URBANA POVIJEST

Interdisciplinarnost u urbanoj povijesti

Urbana povijest se razvija posljednjih desetljece uz pomoc povijesti umjetnosti, geografijem

lingivstike i arheologije.

Do 19. stoljeca povijesti gradova pisani su bez analize njihovog karaktera, odnosno njihove
uloge u sirem prostoru. U srednjem vijeku gradovi nisu u centru pozornosti niti se istrazivanje
odnosi na njih, a za vrijeme humanizma i renesanse grad se pocinje smatrati kao mikrokozmos
gdje se njihova povijest predstavljala kao jedna vrsta pouke. Pise se pomocu kronika i anala,
Anali se koriste za godine, a kronike za prosirenu povijest dogadjaja koja su se zbila u i oko
grada. Pocetkom 20tog stoljeca grad se istrazuje i percepira kao srediste povijesnih promjena:
gospodarskog rasta, politickih promjena, socijalnih konflikata kao pokretac civilizacije i
modernizma. Pioniri: Henri Pirenne, Karl Bucher, Fritz Roring i Hans Platnizm oni su istrazivali
srednovjekovni grad kao zaseban entitet i nisu ukljucivali selo u to, napravili su urbanisticki
diobu. Prije WWII naglasak je bio na analizu razvoja gradske uprave, fizicke strukture, te
razvoja crkvenih i svjetovnih institucija.

30tih – Walter Christaller i August Losch – Christaller po teoriji da su gradovi sredista

regionalnih servisa, tocnije da su demokracija kapitalizam i komunizam iznikli iz europskih
gradova – Bosch jos kao sredista regionalne proizvodnje.

Edith Ennen nakon WWII – Fruchgeschihte der europaschen Stadt – komparacija europskih
gradova uz metodologiju geografije.

1955 god u Rimu za vrijeme kongresa povijesnih znanosti osnovana je Komisija za povijest
gradova. Forum za istrazivanje diskusije i teme

1960 – kristalizira se pojam urbane povijesti kao specificnog polja istrazivanja unutar povijesti
znanosti. 1966 osniva se udruzenje Urban history group i bilten Urban history newsletter.

1969 – New urban history u Americi (tipicno, uvijek Ameri moraju kontra svijeta). Stephen
Thernstorm i Richard Sennett knjiga Nineteenth century Cities.
80tih – Europska asocijacija za urbanu povijest. okupljanje strucnjaka koji svojim istrazivanjima
doprinose i obliku urbanu povijest kao zasebni i inovativni predmet istrazivanja.

Urbana povijest predstavlja zasebnu granu povijesti ciji je fokus definirati i objasniti urbanu
sredinu (grad) uz pomoc drugih disciplina iz razloga jer je grad „zivi organizam“ koji zahtjeva
mnoge razlicite pristupe (ovo sve pod upitnik)?

1. Antika

Gradovi ne nastaju u Europi – gradovi na obalama sredozemlja – Fenički – akkad, sidon, tir...
Trgovina sa Eu gradovima u antici, bili su obilježeni velikim aktivnostima, kulturnim,
trgovačkim

- Grci pokazuju jaku sklonost prema gradskim naseljima – osnovali su niz kolonija. Neke
od njih su bile središte ne agrarnih područja – neka od tih naselja bi se mogle
okarakterizirati kao prourbana
- Što se tiće razvoja grčke gradske kulture – ona leži u zemljopisnoj geografiji prostora koji
ga okružuju
- Grčki gradovi odlikuju se po tome što je bilo relativnomalo plodnog tla, razvedenost
obale i niz otoka i klima
- Kada govorimo o naseljenosti u antici postoje određeni uvijeti za naseljenost – reljef,
klima, tlo vegetacija itd.
- Naseljavalo se gdje je reljef bio pogodan (doline rijeka) i gdje su bili pomorski
povezani za trgovinu, klima je morala biti pogodna (južni umjereni pojas); bilo je i
puno adaptacije
- Grčka je bila na povoljnom položaju za trgovinu, brodogradnju i trgovinu, ali s druge
strane nije bilo plodnog tla. (glavne grane gospodarskog napretka: obrt trgovina i
pomorstvo)
- Otok kreta je važan zato što se nalazio na pla puta između krčke i afrike, a bio je i
orijentiran i prema aziji; bio je dohvatljiv pomorcima i trgovcima, i tu je zaživjela
trgovačka plovidba
- Tlo na kreti je bilo kao i na ostalim egejskim otocima ali povoljan položaj na moru bio je
odlučujuči faktor razvoja; prva civilizacija (minojska) dominira egejskim morem do
dolaska mikenjana iz grčke (15. St pr. Kr.)
- Najstarija urbana središta na kreti je Knossos – najznačajniji predstavnik
urbanizma za to vrijeme i Hagija Trijada
- potres je pogodio kretu oko 1700 g. Pr . kr – za istraživanje grada je presudna
arhgeologija. To razdoblje se dijeli na 3 razdoblja koji određuju uspon grada u određenim
fdazama
- kretski proizvodi su pronađeni na području Egipta, Mezopotamije i na Peloponezu
- iznenadni prekid 1400 g. Je najvjerojatnije uzrok rata (neki smatraju da je bio potres) –
najvjerojatnije srušena od strane Mikene
- Grad knosos se nalazi na sj obali otoka (5 km od današnjeg Herakliona) – građena
knososka luka i najpoznatiji spomenik je palača u knososu, palača „labirint“
prolazila različite faze izgradnje – ostavljala je dojam labirinta, središte palače je
dvorište pravokutnog hrama
- Nakon ponovne invazije ratničkih plemena sa sjevera oko 1100. Slijedi tzv grčki srednji
vijek – nemamo puno pisanih podataka (zato ga nazivamo mračno doba)
- U grčkom razdoblju dominiraju najviše Sparta i Atena, ali i Korint, olimpija, Delfi itd., i
na području italije i kolonije
- Na grčkom kopnu najvažnija je bila Atika – grčki grad na Atici nastaje spajanjem
nekliko agrarnih zajednica u veće cijeline i oblikuje se naselje sa zajedničkim trgom,
odnosno Agorom (kasnije rimski forum)
- Agora je spedcifičan element grčkog grada – na početku je samo prostor građen
zidom izvan naselja podno akropole, na njoj su se okupljali ljudi i rješavali
probleme
- Akropola je mjesto vezano uz vjerske građevine i najčešče je izgrađen na povišenom
području
- Agora i akropola u početni renderi grada koji su kasnije doveli do polisa – u
razdoblju od 8-7. St. Oblikuje se niz gradva koji sve više imaju samostalnost u smislu
politike i gospodarstva
- Večina gradova bila je relativno mala – maksimalno nekoliko tisuća stanovnika
- Nedostatak plodnog tla i ograničenost terena je utjecao na kolonizaciju i kolonizatorske
podhvate, kada bi populacija premašila neke kapacitete, funkcionalne ili prostorne –
prisutno i na našoj obali
- U razdoblju organizacije polisa počinju prvi znakovi urbanističog planiranja i gl.
Gradskih prostora
- Agora postaje pravo središte vjerskog i pol. Života
- Ono što je karakteristično da ti grčki gradovi klasične ere su se nadmetali jedni
drugima – svi su imali određenu autonomiju i elemente koji su građanima pružili način
života koji se razlikovao od ostatka Europe
- Za urbanizam je bitan Hipodam – radi pravilne planimetrije, imao je i teoretske
rasprave o tome kako grad treba izgledati, koja je optimalna veličina, agora za pol.
Okupljanje itd.
- Grci su prenosili to i na druge dijelove sredozemlja, preko kolonija i bilo je i
jednostavnije organizirati urbanizam jer je bio povoljniji teren, grad je nastao planirano,
moglo se odabrati određeno zemljište ; planirana naselja su češća u kolonijama nego u
zemlji matici. Kolonije se biraju na geografski najpovoljnijem mijestu, za luku i
poljoprivredu , važan je bio i izvor vode zbog obrane, grad se može braniti prilično
dugo ako ima vode
- Najstarije kolonije nalazimo na apeninskom poluotoku početkom 8. St. Pr. Kr.
Jedna od prvih je Kuma koju su osnovali grci s Eubeje
- Sljedećih 200 godina nastaju puno kolonija, neke je osnovala Atena a neke Sparta
(Tarant, Rod)
- Po nekima (aristotelu) je Hipodam bio utemeljitelj urbanizma – zamišljao idealni
grad, problemi života ugradu, upravljanja, predložio podjelu građana na 3 klase
(vojnike obrtnike poljoprivrednike), podjelu gradskog zemljišta na sakralnu javnu i
privatnu. Funkcionalna podjela koa se nije mogla primjeniti
- Ono što je kod grka specifično što setiče arhitekture jest da ne upotrebljavaju luk
pri gradnji građevina
- Jedan od važnijih elemenata bila je tržnica (zatvorenog tipa) – stoa, tržnica otvorenog tipa
bila je fortikom gdje su se održavale i velike svečenosti, stadion, biblioteke, gimnazij
(služio za podučavaje)
- Neki elementi se pojavljuju u rimu kasnije – kazalište – u Delfima, u Ateni Dionizijevo
kazalište
- Sakralni objekti – skladnost proporcija, hramovi posvečeni bogovima, stanovništvo se
okupljalo izvan grada
- atenska akropola – nalazi se na prirodnoj uzvisini – napravljen da simbolično prikazuje
bogove
- različiti hramovi: Hram Atene Nike – Atena je bila primjer i model za druge gradove –
takav model seli se i u kolonije – kopiraju grčke predloške, kasnije se javljaju na
apeninskom poluotoku

ETRUŠČANI

- u vrijeme grčke kolonizacije u J. ITA se rađa ta civilizacija – oni su autohtoni narod –

spoj apeninske civilizacije pod utjecajem Egejskog i maloazijskog prostora i ta 3
etnikuma su se spojila oblikujuži etrušćansku civilizaciju
- područje je bilo pogodno zta razvoj gospodarstva i naseljavanje i njihgov se utjecaj iz
Toskane širio prema jugu i na sjeveru do doline rijeke Po, dok ih kasnije neke okolnosti
nisu izbrisali sa karte svijeta (Rimljani, gali) (ne znamo ni njihovo pismo) – Zagraebačka
Lanena mumija – jedini natpis na etrušćanskom jeziku
- Kod njihovih gradova možemo pratiti gradsku planimetriju – nisu orijentirane slučajno u
nekom smijeru, bili su praznovjerni za odabir mijesta
- Imali su posebne obrede pri osnivanju grada, sa zazivom bogova – kada su
„snimali“ rimske gradove taj su običaj nazivali „etruskovit“ (spominjao ga ciceron)
– provjeravali kvalitetu vode zraka, proučavalo se znamenje
- Dekumanus maksimus nastaje u etrušćanskom gradu
- U rimskom gradu vidljivo je da su te ulice na mjestu gdje se križaju završavaju sa
glavnim gradskim vratima koja određuju funkcije svih ostalih prostora
- U kućama su imali cisterne i mjesta za kišnicu
- U rimskom gradu razina civilizacijskih dostignuća u osnosu na SV je bila velika – SV
grad nema tehničkih dostignuća
 - Sačuvani su samo kameni temelji ali građeni su hramovi od drveta i opeka – rađeni po
uzoru na grčke hramove ali su imali specifičnosti – o nijhovim hramovima saznajemo iz
vetruvijevih dijela, oni su također doprinjeli i rimskoj kulturi

Rimska kultura

- Sam rimski grad je i nama vrlo blizak jer imamo ostataka arhitekture
- Sam rim je nastao u močvarnom terenu na području kampanije i područja rijeke
tiber – važna je i blizina mora i morfologija tog prostora
- Rim je nastao kao skupina nekoliko naselja na 7 brežuljaka dok se nisu povezali (legenda
o Romulu i Remu) – 753 g. Pr. Kr – godina osnutka grada – od toga se broje godine
- Arheologija u 8. St. Stavlja početak prvog naselja – prvi grčki kolonizatori došli na
siciliju i formirali prva naselja
- Rim je ležao na području gdje je bilo puno različitih utjecaja (grčkog i
Etrušćanskog) na obali velike plovne rijeke (Tiber)
- Prometne ceste koje su povezivale postojeće gladove su bile dosta važno – tu se počela
razvijati trgovina
- Rim je dugo bio pod vlasti etrušćana, međutim rimljani su od njih jako puno preuzeli i
od grka a to je bio i jedan od ključeva uspijeha – implementirali su to u osvojena
područja
- Rimsko carstvo bilo je organizirano kao veliko poduzeće za izgradnju gradova – nastaju
na području sredozemne europe, pod RC se zapadni svijet prvi puta jako otvorio –
svi ljudi u punom smislu građani
- Rimski vojni logor je bio važan za urbanizam (Castrum) – imao jasan plan, kao
utvrđeni logor koji je imao prostor za odmor vojnika itd. Bio je orijentiran kao sam
grad, ograđen zidom sa 4 vrata – na križanju nastao pretorij koji je preteća forumu
- Konfiguracija je vrlo važna – nagib oblik, tokovi rijeka, pogotovo ako se grad širio
- Prva faza grada je bila manja od one kasnije (gradovi se širili) - Salona
- Rimske inovacije: pravi luk (beton), rimska kuća (domus), atrij (unujtrašnje dvorište), ,
Isule (stambene četvrti unutar pravilnih ulica), forum (središte grada), teatri, terme,
vodovodi, ceste, bazilike, panteon – spašen jer je pretvoren u crkvu
 SREDNJI VIJEK

- Srednjovjekovna (urbana) Europa rađa se raspadom antičkog svijeta, u kojem je

dominirao grad kao jedna institucija, kao društvena i prostorna organizacija; naravno, taj
nevjerojatan uspjeh antičkog (rimskog) grada i sustava je ovisio o političkoj- kulturnoj
hegemoniji, na velikom teritoriju koji je bio pod kontrolom i tamo je vladala do jedne razine
uniformiranost (što se tiče institucija, pravila, zakona itd.) – grad je bio standard (fizički
vidljiv), živ dokaz širenja te antičke kulture
- Krajem 5. St. – pad Zap. Rim. Car. (proces, nemože se stvarno odrediti točan datum –
negdje ranije, negdje kasnije); osnutak Konstantinopola, tj. trenutak kada je Konstantin
Veliki prebacio prijestolnicu iz Rima u nekadašnju grčku koloniju Bizantiju (Konstantinopol)
– prebacivanje te rimske tradicije na Istočno Rimsko Carstvo (Bizant)
- Sredozemlje, zapadna, središnja Europa je bila otvorena za promjene (narode) koje
dolaze
- naravno, jedna od tih promjena je bila pobjeda Vizigota u bitci kod Hadrianopola
378. godine (pobijedili cara Valenta) – već je to bio navještaj dolaska novih tzv.
barbarskih naroda; i nakon Teodozijeve smrti, 395. god. Carstvo se službeno dijeli na
Zapadno i Istočno
- u tim vremenima velike seobe naroda dolazi do jedne pravne, institucionalne
nesigurnosti – stari sustav vrijednosti, zakona se raspada i tu gradovi (stari gradovi)
antičkog tipa najteže prolaze jer oni su bili glavni nosioci materijalne, duhovne
kulture svoje epohe; oni prvenstveno gube sigurnost (jedno od gl. obilježja grada);
dobivaju na značaju oni gradovi koji su bili prvenstveno dobro utvrđeni (Pax
Romana prestaje važiti – mir za vanjske granice Carstva) – ono što je bilo najbitnije
u ovom trenutku je sigurnost i povezanost sa ostalim središtima (kako bi grad
opstao)
- gradovi koji su preživjeli, počeli su se naglo još više utvrđivati – oni su najčešće suzili
svoj nekadašnji prostor (tako su postali manji gradovi, utvrđeniji i lakše branjivi) i
dolazi do velikih migracija, ne samo vanjskih nego i unutrašnjih (bježanje prema
nekim zaštićenijim i sigurnijim prostorima), npr. kod nas, iz zaleđa dalm. gradova,
 svi bježe prema obalnim gradovima koji su na otocima ili poluotocima (koji su bolje
utvrđeni), Venecija – područje današnjeg Veneta bježi na potpuno nesigurne i
građevinski nestabilne pješčane sprudi jer su imali sigurnost da neće biti napadnute
- na cijelom području Europe, a pogotovo na središnjim i sjevernim područjima
jedva da je postojalo jedno naselje koje nije bilo bar djelomično (u nekom trenutku)
opljačkano ili posve spaljeno, razoreno i to preživjelo stanovništvo bježi u nekakva
najbliža postojeća skloništa ili prirodna zakloništa, npr. močvarna, brdovita
područja, pa čak i neka stara napuštena vojna skloništa (ili kašteli ili tak neš) koja
postaju zanimljiva upravo zbog pozicije, zbog nekih postojećih bedema, koji se onda
nadograđuju i postaju mjesta ili za povremeno ili stalno naseljavanje
- to romansko ili romanizirano stan., masovno bježi prema jugu Eu., prema obalnim ili
priobalnim gradovima koji su bili na neki način sigurniji, pomorski povezani i oni koji su
bili izvan nekog neposrednog domašaja tih invazija
- gradovi, pogotovo tog kruga – južne Francuske, Španjolske, Italije, naši obalni
gradovi – masovno primaju neke prebjege i grozničavo se utvrđuju
- međutim, tu dolazi do velikih promjena u samoj građevinskoj strukturi, ne samo zbog
obrane nego i zbog nekih novih funkcija
- s druge strane, moramo tom razdoblju - kasne antike i ranog srednjeg vijeka – stalno
pratiti i promjene, pokrštenja Europe – 4. st. Milanski edikt (kršćanstvo postaje službena
religija); Europa se polako kristijanizira i upad novih naroda je također bio, na neki način,
u konfliktu s pokrštenom Europom
- upravo ti gradovi se, na neki način, mijenjaju i s obzirom na vanjsku opasnost i s
obzirom na pokrštenu Europu; stari antički hramovi se, ili ruše ili pregrađuju i
dobivaju nove funkcije, grade se novi sakralni objekti koji zadovoljavaju nove
potrebe, novi način života – i upravo je Crkva ta koja je uspjela sačuvati elemente
urbaniteta u tom razdoblju (elementi arhitekture – mučenici itd.); neki smatraju da
je to razdoblje kad je urbana kultura Europa bila na svom najnižem nivou
(preživljavala) i tu su Crkvene institucije – kler, bio vitalan čimbenik koji je na neki
način održao tu urbanu kulturu - ranosrednjovjekovni gradovi – crkvena središta,
tu su biskupi imali puno važniju političku ulogu nego što će imati u kasno
srednjovjekovnim gradovima
- u svakom slučaju, slika koja se dobiva od izvora, rijetkih dokumenata itd. – siromaštvo,
bolesti (duhovan i materijalan pad), novi narodi su bili pokršteni (počeli mijenjati Europu
– npr. Franci imaju jednu od prvih snažnih država), antički grad nestaje
- pravilna geometrija antičkog grada se najčešće mijenja (čak i u gradovima koji su
zadržali staro stanovništvo); došljaci koji su došli u gradove (prvo iz nekih ruralnih
dijelova), znači mijenja se struktura stanovništva
- vrlo često su ti gradovi prenapučeni – ruralizacija društva – karakteristično za rani srednji
vijek(na manjem prostoru su primali više stanovnika); (dok gradovi s pravilnim rastom,
planirani gradovi, se javljaju tek kasnije (12./13. st.))
- znači, ti gradovi imaju refugijski (za prebjege) i obrambeni karakter (ili ti postojeći
gradovi ili nova naselja – oba imaju ta dva karaktera); izvan limesa (nekadašnjeg
imperija) nalazimo gradove koji su nekadašnji selišta ili majuri, burg (kod
Germana) ili wick (kod Anglosasa), dakle, gradovi koji su bili u nastajanju kao
urbana središta
- s druge strane imamo Bizantsko Carstvo koje je sasvim u drugoj situaciji – s jedne
strane nastavlja tradiciju Rimskog Carstva, ali pod puno većim utjecajem nekakvih
istočnjačkih kultura i civilizacija (metropole na istoku)
- sudbine mnogih gradova se dosta razlikuju – ne možemo generalizirati da su svi gradovi
srušeni ili da su neki propali, ima različitih primjera
- ima nekih koji su sasvim pristojno preživjeli odnosno puno lakše preživjeli ovo razdoblje
- teza H. Pirenne je smatrao da je to ranosrednjovjekovno razdoblje značilo da se
Mediteran potpuno promjenio, da dolazi do jednog potpuno novog grada u ranom
srednjem vijeku koji nema nikakve veze s antičkim (nije baš tako – neki kontinuiteti
antike se mogu naći); biskup Ambrozije piše svom prijatelju o talijanskim
gradovima, o pustošenom stanovništvu, spominje palež, ubijanje tog kršćanskog-
romanskog stan.
- neki novi barbarski vladari, poput Teodorika - on se pokrstio i relativno brzo je prihvatio
taj novi život u gradu (na neki nčin je htio svoj legitimitet pojačati činjenicom da
nije razrušio gradove u kojima je bio, npr. Ravenna – dapače, dao ih je izgrađivati)
- područje današnje Francuske – Galija (uz Hispaniju i Italiju, najnapučenija rimska
provincija) – u njoj mnoštvo nekad bogatih, razvijenih gradova; pred kraj Carstva, u njoj
 je živjelo, prema nekim procjenama, oko ¾ ukupnog stanovništva Europe – 40% je
živjelo u gradovima i taj se postotak u ranom srednjem vijeku sveo na 10-ak % (ali i
općenito je došlo do ukupnog, ne samo tu, pada stanovništva); i tu već u 3. i 4. st., nakon
prvih prodora Franaka, Alemana, se otvoreni rimski gradovi Galije utvrđuju zidinama i
veličina njihovih područja se smanjuje kao i broj stanovnika, npr. Bordeaux, dobiva
te poznate zidine
- južni dijelovi Francuske čuvali su kontinuitet civiteta i urbanog života i neki su bez većih
potresa se pretočili u srednjovjekovne (zadržavajući više-manje tu antičku osnovu)
- (primjer) Pariz - rimski grad Lutetia Parisiorum – nastaje u 1. St. Poslije Krista uz
rijeku Seinu; u 2. St. Dolazi do prve barbarske invazije – taj antički grad nestaje
tada, preživjelo stanovništvo se sklanja na otoke Seine, naseljavaju se uz rimsku
galsku utvrdu (castelum Parisii) i zapravo su te invazije izbrisale tragove
nekadašnjeg rimskog naselja (ima nekih ostataka, kao što su terme, teatri, grad.
ulice itd.)
- Bordeaux, za razliku od Pariza, s obzirom na svoj zemljopisni položaj, uspio je
zadržati kontinuitet (zidao se, gradio bedeme i tako preživio stoljeća srednjeg
vijeka)
- Prostor Italije – kada počinju barbarski upadi, slabljenje Carstva – gradovi gube
sigurnost; Italija je bila, u antici i u srednjem vijeku, zemlja gradova (kao što je i dns)
- Rim već 274. gradi bedeme, za cara Aurelijana (površina od 1350 hektara)
- Jug Europe, a pogotovo Apeninski poluotok, bila je meta barbarskih invazora još od
vremena kasnog Rim. Carstva; potkraj 4. St. Je sjever Italije bio izrazito poharan (opis
biskupa Ambrozija)
- Rimsko Carstvo nije propalo samo zbog barbarskih invazija (kompleksniji proces)
- U sljed. Stoljećima izvori govore o nekakvim drugačijim oblicima urbane kulture
- Arhitetktonski život u ruševinama antičkog svijeta postaje konstanta mnogih gradova;
arhitektonski sklop Rima ostao je više –manje sve do te normanske opsade u 11. St., ali,
nije zapravo samo stvar nekakvih građevina koje preživljavaju, nego prestaje čitav niz
komunikacija, npr. prometnice, koje nisu funkcionirale, akvedukti koji nisu funkc. - ti
gradovi više nemogu funkcionirati na način na koji su funkcionirali prije; neki gradovi
koji su bili izrazito važni prije, postaju znatno marginalniji
- Ravenna – trgovačka i ratna luka; zlatno doba Ravenne je upravo rani srednji vijek
(6. i 7. st.), također zato što je nakon Teodozijeve smrti (nakon podjele Carstva) tu
bila prijestolnica Zap.Rim.Car.
- Ona je prirodno zaštićena močvarama; zapravo, cijelo područje Veneta je vrlo
močvarno i gradovi (od tamo) koji su bili antički ili su bili novi kao npr. Venecija ,
su doživjeli svoj uzlet
- Teodorik, Pavija (birali Ravennu kao prijestolnicu)
- Ona je bila i središte Bizantskog egzarhata
- Ostala je pod dominacijom Carigrada sve do osvajanja Langobarda u 8. st. (751.g.) – tada
postaje provincijski grad; neki drugi, obližnji gradovi dobivaju primat, kao npr. Venecija
- Bologna, Lucca, Firenza – pokazuju cikličko širenje od te vrlo pravilne rimske mreže
(Cardo i Decumana) na srednjovjekovnu jezgru (prvo ranosrednjovjekovnu pa onda
kasno sred.)
- Venecija – prebjeg stanovništva s kopna (današnjeg Veneta); na početku je grad bio
na tih nekoliko otočića koji su bili naseljeni, naseljavani; potpuno nova tehnologija
na tim balvanima se razvija i ta je lokacija, bila sigurna i potpuno orijentirana
prema moru, kao sigurnoj pomorskoj prometnici, bila presudna
- Nastanak Venecije je povezan i sa sudbinom susjedne Akvileje i Ravenne (Akvileja
je razorena 452. g. od Atile); stanovništvo je onda bježalo masovno na te sprudove i
na tom močvarnom području počinje izgradnja Venecije
- Ime Venecije nalazimo u izvorima, već u 7./8. St.
- Već u 11. St. Se pretvara u autonomnu republiku
- Kada je Karlo Veliki 800.g. proglašen za cara, počinje rivalstvo između Bizanta (kao do
tada jedinog cara) i sada ovog koji je smatrao da je i on trebao imati titulu rim. Cara –
sukob – završio se Aachenskim mirom 812. G.
- Tim mirom je dogovoreno da Venecija i naši obalni gradovi + otoci budu pod
jurisdikcijom Bizanta, a Primorska, Panonska Hrvatska i Istra pod Francima
- Venecija se sve više odvajala od tog bizantskog utjecaja, te koristi slabost kasnijih biz.
Careva (i udaljenost na kraju krajeva); no, vezu s Bizantom je grad iskoristio kako bi
razvijala tu posredničku trgovinu između Istočnog Rimskog Carstva i tih novih zap.
Kraljevstava, kao što su bila Franačka i dr.
- Sličnu sudbinu kakvu je doživjela Galija, doživljava i Hispanija
- Tu već u 4. St. Dolaze različita gotska plemena (Svevi, Vandali, Vizigoti itd.) – osvojili
čitavu Hispaniju; Hispanija je bila politički ujedinjena u 6. St. Pod vlašću Vizigota;
prijestolnica nove države je postao Toledo; politički mir uspio sačuvati gradove od
razaranja (sačuvano bogato antičko naslijeđe); Sevilla, Cordoba, Valencia itd. – doživjeli
razdoblje degradacije, ali i relativno brze stabilizacije
- Barcelona – u njoj se prepoznaje rani rimski plan; bila je vrlo brzo opasana
bedemima još nakon napada Franaka 260 . g.; bez obzira što je prosperirala
obnavljanjem Vizigotskog kraljevstva, ta priča je bila prekinuta arapskim
osvajanjem
- Arapsko osvajanje – totalno promjenilo sliku španjolskog srednjovjekovnog grada
(potpuno drugačiji karakter); Pirinejski poluotok od 7. St. Se „uključuje“ u
Orijentalni svijet
- Područje Britanije – u ranomsrednjem vijeku navale Angla, Sasa, Juta u 5.st.
(prodiru preko Danske); sloj antike, najezdom novih naroda, brzo nestao; rimski
gradovi (vojni, privredni centri) su bili napušteni i dosta često razoreni – nova
plemena nisu bila prilagođena urbanom životu – ruralni život (dosta ruralnih
zajednica); osnovni razvoj carde i decumana je bio deformiran, ali se ipak zadržalo
to područje oko starokršćanske katedrale – kontinuitet crkvenog središta se uspio
zadržati)
- Tu su bili vrlo važni samostani, pogotovo na području Škotske i Irske koji su bili
ključni za održavanje civilizacijske urbane kulture i koji su prenijeli u srednji vijek
antičku tradiciju
- Od sjev. Europ. Gradova – mnogo sporiji procesi kulturnog, urbanog razvoja naspram
Mediterana
- Srednja Europa – na području istočne Franačke, kasnije Ostonsko-Njemačkog Carstva su
bili procesi političkog, društvenog, ekonom. rasipa kao i u susjednoj Galiji; vrlo često se
razlikuju područja istočno od Labe od onih zapadnih uz Rajnu, Dunav, koja su se nekad
nalazila unutar rimskog limesa i tako su bila pod jačim utjecajem antičke civilizacije i
urbanizacije – to je područje bilo jako podložno migracijama – neki gradovi se prestali
postojati; osnivaju se saksonski burgovi
 - Bizant odnosno Konstantinopol – nekadašnja grčka kolonija Bizantion koja postaje u
prvoj polovici 4. st. nova prijestolnica Rimskog imperija i vrlo brzo je zasjenila Rim u
srednjem vijeku (pogotovo u ranom razdoblju); postaje svjetska metropola smještena
između dva kontinenta (nevjerojatan geopolitički položaj), siguran od kriza koje su
zadesile veći dio Europe; već za Konstantina bio je opasan bedemima, grade se nove
građevine, kulturni kontinuitet iz antike je prešao u rani srednji vijek i doživio je
mnoga stoljeća svog razvitka sve do propasti u 15. st.; više od 1000 godina je
Konstantinopol bio jedno od najvažnijih središta u Europi; grad je uspio prevladati krize
barbarskih napada (zbog svojih nevjerojatnih zidina); car Justinijan (radio na restauraciji
antičkog Rimskog Carstva) – rekonkvista – u 6. St. postavio zadatak da se Bizant
proširi, i puno zapadnije od Bizanta – to je najblistavije doba Bizanta – grade se
najpoznatije građevine, kao što su npr. crkva svete Sofije, sv. Irene itd.
- Naše područje – dolaskom novih naroda (Slavena, Hrvata itd.) se mijenja; autohtono
stanovništvo se sklanja u gradove koji su bili bolje zaštićeni (istarski gradovi,
dalmatinski gradovi, na otocima itd.), npr. bijeg stanovništva iz Epidaura na
područje Dubrovnika
- Antička tradicija zadržana u nekim gradovima (kultovi itd.); npr. tijekom cijelog svog
srednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja Dubrovčani se itekako pozivaju na svoje
podrijetlo Epidaura

KASNI SREDNJI VIJEK

 u 12. i 13. st. pojavljuju se neki planirani gradovi

 obično se smatra da se koncept planiranog idealnog grada pojavio u Renesansi, ali
postoji i tzv. urbanistička renesansa u 12. st. koja donosi koncepte idealnog grada, te
taj koncept se očituje u pojavi planiranog grada (ili planiranog predgrađa već
postojećeg ranosrednjovjekovnog grada)
 razdoblje 12. i 13. st. predstavlja razdoblje snažnog gospodarskog i demografskog
razvoja
 nova predgrađa nastaju ili na inicijativu gradskih vlasti ili inicijativom feudalnih
gospodara (svjetovnih i crkvenih)
 povećava se gradska populacija te time i urbani prostor
 planiranje gradova se dešava zbog želje revitaliziranja nekih prostora (npr. prostora
pogođenih ratom) ili zbog potrebe kolonizacije nekog prostora, ili zato što su vlasti htjele
staviti ruralno stanovništvo pod veću kontrolu
 osim planske strukture planiranih gradova (pg), pg od običnih gradova razlikuju se i po
tome što pg ne nastaju „spontano“ (dakle nekakvom polaganom izgradnjom
određenih dijelova prostornih cijelina) nego nastaju planirano, dakle nastaju po
nalogu gradske vlasti ili feudalca
 pg je grad koji se osniva na novoj lokaciji, sa nekom unaprijed određenom
planimetrijom, dakle postoji točno određen prostor izgradnje, postoji dokument
odnosno pravni akt onoga po čijem nalogu se osniva i gradi neki pg, i plan izgleda tog
pg
 postoje varijacije osnivanja grada od lokacije do lokacije, ovisno o terenu, o tome gdje
ima mjesta za izgradnju
 pg preuzimaju „općinsku“ organizaciju – bili su vezani za gradove matice odnosno
za središta feudalaca, dakle ovo nisu neovisni gradovi (civitas)!
 demografska i time urbanistička ekspanzija 12. i 13. st. (kako gdje, kod nas u 13. st.) je u
ranijoj historiografiji bila prikazana kao neplanska ekspanzija, dugo nije prepoznat
fenomen pg u SV
 npr. grad Cittaducale u Laciju, Italiji
 u gradskim statutima iz tog razdoblja počinje se naglašavati potreba za skladom,
harmonijom izgleda grada, te se to odražava na oblik organizacije ulične mreže
 pg u SV su urbana naselja malih dimenzija, još nemamo velike pg
 pg se mogu promatrati i prema njihovoj praktičnoj, funkcionalnoj potrebi, neki
izvori govore da su pravilne ulice donosile zadovoljstvo svakom građaninu
 svaki građanin je posjedovao jednaku česticu unutar pg, tako se vršila kontrola nad
porezima, kontrola nad imigrantima, znalo se tko ima koliko građevinskog
zemljišta, ko se s čime bavi, čak se moglo kontrolirati gdje koji obrtnici žive, a
ugledniji građani bi obično živjeli na glavnim ulicama
 ako postoje pg ne mora značiti da postoji nekakvo sjećanje na antiku i želja da se iitira
antika kao npr. u Renesansi… već pg su naprosto funkcionalni gradovi i zato su ih i
gradili
Gradovi u Italiji

 talijanski gradovi prednjačili u sredozemnoj trgovini, naročito nakon križarskih ratova

 od 10 st. Venecija i Genova imaju uspon
 u Italiji postoje gradske komune, koje kontroliraju i ruralni prostor
 u Italiji se nazivaju burgade
 Italija bilježi rast gradova u 11. st., smještena na bitnim trgovačkim putovima
 talijanski gradovi, naročito lučki, bili su središta političke, gospodarske i crkvene moći
 u kasnom SV postoje novi načini kultiviranja ruralnog prostora koji je pripadao
gradovima-državama
 većina burgada se nije pretvorila u male gradove odnosno u naselja koja imaju elemente
gradova, dakle institucije, upravu
 burgade su mogle biti veće od nekih gradova ali nisu imali elemente gradova

Firenca

 u 12. i 13. st važno gospodarsko središte

 1289. g. Firenca je zabranila na svom izvangradskom teritoriju kupoprodaju kmetova
čime se izvangradsko plemstvo dovelo u loš položaj jer se njihova imovina i prihod
temeljio na toj radnoj snazi, a to je bila politika gradske vlasti da se oslabi izvangradsko
plemstvo koje bi onda počelo ulaziti u sam grad dok bi gradska vlast dobila kontrolu nad
izvangradskim stanovništvom
 naseljavanje zemljoposjedničkog plemstva u gradove naziva se in urbanento
 takvo što imamo i u Dubrovniku, gdje izvangradska vlastela ulazi u grad
 to izvangradsko plemstvo ulaskom u grad donosi i neke ruralne elemente u grad,
kao npr. kule koje su tipično ruralni-obrambeni element koji proširene plemićke
obitelji donose u gradove pa se tako stvaraju zone njihove unutar gradova
 burgade nisu bili pravi gradovi, jer Firenca je bila pravi, matični grad, sa svojim
institucijama
 te burgade su ajmo reć općine, to su urbano-ruralna naselja, jer stanovništvo unutar
njih se bavi i ruralnim djelatnostima
 1336 g. na području Firence ima 46 novoosnovanih burgada, njih naseljavaju bivši
kmetovi koji dobivaju određenu slobodu i povlastice što ih privlači naseljavanju burgada
  grad ima pod kontrolom stanovništva burgada, grad vodi populacijsku i
urbanističku politiku, naseljava onaj teren i ono zemljište koje grad smatra
prikladnim, te naseljava stanovništvo odnosno gradi burgade prema gospodarskim i
ostalim potrebama grada


Venecija

 od kraja 13. i u 14. st. Venecija je na svom teritoriju osnovala tzv. terre murate
(ograđene zemlje), al pojam terra ne znači samo zemlja, već može označavati i gradsku
zemlju, npr. kod nas se neki gradovi ne nazivaju civitas, urbs, opidum, već terra, dakle
terre murate su bile burgade, odnosno castele franci (slobodni kašteli)
 dakle ne možemo te gradove nazvat baš gradovima kao što su civitas, jer gradovi su bili
središta upravne i biskupske vlasti, gdje imamo upravu, sudstvo, gradska vijeća i
institucije

Cittaducale

 osnovan od strane Napuljske dinastije, te osnivaju i Manfredoniu koja je isto pg,

osnovana odlukom kralja Manfreda, ima pravilne blokove ulica sa središnjim trgom, to je
više ruralno nego urbano naselje

Gradovi u Francuskoj

 najpoznatiji primjer je Montalban

 francuske bastide, vrijeme velikih migracija i ratova, za bolje zauzimanje nekog teritorija
bilo je potrebno naseliti na teritorij ono stanovništvo koje je odano te su se zato
gradila takva naselja
 nakon rata sa Katarima i stabilizacije kraljeve moći nad jugom Francuske, Ocitanija, , jug
Francuske kolonizira stanovništvo sa sjevera te je taj teritorij bio sve više pod kontrolom
kralja, to su dakle stanovnici koji su politički i vjerski odani kraljevskoj vlasti
 takvi pg, te bastide, osnovani su dekretom francuskog kralja
  u to vrijeme su u dijelovima Francuske, naročito u Akvitaniji, pg su osnivani od strane
engleskog kralja Edwarda I., jer je Akvitanija pripadala engleskoj kruni
 poštuje se pravilan plan ulica, racionalni, precizni i funkcionalni urbani prostor

Montalban, Monpassier, Carcassone

 osnovan u 12. st.

 Montalban i Montpassier su prototipovi pg u Francuskoj
 Montalban je sličan novom Dubrovačkom predgrađu
 uz Montalban poznat je i Carcassone i (?), a (?) je trebao poslužiti kao vojna baza Luju
Svetom za križarske pohode, u njemu živi kolonizirano stanovništvo
 Montpassier osnovan je na uzvišenoj terasi, pogodan teren, u naselju imamo nizove
parcela i blokova, parcele okrenute „leđima“ jedna drugoj
 Carcassone je isto bastida, nastao u vrijeme borbe protiv katara, ima stratešku ulogu
 u izvangradskom prostoru naseljava se poljodjelsko stanovništvo
 Monpassier i Carcassone su danas sela, nije došlo do širenja grada i daljnjeg
urbaniziranja

Gradovi u Španjolskoj

 koloniziranje novog teritorija u kontekstu rekonkviste, oslobođenjem Toleda u 11. st.

stvoreni su posebni preduvjeti za daljnje kršćansko osvajanje
 dolazi do razvoja starih gradova, ruši se muslimanska kultura (a oni su pak uništili
kršćanksu kulturu, tako da to otežava sve arheološka istraživanja)
 Izabela Kastiljska i Ferdinand Aragonski potiču izgradnju novih naselja, obnove gradova
i kolonizacija
 ta naselja su tzv. villas rampos
 primjeri su Santiago de Compostela, Vitoria, Bilbao…
 više ciklički oblik gradova

Gradovi u Engleskoj

 princip izgradnje u Akvitaniji prenosi se i u Britaniju

 primjer je Salisbury, na strateškoj poziciji na povišenoj terasi, sa nasipom + Rochester
  za razliku od Francuske i Italije, engleskim gradovima dominiraju tvrđave te sama naselja
imaju vojni karakter, takvih malih naselja je stotinjak u Engleskoj
 Oxford je isto primjer… sveučilišno središte, planirano naselje, planirano kao
specijalizirani sveučilišni grad koji je u 14. st. imao osam college-a, svaki college je imao
svoje blokove sa potrebnom infrastrukturom, uz to su bile planirane i čestice i za obrtnike
i trgovce

Srednja i istočna Europa

 imala je isto migracije i kolonizacijski proces, nastaje velik broj novoosnovanih gradova
koji su drugačijega tipa nego oni u Italiji i Francuskoj
 U Poljskoj i Njemačkoj imaju okrugli tlocrt sa blokovima, u središtu je trg

Hrvatske zemlje

 istočnojadranski gradovi mogu se komparirati sa talijanskim gradovima, odnosno

planirana predgrađa dalmatinskih gradova mogu se komparirati sa burgadama
 jadranski tip planiranog srednjovjekovnog grada – Marija Planić Lončević
 Dubrovačko predgrađe Prijeko, sličan ko burgade, takav sustav izgradnje uveden je u
Dubrovnik nakon požara 1296 g., ima slične čestice ko Montpassier, Dubrovnik tada bio
pod mletačkom upravom, moguće je da su utjecaj doveli Mlećani, ili firentinski notari, ili
lokalni trgovci
 Korčula je isto primjer planske izgradnje, vlasnici blokova bile su određene obitelji,
Korčulu osnovala venecijanska obitelj Zorzi, bio je dubrovački knez a dobio je Korčulu
kao leno
 U srednjovjekovnoj Slavoniji raste broj gradova sa privilegijama

RENESANSKI GRAD
  interes za antikom, posebice u Italiji, u 15. i 16. st., Italija ima gospodarski snažne
gradove, razvijaju se nove ideje, posebice u Firenci (Brunalescijeva katedrala,
biskupski trg, Piazza della Signoria)
 čovjek u središtu
 utjecaj antičke arhitekture
 teoretičari smatraju da ulice trebaju bit radijalne, pojavljuje se koncept perspektive,
okrugli tlocrt… to je idealan grad, ostvarenje toga je bilo rijetko jel već su postojali
stariji gradovi
 jedan primjer realizacije renesansnog grada je Palma Nuova (okrugli tlocrt, šesterokutno
središte)
 Karlovac
 arhitekt Giorgo Martini
 Da Vinci imao studiju kako regulirati rijeku Arno, nije realizirano
 Scamozzi imao shemu idealnog grada (oktogonalan tlocrt)
 gradovi u Italiji su doživjeli građevinske zahvate ali to su bile više-manje interpolacije u
već postojećim gradovima, jer nije se moglo srušiti već postojeće strukture
 trgovi oblikovani u renesansnom stilu (Trogir, Hvar)

Firenca

 Firencom dominira Brunolescijeva kupola, kupola je otpala iz upotrebe na Zapadu u

Srednjem vijeku (na Istoku postoji) te je ponovno došla u upotrebu u Renesansi, tehnika
unutrašnje i vanjske kupole
 Piazza della Signoria, u renesansi se povećava trg
 Piazza della Annunziata

Milan

 nakon srednjovjekovne komunalne faze dolazi pod vlast gibelinske obitelji Scondi, a
kasnije dolazi u ruke Sforza koje ga transformiraju
 reprezentativan dvor
 poznata humanistička akademija (Da Vinci, Bramante)
 Antonio Filarete radi plan o idealnom gradu – Sforzina
  kasnije Milan dolazi u španjolske pa onda u austrijske ruke, zato ni nema tipičan
talijanski izgled

Rim

 danas se osjeti antički i barokni utjecaj

 Crkva u renesansi obnavlja Rim
 Papa Siksto V. – „papa graditelj“, u 16. st. obnavlja Rim, htio je Vatikan staviti u
središte Rima, ulice koje su vodile prema Vatiku postale su glavne komunikacije (to
nisu bile prije, u antici Vatikan nije bio u središtu)
 Bramante radi na projektima spajanja vatikanskog djela grada sa civilnim djelom kojeg
dijeli Tiber
 transformacija trga sv. Petra, puno umjetnika tu djeluje (Michelangelo, Rafael, Da Vinci)
 Piaza del Campidoglio – Michelangelo ju projektira, idealni renesansni trg, sve zgrade
su dvojni objekti

Venecija

 Venecijanska gotika, ili cvjetna gotika, gotika u Italiji nestaje skoro u renesansi al u
Veneciji se dalje razvija, tu je utjecaj i sa Bliskog istoka, jer to je ipak trgovački grad, tu
su i utjecaji iz mletačkih kolonija u Grčkoj i na Cipru

Napulj

 doživljava procvat u renesansi, važna pomorska sila na jugu Italije

Palma Nuova, Sabbioneta, Mirandola

 jedne od rijetkih realizacija renesansnog idealnog grada

 gradovi ti se nisu previše širili kasnije, vojna ograničenja to nisu dopuštala
 u renesansi gradovi imaju vojni karakter
 uglavnom ti idealni gradovi većinom u praksi nisu realizirani
 Palma Nuova je isplanirana da bude naselje za točno 15 000 stanovnika, to se smatralo
nekim idealnim brojem stanovnika u gradu, na 50 hektara
Pariz

 Centralizacija Francuske u 16. st, Pariz središte moćnih vladara

 što se više ide prema Novom vijeku to opada autonomija gradova, potpadaju pod
centralnu birokratsko-hijerarhijsku vlast vladara, Pariz obilježava to da je on
središte države
 drugi francuski gradovi su isto planirani, bili su u skladu sa ekonomskim planovima
države
 Početak renesanse u Parizu smatra se preoblikovanje stare srednjovjekovne tvrđave
Louvre za potrebe kraljevske rezidencije, te kad 1563 g. Katarina Medici daje
izgraditi dvorac po uzoru na svoju rodnu palaču Pitti u Firenci
 francuski arhitekti teže većoj otvorenosti prema neposrednom okružju, široke ulice
i razvoj perspektive

Gradovi u Nizozemskoj i Njemačkoj

 poznati inžinjeri u Nizozemskoj trebali su savladati nepovoljni močvarni teren

 prostor Njemačke bio razjedinjen, puno malih kneževina, bez centralizacije
 primjer Hamburga, za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata bio utvrđen brojnim
utvrdama, kao i drugi gradovi, te ta vojna i strateška funkcija gradova je prevladavala,
slično ko i u Vojnoj krajini
 obilježava gradove Reformacija, mjenja urbani izgled i ritam, odnose između crkvenih i
svjetovnih vlasti

URBANIZAM 17. & 18. STOLJEĆA

 renesansa je prevladala u Italiji, a u 17. i 18. stoljeću dolazi do apsolutizma i kasnije

prosvjetiteljstva koji zahvaćaju gotovo čitavu Europu, te ti pokreti donose nove
stilove kao npr. barok i klasicizam, te dolazi do promjene političke i religijske slike
grada, u nekim gradovima je Katolička crkva razvlaštena te dolazi do promjene u
posjedima u gradu
 Protestantske crkve su jednostavnije i hladnije, a barokne katoličke crkve, naročito nakon
Tridentskog koncila, su raskošne i naglašavaju katoličku obnovu, djeluju i umjetnici kao
npr. Gian Lorenzo Benini (David)
Rim

 ponajveći utjecaj katoličke obnove i baroka

 nakon renesansne obnove slijedi barokna obnova, najveći protagonist je bio Beninin on je
nastavio onio što su započeli Donato Bramante i Michelangelo
 u baroknom stilu je uređen Španjolski trg sa stubištem te poznata Piaza del Populo sa
dvojnim građevinama koje su i u baroku popularne, te reprezentativni barokni Trg sv.
Petra sa „rukama“ i obeliskom
 barok je potpuno promijenio izgled grada od Tibera do Vatikana

Torino

 nije tipičan talijanski grad, doživljava veliki preobraz u baroku te je neobičan grad
 obitelj Savoie se u 16 st. nastanila i bio je središte Piemonta, te sa Savojskom dinastijom
je imao status slobodne kneževine
 u 17. st. se širi do rijeke Po, dobiva barokni tlocrt, ulice koje dolaze do trga
 neki ga nazivaju „talijanskim Parizom“ jer ima puno arkada
 ima malo crkava
 gradom dominira građevina koja je danas Muzej filma, al ona je trebala prvotno biti
najveća sinagoga al nije nikad postala sinagoga
 jako planski izgrađen grad

Madrid, Lisabon, Pariz

 barokna Plaza Mayor u Madridu

 potres u Lisabonu
 Pariz u 17. i 18. st. doživljava veliku transformasciju, ponajviše na otoku Ile de la Cite

London

 veliki požar u 17. st.

 nestaje srednjovjekovni London
  dvor Stuarta se smješta u Westminster
 City je preuređen nakon požara
 London je u Srednjem vijeku bio skup nekoliko administrativnih cijelina, najpoznatije su
City of London i City of Westminster koje su biledvije odvojene cjeline sa svojim
county-jima odnosno predgrađima
 nakon požara došlo je do situacije da su se nove barokne ideje mogle primijeniti na
velikom prostoru zato što je grad bio uništen (slično kao i Dubrovnik nakon potresa)
 broj stanovnika raste, a u požaru je više od 14 000 kuća u 400 ulica izgorjelo, oko 10 000
stanovnika je ostalo bez krova nad glavom unutar nekadašnjih zidina, 86 crkava je
uništeno, neke su obnovljene, a nekadašnje srednjovjekovne katoličke crkve su nestale a
one koje su se obnovile su obnovljene u baroknom duhu
 ima puno sačuvanih planova obnovljenog Londona, većina nisu ostvareni, bilo je puno
komisija, bilo je puno ideja, inžinjeri su dobili smjernice, nije se smjelo graditi puno od
drveta, neke je ulice trebalo proširiti, bilo je zabranjeno graditi direktno na Themsi, ulice
su morale biti podjeljene na tri kategorije, najšire ulice su po nekima bile i 21m, po
nekima 15m itd., te ni jedna ulica ne smije bit uža od 5m (kao što je bilo u Srednjem
vijeku)
 ulice su popločene, zabranjena gradnja balkona, kuće su bile točno određene kolike mogu
biti i kako će bit podjeljene u koje kategorije
 dakle onaj spontani rast grada koji se stvarao do požara je obustavljen te je London nakon
požara uniformiran i isplaniran, barem središnji London


Amsterdam, Kopenhagen, Berlin

 kod Nizozemskih gradova najveći problem oko planiranja bilo je moćvarno podneblje, te
se razvija moderni sustav kanala kako bi se optimizirao život na terenu ispod morske
razine
 grad puno puta u povijesti doživljava poplave, u 16. st. su bile katastrofalne, te u 16 st.
dolazi do isušivanja unutrašnjih rukavaca u gradu i na taj način se sprječavaju poplave i
dobiva se zemljište za izgradnju
  Kopenhagen isto imao problem sa kanalima, btw. Skandinavija je u Novom vijeku
urbanistički aktivna. Kopenhagen u 16. i 17. st. doživljava procvat
 Berlin postaje barokna prijestolnica pruskih knezova, spajaju dva naselja

19. st.
- u 18. st. dolazi do promjena institucija, znanstvenog razvoja i tehnologije, gospodarstva –
utječu na gradove, nazivo ga revolucionarnim razdobljem

- industrijska revolucija – krajem 18. st. na području VB pa u Europi, uvedene nove tehnologije i
industrije temeljene na radu strojeva, parni stroj(I. ind. rev.), elek. energ.(II. ind. revo.)

- kapitalizam, novi politički poredak, imperijalizam, kolonijalizam – gradovi koji su metropole

država postaju metopole kolonijalnih carstava

- u gradovima koji se prvi industrijaliziraju dolazi do velikih migracija, prenapučenost i

siromaštvo, eksploatacija radnika- razdoblje modernog grada; prijašnje razdoblje je razdoblje
predmondernog grada

- gradonačelniici su važni, Osman pariški gradonačelnik uveo je novu strukturu u uslužne

objekte, provodi se infrastruktura- kanalizacija, vodovod, javni prijevoz, bolnice, škole,
oblikovanje trgova, parkova, uvečava se plinska rasvjeta, razvoj hortikulture

- uništavaju se stara središta gradova, ne postoji konzervacija, na stare zgrade se ukazuje kao
trošne te se ruše dijelovi gradova iz sr. vijeka; primjer u Hrvatskoj: Bakačeva kula danas izgleda
drukčije jer je srušen bedem; Trogir- na gradskom trgu se tamo do 19. st. nalazila šesterolisna
crkvica koja je srušena

- taj proces se naziva higijenizacijom gradova, povezan s prosvjetiteljskom misli

- tipični za 19. st. su neostilovi tipa neogotika, Pariz 19. st. se širi, nove pariške zgrade u neo
stilovima, grade se opere npr. HNK u Zagrebu
BEČ

- tipičan srednjoeuropski grad koji je utjecao na izgled Donjeg grada u Zg

- središnji dio Beča okružen s34 predgrađa koja tek 1850. postaju administrativni dio grada, Beč
se naglo širi, najveći grad njem. govornog područja, u Europi 4. po veličini iza Londona, Pariza i
Carigrada

- do 19. st. središnji dio grada je bio prenaseljen, zgrade su se podizale u visinu, time se tražilo
proširenje, javljala se kolera, kanalizacija se izlijevala u dunavski kanal koji okružuje grad

- zbog toga su se srušile bečke zidine- razlog je da bi se dobili novi pravilni gradski blokovi te
grad kružnog plana

- želi se pokazati moć dinastije Habsburg, isto tako novi uređeni grad treba poslužiti kao uzor
ostalim gradovima monarhije

-prvo su bili natječaji, neki su htjeli da se bedem sruši djelomični, a neki su bili za potpuno
rušenje, npr. čuvale su se sakralne građevine

- građanstvo se pojavljuje kao bitan sloj društva te počinje živjeti u novosagrađenim stanovima
na najam, npr. u Zg u Donjem gradu

BUDIMPEŠTA

- zbog invazije Turaka u 16. st. Pešta je zapuštena do 17. st., u 18. st. postaje središte
administrativnog aparata te ubrzano raste

- broj stanovnika se povećaba, više od polovice stanovništva Ugarske živi u glavnom gradu

- spajaju se Budim i Pešta, dijeli ih Dunav preko kojeg se grade mostovi, dugo su bili povezani
pontonskim mostom

- ti mostovi su pridonijeli ujedinjenju, 1873. tek postaju administrativna cjelina Budimpešta

- 19. st. je zlatno doba Budimpešte

- zgrada parlamenta u Budimpešti- simbol, treća po veličini u tadašnjem svijetu, drugi u Europi,
otvoren 1896.

- te godine se monogo toga gradi simbolika broja 96. u gradu za Mađare kao nacionalnog (npr.
zgrada parlamenta visoka 96 m)

LONDON

- sredinom 18. st. dolazi do nagle demografske ekspanzije

- Britanci orijentirani prema pomorstvu, sirovine dolaze iz kolonije te se ogroman kapital slijeva
u London

- velik broj novih tvornica smješten uz rijeke

- željeznica postaje izrazito važna, jer gradovi nemaju više srednjovijekovnih barijera te su
povezani što je bitno za transport sirovina

- 1800. god počinje nrbana eksplozija, faza naglog razvoje gradova u Eng.

- urbane aglomeracije; pojavljuju se novi gradovi vezani uz odeređenu industrijsku granu

- velike društvene razlike između bogatih koji žive u viktorijanskim kućama i siromašnih radnika
u bijedi

- Charles Dickens London naziva ugljenim gradom

- mnoge četvrti su prenapučene

- promjena strukture grada nije proporcionalna naglom doseljevanju stanovništva

- tvornice čine jezgre nekih gradova

- Birmingham i Ratford- zbijene zgrade jedna na drugu

- posebno važna kao i u Budimpešti je House of Parlament koja predstavlja središte Britanskog
Imperija

- dosta siromašnih radnika su Irci koji su se doselili zbog Velike gladi u Irskoj
- nagli porat kriminala u gradovima, prostitucije, rada djece u tvornicama

- većina stanovništva živi u gradovima, pojavljuju se parkovi i metroi