze isključivo kada su pozvani, roditeljski postupci se mogu opisati
kao nedovoljni i nepravilni.
267
PRILOG 3: UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA
UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA
Osnovni razlog uključivanja djeteta u program je:

1. slab školski uspjeh
2. izostajanje, izbjegavanje nastave
3. ometanje nastave
4. poremećaji pažnje
5. hiperaktivnost
6. visok stepen introvertiranosti
7. sklonost nasilničkom ponašanju
8. vršenje krivičnih djela
9. korišćenje sredstava zavisnosti
10. nešto drugo: _________________________________________________
___________________________________________________________
Sa djetetom je potrebno da se radi na specifičnim ciljevima programa:

djelimično u potpu-
Sa djetetom je potrebno da se radi na uopšte nije
je potreb- nosti je
specifičnim ciljevima programa: potrebno
no potrebno
1. Prihvatanje samoga sebe 1 2 3
2. Razvoj samostalnosti 1 2 3
3. Razvoj odgovornog ponašanja 1 2 3
4. Razlikovanje odgovornog i neodgovornog 1 2 3

ponašanja
5. Uvažavanje autoriteta 1 2 3
6. Razvoj saradničkog odnosa sa odraslima 1 2 3
7. Razvoj saradničkog odnosa sa vršnjacima 1 2 3
8. Razvoj vještina komunikacije 1 2 3
9. Pravilan odnos prema imovini 1 2 3
10. Usklađivanje želja i mogućnosti 1 2 3
11. Unaprijeđivanje navike učenja 1 2 3
12. Razvoj vještine učenja 1 2 3
13. Unaprijeđivanje radnih navika 1 2 3
268
14. Unaprijeđivanje higijenskih navika 1 2 3
15. Razvoj pozitivnih interesa 1 2 3
16. Razvoj tolerancije i nenasilne komunikacije 1 2 3
17. Prepoznavanje sopstvenih sposobnosti, 1 2 3

interesa, želja i izbora
18. Prepoznavanje sopstvene uloge u porodici 1 2 3
19. Motivacija za pozitivne promjene 1 2 3
20. Razvoj pozitivnih odnosa sa članovima 1 2 3

porodice
21. Nešto drugo: _________________________ 1 2 3
DATUM UPITNIK
POPUNJAVANJA: POPUNIO/LA:
269
PRILOG 4: PODACI O ŠKOLSKOM USPJEHU (PRAĆENJE
KROZ TROMJESEČJA, PRIMJER)
PODACI O ŠKOLSKOM USPJEHU

(praćenje kroz tromesječja, primjer)
AA – V razred
osnovi tehnike
CSBAH jezik
matematika
Tromjesečje
geografija
biologija
engleski
muzičko
likovno
istorija
fizičko
ruski
I 1 2 1 2 2 3 1 2 5 2 2
II 2 2 1 2 2 3 2 2 5 3 3
III 2 2 2 2 2 3 2 2 5 3 2
- postoji malo napredovanje u školskom uspjehu, pohvaljen na Nastavnič-

kom vijeću
BB – V razred
osnovi tehnike
CSBAH jezik
matematika
Tromjesečje
geografija
biologija
engleski
muzičko
likovno
istorija
fizičko
ruski
I 2 1 2 2 1 2 1 1 3 2 1
II 2 1 2 2 2 2 1 1 3 2 2
III 2 2 2 1 1 2 2 2 4 2 2
- oscilacije u školskom uspjehu, nema progresivnog napredovanja
270
I
I
II
II
I
III
III
II
III
-
-
Tromjesečje Tromjesečje Tromjesečje
2
2
1
2
1
1
CSBAH jezik CSBAH jezik
1
1
1
CSBAH jezik
vijeća
CC – V razred
EE – VI razred
DD – VI razred
2
2
1
2
1
1
engleski engleski
2
2
1
engleski
2
2
1
2
1
1
ruski ruski
2
1
1
ruski
2
2
1
2
2
1
biologija biologija
2
1
1
biologija
2
2
1
2
1
1
matematika matematika
1
1
1
matematika
2
2
1
1
1
1
tehnika i informatika tehnika i informatika
3
2
1
osnovi tehnike
3
2
2
2
2
1
geografija geografija
2
1
1
geografija
3
3
2
3
2
1
istorija istorija
2
2
2
istorija
2
2
1
2
1
1
fizičko fizičko
održavanje postojećeg uspjeha, uz malo napredovanje

3
3
3
fizičko
4
3
3
3
3
2
likovno likovno
2
3
3
likovno
3
3
3
3
3
2
muzičko muzičko
2
2
2
3
3
2
2
2
2
muzičko
postoji popravljanje školskog uspjeha (smanjen broj negativnih ocjena)
građansko građansko
nema pomaku u odnosu na školski uspjeh i ponašanje, ukor Nastavničkog
271
PRILOG 5: UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA
UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA
Pročitaćeš 12 rečenica koje opisuju šta djeca tvog uzrasta misle i kako se osjećaju.
Ako rečenica dobro opisuje kako se ti osjećaš i misliš, zaokruži slovo T (tačno)
pored rečenice.
Ako ne opisuje ono što ti misliš i kako se osjećaš, zaokruži slovo N (netačno)
pored rečenice.
Pažljivo pročitaj i pazi da ne preskočiš nijednu rečenicu.
Sada se lakše kontrolišem kad me neko izaziva u igri. T N
Ako mi neko učini nešto što mi ne odgovara, ja mu uzvratim istom mjerom. T N
Rado učestvujem u grubim i divljim igrama u razredu. T N
Neuspjeh me uvijek oneraspoloži. T N
Mislim da su moji vršnjaci puno uspješniji i bolji od mene. T N
Radije odustanem od igre, nego što se trudim da stignem do kraja, cilja. T N
Volim kada neko drugi, a ne ja, organizuje i vodi igre. T N

Volim da namećem svoje ideje i mišljenje. T N
Ne volim i ne priznajem greške u svom radu. T N
Osjećam da su često baš svi protiv mene. T N
Imam dobrog prijatelja/prijateljicu koji su baš uvijek uz mene T N
Rado ću potražiti pomoć nastavnika ili roditelja kada mi ne ide učenje. T N
Moje ime i prezime je:_____________________________________________

Imam ________ godina. Pohađam______________razred.
U školi postižem_____________________uspjeh.
Uključen/a sam u grupni rad od ____________razreda.
U ovoj grupi mi smeta što:
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
Najviše volim kada u grupi/volio/voljela bih:
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
272
PRILOG 6: UPITNIK ZA RODITELJE - OČEKIVANJA OD
PROGRAMA
UPITNIK ZA RODITELJE - OČEKIVANJA OD PROGRAMA
OŠ ______________________________________, Podgorica
Poštovani,
Pred vama se nalazi upitnik koji je namijenjen unaprjeđivanju programa Produ-
ženi stručni rad i njegovog boljeg prilagođavanja potrebama učenika. Molimo
Vas da odgovorite iskreno i pažljivo, tako što ćete pored svakog ponuđenog od-
govora u tebelama zaokružiti odgovarajući broj: 1 – netačno; 2 – djelimično tač-
no; 3 – u potpunosti tačno.
Ime i prezime učenika: ___________________________, razred: _____________
Upitnik popunio/la:
Majka: _______________________________________
Otac: ________________________________________
Staratelj/hranitelj: ______________________________
Starateljica/hraniteljica: _________________________
Neko drugi: ___________________________________

Očekujem da će Program pomoći mom djetetu:
U pot-
Djelomič-
R.br. Očekujem da će Program pomoći mom djetetu Netačno punosti
no tačno
tačno
1. da ima bolje ocjene 1 2 3
2. da bude poslušnije 1 2 3
3. da bude pristojnije 1 2 3
4. da bude iskrenije 1 2 3
5. da bude samostalnije 1 2 3
6. da bude odgovornije 1 2 3
7. da bude mirnije 1 2 3
8. da nauči da razlikuje dobro od lošeg 1 2 3
273
9. da počne redovnije da pohađa nastavu 1 2 3
10. da bude vrijednije 1 2 3
11. da pravi manje problema 1 2 3
12. da ne utiče negativno na drugu djecu u poro- 1 2 3

dici, školi
13. da bude zadovoljnije 1 2 3
14. da bolje razumije mene 1 2 3
Očekujem da će Program pomoći meni:
U pot-
Djelomič-
R.br. Očekujem da će Program pomoći meni: Netačno punosti
mo tačno
tačno
1. da budem zadovoljnija/ji sa svojim djetetom 1 2 3
2. da bolje razumijem svoje dijete 1 2 3
3. da u porodici bude manje nervoze 1 2 3
4. da se u porodici manje svađamo 1 2 3

da dijete više ne bude uzrok svađa između

5. 1 2 3
mene i mog partnera/partnerke
6. da se moj partner/partnerka više bavi djetetom 1 2 3
da manje vremena trošim na pomoć djetetu

7. 1 2 3
oko učenja
8. da naučim više o vaspitanju djeteta 1 2 3
da naučim da kvalitetnije razgovaram sa svojim

9. 1 2 3
djetetom
10. da budem manje popustljiv/a prema djetetu 1 2 3
11. da manje kažnjavam dijete 1 2 3
da škola više brine za moje dijete i njegovo na-

12. 1 2 3
predovanje
da se osjećam manje krivim/krivom za nesu-

13. 1 2 3
pjeh djeteta
da dobijem savjet za rješavanje konkretnog

14. 1 2 3
problema
Zahvaljemo na saradnji!
274
PRILOG 7: OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA
OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA
Evaluacija susreta s djecom/roditeljima

Datum:
Redni broj susreta:
Voditeljice susreta:
Planirani sadržaj:
Učesnici (prisutni, odsutni):
Obilježja grupe:
Kratak opis susreta:
Zapažanja voditelja:
Zapažanja učesnika:
Ideje za naredne susrete:
Datum: ______________ Evaluaciju sačinile:

__________________________
__________________________
275
PRILOG 8: IZVJEŠTAJ O PONAŠANJU U GRUPI (ZA GRUPNE
VODITELJE, PRIMJER)
IZVJEŠTAJ O PONAŠANJU U GRUPI

(za grupne voditelje, primjer)
OŠ ______________________________________, Podgorica
PONAŠANJE DJETETA U GRUPI (primjer )
R.br. Ime i prezime Početno stanje Promjena
1. Stalno u pokretu Kooperativan u aktiv-

Fizički agresivno ponašanje nostima, koje su kom-
petitivnog karaktera
Verbalno agresivno ponašanje
Ometa druge u radu
Odbija autoritet
2. Povodljiv Prihvata autoritet

Ometa druge u radu Konstruktivan
Kooperativan
Aktivno se uključuje u
rad grupe
Empatičan
3. Često u svađi Počinje da prihvata

Odbija autoritet grupu
Voli da se ističe pred drugima Aktivno se uključuje u
rad grupe
Ometa druge u radu
Otpor prema grupnim aktivno-
stima
Verbalno agresivno ponašanje
Fizički agresivno ponašanje
4. Odbija autoritet Prilagođavanje aktiv-

Voli da se ističe pred drugima nostima grupe, kada
je njemu data neka
Ometa druge u radu
uloga autoriteta nad
Otpor prema grupnim aktivno- grupom
stima
Aktivno se uključuje u
Verbalno agresivno ponašanje rad grupe
Fizički agresivno ponašanje
5. Povodljiv Kooperativan
Odsutan i nezainteresovan Zainteresovan
Nalaženje podrške i
pažnje u grupi
276
6. Pretjerano traži pažnju Počinje da slijedi i da
Voli da se ističe pred drugima se usmjerava tokom
aktivnosti u grupi
Pretjerano nametanje drugima
Aktivan
7. Povučen Aktivno reaguje kada

Izoluje se su mu prava ugrože-
na
8. Povodljiv Sticanje uvida da ga

Često u svađi njegovo određeno
(impulsivno) ponaša-
Nesiguran
nje dovodi u, za nje-
Impulsivan ga, neželjenu poziciju
Nalazi svoje mjesto u
grupi
9. Kooperativna Vraćanje samopouz-

Povučena danja
10 Odsutna i nezainteresovana Vraćanje samopouz-

Povučena danja
Tiha, mirna, neprimjetna
Nedostatak samopouzdanja
Nesamostalna u radu
11. Kooperativan Podržava aktivnosti u

grupi
12. Teško sklapa prijateljstva Aktivno reaguje kada

Povučena su joj prava ugrožena
Nedostatak samopouzdanja Vraćanje samopouz-

danja
Nesamostalna u radu
277
PRILOG 9: OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA
(PRIMJER)
OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA (primjer)
GRUPNI/djeca INDIVIDUALNI/djeca GRUPNI/RODITELJI
Razvoj socijalnih i Motivacija za učenje Podsticanje aktivnog

prosocijalnih vještina Poboljšanje školskog učešća roditelja u vas-
Uvid u svoje osobine, uspjeha, odnosa pre- pitanju
ponašanje, stvaranje ma školi Podsticanje razmjene
pozitivne slike o sebi. Smanjenje agresivno- među roditeljima
Prihvatanje drugih, sti u ponašanju Razmjena sa vodite-
CILJ međusobno uvaža- Usmjeravanje na po- ljicama (informacije,
vanje, empatija, sa- zitivne načine traže- saznanja, iskustvo,
radnja nja i dobijanja pažnje savjetovanje)
Razvoj samostalnosti Podsticanje pasivnih,
i odgovornosti povučenih
Odnos prema školi Bolje prihvatanje so-
cijalnih pravila
Upoznavanje Pomoć u učenju Prihvatanje djeteta,

Grupna kohezija Razvijanje radnih na- stvaranje pozitivne
vika slike o djetetu
Pravila
Organizovanje vre- Uočavanje djetetovih
Timski rad i saradnja
mena, planiranje potreba
Emocije
Izražavanje sopstve- Pravedni i ujednačeni
Samopouzdanje vaspitni postupci
nog mišljenja
SADRŽAJ Učenje
Dvosmjerna komuni- Podrška i podsticanje
RADA
Ponašanje, odnosi sa kacija djeteta
drugima, rješavanje Poboljšanje komuni-
sukoba kacije u porodici
Socijalne i životne Upućivanje na po-
vještine trebne promjene
Prevencija nasilja
Zdravlje
Izlaganje Razgovor Razgovor

Razgovor, diskusija Iskustveno učenje Diskusija
Iskustveno učenje Učenje kroz igru Kraća izlaganja
Vježbanje Pomoć u učenju i pi- Iskustveno učenje
Igre sanju domaćih zada-
METODE taka
Rolle play
Likovno i dr. kreativ-
no izražavanje
Zadaci
Takmičenje
278
PRILOG 10: OBRAZAC ZA PRAĆENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI
(ZA INDIVIDUALNE VODITELJE-VOLONTERE)
OBRAZAC ZA PRAĆENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI

(za individualne voditelje-volontere)
Voditeljski par:
Volonter:
Škola:
Datum:
grupni rad sa učenicima, grupni rad sa roditeljima,

Aktivnost: broj prisutnih: _________ broj prisutnih: _________
broj odsutnih: _________ broj odsutnih: _________
Teme aktivnosti:
Moj doprinos i osjećanja (volontera) nakon radionioce:
Ocjena uspješnosti: a.) ciljevi uopšte nisu realizovani

b.) većina predviđenih ciljeva nije realizovana
c.) realizovan je manji dio predviđenih ciljeva
d.) realizovan je veći dio predviđenih ciljeva
e.) svi predviđeni ciljevi su realizovani
DATUM POPUNJAVANJA: OBRAZAC POPUNIO/LA:
Prilog voditelja: Plan rada za radionicu/aktivnost; Obrazac-izvještaj o evaluaciji

radionice/aktivnosti
279
PRILOG 11: OBRAZAC ZA PRAĆENJE INDIVIDUALNOG RADA
OBRAZAC ZA PRAĆENJE INDIVIDUALNOG RADA
Voditelj:
Škola:
Korisnik:
Aktivnost: a) individualni rad s djetetom

b) pomoć u učenju
c) nešto drugo: ________________________________________
Datum:
Ciljevi rada:
Teme rada (sadržaj rada):

Opšta ocjena uspješnosti: a) ciljevi uopšte nisu realizovani

b) većina predviđenih ciljeva nije realizovana
c) realizovan je manji dio predviđenih ciljeva
d) realizovan je veći dio predviđenih ciljeva
e) svi predviđeni ciljevi realizovani
Zapažanja voditelja
DATUM POPUNJAVANJA: OBRAZAC POPUNIO/LA:
280
PRILOG 12: UPITNIK ZA RODITELJE - EVALUACIJA
PROGRAMA
UPITNIK ZA RODITELJE
OCJENA PROGRAMA “PRODUŽENI STRUČNI RAD”
Vaše mišljenje nam je važno i uticaće na naš budući rad pa Vas molimo da iskreno
odgovorite na pitanja. Upitnik ne morate potpisivati.
1. Da li ste primjetili neke promjene kod djeteta koje biste mogli pripisati uti-
caju ovog Programa (pozitivne, negativne, opišite ono što ste zapazili):
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
2. Da li smatrate da je ovakav rad u školi koristio Vašem djetetu:

Ne, __________________________________________________________
Malo, na koji način: _____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, na koji način: _______________________________________________
_____________________________________________________________
3. Da li ste Vi dobili neke nove ideje, nešto što je bilo korisno Vama, u vaspita-

nju djeteta i sl.:
Ne, __________________________________________________________
Malo, navedite šta: _____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite šta: _______________________________________________
_____________________________________________________________
4. Da li ste primjetili neke promjene kod sebe, u svom odnosu prema djetetu,
porodici, školi i sl.:
Ne, __________________________________________________________
Malo, navedite šta: _____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite šta: _______________________________________________
_____________________________________________________________
281
5. Da li je Vaše dijete zadovoljno ovim Programom:
Ne, zato što: ___________________________________________________
_____________________________________________________________
Malo, navedite čime: ____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite čime: ______________________________________________
_____________________________________________________________
6. Da li biste svojim prijateljima preporučili da se uključe u ovaj Program:

Ne, zato što: ___________________________________________________
_____________________________________________________________
Možda, zato što: _______________________________________________
_____________________________________________________________
Da, zato što: ___________________________________________________
_____________________________________________________________
7. Molimo da nam date sugestije o čemu bi ubuduće trebalo posvetiti pažnju:

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Zahvaljujemo na saradnji!
282
PRILOG 13: MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA
USLUGE
MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA USLUGE PRODUŽENI STRUČNI RAD
SVRHA USLUGE
Svrha usluge produženi stručni rad je da djeluje preventivno na pojavu socijalno
neprihvatljivog ponašanja djece u osnovnim školama, kao rana intervencija u po-
jedinačnim slučajevima.
Specifični ciljevi:
poboljšanje školskog uspjeha djece uključene u programske aktivnosti,
smanjenje broja neopravdanih izostanaka sa nastave, smanjenje pojave
neprilagođenih oblika ponašanja, kroz podizanje samopoštovanja i samo-
puzdanja djece, ukazivanje na adekvatne načine zadobijanja pažnje i mje-
sta u društvu i ukazivanje na pozitivne osobine i vještine djece, što dovodi
kako do promjene slike koju i roditelji i nastavnici imaju o djeci, tako i na
formiranje pozitivne slike djeteta o samom sebi.
pomoć roditeljima u vaspitanju djece, unaprjeđivanju roditeljskih vještina
i kompetencija
CILJNE GRUPE
Produženi stručni rad obezbjeđuje se djeci u osnovnim školama i njihovim rodi-
teljima.
SPECIFIKACIJA USLUGA
Procjena

Komisija za procjenu i odabir korisnika vrši procjenu korisnika (ličnost, zdravstve-
ni, obrazovni, porodični status, socijalne vještine, ponašanje), radi definisanja
sposobnosti korisnika i njihovih tretmanskih potreba (očekivanja i rizici).
U izboru korisnika komisija se rukovodi sljedećim kriterijimima:
Osobine djeteta: zatvorenost, neprilagođenost, izolovanost, nekomunika-
tivnost, emocionalna nestabilnost, povodljivost, preosjetljivost, netoleran-
tnost, motorički nemir, sniženo intelektualno funkcionisanje, nisko samo-
poštovanje i samopouzdanje, emocionalna i socijalna nezrelost, nizak prag
tolerancije na frustracije
Ponašanje: neprimjeren odnos prema vršnjacima, odraslima, neprihvata-
nje autoriteta, hiperaktivnost, nametljivo i agresivno ponašanje, pretjerana
potreba za pažnjom odraslih, konzumiranje zavisničkih supstanci, sklonost
tučama, sukobima, odbačenost od vršnjaka, nerazvijene radne i higijenske
navike, samoagresija, nekontrolisani napadi bijesa, laganje, neorganizova-
no korišćenje slobodnog vremana, druženje sa osobama neprihvatljivog
ponašanja, sklonost lutanju, vaspitna zapuštenost, teškoće u komunikaciji
i odnosima, neurotski simptomi, nedisciplinovanost, vršenje prekršaja, kri-
vičnih djela, odbijanje saradnje s nastavnicima 283
Učenje: teškoće u savladavanju gradiva, specifične teškoće u učenju (disla-
lija, disgrafija), teškoće u učenju, pažnji, kocentraciji i pamćenju, obrazovna
zapuštenost
Odnos prema školi: neadekvatan ili slab školski uspjeh, ponavljanje razre-
da, česti namjerni i neopravdani izostanci, sukobi s nastavnicima, nepošto-
vanje autoriteta, ometanje nastave, namjerno uništavanje školske imovine
Porodično funkcionisanje: nepodsticajna porodična atmosfera; prisustvo
bolesti zavisnosti, duševnih bolesti, vršenje krivičnih djela, nasilja; poreme-
ćeni odnosi između roditelja, roditelja i djece; razvod braka; slab socio-eko-
nomski status; neadekvatna briga o djeci, zanemarivanje, disfunkcionalna
porodica; socijalna neprilagođenost porodice, neadekvatno vaspitanje (ne-
ujednačenost, popustljivost, neprimjereno kažnjavanje, nedostatak emoci-
onalne podrške, fizičko i psihičko zlostavljanje
Drugo: dijete dolazi samoinicijativno (znatiželja, potreba za pripadanjem,
druženjem, pozitivan uticaj na ostale članove)
Prilikom procjene komisija može zatražiti mišljenje drugih relevantnih institucija
i službi.
Planiranje
Planiraju se aktivnosti idividulanog i grupnog karaktera za svakog korisnika.
Planiraju se različiti vidovi podrške.
Usluge i aktivnosti
Unaprijeđenje odnosa prema sebi (razvoj odgovornosti i samostalnosti)

Podrška u unaprijeđenju socijalnih vještina i kompetencija aktivnog i odgo-
vornog građanina
ÐÐ Pravilno korišćenje eduativno-kreativnih sredstava i opreme u učionici/školi
ÐÐ Funkcionisanje u grupi
ÐÐ Nenasilna komunikacija
ÐÐ Upravljanje konfliktima i beskonfliktno rješavanje sporova
ÐÐ Grupni rad (iskustveno-kreativno-edukativne aktivnosti)
ÐÐ Mentorska podrška (volonteri)
Podrška u školovanju
ÐÐ Učenje: podrška u savladavanju nastavnog gradiva, pisanju domaćih za-
dataka, usvajanje tehnika učenja i vještina planiranja, stvaranje navika
redovnog učenja
ÐÐ Mentorska podrška (volonteri)
Dodatne aktivnosti za razvijanje interesovanja i prihvatljivog korišćenja slo-
bodnog vremena:
ÐÐ Kulturne aktivnosti
ÐÐ Sportske aktivnosti
ÐÐ Izleti i obilasci
Rad sa roditeljima (iskustveno-kreativno-edukativne aktivnosti)
284
MINIMALNI STRUKTURNI Indikator MINIMALNI FUNKCIONALNI Indikator
ispunjenosti ispunjenosti
STANDARDI standarda STANDARDI standarda
Prostor i oprema Procjena
Škola opredjeljuje zasebni školski Komisija za procjenu i odabir
prostor za rad sa djecom ili slo- korisnika redovno se sastaje
bodnu učionicu škole. najmanje jednom godišnje – u
septembru, radi utvrđivanja
mogućeg broja korisnika za te-
kuću školsku godinu.
Učionica ili drugi prostor za rad Komisija za procjenu i odabir
ima najmanje 20 m2 koji se mogu korisnika sastaje se po potrebi.
funkcionalno prilagoditi potreba-
ma grupe (za učenje i igru).
Učionica ili drugi prostor namije- Svaki korisnik se prima u grupu
njen boravku korisnika obezbje- u skladu sa individualnim pla-
đuje sigurnost korisnika (namje- nom korisnika zajednički doni-
štaj, oprema, rasvjeta, grijanje, jetim od strane nadležne škole
hlađenje, provjetravanje). i pružaoca ove usluge, a prema
utvrđenim kriterijumima.
Učionica ili drugi prostor je Komisija donosi odluku o oda-
opremljen/a osnovnim namješta- biru korisnika na osnovu pri-
jem prema broju korisnika: premljenog izvještaja i dosijea
školskim klupama i stolicama korisnika koji se vodi u školi.
prema broju korisnika
prostorom/namještajem za od-
laganje ličnih stvari korisnika.
Učionica ili drugi prostor je Procjena potreba korisnika vrši
opremljen/a edukativnim i krea- se uz aktivno učešće korisnika i
tivnim materijalom za neposredni njegovih zakonskih zastupnika.

rad sa korisnicima.
Obezbjeđuje se jedna užina Svaki korisnik i njegov zakonski
dnevno, koja je kvalitetno pri- zastupnik su informisani o uslu-
premljena kao i prateći higijenski zi i podršci koja se pruža tokom
uslovi za korišćenje užine. trajanja usluge.
Svaki korisnik i njegov zakonski
zastupnik, daje i potpisuje sa-
glasnost za korišćenje usluge.
Detaljna procjena tretmanskih
potreba korisnika vrši se nakon
proteka od 30 dana rada sa ko-
risikom.
Organizacija Planiranje
Radi se prema okvirnom planu
i programu rada, koji uključuje i
kriterijume za odabir korisnika,
kao i prava i odgovornosti pruža-
oca i korisnika usluge i uslove za
promjenu ili prestanak korišćenja
usluge.
285
Na osnovu okvirnog plana i pro- Individualni plan rada izrađuje
grama izrađuju se godišnji i mjese najkasnije u roku od 30 dana
sečni programi rada, prilagođeni od završetka detaljne procjene.
potrebama i interesovanjima ko-
risnika.
Komisiju za procjenu i odabir kori- Korisnik i zakonski zastupnik
snika, čine predstavnici nadležne su dali i potpisali saglasnost za
škole i pružaoca ove usluge. sprovođenje planiranih aktiv-
nosti koje imaju za cilj unapri-
jeđenje kompetencija korisnika
- ostvarivanje plana podrške.
U grupu je uključeno od 8 do 12 Individualni plan rada se pre-
korisnika mješovitog pola. ispituje najmanje svakih šest
U jednu grupu uključuju se kori- mjeseci ili po završetku svakog
snici istog razreda, a može se do- nastavnog polugodišta.
zvoliti razlika u uzrastu od jednog
razreda (npr. u istu grupu moguće
je uputiti djecu 5. i 6 razreda).
Usluga se pruža najmanje tri puta Izvještaj o radu sa korisnikom/
sedmično u trajanju od po tri sata grupom, dostavlja se pružaocu
dnevno. usluge jednom mjesečno.
Osoblje angažovano na pružanju Pružalac usluge dostavlja školi
usluge/podrške redovno se sasta- izvještaj o pružanju usluge, radu
je najmanje jednom mjesečno. sa korisnicima i ralizaciji progra-
ma najmanje jednom godišnje.
Pružaoc usluge ima pisanu po- U svakom trenutku moguće

litiku o zaštiti djece koja sadrži je preispitati, promijeniti ili
postupke za zaštitu djece i sprje- prekinuti korišćenje usluge, u
čavanje zloupotrebe djece, kao i zajedničkom preispitivanju i
dostupno uputstvo djeci i drugim informisanju pružaoca usluge,
korisnicima za jednostavno pod- korisnika, zakonskog zastupni-
nošenje pritužbi. ka i škole.
Osoblje Aktivnosti
Za pružanje usluge jednoj grupi Grupni rad sa korisnicima – dje-
korisnika radno su angažovana com se sprovodi najmanje tri
tri grupna voditelja (moguće pro- puta nedjeljno.
fesije: socijalni radnik, psiholog,
pedagog, specijalni pegadog) i
volonteri za podršku korisnicima.
Grupni voditelji imaju radno isku- Svakom korisniku pruža se po-
stvo od najmanje tri godine i zavr- drška usklađena sa sačinjenim
šenu edukaciju za rad sa djecom i planom.
mladima.
Jedan volonter za podršku kori- Grupni voditelji vode dosije ko-
snicima može biti istovremeno risnika i dnevnik rada.
angažovan za rad sa najviše dva
korisnika.
Volonterima se obezbjeđuje edu- Grupni rad sa korisnicima – ro-
kacija za rad s djecom od najma- diteljima se sprovodi najmanje
nje 12 sati godišnje. jednom mjesečno.
286
Volonteri za podršku korisnici-
ma rade najmanje tri puta ne-
djeljno u trajanju od po 2 sata.
Volonteri za podršku korisnici-
ma vode evidenciju - dnevnik
rada o svim aktivnostima u koji-
ma učestvuju.
Svaki korisnik ima mentorsku
podršku od strane volontera.
Vanškolske aktivnosti realizuju
se nakon detaljne, pisane pro-
cjene rizika od strane grupnih
voditelja, koja se, tri dana una-
prijed, dostavlja pružaocu uslu-
ge na uvid.
Vanškolske aktivosti se odvija-
ju uz pisanu saglasnost škole i
zakonskih zastupnika djeteta,
pojedinačno, za svaku planira-
nu vanškolsku aktivnost.
Vanškolske aktivosti realizuje
grupni voditelj, uz podršku an-
gažovanih volontera.
Saradnja i razmjena informacija
odvija se kontinuirano između
pružaoca usluge i pedagoško-
psihološke službe škole, Na-
stavničkog vijeća, Uprave škole,
prema potrebama i interesima
konkretnog djeteta.

Saradnja sa medijima –informi-
sanje šire javnosti, animiranje
stručne javnosti za pružanje
podrške djeci
Razvoj osoblja
Grupni voditelj ima superviziju
najmanje jednom u tri mjeseca.
Grupni voditelj obezbjeđuje
stručnu podršku volonteru.
Volonter ima superviziju naj-
manje jednom mjesečno.
Radi razmjene iskustava sa re-
alizatorima srodnih programa
za djecu i mlade, osoblju se
objezbjeđuje učestvovanje na
okruglim stolovima, stručnim
skupovima, seminarima, stu-
dijskim posjetama, najmanje
jednom godišnje.
287
LITERATURA
ÐÐ Adolescencija - program za vršnjačku edukaciju učenika srednjih škola, Lji-

ljana Krkeljić, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore i UNICEF, Podgorica,
2003.
ÐÐ Baterija radionica za rad s maloljetnicima, Aleksandra Hadžić, Nikola Dorontić
ÐÐ Budimo prijatelji, Maja Uzelac, Ladislav Bognar, Aida Bagić, Zagreb, 1994
ÐÐ Igrom do sebe, Ksenija Bunčić Napan, Đurđica Ivković, Josip Janković, Ankica
Penava Pejčinović, “Alinea”, Zagreb 2002.
ÐÐ Konflikti i šta sa njima, Dijana Pult, Ljiljana Marinković, Kreativni centar, Beo-
grad, 2000.
ÐÐ Korak u budućnost: kako pomoći mladima da se što bolje snađu po izlasku iz
javne brige, Priručnik za profesionalce, Izdavač: SOS Dječija sela, Bosna i Herce-
govina; autori: Jasna Sofović, nacionalna savjetnica za zastupanje prava djece,
SOS Dječija sela Bosna i Hercegovina, mr.sc. Jasmina Selimović, socijalna rad-
nica, samostalna konsultantica, Elvira Halilović, diplomirani psiholog-pedagog,
Hope and Homes for Children Bosna i Hercegovina, mr.sc. Jasna Hodžić, direk-
torica, Hope and Homes for Children Bosna i Hercegovina, Sarajevo 2011.
ÐÐ Kreativno rješavanje problema u učionici, Ljiljana Krkeljić, Judy Slobig, Mini-
starstvo obrazovanja/UNICEF/World Vision, Podgorica, 2000.
ÐÐ Malo dete velika zagonetka, dr Olga Hadži Antonović, IP “Book-Marso”, Beo-
grad 1999.
ÐÐ Nenasilna razrada konflikata i izgradnja mira, Nenad Vukosavljević, Centar za
nenasilnu akciju, Sarajevo, 2000.

ÐÐ Nenasilno rješavanje sukoba, Marina Ajduković, Nina Pečnik, “Alinea”, Zagreb,
2002.
ÐÐ Priručnik o grupnom radu sa maloljetnicima kojima je izrečena vaspitna mje-
ra-pojačani nadzor organa starateljstva (PNOS), Dijana Popović-Gavranović,
Save the Chidren UK (SCF), Podgorica 2007.
ÐÐ Priručnik za rad s djecom “Promjena ponašanja putem igre”, Dijana Popović-
Gavranović, SCF (UK), Podgorica 2005.
ÐÐ Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi, Jesper Juul, “Alinea”, Zagreb,
2002.
ÐÐ Reči su prozori ili zidovi, Nada Ignjatović Savić, Milica Krstanović, Zorica Trikić,
Dragana Koruga, Dušanka Jerković, Ministarstvo prosvete/UNICEF, Beograd,
1996.
ÐÐ Roditeljstvo se može učiti, Igor Longo, “Alinea”, Zagreb, 2001.
ÐÐ Sukob ili suradnja, Josip Janković, “Alinea”, Zagreb, 2002.
ÐÐ Svako ima nekog koga nema, Branka Radojević i saradnici, Familia, SCF
Norway, Beograd, 2005. 289
ÐÐ Škola za roditelje, Olga Petak i Davorka Osmak-Franjić, Ministarstvo rada i so-
cijalne skrbi, Zagreb, 2002.
ÐÐ Škola za roditelje, Snežana Medić, Zorica Matejić-Đurčić, Dragica Vlaović- Va-
siljević, Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Beograd,
1997.
ÐÐ Učionica bez nasilništva, Alan L. Bin, Kreativni centar, Beograd, 2004.
ÐÐ Učionica dobre volje, Tinde Kovačević-Cerović, Ružica Rodandić, Dragan Po-
padić, Grupa Most, Beograd 1996.
ÐÐ Velika knjiga igara - 250 igara za sve uzraste, Allué, J. M. (2001.), Zagreb: Profil
international
ÐÐ Velika knjiga igara, Joseph M Alluve, Biblioteka Zvrk, Zagreb 2003.
ÐÐ Vježbajte svoju koncentraciju, Tom Wernecek, Frank Ullmann, Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2001., 1996.
ÐÐ Vježbanje životnih vještina, Jelena Bićanin, “Alinea”, Zagreb, 2001.
ÐÐ Vrijedi rizika!?, Kevin Ball, Mandy Davil, Stephen Estwood, John Nolt
ÐÐ Za Damire i Nemire, Maja Uzelac, Zagreb, UNICEF, Mali korak - Centar za kultu-
ru mira i nenasilje, Zagreb, 1997.
ÐÐ Zdravo da ste, UNICEF, Beograd, 1992.
ÐÐ Živimo zdravo, Zdravstveno vaspitanje za niže razrede osnovne škole - Priruč-
nik za nastavnike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica 2011.,
Mila Paunić, Spomenka Ćirić-Janković, Jelena Zajeganović-Jakovljević, Slavo-

ljub Panić, Slađana Jović, Jelena Ćurčić, Ljiljana Jovanović-Sokal, Sanja Životić,
Ranka Božović
Preuzeto sa interneta:
ÐÐ Dijagram odgovornosti, „Misli dobro, osjećaj se dobro" , Paull Stalard, izdavač
Naklada Slap - preuzeto sa: http://www.nakladaslap.com/public/docs/misli-
dobro/02%20Dijagram%20odgovornosti.pdf
ÐÐ Dječiji memorandum, preuzeto sa: http://www.scribd.com/doc/53509409/
DJE%C4%8CJI-MEMORANDUM-RODITELJIMA , Projekat "Health education"
USA - Zdravstveno obrazovanje Sjedinjenih Američkih Država
ÐÐ Istraživanje poticanja tolerancije kod učenika razredne nastave, Karabalić, I.,
2010., Diplomski rad. Slavonski Brod: Učiteljski fakultet, preuzeto sa http://
bib.irb.hr/datoteka/558959.Irena_Karabali-diplomski_rad_poticanje_tole-
rancije_kod_ucenika_razredne_nastave.pdf
ÐÐ Nemoj mi se rugati, preuzeto sa: http://skolebeznasilja.unicef.hr/upload/
file/238/119467/FILENAME/Nemoj_mi_se_rugati_-_prirucnik_za_ucitelje_
od_2._do_5._razre.pdf
ÐÐ Pjesma “Ne rugaj se”, Delta Fondacija, preuzeto sa: https://www.youtube.
com/watch?v=piW5qYoasek
"Ne rugaj se" je nezvanična himna marginalizovanih grupa - srpska verzija.
290
Delta Fondacija je dobila autorska prava za obradu i prevod na srp-
ski jezik pjesme koja predstavlja nezvaničnu himnu marginalizova-
nih grupa (originalni naziv pjesme je:"Don't Laugh At Me" čiji su au-
tori: Steve Jay Seskin / James Allen Shamblin) . Delta Fondaciji su se
priključili prijatelji, humani umjetnici i javne ličnosti. Kiki Lesendrić je na-
pravio novi aranžman, Voja Žanetić i Leontina Pat adaptirali su tekst. Gru-
pu vokalnih izvođača koja je uzela učešće u muzičkoj realizaciji spota čine:
Kiki Lesendrić, Filip Pat, Leontina, dečji hor "Čarolija" ali i mladi talenti, Sanja
Dimitrijević, Olga Vulović, Ana Maglica, Sonja Škorić, Sabina Trbarová, Igor
Lazarević i Aleksa Savić. Pjesma je na srpskom ponijela naziv "Ne rugaj se".
Autor spota je Branislav Antović. Spot je sniman u ustanovama koje se
brinu o različitim socijalnim grupama kao što su: SOS Dječije selo u Srem-
skoj Kamenici, Dom za djecu i omladinu ometenu u razvoju u Veter-
niku, Osnovna škola za djecu sa invaliditetom "Anton Skala" u Beogra-
du, Dom za lica ometena u razvoju "Srce u jabuci" u Pančevu, Dom za
djecu "Drinka Pavlović", Udruženje tumača za lica oštećenog sluha Srbije...
Svi učesnici radili su volonterski, sa željom da se javnosti još jednom skrene
pažnja na sve one koji su drugačiji, kojima je potrebna dodatna podrška kako
bi postali ravnopravni članovi naše zajednice i dobili šansu da se uključe u
svakodnevne društvene tokove.
ÐÐ Priča “Pukovnik Sanders”: http://www.kreiranje-uspeha.com/index/200/1029/
ÐÐ Priča „Ekseri u ogradi”, nepoznati autor, preuizeto sa: http://www.duhoviti.
com/motivacione-price/prica-o-lepom-ponasanju-ekseri-u-ogradi.html
ÐÐ Priča o mišu, nepoznati autor, preuzeto sa: http://www.mudremisli.
com/2010/02/bajka-o-jednom-misu-2/
ÐÐ Radni list “Oprez - pravila za nas važe”, preuzeo iz Trening s agresivnom dje-
com, Petermann, F., Petermann, F. (prevod Katarina Vilić), Jastrebarsko: Nakla-

da Slap, 2010
ÐÐ Životne vještine, preuzeto sa:
http://giz.zamislizivot.org/publikacije/GTZ_OdSvadjeSladje_Watermarked.pdf;
http://giz.zamislizivot.org/publikacije/GTZ_VRSNJACI%20ZNAJU%20KAKO_
Watermarked.pdf;
http://www.azoo.hr/images/zdravstveni/Zdravstveni_odgoj_-_Prirucnik_OS_
predmetna.pdf;
http://www.azoo.hr/images/zdravstveni/Zdravstveni_odgoj_-_Prirucnik_OS_ra-
zredna.pdf;
www.azoo.hr/images/zdravstveni/zivotne_vjestine.ppt
291

Prirucnik - Radionice S Djecom PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik - Radionice S Djecom PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NVO Djeca prije svega

PROGRAM ZA PREVENCIJU PROBLEMA U

Praćenje i implementacija preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za

Ilustracije u Priručniku su plod rada djece

Podgorica, oktobar 2014.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna biblioteka Crne

Publikacija „Priručnik za produženi stručni rad s djecom osnovnoškolskog

teksta pod naslovom PRIRUČNIK ZA PRODUŽENI STRUČNI RAD S DJECOM

Tekst pod gornjim naslovom rasprostranjen je na 244 stranice (7 780 KB).

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Zagreb, avgusta 2014. Recenzent,

Posebno se zahvaljujemo stručjacima Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb,

NVO „Djeca prije svega“ sprovodi projekat “Praćenje i implementacija preporuka

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

CILJEVI I NAČIN RADA

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Ciljne grupe Programa:

Kriterijumi za uključivanje djece u grupu:

onalne podrške, fizičko i psihičko zlostavljanje)

Trajanje Programa: dvije školske godine, eksperimentalno

Vrijeme realizacije programskih aktivnosti:

Stručni rad se sprovodi kroz:

Mjesto odvijanja Programa:

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Realizatori programskih aktivnosti:

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI, SADRŽAJI I METODE

grupni rad sa njihovim roditeljima.

1. GRUPNI RAD S DJECOM

2. GRUPNI RAD S RODITELJIMA

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

3. INDIVIDUALNI RAD SA DJECOM

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

SUPERVIZIJA GRUPNIH VODITELJA

Superviziju grupnih voditelja sprovode stručnjaci iz Doma za odgoj djece i mla-

SUPERVIZIJA INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

1. RAD GRUPNIH VODITELJA

Obaveze grupnih voditelja:

Procjena rada grupnih voditelja obuhvata:

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Supervizija grupnih voditelja:

Obaveze individualnih voditelja-volontera

cjene potrebe za dodatnom psihološkom podrškom

Procjena rada individualnih voditelja-volontera:

Supervizija individualnih voditelja-volontera:

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Obrasci za procjenu i praćenje, u prilogu:

RADIONICA 1: ,,Zašto smo tu?”

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Učenici se dijele u parove. Zadatak je da u parovima razgovaraju o sličnostima i

IME I PREZIME OVO SAM JA OVO SMO MI MJESEC ROĐENJA

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

Voditeljica podstiče grupnu diskusiju:

RADIONICA 5: “Dobrodošlica volonterima 2”

Metod Diskusija, razgovor, igra

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

RADIONICA 6: “Humano ponašanje i volonterizam”

 solidarnost - radi se iz saosjećanja sa drugima, iz želje da se nekome pomo-

Program za prevenciju problema u ponašanju djece

de koji podaci su istiniti, a koji podatak je lažan.

RADIONICA 8: “Da sam ja...”

solidarnost - radi se iz saosjećanja sa drugima, iz želje da se nekome pomo-

kako se učesnicima svidjela igra

ravnopravnost učesnika i atmosfera podrške od strane voditeljica i samih

šta radimo kada povrijedimo nekoga

Tvoj prijatelj/prijateljica plače, jer ga/je neko zadirkuje.

od koga biste zatražili pomoć

u drugu laticu posljednje dvije pohvale koje su uputili drugim osobama i

kako se učesnicima sviđaju pojedinačni radovi

da li imaju nešto važno da kažu što bi rado podijelili sa grupom

šta bi željeli da rade u slobodno vijeme