Fethija džamija se nalazi u Bihaću, a sagrađena je prvobitno kao crkva svetog Antuna Padovanskog 1266.

godine, u
gotičkom stilu te je i jedna od rijetkih europskih islamskih bogomolja u gotičkom arhitektonskom stilu. Današnja
Fethija džamija se smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području Bosne i Hercegovine. Proglašena je za
nacionalni spomenik BiH.

Historija
Uz crkvu se, nalazio i dominikanski samostan, koji se spominje i ranije. Godine 1592. crkva je pretvorena u džamiju.
Tada je iznutra ispod svoda napravljen novi strop. Gotički zvonik služio je kao minaret do 1863. godine, kada je
usljed dotrajalosti srušen i zamijenjen novim. Poslije okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugraske, fran-
jevci su napravili novi crkveni objekt jer se nisu mogli dogovoriti sa vlastima oko povrata objekta u vlasništvo ka-
toličke crkve.

Kad su Osmanlije osvajale nove krajeve, napose gradove, običavajli su pretvarati crkve u džamije. To su npr. napravili
sa crkvom u Beogradu 1521., pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa tako i sa crkvom
sv. Ante u Bihaću. Zato je ponijela ime Fetija (Osvojena).

Opis
Gradjena je u gotičkom stilu sa šiljastim prozorima i visokim krovom. Zvonik je bio osmerokutni, veoma visok, a u vij-
encu je imao više zidanih tornjića na sominu, a umjesto krovova veoma visok, šiljast tuljac od kamena. Džamija ima
pravokutnu osnovu dužine 22,00 i širine 11,50 m. Visina objekta bez krova iznosi 10,50 m, dok je krovna konstrukcija
visoka oko 5,00 m. Na vanjskim se površinama zidova nalaze klesarski znakovi kojima je obilježen skoro svaki blok
kamena, a u dijelu oko portala su natpisi, koji nisu dešifrirani.

Grobne ploče
U Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, iz ove džamije je 1894. godine doneseno devet nadgrobnih
spomenika. Ploče su datirane u period od 1519. do 1565. godine. Većina ploča je sa grobova pripadnika hrvatskog
plemstva koji su služili u Bihaću i njegovoj okolici. Svi natpisi su pisani latinskim jezikom, a slova su humanistička i
gotička. Kronološki red natpisa: 1. Plemić Nikola Farkašić, 1519. godina 2. Plemić Ivan Bucković, 1520. godina 3.
Plemić Bernardin Stivković, 1523. godina 4. Bihaćki sudac Luka Cvitković, 1524. godina 5. Plemić Ivan i Gaspar Ko-
basić, oko 1531. godine (spomenik izrađen 1523. godine) 6. Vicekapetan Petar Rebrović, iza 1531. godine 7. Krojač
Luka Bihaćanin, prije 1551. godine 8. Vitez Juraj Šubić, 1560. godina 9. Kapetan Ivan Izačić, 1565. godina.