ENERGETSKI MENADŽMENT U INDUSTRIJI

Vježbe II
1. Vlažan vazduh nakon izlaska iz sušare ulazi u isparivač toplotne pumpe. Radni
fluid oduzima toplotu od vlažnog vazduha snižavajući mu temperaturu i količinu
vlage u vazduhu. U kondenzatoru toplotne pumpe radni fluid predaje toplotu
zagrijavajući isušeni vazduh prije ponovnog ulaska u sušaru. Ako su:
 Temperatura vazduha na ulazu u toplotnu pumpu 45°C, pritisak zasićenja
92mbar, a relativna vlaga 70%;
 Temperatura vazduha na izlazu iz isparivača 25°C, pritisak zasićenja 58,2
mbar, a relativna vlaga 55%;
 Temperatura vazduha na izlazu iz toplotne pumpe 49°C, pritisak zasićenja
118mbar, a relativna vlaga 57%;

naći:

1) Entalpije vlažnog vazduha

2) Količinu isparene vode iz drveta po 1kg izrađenog vazduha
3) Koeficijent grijanja toplotne pumpe

Rješenje:

1) Entalpiju vlažnog vazduha na ulazu u toplotnu pumpu moguće je izračunati

korišćenjem sljedeće formule:

i1  t1  0,001 x1  (2486  1,92  t1 ) kJ/ kg

gdje je :
t1  45 C
pp1
x1  622 
p  pp1
g / kg
pp    ppz1
1  0,7  relativna vlaga vazduha

pp1  0,7  92  64,4mbar

64,4
x 2  622   42,23 g / kg
1013  64,4
i1  45  0,001 42,23  (2486  1,92  45)  153,63kJ/ kg
Entalpiju vlažnog vazduha na izlazu iz isparivača toplotne pumpe moguće je
izračunati korišćenjem istih formula za sljedeće podatke:

t 2  25 C
pp2  32mbar  0,55  58,2
32
x 2  622   20,3 g / kg
1013  32
i2  25  0,001 20,3  (2486  1,92  25)  76,44kJ/ kg

Entalpiju vlažnog vazduha na izlazu iz toplotne pumpe moguće je izračunati

korišćenjem istih formula za sljedeće podatke:

t 3  49 C
3  0,57
pp3  0,57  118  67,26mbar
67,26
x 3  622   44,23 g / kg
1013  67,26
i3  49  0,001 44,23  (2486  1,92  49)  163,11kJ/ kg

2) Količina isparene vode iz drveta može se izračunati iz formule:

x1  42,23 g / kg
x 2  20,3 g / kg
x  x1  x 2  42,23  20,3  21,93 g / kg

3) Koeficijent grijanja toplotne pumpe računa se iz obrasca:

qpr

qpr  qod

gdje je: qpr – od vlažnog vazduha primljena toplota

qod – vlažnom vazduhu predata toplota

qod  i1  i2  153,63  76,44  77,2kJ / kg

qpr  i3  i2  163,11  76,44  86,68kJ / kg
86,68
  9,14
86,68  77,2
2. U izvjesnom tehnološkom procesu u jednu posudu za šaržno kuvanje –
duplikator, ubacuje se voda (komponenta B) u količini od 1000 l/h, i čvsta
komponenta A (gustine 1500 kg/m3) u količini od 200 kg/h. Poslije završetka
procesa kuvanja, talog se izbacuje iz duplikatora, a produkt C u zapremini od
1000 litara pumpom se prebacuje u drugu posudu duplikator radi nastavka
biotehnološkog procesa.
Specifični toplotni kapacitet mješavine u duplikatoru je 4 kJ/kgK, a mješavina
se zagrijava od 20 do 90 °C. Zagrijavanje i kuvanje u duplikatoru je predviđeno
suvozasićenom parom prtiska 3 bar. Kondenzat se pothlađuje na 99°C (specifični
toplotni kapacitet 4,2188 kJ/kgK). Stepen korisnosti duplikatora je 0,95. Na
raspolaganju je suvozasićena para pritiska 11 bar manometarskih i dobra voda po
kvalitetu za hlađenje, temperature 105°C, specifičnog toplotnog kapaciteta 4,2265
kJ/kgK.
Produkt C gustine 800 kg/m3 se uvodi u sljedeći multiplikator u kome se
nastavlja biotehnološki procesu kome je potrebno odvesti količinu toplote od 10 W
po kilogramu produkta C za jedan čas. Stepen korisnosti i ovog duplikatora je
0,95.
Hlađenje se obavlja vodom koja ima na ulazu temperaturu 0°C, na izlazu iz
duplikatora 6°C, srednjeg specifičnog toplotnog kapaciteta 4,2057 kJ/kgK, a
hlađenje te vode se obavlja posebnim razmjenjivačem preko kule za hlađenje.
Uraditi sljedeće:
a) Nacrtati šemu postrojenja;
b) Odrediti količinu svježe pare i vode za hlađenje;
c) Odrediti količinu hladne vode u cirkulacionom sistemu za hlađenje duplikatora;
d) Ako procijenjena vrijednost postrojenja iznosi 490 000 KM, a procenat za
izradu tehnološko-projektne dokumentacije p = 5,575%, izračunati koliko bi
koštala izrada samo idejnog projekta.

Rješenje:

a) Šema postrojenja
 b) Određivanje količine svježe pare i vode za hlađenje

Materijalni bilans za reducir stanicu glasi:

mv  msp  mp

Iz jednačine za toplotni bilans duplikatora dobija se maseni protok suvozasićene

vodene pare pritiska p = 3 bar:

mM  c pM  (t 2  t1 )  d  mp  (h"2  c pw  t w )

mM  c pM  (t 2  t1 )
mP 
d  (h''2  c pW  t W )

mM  mA  mB  maseni protok mješavine komponente A i komponente B,

mA  200kg / h  maseni protok čvste komponente A,
mB  B  VB  998,2kg / m3  1m3 / h  998,2kg / h  maseni protok komponente B
B  998,2kg / m3  gustina vode na temperaturi t  20C,(tabela 4.2.8),
VB  1000l / h  1000 dm3 / h  1m3 / h  zapremisnski protok komponente B,

Maseni protok mješavine iznosi:

mM  mA  mB  998,2  200  1198,2kg / h

c pM  4kJ / kgK  specifični toplotni kapacitet mješavine u duplikatoru,

t1  20C  273  20  293K  temperatura mješavine u duplikatoru prije zagrijavanja,
t 2  90C  273  90  363K  temperatura mješavine u duplikatoru poslije zagrijavanja,
t W  99C  temperatura pothlađenog kondenzata,
h''2  2725kJ / kg  entalpija suvozasićene pare za p  3bar,(tabela 4.2.4),
d  0,95  stepen korisnosti duplikatora.

mM  c pM  (t 2  t1 ) 1198,2  4  (363  293)

mP    153,06kg / h
d  (h  c pW  t W )
''
2 0,95  (2725  4,2188  99)

Iz jednačina za materijalni i toplotni bilans za reducir stanicu može se izračunati

maseni protok svježe pare:

mv  msp  mp
mv  c pv  t v  msp  h1''  mp  h''2

gdje su:
t v  105C  temperatura vode za hlađenje
h1''  2785kJ / kg  entalpija suvozasićene pare za p  12bar
mp  153,06kg / h  maseni protok suvozasićene vodene pare pritiska p  3bar.

Iz materijalnog bilansa se dobija sledeći izraz:

mv  mp  msp

Njegovom zamjenom u izraz za toplotni bilans može se izračunati maseni protok

svježe pare:

(mp  msp )  c pv  t v  msp  h1''  mp  h''2

odnosno,

mp  (h''2  cpv  t v ) 153,06  (2725  4,2265  105)

msp    149,14kg / h
h  cpv  t v
''
1 2785  4,2265  105

Na osnovu toga slijedi da je maseni protok vode za hlađenje:

mv  mp  msp  153,06  149,14  3,92kg / h

c) Određivanje količine hladne vode u cirkulacionom sistemu za hlađenje

duplikatora

Iz jednačine za toplotni bilans duplikatora dobijamo količinu vode za hlađenje u

cirkulacionom sistemu:

mW  cpW  (t W,izl  t W,ul )

q  mC 
d

q  mC d
mW 
c pW  (t W,izl  t W,ul )

gdje su:

q  10 W / kg  odvedena količina toplote po kilogramu produkta C za jedan čas,

mC  C  V  800kg / m3  1m3  800kg  količina produkta C,

t W,ul  0C  273  0  273K  temperatura vode za hlađenje na ulazu u duplikator,

t W,izl  6C  273  6  279K  temperatura vode za hlađenje na izlazu iz duplikatora,

d  0,95  stepen korisnosti duplikatora.

 q  mC d 10  800  0,95
mW    0,3012kg / s  1084,32kg / h
cpW  (t W,izl  t W,ul ) 4,2057  103  (279  273)

d) Određivanje cijene idejnog projekta

Idejni projekat čini 15 - 35% od Cmp (cijena glavnog projekta), ali pošto je potrebno
izraditi samo idejni projekat, cijena se povećava za 30%:

Cip  0,3  1,3  Cmp

Pošto je investiciona vrijednost ovog postrojenja 490 000 KM, izrada glavnog
mašinskog projekta bi koštala:

Cmp  490000  0,05575  27318KM,

pa je cijena idejnog projekta:

Cip  0,3  1,3  Cmp  0,3  1,3  27318  10654KM.

3. U jedan reaktor se uvodi 1000 l/h vode (komponenta A) temperature 20°C i čvrsta
komponenta B u količini od 50 kg/h. Mješalicom u reaktoru postiže se
homogenost rastvora (smatrati da se zapremina rastvora ne mijenja u odnosu na
komponentu A). U isti reaktor uvodi se vazduh, temperature 20°C, radi aeracije
rastvora preko kompresora. Kapacitet je 5 Nm3/h, a pritisak 3 bar manometarska.
Za hlađenje kompresora predvidjeti zatvoreni cirkulacioni sistem sa kulom za
hlađenje vode.
Mješavina se odvodi do dva potrošača - jednom 60% maseno, a drugom 40%
maseno. Dužina cjevovoda do prvog potrošača je 100 m (lokalni otpori su
  1  8 ), dok je dužina cjevovoda do drugog potrošača 200 m (lokalni otpori
iznose   1  12 ). Za oba uzeti da je koeficijent trenja u cjevovodima 0,04.

Uraditi sljedeće:
a) Nacrtati šemu postrojenja;
b) Dimenzionisati potisni cjevovod za vazduh (preporučena brzina strujanja 20
m/s), i usisni (preporučena brzina strujanja 1m/s) i potisni cjevovod za rastvor
(preporučena brzina strujanja 1,5 m/s);
c) Odrediti napor i snagu pumpe, ako je njen stepen korisnosti 0,6.

Rješenje:

a) Šema postrojenja
 b) 1. Određivanje prečnika potisnog cjevovoda za vazduh
Prečnik potisnog cjevovoda za vazduh:

4V
d
 w

Zapreminski protok vazduha:

pa T1 1 105 (20  273)

V  V0    5   1,34m3 / h  3,73  10 4 m3 / s
p1 T0 4  10 5
273
gdje su :
V0  5m3 / h  kapacitet kompresora pri normalnim uslovima (pa  1,013bar i T0  273K).
Napomena : pa  1,013bar, ali se u inženjerskim proračunima obično uzima da je pa  1bar,
te zbog toga računamo :
p1  p0  pm  1  3  4bar  pritisak kompresora,
T1  20  273  293K  temperatura vazduha na izlazu iz kompresora.

4V 4  3,73  10 4
d   0,0048m  4,87 mm,
 w   20

Usvaja se cijev DN 10 ( 16  1,8mm ). Unutrašnji prečnik cijevi iznosi:

du  16  2  1,8  12,4mm,

a stvarna brzina strujanja u potisnom cjevovodu:

4V 4  3,73  104

w stv    3,088m / s
  du2   (12,4  103 )2

2. Određivanje prečnika usisnog cjevovoda za rastvor

Prečnik cjevovoda je:

4V
dusis 
 w

Pošto se zadatkom kaže da se zapremina rastvora ne mijenja u odnosu na

komponentu A, uzimamo da je zapreminski protok rastvora:

VM  VA  1000l / h  1000 dm3 / h  1m3 / h  2,78  10 4 m3 / s

 4V 4  2,78  10 4
dusis    0,0188m  18,8 mm,
 w  1

Usvaja se cijev DN 20 (  25  2mm ). Unutrašnji prečnik cijevi usisnog cjevovoda je:

du  25  2  2  21mm,

a stvarna brzina strujanja mješavine iznosi:

4  VM 4  2,78  104
w stv    0,802m / s
  du2   (21 103 )2

3. Određivanje prečnika potisnog cjevovoda za rastvor

Prečnik cjevovoda je:

4  VM 4  2,78  104
dpotis    0,0153m  15,3 mm,
 w   1,5

gdje su:

VM  2,78  104 m3 / s  zapreminski protok rastvora

Usvaja se cijev DN 15 (  21,3  2mm ). Unutrašnji prečnik cijevi iznosi:

du  21,3  2  2  17,3mm,

a stvarna brzina strujanja mješavine u potisnom cjevovodu:

4  VM 4  2,78  104
w stv    1,18m / s
  du2   (17,3  103 )2

4. Proračun cjevovoda od razdjelnika do potrošača 1

Prečnik cjevovoda je:

4  V1 4  1,668  104
d1    0,0118m  11,8 mm,
 w   1,5

gdje su:
m1  0,6  mM  maseni protok potrošača 1, odnosno,
M  V1  0,6  M  VM 
V1  0,6  VM  0,6  2,78  104  1,668  104 m3 / s  zapreminski protok potrošača 1

Usvaja se cijev DN 10 ( 16  1,8mm ). Unutrašnji prečnik cijevi iznosi:

du  16  2  1,8  12,4mm,

a stvarna brzina strujanja je:

4  V1 4  1,668  104
w1,stv    1,38m / s
  du1
2
  (12,4  103 )2

5. Proračun cjevovoda od razdjelnika do potrošača 2

Prečnik cjevovoda je:

4  V2 4  1,11 104
d2    0,0097m  9,7 mm,
 w   1,5

gdje su:

m2  0,4  mM  maseni protok potrošača 2, odnosno,

M  V2  0,4  M  VM 
V2  0,4  VM  0,4  2,78  104  1,11 104 m3 / s  zapreminski protok potrošača 2

Usvaja se cijev DN 10 ( 16  1,8mm ). Unutrašnji prečnik cijevi iznosi:

du  16  2  1,8  12,4mm,

a stvarna brzina strujanja je:

4  V2 4  1,11 104
w 2,stv    0,91m / s
  du2
2
  (12,4  103 )2

c) Određivanje napora i snage pumpe

Napor pumpe:

p
Yp 
M
Snaga pumpe:

mM  Yp M  VM  Yp
P 
p p

Pad pritiska u cjevovodu se izračunava na osnovu sledećeg obrasca:

 L   w
2
p         2
 d 

Pad pristiska u cjevovodu 1

 L1  M  w1,stv
2
 100  1046,3  1,382
p1        1     0,04   8 
 d1  2  0,0124  2
p1  329353Pa  3,3bar

gdje su:

mM mA  mB 0,277  0,0138
M    4
 1046,3kg / m3  gustina mješavine (A  B),
VM VA 2,78  10
mA   A  VA  998,2 kg / m3  2,78  10 4 kg / s  0,277kg / s  maseni protok komponente A,
 A  998,2kg / m3  gustina komponente A na t  20C (tabela 4.2.8),
50
mB  50 kg / h  kg / s  0,0138kg / s  maseni protok komponente B
3600
  0,04  koeficijent trenja u cjevovodu,
L1  100m  dužina cjevovoda do potrošača 1,
du1  0,0124m  unutrašnji prečnik cjevovoda,
 1  8  suma lokalnih otpora.

Pad pristiska u cjevovodu 2

 L    w2  200  1046,3  0,912

p2     2    2   M 2,stv   0,04   12  
 d2  2  0,0124  2
p2  284695Pa  2,84bar

gdje su:

M  1046,3kg / m3  gustina mješavine (A  B),

  0,04  koeficijent trenja u cjevovodu,
L 2  100m  dužina cjevovoda do potrošača 2,
du2  0,0124m  unutrašnji prečnik cjevovoda,
 2  12  suma lokalnih otpora.
Za određivanje napora i snage pumpe mjerodavan je maksimalni pad pritiska:

p  max (  p1;  p2 )  (3,3;2,84)bar  3,3bar

Napor pumpe je:

p 329353
Yp    314,78 J / kg
M 1046,3

Snaga pumpe iznosi:

mM  Yp M  VM  Yp 1046,3  2,78  104  314,78

P    152,6 W.
p p 0,6
4. U jedan reaktor sa mješalicom dovodi se 10 t/h omekšane vode iz hemijske
pripreme vode i komponenta B u količini od 90 t/h, gustine 1100 kg/m3. Mješavina
poslije mješanja ima temperaturu od 60°C i specifični toplotni kapacitet 4,2
kJ/kgK. Pumpama se mješavina prebacuje u rezervoar sa degazatorom u kome
se gasovi izbacuju pod dejstvom vodene pare pritiska 1,5 bar na liniji zasićenja.
Mješavina se istovremeno sa degazacijom zagrijava na 100°C.
Od dvije pumpe za prebacivanje mješavine u degazator, jedna je sa električnim
pogonom, a druga sa protivpritisnom parnom turbinom. Dovod svježe pare je iz
razdjelnika 30 bar zasićene pare u količini od 8 t/h.
Iz degazatora, odnosno prihvatnog rezervoara, degazirana i zagrijana mješavina
se odvodi preko par pumpi dalje u tehnološki proces. Od ove dvije pumpe jedna je
takođe pogonjena elektromotorom, a druga parnom protivpritisnom turbinom
karakteristika kao i prethodna pumpa, odnosno turbina. Protivpritisak na izlazu iz
turbina je 4 bar i ta para se uvodi u razdjelnik od 4 bar zasićene pare odakle se
odvodi para za potrebe degazatora, odnosno zagrijavanja mješavine.

Uraditi sljedeće:

a) Nacrtati šemu postrojenja;

b) Izračunati potrebnu količinu pare za degazaciju i zagrijavanje mješavine u
direktnom mješanju i potpunoj kondenzaciji pare;
c) Odrediti dimenzije cijevi za mješavinu od reaktora do degazatora i dalje (pošto
se radi o istom kapacitetu), ako je brzina strujanja u cjevovodu w = 1,6 m/s;
d) Odrediti dimenzije cijevi za zasićenu paru kojom se ona dovodi do turbine, ako
je brzina strujanja suve pare w = 30 m/s.

Rješenje:
a) Šema postrojenja
 b) Proračun potrebne količine pare za degazaciju i zagrijavanje mješavine
Toplotni bilans za degazator glasi:

mm  c pm  tm1  mp  hp''  mm  c pm  tm2  mw  c pw  t w

S obzirom da se sva količina vodene pare kondenzuje ( mp  mw ), iz toplotnog

bilansa za degazator slijedi potrebna količina pare za degazaciju i zagrijavanje
mješavine:

mm  c pm  (t m2  t m1 )
mp 
hp''  c pW  t W

gdje su:

mm  m A  mB  10  90  100 t / h  27,78kg / s  maseni protok mješavine (A  B),

c pm  4,2kJ / kgK  specifični toplotni kapacitet mješavine (A  B),
t m1  60C  temperatura mješavine na ulazu u degazator,
t m2  100C  temperatura mješavine na izlazu iz degazatora,
hp''  2693kJ / kg  entalpija suvozasićene vodenepare pritiska p  1,5bar,
t w  100C  temperatura kondenzata,
c pw  4,22kJ / kgK  specifični toplotni kapacitet vode na temperaturi t  100C,
(tabela 4.2.8).

mm  c pm  (tm2  tm1 ) 27,78  4,2  (100  60)

mp    2,055kg / s
h  c pW  t W
''
p 2693  4,22  100

c) Određivanje dimenzija cijevi za mješavinu

Prečnik cjevovoda za mješavinu je:

4  Vm
dp 
 w

Zapreminski protok mješavine je:

mA mB 2,78 25
Vm  VA  VB      0,0255m3 / s
A B 998,2 1100
gdje su :
mA  10 t / h  2,78kg / s  maseni protok komponente A (voda),
mB  90t / h  25kg / s  maseni protok komponente B,
 A  998,2kg / m3  gustina vode na temperaturi t  20 C, (tabela 4.2.8),
B  1100kg / m3  gustina komponente B.

4  Vm 4  0,0255
d   0,142m  142 mm,
 w   30

Usvaja se cijev DN 150 ( 159  4,5mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du  159  4,5  2  150mm,

a stvarna brzina strujanja mješavine cjevovodu iznosi:

4  Vm 4  0,0255
w stv    1,44m / s
  du2   0,152

d) Određivanje dimenzija cijevi za suvozasićenu paru za dovod do turbine

Prečnik cjevovoda za paru je:

4  Vp
dp 
 w

Zapreminski protok suvozasićene pare pritiska p = 30 bar:

8  1000  0,06665
Vp  mp  v    0,148m3 / s
3600
gdje su :
mp  8t / h  maseni protok suvozasićene pare,
v   0,06665m3 / kg  specifična zapremina suvozasićene pare pritiska p  30bar,
(tabela 4.2.4),

4  Vp 4  0,148
dp    0,0792m  79,2 mm,
 w   30

Usvaja se cijev DN 80 (  88,9  3,2mm ). Unutrašnji prečnik cijevi iznosi:

du  88,9  3,2  2  82,5mm,

a stvarna brzina strujanja suvozasićene vodene pare u cjevovodu iznosi:

4  Vp 4  0,148
w stv    27,7m / s
 d 2
u   (82,5  103 )2
5. U jedan reaktor se dozira voda (komponenta A) u količini 2200 l/h, zatim tečna
komponenta B ( B  2100kg / m3 ) u količini od 100 kg/hi čvrsta komponenta C (
C  2400kg / m3 ) u količini od 50 kg/h. Smatrati da čvsta komponenta C ne utiće
na promjenu zapremine. Specifični toplotni kapacitet mješavine iznosi c pm = 4
kJ/kgK.
Mješavina se pumpom potiskuje kroz razmjenjivač toplote u kome se mješavina
zagrijava od 20 do 80°C. Mješavina se zagrijava suvozasićenom vodenom parom
nadpritiska 2 bar. Kondenzat se u razmjenjivaču toplote pothlađuje na 90°C i dalje
odvodi u sabirnik. Stepen toplotne korisnosti razmjenjivača je i  0,97 .
Zagrijana mješavina se ubacuje u rezervoar velikog poprečnog presjeka koji je
spojen sa atmosferom. U njega se dozira komponenta D i održava se temperatura
direktnim ubrizgavanjem pare 2 bar nadpritiska.
Suvozasićena vodena para od 2 bar nadpritiska se dobija redukovanjem
suvozasićene pare apsolutnog pritiska 14 bar.

Uraditi sljedeće:
a) Prikazati šemu postrojenja;
Odrediti količinu svježe pare ako je temperatura vode za hlađenje 105°C
(specifični toplotni kapacitet 4,2265 kJ/kgK);
b) Odrediti potreban napor pumpe, ako je pad pritiska kroz razmjenjivač 1000 Pa,
lokalni otpori iznose    28 , dužina cjevovoda L = 38 m, koeficijent trenja u
cjevovodu je 0,05, nema geodetske razlike u visini, a preporu;ena brzina
strujanja vode u potisnom cjevovodu w = 1,5 m/s;
c) Ako postrojenje košta 126.000 dinara, a procenat za izradu tehnološko-
projektne dokumentacije p = 8,023%, koliko bi iznosio nadzor nad izgradnjom,
ako je ta stavka 3,5% od vrijednosti glavnog mašinskog projekta.

Rješenje:
a) Šema postrojenja
 b) Određivanje količine svježe pare
Materijalni bilans za reducir stanicu glasi:

mp,3 bar  mp,14 bar  mv

gdje su :
mp,3 bar  maseni protok suvozasićene pare pritiska p  1  2  3bar,
mp,14 bar  maseni protok suvozasićene pare pritiska p  14bar,
mv  maseni protok vode za hlađenje t  105C

1. Određivanje količine suvozasićene pare pritiska p = 3 bar

Toplotni bilans za razmjenjivač toplote glasi:

mm  c pm  (tm2  tm1 )  i  mp,3bar  (hp,3bar

''
 hkon,90
''
C ),

odakle se izračunava maseni protok suvozasićene pare pritiska p = 3 bar:

mm  cpm  (tm2  tm1 )

mp,3bar 
i  (hp,3bar
''
 hkon,90
''
C )

Maseni protok mješavine je:

mm  mA  mB  mC  2200  100  50  2350kg / h,

gdje su :
mA  2200kg / h  maseni protok komponente A (voda),
mB  100kg / h  maseni protok tečne komponente B,
mC  50kg / h  maseni protok čvrste komponente C.

mm  cpm  (tm2  tm1 ) 2350  4  (80  20)

mp,3bar    0,0688kg / s
i  (h''
p,3bar h
''
kon,90 C ) 0,97  3600  (2725  377)

gdje su:

tm1  20C  temperatura mješavine prije ulaska u razmjenjivač toplote,

tm2  80C  temperatura mješavine poslijee izlaska iz razmjenjivača toplote,
c pm  4kJ / kgK  specifični toplotni kapacitet mješavine zadat zadatkom,
hkond,90C  377kJ/ kg entalpija kondenzata za t  90 C (tabela 4.2.5),
i  0,97  stepen toplotne korisnosti razmjenivača.
 2. Određivanje količine suvozasićene pare pritiska p = 14 bar
Toplotni bilans za reducir stanicu glasi:

mp,3 bar  hp,3

''
bar  mp,14 bar  hp,14 bar  mv  t v  c pv
''

gdje su :
bar  2725kJ / kg entalpija suvozasićene pare pritiska p  3bar (tab. 4.2.4),
''
hp,3

bar  2790kJ / kg entalpija suvozasićene pare pritiska p  14bar.

''
hp,14

Iz materijalnog bilansa za reducir-stanicu slijedi maseni protok vode za hlađenje:

mv  mp,3bar  mp,14bar

Zamjenom ovog izraza u obrazac za toplotni bilans za reducir-stanicu, dobija se:

mp,3 bar  hp,3

''
bar  mp,14 bar  hp,14 bar  (mp,3 bar  mp,14 bar )  t v  c pv ,
''

mp,3 bar  (hp,3

''
bar  t v  c pv )  mp,14 bar  (hp,14 bar  t v  c pv ),
''

Odnosno, količina svježe pare pritiska p = 14 bar iznosi:

mp,3 bar  (hp,3

''
bar  t v  c pv ) 0,0688  (2725  105  4,2265)
mp,14 bar    0,0668kg / s
(h ''
p,14 bar  t v  c pv ) (2790  105  4,2265)

c) Određivanje potrebnog napora pumpe

Napor pumpe:

p
Yp 
m

Gustina mješavine iznosi:

mm 2350
m    1043,7kg / m3
Vm 2,2516

Zapreminski protok mješavine je:

mA mB 2200 100
Vm      2,2516m3 / h
A B 998,2 2100

Napomena: Čvrsta komponenta C nije uzeta u obzir, jer je u zadatku naznačeno da

čvrsta komponenta C ne utiče na promjenu zapremine.
Pad pritiska u cjevovodu je jednak zbiru pada pritiska u razmjenjivaču toplote
( pizm  1000Pa ) i pada pritiska usled lokalnih otpora i trenja, to jest:

p  pizm  plt

Pad pritiska usled lokalnih otpora i trenja:

 m  w m,stv
2
 L
plt         1 
 d  2
gdje su :
  28 suma koeficijenata lokalnih otpora,
  0,05  koeficijent trenja u cjevovodu,
L  38m  dužina cjevovoda.

Prečnik cjevovoda na dionici od pumpe do razmjenjivača toplote je:

4  Vm 4  2,2516
dp    0,023m  23 mm,
 w   1,5  3600

Usvaja se cijev DN 25 (  30  2,6mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du  30  2,6  2  24,8mm,

a stvarna brzina strujanja mješavine u cjevovodu iznosi:

4  Vp 4  2,2516
w m,stv    1,29m / s
 d 2
u   3600  (24,8  103 )2

Pad pritiska usled lokalnih otpora i trenja iznosi:

 m  w m,stv 
2
 L 38  1043,7  1,292
plt         1    0,05   28  1   91716Pa
 d  2  0,0248  2

Ukupan pad pritiska u cjevovodu je:

p  pizm  plt  1000  91716  92716Pa,

Na osnovu dobijenih vrijednosti možemo izračunati potreban napor pumpe:

p 92716
Yp    88,83 J / kg.
m 1043,7
 d) Određivanje iznosa nadzora nad izgradnjom

Nadzor nas izgradnjom iznosi 3,5% od vrijednosti glavnog mašinskog projekta:

Cn  0,035  Cmp

Pošto je investiciona vrijednost ovog postrojenja 126 000 dinara, izrada glavnog
mašinskog projekta bi koštala:

Cmp  126000  0,08023  10109din.,

pa slijedi:

Cn  0,035  Cmp  0,035  10109  354din.

6. Za potrebe jednog tehnološkog procesa obezbjediti 5 t/h suvozasićene vodene
pare nadpritiska 16 bar. Takođe, treba obezbjediti još 10 t/h iste ove pare koja se
redukuje na nadpritisak od 4,5 bar ( h  2753kJ / kg , v''  0,3426m3 / kg ), i treba
da je u suvozasićenom stanju. Jedan dio te pare (2 t/h) namjenjen je za potrebe
duplikatora, dok se ostatak odvodi drugom tehnološkom potrošaču.
Iz kotlarnice se dobija svježa suvozasićena vodena para nadpritiska 30 bar
( h  2804kJ / kg , v''  0,0645m3 / kg ). Za potrebe hlađenja pare na raspolaganju
je napojna voda temperature 105°C i pritiska 40 bar ( h  442,8kJ / kg ).
Uraditi sljedeće:
a) Nacrtati šemu postrojenja sa naznačenim regulacionim krugovima i mjernim
instrumentima;
b) Odrediti količinu svježe pare iz kotlarnice, ukupnu količinu vode za hlađenje,
kao i količinu pare koja se odvodi drugom tehnološkom potrošaču;
c) Odrediti dimenzije i karakteristike armature na parnim cjevovodima, ako je
brzina strujanja suvozasićene vodene pare je za sve dionice w = 20 m/s.
d) Ako je vrijednost ovog postrojenja 160.000 dinara, a procenat za izradu
tehnološko-projektne dokumentacije p = 7,53%, koliko bi koštala izrada
glavnog mašinskog projekta, a koliko izrada samo idejnog projekta.

Rješenje:
a) Šema postrojenja
 b) 1. Određivanje količine svježe pare iz kotlarnice
Postavljanjem bilansnih jednačina za prvu reducir-stanicu dobija se:

m1  m2  m4  m5
m1  h1''  m2  h2  (m4  m5 )  h''4

gdje su:

m1,t/ h  nepoznati maseni protok pare iz kotlovskog postrojenja (p  31bar),

m2 ,t/ h  nepoznati maseni protok vode za hlađenje (p  40bar i t  105 C),
m4  m5  5  10  15 t/ h potreba za suvozasićenom parom pritiska p  17bar,
h1''  2804kJ / kg  entalpija pare u stanju zasićenja pri p  31bar
h2  442,8kJ / kg  entalpija vode pri p  40bar i t  105 C
h''4  2795kJ / kg  entalpija vodene pare u stanju z asićenja pri p  17bar .

Iz bilansnih jednačina se dobija:

m1  m4  m5  m2

h1''  h''4 2804  2795

m2  (m4  m5 )   15   0,057 t / h,
h1  h2
''
2804  442,8

m1  m4  m5  m2  15  0,057  14,943 t / h.

Prema tome, količina svježe pare iz kotlarnice je m1  14,943 t / h.

2. Određivanje ukupne količine vode za hlađenje i količine pare koja se odvodi

drugom potrošaču

Da bi se odredila ukupna količina vode za hlađenje ( m2  m3 ), mora se doći do

protoka m3 . To se postiže postavljanjem bilansnih jednačina za reducir-stanicu koja
snižava pritisak pare sa 17 na 5,5 bar. Bilansne jednačine glase:

m3  m5  m6  m7
m3  h3  m5  h''5  (m6  m7 )  h''6

gdje su:

m3 ,t/ h  nepoznati maseni protok vode za hlađenje (p  40bar i t  105 C) za drugu

reducir stanicu,
m6 ,t/ h  nepoznata potrošnja pare drugog tehnološkog potrošača (p  5,5bar),
m7  2 t/ h potrošnja pare za duplikator (p  5,5bar),
h3  h2  442,8kJ / kg  entalpija vode za hlađenje pri p  40bar i t  105 C,
h''5  h''4  2795kJ / kg  entalpija vodene pare u stanju z asićenja pri p  17bar,
h''6  2753kJ / kg  entalpija vodene pare u stanju z asićenja pri p  5,5bar.

Iz bilansnih jednačina se dobija:

m3  m6  m7  m5
m5  (h5''  h3 )  m7  (h3  h''6 ) 10  (2795  442,8)  2  (442,8  2753)
m6    8,812 t / h
h''6  h3 2753  442,8

m3  m6  m7  m5  8,182  2  10  0,182 t / h

Dakle, količina pare koja se odvodi drugom potrošaču iznosi:

m6  8,182 t/ h,

a ukupna količina vode za hlađenje je:

m2  m3  0,057  0,182  0,239 t/ h

c) Određivanje dimenzija i karakteristika armature na cjevovodima za paru

I) Dionica od kotla ka prvoj reducir-stanici

Prečnik dionice 1:

4  V1 4  0,268
d1    0,131m,
 w   20

Zapreminski protok pare:

14,943  0,0645  103

V1  m1  v1''   0,268m3 / s
3600

Usvaja se cijev DN 125 ( 139,7  4mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du1  139,7  4  2  131,7mm,

a stvarna brzina strujanja u cjevovodu iznosi:

4  V1 4  0,268
w1,stv    19,67m / s
  du1   (131,7  103 )2
2
II) Dionica od prve reducir-stanice do razdjelnika za p = 17 bar
Prečnik dionice 2:

4  V2 4  0,486
d2    0,175m,
 w   20

Zapreminski protok pare:

(5  10)  0,1167  103

V2  (m4  m5 )  v ''2   0,486m3 / s
3600
gdje je :
v ''2  0,1167m3 / kg  specifična zapremina vodene pare pri p  17bar .

Usvaja se cijev DN 175 ( 193,7  5,4mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du2  193,7  5,4  2  182,9mm,

a stvarna brzina strujanja u cjevovodu iznosi:

4  V2 4  0,486
w 2,stv    18,5m / s
  du2   (182,9  103 )2
2

III) Dionica ka potrošaču m4  5 t / h za p = 17 bar

Prečnik dionice 3:

4  V3 4  0,162
d3    0,103m,
 w   20

Zapreminski protok pare:

5  0,1167  103
V3  m4  v 3''   0,162m3 / s
3600
gdje je :
v ''3  v ''2  0,1167m3 / kg  specifična zapremina vodene pare pri p  17bar .

Usvaja se cijev DN 100 ( 114,3  3,6mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du3  114,3  3,6  2  107,1mm,

a stvarna brzina strujanja u cjevovodu iznosi:

4  V3 4  0,162
w 3,stv    17,98m / s
  du3   (107,1 103 )2
2
IV) Dionica od razdjelnika do druge reducir-stanice za p = 17 bar
Prečnik dionice 4:

4  V4 4  0,324
d4    0,144m,
 w   20

Zapreminski protok pare je:

V4  2  V3  2  0,162  0,324m3 / s

Usvaja se cijev DN 150 ( 159  4,5mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du4  159  4,5  2  150mm,

a stvarna brzina strujanja u cjevovodu iznosi:

4  V4 4  0,324
w 4,stv    18,33m / s
  du4   (150  103 )2
2

V) Dionica od druge reducir-stanice do razdjelnika p = 5,5 bar

Prečnik dionice 5:

4  V5 4  0,969
d5    0,248m,
 w   20

Zapreminski protok pare:

(8,182  2)  0,3426  103

V5  (m6  m7 )  v  ''
5  0,969m3 / s
3600

Usvaja se cijev DN 250 (  267  6,3mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du5  267  6,3  2  254,4mm,

a stvarna brzina strujanja u cjevovodu je:

4  V5 4  0,969
w 5,stv    19,06m / s
  du5   (254,4  10 3 )2
2
VI) Dionica ka potrošaču m6  8,182 t / h za p = 5,5 bar

Prečnik dionice 6:

4  V6 4  0,778
d6    0,222m,
 w   20

Zapreminski protok pare:

8,182  0,3246  103

V6  m6  v ''6   0,778m3 / s
3600

Usvaja se cijev DN 250 (  267  6,3mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du6  267  6,3  2  254,4mm,

a stvarna brzina strujanja u cjevovodu iznosi:

4  V6 4  0,778
w 6,stv    15,3m / s
  du6   (254,4  10 3 )2
2

VII) Dionica ka duplikatoru

Prečnik dionice 7:

4  V7 4  0,19
d7    0,110m,
 w   20

Zapreminski protok pare:

2  0,3246  103
V7  m7  v  ''
7  0,19m3 / s
3600

Usvaja se cijev DN 125 ( 133  4mm ). Unutrašnji prečnik cijevi je:

du7  133  4  2  125mm,

a stvarna brzina strujanja u cjevovodu iznosi:

4  V7 4  0,19
w 7,stv    15,48m / s
  du7   (125  103 )2
2
 d) Određivanje cijene idejnog i glavnog mašinskog projekta

Idejni projekat čini 15 - 35% od Cmp (cijena glavnog projekta), ali pošto je potrebno
izraditi samo idejni projekat, cijena se povećava za 30%:

Cip  0,3  1,3  Cmp

Pošto je investiciona vrijednost ovog postrojenja 160 000 dinara, izrada glavnog
mašinskog projekta bi koštala:

Cmp  160000  0,0753  12050din.,

a samo idejnog:

Cip  0,3  1,3  Cmp  0,3  1,3  12050  4700din.