Hdd iy Copyright 1998 Politika kultura: Zagreb ISBN 953-6213-07-9 Biblioteka MINERVA Thomas Jefferson sine SLOpOD Mirjana Paié Jurinié I tea fe DEMOKRACUA Zatko Puhovski Izabrani politigki spisi Radule Knedeviezbor poititkih spisa Thomasa Jefferson sadinjen je prema ‘THE COMPLETE JEFFERSON Containing His Major Writings, Published and Unpublished, Except His Letters ‘Assembled and Arranged by Saul K. Padower Duell, Sloan & Pearce, INC. New York, 1943 17 33 37 193 203, au 23 27 219 21 227 235 241 245 SADRZAJ Predgovor ‘Sadeti pregled priva britanske Amerike Deklaracija neovisnosti Billeske o dréavi Vieginij Nacrt Ustava Virginije Kentuckyjske odluke Prijedlog Zakona 0 yjerskoj slobodt Deklaraciia prava koju donose /francuski kralj i narod Prvi inauguralni govor potrebi pobune Povelja prava Aristokracijaisloboda Viadavina naroda Podrijetlo samouprave Tevrina vlast ‘Uzurpacija Vrhovnoga sudaPREDGOVOR Klasik ameritke polititke mist, Thomas Jefferson, pripada ‘onim velikim “renesansnim lignostima” XVIII. i XIX. stoljeca koje su dale ma€ajan doprinos razliitim podrugjima Ijudsk jelovanja. Pravnik i drzavnik, autor “Deklaracije neovisnosti” i ustavopisac, jedan od Oteva-utemeljitelja i treé predsjednik SAD (1801.—09}), predsjednik Ameri¢koga filozofskog drustva i uje- cajni arhitekt, osnivat Virginijskog sveucilista i njegov rektor. Jeffersonovo djelovanje i poiticka misao bitne su sastavnice for ‘mativnog razdoblja ameritke povijesti (rat za neovisnost, orga- nizacija dréave i oblikovanje temeljaih politikih i drustvenih {nstitucija) i Ziva bastina demokratske kulture. AW Rodio se 13, travnja 1743, u Shadwellu, okrug Goochland (danas Albemarle), w britanskoj Koloniji_Virginij, Nakon svrienog koledia 1762, studira pravo (1762-67), potom djeluje ‘kao odvjetnik. Ukljucue seu politicki Zivot, 1769. postaje clanom ‘Doma gradana,zakonodavne skupStine Virginie. Pripada skupini radikalnih protivnika politike Dure IL i britanskog Parlamenta amflet Sazetpresled priva britanske Amerike (A Summary View of the Rights of British America, 1774), prvi negov vazniji po- Titik ese), zavrsava zakljudkom da britanski parlament uopée nema ovlasti donositi zakone za kolonije. U proljece 1775. Vir- Binijsko zakonodavno tielobira ga 2a delegata na Drugom konti- Aentalnom kongresu u Philadelphij, gdie se prikliuéuje najrai- kalnjoj skupini koja zahtijeva raskids Britanijom. U lipnju 1776, lzabran je u peteroglani odbor kojemu je povjereno sastavjanje Deklaracie neovisnost;glavni je autor Deklaracije, usvojene Kongresu 4 spnja 1776, u kojo)je, prvi put u jednom drZavnom okumentu, izneseno revolucionarno naéclo da su vi udi stvo- ten jednakima i obdareni neotudivim pravima, medu kojima su 4iyot,sloboda i teénja za sreéom, Ulistopadu 1776, Jefferson se vraéau Virginiju. Pokreée plan , elovite reforme zakona i instituija,izraduje niz zakonski tai prijedioga, od kojih su najznaéajija dva zakonska nacrta iz 17792 prijediog Zakona o opéem Stenju znanja (Bill for the More General Diffusion of Knowledge) i prijedlog Zakona o vjersko} slobodi (Bill for Establishing Religious Freedom). U prvom se 7predlaze uspostava sustaya jaynog obrazovanja Sto bi se sastoja0 fod osnovnili skola na razin lokalnih zajednica, stednjih Skola na razini Zupanija, dr2avne visoke Skole, te sveutilista; au drugome se pravi porpuni rez s tradicionalnim, odnosom dlrzave i cekve: zabranjuje se potpora bilo kojoj yjeroispovijest iz poreznih pri- hoda i svako diskriminiranje gradana,zbog, verskog. uvjecenj Biran je dva puta uzastopce za guvernera Virginie (1779.1 1780) Od proljeéa. 1781. nakon povlagenja’s miesta guvernera, i po- noynog pribvacanja jayne duznosti u prosineu 1782. (a toje vrije- me bolest i smrti njegove supruge Marte), napisao je najyeci dio svoje,knjige Biljeike 0 aréavi, Virginii(Notes on the State of Virginia), koju 6e objaviti 1785. u Francuskoj. Nastala na poticaj serije pitanja tajnika francuskog izaslanstva knliga pra cjelovit pregled dréave Virginie, njezinih prirodaih bogatstava, stanov- nistva, gospodarsiva, drustyenog i politigkog zivota. U prosiney 1782, vrata se u politicki Zivot, te je 1783—84, clan Virginijske delegacije-na Kontinentalnom kongresu; formulirao je prijedlog za zabrany ropstva, ali je nedostajao jedan glas da bude usvojen. U.1784. putuje w Pariz i prikljucuje se Benjamiau Franklinu i Job Adamsu radi postizanja sporazuma s curopskim silama, a 1785. zamjenjuje Franklina kao americki ministar pri francuskoj vlad, Kao autor americke Deklaracije neovisnost i viginijskog Zakona 0, vjerskoj slobodi, imao je otvoren pristup u mnoge liberalne i umjerenorevolucionarne salone. Znatno je utjecao na politicke.vode, primjerice markiza Lafayettea, jednog od voda revolucije suautora Deklaracije © pravima covjeka i gradanina U'stadenim 1789: Jefferson se vraéa’ w Sjedinjene Dizave, adje prinvaca prijediog Georgea Washington i postaje drZavnim {ajnikom (ministar vanjskih postova). Sukobljava se s ministtom financja Alexandetom Hamiltonom, optudujudi gx da svojom finaneijskom politikom Siri ovlasti savezne vlade, sto je suprotio interesima veéine narodaiprijetnja republikanskim insttueljama. Sakob se prvotino otitovao na podrudju vanjske politike i peosirio na druga pitanja, te iz njega nastaju prve'nacionalne politiske stranke u SAD, a i specifini obrazae dvostranackog sustava Obojica,i Hamilton i Jefferson, napustaju Washingtonov kabinet 1795,, postaju simbolima i vodama dviju stranaka, Hamilton vla- dajuGih federalista a Tefferson opozicijskih demokratskih repub- likanaca (iz koje se razvila Demokratska stranka). Na izborinia 1796. Jefferson gubi s tri izbornigka glasa protiv kandidata fe- dralista Johna Adamss, postaje potpredsjednikom SAD. [Na izborima 1800, Jefferson pobjeduje Adamsa, postaje trecim predsjednikom SAD, te na miran,demokratski nagin ‘okondava vladaviou federalista. Njegov je nastupni govor (4. IT 1801.) bio krajnje pominliv. Medutim, federalist se nisu mirii politickim porazom, pa je novi predsjedaik bio ialozen snazno} propagandnoj kampanji federalisickog tiska, punoj izmisliotina i ‘osobrih uvreda. Na osobne napade nije javno adgovarao, au privatnim je pismima branio slobodu tiska i protivo se upletanju asti uvjeren da je “tisak najboli put do istine” ida Ce javnost na raju.isprayno prosudit Najveci je Jeffersonov predsjednithi uspjeh sto je 1803. za 15 milijuna dolara otkupio Louisianu od Francuske, te time udvostrutio teritorij Sjedinjenih Drzava, Ya bran je 1804, 1 drusi put za predsjednika SAD, Slijedeci Wa. shingtonov primjer, odbio je natjecati se 2a treéi predsjednitki ‘manda i 1809. je preduo vlast novoizabranom predsjedniku, svo- jem bliskom suradniku James Madisonu i povukao se u Mon: ticelo, U-zadnjem razdobiju Zivota bavio se glazbom, ashitekturom, ‘studijem kemije;religijefilozofije i prava. Osnovao je Sveutiliste Virginie u Charlottewilleu, za koje je izradio nacrte inadgledao {gradnju (1817.—25,); proutavao je: Novi zayjet; istrazivao je i otaknuo stvaranje prve sustavne zbirke americkih indijanskih Aijalckata; skupljao i klasificrao fosile; interesirao se za eks- pperimente s balonima i podmornicama. Deset dana prije smiti, ‘box bolesti nie mogao putovatiu Washington na proslavu 50-12 ‘obljctnice donosenja Deklaracije neovisnosti. Umro je na svojem imanju u Monticellu 4. srpnja 1826, tofna pedeset godina od dana koji je simboliziran srediinju te2nju i postignuce njegova iyota. Tek nekoliko sati kasnije umro je njegov veliki prijatel) Jolin. Adams, drugi predsjednik SAD. (Vike o Jeffersonovom ivowu vidi: Peterson, 1970.3 Kenyon, 1994,; Malone, 1994.) 2 Pe protiensia ipa dome oir reps. cai potekin a oyina on jopevemstona zac upfentumadenjem uazoka teint kolo 2a neoisnsu, t BF ease nny caluyenexhjoiom oc rane Osi, | eastreleplyremarnaeavnnniemreianmane peta MR cen fiat con ieunea prices ntcageoronee ripalisthnteosiusdetiersserasviuhenieticetrtee,riju britanskog imperija prema kojoj su kolonije ravnopravne s Britanijom, Svasu zakonodavna tila unutar imperije “slobodna, jednaka i neovisna”, a kruna je nepristrani arbitar izmedu tih ‘odvojenih zakonodavaca, koji éuva prava svakoga od njih. Za- konodavno upletanje britanskog parlamenta u odnose w ame~ rigkim kolonijama uzurpacia je zakonodavaih prerogativa ko- lonija, a podrska krune takvoj uzurpacijidespotsko je posezanje w neotudiva prava i slobode, Sto opravdava pobunu protiv waur- patora U kasnijm radovima, nakon Sto je sudbina ameri8kih kolonija bila odluéena, Jefferson se Koncentrira na pretpostavke, nagela i probleme uspostave republikanske vladavine u Americi. Pritom fon slijed Klasiénu demokratsku i republikansku tradieju, po- sebno Aristotelovo shvaganje gradanske vrline i jaynog dobra, te je povezuje smodernim liberalnim idejama individualne slobode i vlasnistva. U njegovom shvaéanju republike, uz sve nedosjed- nosti, osobito pitanju ropstva, nalazimo spoj liberalnih, klasiéno ‘epublikanskih i demokratskihideja i shvacanja, Republikansko nagelo razumijeva zauzimanje za zaStity individualnih prava zgradana od zloporabe vasti, ogranigenje i strogu podjelu vlast slobodu tiska,toleraneiju i slobodu vjere, prosirenje prava glasa i politicku partcipaciju gradana,sustav obrazovanja gradana i “pi rodnu aristokraciju” vilin i javnog dobra, Sloboda je shvaéena Posve u liberalnom znaéenju kao oslobodenje od sakog drust= Venog autorteta, osobito autoriteta vasti. Ona pretpostavija og- ranigenje vsti. Najbolje stedstvo ogranigenja vlasti je usta, ko- jim pojedinac ogranicava posezanje dréave u prostor njegove slobode. U vast se, tvrdio je Jefferson, nikad ne moze imat poyjerenje. Poyjerenje je posvuda otac despotiama, “slobodna je vladavina utemeljena na ljubomori, a ne na povjerenju; ljubo- mora, a ne povjerenje, propisuje ogranigene ustave kako bismo sputali one Kojima moramo povjeriti moe" (Padover, 1943, 133.) Jefferson se zalagao za usvajanje jedne povelje prava, w kojoj bi bila unesena osnovna iudska prava i slobode koje moraju biti nepovredive te koju vast mora postovati Glavna opasnost za o€uvanje tekovina ameritke revolucije, on Vidi w koncentracii vlasti, bilo u rukama jedne osobe ili nekom suverenom tijelu. Takva vlast najpogubnija je za slobodu gradana; to je “najiskvarenija viada”. Pritom ga najige zaokuplja “izborni ithe ienateaionmc mn Getic » ctAli dabise ustvrdilo koje su najvese postignute tedne th i drug, ari aad i cnn png ie ‘tot ml enc spo {naira pe en ene hb sid jaan pa Praca | ‘Seine ecm ight s ‘ont ph opal tao hae Hut de ade Kit fe pas ‘a hp rea cna AE pega ‘fue ej tine path ero stn hep jeer aa jen aims jen oi prema gunn, op Frcs, ape mera dos ‘ont Ge Busine ie ia Ri alte cs nj copes ‘st itermin enmn eeanae? ‘Roses nn. nt ru a ce Penne ep pty Jeon kate. 7 dno og ain Fron rt prin poking pani yds isos x pon nrc Chests ' regorte, Dogan ae ep nes mde eer vito lnc, tog jets Chetan oad suka tba ate ‘se mesa ion se MeO nin toe pgaia ome See Hehe ‘inj egal pon | sili patois Bake ge Jet Fede negro | ls yaa up nee wa. Noken eee ‘eatin mone ton Steen tm td ye ‘tne ois Ba cine elas Ove ortega et Nt cede men opt = izacja Zenama vraCa njfhow prirodnu ravnopravnost. Ona ‘ui potisnuti nase sebigne strasti i priznavatideugima ona ‘koja traZimo za sebe. Da smo mi iti tak barbari, nase bi takoder bile poput robinja, Njihovi su mutkarei sabi od ali su njihove Zene jaée od navi; oboje 2bog ist o&itih jog jer su naS muskaricinjhova ene naviknuti na rad pa ih olka. U obje je rase ona spol koji lakSe ivi manje razijen. ijanski muskarac ima malu ruku izglob 2bog istihrazloga zbog ppomorac ima jake ruke i ramena, a nasaé noge i bedra, aju manje djece nego mi. Razlog tomu nije razliita narav, nego sti, Buduci da Zene esto prate muskarce w bojnim poho- {ju lovu, trudnoéa im je yrlo wekka. Kau da su one zato e izazvati pobataj s pomoéu neke biljke, a da ona Eak za geno razdoblie sprecava zatoce. Tijekom takvih pohoda iz- ‘su brojnim opasnostima, iserplienost i gladi, Cak i kod prerana Gitayog naroda tjekom dijela godine ovis plodo- me, to jest, svake godine jedno razdoble gladuju. Kod svih pica, ako se Zenka lose hrani ili se uopée ne hrani, mladunci baju; ako jednako trpe imuszjaciiZenke, spolnost je manje i manje plodna. Tako uz zapreke oskudice iopasnosti koje -broj ogranitila, Kod Lndijanaca jos postojevezak radi nam: sata. Zato nije ni udno da se rzmmnozavaju manje nego Ako se prehrana daje redovito, jedno poljodjelsko dobro imat goveda nego io ée cijelo Sumsko prostransivo proizvesti Triste Indijanke, kada se udaju 2a bijele trgovee koji nih djecu hrane redovito i obilno te ih posteduju prenaporna Koji im pruzaju sigursa dom i ne izlazu ih opasnostima, { podizu jednak broj djece kao i bijele Zene. Poznati su jeri da su w takvim uvjetima mile roditi i po dvanaestero Neko je w ovoj zemlj vladao nehuman obitaj da se In- sl dtée kao robovi. Dobro nam je poznato da su indijanske inj radal i podizale jecinak broj djece kao ibijele ierne Zene ojima su Zyjle, Kizu kako Indijanc na tila imaju manje 4d nas, osim na glavi. Alito je tetko dokazati. Oni telesnu Ost dre amotnom, Kazu da toko nalikuju svinjama. Zato upaju cim se pojave. Ali trove kojisuse ofenili ndijan- i odgovorili ih od toga obiéaja kazu da su u tom pogledu iste kine. A éak i da je to tofno, iz toga ne proizizi nuno kakav je naveden, Cri imaju znatno manje dlaka na ‘ego biel, ali zatonisu manje strastveni. Ali ako su blad-noga i viaga sredstva Kojima priroda smanjuje 2ivotinske vrste, ‘kako to da ona ta stedstva odjedanput ne koristi kada je rjee Goyjeku Novoga vijeta za kojega grof priznaje daje"d peu pres de iméme stature que Thomune de notre monde”, te da. njegov0 diel vanje usmjeri na njegove moralne sposobnosti? Kako je ta "kom. binacijaelemenata i drugih fiigkih uzroka, tako suprotna rasty ivotinjskog svijeta uw tom novom svijetu, te zapreke razvitku j oblikovanju velikog sjemenja' zaustavljena i ponistena te do. pusta da se ijudsko tijelo razvie do pune veline, i po kojem je to neshvatljivom natelu syoje djelovanje usmjerila samo na njegoy um? Da bismo prosucil oistinitosti te tvrdnje, da bismo donijel ispravan sud 0 njihovoj inteligeneji i duhoynim sposobnostima, ‘morali bismo imati vise podataka, te wzeti w obzir okolnosti y aijihovu Zivotu koje zahtijevaju pokazivanje samo pojedinih spo- sobnosti, Kada to buelemo znali,yjerojatno éemo utvrditida su po = i sjedite nase vasti, Manchester, Charlottesville, New Lon- reap oj ; [imams | 2am | Sereno Na rei York i njezinim pitocima: York, Newcastle, Ha- Ls a t Na Rappahannocku: Uxbanna, Port-Royal, Fredericks. PoDodgeu | Pianithas Falmouth. Na Potomacu i njegovim pritokama: Dumfri Macoues son | Na Wits | ko sees shester, Alexandria, Winchester, Staunton ae = Ohiju: Louisville, Ima i drugih mjesté gdje je, kao iu Ve navedenima akon rekao da ée biti nasela, a priroda jeshea wgovorio je njima is drugim pomo€nicima koji su tada 'v Virginji da e potvrditi dokument o osnutku koji je potpisso kl uéuuctsva prava, nadle2nost, prihode i povlastice koje ajems dala kraljic, Sir Walter je u razlititim razmacima ovamo jo pet pustolova, posljednjega medu njima 1602. godine; 1603. on je uhien i zatvoren pa je tako zavrila njegova rekla da neée pa nis vrijedna spomena. Norfolk Ge vjerojatno ix srediste trgovine zalieva Chesapeake i njegovih pritok; «ky dug 8-10 milja dovest ée w njegatrgovinu iz zaljeva Albemaric njegovih pritoka, Za nj slide mjesta do Kojih dopite Klima, naime Petersburg na Appomattoxu, Richmond na rjeci James, "Newcastle na ject York; Alexandria na Potomacu i Baltimore ny Patapscu. 12 nyih ée distrbucja teét prema manjim mijestima ‘Ossudbini kolonista koje e prije poslao i Sluta), medutim, moze proturjett prirodi a nigdje tone ini tako njestio nikada se nikta nije doznalo ~ jesu Ii bil ubijeni, ii su esto kao w uspom i padu gradovs, ali 2ivjet s urodenicima. fckisu plemenitaii i trgovei, preipostavjajui da je darovni alter Raleighu ukinvta njegovim uhicenjem, ane ispita SUI PITANJE, jivo pitanje je i presuda engleskog suda mjerodavna za Ustav dréave i njezine povelle mje koje nisu uw nadleZnosti toga sud, tal od kralja Jakova darovnicu za Virginiju, On ju je 9. oFujka 1607. doista rio sit Thomasu Gatesu i drugima, te je u skladu s time iste ‘osnovana Kolonijau Jamestown, koji postoji sve do da- "No na tu darovnicu ne tea obracati osobitu pozornost jer je ju dekretiistoga kralja od 23. svibaja 1601. grofu od Salis- pit i drugima, Koji ih utemeljyju pod imenom "Rizniéar i 1 pustolova i naseljenika grada Londona za prvu koloniju w i, te ajima i ajihovim nasljednicima daju sve zemlje w inij od Point Comforta uz obalu dvjesto mila na sjever te od totke dyjesto mila na jug, sve zemlje od tog obalnog podrugja ‘unutrainjosti, zapadno i sjeverozapadno, od obale do oba- ‘otoke sto milja od obale sa svim nasejima, nadleznostima, odima, povlastcama, fransizama i privilegiiama w istom pod- ju, te donde i u okolii morem i kopnom, to im pripada w isto} Hu Kojo je prie bilo dano drugim pustolovima:; pod feudal- mnajmom kralja i njegovih naslednika w iznosu od petine vee, i srebra koji se ongje iskopaju, na ime njegove podrske; anowjujeu Engesko) vide koje ce upajati tim pocuzeéem, ie Ge clanove birati i mijenjati vecina glasova poduzcéa i izetnika, te Ge imatipravo imenovat i opozivati gwernere, enike i svcéenike koje budu smatrali potrebnim u kolonij, donosenja zakona i oblika uprave i sustva punomosnih 1 koloniji nego ina moru pri uplovijavanju isplovliavanj iz # ovlascuje th da onamo poved sve Ijude koji na to pristanu, dada ih za sva vremena svih poreza i nameta na sva dobra ili koji se wvoze u koloniju ili nje izvoze,osim pet posto carine ‘se plaéa za svu robu koja se wri u britanske dominione, ma starim rgovackim zancama; ist robu na Koj su patil Kraljca Etizabeta svojim je pismom od 25, oBujka 1584. ovls- tila sir Waltera Raleigha da traga za dalekim poganskim zemlja ‘ma, w kojima nema krigana, te mu je darovala sve zemlje unutar 200 liga od mjesta gdje se njegovi ue, u roku od fest godine, hastane ili bud boravli, 2a sebe i svoje nasjednike traZla je Jedino da je priznju za vladarou te petinusveg ata sree koe radu. Sir Walter odmah je pslao dva broda koja su posjetita ok ‘Wococon u North Carolini: a sljedese godine posiao je sedam brodova sa stotina sedam Hud koji su naseil tok Roanoks, zeinljopisne Sirine otprilike 35°50), Navodno je tu Okisko, Kral Weopomeiks, nakon savjetovanja sa svojim narodom, prizos0 englesku kraljice a suverons, a pose nje sir Waltera Raleigh Godine 1586. poslano je jos pedeset luc, a 1587. sto pedest. ;potonjima je sir Walter poslao guvernera, imenovao mu dvansés! pomocnika, dao im povelju o osnutku te ih uputio da se nascle# Zaljevu Chesapeake. Oni su se, medutim, skreali kod Hatorask Kad se 1588. godine pripremilaflota da otplovis novom sku ‘nom kolonsta#potrepitinama, kraljca ih je zadr2ala kako bi bor protiv spanjolske armade. Kako je sir Walter dotad na © pothvate potrosio veé 40000 funti, 2 kruna mu katkada oi Gavala ni najmanju pomos, morao je pridabti druge da ult! novae, toga je dokumentom od 7. oZyka 1589, koje ptr? ko sir Walter Raleigh, glavni guverner Assamacomoce (jes {no Acomaca) alias Wingadacoie alias Vrginije, Thomas So hu drugima zamjenu 2a oto su ulodli stanovit znose 10. zajamtio siobod trgavanjas tom novom zemljom sedam god tex ikakve carine ii poreza osim petine ondje nadenoga 2! ne 19‘strane, mislilo se da ono Sto se abiva izmedu prve i druge ne Fite utjecati na trecu, Ako je kralj drustvu oduzeo nadleZnosti, su samo presle u druge ruke, nisu se ni smanjile ni poveéale, ‘naroda ostala su sta, Ali, tako nije ostalo dugo, Sjeverni jelovizemife dani su lordovima Baltimoreu i Fairfaxu; pri je od th dobio i prava zascbne jurisdikeije i uprave. A godine 1650. je lament, smatrajuci da djeluje umjesto svrgnutoga kralja te da ijedio sve njegove ovlasti, izvan kao i unutar kraljevstva, prisvajati prava nad kolonijama, te je usvojio propis 0 if jihova trgovanja s drugim nacijama. To prewzimanje aljevskih nadleZnost bilo je prvo mijeSanje parlamenta u pos- ;kolonija te je proizvelo Kobni presedan koji su zatim slijdiii ‘So Su se u drugim pogledima vratili svojoj pravoj ulozi. je stogn ova kolonia, koja je i dale ostala w opozieii prema omvellu i parlamentu, godine 1651. prsijena poloditi oruzje, ino je osigurala svoja najvaznija prava vaznom konven- koju éu ovdje doslovee navest buduti da nikada nije videna 10m obliku samo pet posto carine mogu unutar trnaest mjeseci ponoyng investi u strane zemlje bez ikakve carine, poreza ii druge pri. tojbe,kralju il njogovim shuzbenicima ili narmjesnicima; sprain, da krenu w rat protv onih koji ih budu ometal time da stanoy nici Kolonije imaju sta prava prirodnih podanik, kao da su roden, i borave w Engleskoj: te da iste dekrete treba tumadti, yim Avojbenim pojedinostima, sto je vse moguee u Korst primalacy darovnice, Poslije, 12. oZujka 1612. godine, kralj je novim dekretims svojim prijasnjim darovnicama dodao sve otoke u oceanu izmedy 30/41 stupnja zemaljopisne Sirine, te unutar 300 morskih mila od ‘svakog diela zemlje prethodno dane rizmaru i drustvy, ako}! nije u posjedu nekog drugog krSanskog vladara ili dr2ave, nti a ‘rinicamasjeverne kolonie U skladu s ovlastima koje je drustvo dobilo tim dekretima, a ‘osobito onim dijelom dekreta iz 1609. godine koji th ovlaSeuje da ustanove last, oni st 24, lipnja 1621. poveljom pod zajednickim 2igom objavili da Ge otad u Virginiji postojatidvje vrhovne sayj- todavne instance. Jedna ce se vat créavi sayjetnik od vremena ddotemena ée ga imenovatii razresavatiduznostirizniéar, voce 1 Engleskoj i drustvo, a duznostée mu biti pomagatisavjetovat guverera; druga ée biti opéa skupitina koju ce jedanput na godin i eSce sazivati guverner, a njoj 6 biti drzavnisavetnik, te dva zastupnika iz svakoga grada, okruga ili planta, a izabrat ée ih stanovnisvo, Pritom ce o svemu odlugvati veéina nazoéaih slasada; time da 6e guverner zadréatipravo veta. Oni ée ims pravo djclovati, sayjetovai se i donosit zakljudke 0 svim pitan ‘mauuvezis opéim dobrom, te danosizakone za dobro i upravj nije koloniiom, oponaéajud i slijedeeizakone i politiku Eneleske Sto je vie moguées time dat zakoni nese biti pravomoéni dok ne budu ratfiirani na zasjedanju drustva w Engleskoj i vraceni S| nijihovim igom. A kada uprava kolonijom bude valjano uteme jena i ustaljena, nikakve odluke vjeéa u Englesko} neée obve~ _ivati Koloniju dok ih ne ratficia opca skupstina, Kralj i drust suse spor pa e mjeSavinom zakona ile drustvo estalo bez prava bez naknado, nakon toe urosilo sto tisuéafunt na os ne kolonije bez i najmanje pomosdréave. Kral) Jakov ukinuo i€ niihowu nadleznost abjavom od 15. sepnja 1624, Charles preuzeo je upravu u vlastite ruke, Obje su strane w kolonii isl? Zagovornika, ali istini za vojy, stanovnici kolonijenisu drZali 08 ise taj spor osobito tige. Kako su za te povele bile ainteresica”™ te od strane velikog vijoga guvernera, sayjeta i izbornika te 0, ugovara se i utvrduje da kolonija Virginia i svi njezini ie jesu i ostaju podlozni dréavi Engleskoj, u skladu s zakonima, te da se ta podloznost prihvaca dobrovoljno, prisile ili osvajanja zemlje, te da Ge imati i w2ivati slobode i astice kakve pripadaju slobodnim ljudima u Engleskoj, te da prijainje nadiednosti ponistavaju i proglasavaju nevazecim, 0, da Ge veliko vijece kao i prije upravljati poslovima Vir je, pri €omu nese &initi ni provoditiniSta Sto bi bilo suprotno, ju drdave Engleske i njezinim zakonima, dda Ge se u potpunosti opozvati svi propis, ijt i doku- ti koji su upereni protiv engleskog parlamenta. tvrto, da e Virginija zadr2ati stare granice koje su joj iene poveljama prijasnih kraleva, te da éemo od parla- adi toga zatraditinovu povelju koja ¢e ukinuti sve one koje fckale te granice. eto, da ¢e svi dekretio ustupanju zemlje sa Zigom kolonije Su izdali prijasnji guverneri ostat na snaz. 10Sesto, da Ge ostati na snazi povlastica da svaki kolonist dobije pedeset jtara zemlje Sedmo, da stanovnici Virginije imaju slobodu trgovanja kao stanovnicEngleske sa vim myestina i nacijama uskladusengey kim zakonima, te da. Virginja ima sve povlastice kao i druse engleske kolonje u Ameri Osmo, da Ge Virginia biti oslobodena svih poreza, carina | nnameta, te da joj oni nese biti nametnuti bez pristanka Velikon vijeea; te da sew njoj nege podizati utvede ni vojne postaje bez jegova prstanka, Deveto, da se od ove zemlje neée tratiti plaéanje u vezi sa sadainjom flotom, Deseto, da ge 2a buduee naseljavanje zemlje svim stanoy- nicima u skladu s aktom parlamenta donesenim u tu Sieh bit pponuden sporazum o odanost, da ée sve osabe koje odbiju po- Tosti prisegu imati godin dana da ako Zele odu ie kolonic, a tijekom te godine imat éejednaka prava kao i pri. Jedanaesi, 4h ée se kortene lturifeanglkanske erkve dopustit goin dana nakon pristanka vecine parohija,s time da se ono Sto se ‘odnos na kralj ili taj obik vladavine nose javno koristit te da & propoxjednictzadriati soja sadainja mjesta pod vjetom da ne podine kakav prekria, te da ée placanje njhovih uobitajenih placa iiveéenje s jim sklopljenih wgovora stati kakvi su sada tijekom sjedece godine Dvanaesto, da se stoka u posjedu kolonista nege smatrat imovinom drustva, osim one koja mu je predana ili koja je pro- dana bee naloga. Trinaesto, da Ge sve stejvo, barut i onuzj, osim onoga 22 ‘sobnu uporabu, bit predani te da ée se obaviti proveraje tak ukinjeno. Cetrnaesto, da éesva roba koju su ovamo donijli Nizozeme! ili drugi a koja je sada na obali biti izuzeta od zapljene. Petnaesto, da ée zakupi koje nam je zajaméio bivi kal it potvedeni na sedam godina Sesnaesto, da se povjerenici parlamenta koji potpsuju 0% odredbe obvezu éaScu parlamenta na puno izvene tik odredb da sadasaji guverner, jee i izbornici uéine isto u ime cle ome RICHARD BENNETT 2g WILLIAM CLAIBORNE - Zit EDMOND CURTIS - Zig 12 (ve su odredbe potpisali i Zigom potvrdii poyjer i podvrgnuli engleskoj deéavi itu zatekli oruzane snage tiv nase flote, gime je nastalaizvjesna opasnost od unistenja i ranja kolonije, a da bi se to sprijeilo,sazvani su izbornct iz jana sayjetovanje i nakon duge i ozbiljne rasprave te raz~ tranja sa Zaljenjem zbog velikih nesreca i sigurnog unistenja jisulebdjei nad cijelom zemljom, mi poxjerenici smatrali smo potpisati i potvrditi nasim Zigovima i nasom prisegom ihe donesene istoga datuma kada i ove, te nadalje ijav- mo da smo pod ovlastima koje nam je dala engleska dréava i ment potvrili akt oprosta i zaborava svim stanovnicima ove je za sve rijeti, postupke izapise koji su izzovoreni, uéinjeni ilo koje druge osobe fanka svijeta do danas, To smo uni kako bi svi stanovniei ie mogliZvjeti mirno isigurno pod okriliem dréave Engles- Obeéavamo da Ge engleski parlament i dr2ava. potvediti i ti sve nae akte i sporazume. Potpisom i Zigom potvrdi © gore navedeno 12. o#ujka 1651. godine. RICHARD BENNETT ~Zig WILLIAM CLAIBORNE: EDMOND CURTIS ~2ia" olonija jc verovala da je prema to) Konvenciji u koju je wila Hana osigurala svoje povijesne granice”, slobodu irgova- izwzeée od poreza‘! osim prema odredbama_vlastite ne, te povlacenje vojnih snaga s njezina teritorja® Ali, u om od tih podrugja konvenciju su preksili sijedeci kraljev menti, a poginjeni sui drug opasn prekrSaji prema kolon iNjezina opéa skuptina koja se sastojla od drfavnog save izbornika koji so zajedno rasjedali i odluival venom, pole jena je na dij kuce,eime je savjet dabiozascbno pravo Veta, zakone. Zalbe vehovnog suds, koje je akon upuchan na cpg ‘kupstng, atbitrano su prebaéene u Englesk, da ih onde Sa Iusaju ral i savjet. Umjesto éotirito mila we obs jk trdeset godin tertoi je smanjen na okosttina mils. Trgosng sa stranim dréavama powe je zabranona, a kada se robs otpre- mal Velika Brita, optereivana je nametima. Nepotrebng je, medutim, navoit te raltiteprekiae, koji su razasuti am rickom i ritanskom povieSeu, osobito jer cemo, prelaze na SadaSnjega kala, nad primjere za sve ni, od teze,viestrugcae inatrpane wkratko razdoblc, iz Gea se vil jes namjora da se naka prirodna, obiajena ugovorenaprava dr nitavnim,Si- 4 prmjerkarakteristican za prvi Sesnacst gina njegove vlada- vine: kolonije su placate unutaraj i vanjske poreze, nino su Zivotn interesiarwovani interesima pojedinaca u Veliko Brita nil zakonodavsvoje suspendirano, povelje ponstavane, presse prota proslasene novazetm, lui prevozeni preko Alantka Kako bi im se silo peed stranim sidovima, jthove molbe 24 prvi lick smatrane nedostjnim odgovors, poglaSavan si Kavienma na vijeéima matine zemlje i na sudovima Europe, meda nih su poslane orvzane snage kako bi ih prise na poko- ravanje tom nasil, te je poi jth poveden rat. Nie ilo drusoe izbora nego se tome suprotstavi ise bezwjetno predati, 8&0 nije bilo okljevanj, Kolonj su se adil 2a ore. Proglasle St1senezavisnim drZvaa, Storie su konfederaci, edn vl kev republiku, osigueaviui tako svako} drdavi prednost Ko rufa ujedinjvanje nihovh saga. Usvakojdréaviassbno so- ren je novi oblk vadavine. Osobine naseg oblika su sled izvtina vist eu rukamaguvemnern koji se ira wake godine, a 2© mote biti na tom mest vie od tri w edam godina, Pomaze tije6e od osam ekanova Sudska vast je potjelena na nekolb® $utdova, kako ce posi bit objasnjeno, Zakonodavstvom se bi? formatu oktava, stnogatiska, Bio je Covek Kasiéne naobrarye! ‘elo preczan, ali nije bio dobar stilt. Stoga pie necleganino,« esto toliko ulazi u pojedinosti da to ne moze podnijet Cat éanjek iz zemlje ju povjest on pike Beverley, takoderroden ove, otiao jeu drugukrajnost po je nai powijest od prvih pothvata sir Waitera Raleigh do 11 godine saZeo u jednu stotnku prostora koji je Smithu trebao dy “opise samo Gettin toga razdobija Sir Walter Keith opisuje poijest kolonie od prvih podetaka do 1725, gone. Stil mae ssvim pristojan, anevazne pojedinst preskaée. Knjiga mu je, dakako, kratka, pa je za stranca posed. nia Za britanske vladayine ibio je spor oko toga je li guverner Dinwiddie napatio neki nezakonitratun, a nedvojbend je blo | drugitakvinprigoda koji se viene sjeéamo, Pretpostvljam da ta abivanja strancu ne mogu biti zaniolva, pa nije potrebaa ‘lait u pojedinost. Peticijavijeca i gradana Virginie kala, njihovi podnesci lor dovima, te prtuzbe Donjem domu godine 1768. zaposcl so . Zagreb = Polis ‘uur, 1998," 2 tr 52 em. = (Bblioteka Minerva) Prevod dela The complete Jefferson ior. ISBN 955-6215.079, ss0119108 Kajiga je objavljena wz potporu Instituta Otvoreno drustvo - Hrvatska