Professional Documents
Culture Documents
Tankostijeni Profili PDF
Tankostijeni Profili PDF
TANKOSTIJENI PROFILI
4.1. Uvod
4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila
4.3. Metoda proračuna
4.4. Proračun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u
nosivim sustavima
4.4.1. Općenito
4.4.2. Tlačni elementi kao sastavni dijelovi poprečnog presjeka
4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosač) izloženi
fleksijskom djelovanju
4.4.4. Konstruktivni elementi (štapovi) izloženi tlaku
4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdužne sile
4.4.4.2. Izvijanje torzijom
4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdužne sile
4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajuće ploče
4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploče izvedene iz trapeznih limova
4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proračunski postavci
4.5. Spojevi
4.5.1. Vrste spojnih sredstava
4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva
4.5.3. Konstruktivni detalji
4.5.4. Numerički primjer
4.5.5. Prilozi za zadatak
140
4. Tankostijeni profili MK I
4.1. UVOD
Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi između njihove
nosivosti i vlastite težine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike
mogućnosti arhitektonskog oblikovanja.
B. Peroš 141
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 142
4. Tankostijeni profili MK I
π2 ⋅E
σ ki = K ⋅ (4.1.)
12 ⋅ (1 − µ ) ⋅ (bD / t ) 2
B. Peroš 143
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 144
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 145
4. Tankostijeni profili MK I
Tlačna sila u pojasnici je jednaka umnošku površine pod krivuljom raspodjele napona
i debljine pojasa. Jednaka tlačna sila se dobije ako ovaj element, s njegovom
nejednolikom naponskom raspodjelom, zamijenimo s takvim elementom s
reduciranom zamjenskom širinom be i s konstantnim naponom intenziteta σR.
Zamjenska širina je tako izabrana da je površina pod stvarnom krivuljom naponske
be
raspodjele jednaka obim pravokutno ograničenim površinama σ R ⋅ prikazanim na
2
slici 4.5. crtkanim linijama.
Već 1932. godine je V. Karman postavio ovakav model. Približan izraz za sudjelujuću
širinu, koji je dao V. Karman glasi:
be σ ki
= (4.2.)
bD σR
π ⋅t E E
be = ⋅ = 1.90 ⋅ t ⋅ (4.3.)
3 ⋅ (1 − µ 2 ) σR σR
be σ ki ⎛ σ ki ⎞⎟
= ⋅ ⎜⎜1 − 0.25 ⋅ (4.4.)
bo σR ⎝ σ R ⎟⎠
⎛ ⎞
be E ⎜ 0.415 E ⎟
= 1.901 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ (4.5.)
t σR ⎜ bo σR ⎟
⎝ t ⎠
be σ ki ⎛ σ ki ⎞⎟
= ⋅ ⎜1 − 0.22 ⋅ (4.6.)
bo σR ⎜ σ R ⎟⎠
⎝
⎛ ⎞
be E ⎜ 0.415 E ⎟
= 1.901⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ (4.7.)
t σR ⎜ bo σR ⎟
⎝ t ⎠
B. Peroš 146
4. Tankostijeni profili MK I
be σ ki ⎛ σ ki ⎞⎟
= 1.19 ⋅ ⋅ ⎜⎜1 − 0.30 ⋅ (4.8.)
bo σR ⎝ σ R ⎟⎠
⎛ ⎞
be E ⎜ 0.186 E ⎟
= 0.738 ⋅ ⋅ ⎜1 − ⋅ ⎟ (4.9.)
t σR ⎜ bo σR ⎟
⎝ t ⎠
B. Peroš 147
4. Tankostijeni profili MK I
4.4.1. Općenito
- posmik,
- spojna sredstva
a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka tj. l<<b1 ili b2
(vidi sliku 4.6.a)
B. Peroš 148
4. Tankostijeni profili MK I
Dijagram P – u (sl. 4.6.c) je sličan σ-ε dijagramu tlačnog ispitanog uzorka. Sila
sloma PY u odnosu na skraćenje je gotovo linearno elastično, a daljnjim tlačenjem
materijal teče i javlja se lokalno slamanje presjeka (sl. 4.6.b). Sila
sloma PY = A ⋅ f Y gdje je:
fY – granica popuštanja.
b) Element čija je dužina istog reda kao duža stranica poprečnog presjeka (tj.
približno do pet puta veća) sl. 4.7.
B. Peroš 149
4. Tankostijeni profili MK I
lokalnog kolapsa, štap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile
sloma PY. Ovaj tip ponašanja je poznat kao lokalno izbočavanje.
c) Element čija je dužina mnogo veća od bilo koje dimenzije njegovog poprečnog
presjeka (sl. 4.8.).
B. Peroš 150
4. Tankostijeni profili MK I
Obični C profil (sl. 4.9.a) će se izviti u oblik prikazan na slici kod niže sile nego što
uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajućem C-profilu sa rubnim ukrućenjem sl.
4.9.b.
d) Elementi čiji je poprečni presjek torzijski mekan npr. Otvoreni presjeci ili obični
C profil malih debljina stijenki. Ovakvi presjeci se čisto rotacijski deformiraju oko
uzdužne osi štapa, koja ostaje ravna (sl. 4.11.a) – i to je izvijanje torzijom.
Presjek koji nema dvije osi simetrije, npr. Kutnik sa sl. 4.11.b, će biti rotiranog i
translatiranog poprečnog presjeka – i to je izvijanje torzijom.
B. Peroš 151
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 152
4. Tankostijeni profili MK I
h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosača oko njihove jače osi, česta je pojava
da se nosač savija oko svoje slabije osi kod neke kritične vrijednosti savijanja.
Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bočno izvijanje (sl. 4.15.).
-ukrućeni elementi
B. Peroš 153
4. Tankostijeni profili MK I
-neukrućeni elementi
Ovakav element je više ili manje sklon lokalnom izbočavanju. Efekt lokalnog
izbočavanja, u svezi sa nosivošću i krutošću, se uzima u obzir upotrebom efektivne
širine kao osnove za proračun. Efektivna širina se određuje u ovisnosti o rubnim
uvjetima promatranog elementa i tlačnom naponu kojem je izložen element. Dakle za
ukrućene elemente izložene jednolikom tlaku (sl. 4.17.) vrijedi slijedeće:
B. Peroš 154
4. Tankostijeni profili MK I
bef bef
2 2
bef=ρ⋅bp
Slika 4.17.
bP f ty
λ p = 1.052 ⋅ ⋅ (4.10.)
t E ⋅ kσ
Msd ≤ Md (4.11.)
B. Peroš 155
4. Tankostijeni profili MK I
-lokalno izbočavanje
-shear lag
-bočno izvijanje
-neelastično ponašanje
a) Moment otpornosti nosača kod kojih nije prisutan problem bočnog izvijanja,
određen je izrazom:
f y ⋅ Wef
Md = (4.12.)
γM
gdje je:
f – granica popuštanja
bc yc
befn
Ψσ1
B. Peroš 156
4. Tankostijeni profili MK I
b) Bočno izvijanje
K D ⋅ f y ⋅ Wef
Md = (4.13.)
γM
Faktor redukcije KD je dan u sličnom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. 4.20.)
c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom širinom ili vlačnog ili
tlačnog pojasa tj. redukcijom površine, zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog
izbočavanja).
B. Peroš 157
4. Tankostijeni profili MK I
e) Otpornost na posmik
τ SP ⋅ hW ⋅ t
VSP = (4.14.)
γM
gdje je:
hW – visina hrpta tj. razmak između točke sjecišta sistemskih linija hrpta i
pojaseva
t – debljina hrpta
f) ″crippling″ hrpta
B. Peroš 158
4. Tankostijeni profili MK I
Slika 4.22. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem općenito proračunski kriterij
χ ⋅ Aef ⋅ f Y
Nd = (4.15.)
γM
gdje je:
fY – granica popuštanja
B. Peroš 159
4. Tankostijeni profili MK I
Određivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila. Razlika je što se ovdje
uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izbočavanja. Uvodi se faktor lokalne
stabilnosti Q (Q = Aef / Abr).
1
Kad je λ ≤ 0.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak štap) i λ → ∞ onda χ → _
.
2λ
Slika 4.23. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proračunski kriterij.
Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u toč. 4.4.1. tj. prema
izrazu 4.15. s time da se u izraz za λ umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od
σT ili σTF.
B. Peroš 160
4. Tankostijeni profili MK I
To znači da treba kod određivanja utjecaja tlačne sile obratiti pažnju na iznalaženje
koeficijenta redukcije χ (t. 4.4.1.) i da efektivni poprečni presjek u savijanju nije isti
kao u čistom tlaku (sl 4.24.)
Slika 4.24. Poprečni presjek (a); efektivni poprečni presjek u čisto tlaku (b) i savijanju (c)
Također treba uzeti u obzir i bočno izvijanje, ako nije spriječeno konstruktivnim
mjerama.
N sd M sd − y + ∆M sd − y
+ ⋅ky ≤1 (4.16.)
χZ ⋅ Nd M dy
Pojedinačne oznake u izrazu (4.16.) imaju isto značenje kao i kod valjanih profila.
B. Peroš 161
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 162
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 163
4. Tankostijeni profili MK I
II. Slom uslijed fleksije i posmika (sl. 4.30.) – javlja se kod unutarnjih ležajeva i
istovremenog djelovanja sila u ravnini ploče i okomito na nju.
Slika 4.29. Globalno izbočavanje uslijed posmika, Slika 4.30. Otkazivanje uslijed interakcije M i V
visine profila 50mm
B. Peroš 164
4. Tankostijeni profili MK I
Slika 4.31. ″Crippling″ hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.32. Slom pričvršćenja na krajnjem ležaju
Slika 4.33. Košenje hrpta na krajnjem ležaju Slika 4.34. Deformacija ruba rupe zakovice u
uzdužnom spoju
B. Peroš 158
4. Tankostijeni profili MK I
d) Oblik otkazivanja IV. je posljedica sile u ravnini ploče, koja na krajnjem ležaju
proizvodi vlačnu odnosno tlačnu silu. Vlačne sile se moraju preuzeti sa
pričvršćenjima lim/podkonstrukcija. U slučaju izvedbe pričvršćenja sa dva vijka u
uvali, odgovarajuća vlačna sila je približno RD – 1.2 ⋅ H ⋅ T [kN].
B. Peroš 159
4. Tankostijeni profili MK I
4.5. SPOJEVI
Zbog svoje bitne karakteristike, vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila,
spojevi mogu biti problematični i kritični za dimenzioniranje.
B. Peroš 160
4. Tankostijeni profili MK I
1) opterećenje na odrez
2) opterećenje na vlak.
a) zakovice
b) vijci s maticom
c) čavli za lim
d) vijci za lim
Zavarivanje:
a) točkasto
b) bradavičasto
c) šavno
ad a) Zakovice
B. Peroš 161
4. Tankostijeni profili MK I
ad b) Vijci s maticom
U stvari radi se o vijku čiji navoj seže do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim.
Na sl. 4.38. je dan vijak u spoju sa specifičnom podložnom pločicom.
ad c) Čavli za lim
Pričvršćuju lim na podkonstrukciju. Nekoliko tipova ovih čavala je dano na slici 4.39.,
a principijelan način ugradnje s karakterističnim alatom na slici 4.40.
B. Peroš 162
4. Tankostijeni profili MK I
ad d) Vijci za lim
B. Peroš 163
4. Tankostijeni profili MK I
Bez obzira na vrstu spojeva, oni moraju ispuniti određene konstruktivne zahtjeve:
nosivost, krutost i sposobnost deformiranja (sl. 4.43.). Osim ovoga moraju biti
zadovoljeni trajnost te ekonomičnost.
B. Peroš 164
4. Tankostijeni profili MK I
Nosivost spojeva se može teoretski izračunati ili se odrediti preko pokusa. U slučaju
spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom određuje ispitivanjima. Ona
ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. Nosivost svakog spoja mora
biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotični spoj pripada.
Krutost spojeva je također vrlo važna. Ona ne određuje samo krutost cjelokupne
konstrukcije ili barem jednog njenog dijela, nego ima često utjecaj i na samu nosivost
(primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji sprečavaju bočno izvijanje). Isto kao i
u slučaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti
cjelokupne konstrukcije.
Slika 4.44.
B. Peroš 165
4. Tankostijeni profili MK I
Slika 4.45.
Slika 4.46.
B. Peroš 166
4. Tankostijeni profili MK I
Slika 4.47.
B. Peroš 167
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 168
4. Tankostijeni profili MK I
Za profil zadan na slici 4.48. i statički sustav na slici 4.49. treba provesti dokaz
sigurnosti.
y
r=4.5mm t = 0.64mm
t hw = 100mm
f y = 320n / mm 2
20 30 100 30 20
bd = 200mm
100
40 40 40 40
gk sk
1 1
A 2 A
l = 4.5m l = 4.5m
Kombinacija opterećenja:
A) Proračun sila:
1) Ležajne reakcije:
B. Peroš 169
4. Tankostijeni profili MK I
2) Momenti savijanja:
B) Moment otpornosti Md
f y ⋅ Wef
Md =
γM
Profil u polju:
y
r
tlak
100
vlak Md
30 20
Slika 4.50.
100
arctgϕ = → ϕ = 73.3D = 1.279rad
30
r 4 .5
= = 7.03 > 5
t 0.64
r E
< 0.04 ⋅ (za limove)
t fy
21000
7.03 < 0.04 ⋅ = 26.3
32
t 0.64
rm = r + = 4 .5 + = 4.82mm
2 2
B. Peroš 170
4. Tankostijeni profili MK I
⎛ ϕ ϕ⎞ ⎛ 73.3 73.3 ⎞
g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 4.82 ⋅ ⎜ tg − sin ⎟ = 0.7 mm
⎝ 2 2⎠ ⎝ 2 2 ⎠
ϕ 73.3
f r = rm ⋅ sin = 4.82 ⋅ sin = 2.9mm
2 2
s w = so − 2 g r = 100 2 − 30 2 − 2 ⋅ 0.70103.0mm
fr fr
bef
bp gr
s ef
rm
r
sw
s ef
Slika 4.51.
-pretpostavlja se kσ = 4.0
bp fy
λ p = 1.052 ⋅ ⋅
t E ⋅ kσ
98.6 320
λ p = 1.052 ⋅ ⋅ = 3.163 > 0.673
0.64 2.1⋅10 5 ⋅ 4
i za σc = fy vrijedi:
⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1
ρ =⎜ ⎟⋅ =⎜ ⎟⋅ = 0.294
⎜ λ ⎟ λ
⎝ p ⎠ p ⎝ 3.163 ⎠ 3.163
B. Peroš 171
4. Tankostijeni profili MK I
bef bef
2 2
fr b'ef b'ef fr
2 2
Slika 4.52.
b'ef
2
lr
1
2
y
s'w
lr
16.4
4
5
Slika 4.53.
1 11.6 0 0
2 6.2 1.2 7
2
∑= 137.6mm 7120mm 467530mm3 70208mm3
B. Peroš 172
4. Tankostijeni profili MK I
σ1 = f y = 320 N mm2
sc
bc
hw=100
C
σ
2 =?
Slika 4.54.
bc =
∑ l ⋅ y = 7120 = 51.7mm
∑ l 137.6
bc 51.7
sc = − gr = − 0.7 = 53.3mm
sin ϕ sin 73.3°
σ2 < 0 < σ1
σ1 σ2 100 − 51.7
= ⇒σ2 = ⋅ 320 = 299 N mm 2
bc hw −b c 51.7
σ 2 − 299
Ψ= = = −0.93 < −0.5
σ1 320
Za Ψ ≤ -0.5 vrijedi:
Prema:
bp fy
λ p = 1.052 ⋅ ⋅
t E ⋅ kσ
b p = sc
53.3 320
λ p = 1.052 ⋅ ⋅ = 0.731 > 0.673
0.64 2.1 ⋅10 5 ⋅ 21.9
Budući da je σ1 = σc = fy vrijedi:
⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1 ⎛ 1 − 0.22 ⎞ 1
ρ =⎜ ⎟⋅ =⎜ ⎟⋅ = 0.956
⎜ λ ⎟ λ ⎝ 0 . 731 ⎠ 0 . 731
⎝ p ⎠ p
B. Peroš 173
4. Tankostijeni profili MK I
σ
1
s ef
rm sc sef1
∆
sw sefn
σ 2
Slika 4.55.
⎛ ∆⎞ ⎛ 2 .3 ⎞
y∆ = ⎜ g r + sef 1 + ⎟ ⋅ sin ϕ = ⎜ 0.7 + 20.4 + ⎟ ⋅ sin 73.3° = 21.3mm
⎝ 2⎠ ⎝ 2 ⎠
l ⋅ y2
2
l y l⋅y l⋅y h 12
7071
yo = = 52.3mm
135.3
za pola širine:
yx l ⋅ h2
= l ⋅ y2 + − l ⋅ yo
2
t 12
yx
= 466487 + 70207 − 135.3 ⋅ 52.32 = 166609 mm 3
t
B. Peroš 174
4. Tankostijeni profili MK I
2 ⋅ t ⋅ y x 2 ⋅ 0.64 ⋅ 166609
Wef = = = 20.39 mm 3 mm
yo ⋅ bd 52.3 ⋅ 200
6) Proračun Md
M SdA ≤ M d
C) Moment otpornosti Md
f y ⋅ Wef
Md =
γM
tlak 104.4
100
vlak Md
50 30 40 30 50
Slika 4.56.
yx
= 755808 + 69925 − 150.4 ⋅ 64.52 = 200031mm 3
t
2 ⋅ 0.64 ⋅ 200031
Wef = = 19.85 mm 3 mm
64.5 ⋅ 200
M sd2 ≤ M d
B. Peroš 175
4. Tankostijeni profili MK I
D) Otpornost na posmik
τ sp ⋅ hw ⋅ t
Vsp =
γM
hw fy 104.4 320
λw = 0.346 ⋅ ⋅ = 0.346 ⋅ ⋅ = 2.203
t E 0.64 2.1 ⋅ 105
τ sp 0.52
1.12 < λ w ⇒ =
fy λw
0.52 0.52
τ sp = ⋅ fy = ⋅ 320 = 76 N mm 2
λw 2.203
76 ⋅ 104.4 ⋅ 0.64
Vsp = = 4616 N = 4.62 kN hrptu
1 .1
100
Na 1m' Vsp = 2 ⋅ ⋅ 4.62 = 46.2 kN m (zadovoljava)
20
E) ″Crippling″ hrpta
⎛ r ⎞ ⎛⎜ ⎞ ⎛ ⎞
⎟ ⋅ ⎜ 2.4 + ⎛⎜ ϕ ⎞⎟ ⎟
2
l
Rd = α i ⋅ t ⋅2
f y ⋅ E ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ 0.5 + 0.02 ⋅ a
⎟ ⎜ ⎟ ⎜
⎝ t⎠ ⎝ t ⎠ ⎝ ⎝ 90 ⎠ ⎟⎠
⎛ 4.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞
Rd = 0.075 ⋅ 0.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.1 ⋅ 105 ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ ⎜ 0.5 + 0.02 ⋅
⎟ ⎜
⎟
⎝ 0.64 ⎠ ⎝ 0.64 ⎟⎠
⎛ ⎛ 73.3 ⎞ ⎞⎟
2
⎜
⋅ 2.4 + ⎜ ⎟ = 1059 N hrptu
⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎟⎠
⎝
100
Rd = 2 ⋅ ⋅ 1059 = 10.59 kN m
20
1
Rsd ≤ Rd
B. Peroš 176
4. Tankostijeni profili MK I
⎛ 4.5 ⎞ ⎛ 60 ⎞
Rd = 0.15 ⋅ 0.64 2 ⋅ 320 ⋅ 2.1 ⋅ 10 5 ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ ⎜ 0.5 + 0.02 ⋅
⎟ ⎜
⎟
⎝ 0.64 ⎠ ⎝ 0.64 ⎟⎠
⎛ ⎛ 73.3 ⎞ ⎞⎟
2
⎜
⋅ 2.4 + ⎜ ⎟ = 2118 N hrptu = 21.18 kN m
⎜ ⎝ 90 ⎠ ⎟⎠
⎝
Rsd2 ≤ Rd
M sd 5.10
= = 0.88
M d 5.78
Rsd 11.3
= = 0.53
Rd 21.18
Rsd M
za ≤ 0.25 → sd ≤ 1
Rd Md
Rsd M R
za 0.25 < < 1.0 → sd + sd ≤ 1.25
Rd Md Rd
Rsd
0.25 < < 1 .0 vrijedi:
Rd
M sd Rsd
+ ≤ 1.25
Md Rd
bp σc
λ pd = 1.052 ⋅ ⋅ kσ = 4 b p = 98.6mm
t E ⋅ kσ
B. Peroš 177
4. Tankostijeni profili MK I
Vrijedi odnos:
bef .d Md
= b p = bef = 29.0mm (vidi B. 3.)
bp M sdA
Md 5.93
bef .d = b p ⋅ A
= 29 ⋅ = 90.5mm
M sd 1 .9
Iz B.4. slijedi:
7120
y= = 33.8
(137.6 − 11.6 + 84.7 )
(
yef .d = 0.64 ⋅ 467530 + 70208 − 33.82 ⋅ 210.7 ⋅ ) 100
1
= 1900 mm 4
mm
bef
2
bo=bp
ϕ rm
t Može se zanemariti ako je:
2
ϕ
2
r r
≤5 ≤ 0.15
t bp
težišna linija
bef
gr
bp
fr Ako se utjecajna linija uzima:
t
yc
r E
ϕ rm a) < 0.4 ⋅ (za limove)
ϕ
2
t fy
lr 2
r
yc - težište luka b) ≤ 10 (za štapove)
t
težišna linija lima
B. Peroš 178
4. Tankostijeni profili MK I
t ϕ
rm = r + f r = rm ⋅ sin
2 2
⎛ ϕ ϕ⎞
lr = rm ⋅ ϕ g r = rm ⋅ ⎜ tg − sin ⎟
⎝ 2 2⎠
bef = ρ ⋅ b p
bef bef
2 2
bp
ρ =1 kada je λ pd ≤ 0.673
0.22
1−
λ pd λ p − λ pd
ρ= + 0.18 ⋅ kada je λ pd > 0.637, ρ ≠ 1
λ pd λ p − 0 .6
3. Određivanje otpornosti
f y ⋅ Wef
Md =
γM
bc zc
befn
Ψσ1
B. Peroš 179
4. Tankostijeni profili MK I
4. Posmična otpornost
τ sp ⋅ hw ⋅ t
Vsp =
γM
⎛ r ⎞ ⎛⎜ ⎞ ⎛ ⎞
⎟ ⋅ ⎜ 2.4 + ⎛⎜ ϕ ⎞⎟ ⎟
2
l
Rd = α i ⋅ t 2 ⋅ f y ⋅ E ⋅ ⎜⎜1 − 0.1 ⋅ ⎟ ⋅ 0.5 + 0.02 ⋅ a
⎝ t ⎟⎠ ⎜⎝ t ⎟ ⎜
⎠ ⎝ ⎝ 2 ⎠ ⎟⎠
B. Peroš 180
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 181
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 182
4. Tankostijeni profili MK I
B. Peroš 183