Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Zakon o Zaštiti Kulturno Historijskog Naslijeđa

    Uploaded by

    historicus
    55 views12 pages
    zakon

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    zakon

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    55 views12 pages

    Zakon o Zaštiti Kulturno Historijskog Naslijeđa

    Uploaded by

    historicus
    zakon

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 12
    Broj 2-Strana 66 SLUZBENE NOVINE ‘utorak, 11. april 2006. ee ir orator nerevanskog anton Clan 2. Ovaj Zakon stupa na snagit danom objavijivanja u ‘"Sluzberiim novinama Hercegovatko-neretvanskog katona”. Bosna { Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HERCEGOVACKO-NERETVANSKI KANTON SKUPSTINA Broj: 02-01-XVIN-057/06 Mostar, 16. marta 2006. godine Predsjedavajuci ‘Omer Cevra,s.r. 28 ZAKON O ZASTITI KULTURNO- HISTORISKOG NASLJEDA U HERCEGOVACKO-NERETVANSKOM KANTONU 1 OP5TE ODREDBE Clan 1. Ovim se Zakonom ureduju pojam kultumo-histo- rijskog nasljeda (u daljem tekstu: kulturno nasljede) i jedinstvene osnove zaétite, o&uvanja, koristenja i obnove kultumnog nasljeda, obaveze i prava imatelja dobara Kulturnog naslieda, obavijanje struénih i upravnih poslova, finansiranje zastite i ofuvanja kulturnog nasljeda i druga pitanja u vezi sa zaStitom i ouvanjem kultumnog nasljeda na podrugju Her- cegovatko-neretvanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Odredbe ovoga zakona nece se primjenjivati pogledu dobara kulturno-historijskog naslijeda koja su proglaéena nacionalnim spomenicima od strane omisije za o¢uvanje nacionalnih spomenika, kao ni spomenicima kulture ili zasticenih graditeljskih cjeli- na upisanih u Svjetsko kultumo nasljede UNESCO-a 1a pogiedu zaitite, konzervacije, revitalizacije, sanaci- je, ekonomskog ili bilo kojeg drugog iskori8tavania. Clan2, Kultumno nasijede stavija se pod zastity prema odredbama ovog i drugih zakona koji reguliSu ov oblast. Kulturno nasljede zasticeno je samim zako- nom, bez obzira na vlasnitvo, prethodnu zastitu i registraciju. Il. DOBRA NASLJEDA Glan 3. Kulturno nasljede je od interesa za Kanton i uiva njegovu narotitu zastitu, Kaltumo nasijede u smislu ovog zakona je: = ‘pokretne i nepokretne stvari, te njihove grupe’i ‘eline od posebnog histotijskog,. umjeinickog, paleontolotkog, arheoloskog, arhitektonskog, ‘etnografskog, kulturnog i nautnog znataja, = nematerijalni oblici i pojave covjekova duhovnog stvarala8tva, kao i dokumentacija i bibliografskog, nasljeda, = metodom rekonstrukeijé’ ponovo ‘uspostévijena nekretnina koja je porusena namjemo ili zbog ele- ‘mentarne nepogode, a koja je prije ruSenja imala status zasti¢enog dobra nasijeda ili status dobra nasljeda pod prethodnom zastitom, = objekt ili prostor u Kojem se trajno éuvaju dobra nasljeda ili izvorna dokumentacija Clan 4, Nepokreina kultuma dobra mogu biti: a) grad, selo, naselje ili njihovi dijelovi; b) gradevina ili njezini dijelovi, te gradevina s okoli- nom; ¢) element historijske opreme naselja; ) podrutje, mjesto, spomenik i obiljezje u vezi s hhistorijskim dogadajima i licima; @) arheolosko nalazi8te i arheolotka zona, ukijuta- judi i podvodna nalazista i zone; 1) podrutje i mjesto s etnoloskim i toponimskim sadréajima; 88) krajolik ili njegov dio koji sadr2i historijski kara- Kteristidne strukture, koje svjedote 0 éovjekovoj prisutnosti u prostoru; h) vrtovi, perivoji i parkovis 4) tebnitki objekt s uredajima i drugi slieni objekti Clan 5. Pokretna kulturna dobra mogu biti: a) zbirka predmeta u muzejima, galerijama, bibliote- kama i drugim ustanovama, kao i u drugim pra- vnim licima, te drzavnim i upravnim organima ukljutujudi i kod fizitkih lica; b) inventar i predmeti sakralne prirode; ©) arhivska grada, zapisi, dokumenti, pisma i ruko- isi; 4) filmovi e) antologijska djela likovnih i primijenjenih umje- tnosti i dizajna; 1) etnografski predmeti; g) stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papi, postanske marke i druga Stampa; h) dokumentacija o kulturnim dobrima; ’) pozorisni rekviziti, skice, kostimi i sl; ; Seen utorak, 11, april 2006. SLUZBENE NOVINE Broj2-Strana 67 Hercegovatko-neretvanskog Kantona j) upotrebni predmeti (namjestaj, odjeca, oruzje i Clan 9. sl), saobratajna i prevozna sredstva i uredaji, Dobra nasljeda imaju sliededi status: predmeti koji su znagajna svjedoanstva razvoja nauke i tehnologije Clan 6. Nematerijaina kultura dobra mogu biti: a) jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena knjiZevnost svih vista; b) folklomo stvaralastvo u podrugju muzike, plesa, predaje, igara, obreda, obitaja, kao i druge tradici- onaine narodne vrednote; 6) tradicijska umijeéa i obrti. (O&avanje nematerijalnih kulturnih dobara provo- di se izradom i Cuvanjem zapisa o njima, kao i poti- canjem njihova prenosenja i njegovanja tt izvornim i drugim sredinama. IM. ZASTITA DOBARA NASLIJEDA Clan 7. Svtha zadtite kultumog nasljeda: a) zastita i ofuvanje kultumog nasljeda u neokrnje- nom i izvornom stanju, te prenosenje kulturnog nasljeda buduéim narastajima; ) stvaranje povoljnijih uslova za opstanak Kultur nog nasljeda i poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovno odréavanje; ©) spretavanje svake radnje kojom bi se direktno ili indirekino mogia promijeniti svojstva, oblik, znaterje i izgled dobra kultumnog naeljeda i time ugroziti njihova vrijednost. Clan 8, Pod zastitom dobara kulturno-historijskog nastje~ da podrazumijeva s a). evideritiranje, istrazivanje i valorizacija dobara koja wzivaju prethodnu zastitu; b)--uturdivanje svojstva dobara; ©) proglaenje dobara zastiGenim; 4) vodenje registra i dokumentacije; ©). duvanje, odrZavanje i pravilno koriStenje dobara; f) spretavanje uniitenja dobara i zabrana svake radnje kojomi bi'se mogao posretino ili neposre- dno promijeniti oblik ili naru8iti svojstvo:dobra; 2) konzervacija i restauracija, adaptacija, revitaliza- cija i reKonstrukcija dobara; h) zabrana trajnog iznoSenja dobara i ogranivenje « njihova privremenog iznobenja iz zemlje; 4) provedba drugih mjera za zaititu-dobara utvrde- nih ovim Zakonom i drugim propisima, ugovo- ima imedunarodnim konvencijara. )stalno pracenje stanja zasticenih dobara kultumo- historijskog naslijeda, 1. evidentirana potencijaina dobra nasljeda, 2. dobra nasljeda pod prethodnom zastitom, 3. za8ticena dobra nasljeda. Clan 10. Svako pravno i fizitko lice dutno je prijaviti potencijalno dobro nasljeda organu ili sluzbi iz a, 59. i 60. ovog Zakona, te omogutiti Zavodu za za- tit kaltumo-historiskog naslijeda HINK (u daljem tekstu: Zavod) da to dobro pregleda i uzme podatke potrebne za evidenciju i dokumentacija ‘Organ ili sluba iz. prethodnog stava obavezan je odmah po prijemu prijave potencijalnog dobra nasljeda obavijestiti Zavod o njenoj sadrzini. Clan 11. Prijavijeno potencijalno dobro nastjeda evidentira Zavod. Pod evidencijom podrazumijeva se unoenje podataka znatajnih za potencijaino dobro nasljeda na propisanom obrascu, Evidentirano potencijalno dobro nasijeda ne smije se unistiti, izmijeniti ili umanjiti neko od njegovih svojstava, niti se moze iznositi iz zemije bez. dozvole. Clan 12, Na osnovu podataka iz evidencije iz lana 11, stay 2. ovog zakona Zavod izdaje rjeSenje 0 stavijanju obra nasljeda pod prethodnu zastitu. Prethodnom zaititom su pravno zasticena sva do- bra nasljeda i pri njthova upisa u Registar kultumnih dobara. Rjevenje iz stava 1. ovog élana dostavija se via- sniku dobra nasljeda, nadleznoj sludbi za prostorno uredenje, ako se radi o lokalitetu ili nekretnini, kao i drugim nadleznim sluzbama i organima ako se radi © pokretnoj svar. Imatelj dobra nasljeda jest svako’pravno i fizidko' lice koje na bilo koji nadin i po bilo kojoj osnovi drat zastigeno dobro. U provodenju mjera, zastité dobro nasljeda. pod xdnoni zaStitom izjednaveno je sa: zaiticenim dobrom nasljeda. Clan 13. Pod valorizacijom dobra nasljeda, u smislu ovog, zakona, podrazumijeva se nautna i'strutna ocena prikupljenih podataka u cilju utvrdivanja svojstva obra nasijeda (znadenje, funkcija, starost dobra nasljeda i druga svojstva iz. lana 3. ovog zakona). Elaborat o valorizaciji obavezno sadrai i prijediog kategorije'dobra nasljeda, foto i arhitektonsku doku- ‘mentaciju i procjenu neophodnih troskova zastite Prijedtog Kategorie dobra nasljeda, Zavod daje ‘nova Pravilnika o kriterijima za kategorizaciju jobara nasljeda kojf donosi Viada HINK na prijedlog. ministra nadleériog za poslove kulture. ‘Zavod je obavezan pripremiti: elaborat o- valo- u roku od'jedne godine od stavijanja dobra nasljeda pod prethodnu zastitu. Clan 14. Na osnovi evidencije, rjeSenja o stavijanju dobra nasljeda pod prethodnu zaititu i elaborata 0 valori- zaciji Zavod najkasiije u roku od 5 godina od dasia stavijanja dobra nasljeda pod prethodnu zastitu, podnosi prijedlog za stavljanja dobra nasljeda pod zastitu Kantona. Clan 15. Dobra nasljeda koja Se nalaze na podrugju Karto- nna svrstavaju se t tri kategorije: 1 kategorija: dobra od najveteg znataja 2a grada- ne i narode Bosne i Hercegovine; TI kategorija: dobra od velikog znataja za gradane i narode Bosne i Hercegovine; TI kategorija: ostala znaajna dobra. Clan 16. Zavod podnosi prijedlog za stavijanje dobra nasljeda pod zaititu Skupétini Kantona. Prijedlog iz prethodnog stava sadrZi: naziv dobra, opis dobra sa osnovnom dokumentacijom iz Elabora- ta o valorizaciji i granice dobra sa zastitnim pojasom i odgovarajuce katastarske i zernji8no-knjizne poda- tke, kategoriju, mjere za zastitu, koristenje i obnova dobra sa osnovnim tehnickim i finansijskim pokaza- teljima, ime i prezime, odnosno naziv viasnika dobra i kome bi se dobro trebalo povjeriti na Cavanje. Clan 17. Skupitina Kantona, Zavod ili drugo zaintereso- vano lice moze podnijeti peticiju radi utvrdivanja imovine kao nacionalnog spomenika pred Komisi- jom za zaititu nacionalnih spomenika BiH u skladu sa Aneksom VIII Daytonskog sporazuma i pravilima Komisij.. Skupstina Kantona moze podnijeti_ incijativa Parlamenta FBiH radi pripremanja prijedloga za nominiranje dobra nasljeda u listu svjetskog nasljeda pred nadieznim organom UNESCO-a. U ostvarivanju svojih ovlasti Skupstina kantona i Zavod suraduju sa komisijom za zastitu nacionalnih spomenika u skladu sa aneksom 8 Dejtonskog miro- ‘nog sporazuma i pravila komisij. Clan 18, COdluku 0 stavijanju dobra naskijeda pod zastitu Kantona donosi Skupstina Kantona, _C_ SLUZBENE NOVINE “Hercegovatko-neretvanskog kantona_ utorak, 11, april 2006. COdluka iz stava 1. ovég tlana objaviuje se u slo- Can 19. Odluka 6 stavijanju dobra nasijeda pod zastitu ‘sadrdi a) broj i datum odluke o stavijanju dobra nasijeda pod zastitu, ») naziv dobra nasljeda, <) opis dobra sa osnovnom dokumentacijom iz Els~ borata o valorizaciji, 4) granice dobra hasijeda sa zastitnim pojasom i odgovarajuce Katastarske i zembjisno-knjizne ‘podatke, ¢) Katégoriju dobra nasljeda, : f) mjere za zaititu, kori8tenje i obnova dobra nasljeda ‘sa gsnovnim tehnickim ii Snansijskim. pokazateljima, g) ime i prezime, odnosno naziv viasnika dobra nasljeda i kome bi se trebalo poyjeriti na Zuvanje, 1h) obaveze Kantonalnog zavoda, ’) obaveze vlasnika dobra nasljeda, j) obaveze Skupitine Kantona, a posebno obaveze finansijske prirode, ) ogranigenje prava koristenja dobrom nasijeda, kao i visinu eventualno ugovorene nadoknade zbog ogranienja, 1) namjentt dobra nasljeda i mjere zastite koje je neo- phodno preduzeti, 1m) sankeije zbog nepridréavanja ugovorenih oba- ‘veza, n) druga pitanja od znataja za zaétitu i unaprjedenje dobra nasljeda, ©) broj i datum odluke o stavijanju dobra nasljeda pod prethodnu zaétitu. Na osnovu odluke iz. prethodnog stava vrli se upis u Registar dobara nas\jeda iz: lana 63. ovog zakona. Glan 20. Zavod utvrduje natin obiljezavanja zaitiGenih dobara nastjeda i vr8i njihovo obiljezavanje u skladu s medunarodnim standarnima. Clan 21. ‘Ako za podrugje zaitiGenog lokaliteta ili nekre- ‘nine ne postofi odgovarajudi dokument prostornog uredenja, odluka o stavljanju dobra nasljeda pod za- tit obavezno sadrdi i odredbu o zastiti odredenog pojasa oko tog dobra nasljeda (u daljnjem tekstu: 2a- Stitni pojas), Koji se ne smije koristiti u svrhe koje nisu u skladu s prirodom, namjenom ili znagenjem dobra nasljeda ili koje mogu dovesti do njegova ostesenja ii umanjenja vrijednost. Dok se odgovarajucim dokumentom prostornog, uredenja ne utvrdi drukéije Sirinu za8titnog, pojasa uutvrduje rjeSenjem Zavoda. utorak, 11. april 2006. SLUZBENE NOVINE Broj 2-Strana 69 Trercegovatko-nereivanskog kantona Clan 22. U postupku izrade prostornih i urbanistigkih pla- nova Zavod je duZan organu koje je saglasno propi- sima 0 prostomom wredenju, nadiezan za izradu tih planova, dostaviti pravovremeno elaborat o zastti i oristenju zasti¢enog lokaliteta ili nekreinine, kao i podrugja na kojem se to dobro nasljeda nalazi, radi preduzimanja odgovarajucih mjera Elaborat iz stava 1. ovog lana sadrii: a) pregled zasti¢enih lokaliteta i nekretnina na odre- denom podrugju Kantona, ») opis svakog naznaienog dobra nasljeda, ) valorizaciju prostora i dobra nasljeda, ad) mere zastite koje je nuzno preduzeti Clan 23. ‘Zabranjeno je bez prethodnog odobrenja Zavoda izvrSiti promjene na dobru nasljeda, kao i njegovo} neposrednoj blizini, odnosno naruSavati qelovitost dobra nasljeda. Zabranjeno je iskopavati, premijestati, uklanjati, pokrivati drugom gradevinom ili sadnicama ili na drugi nagin mijenjati i oStetivati dobra nasljeda i za8titni pojas, te bitno mijenjati zavitajni krajolik i sliku mjesta. Kao radnje iz stava 1. ovog alana smatraju se i, konzerviranje, restauriranje, rekonstrukeija, sanacija i adaptacija dobra nasljeda. Prethodno odobrenje Kantonalnog zavoda potre- ‘tno je i za gradnju na podrugju zastiéene kulturno — historijske celine, Clan 24, Bez: saglasnosti Zavoda ne mogu’ se izvoditi radovi na’ a) zaStiGenom lokalitetu, nekretnini iw za8titnom ‘pojasu, Kojima bi se indirektno ili direktno mogao izmijeniti izgled, autentitnost, izvornost ili drugo svojstvo tog dobra nasljeda; 1B) na podrugju gdje se opravdano -pretpostavija moguénost pronalazenja dobra nasljeda. Pod radovima u smisiu alineje 1. stava 1. ovog éla- na podrazumijeva se i postavijanje reklama, rasvjete, panoa i drugog mobilijara. ‘Rjesenje kojim Zavod daje saglasnost za izvodenje radova na zastienom lokalitetu, nekretnini i w zasti- trom pojasu, kao.i na podrugju iz alineje 2. stava 1. ovog élana obavezno sadrzi i mjere zaitite. U sludaju kada se-izvodat radova ne pridrzava mijerazadtite u smislu stava 3. ovog Sana ili ako izvodizadove na zasti¢enom lokalitetu, nekretnini ili zaititnom pojasu kao i na podruéju iz alineje 2. stav 1 ovog lana bez saglasnosti Zavoda, oyaj Zavod je duzan pokrenuti postupak za dbustavu radova dok ‘se ne obezbijede utvrdene mjere zastite, kao i zatrazi- {ida izvodat radova nadoknadi pridinjenu Btetu., Clan 25. Za preduzimanje radnji na nepokretnom Kul- turnom dobru, kao ina podrugju prostornih meda kulturnog dobra, za koje je prema posebnom propisu obavezna urbanisti&ka saglasnost, potrebno je u po- stupku izdavanja urbanistitke saglasnosti pribaviti posebne uslove zastite dobra nasljeda. Clan 26. Kada se tokom iavodenja radova pojavi nepre- Avidena opasnost za 2a8tideno dobro nas\jeda ili se otkrije potencijalno dobro nasljeda, izvodaé radova je duzan bez odgadanja obustaviti radove io tome obavijestiti Zavod. ‘Obustava radova u smislu stava 1, ovog alana traje dok Zavod ne utvrdi mjere za8tite, ali ne duze od 60 dana. Tzvodat radova snosi troskove mjera zaitite u smislu ovog dana. Glan 27. Radnje odnosno mjere iz alineje g. dlana 8. ovog, zakona provodi struéno pravno, odnosno fizitko lice, pod neposrednim nadzorom i uputama Zavoda. Tzuzetno, radnje, odnosno myere iz stava 1. ovog lana moze sprovoditi nepostedno Zavod, ako ima ‘odgovarajucu opremu i strutne kadrove, Clan 28. Azheoloska iskapanja i istrazivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje rjeSenjem daje Zavod. (Odobrenje iz stava 1. ovog lana se moze izdati samo pravnim i fizitkim Hicima koji ispunjavaju uslove strutne osposobljenosti za obavijanje takvih radova, te ako su osigurana potrebna materijalna i te- Innitka srédstva za obavijanje radova, Konzerviranje nalaza, uredenje i predstavljanje nalazista i nalaza. Rjedenjem iz. stava 1. ovoga dana odreduje se podrugje na kojem se mogu izvoditi radovi, opseg.i vista radova, uslovi pod kojima se mogu izvoditi, kao irok za izvodenje radova, mjesto pohrane pokretnog arheolokog materijala irok u kojem se Zavodu treba obavezno podnijetiizvjestaj 0 izvrSenimradovima. “Ministar nadleZan za postove kulture donosi Pra~ vilnik o tehnitkim i kadrovskim uslovima 2a viSenje atheoloskih istrazivanja na prijedlog Zavoda. tan 29, ‘Odredbe ovoga zakona Kojima se ureduju arhe- loka iskapanja i istraZivanja primjenjuju se-i'na podvodna’arheoloska istrazivanja. tan 30. ‘Ako se izvode arheoloska iskapanja i istrazivanja bez, odobrenja ili protivno uslovima utvrdenim u oo Broj 2 -Strana 70 SLUZBENE NOVINE uutorak, 11. april 2006. Hlarcagovatko-neretvansiog Kantona odobrenjii, Zavod ée donijeti Hjeenje 0 privremenoj, obustavi radova na nalazistu, sve dok se ne otkione ‘uogeni nedostaci, a protiv izvodata radova Zavod ée' podnijeti zahtjev za pokretanje krivitnog postupka. Zalba na rjeSenje iz stava 1. ovoga lana ne odgada invrenje rjeSenja. Clan 31, ‘Luka kapetanija prije izdavanja dozvole za vade~ nje potonulih styari mora pribaviti misljenje Zavoda da se née radi o vadénju potonulih stvari kojé imaju ili za-koje se pretpostavija da ima svojstvo dobra nasljeda. Clan 32. : Dobra nasljeda pronadena prilikom atheoloskih, jstrazivanja ili pri drugim radovima ili sluzajno nadena vlasnistvo su Kantona: Nalazaé je duan da pronadeno dobro nasijeda preda Zavodu uz pravo na odgovarajucu nagradu w skladu s Pravilnikom o nagradivanju nalazaéa dobra nasljeda koji donosi ministar nadlezan za poslove kulture wz saglasnost Viade Kantona. Nagrada iz prethodnog stava pripada nalazatu dobra nasijeda ako pronadeno potencijalno dobro nasljeda bude stavijeno pod zaStitu. ‘Ta nagradu podmiruje ustanova koja je nadeno dobro nasljeda primila na koristenje. IV. KORISTENJE DOBRA NASLJEDA Clan 33, Koristenje dobara nasljeda podrazumijeva stvara~ nije odredenih uslova koji omogu¢avaju da zasticena dobra kultumno-historijskog nasljeda budu dostupna javnosti radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih, Kultumih, vjerskih, umjetnitkih i nauénih potreba, ‘kao i za zadovoljavanje potreba privrednih aktivnosti ako je dobro nasljeda, na odgovarajuéi navin, prilago- deno za zadovoljavanie tih potreba. Dobro nasijeda ne smije se koristiti na natin koji je suprotan izvornoj namjeni dobra ili Zelji viasnika, ‘odnosno donatora, posebno ako se vrijedaju nacio- nnalna ili vjerska osje¢anja gradana, ili se koristenjem dobra oSteéuje ili umanjuje njegova autenticnost i vrijednost ili sknavi njegovo znagenje. ‘Odredbe ovog clana shodno se primjenjuju ina za8titni pojas. Clan 34. Nekretnina koja predstavija dobro nasljeda moze se postupkom revitalizacije ili rekonstrukeije prilago- diti savremenim potrebama i namjenama za: bibliote- ‘ku, muzej izlozbu, odréavanje predstava, koncerata, organizovanje predavanja i slitne namjene, kao i za obavijanje ugostiteljsko-turisticke djelatnost Prilagodavanjé obra nasljeda za. cdredene potrebe i namjene, te promjena namjene moze se viditi samo uz prethodinu saglasnost Zavoda i pod uslovima koje Zavod odredi rjeSenjem. Ako viasnik Koristi dobro nasljéda protivno na- jeni, te zbog toga riastane steta na dobru nasijeda, Zavod moze obavezati rjeSenjer vlasnika da Stetu otkioni povratom dobra nasljeda u prvobitno stanje, ako je to moguée. Clan 35. Pokretne stvari koje predstavijaju dobro naslieda mogu se Koristiti za izlaganje putem stalnih ili po* ‘vremenih izlozbi 2a odgojno-obrazovne i turistizko- propagandne svrhe iza naunu obradu, Namjenu i natin upotrebe moze Zavod utvrditi i za pokretno kulturno dobro, kad ocijeni da je to potrebno. V. PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA DOBRA NASLJEDA Clan 36. Za nepokretno i pokretno dobro kulturno-histo- rijskog nasljeda mora biti utvrden vlasnik. ‘Ako dobro nasijeda nema viasnika ili se on ne mode utvrditi ili je nepoznat ili dobro ostane bez viasnika, vlasnikom postaje Kanton. an 37. Viasnik dobra nas\jeda obavezan je: a) dobro nasijeda brizijive cuvati i starati se o njego- ‘vom ispravnom odrzavanju, b) osvom trosku visiti uobigajene tekuée popravke, ©) provoditi mjere zastite utvrdene ovim Zakonom i drugim propisima, d) osvim promjenama na kulturnom dobru, oBtece- ju ili unistenju, te o nestanku ili kradi kulturnog dobra, odmah, a najkasnije sliedeceg dana obavi- jestiti nadleZni organ, @) dopustiti struéna i nauéna istrazivanja, tehnigka i druga snimanja, kao i provodenje mjera tehni¢ke zaitite, £) omoguéiti dostupnost kulturnog dobra javnosti, g) otuvati delovitost zasticene “zbirke pokretnih dobara Kulturnog nasljeda, h) izvrBavati sve drage obaveze propisane ovim Zakonom i drugim propisima Kada viasnik dobra nasijeda ne izvrSava svoje obaveze u smisiu stava 1. ovog élana, Zavod ée ga ‘opomenuti i odrediti mu rok za preduzimanje odre- denih mjera, odnosno radnji Ako vlasnik ne postupi u skladu s opomenom u smisli stava 2. ovog dana, Zavod ée preduzeti potrebne mjere, odnosno radnje o trosku viasnika dobra nasljeda. — sutorak, 11. april 2006, SLUZBENE NOVINE Broj 2-Strana 71 Hercegovaéko-neretvanskog kantona Clan 38, Viasnik dobra nasijeda, u skladu s ovim Zakonom, ima pravo: a) koristti{ raspolagati dobrom nasljeda, ») od Zavoda i ustanova za zaatitu dobiti besplatn steuéna pomoé i uputstva za pravilno odréavanje iavanje dobra nasljede, ukljucujudi i strudni pre- gled dobra nasijeda, ) na naknadu trotkova koji prelaze wobitajene trofkove redovnog odréavanja za8ticenog dobra nasljeda, 4d) na naknadu za kori8tenje dobra nasljeda u pro- pagandne, reklamne, turistitke i druge svihe, skladu s ugovorom koji vlasnik dobra nasljeda zakijuti s korisnikom. Clan 39. Ako troSkovi Cuvanja i redovnog odréavanja dobra nasijeda premaguju prihode ili druge koristi koje vlasnik ima od tog dobra, te ée troskove preuzeti ‘Skupitina Kantona za dobro zaitite pod zastitom, odnosno Zavod za dobro nasijeda pod prethodnom zaititom, u skladu s ugovorom koji SkupStina Kan- tona, odnosno Zavod zakljuéi sa vlasnikom dobra rasijeda. Kada je viasnik zadtitnog pojasa razlitit od viasni- ka dobra nasljeda, Zavod zakljuéuje ugovor 0 zastti i sa viasnikom zastitnog pojasa. Clan 40, U sluéaju spora o koristenju predmeta iskopanih ilinadenih prilikom arheolo8kih iskopavanja i drugih radova ministarstvo nadleZno za poslove kulture ée dati misljenje s prijedlogom mjesta kori8tenja i zastite otkrivenih dobara nasljeda, zavisno od njihovog po- rijekla, znagenja, kategorije i odnosa naspram drugih slignih dobara nasijeda VI. OGRANICENJA PRAVA VLASNISTVA, KORISTENJA I PROMETA DOBARA. NASLJEDA ‘Clan 41. Viasnistvo na.dobru nasljeda moze se ogranititi radi zaitile i ofuvanja dobra nasljeda u sluéajevima utvrdenim ovim Zakonom Viasnitvo na dobru nasijeda moze se ogranititi ‘obzirom na. posjed, koristenje i promet ‘dobrom naslieda. . Clan 42. Posjed dobra nasijeda moze se ogranititi radi: a) dokumentovanja {istrazivanja dobra nasljeda, b) provedbe mjera zaitite i otuvanja dobra nasljeda, ©) omoguéavanja dostupnosti dobra nasljeda javno- sti, Upotreba Kulturnoga dobra moze se ogranit radi sprjegavanja promjene namjene kojom se kultur- no dobro dovodi u izravnu opasnost. Ogranienje prometa dobrima naskeda su: a) posebne obaveze prodavaoca dobra nasljeda, posrednika wu kupoprodaji dobra nasljeda i kupca, ') pravo prvootkupa, ©) obaveza povrata budietskih sredstava ulozenih u zaititu i ofuvanje debra nasljeda prije njegove Prodaje, 4d) ogranitavanje uvoza i iznogenja dobra nasljeda lan 43. Viasnik dobra nasljeda mora omogutitiistraziva- je’ dokumentiranje dobra nasijeda, kao i provodenje mjera zastite i oduvanja dobra nasijeda osobi koja za to ima odobrenje Zavoda. Za ogranienja iz stava 1. ovoga lana vlasnik nema pravo na nadoknadu, osim w slugajevima kada dokaze da je zbog toga pretrpio itetu. Glan 44, ‘Viasnik dobra nasljeda duZan je privremeno dati 1a posjed pokretno dobro nasljeda radi njegova izla- ganja, odnosno omoguéiti posjecivanje nepokretnog ‘Kultumog dobra radi razgledavanja. Naprijedlog organizatora izlaganja ili posjecivanja Zavod moze rjeSenjem narediti vlasniku privremeno davanje u posjed kultumoga dobra. Zalba na yjesenjeiz stava 2. ovoga Hlanane odgada izyrSenje rieSenja, Viasnik i organizator izlaganja odnosno posje- divanja, sklopit ée ugovor, kojim se pdted ostalih ugovornih obaveza, utvrduje natin postupanja s do- ‘brom nasljeda i davanje garancija za slugaj oBtecenja, unistenja, krade ili nestanka Kulturnog dobra, kao i obaveza obezbjedenja dobra nasijeda kod osigurava- juteg druttva. ‘Viasnik-dobra nasljeda moze traditi da procjenu vaijednosti obavi Zavad. ‘Sve troskove u vezi s izlaganjem, odnosno posje- Givanjem dobra nasljeda, duzan je podmiriti organi- zator, ako ugovorom sklopljenim izmedu vlasnika dobra nasljeda i organizatora nije drukéije utvrdeno. Clan 45. ‘Viasnik Zastitenog dobra duzan jé svaku namjeru ‘premjeétanja dobra prijaviti Zavodu najkasnije tride- set (0) dana prije premjeStanja. Zavod mote zabraniti prenijestanje zasticenog kultumog dobra ako utvrdi da bivse time moglo ‘oBtetiti ii ako smatra da postoji poseban razlog da se dobro ne premjesta. ——— i Broj2-Strana 72 SLUZBENE NOVINE nmr rere ern rere rutorak, 11 april 2006, “Flercegovatko-neretvanskog Kantona Clan 46, Pravna i fizitka lica ne smiju zapodeti obavljanje poslovne djelatnosti u prostoru koji se nalazi unutar Repokretnog kultumiog, dobra ili zasticene Kultur no-historijske celine bez prethodnog odobrenja Zavoda Odobrenje iz stava 1. ovog lana potrebno je i za svaku promjenu namjene poslovnog prostora, odno- sno promjenu djelatnosti. Clan 47, * Pod replikom kulturnog dobra podrazumijeva se svako oponaSanje kultumog dobra li njegova prepo- zratljivog dijela, bez obzira na mero u odnosu na izvornik. Odobrenje za izradu replike iz stava 1. ovoga ana rjeSenjem daje Zavod na zahtjev lica koje ¢e izraditi repliku. [Rjedenjem iz stava 2. ovoga diana Zavad ce odre- iti uslove za izradu replike, kaoiuslove zastavijanje replike u promet. Clan 48, Dobra nasljeda, osim djela savremenog stvaralas- tva, ne smiju se trajno iznositi w inostranstvo. ‘Dobra nasljeda s podrutja Kantona mogu se pri- ‘vremeno iznositi u inostranstvo samo ako nadlezno ‘ministarstvo za poslove kulture da odobrenje kojim se utvrduju uslovi iznosenja, obaveze viasnika dobra ‘nasljeda, odnosno druga lica kojem se to dobro povje~ rava na Cuvanje, a narodito da postoji jamstvo da ce se to dobro vratiti na podrugje Kantona u odredenom. roku ili da postoji drugi relevantan interes da se dobro iznese iz zemlje. Prije odludivanja o izdavanju ‘odobrenja nadlezno ministarstvo ée pribaviti mislje- je Zavoda. Mi8ljenje iz prethodnog stava sadr’i narotito uslove iznogerja i rok vraéanja dobra nasijeda, te obaveze viasnika dobra nasljeda, odnosno drugog lica kojem se to dobro povjerava na cuvanje. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, odobre- nje za iznogenje djela savremenog stvaralastva daje Zavod. Clan 49. Nadlezno ministarstvo je obavezno uspostaviti evidenciju izdatih odobrenja za privremeno izno- Benje dobara nasijeda u imostranstvo koja sadr2i sljedece podatke: a) broj i datum odobrenja, b) naziv dobra, ©) opisdobra, 4) uslovi iznosenja, ©) naziv drbave u koju se dobro iznosi, 1) razloge iznosenja, g) rok 2a povratak dobra, 1h) ime odniosno naziv liea kome se dobro daje; 4} jamstvo da ée se dobro vratiti u odredenom roku. ‘Zavod je obavezan uspostaviti evidenciju djela savremene uinjetnosti Kojase privremeno ili trajno ignose tu inostranstvo koja sadi2i sljedese podatke: a) bioj i datum odobrenja, b) naziv djela savremene umjetnosti, ©) opisidjela, 4) tchnikua u kojojje djelo savremene umjetnosti izra- deno, «) rok za njegov poviatak, ako je nije’ o privreme- nom iznosenju, d i 4) imé, odnosnonaziv lica kome se daje odobrenje za iznotienje. Glan 50. Prodavac kulturnog dobra, kao i posrednik w kupoprodafi Kultumog dobra obavezan je kupeu: a) dati na znanje da je predmet kupoprodaje dobro nasieda zaitigeno prema odredbama ovog, Zakona b) predotiti dokaz.o viasni8tvu dobra nasljeda ©) predotiti isprave 0 odricanju od prava prvoo- tkupa prema ovom Zakont. Kupac kulturnog dobra duzan je obavijestiti Za- vod gdje ée se kuplieno dobro nasijeda nalaziti. Clan 51. Prilikom prodaje dobra pravo prvokupnje za zasticeno dobro nasijeda i dobro nasljeda pod pret- ‘hodnom za8titom ima Kanton. Poslove otkupa vr8i Viada Kantona. Viada Kantona je duzna po prethodnom misijenju Zavoda u roku od Sezdeset (60) dana obavijestiti prodavca prihvata li ponudu. ‘Ako u ovo roku vlasnik ne bude obavijeéten, smatrat ée se da ponuda nije prihvacena. Viasnik zastidenog dobra nasljeda, odnosno dobra nasljeda pod prethodnom zaititom ne moze to dobro prodati pod uslovima Koji su povoljniji od uslova koje je ponudio organu iz stava 1. ovog Slana. U pri tivnom, organ iz stava 2. ovog dlana moze u roku od 30 dana od dana saznanja tuzbom nadieznom sudu pokrenuti spor za ponistenje ugovora o kupoprodaji. Clan 52. U sludaju prodaje zaitiGenog dobra u svojini sgadana za die su odrZavanje, opravak, konzervaciju ili restauraciju ulogena drustvena sredstva, vlasnik zati¢enog dobra dwzan je prije prodaje nadoknaditi davaocu tih sredstava iznos za koji se zbog ulaganja povetala vrijednost zastiéenog dobra. lan 53. Odredbe ovog zakona 0 pravima i obavezama viasnika dobra nasijeda odnose se i na posjednika, untorak, 11. april 2006, SLUZBENE NOVINE Broj 2-Strana 73, Hezcegovacko-neretvanskog Kantona odnosno korisnika tog dobra, ako je vlasnik nepo- zat, nedostupan ili je ugovorom prenio na posjedni- ka, odnosno Korisnika dobra nasljeda prava i obaveze uu smisla ovog zakona. Clan 54. Ako to zahtjeva poseban interes Kantona svojina na nepokretnim zastiéenim dobrima nasljeda moze se oduzeti po odredbama posebnog zakona kojim se uureduje eksproprijacija. ‘Skuptina Kantona donosi odluku iz prethodnog stava na prijedlog Viade Kantona. U pripremi prijedloga iz stava 1. ovog dana nadleino ministarstvo obavezno pribavlja misljenje Zavoda. Clan 55. Kada su ispunjeni uslovi za eksproprijaciju nekretnine iz prethodnog, dlana, SkupStina Kantona na prijedlog vlasnika moze odluditi da se umjesto eksproprijacije samo ogranidi pravo koristenja nepo- kretnosti U slutaja iz stava 1. ovog élana Kanton je duzna nadoknaditi vlasnike Steta koja bi nastala tim ogra- nigenjem. Visina Stete utvrduje se ugovorom izmedu Kantona i viasnika nekretnine. U slugaju spora visinu Stete utvrduje nadlezni sud. VII. DOKUMENTOVANJE I PRACENJE STANJA KULTURNIH DOBARA Clan 56, Za sva kulturna dobra Zavod izraduje dokumen- taciju radi njihove zastite i ofuvanja. Ministar u Jijoj je nadlezriosti: podrugje kulture propisuje nuzni nivo dokumentacije i dokumenta- cijske standarde za pojedine vrste dobara nasljeda, te uslove, natin i postupak za tijeno Cuvanje i kori- _ eye Clan 57. Dokumentacija o-dobru nasljeda moze se dati na koristenje ut sluzbene svzhe, za naudno istrazivanje i u publicistitke svrie, za potrebe nastave i izlaganja, teu druge opravdane svrhe. Na koristenje se u nagelu daju samo snimci doku- mentacije Koji se izratluju na troSak trazioca. Tzuzetno od stava 2. ovoga dlana, dr2avnim orga- niina ili ako to zahijevaju nautne potrebe, moze sé na odredeno vrijeme posuditi izvorna dokumentacija ‘uz obavezu Euvanja, te izradu zastitnog snimka na ‘tro8ak traZioca i uz druge uslove propisane aktom iz prethodnog élana ovog Zakona, Odobrenje za koristenje dokumentacije o dobrima nasljeda daje Zavod, a za posudivanje izvorne doku- ‘mentacije ministar kulture, Clan 58. Ustanove koje obavijaju postove zastite i otuvanja dobara nasljeda i vlasnici dobara naslieda duzni su u saradnji sa Zavodom obezbijediti: a) uslove radi zastite i Gavanja kulturnih dobara za sluéaj vandrednih ckolnosti (orwéanog sukoba, potresa, poplave, pozara, ekoloSkih incidenata i katastrofa ili drugih vandrednih okoinost), 'b) mjere za sprjetavanje krade, pljacke, protivpra- vnog prisvajanja kultunih dobara na bilo koji natin, kao i svih radnji dij je cilj unistenje i o3tese- nje dobra nasljeda. ‘VII. SUBJEKTI ZASTITE NASLJEDA, Clan 59. Nadleino ministarstvo stvara uslove za zastitu, Koristenje i obnovu nasljeda, vrsi inspekeijski nadzor i obavija druge poslove u skladu sa ovim zakonom. Clan 60. ‘Struéne is njima vezane upravne poslove zastite, Koristenja i abnove nasljeda u smislu ovog zakona obavlja Zavod. Struéne poslove zaitite, koristenja, obnove i ofu- vanja nasljeda obavljaju arhivi, galerije, biblioteke, pravna lica osnovana za obavijanje konzervator- sko-restauratorskih poslova i druga pravna lica (u daljnjem tekstu: ustanove za zaititu), u skladu sa zakonom kojim se ureduje odgovarajuca djelatnost (muzejska, arhivska i druga djelatnost) i osnivagkim aktom, Odredene postove na otuvanju dobara-naslieda mogu obavijati specijalizovana pravna i fizitka lica koja: imaju odgovarajuéa strutna znanja u skladu sa ovim Zakonom. Ustanovu za zadtita iz prethodnog stava, moze ‘osnovati Kanton, Grad i opéina sa podrudja Kantoria u skladu sa svojim potrebama i sredstvima kojim raspolaze. Prije donoSenja odluke o.osnivanju neke od orga- hizacija za zadtitu iz stava2. ovog lana predstavnitko tijelo grada ili optine, odnosno Skupstina Kantona se izjainjava o elaboratu 0 opravdanosti osnivanja orgenizacije za zastitu tiji obavezni dio ine troskovi potrebni-za osnivanife i redovno obavijanje djelatno- sti, kao i izvor i nadin njihovog osiguranja. Elaborat i. prethodnog stava za potrebe vijeca obezbjeduje sluzba uprave grada ili optine nadlezna za poslove kulture sa podrutja Kantona, a za potrebe ‘SkupStine Kantona nadleéno ministarstvo. | Broj 2 -Strana 74 SLUZBENE NOVINE uxtorak, 11 apeil 2006. Frercegovatko-neretv ‘Kantona Clan 61. Zavod se osniva Zakonom kao kantonalna upra- ‘vha ofganizacija. Njoj se povjeravaju javne ovlasti da ‘tskladu sa ovim zakonom odluéuje u pojedinaénim, stvarima 0 pravima i obavezama pravni i fizitkih Tica, Kada Zavod u okviru svoje djelamosti odiutuje 1a pojedinatnim ‘stvarimia o pravima i obavezama pravnih i fizitkih lica, o Zalbi protiv rjeSenja Zavoda odluéuje nadleZno ministarstvo. Zawod ne moze poteti dbavljati djelainost dok nadlezno ministarstvo fjeSenjem ne utvrdi da sit obezbijedeni sljedeti uslovi: odgovarajuce prostorije za tail i Cuvanje dokumentacije, oprema za tad i odgovarajuti kadrovi. ‘Biizi propis o uslovima iz stava 3. ovog Hana do- nosi Vlada Kantona na prijedlog ministra nadleznog za postove kulture. Clan 62. Zavod, pored poslova utvrdenih ovim zakonom, obavlja i sjedece poslove: a) razmatranje, proutavanje, istrazivanje i nautnu obradu pojedinih pitanja zadtite spomenika kul- ture, ) vodenje centralne i zbime evideneije podataka 0 stanju spomenika kulture, te utvrdivanje i predla- ganje prioriteta u provodenju mjera zastite, ©) obavljanje strutnih poslova na utvrdivanju stanja ‘kulturnih objekata, 4) Koordiniranje i provedbu mjera zaitite Kultumog nasljeda, ) obavijanje strutnog nadzora nad radom ustanova za zadtitu Kulturnog nasljeda, 1) obavijanje struénog nadzora nad provodenjem zastitnih mjera na spomenicima kulture, ) pruzanje strucne pomoti ustanovama za zastit spomenika kulture, hh) predlaganje donoSenja odgovarajuéih mjera i pro- pisa u veri sa zastitom Kulturnog nasljeda, 4) vodenje centralne evidencije i Registra spomenika kulture, te prikupljanje dokumentacije 0 svim spomenicima kulture na teritoriju Kantona, j) predlaganje prioriteta izvedbe zastitnih zahvata na spomenicima kulture, te u tu svrhu ocjenjiva- nje konzervatorske dokumentacije i dokumenta- cije 2a prostorne planove, ¥) obavljanje strugnih nauénih i informativnih radova iz. podrugja zastite Kultumog nasljeda, }) organizovanje i sudjelovanje na struénim savje- tovanjima i skupovima 0 pojedinim pitanjima vaitite Kulturog nasijeda kao i kursevima, seminarima ii sl. u svrhu strutnog usavrsavanja radnika u ovom podrugju, 1m) struéne ocjene i saglasnost kod reviializacije poje- dinih spomenika, 1) obavijanje poslova za druge kantone na tr2iinoj ‘osnovi u sluéajuda nije osnovan zavod za podru- ‘enekog kantona, a skup3tina tog kantona povjeri tu poslove ofuvanja, zaitite i ocbnove nasljeda, 0) obavljanje i drugih struenih poslovana za8titi kul: ‘turno-historijskog nasljeda u skladu sa zakonskim propisima. el Cian 63. Bli#i propis’o sadrzaju, obliku i natin vodenja Registra ‘dobara nasijeda i dobara nasljeda pod prethodnom zastitom donosi minister ‘nadleZan za poslove kulture na prijedlog Zavoda. IX. FINANSIRANJE DJELATNOSTI ‘ZAVODAIUSTANOVA ZA ZASTITU Clan 64. Kanton osigurava sredstva za redovnu djelatnost Zavoda. Kanton, Grad i opine s podruija Kantona obe- zbjeduju stedstva za redovnu djelatnost ustanova 7a zastitu dj su osnivadi u okviru svojih budzeta. Clan 65. Kanton moze pruziti bespovratna finansijsku po- mot za zastitu, koriStenje i obnovu dobara nasljeda Till kategonie iz sredstava medunarodnih kredita, donacija i drugih izvora. Bespovratnu finansijsku pomoé iz prethodnog stavka odobrava Vlada Kantona Za namjene iz stava 1. ovog élana mogu se osnivati fondacije i zaklade u skladu s posebnim propisima. Clan 66. Finansijska pomoé moze se odobriti i za: a) odravanje i restauraciju dobara; b) evidentiranje i nauénu obradu dobra, te publicira- ae rezultata rada; ¢) osposobjavanje struénog kadra; d) podréavanje privatnih organizacija_u djela- tmostima koje sluze ostvarivanju ciljeva ovog zakona. Clan 67, Finansijska pomoé odreduje se na osnovu znate- nja objekta, njegova stanja, njegove koristi, te nivoa zastitnih mjera koje se namjeravaju provest. Vlada Kantona moze odrediti u kojim slutajevima ‘su moguéi izuzeci Finansijska pomoé za odrzavanje i restauraciju moze se odobriti pod uslovom da je dobro proglase- no zasti¢enim nl BEE EEE EE EEE Ee it i ea ataaltallaallaaliaalllaiiaehiieiiieiiehisisissisiseiasneadaeeneennea utorak, 11. april 2006, SLUZBENE NOVINE Broj 2- Strana 75 Frercegovatko-neretvanskog Kantona X.NADZOR Clan 68. Nadzor nad provodenjem ovog zakona vi8i nadlezno ministarstvo 2a poslove kulture putem in- spektora za za8titu dobara nasljeda (u daljem tekstu: inspektor). ex an Clan 69, Inspekcijski nadzor obuhvaéa narozito: postojanje propisanih uslova za rad Zavoda i drugih ustanova za zaititu dobara nasljeda kao i drugih pravnih lica koja se bave istrazivanjem, evidentiranjem, prikupljanjem, izlaganjem i pre- zentovanjem dobara nashieda; vodenje propisane evidencie i dokumentacije; donosenje upravnih mjera i kontrolu njthovog provodenja u slu¢ajevima: a) onemoguéavanja pregledanja i uzimanja poda- taka 0 potencijalnom dobra nasljeda (@lan 10. ‘ovog Zakona), b) unigtenja, izmjene ili umanjenja nekog od svojstava evidentiranog potencijainog dobra nasljeda ili njegovog izvoza bez dozvole (San TLstav3), €) povrede odredenog zaititnog pojasa iz élana 21. stav 1. ovog zakone, @) izvodenja radova na zasti¢enom lokalitetu, nekretmini i u zastitnom pojast, odnosno na podrugju gdje se opravdano pretpostavlja da se mogu prona¢i dobra nasljeda bez. saglasno- sti Zavoda (lan 24. stav 1.) ©) nepridrZavanja mjera zadtite koje je rjeBenjem odredio Zavod (an 24. stav 4.), f)_nastavak radova kada Zavod podnese zahtjev da se oni obustave iz razloga navedenih w anu 26. stav 1 g) u sludaju izvodenja arheoloskih iskopavanja i istrazivanja bez odobrenja Kantonainog _zavoda (Gan 28), 1h) obavijanje radova iz Clana 23. ovog zakona bez ‘odobrerja ili protivno odobrenju, 4) koritenja dobra nasljeda suprotno izvornoj namjeni dobra ili Zeljivlasnika odnosno dona- tora, posebno ako se vrijedajt racionalna ili vjerska osjeéanja-gradana ili se koristenjem dobra o&tetuje ili umanjuje njegova autenti- enost i veijednost, ili skmavi njegov znataj ‘odnosno protivno namjeni i usloviria koriste- nja koje reSenjem utvrdi Zavod (Glan 33. stav 2.13), > jj promjene namjene dobra bez saglasnosti Zavoda (lan 34) Clan 70. Za inspekiora moze biti postavijena osoba koja pored opstih uslova propisanih zakonom ispunjava i poseban uslov da ima struénu spremu gradevinskog, arhitektonskog, atheoloskog ili smjera_ historije sumjetnost. Gan 71. U vrSenja inspekcijskog nadzora, inspektor je ovlasten narediti privrement: obustavu radova na potencijalnom dobra nasljeda ili zastiéenom dobru nasijeda. tan 72. Inspektor izdaje rjeSenje 0 privremeno} obustavi radova iu slutajevima iz dl. 24. 26. 28. ovog zakona. Gan 73. Protiv rjesenja inspektora moze se ministra na-

    You might also like