EGEJSKA, predrok

1. Tko je ubio Minotaura?

Tezej
2. Tko otkriva grobni krug A?
Heinrich Schliemann
3. Nabroji neolitičke lokalitete
Franchti, Grotta, Zas (Naxos), Akrotiri (Thera), Minoa (Amorgos), Kea (Kephala), Saliagos
4. Nabroji 5 sirovina koje su Egejci uvozili
bakar, srebro, zlato, opsidijan, kositar
5. Nabroji 5 Kikladskih otoka
Rodos, Lezbos, Kea, Paros, Anthiparos, Mikonos, Naksos
6. 3 minojske kolonije i na kojim su otocima
Kastri na otoku Kiteri
Akrotiri na otoku Theri
Phylakopi na otoku Melosu
Ajaj Irini na otoku Kei
7. Tko je postavio kronologiju minojske civilizacije
Arthur Evans, 1906.
8. Tri obilježja civilizacija
Prema C. Renfrewu:
1. urbane strukture s velikom koncentracijom populacije
2. monumentalne građevine
3. postojanje pismenosti
9. Najstarije naselje?
Knos
10. Kad su propale mikenska i minojska civilizacija?
Minojska: 2000. – 1450.
Mikenska: 1600. – 1200.
11. Erupcija Santorini (godina)
1628. g. pr. Kr.
12. Datacija Keros – Syros
2700. – 2300. g. pr. Kr.
13. Pogrebni običaj kod grupe Grotta – Pelos
Pojavljuju se ciste, tj. grobne rake usječene u stijenu ili plitko ukopane u zemlju. One ukopane
u zemlju mogu biti obložene okomito postavljenim kamenim pločama ili suhozidom te
 pokrivene ovećim kamenim blokom ili, češće, vodoravnom pločom. Na ploče još ide sloj
zemlje i sloj šljunka. Ponekad su prisutna dva nivoa grobnice. Ukop isključivo inhumacija, u
zgrčenom položaju.
14. Grobne komore – gdje se javljaju
Phylakopi I – grobne komore potpuno usječene u stijenu. Do grobne komore je vodio
nenatkriven prilazni hodnik (domos).
15. Najpoznatiji oblik keramike Kampos, koji je specifičan ukras
Tava – posuda kružnog oblika, iz dna se izdižu niske stijenke pa je unutrašnjost posude plitka.
Ima jednu ručku u obliku slova pi. Donja ploha tave i vanjska strana stijenke prekriveni su
urezanim ili žigosanim ukrasom. Najučestaliji motiv je središnja spirala, a popularan je i tzv.
Kerbschnitt ukras (dva reda nasuprot postavljenih žigosanih trokuta).
16. Datacija i opis Plastiras tipa
Figurine kulture Grotta – Pelos (3300. – 2700. g. pr. Kr.). Poznato 52 primjerka visine 6 do
31.5 cm. Jedini tip kikladske figurine kod kojeg su prikazi muškarca učestaliji. Uši, nos i usta
su izrezbareni. Na mjestu očiju nalaze se male udubine u koje su se umetali sitni kamenčići,
kao i kod pupka. Široki bokovi, razdvojene noge.
17. Koja božica se najviše prikazivala u Minojskoj civilizaciji?
Potnia (zmijska božica)
18. Razlika između mikenskih i minojskih tolosa
minojski: nema dromos, vidljiv u pejzažu, može imati popratne građevine (kosturnice),
korištene za srednju klasu, dolaze u skupinama
mikenski: ima dromos, skriveni su, nema popratnih građevina, isključivo za pokapanje
mikenskih kraljeva, izolirani
19. Datacija razdoblja starih palača, faze, nabrojati palače
1900. – 1700.
SM I B, SM II A, SM II B
Knos, Phaistos, Malia, Zakros
20. Datacija zadnje minojske palače s fazama + koja je to
1450. – 1375. g. pr. Kr.
KM II, KM III A1, KM III A2
Tada na Kreti postoji samo jedna palača – Knos. Sve ostale su uništene.
21. što je Kamares
Kamares keramika je minojska keramika. Najljepši je stil na Kreti. Rađena je na lončarskom
kolu te ima tanke rubove. Ukrasi su joj bogati i polikromni, a ima biljne i životinjske motive.
 Ima kompleksne ukrase i kompliciranu sintaksu. Svaka posuda je unikat. Stil je dobio ime po
pećini Kamares iznad Festosa. Oko 1700. dolazi do propasti palača i nestaje kamares.
22. 5 funckija palače
1. rezidencija vladara
2. političko središte regije
3. religijsko središte
4. ekonomsko središte
5. umjetničko središte
23. Najviša mikenska citadela?
Midea
24. Tko je dao ime ''kiklopskoj gradnji''
Pauzanija
25. Koliko grobnica ima u GK B
Ako se GK B odnosi na Grobni krug B, onda 25 grobova s 35 ukopa.
26. 3 dijela megarona
1. portik s 2 stupa
2. vestibul
3. domos s prijestoljem i ognjištem okruženim s 4 stupa koji drže krov, otvor u krovu za dim
27. Tablice kojeg pisma nađene u Pylosu
1000 tablica na linearu B (2. najveći arhiv)
28. Što je labrys, koja civilizacija ga koristi
Simbolične votivne dvostruke sjekire, minojska civilizacija

Dodatno:
Posuda za umak – pripada keramici kulture Keros – Syros. Prava funkcija posude je nepoznata.
Tipične su za ranoheladsko II razdoblje. na grčkome kopnu i olito su otamo stizale na Kiklade –
glavni pokazatelj RK II. trgovine između kikladskog otočja i grčkog kopna.
Lavrion – rudnik olova i srebra. Zbog trgovine s Lavrionom nastale kolonije Akrotiri, Phylakopi i
Aja Irini.
Keros – Syros naselja – Zlatno doba ranokikladske arhitekture i tek tada možemo govoriti o
urbanim strukturama. Karakteristike su: većina naselja u blizini je obale, naselje obično leži na
vrhu brda, brdo je barem s jedne strane veoma strmo i nepristupačno, s pristupačnih strana brda
mogao je biti građen beden ojačan bastionima, zidovi kuća često su krivuljasti jer prate prirodne
konture terena.
Philankopi I – nema mramornih posuda
Tirint – prva utvrđena citadela, najstarija
Gia – najveća citadela
Wanax – mikenska titula za kralja
Larnax – glineni minojski sarkofag oslikan freskama
Grčke pokrajine – Achaia, Elis, Argolid, Laknonia, Messenia, Attica, Aitolia
Linear B – dešifrirao Michael Ventris 1952.