RIMSKA MEDICINA

Navodi se da rimljani nisu nista novo „izmislili“ u medicini kao znanosti, ali su zato dali
mnoge zdravstvene zakone (najvise sanitarni dio). Konstruirali su javno zdravstvo koje je bilo
na visem stupnju nego u srednjem vijeku. Prije preuzimanja medicine od Grka, rimljani
preuzimaju medicinu od etruscana. Porijeklo etruscana je nepoznato, smatraju se lidijcima,
frigijcima, nazivaju se originalno rasenna, a otkud su, sta su, kako su, pojma nemamo. Zlatno
doba je bilo od 600 do 500, opadanje pocinje rimskim provalama a zadnju etapu svoje
„drzave“ dozivljavaju od 400te godine do 286. Za njih je medicina bila religiozna, ako se
neko razboli, svecenik obavlja ozdravljenje obracajuci se bogovima. Fulgatoresi su bili
svecenici koji su interpretirali znakove iz munja, a haruspexi oni iz jetre zivotinja, auguri iz
leta ptica. Koristili su u kasnijem periodu dosta ljekovitog bilja i kontruirali su terme.
Etruscani su imali visoko razvijeno zubarstvo za to vrijeme, dosta zlatnih zuba, bili su vrsni u
izgradnji kupki i inkorporaciji ljekovitog bilja u njih da bi bile sto ucinkovitije (praznovjerje).

U Rimu medicina kao i svugdje u pocetku bila je asocirana s bozanstvima, kultom bozanstva.
jedno od nastarijih bozanstava medicine je Dea Salus zastitnica od svih bolesti, Carna
zivotnih funkcija i sisatelja krvi, Mars medica, Apolon salutaris i Minerva medica. Od
malarije su stitile Dea Febris i Mefitis, porodjaja Juno Lucina i Carmenta. Kad je kuga
pogodila rim 291. god prkr, Asklepija su prebacili iz epidaura (grc, argolida) u Rim.
Preimenovali su ga u Eskulap. Podignut je hram samo za svecenicke obrede, a tek za antonija
pija u II stoljecu podignut je i hospicij tu (A do tad su umirali na ulicama, jebiga). Filozof Tit
Lukrecije Kar borio se protiv religijskog utjecaja na meidicnu, u svojem pjesnickom djelu de
natura rerum svo medicinsko znanje je sazeo i sabrao da bi se borio protiv praznovjerja.

Prvi lijecnici u rimu bili su sarlatani, neobrijani mazlumi koji nisu imali pojma o zivotu. Tek
219 dolazi grk Arhagat koji je bio dobar kirurg, a kasnije je nazvan Carnifex (krvnik). A
kasnije su i grci bili sarlatani, jer jebiga, a protiv grka se borio nas dobri stari jaran MARKO
JEBENI PORCIJE KATON. Mrzitelj svega grckog. Za lijecenje infekcije uha preporucio je
urin osobe koja je jela rastiku taj dan, a za luksacije (iscasenje zglobova) preporucio je
pjevanje, magicne formule abrakadabra i ritimicko kretanje. Prvi dobar doktor iz grcke bio je
Asklepijad iz Bitinije koji je dosao u Rim 91 godine. Bio je kirurg i psiholog, a za narusavanje
rimskog javnog zdravlja krivio je neumjerenost u jelu, picu i spolnom opcenju. Njegove
terapije su bile setanje, odmaranje i gimnastika. Asklepijad je bio atomist, sto bi znacilo da je
uveo atomisticka tumacenja u medicinu, po njemu kada bi protok atoma zastao, nastala bi
bolest. Po njemu je sve atom. On je prvi razvrstao akutne i kronicne bolesti. Odbacuje
hipokratizam i naturalizam. Odbacuje medikamente i vodi se politikom tuto, cito et jucunde
(sigurno brzo i ugodno.) Ucenik mu je bio Temison iz Laodikeje. Stvorio metodicki smjer u
medicini. Svi dijelovi tijela imaju svoj tonus, a poremecaj tog tonusa dovodi do bolesti. Status
strictus (povecanje), laxus popustanje i mixtus normalno stanje. Prvi pocinje promatrati
povezanost tijela. Najvecu slavu u svijetu medicine dobio je Soran iz Efeza. I i II stoljece
pokr. bio je ginekolog. Djelo – Peri Ginaikeion paton. u kojem je obradio ginekologiju. Bez
praznovjerja, detaljno opisan zenski spolni organ. Govori o mjesecnici, patoloskim
krvarenjima, trudnoci i zastiti protiv trudnoce. Kasnije je njegovo djelo obradjeno od strane
Moschiona, lijecnika u sjevernoj africi, koji je to napravio kao vodic za babice (to se nalazilo
na kraju knjige). Napisao je veliku enciklopediju medicine za koju samo znamo iz spomena
od strane Celija Aurelijana. Navedeni je bio jedan od najvecih rimskih lijecnika. Pored
metodicke skole postojala je i Pneumatska skola, ta skola napusta materijalizam i svodi
zivotne procese na imaterijalne sile??? Atenej iz Ataleje. Pored njega bio je tu i Antilo koji je
bio slavan kirurg, poznat po prirucnicima za vadjenje krvi.

Eklekticna skola. preuzela sve dobre stvari od ostalih skola. Aretej iz Kapadokije. Prvi je
opisao dijabetis i pneumoniju. Arhigen iz Apameje, jedan od najvecih kirurga. Rufo iz Efeza,
najstarije sacuvano anatomsko djelo, eksperimentirao na svinjama i majmunima.

Medicina u Rimu bila je pod grckom kontrolom, prvo djelo na latinskom jeziku je De re
medica od Aula Kornelija Celza. Nije bio lijecnik, bio je empirista koji je vjerovao u iskustvo
nad teorijom, u svome djelu je ekstenzivno obradio djelovanje asklepijada i Hipokrata zajedno
sa svom poznatom medicinom tadasnjeg doba. Takvo sto je uradio i Plinije stariji u svojim
knjigama, mada je on vise tezio praznovjerju 20 – 32 knjiga. Pedanije Dioskorid vojni lijecnik
i farmakolog napisao je prvo djelo o ljekovitim biljima i njihovim svojstvima. Prvi koristi
termin anaesthesia za opijum. Skribonije Largo je isto tako bio farmakolog.

Pet medicinskih skola u Rimu. Dogmatska, metodicka, empirijska, pneumatska i metodicka.

Galen rodjen 129. god u Pergamu. 162. odlazi u rim gdje je svoju slavu stekao brojim
medicinskih zahvatima i predavanjima. 166 bjezi iz rima pred kugom (galenova kuga, prvi je
identificirao). 169 zove ga marko aurelije da bude lijecnik komodu, 192 napusta rim, 200
umire. Napisao je mnogo djela, a podjelio ih je na anatomiju, patologiju, terapiju,
dijagnostiku, prognostiku medicinska filozofija i komentari na djela. najpopularnije djelo bilo
je ars parva, zbirka patoloskih znanja i slucajeva. Hipokratovac, humoralna patologija.
Dogmatski eklekticar, slagao se s pnematistima. Pogrijesio je u anatomiji jer je samo secirao
zivotinje, nije ljude pa je Vesal u XVI stoljecu tek skontao da je zasrao. Osteologiju je
razradio u Aleksandriji i tvrdio da je temelj proucavanja anatomije, Fiziologiju isto.

Nakon galena medicina nazaduje, lijecnici opet idu s nekim religijskim forama. Kvint Sereno
Samonik i njegovo praznovjerje, ceduljica s abrakadabra oko vrata za groznicu Vrijedni
spomena su Vindicijan Afer koji je pisao o ginekologiji i Kasije Feliks iz Numidije. Jedan je
ginekolog, drugi kompilist, kompilirao galenova djela.

Javno zdravstvo – prvi higijsenski uredjaj – cloaca maxima od tarkvinija priska. 312 godine
sagradjen prvi akvedukt od strane Apija Klaudija. Razne terme, a zahvaljujuci akveduktima
neki gradovi su non stop imali tekucu vodu, u akveduktima su bili pijesak i kamenje za
filtriranje. Najveca Terma, karkalina terma, najbolja javna seraona, Vespazijanova od
mramora. Edili su kontrolirali kurve i zito. Numa pompelije je izdao zakon Lex regia u kojem
se nalaze da ako zena umre trudna mora se prerezati stomak i izvadit beba. Lex Cornelia,
zakon protiv pobacaja. Lijecnici su dobili gradjanska prava za vrijeme cezara, obogacivali se
sve do antonija pija, a prvo uciliste je otvoreno za vrijeme Aleksandra Severa. Bolnice nisu
postojale osim vojnih i valetudinarija koji su bili za brzo osposobljavanje robova.
 STO SU RIMLJANI ZNALI XD

Povijest Rima- Eneja, Didona, Lacij, dolazak pa osnutak Rima od strane Romula i Rema,
Spominjanje Etruscana i uspostava republike 509. godine. Za razliku od grckih gradova gdje
je se oduvijek vodila borba izmedju vodstva mnogih – demokratija i vodstva nekolicine –
oligarhija, u rimu je to islo malo ovi malo oni pa svi djuture. Pad Kartage, dolazak Augusta na
vlast...Vrhunac teritorija – Trajan.

GRCI SVE I SVUDA. Cak se i u etruscanskim nalazima vidi utjecaj grcke kulture (trgovacki
emporiji, Ilijada na freskama, slicnost bogova, hopliti..) Rimljani preuzeli grcku umjetnost i
pjesnistvo, makedonsku formaciju??? i spartansko celicno oruzje. Katon je bio cenzor i borio
se protiv toga svega! Mislio je da je rimska vojska pobjedila grke jer su ovi bili pederi.
Rimljani nisu imali nista autohtono sto se tice umjetnosti. Rimljani su bili prakticni a ovi su
bili sanjari. Grcki zakon nije uredjen, svaki grad je imao svoj osobni zakonik. Za razliku od
toga, Rim je imao kodificiran zakon jos od 450 godine pr. Kr. Bili su strastveni zakonodavci,
u svojim osvajanjima donosili su zakon svuda i svima. Prvo dvanest drvenih pa onda
broncanih ploca i legionari su ih svuda da sobom nosili. Codex Constitutionum. Rimsko
građansko pravo je iznimno lukurativno.

Rimske ceste – Via Appia. za razliku od grckih uskih cesta i etruscanskih pijanih, Rimske
ceste su bile prave i probijale se kroz prirodne nedace. Apije Klaudije Slijepi – Via appia 312
godine.

Tit Lukrecije Kar. 95 – 51 Napisao je djelo O prirodi. Prica o fizici i ljudskom zivotu.
Sljedbenik je Epikura koji je nastavljao Demokritovo atomsko ucenje, a cilj je bio spoznaja
srece kao vrhunsko dobro. Lukrecije je isto pratio Zenona i njegovu skolu stoicizma.
Stoicizam – pokoravanje bozanskom razumu cini srecu. Htio je spustiti filozofiju na ljudsku
razinu ali ne kao sokrat koji ju je spustio na trznicu.Muza mu je bila Venera

Ciceron – O njemu najvise znamo, pogotovo iz njegove korespodencije. rodio se 106,

obrazovan u grckoj. izabran za konzula 63 godine pr kr, pisao protiv cezara, kataline, ubio ga
marko antonije jer je puno srao. Bio je odvjetnik, govornik i pisac. Njegovo zadnje djelo o
duznostima govori o ponasanju u licu obicnih problema. Ciceron je zelio ustav koji je jamcio
dugovjecnost republike, ali to se nikad nije dogodilo. Njegove ideje odisale su politickim
idealizmom i istinom sto ga je i dovelo do toga.

Seneka – Lucije Anej Seneka, rodjen 4g prkr u spanjolskoj.do 65 pokr Posto je bio ucitelj
mladom neronu, vladao je carstvom. Spasen je od klaudijevog ludila jer je bio bolezljiv. Bio
je stoik, branio je zenonovo ucenje a bio je i tragicar. Drame su mu bile senzacionalisticke ali
previse okrutne.

Tacit – Rođen 56 godine u Galiji. Knjizevnik, napisao historije (od Neronove smrti pa
nadalje) Anali (od tiberija do nerona) Agrikola, biografija tasta i Germanija.

Heron iz Aleksandrije –parni stroj aeolipil

Svjetlost u mracnom dobu

Pad r.c – rim opljackan 410, ravenna glavni grad 402.

Konstantin i in hoc hignis vincit. Gibbon – za pad RC krivi religija i barbari. Aurelije
Augustin, najpoznatiji preobracenik – de civitates dei.