INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA TRAVNIK

LINUX OPERATIVNI SISTEM

SEMINARSKI RAD

Predmet:
Operativni sistemi

Mentor: Student:
Prof.dr.sc. Mladen Radivojević Sanjin Fuško (1)

Viši asistent:
Muharem Redžibašić

Travnik, Maj 2019.god

LINUX OPERATIVNI SISTEM

SADRŽAJ

1.UVOD U LINUX ....................................................................................................................................... 4

2.LINUX KERNEL ...................................................................................................................................... 5
2.1.Modularni kernel ................................................................................................................................. 6
3.ARHITEKTURA KERNELA.................................................................................................................... 7
3.1.Procesno upravljanje ........................................................................................................................... 9
3.2.Upravljanje memorijom ...................................................................................................................... 9
3.3.Linux Sistem Datoteka (File System) ............................................................................................... 10
3.3.1. ext3 sistem datoteka sistem i Journaling ................................................................................... 10
3.4.Prava pristupa u sistemu datoteka ..................................................................................................... 11
4.DISTRIBUCIJE LINUX SISTEMA ........................................................................................................ 13
4.1. Ubuntu distribucija........................................................................................................................... 14
4.1.1.Instalacija ................................................................................................................................... 14
4.1.2. User interfejs (korisničko sučelje) ............................................................................................ 16

2
LINUX OPERATIVNI SISTEM

UVOD

Linux predstavlja operativni sistem za nekoliko vrsta računara, ali u prvom redu se koristi na
personalnim računarima. Sistem su razvijali i gradili programeri iz čitavog svijeta. Cilj je bio
klonirati UNIX i to bez bilo kakvog komercijalnog softvera koji se koristi u svijetu. Ime Linux
dolazi od Linux jezgre (engl. kernel). Nastao je 1991. godine kada je Linus Torvalds pokrenuo
varijantu Unix-a na svom računaru. U to vrijeme Unix se pokretao na velikim radnim stanicama
(jedinicama) uz velike hardverske zahtjeve. Ovo je bio prvi slučaj pokretanja na personalnom
računaru. Mnoge institucije u svijetu sada prelaze sa Windows-a na Linux. Razlog tome je što je
to open-source softver, veća sigurnost od Windows-a, stabilniji sistem. Za Linux važi i tvrdnja da
je on samo jedna varijanta UNIX-a, jer se i na njemu zasniva. Linux se razlikuje od većine
operativnih sistema po tome što ga razvijaju programeri iz cijeloga svijeta.

Linux je otvoren (a često i besplatan), ne samo zato što ne mora da ga se plati (mada se i može, i
mnogi to čine), već i zbog toga što je njegov izvorni kod dostupan svima koji žele da ga pogledaju
i/ili mijenjaju. Ta otvorenost izvornog koda omogućava svakome da isproba Linux i pronađe
pogreške. Jezgra (engl. kernel) je centralni "živčani" sistem Linuxa tj. to je kod operacijskog
sistema koji pokreće i održava rad cijeloga računara. Iako neki iskusni korisnici Linuxa rado
mijenjaju kod jezgre na svojim sistemima, početnicima se to ne preporučuje. Međutim važno je
znati da se jezgra Linuxa stalno unapređuje. Pa prema tome kako veliki broj ljudi razvija Linux,
sistem neprekidno napreduje, a problemi se rješavaju vrlo efikasno. Linux je opći pojam koji je
uglavnom vezan za Unix-ove operativne sisteme koji koriste Linux jezgru. Također Linux je jedan
od najistaknutijih primjera slobodnog softvera i otvorenog koda. Sve leži na otvorenom kodu koji
se može slobodno koristiti, modificirati i davati ga svakome. Operativni sistem Linux je pretežno
poznat po upotrebi na serverima, međutim također se može instalirati na široku paletu računarskog
hardvera. Od digitalnih uređaja preko mobilnih telefona, pa sve do super – računara. Popularnost
na stolnim računarima i prijenosnicima mu sve više raste zahvaljujući sve prilagođenijim
distribucijama ovog operativnog sistema. Sistemski alati i biblioteka uglavnom dolaze od GNU
operativnog sistema, kog je 1983. godine objavio Richard Stallman, zbog čega se ponekad koristi
naziv GNU/LINUX.

3
LINUX OPERATIVNI SISTEM

1.UVOD U LINUX

Linux je nastao 17-tog Septembra, 1991.god, a njegov tvorac je bio Linus Tovalds. Linux je
u samom početku svog razvoja bio hobi projekt Linus Torvalds-a. Inspiracija je dosla od
strane Minixa, malog Unix sistema kojeg je razvio Andy Tanenbaum i prve diskusije u vezi sa
razvojem Linuxa su se odrzale u newsgrupi: comp.os.minix.

Rani razvoj Linuxa je većinom bio baziran na multiprocesnom menadžmentu (task-switching)

karakteristikama 80386 u protected-mode interfejsu, koji je bio pisan u Asambleru. Nakon toga je
Linus poceo da programira u C programskom jeziku, koji je jako olakšao daljnji razvoj. U ovom
periodu Linus pocinje da ozbiljno shvata svoju megalomanu ideju o pravljenju "boljeg Minixa od
Minixa".

Nakon ovoga prošlo je oko dva mjeseca osnovnih priprema, i nemalo kasnije Linus je imao hard
disk drajver koji je na žalost radio samo na njegovoj mašini i imao jako mali fajl-sistem. To je bila
verzija 0.01 koja je bila "dostupna" krajem Avgusta 1991. Verzija 0.01 nije bila baš previše
interesantna, jer manje-više nije mogla da odradi skoro ništa. Ovu verziju niko nikad nije
kompilovao, ali je ona bila ona posljednja "doza" normalnog rada na Linuxu jer poslije nje Linux
je za Linusa postala kao droga bez koje se nemoze.

Oktobra 5, '91 Linus je objavio prvu oficijalnu verziju Linux-a 0.02. Na ovoj verziji se je već
mogao pokrenuti Bash (GNU Bourne Again Shell) i GCC (GNU C complier). Pošto je Linux bio
zamišljen kao hakerski sistem, primarni fokus je bio razvoj kernela, dok nijednom od ostalih
predmeta razvoja sistema kao sto su: korisnička potpora, dokumentacija, distribucija, nije bila
posvećena neka posebna pažnja. I danas Linux zajednica stavlja ove predmete kao sekundarne i
na prvo mjesto stavlja razvoj kernela.

Nakon verzije 0.03 došla je verzija 0.10, jer je više ljudi radilo na sistemu. Nakon nekoliko
revizija, u Martu 1992.god. Linus je unaprijedio verziju u 0.95, da odrazi svoja očekivanja da je
sistem spreman za svoje skoro oficijalno izdanje. (Činjenica je da softver ne prima izdanje 1.0 dok
teoretski nije završen i čist od grešaka.)

Skoro godinu i po dana kasnije, krajem Decembra 1993.godine, Linux kernel je jos uvijek bio na
verziji 0.99-pl14 i kao kornjača prilazio verziji 1.0 (sporo ali sigurno).

Danas, Linux je potpuni Unix, sposoban da pokrene X Window, TCT/IP, Emacs, UUCP, mail,
Usenet softver ili bilo šta drugo. Skoro svi besplatni softverski paketi su prebačeni na Linux, a u
zadnje vrijeme vlada velika "revolucija" prebacivanja i izdavanja komercijalnog softvera za
Linux.1

1
http://www.znanje.org/knjige/computer/linux/01/istorija_linuxa.htm

4
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Slika 1. Oficijalna maskota Linux-a

(Izvor: https://sites.google.com/site/informatikastefan/os-operativni-sistem)

2.LINUX KERNEL

Osnovu Linux sistema čine kernel, sistemske biblioteke i sistemski programi. Kernel je
odgovoran za najznačajnije funkcije operativnog sistema. Dvije osnovne karakteristike kernela su:

• kernel kod se izvršava u kernelskom modu u kome je jedino moguće pristupati svim
komponentama hardvera,

• kompletan kernel kod i sve kernel strukture podataka čuvaju se u istom adresnom prostoru
(monolithic).2

Sistemski programi izvršavaju specifične upravljačke poslove, kao što je konfigurisanje mrežnih
uređaja i protokola, punjenje kernelskih modula itd.

Kod Linux sistema sistemski pozivi se upućuju kernelu preko sistemskih biblioteka koje definišu
standardni set funkcija preko kojih aplikacije komuniciraju sa kernelom. Ovaj metod komunikacije
sa kernelom prikazan je na slici ispod:

2
Operativni sistemi: Unix i Linux, Borislav Đorđević, Dragan Pleskonjić, Nemanja Maček, 2004.god., str.5

5
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Slika 2. Struktura linux sistema (izvor: Operativni sistemi: Unix i Linux str.6)

2.1.Modularni kernel

Moduli kernela su delovi kernelskog koda koji može da se prevede, napuni u memoriju ili
izbaci iz memorije nezavisno od ostatka kernela. Kernelski moduli implementiraju drajvere za
hardverske uređaje, novi sistem datoteka, mrežne protokole, itd. Moduli omogućavaju raznim
programerima da napišu i distribuiraju drajvere koji ne moraju da prođu GPL licencu. Moduli
kernela omogućavaju micro-kernel arhitekturu, odnosno realizaciju minimalne stabilne
konfiguracije kernela bez dodatnih drajvera. Potrebni drajveri pune se u memoriju kao moduli
kernela. Module Linux kernela čine tri komponente:

• upravljanje modulom, koja omogućava punjenje modula u kernelsku memoriju i komunikaciju

modula sa ostatkom kernela, proveru da li je modul u memoriji i da li se koristi i izbacivanje
modula iz memorije (pod uslovom da se modul ne koristi),

• registracija drajvera, koja omogućava modulu da objavi ostatku kernela da je novi drajver u
memoriji i da je raspoloživ za korišćenje. Kernel održava dinamičku tabelu drajvera koji se
pomoću posebnog seta programa mogu napuniti ili izbaciti iz memorije u svakom trenutku,

• rezolucija konflikata, odnosno mehanizam koji služi da spreči hardverske konflikte tako što
omogućava drajveru da rezerviše hardverske resurse (IRQ, DMA, ports) i time spreči druge
drajvere ili autoprobe funkciju da ih koriste.3

3
Operativni sistemi: Unix i Linux, Borislav Đorđević, Dragan Pleskonjić, Nemanja Maček, 2004.god., str.7

6
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Slika 2.1.Struktura modularnog linux kernela ( izvor: Operativni sistemi: Unix i Linux str.7)

3.ARHITEKTURA KERNELA

Arhitektura kernela je podijeljena na dva dijela:

 Korisnički prostor
 Kernel prostor
Korisnički prostor:

Svi korisnički programi i aplikacije izvršavaju se u

korisničkom prostoru. Korisnički prostor ne može
izravno pristupiti memoriji i hardveru. On pristupa
hardveru kroz prostor kernela.
Slika 3. Glavna arhitektura kernela
(izvor:https://www.engineersgarage.com/tutorials/introduction-linux-part-715)

Procesi ili programi koji se izvode u korisničkom prostoru pristupaju samo nekom dijelu memorije
sistemskim pozivom. Zbog potpune zaštite, rušenja u korisničkom načinu rada mogu se povratiti.4
GNU C biblioteka pruža mehanizam prebacivanja aplikacije korisničkog prostora na prostor
jezgre.

4
https://www.engineersgarage.com/tutorials/introduction-linux-part-715

7
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Kernel prostor:
Svi kernel programi se izvršavaju u prostoru kernela. Kernel prostor pristupa punom dijelu
memorije i izravno komunicira s hardverom poput RAM-a, tvrdog diska itd. Podijeljen je u
različite blokove i module koji upravljaju svim operacijama (kao što su upravljanje datotekama,
upravljanje memorijom, upravljanje procesima itd.) u prostoru kernela i aplikacijama u prostor
korisnika. Prostor kernela sastoji se od interfejsa sistemskog poziva, jezgre (jezgra komponente
Linuxa) i modula uređaja.

Interfejs sistemskog poziva je međusloj između korisničkog prostora i prostora jezgre. Svaka
aplikacija koja se izvodi u korisničkom prostoru može se povezati s kernelom putem interfejsa
sistemskog poziva. Na primjer, funkcija sistemskog poziva na datoteci je read (), write (), read ()
itd.

Kernel je neovisan o hardveru. To je uobičajeno za sve hardverske procesore koje podržava Linux.
Možete pokrenuti kernel na bilo kojem procesoru kao što su Intel, ARM, Atmel itd. On djeluje kao
upravitelj resursima u kernel prostoru i obavlja upravljanje procesima, upravljanje datotekama,
upravljanje memorijom, rukovatelj prekidom, raspoređivanje procesa, itd. obrađuje sve vrste
operacija.5

Slika 4.Puna arhitektura Linux Kernela(izvor:

https://www.engineersgarage.com/tutorials/introduction-linux-part-715)

5
https://www.engineersgarage.com/tutorials/introduction-linux-part-715

8
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Kernel arhitektura slijedi modularni pristup. Svaki blok u kernelu (tj. Upravljanje datotekama) nije
ništa drugo nego dio koda pisanog na C jeziku. Svaki blok se sastoji od moćne strukture za
rukovanje različitim operacijama.

3.1.Procesno upravljanje

Upravljanje procesima upravlja upravljanjem raznim procesima koji se vode istodobno.

Proces je primjer programa u izvršenju, kao što je otvaranje datoteke, pristupni pogon, pristup
vanjskom resursu (tj. Pisač), itd. I može se kreirati i uništiti. Upravljanje procesima daje
informacije o tome što se događa s procesom i upravlja njegovim prioritetima, kao što su adresa
koju treba dodijeliti procesu, datoteka dodijeljena procesu, stanje procesa (kao što je trčanje,
čekanje, zaustavljanje) itd. Ja ću ukratko objasniti o procesu u drugom vodiču.

3.2.Upravljanje memorijom

Upravljanje memorijom je najvažniji dio kernela koji obrađuje dodjeljivanje adresnog

prostora procesuiranju i primjeni. U osnovi upravljanje memorijom dodjeljuje virtualnu memoriju
umjesto fizičke memorije, pri čemu je potonji stvarni adresni prostor u RAM-u. Ne zamjenjujte
fizičku i virtualnu memoriju. Dodjela virtualne adrese nadilazi ograničenje dodjele fizičke
memorije. Pretvaranje iz fizičke adrese u virtualnu adresu obavlja MMU (jedinica za upravljanje
memorijom koja pruža zaštitu smetnji memorije, dijeljenje memorije i dodjelu virtualne memorije.
Fizički adresni prostor je podijeljen u neki blok memorije koji se naziva okvir koji sadrži više
stranica.6

Slika 4.1. Upravljanje memorijom – Kernel (izvor: https://manybutfinite.com/post/how-the-

kernel-manages-your-memory/)

6
https://www.engineersgarage.com/tutorials/introduction-linux-part-715

9
LINUX OPERATIVNI SISTEM

3.3.Linux Sistem Datoteka (File System)

Linux sistem datoteka je hijerarhijski strukturirano stablo podataka koje organizira datotečni
sustav. Datoteka je jednostavna podatkovna struktura (u obliku nekog bajtova memorije) koja
može pohranjivati bilo kakve podatke kao što su tekst, slika, video, glazba i što god želite u
računalo. Linux datotečni sustav je organiziran kao direktorij u obliku stabla. Direktorij je zbirka
ili grupa datoteka. Dva tipa direktorija su dostupna u Linux sustavu: 1) root 2) Sub directory. Root
je glavni direktorij i ne može mu se pristupiti bez dopuštenja super korisnika. To je nadređeni i
glavni direktorij u datotečnom sustavu koji je označen kao kosa crta (/). Pod direktorij je u
korijenskom direktoriju koji korisnik može kreirati ili preimenovati. Linux podržava broj vrsta
datoteka kao što su ext2, ext3, datoteku uređaja, datoteku bloka, mrežni datotečni sustav itd. Svaki
datotečni sustav pohranjuje se u različitu disk particiju.7

4.2.Hijerarhija Linuxovog File Sistema(izvor: https://freedompenguin.com/articles/how-

to/learning-the-linux-file-system/)

3.3.1. ext3 sistem datoteka sistem i Journaling

Jedna od najpoznatijih i svojstvenih fajl sistema za Linux je ext3 fajl sistem koji je uveo
journaling za razliku od njegovog prethodnika koji je bio ext2 fajl sistem.
Journaling fajl sistem čuva dnevnik ili zapisnik promjena koje su napravljene u fajl sistemu
tijekom pisanja diska koji se može koristiti za brzo rekonstruiranje oštećenja koja se mogu dogoditi
zbog događaja kao što je pad sustava ili nestanak struje. Razina zapisivanja koju izvodi fajl sistem
može se konfigurirati da omogući brojne razine zapisivanja, ovisno o vašim potrebama i
zahtjevima izvedbe.

7
https://www.engineersgarage.com/tutorials/introduction-linux-part-715

10
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Postoje brojne prednosti korištenja sistema za zapisivanje dnevnika.

I veličina i količina podataka pohranjenih na diskovnim pogonima raste eksponencijalno tijekom

godina. Problem s fajl sistemom bez dnevnika je da se nakon pada sustava mora pokrenuti uslužni
program fsck (provjera konzistentnosti datotečnog sustava). fsck će skenirati cijeli datotečni sustav
koji provjerava sve unose i provjerava jesu li blokovi ispravno dodijeljeni i upućeni. Ako pronađe
oštećen unos, pokušat će riješiti problem. Pitanja su ovdje dvostruka. Prvo, uslužni program fsck
neće uvijek moći popraviti oštećenja i završit ćete s podacima u direktorijima izgubljenih +
pronađenih. To su podaci koje je aplikacija koristila, ali sistem više ne zna odakle su upućeni.
Drugi problem je pitanje vremena. Fsck proces na velikom fajl sistemu može potrajati jako dugo,
što dovodi do neprihvatljivog gubitka vremena.

Zapisani fajl sistem zapisuje podatke u područje dnevnika na disku (dnevnik i izvještaj ne moraju
biti na istom uređaju) tijekom svakog pisanja. Ovo je u biti "namjera da se predaju" podaci fajl
sistemu. Količina zabilježenih informacija može se konfigurirati i kreće se od ne bilježenja, do
bilježenja onoga što je poznato kao "metapodaci" (tj. vlasništva, informacija o pečatima datuma
itd.), do bilježenja "metapodataka" i blokova podataka koje će biti upisane u datoteku. Nakon
ažuriranja dnevnika, sistem potom upisuje stvarne podatke u odgovarajuća područja fajl sistema i
označava unos u zapisnik kako bi se podaci pohranili.

Nakon pada sistema fajl sistem se može vrlo brzo vratiti on-line pomoću journal izvještaja koji
smanjuje ono što bi moglo potrajati nekoliko minuta koristeći fsck u sekunde uz dodatnu prednost
da postoji znatno manja mogućnost gubitka podataka ili korupcije.

Fajl sistem ext3 nudi tri opcije. To su:

 writeback - veća brzina po cijeni ograničenog integriteta podataka. Omogućuje prikaz

starih podataka u datotekama nakon pada sistema i oslanja se na standardne povratne
informacije jezgre za ispiranje međuspremnika.

 order - da su podaci u skladu s fajl sistemom; nedavno napisane datoteke nikada se neće
pojaviti sa sadržajem smeća nakon pada pod cijenu neke brzine.

 journaling – pravi dnevnik svih podataka koji zahtijevaju veći prostor časopisa i smanjene
performanse. Najsigurnija politika čuvanja podataka.8

3.4.Prava pristupa u sistemu datoteka

Pravima pristupa određuje se skup korisnika koji mogu pristupati datotekama i

direktorijumima i skup akcija koje ti korisnici mogu da izvrše nad njima.9

Prava pristupa za datoteke i direktorijume najlakše se mogu odrediti pomoću komande ls (list).

8
https://www.linuxtopia.org/HowToGuides/ext3JournalingFilesystem.html
9
Operativni sistemi: Unix i Linux, Borislav Đorđević, Dragan Pleskonjić, Nemanja Maček, 2004.god., str.71

11
LINUX OPERATIVNI SISTEM

U nastavku teksta dato je kratko objašnjenje vlasničkih kategorija.

• Vlasnik (owner) najčešće je korisnik koji je kreirao objekat, osim ukoliko superuser ne
promjeni vlasništvo. U tom slučaju, vlasnik je korisnik kome je vlasništvo dodjeljeno.
Vlasnik objekta može biti bilo koji korisnik sistema, regularan ili sistemski.
• Grupa (group) je korisnička grupa kojoj je datoteka formalno priključena. Za razliku od
korisnika koji mogu pripadati većem broju grupa, objekti sistema datoteka mogu pripadati
samo jednoj grupi, koja može biti regularna ili sistemska. Najčešće je to primarna grupa
korisnika koji je objekat kreirao. Superuser naknadno može promijeniti pripadnost objekta
grupi. Datoteke i direktorijumi ne priključuju se grupama u datoteci /etc/group (što bi bilo
nepraktično zbog velikog broja objekata koji su priključeni grupama), već se grupa kojoj
objekat pripada upisuje u njegov inode.
• Ostali (others, public) su svi korisnici koji nisu ni vlasnik objekta, niti pripadaju grupi kojoj
objekat pripada.

Prava pristupa za svaku vlasničku kategoriju eksplicitno se dodjeljuju svakom objektu prilikom
kreiranja, a kasnije se mogu promeniti. Potpuni skup prava za svaku vlasničku kategoriju čine:

• pravo čitanja (r - read),

• pravo upisa (w - write),
• pravo izvršavanja (x - execute).10

Slika 4.3. Mijenjanje prava pristupa chmod komandom(izvor:

https://www.reddit.com/r/linux/comments/ayditr/chmod_cheatsheet/)

10
Operativni sistemi: Unix i Linux, Borislav Đorđević, Dragan Pleskonjić, Nemanja Maček, 2004.god, str.73

12
LINUX OPERATIVNI SISTEM

4.DISTRIBUCIJE LINUX SISTEMA

Distribucija je operativni sustav nastao na Linux kernelu, te je dio velike UNIX obitelji.
Budući da se sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, dodaje se grafičko
sučelje (X-Windows), razni programi, alati i sl., čime nastaje distribucija Linuxa. Distribucije se
mogu nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera, a tvore
cjelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na svim oblicima računala.

Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu
odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti,
mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih
najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo...

Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:
 bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,
 mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,
 u pravilu bolja podrška za hardver.
Dakako, postoje i iznimke poput Gentoo i Arch Linuxa, koji imaju jako bogatu i kvalitetnu
dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.
Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim
organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere,
marketing i druge oblike financijske podrške.
U najpoznatije distribucije spadaju:
Debian - Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti i prilagodljivosti. Svojom
striktnom filozofijom uključuje samo slobodan softver. Vrlo je popularan na poslužiteljima, ali i
na osobnim računalima. Podržava ga ogromna zajednica, ali nije u potpunosti prilagođen
početnicima. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.
Fedora - Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat. Odlikuje se najnovijim softverom iz
FLOSS svijeta što često dovodi do nestabilnosti, te uglavnom uključuje samo slobodan softver.
Zbog svega navedenog ipak nije najbolji izbor za početnike. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.
Linux Mint - Najpopularnija distribucija bazirana na Debianu i Ubuntuu, koja je još više
prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sun Javu
itd. Kompatibilan je s Ubuntuovim i Debianovim paketima. Razvija vlastita grafička okruženja
Cinnamon i MATE.11

11
https://wiki.open.hr/wiki/Linux_distribucije

13
LINUX OPERATIVNI SISTEM

OpenSUSE - Slobodna distribucija iza koje stoji Novell. Pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja
KDE okruženja, a namijenjen je početnicima i naprednim korisnicima; upravljanje sustavom je
centralizirano kroz grafičku aplikaciju YaST.
Ubuntu - Najraširenija distribucija i najzaslužniji za popularizaciju Linuxa. Baziran je na Debianu.
Iako je prvenstveno namijenjen početnicima, koriste ga i iskusniji korisnici. Dolazi s grafičkim
sučeljem Unity, ali postoje i službeni derivati s ostalim sučeljima: Kubuntu (KDE), Xubuntu
(XFCE), Lubuntu (LXDE) itd. Financiranje i razvoj podupire tvrtka Canonical.

4.1. Ubuntu distribucija

Ubuntu je Linux distribucija većinom namijenjena korištenju na desktop računarima. Baziran

na Debian Linuxu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korištenja, slobodi od ikakvih
restrikcija, regularnom toku izdavanja novih verzija i jednostavnoj instalaciji. Sponzoriran je od
strane Canonical Ltd., privatne kompanije koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark
Shuttleworth.
Ime distribucije dolazi iz Zulu i Xhosa jezika što znači "humanost prema drugima". Slogan
Ubuntua - "Linux za ljudska bića", odražava jednu od glavnih draži - pravljenje Linuxa
pristupačnijim i jednostavnijim za korištenje.

4.1.1.Instalacija

Nakon što smo skinuli .iso fajl sa Ubuntu oficijalne stranice prvo što trebamo je napraviti
bootabilan DVD ili USB ili čak eksterni hard disk, a to možemo ostvariti pomoću programa koji
se zove Rufus koji je besplatan za korištenje.

Sljedeći korak koji je potrebno da odradite je da podesite butovanje, tj. podesiti da se pri prvom
sledećem paljenju računara pokrene sadržaj sa cd-a koji se nalazi u CD čitaču, ili USB-a koji se
nalazi u USB portu. Ovo se radi u slučaju da vaš BIOS automatski ne prepoznaje ubačeni CD ili
USB. Podešavanje butovanja se radi u BIOS setup-u. Nakon što uđemo u BIOS setup, služeći se
samo strelicama, pronađite opciju “Boot Device Priority”. Promijenite redosljed butovanja, tako
da CD uređaj (čitač) ili USB bude na prvom mjestu. U većini slučajeva je sada potrebno da na
tastaturi pritisnete taster F10 (druge kombinacije: F9, F12, ESC) da bi potrvdili podešavanja. Vaš
kompjuter će se nakon ovoga restartovati i Ubuntu disk će da se boot-a.12

12

http://www.skolskiportal.edu.me/Open%20source%20uputstva/Instalacija%20Ubuntu%20operativnog%20sistema.p
df

14
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Slika.4.3.1.Prvi korak instalacije

Ono po čemu se svaki linux OS razlikuje od Windows OS-a je u tome što postoje live verzije OS-
a koje korisnici mogu probati i koristiti bez potrebe da instaliraju čitav operativni sistem na svoj
računar. To može biti jako korisno u situacijama kada vam padne Windows OS i pri tome želite
da vratite vaše podatke koje su lako pristupljive live verziji Linux OS.
Sljedeći korak nakon odabira jezika je preferenca korisnika da li on želi da koristi third party
aplikacije i uz to uradi update Linuxa dok traje instalacija sistema na hard disk računara.13

Slika.4.3.2.Treći korak instalacije Linuxa

13

http://www.skolskiportal.edu.me/Open%20source%20uputstva/Instalacija%20Ubuntu%20operativnog%20sistema.p
df

15
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Na ovoj slici vidimo više opcija od koje su bitne 3 (treća postoji u novijim verzijama Ubuntu
sistema) a to su:

• Instalacija Ubuntu sistema uz Windows

• Instalacija Ubuntu sistema brišući sav disk a uz to i vaš prethodni OS
• i nešto drugo ( podrazumijeva kreiranje vlastitih particija po želji)

Ostatak instalacije se svodi na upite tipa „next-next“ i nakon što instalacija kopira određene
datoteke na vaš hard disk imate besplatan funkcionalan operativni sistem.

4.1.2. User interfejs (korisničko sučelje)

Ova verzija Ubuntua nosi kodno ime “Bionic Beaver”, odnosno 18.04 i prva je distribucija s
dugačkom podrškom (LTS) unazad dvije godine. Prema planovima kompanije Canonical, koja
stoji iza Ubuntua, ova verzija bi trebala imati podršku idućih 5 godina. Što je zapravo velika vijest
jer ne morate ažurirati OS do idućeg desetljeća!
Ova verzija je odbacila Unity, te se vratila na GNOME Shell, te donosi preview Waylanda – iduće
generacije open source projekata.
Kada napravite fresh install OS-a, dobiti ćete wizard koji morate proći, a zove se “Welcome to
Ubuntu”. To nije isto kao alat “Ubuntu MATE Welcome”, ali je odličan uvod u sve ono što vas
čeka. Tu ćete dobiti:
– Vodič kroz GNOME Shell desktop
– Opciju da osposobite “Livepatch” – instaliranje nadogradnji jezgre bez da resetirate računalo
– “Help improve Ubuntu” anonimno slanje sistemske dijagnostike
– Pregled “Snap” aplikacija
Ubuntu radi na GNOME desktop okolini.
S GNOME-om ćete dobiti dock s aplikacijama kojeg možete prilagoditi svojim potrebama (nalazi
se s lijeve strane desktopa), te ćete u gornjem desnom kutu vidjeti napredni system tray s
indikatorima aktivnih aplikacija. Na sredini sistemske trake pri vrhu ekrana, naći ćete još i kalendar
što možete vidjeti uz priloženu sliku.
Predstavljene su bolje notifikacije za aplikacije. Vidjet ćete ih također pri vrhu ekrana kad ih
dobijete. Najbolje je da sami prožete po novom desktopu i vidite što vam se sve nudi i gdje se
nalazi.14

14
https://pcchip.hr/softver/must-have/ubuntu-18-04-najbolja-verzija-ubuntua-do-sada/

16
LINUX OPERATIVNI SISTEM

Slika.4.3.3.Izgled desktopa Ubuntu-a 18.04

Osim GNOME-a, tu je i novi GNOME Display Manager (GDM3) koji je zadužen za login ekran,
te ekran kada vam je računalo zaključano. Zapravo, Login ekran je vrlo sličan prijašnjem, ali
više nemate remote login i guest login jer nisu podržani u ovoj verziji.

Lock screen izgleda mnogo bolje i veliko je poboljšanje u odnosu na staru verziju. Moguće je na
tom istom screenu staviti personalizirani wallpaper, kontrolirati notifikacije i slično.

GNOME 3.28 donosi i “Night Light”, “on-screen” tipkovnicu, podršku za Thunderbolt

3, mogućnost kontroliranja Media playera u kontrolnoj/sistemskoj traci, te lakše upravljanje
priključenim uređajima.

Kao i svi OS-ovi do sada, Ubuntu 18.04 donosi sa mnogo pre-instaliranog softvera koji je relativno
koristan.

Tako dolazi s novim Mozilla Firefox web preglednikom i Thunderbird email klijentom. Za
produktivnost će se pobrinuti novi LibreOffice 6, kao i Shotwell photo manager. Tu je čak i
aplikacija koja spada u kategoriju “todo” aplikacija, nazvana originalno “To Do”.

Ako vam išta nedostaje, a sigurno će se naći takvih aplikacija, imate na raspolaganju na tisuće
besplatnih aplikacija koje možete skinuti. Putem “Snap Store” moguće je doći do velikog broja
aplikacija kao što su Chromium, Skype, Spotify i slične.15

15
https://pcchip.hr/softver/must-have/ubuntu-18-04-najbolja-verzija-ubuntua-do-sada/

17
LINUX OPERATIVNI SISTEM

ZAKLJUČAK

Operativni sistem se može definisati kao skup programa koji integrišu hardverske resurse
računara i čine sve resurse dostupne korisniku. Preko operativnog sistem korisnik upravlja
podacima i pokreće programe, upravlja radom računara i svim njegovim komponentama.
Operativni sistem omogućava korisniku da aktivira operacije potrebne za realizaciju njegovih
zahtjeva zbog toga što on upravlja : procesorom, memorijom, ulazno-izlaznim jedinicama,
podacima i drugim.

Linux omogućava stalan razvitak koji se ne može ograničiti. Kroz taj razvitak on se sve više
upotrebljava na visokozahtjevnim računarskim sistemima, gdje su do sada pristup imali samo
skupo plaćeni operativni sistemi (Solaris, SunOs).

Glavni razlog ovako brzog razvoja Linuxa je njegov izvorni kod koji omogućava maksimalnu
fleksibinost i prilagodljivost korisničkim zahtjevima. Linux je jedini operativni sistem za kog se
svekih nekoliko sedmica sa Interneta može skidati nova verzija kernel-a. Svi koji to urade i imaju
predznanje imaju pravo i mogućnost da izvrše poboljšanje i prilagode ga svojim potrebama.
Samim tim je omogućeno da korisnik kreira svoj operativni sistem koji će biti sličan Linuxu a ipak
malo drugačiji i da pri tome ne naruši autorska prava.

Velika podrška od strane običnih korisnika natjerala je prizvođače hardvera i aplikacija da

svoje proizvode prilagođavaju Linux-u. U svijetu gdje Windows dominira, Linux se javlja kao za
sada jedina solidna alternativa.

18
LINUX OPERATIVNI SISTEM

LITERATURA
Knjige:

1. Operativni sistemi: Unix i Linux, Borislav Đorđević, Dragan Pleskonjić, Nemanja

Maček, Beograd 2004.god.

Web izvori:

1. Engineers Garage
(https://www.engineersgarage.com/tutorials/introduction-linux-part-715, Online Resurs
Informacija Inžinjera Elektronike, Autor članka: Ashish Vara, datum pristupa stranici:
15.5.2019.god.)
2. Linux Topia
(https://www.linuxtopia.org/HowToGuides/ext3JournalingFilesystem.html,Online Resurs
Informacija Linux sistema(Online Enciklopedija za Linux sisteme), Autor članka:
Nepoznato, datum pristupa stranici: 14.5.2019.god.)
3. PC Chip
(https://pcchip.hr/softver/must-have/ubuntu-18-04-najbolja-verzija-ubuntua-do-sada/,
Informatički portal o tehnologiji i računarima, Autor članka: B.P. , datum objave članka:
23.5.2018.god. , datum pristupa stranici: 21.5.2019.god.)
4. Školski Portal
(http://www.skolskiportal.edu.me/Open%20source%20uputstva/Instalacija%20Ubuntu%
20operativnog%20sistema.pdf, Portal za nastavnike (Online izvor informacija), Autor
članka: Nepoznato, datum pristupa stranici: 20.5.2019.god.)
5. Hr Open Wiki
(https://wiki.open.hr/wiki/Linux_distribucije,
Online enciklopedija opensource operativnih sistema, Autor članka: Grof , datum objave
članka: 16.7.2019.god. , datum pristupa stranici: 18.5.2019.god.)
6. Znanje
(http://www.znanje.org/knjige/computer/linux/01/istorija_linuxa.htm, Elektronska baza
edukacionih radova, priručnika i knjiga iz oblasti nauke, kulture, sporta i zabave, Autor
članka: Goran Arbutina, datum pristupa stranici: 15.5.2019.god.)

19