UDK 800.864.

51=82
Izvorni znanstveni ~lanak
Prihva}en za tisak 3. 10. 1996.

Antica Menac
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb


    


 


 

U ruskom hipijevskom slengu sedamdesetih i osamdesetih godina, kako ga donosi rje~nik F.

I. Ro‘anskog, anglicizmi zauzimaju najve}e mjesto. Prou~avaju}i njihove morfolo{ke i tvor-
bene karakteristike, autorica opa‘a da se u njima leksi~ka zna~enja izri~u engleskim slobod-
nim morfemima, a gramati~ka zna~enja ruskim, nikada posu|enim, vezanim morfemima.
Kod imenica postoji tendencija mu{kog roda. Imenice prolaze kroz nultu, kompromisnu i
potpunu transmorfemizaciju, a pridjevi i glagoli samo kroz potpunu.

@argoni posebnih socijalnih i drugih skupina, koliko se god jedni od drugih

razlikovali, imaju kao zajedni~ku crtu nastojanje odre|ene skupine da se izdvo-
ji od ostalih, pa da i njezin govor bude za druge {to manje razumljiv. Time se
u~vr{}uje unutra{nja veza izme|u ~lanova skupine i prekida se, ili bitno sma-
njuje, komunikacija s drugim skupinama ili {irom jezi~nom zajednicom.
Na taj se na~in stvaraju posebni ‘argoni prema radu kojim se odre|ena sku-
pina bavi (‘argoni radnika, obrtnika, stru~njaka), prema hobijima i zabavama
({porta{a, glazbenika, karta{a), prema socijalnom statusu (ka‘njenika, krimi-
nalaca), prema dobi (u~enika, studenata) i dr.
Neki od takvih ‘argona1 ne zadiru duboko u jezi~nu strukturu te se ~esto
ograni~avaju na uski terminolo{ki sloj rije~i i sveza. Drugi opet grade svoje oso-

1 Osim termina ‘argon upotrebljavaju se i termini sleng, {atrova~ki (govor), rje|e argo. O tome
su kod nas pisali J. Hamm (1939), A. [oljan i I. Slamnig (1955), M. Kuzmanovi} (1970), A.
Anto{ (1972), K. Pranji} (1973), B. Radakovi} (1973), V. Muhvi} (1974), T. Sabljak (1981), R.
Vidovi} (1993) i dr. Svi oni ne povezuju te termine s istim nijansama zna~enja, a i vrijeme
~ini svoje, pa se ponekad daje prednost jednom, a ponekad drugom od njih. @argon se, mislim,
i do sada odnosi na govore »otvorenijih« skupina kao {to su razni stru~njaci, obrtnici, umjet-
nici i sl. Za »zatvorenije« skupine (ka‘njenici, kriminalci, pa i hipiji) mislim da su vi{e u upo-
trebi sleng i {atrova~ki.

425
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

bitosti na razli~itim jezi~nim razinama, pa barijere izme|u tih govora i knji‘ev-

noga jezika postaju ve}e i slo‘enije. To ovisi i o izboru sredstava koja se pritom
upotrebljavaju i o njihovu me|usobnom odnosu. Ponekad su to tvorbena sred-
stva vlastitog jezika (ili dijalekta), ili pak elementi iz drugih jezika, koji mogu
biti uzeti kao gotove posu|enice, adaptirane prema suodnosu jezika i na teme-
lju pravila kontaktne lingvistike2 ili namjerno mijenjani radi stvaranja razli-
~itih efekata. U slu~aju uzimanja elemenata iz drugih jezika zahva}aju se raz-
ne jezi~ne razine: fonolo{ka, morfolo{ka, tvorbena, sintakti~ka, semanti~ka i
stilisti~ka. Ponegdje se primjenjuju postupci izvan razina, kao {to su (osobito u
dje~jim govorima) premetanje slogova, dodavanje ili oduzimanje glasova ili slo-
gova i dr.

Hipijevski sleng mo‘e u razli~itim sredinama imati razli~ite karakteristike

ve} prema tome koliko je hipijevski pokret u njima rasprostranjen i kako se
uklapa u {iru sredinu.
Uvid u jedan tip hipijevskog slenga, konkretno u sleng ruskih hipija, prven-
stveno onih u velikim gradovima (najvi{e u Moskvi i Sankt–Peterburgu, u ma-
njoj mjeri u drugima), daje nam knjiga F. I. Ro‘anskoga Sleng hippi. Mate-
rialæ k slovarÒ. Premda nevelika opsega (63 stranice manjega formata), taj
leksikografski rad ozbiljno i znala~ki pristupa obradbi 600 rje~ni~kih jedinica,
koja mo‘e zadovoljiti kako jezikoznance tako, vjerujem, sociologe, psihologe i
druge prou~avatelje mladena~ke problematike.
Materijal obuhva}a rije~i i sveze rije~i, nastale 70–ih i 80–ih godina, tako da
se mnoge od onih iz prve polovice 70–ih godina ve} osje}aju kao zastarjele: ‘ar-
goni toga tipa, odnosno njihovi elementi, mogu se mijenjati i zastarijevati istom
brzinom kojom nastaju i promjene u skupini koja ih stvara i rabi. Osim jedi-
nica koje se izravno odnose na hipije uklju~ene su i neke iz slenga narkomana,
{vercera, rok–glazbenika i drugih.
Po podrijetlu se obra|ene jedinice dijele na dvije osnovne skupine. Prvu
predstavljaju rije~i (i sveze) ruskoga podrijetla koje nastaju a) tvorbenom iz-
mjenom ruskih rije~i (ili davno usvojenih posu|enica), npr. so′vok (prema so-
vetskix, ’sovjetski’) — ’pristalica sovjetske ideologije’; ’SSSR’; depre′snÓk, de-
pre′suha (prema depressiÓ) — ’depresija’; b) promjenom zna~enja ruskih ri-
je~i, npr. ga′sitÌ (’gasiti’) — ’tu}i’; list (’list’) — ’paketi} tableta’; kislo′ta
(’kiselina’) — ’LSD’; pri′hod (’dolazak’) — ’po~etak djelovanja narkotika’; c)
stvaranjem kratice od prvih slova ruske sveze rije~i, npr. ′klÒha (prema klub
lÒ′bitelex ′hippi) — ’klub ljubitelja hipija’. Drugu skupinu u hipijevskom
slengu predstavljaju prera|ene rije~i stranih jezika, gotovo isklju~ivo engle-
skoga.
Ovdje }emo se pozabaviti nekim morfolo{kim i tvorbenim osobinama koje su
karakteristi~ne za rije~i engleskoga podrijetla u ruskom hipijevskom slengu.

2 V. npr. teoretske postavke u Filipovi} (1986)

426
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

I povr{nim pogledom na te rije~i mo‘emo opaziti da njihov izbor nema za

cilj, kao {to ina~e naj~e{}e biva u jezi~nom posu|ivanju, da se pomo}u njih oz-
na~e osobe, predmeti i pojave karakteristi~ni za stvarnost jezika davaoca (ovdje
za englesku odnosno ameri~ku stvarnost), koja treba da postane i dijelom
stvarnosti jezika primaoca (ovdje ruske stvarnosti). To je osobito vidljivo u ri-
je~ima svakodnevne uporabe, koje tvore osnovni fundus svakoga jezika, pa en-
gleske posu|enice odnosno tvorenice u ruskoj jezi~noj okolini zna~e samo zam-
jenu obi~noga neobi~nim, poznatoga nepoznatim, a to upravo omogu}uje spo-
menutu te‘nju za jezi~nom izolacijom odre|ene skupine. Takve su posu|enice
a) imenice sa zna~enjem osobe (iako ina~e u istom zna~enju postoje ruske rije~i
ili davno udoma}ene posu|enice), npr. ′brazer (E brother, R brat) ’brat’, ′vor-
ker (E worker, R ra′bo~ix) ’radnik’, ger′la (E girl, R ′devu{ka) ’djevojka’, b)
imenice sa zna~enjem predmeta, npr. ′botl (E bottle, R bu’tælka) ’boca’,
′naxf (E knife, R no@) ’no‘’ i c) imenice s drugim zna~enjima, npr. skul (E
school, R ′{kola) ’{kola’, ′saxz (E size, R raz′mer) ’veli~ina’ i dr.
Takav je slu~aj i kod pridjeva: iako je u normalnoj upotrebi ruski pridjev s
istim zna~enjem, u slengu se formira novi od engleske osnove. Tako se para-
lelno s ruskim pridjevima ′belæx, ′malenÌkix, molo′dox u slengu formiraju
novi od engleske osnove: vax′tovæx (E white), lit′lovæx (E little), Ón′govæx
(E young).
Isti je slu~aj i s glagolima: iako je u normalnoj uporabi ruski glagol s istim
zna~enjem, u slengu se formira novi od engleske osnove: paralelno s ruskim
glagolima ′spra{ivatÌ, spatÌ, smo′tretÌ imamo u hipijevskom slengu as′katÌ
(E ask), ′slipatÌ (E sleep), ′lukatÌ (E look).


 

4.1. Rod imenica. Imenice engleskoga podrijetla koje nalazimo u rje~niku hipi-
jevskoga slenga pripadaju u najve}em broju slu~ajeva (58) mu{komu rodu, u
~emu se ogleda princip tendencije mu{koga roda.3 @enski rod nalazimo samo u
6 primjera, a srednji se rod u tom materijalu ne pojavljuje. Rod tih imenica
uvijek ovisi a) o odnosu roda i spola, b) o zavr{etku imenice. Ruski jezik, kao
{to je poznato, ima tzv. prirodno–gramati~ki rod, u kojemu po na~elu prirodno-
ga roda spol ‘ivih bi}a (ovdje samo ljudskih bi}a) odre|uje rod odgovaraju}ih
imenica, a po na~elu gramati~koga roda imenice se raspodjeljuju u rodove pre-
ma zavr{etku osnovnog oblika. Tako i mu{ki rod imenica u ovom tipu posu-
|enica iz engleskog jezika nalazimo, na temelju na~ela prirodnoga roda, u ime-
nica koje ozna~uju mu{ke osobe, npr. ′fazer (E father) ’otac’, mùn (E man)
’mu{karac’, ′dramer (E drummer) ’bubnjar’4. Na temelju na~ela gramati~koga

3 V. Filipovi} (1986: 130, 6.3.4.7.)

4 Tu se pojavljuju i neke imenice mu{koga roda, koje ozna~uju osobe kako mu{koga tako i ‘en-
skoga spola, npr. ′bùbis/ ′bùbik/ bùb(i)ënok (E baby) ’dijete’, ′~axld/~ild (E child) ’dijete’,
′pùrùnt (E parent) ’roditelj’ i izvedenica mu{koga roda za oznaku osobe ‘enskoga spola ger-
′lënæ{ (E girl) ’curica, curi~ak’.

427
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

roda nalazimo mu{ki rod u imenica koje u osnovnom obliku zavr{avaju na su-
glasnik5, kao {to i u engleskom zavr{avaju na suglasnik bilo u ortografiji ili u
izgovoru, ili u jednom i drugom. U ruskom onda glase ′batl (E bottle) ’boca’,
′haxr (E hair) ’kosa’, ′rekord (E record) ’gramofonska plo~a’.
Malobrojne imenice ‘enskoga roda koje ozna~uju ‘ensku osobu svrstavaju se
po na~elima prirodnoga roda u ‘enski rod: ′mazer (E mother) ’majka’, ger′la
(i njezine izvedenice, v. ni‘e u 5.2.) (E girl) ’djevojka’, ′punker{a (prema E
punk) ’pankerica’, kan′tru{nica (prema E country) ’seljakinja’, ’provincijal-
ka’. Prema na~elima gramati~kog roda svrstavaju se u ‘enski rod one imenice
kojima se na osnovu dodaje nastavak –a: ta′@ha (prema E tie) ’kravata’, ′draga
(E drug) ’droga’. Budu}i da su u ruskom prirodnom rodu sadr‘ani i elementi
gramati~kog roda, taj nastavak –a, koji implicira ~itav deklinacijski sustav, na-
lazimo i u grupi imenica koje ozna~uju ‘enske osobe; izuzetak je imenica ′ma-
zer6, koja zavr{ava na suglasnik.


 

4.2.1. Mno‘ina imenica mu{koga roda. Pored redovnog nastavka za nominativ

mno‘ine –æ/–i u ovim se anglicizmima ~e{}e nego u knji‘evnom jeziku su-
sre}e nastavak –a/–Ó. Tako nalazimo –æ/–i: flùt, –′æ ( E f l a t ) ’stan’,
’~axld/~ild, –′æ (E child) ’dijete’, ′pipl, –′æ (E people) ’narod’, ’~ovjek’,
′bùbik, –i (E baby) ’dijete’; –a/–Ó: ′fùxs, –’a (E face) ’lice’, ′baton, –′a (E but-
ton) ’dugme’, ’bùbis, –,a (E baby) ’dijete’; oba tipa nastavaka za nominativ
mno‘ine mogu}a su kod imenica: ’draxver –′a i –æ (E driver) ’voza~’, ′punker,
–′a i –æ (E punker) ’panker’ i dr.

4.2.2. Pluralia tantum. Me|u prou~avanim imenicama upotrebljavaju se samo

u mno‘ini, prema navodima rje~nika, imenice tipa {u′zæ (E shoes) ’cipele’,
musta′{a (E moustache) ’brkovi’, ax′zæ (E eyes) ’o~i’.

4.2.3. Singularia tantum. Samo u jednini upotrebljavaju se imenice kao

′klouz/′kloses (E clothes) ’odje}a’, tok (E talk) ’razgovor’,lav(E love) ’ljubav’,
′laxf (E life) ’‘ivot’, ′praxs (E price) ’novac; cijena’.

4.2.4. U nekim se slu~ajevima ista imenica upotrebljava samo u jednini (u jed-

nom zna~enju) i samo u mno‘ini (u drugom zna~enju). Tako ′kantri (E coun-
try) kao Sg. t. zna~i ’vikendica’, a kao Pl. t. kan′træ zna~i ljudi sa sela; provin-
cijalci’; ′saxz (E size) kao Sg. t. zna~i ’veli~ina’, a kao Pl. t. sax′zæ zna~i ’velike
‘enske grudi’. Imenica ′haxr (E. hair) kao Sg. t. i njezina mno‘ina hax′ræ kao
Pl. t. upotrebljavaju se u ista dva zna~enja: ’duga hipijevska kosa; kosa uop}e’.

5 U deklinacijskom sustavu te imenice dobivaju jo{ nulti gramati~ki nastavak u nominativu i

druge nastavke u ostalim pade‘ima.
6 U rje~niku Ro‘anskog, koji ina~e pru‘a neke gramati~ke informacije, nije navedeno (ni iz-
ri~ito ni u okviru primjera), da li se imenica mazer sklanja. Daje se samo podatak da ulazi u
kategoriju singularia tantum.

428
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

Imenica ′polis (E police) kao Sg. t. zna~i ’policija’, a kao normalna imenica s
mno‘inskim oblikom poli′sa zna~i ’policajac’.

4.2.5. Prela‘enje drugih vrsta rije~i u imenice.

4.2.5.1. Engleski broj postaje ruskom imenicom mu{koga roda:
van, va′nok (E one) ’1 rubalj’, kovanica/ nov~anica od 1 rublja’
′faxf, fax′fok, fax′fu{nik (E five) ’nov~anica od 5 rubalja’
tùn, tù′nok (E ten) ’10 rubalja’, ’nov~anica od 10 rubalja’
4.2.5.2. Engleski pridjev postaje ruskom imenicom mu{koga roda:
grin, ′grÒnik (E green) ’dolar’
′dabl (E double), prema W. C., u izgovoru [dabl ju: ′si]: ’zahod’
4.2.5.3. Engleski prilog postaje ruskom imenicom mu{koga roda:
′daun (E down) ’depresija’.

4.3. Glagolska gramati~ka zna~enja. Glagoli nastali od engleske osnove dobiva-

ju u ruskom gramati~ka zna~enja karakteristi~na za ruski jezik, u prvom redu
zna~enje glagolskoga vida, tj. nesvr{enosti i svr{enosti. Glagoli prou~avanoga
korpusa imaju u svom osnovnom obliku (engleska osnova + ruski glagolski
sufiks + gramati~ki nastavci) redovno zna~enje nesvr{enoga vida, npr. vor-
′k/a/tÌ (E work) ’raditi’, ring/o′va/tÌ (E ring) ’telefonirati’. Svr{eni vid posti‘e
se prefiksima za oznaku trenutne radnje, npr. ot/fùxso′vatÌ (E face) ’}u{nuti’,
po~etka radnje, npr. za/′naxtatÌ (E night) ’zano}iti’, radnje ograni~ena traja-
nja, npr. po/′sitatÌ (E sit) ’posjediti’, i kraja radnje, npr. na/as′katÌ (E ask)
’izmoliti’, ili sufiksima za oznaku jednokratnosti radnje, npr. luk/’nu/tÌ (E
look) ’pogledati’. Sustav uklju~uje i povratne glagole, npr. mitingo′vatÌ/sÓ (E
meet) ’sastajati se’.

 






Prema na~elima transmorfemizacije7 nalazimo i u ovom tipu imeni~kih po-

su|enica primjere
a) nulte transmorfemizacije, kad se model i replika sastoje od samoga slobod-
nog morfema, npr. ′~exnd@/~en~ (E change) ’zamjena’, ′naxt (E night) ’no}’,
′vaxn (E wine) ’vino’, skul (E school) ’{kola’;
b) kompromisne transmorfemizacije, kad se model sastoji od slobodnog i veza-
nog morfema, koji se morfolo{ki ne adaptiraju, pa i vezani morfem zadr‘ava u
anglicizmu engleski oblik, npr. ′draxver (E driver) ’voza~’, hi~′haxker (E
hitch–hiker) ’autostoper’, ′ziper (E zipper) ’patentni zatvara~’, ′briti{ ( E
British) ’Englez’;

7 Vidi Filipovi} (1986), Filipovi} (1990), Filipovi} i Menac (1995)

429
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

c) potpune transmorfemizacije, kad se model sastoji od slobodnoga i vezanog

morfema, ali se vezani morfem zamjenjuje istozna~nim ruskim morfemom,
npr. drin′ka~ pored ′drinker (E drinker) ’pijanac’, dram′sist8 pored ′dramer
(E drummer) ’bubnjar’.


  

5.2.1. Sufiksi za oznaku osoba.

5.2.1.1. Imenice mu{koga roda.
Sufiks –nik (sam ili uz druge sufikse):
fri′lavnik (E free love) ’pristalica slobodne ljubavi’
kan′tru{nik (E country) ’~ovjek sa sela; provincijalac’
besprax′sovnik (E price) ’~ovjek bez novca’
Sufiks –Nik:
’stopÿik (E stop) ’autostoper’
Sufiks –ër:
askër (E ask) ’‘icar, onaj koji tra‘i novac’
Sufiks –a~:
drin′ka~ (E drink) ’pijanac’

5.2.1.2. Imenice ‘enskoga roda.

Sufiks –nic(a) (uz druge sufikse):
kan′tru{nica (E country) ’‘ena sa sela; provincijalka’
Sufiks –{(a) (uz druge sufikse)
′punker{a (E punk) ’pankerica’
5.2.1.3. Suodnos sufiksH za oznaku osoba mu{koga i ‘enskog spola na|en je
ovdje u dva slu~aja:
Sufiksi (–ep) — (–er){(a): ’punker — ′punker{a
Sufiksi –u{nik — u{nic(a): kan′tru{nik — kan′tru{nica
Mogle bi se o~ekivati ‘enske imenice uz navedene mu{ke:
hi~′haxker, fri′lavnik, besprax′sovnik i dr.9

5.2.2. Sufiksi za oznaku predmeta, pojava i dr.

5.2.2.1. Imenice mu{koga roda.

Sufiks –nik (sam ili uz druge sufikse):
bëznik (E birthday) ’ro|endan’
besprax′sovnik (E price) ’besparica’
′stopnik (E stop) ’autokarta’
rin′gu{nik (E ring) ’notes za telefonske brojeve’
hax′ratnik (E hair) ’vrpca za glavu’

8 Sufiks –ist u ruskom jeziku vrlo je dugo u upotrebi i smatra se potpuno udoma}enim. Vidi
Filipovi} i Menac (1995)
9 U rje~nicima hrvatskoga slenga nalazimo i frend — frendica. Vidi Sabljak (1981) i Vidovi}
(1993). U rje~niku Ro‘anskoga (1992) zabilje‘ena je samo imenica mu{koga roda frend.

430
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

fax′su{nik (E face) ’lice’

fùx′fu{nik (E five) ’nov~anica od 5 rubalja’
Sufiks –nÓk:
klouz′nÓk (E clothes) ’odje}a’
Sufiks –ok:
fax′fok (E five) ’nov~anica od 5 rubalja’
tù′nok (E ten) ’10 rubalja’
va′nok (E one) ’1 rubalj’

5.2.2.2. Imenice ‘enskoga roda.

Sufiks –uh(a):
ta′Òha (E tie) ’kravata’

5.2.3. Sufiksi za deminutivno–hipokoristi~no zna~enje.

5.2.3.1. Imenice mu{koga roda.

Sufiks –ënok:
bùb(i)′ënok (E baby) ’djete{ce’
pip′lënok (E people) ’dijete’
Sufiks –ik:
′bùbik (E baby) ’djete{ce’
′gr′nik (E green) ’dolar’
Sufiks –ënæ{:
gerl′ënæ{ (E girl) ’djevoj~e’, ’curi~ak’
Sufiks –u{/nik:
fax′fu{nik (E five) ’5 rubalja’, ’petak’

5.2.3.2. Imenice ‘enskoga roda.

Sufiks –ic(a):
ger′lica (E girl) ’djevoj~ica’, ’curica’
Sufiks –u{k(a):
ger′lu{ka (E girl) ’djevoj~ica’, ’curica’

5.3. Transmorfemizacija pridjeva. U korpusu koji nam je na raspolaganju iz

materijala ruskoga hipijevskog slenga ne nalazimo primjere nulte transmorfe-
mizacije10 ni kompromisne transmorfemizacije, nego dosta velik broj primjera s
potpunom transmorfemizacijom, u kojoj se pridjevi tvore od engleske osnove i
ruskih tvorbenih sufiksa, na koje se dodaju ruski pridjevski nastavci za rod,
broj i pade‘.

5.3.1. Pridjevski sufiksi. Sufiks –ov– ima gotovo univerzalnu upotrebu i pre-
uzeo je sva pridjevska zna~enja, tako da se ostali sufiksi rabe rijetko.

10 U ruskom su jeziku ina~e u upotrebi pridjevski anglicizmi u obliku nulte transmorfemizacije

fer (E fair), haki (E khaki, khakee), maksi (E maxi), mini (E mini), midi (E midi). Vidi
Filipovi} i Menac (1995)

431
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

5.3.1.1. Sufiks –ov–:

mù′novæx (E man) ’mu{ki’
ger′lovæx (E girl) ’‘enski’
ol′dovæx (E old) ’star’
Ón′govæx (E young) ’mlad’
brùn′dovæx (E brand new) ’potpuno nov’
kan′trovæx (E country) ’seoski’, ’provincijski’
vax′tovæx (E white) ’bijel’
e′lovæx (E yellow)11 ’‘ut’
kre(x)′zovæx (E crazy) ’lud’, ’izlu|uju}i’
sku′lovæx (E school) ’{kolski’
frùn′dovæx (E friend) ’prijateljev’
i dr. — Tim se sufiksom tvore i pridjevi od imenica koje zna~e
nacionalnu pripadnost:
briti′{ovæx (prema ′briti{ ’Englez’) (E British) ’engleski’
stùxt′sovæx (prema ′stùxts ’Amerikanac’) (E United States)
’ameri~ki’
fren’~ovæx (prema fren~ ’Francuz’) (E French) ’francuski’
d@apù′novæx (prema d@apù′na Pl. t. ’Japanci’) (E Japanese)
’japanski’
d@or′d@ovæx (prema ′d@ord@ ’Gruzijac’) (E Georgian) ’gruzijski’

5.3.1.2. Sufiks –ck–:

′punkerskix (E punk) ’pankerski’

5.3.1.3. Sufiks –av–:

hùx′ravæx (E hair) ’dugokos’

5.3.1.4. Sufiks –at–:

hax′ratæx (E hair) ’dugokos’

5.3.1.5. Sufiks –ast–:

hax′rastæx (E hair) ’dugokos’

5.4. Transmorfemizacija glagola. Kao i u ruskom knji‘evnom jeziku, tako je i u

korpusu ruskog hipijevskog slenga zastupljena samo potpuna transmorfemiza-
cija, tj. na engleski slobodni morfem dodaju se ruski sufiksi i nastavci. Tipi~no
je za ovaj korpus da se glagoli ne tvore posu|enim sufiksima tipa –ir–, –izir–,
koji su u knji‘evnom jeziku karakteristi~ni za glagolske posu|enice, nego samo
pravim ruskim sufiksima.

5.4.1. Glagolski sufiksi.

5.4.1.1. Sufiksi nesvr{enih glagola.

11 Pri adaptaciji pridjeva yellow u e′lovyx do{lo je do preklapanja dijela engleske osnove –ow—
i ruskoga sufiksa –ov–.

432
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

5.4.1.1.1. Sufiks –a–:

vor′katÌ (E work) ’raditi’
′itatÌ (E eat) ’jesti’
′ka′matÌ (E come) ’dolaziti’, ’i}i’
lax′katÌ (E like) ’voljeti’
rin′gatÌ (E ring) ’telefonirati, ’nazivati’
′kisatÌsÓ (E kiss) ’ljubiti se’
ven′tatÌ12 (E go, went) ’i}i’
ski′patÌ13 (E skip) ’odlaziti’, ’bje‘ati’
5.4.1.1.2. Sufiks –ova–:
praxso′vatÌ (E price) ’opskrbljivati novcem’
ringo′vatÌ (E ring) ’telefonirati’
mitingo′vatÌsÓ (E meeting) ’sastajati se’
5.4.1.1.3. Sufiks –i–:
′spi~itÌ (E speak) ’govoriti’
′drin~itÌ (E drink) ’piti’

5.4.1.2. Sufiks –(a)nu– za oznaku jednokratne radnje svr{enih glagola:

ringa′nutÌ (E ring) ’telefonirati’, ’nazvati’
luk′nutÌ (E look) ’pogledati’
skip′nutÌ14 (E skip) ’oti}i’, ’pobje}i’
~exnd@a′nutÌsÓ (E change) ’zamijeniti se’

5.4.3. Glagolski prefiksi za tvorbu svr{enih glagola.

5.4.3.1. Prefiks za–:

za′naxtatÌ/zanaxto′vatÌ (E night) ’zano}iti’
za′sitatÌ (E sit) ’odsjediti’, ’posjediti’
za′slipatÌ (E sleep) ’odspavati’
za′fakatÌ/za′fa~itÌ (E fuck) ’dosaditi’, ’izgnjaviti’
za′hidatÌ (E hear) ’saslu{ati’, ’poslu{ati’
za′drin~itÌ (E drink) ’popiti’
za′stopitÌ (E stop) ’zaustaviti auto’

5.4.3.2. Prefiks pro–:

pro′askatÌ/ proask′nutÌ (E ask) ’upitati’
pro′lukatÌ/ proluk′nutÌ (E look) ’pogledati’
pro′hidatÌ (E hear) ’proslu{ati’, ’poslu{ati’
pro′dablitÌsÓ (E double, v. 4.2.5.2.) ’oti}i na WC’

12 Za razliku od drugih navedenih, ovaj se glagol ne tvori prema obliku engleskog infinitiva od-
nosno prezenta (go), nego prema obliku preterita (went).
13 U rje~niku Ro‘anskog (1992) glagol ski′patÌ/ skip′nutÌ se navodi, ali nije ozna~en kao engle-
ska posu|enica.
14 V. bilje{ku 13

433
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

5.4.3.3. Prefiks po–:

po′lukatÌ (E look) ’pogledati’
po′sitatÌ (E sit) ’odsjediti’, ’posjediti’

5.4.3.4. Prefiks na–:

naas′katÌ (E ask) ’izmoliti’, ’isprositi’
nadrin′~atÌsÓ (E drink) ’napiti se’, ’opiti se’

5.4.3.5. Pojedina~no upotrijebljeni prefiksi ob–, ot–, pere–, s–, væ–, u–:
obhax′ratÌsÓ (E hair) ’o{i{ati se’, ’prestati biti hipi’
otfùxso′vatÌ (E face) ’}u{nuti’
perenax′tatÌ/perenaxto′vatÌ (E night) ’preno}iti’
smiting′nutÌsÓ (E meet) ’sastati se’
′vædrinkatÌ/ ′vædrin~atÌ (E drink) ’popiti’
udrin′katÌsÓ/ udrin′~atÌsÓ (E drink) ’napiti se’, ’opiti se’

 

U morfologiji i tvorbi anglicizama ruskoga hipijevskog slenga opa‘a se ne-

koliko tendencija koje su za taj jezi~ni sloj karakteristi~ne:
a) Na podru~ju imenica u~vr{}uje se tzv. tendencija mu{koga roda. Zanimljivo
je da imenice na samoglasnik (osim na –a) koje u ruski jezik ina~e ulaze iz
drugih jezika, prvenstveno iz engleskoga, i svrstavaju se u indeklinabilnu gru-
pu srednjega roda (tip ′{ou, ′hobbi, ta′bu), u hipijevskom korpusu nisu uop}e
predstavljene. Prevladavaju imenice mu{koga roda na suglasnik, a za njima, u
mnogo manjem broju, imenice ‘enskoga roda, koje dobivaju nastavak –a.
b) Imenice se adaptiraju po principima svih triju tipova transmorfemizacije
(nulte, kompromisne i potpune), a pridjevi i glagoli samo po principima pot-
pune transmorfemizacije. Pritom je tvorba pridjeva uglavnom svedena na jedan
tip. Glagoli naprotiv dobivaju brojne prefikse i sufikse za izricanje vidskih i
drugih glagolskih zna~enja.
c) Ruski i engleski elementi imaju strogo odre|eno mjesto, te se leksi~ko zna-
~enje izri~e engleskim (slobodnim) morfemom, a sva gramati~ka zna~enja ru-
skim (vezanim) morfemima15. Prefiksi i sufiksi stranoga podrijetla nisu upotri-
jebljeni.

15 Me|u ilustrativnim primjerima u rje~niku Ro‘anskoga nalazi se svojevrstan prijevod s rusko-

ga knji‘evnog jezika na hipijevski sleng jednoga dvostiha A. S. Pu{kina, gdje je svaki korijen
rije~i zamijenjen engleskim elementom. Dvostih na ruskom glasi:
Kabæ Ó bæla carica/ Molvit pervaÓ devica... U hipijevskom slengu glasi:
Kabæ Ó bæla kingica/ Spi~it fërstaÓ gerlica...
Za one koji ne znaju engleski, dvostih bi svakako ostao nerazumljiv. Bar u onoj mjeri ne-
razumljiv kao i poznata re~enica ruskog lingvista L. V. [~erbe u kojoj su svi vezani morfemi
ruski, a slobodni morfemi izmi{ljeni, odnosno ne postoje u ruskom jeziku: GlokaÓ kuzdra
{teko budlanula bokra i kudrÓ~it bokrënka.

434
 A. Menac, Morfolo{ke i tvorbene pojave u anglicizmima ruskoga ... — SL 41/42, 425–435 (1996)

Bibliografija
Anto{, Antica (1972) Osnove lingvisti~ke stilistike, Zagreb
Filipovi}, Rudolf (1986) Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezi~nih dodira. Djela JAZU,
knjiga 59, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti — [kolska knjiga, Zagreb 322 pp.
Filipovi}, Rudolf (1990) Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo — razvoj — zna~enje,
Djela JAZU, knjiga 70, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti – [kolska knjiga, Za-
greb 336 pp.
Filipovi}, Rudolf i Menac, Antica (1995) »Transmorfemizacija u Rje~niku anglicizama u ruskom
jeziku — teorija promjena«, Filologija 24–25, Zagreb, 101–119
Hamm, Josip (1939–40) »Dvije–tri o govoru zagreba~kih srednjo{kolaca«, Nastavni vjesnik, knj. 48,
br. 4, 233–247, Zagreb
Kuzmanovi}, Mladen (1970) »Vidni kut ‘argona«, 15 dana, 2, 40–43
Kuzmanovi}, Mladen (1970a) »Kreativnost ‘argonske tvorbe«, Umjetnost rije~i, XIV, 129–135, Za-
greb
Matl, J. (1960), Zum Argot im Slavischen der Gegenwart. Welt der Slaven, 5, Wiesbaden, 334–339
Muhvi}, Vesna (1974) Sleng u engleskom i hrvatskom (poredbena studija), magistarska radnja, Fi-
lozofski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb
Pranji}, Krunoslav (1973) Jezik i knji‘evno djelo, Zagreb
Radakovi}, Borivoj (1973) »O zagreba~koj {atri. Ku‘i{, kit, kaj je spika«, Studentski list, br. 3, 9. 10.
1973. Zagreb
Ro@anskix, F. I. (1992) Sleng hippi, Materialæ k slovarÒ, Sankt–Peterburg — Pari@,
IzdatelÌstvo Evropexskogo doma
RusskaÓ grammatika, Tom I, Fonetika, fonologiÓ, udarenie, intonaciÓ, slovoobrazovanie, mor-
fologiÓ (1980), AkademiÓ nauk SSSR, Institut russkogo Ózæka, Moskva
Sabljak, Tomislav (1981) Rje~nik {atrova~kog govora. Zagreb
SlovarÌ tÒremno–lagernogo blatnogo @argona. Re~evox i grafi~eskix portret sovetskox
tÒrÌmæ. Avtoræ–sostaviteli D.S. Baldaleev, V.K. Belko, I.M. Isupov. nKraÓ Moskvæ”
1992
[oljan, Antun i Slamnig, Ivan (1955) »O {atrova~kom«, Krugovi, br. 1, Zagreb
Tolkovæx slovarÌ ugolovnæh @argonov. Pod obøex redakciex Ø.P. Dubagina i A.G. Bronnikova,
Moskva 1991
Vidovi}, Radovan (1993) »Rje~nik ‘argona splitskih mla|ih nara{taja«, Jadranske leksi~ke studije,
161–203, Split

Morfologi~eskie i slovoobrazovatelÌnæe ÓvleniÓ v

anglicizmah russkogo slenga hippi

V slenge russkih hippi 70–tæh i 80–tæh godov, predstavlennom v Slovare F. I. Ro@an-

skogo, bolÌ{uÒ ~astÌ zanimaÒt anglicizmæ. Izu~aÓ ih morfologi~eskie i slovoobrazova-
telÌnæe harakteristiki, avtor statÌi utver@daet, ~to ih leksi~eskie zna~eniÓ væra@aÒtsÓ
anglixskimi svobodnæmi morfemami, a ih grammati~eskie zna~eniÓ — russkimi (nikogda
zaimstvovannæmi) svÓzannæmi morfemami. U imen suøestvitelænÌh nalico »tendenciÓ
mu@′skogo roda«: srednego roda sovsem net, a @enskix rod predstavlen o~enÌ slabo. V proces-
se adaptacii suøestvitelÌnæe prohodÓt ~erez nulevuÒ, kompromissnuÒ i polnuæ transmor-
femizaciÒ, a prilagatelÌnæe i glagolæ podvergaÒtsÓ tolÌko polnox transmorfemizacii.

435