Professional Documents
Culture Documents
Ispitivanje Konzistencije Svezeg Betona
Ispitivanje Konzistencije Svezeg Betona
Pod pojmom “konzistencija” podrazumeva se skup svojstava svezeg betona koja su od znacaja
za njegovu ugradljivost i obradljivost. Kako se ocean ugradljivosti i obradljivosti najcesce
izvodi na osnovu tri pokazatelja: pokretljivosti, krutosti i povezanosti betonske smese, to su ovi
pokazatelji istovremeno i parametri na osnovu kojih se definise konzistencija.
Zbog toga se i govori o:
1) krutoj konzistenciji,
2) slabo plasticnoj konzistenciji,
3) plasticnoj konzistenciji i
4) tekucoj konzistenciji.
Ova metoda koristi se vec blizu 90 godina. Rec je o vrlo jednostavnoj i prilicno pouzdanoj
metodi odredjivanja konzistaencije koje se u praksi veoma cesto zahtevaju. Odredjivanje
konzistencije betona po ovoj metodi je kod nas definisano standardom SRPS ISO 4109:1997.
Metoda je primenljiva za plasticne i kohezivne betone, a nije primenljiva kada je zrno agregata
vece od 40 mm.
Punjenje kalupa se vrsi u tri sloja, priblizno jednake visine, pri cemu se svaki sloj sabija sa po
25 probadanja metalnom sipkom za zbijanje, ciji prodor treba da bude za visinu sloja.
Sleganje ∆h se meri kao razlika visine kalupa (300 mm) i najvise tacke slegnute betonske mase,
zaokruzeno na najblizih 5 mm, (slika 4). Ako je izmereno sleganje manje od 10 mm, beton ima
krutu konzistenciju,sto znaci da ova metoda nije podobna za njeno ispitivanje.
U zavisnosti od sastava betona, mogu nastati tri razlicita oblika sleganja (slika 4).
Slika 4. Tri razlicita tipa sleganja: a) pravo sleganje, b) smicanje dela betona, c) kolaps (naglo sleganje) betona
Ako se javi slucaj kosog smicanja (slika 4 pod b), ispitivanje se mora ponoviti jos jednom.
Ukoliko se ova pojava ponovo manifestuje u toku ponovljenog ispitivanja, onda to ukazuje da
betonu nesto nedostaje (potrebna plasticnost, odredjena kolicina neke frakcije agregata,
kohezivnost) i da primenjena metoda merenja konzistencije nije odgovarajuca.
Potrebna aparatura za ispitivanje konzistencije svezeg betona pomocu ove metode sastoji se od
Grafovog stola, koji omogucava Slobodan pad uzorka betona sa visine od 4 cmm, zatim
metalnog konusa (Abramsov konus) odgovarajucih dimenzija i drvenognabijaca odgovarajucih
dimenzija. Ova aparatura je prikazana na slici 5.
Ovu metodu merenja konzistencije svezeg betona razvio je svedski inzenjer Victor B𝑎̈ hrner
cetrdesetihgodina XX veka ( otuda po njegovim inicijalima naziv Vebe ili VeBe ili V-B
metoda). Metoda je veoma rasprostranjena, medjutim postoje razlike izmedju prve verzije testa
koji radi u Evropi i druge i trece verzije koje se koriste u Americi. Naravno, u daljem tekstu
bice opisana metoda (verzija) koja se koristi u Evropi i koja je kod nas ozvanicena standardom
SRPS ISO 4110:1997.
Providna ploca
Abramsov konus
Cilindricni sud
Vibro ploca
Abramsov konus, koji je centricno postavljen u cilindricni sud, puni se betonom u tri sloja na
isti nacin kao kod metode sleganja (sabijanje svakog sloja sa po 25 probadanja celicnom
sipkom).
Betoni klase V0 imaju veoma krutu konzistenciju, takodje klase V1 i V2. Klasa konzistencije
V3 ima slabo plasticnu konzistenciju, a V4 imaju plasticnu i tecnu konzistenciju.
Ova metoda je redje prisutna u praksi, i naziva se jos metoda odredjivanja konzistencije
izracunavanjem stepena zbijenosti ili indeksa zbijenosti. Procedura po kojoj se izvodi ova
metoda je definisana standardom SRPS ISO 4111:1997. Procedura ispitivanja je veoma
jednostavna. Ova metoda se koristi za ispitivanje betona vlaznog kao zemlja, plasticnog i
tecnog.
Za ispitivanje je potrebno:
- sud celicnog lima debljine 2mm, unutrasnjih mera osnove 200x200 mm i
visine 400 mm,
- sredstvo za nabijanje betona (potresni sto ili vibro igla),
- mistrija trapezastog oblika duzine 160 mm i sirine vrha oko 100 mm,
- celicni lenjir
Uzorci svezeg betona se uzimaju odmah po izlasku iz mesalice ili na mestu ugradjivanja posle
obavljenog transporta. Neposredno pred odredjivanje…
Za jedno ispitivanje konzistencije potrebno je uzeti nalaze 3 uzorka svezeg betona iz kojeg se
moraju odstraniti zrna veca od 50 mm.
U cist sud se sa mistrijom sipa beton do vrha suda i poravna, zatim se zbija pomocu potresnog
stola ili vibro igle dok se ne ustanovi da je sleganje betona prestalo. Pocetna visina betona pre
zbijanja je ℎ1 =400 mm, a visina ℎ2 nakon zbijanja se izmeri. Stepen ili indeks zbijenosti se
racuna kao kolicnik ℎ1 /ℎ2 i on je, logicno, uvek veci od 1. Klasifikacija klase konzistencije
prema indeksu zbijenosti sa odredbama standard SRPS ISO 4103 data je u tabeli 4.
.
Tabela 4. Klase konzistencije prema indeksu zbijenosti
1) www.grf.bg.ac.rs,
3) www.gradjevinska.blogspot.com,