Professional Documents
Culture Documents
Umjetnicki Temelji U Bonsai Dizajnu PDF
Umjetnicki Temelji U Bonsai Dizajnu PDF
u Bonsai Dizajnu
Elementi Smislene Kompozicije
Andy Rutledge
1
Sadžaj
Zahvale ..................................................................................................................................4
Predgovor..............................................................................................................................5
Uvod ......................................................................................................................................6
Umjetnost = Komunikacija .................................................................................................6
Jezik umjetnosti ....................................................................................................................8
Što je dobar bonsai dizajn? .................................................................................................8
Govoriti jezikom umjetnosti ...............................................................................................8
Linije i forme ......................................................................................................................9
Vertikalno .....................................................................................................................9
Okomit......................................................................................................................... 11
Ukošen ......................................................................................................................... 12
Horizontalno ............................................................................................................... 14
Zaobljeno .................................................................................................................... 14
Ćoškasto ...................................................................................................................... 17
Okruglo ....................................................................................................................... 18
Osnove gledanja i interpetacije ......................................................................................... 19
Boja .................................................................................................................................. 21
Tekstura............................................................................................................................ 21
Bonsai estetika .................................................................................................................... 22
Ciljevi i izazovi ................................................................................................................ 22
Emfazija ........................................................................................................................... 22
Personifikacija u umjetnosti .............................................................................................. 28
Specifičnost dizajna u odnosu na vrstu .............................................................................. 29
Inherentni izazovi u Bonsai umjetnosti ............................................................................. 34
Lekcije iz oslikavanja pejzaža ........................................................................................... 34
Karakteristika vizualne komunikacije .............................................................................. 36
Veličina ............................................................................................................................ 36
Blago naginjanje drveta prema naprijed ............................................................................ 36
Proporcije grana ............................................................................................................... 37
Smanjivanje meñučvorišta uz deblo .................................................................................. 37
Perspektiva ....................................................................................................................... 38
Starost .............................................................................................................................. 41
a. Opadajući kut grana .............................................................................................. 41
b. Dobra struktura površinskog korijenja ................................................................. 41
c. Pretjerano zadebljno deblo ..................................................................................... 42
d. Otvorena struktura lišća......................................................................................... 43
e. Vidljiva struktura krošnje ...................................................................................... 43
Znakovi ožiljaka (jin, shari) .............................................................................................. 44
Gruba, konzistentna kora (specifičnost vrste) .................................................................... 44
Stanište ................................................................................................................................ 46
Izložbeni elementi ............................................................................................................ 46
Posude .............................................................................................................................. 47
Prikaz drveta koji raste u procijepu stijene ........................................................................ 47
Prikaz drveta na prostranoj livadi ...................................................................................... 49
Prikaz drveta na vjetometini.............................................................................................. 50
Mahovina ......................................................................................................................... 52
Više k umjetničkom dizajnu............................................................................................... 54
Priroda je irelevantna ........................................................................................................ 54
2
Ne prirodni elementi u bonsai umjetnosti .......................................................................... 54
Pojednostavite vaš život.................................................................................................... 54
Zamršena mreža ............................................................................................................... 55
Jednostavno kao 1,2,3 ....................................................................................................... 56
Zaključak .......................................................................................................................... 59
Elementi istančanosti i smjera ........................................................................................... 60
Perspektiva gledatelja ....................................................................................................... 60
Izbjegavanje kognitivnih disonancija ........................................................................ 60
Točka interesa ............................................................................................................. 60
Fizički izgled ............................................................................................................... 61
Boja i kontrast............................................................................................................. 62
Greške ................................................................................................................................. 64
Prikrivanje mana ............................................................................................................... 64
Pogrešni smjer .................................................................................................................. 64
Integritet dizajna ................................................................................................................ 66
Raspad komunikacije ........................................................................................................ 66
Kompozicija drveta........................................................................................................... 66
Problemi konzistencije ...................................................................................................... 68
Nekonzistentnost starosti i snage: ..................................................................................... 68
Nekozinstentnost staništa .................................................................................................. 69
Nekonzistencija stvarne starosti: ....................................................................................... 70
Kompozicijske pogreške ................................................................................................... 71
Doticanje tangenti............................................................................................................. 71
Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla .................................... 72
Pogrešna pozicija sadnje ................................................................................................... 74
Simetrija ........................................................................................................................... 75
Proporcije stupova za ogradu ............................................................................................ 75
Zaključak ............................................................................................................................ 77
Komunikacija i samoizražaj .............................................................................................. 77
Samoizražavanje ............................................................................................................... 77
Smješan primjer ................................................................................................................ 78
Imajte još malo strpljenja… .............................................................................................. 78
3
Zahvale
Wayne Schoech iz publikacije «Stone Lantern» koji je dao sve vrste podrške na ovom
projektu.
Mnogim mojim prijateljima diljem svijeta bez čije pomoći i fotografija nebi zaživio ovaj
projekt Carl Bergstrom, Klaus Buddig, Kurt Gagel, Boon Manakitivipart, Elize-Marie Mann,
Mike Martino, Wolfgang Putz, John Romano, Howard i Sylvia Smith i Suthin Sukosolvisit.
Posebno bi se zahvalio Carlu Bergstromu, Chrisu Cochraneu, Nicku Lenzu, Jerryu Meisliku i
Walteru Pallu, koji su uzeli vremena za čitanje skice ovog projekta i potom dijeli njihove
savjete i uvide.
Gore navedene osobe ne mogu preuzeti odgovornost za eventualne greške ili netočnosti u
ovoj knjizi.
Andy Rutledge
4
Predgovor
U bezbroj radionica na kojima sam predavao koristio sam dvije riječi kojima opisujem bonsai
materijal. Prva riječ je ružan. To opisuje materijal koji je bez nade. Obično je to štap s lošim
smotanim korijenom obrnutog sužavanja i barem jednom zadebljanom izbočinom, duplih
grana. U tom slučaju, obično sam izgovarao to s riječima simpatije, unatoč očekivanju
učenika da ga mogu pretvoriti u prekrasni bonsai poput čarobnjaka.
Druga riječ je ružan. To se odnosi na veliko uzbuñenje i obično opisuje prikupljenu biljku i
nevjerojatne vijuge, interesantnosti i prikladnosti za bonsai kulturu, što sam uredno istaknuo s
entuzijazmom.
Sjećam se dobro trapavih ranih dana bonsaia u ovoj zemlji. Kad bih pitao jednog od
predsjednika bonsai sudaca zašto je 1-2-3 pravilo potrebno,dobio bih odgovor:
„ Zato što je to način na koji radimo.“ Oh.
Kad sam pitao zašto je bjelogorično drveće posañeno u plave posude, dobio sam odgovori:
„ Zato što je prikladno!“ Oh.
Pa, to znači da je dobar bonsai dizajn, ili neopisiv ili da je udomačen po pitanju koje ne
uključuje ništa drukčije doli pravila koja se nalaze u njihovim pravilnicima.
Iznenañenje, narode, Rutledge zna. U kratkoj knjizi, Andy navodi groznu temu bonsai
estetike i nosi ju na višu razinu. On je napisao knjigu sa sveobuhvatnim razumijevanjem,
pameću, i uzbuñenjem. Ovo nije dr.sc. disertacija, ali je laka za čitanje. Mnoge fotografije
ilustriraju dizajn i dugogodišnju mudrost. Knjigu nije dovoljno samo pročitati, već je treba
opet pročitati i nastojti je prostudirati.
Sjećam se prve skice prije par godina koje sam našao nedovršene. U ovo izdanje je utkano
puno iskustva i mišljenja koja su pravi mali dragulj, čak i ako kritike promjene nutrinu,
ukoliko se upće to nekome da. Svi oni imaju tendenciju kritiziranju umjesto da stvaraju
umjetnost i visoko rafinirane bonsaie.
Ovu knjigu je odlično napipisao moj najbolji bonsai učenik na kojeg sam vrlo ponosan.
Nick Lenz
Studeni, 2003 god.
5
Uvod
Umjetnost = Komunikacija
Zašto su nam odreñeni pravci u umjetnosti lijepi ili uzbudljivi a drugi tupi ili neinspirativni?
Zašto nam je neki dio glazbe umirujući i ugodan za uho a drugi dio se može činiti kaotičan i
ne staložen za slušanje? Zašto kad pogledamo neko likovno djelo nas privuče odreñeni
segment i odmah primimo poruku koju nam umjetnik govori? Kako može dio glazbe u nama
pobuditi sreću ili tugu? Zasto svako nañe lijepotu i smisao u odreñenom umjetničkom djelu?
Što daje umjetnosti tu snagu preko ljudske psihe?
Gramatiku i riječinik ovog jezika umjetnosti u većoj mjeri treba tražiti u osnovama
umjetničkog govora upotrebom linije, oblika, boje, prostora, balansa i teksture. Sintaksa
ovog jezika se traži u tome kako su elementi usklañeni i kako se povezuju sa kulturološkim
kontekstom/ima da bi prenjeli značenje ili lijepotu gledatelju. Ovakvi govori se karakteriziraju
kao «pravila» umjetnosti.
Jezik umjetnosti se ne razlikuje od bilo kojeg drugog jezika u tome da ga pravila njegove
gramatike i sintakse ne definiraju u potpunosti . Što više od toga, mnoga pravila jezika imaju
iznimke i postoje kreativni modeli komunikacije koji čine vrlo malo ili ne čine reference tih
pravila . Svaki jezik je pouzdana nijansa, stil i karakter individualne upotrebe. Za svako
6
gramatičko pravilo, za svaku sintaksični govor su to iznimke,i moraju biti iznimke! Budući na
strogost, i jezik i umjetnost su u odreñenoj mjeri tekući i rastezljivi.
Bilo kako bilo, nema jezika bez uspješne strukture.Osnove komunikacije su uvijek relevantne
i uvijek potrebne referentne točke. Bez osnove, bez bilo kakve bazične reference,
komunikacija je neizvediva, bilo verbalna, tekstualna, glazbena, fizička ili umjetnička
komunikacija.
Ako naučimo prepoznavati taj govor stila i kompozicije, i naučimo kako ih možemo
upotrebljavati u prijenosu nekog značenja, poboljšat ćemo izglede da napravimo smislenu
bonsai umjetnost. Ova knjiga će pokušati demistificirati taj jezik kako bi se vi razvili u bonsai
umjetnika, poboljšali vašu vještinu umjetničke komunikacije i napravili lijep, uzbudljiv,
smisleni bonsai.
7
Jezik umjetnosti
Što je dobar bonsai dizajn?
Stop! Prije nego počnete zamišljati strukturu snažnog površinskog korjenja i perfektnog
grananja krenimo najprije na osnove. Zaboravite individualne elemente i mislimo na
kvalitetan dizajn. Što ukazuje na uspješan dizajn?
Što kažete na, dizajn je umjetnički. Jedna fraza opisuje sve ovo gore. Umjetnik na osnovu
svega gore navedenog komunicira sa gledateljem. Za primjer, ako želite oslikati miran, lijep
poljski javor ili brijest, upotrijebit ćete elemente umjetničkog dizajna koji karakteriziraju mir,
lijepotu, spokoj i eleganciju. A ako želite oslikati izmučen, žilav ariš koji se zakačio za kamen
kojeg šiba jak planinski vjetar, upotrijebit ćete elemente koji karakteriziraju nered, snagu,
borbu (zajedno prikazujući štetu iz borbe za život i smrt)
Sad se možda pitate, “kako ću točno to napraviti?” Dakle, kako bi smo učinkovitno
komunicirali moramo koristiti jezik umjetnosti. Zapamtite? Ti korisni umjetnički govori
očaravaju i pojednostavljuju sliku kojom želite oslikati ljepotu i smisao. U narednim
poglavljima knjige će se detaljnije raspravljati o elementima umjetničkog dizajna i preporučit
koje elemente će te u budućnosti koristiti .
NAPOMENA:
Što ako ne budete koristili niti jedan element umjetnosti? Dakle, tada ćete
najvjerovatnije imati nedostatak komunikacije sa gledateljem. Jedan suprotan
element iz gore navedene liste te dizajn će izgledati otrcano i bijedno. Dva ili
čak više suprotnih elemenata i dizajn će u tom slučaju doživjeti krah.
Ovo poglavlje opisuje osnovne gradivne elemente smislenog dizajna. Otkrit ćete da će ti
jednostavni mali elementi definirati vaš rad (za vaš dobro ili loše) bilo da vi to želite ili ne.
8
Ako razumijete te osnove moći ćete kontrolirati što vaš bonsai želi reći gledateljima. Ako ih
pak ne razumijete, vaši bonsai će izgledati kao slučajni pokušaji.
Osnove koje ćemo navesti i njihovi metaforički ekvivalenti su primjenjivi na bilo koju
umjetnost ili vještinu, od arhitekture do umjetnosti, slikanja, plesa, grafike i bonsaia. Bilo
kako bilo, to je samo uvod. Tu ima puno više toga nego što će biti navedeno, ali ovo može
poslužiti kao osnovno upoznavanje sa tim konceptima i principima.
Linije i forme
Značajan dio osnova riječnika umjetničke komunikacije se nalazi u liniji i formi. Različite
vrste linija i formi (oblika) imaju različito značenje. Definicije tih linija/formi su nekada
univerzalne u svom drugom značenju, čak od kulture do kulture. Da bi u umjetnosti uspješno
komunicirali morate razumjeti osnovni riječnik.
Izlažemo vam osnovni riječnik za vizuelno umjetničko komuniciranje kroz liniju i forme
svaki sa crtežom i primjerom bonsai forma (deblom ili granom) :
Vertikalno
Snažno, sigurno, usamljeno
9
Kolege, sličnosti, vojnici,uniformiranost
10
Otac/majka-sin/kćerka
Okomit
Stabilno, postojano, muškost
11
Nepovezano,iz različitih izvora/podrijetla, barijera
Statično, zaustavljnje
Ukošen
Linearni pokret, drama, nesigurnost
12
Akcija
Stabilno, perspektiva
13
Nestabilno
Horizontalno
Mir,tišina,umirujuće
Zaobljeno
Prirodno,mir,stabilno,zrelo
14
Lijeno,krivudavo, tok, bujica, sporo, relaksirano, perspektivno
Pružanje,dosezanje,prirodno,mladost
15
Poslušan, star,umoran
Tok,mir,ženstveno,ritmično
16
Ćoškasto
Aktivno,energično,brzo,muškost
Ljutnja,energično,kaotično,izobličeno
17
Okruglo
Puno,zrelo,kompletno
18
Osnove gledanja i interpetacije
Neke glavne karakteristike uzete iz prijašnjeg poglavlja nam pomažu oblikovati osnovnu
definiciju linija i formi:
Možete koristiti osnovne definicije ovog riječnika linija/formi kao vodič u dizajnu vašeg
bonsaia. Jedan od tih oblika i linija može biti temeljni karakter vašeg bonsaija. Općenito
govoreći, to znači da deblo i/ili grane vašeg drveta će prikazivati jednu specifičnu temu.
Ta tema će biti samo baza karktera vašeg dizajna. Kako je bonsai i njegovo izlaganje
kompozicija koja je sastavljena više od samog debla i grana, znači da se vaš umjetnički
riječnik i komunikacija mora protegnuti preko ovih osnovnih elemenata. Takoñer, cilj cijele
prezentacije i vašeg stila mora biti usklañena sa cijelokupnom temom vašeg dizajna.
Tu postaje važna umjetnička kompozicija. Kompozicija znači kako napraviti od svih zasebnih
dijelova da izgledaju kao jedna cjelina ; što pokreće hrpu instrumenata i nota na stranicama
u prekrasnu simfoniju. Razmotrit ćemo kompoziciju u sljedećem poglavlju.
Na ovim slikama ispod, prikazano je kako deblo i grane zajedno stvaraju jedinstvenu temu:
Japanski crni bor. Miran, snažan i stabilan karakter pravolinijskog debla se odražava na
pravolinijskim granama. Široka, plitka posuda tvori okomit element koji kompoziciju bolje
ističe. Širina posude takoñer odaje osjećaj smirenosti kompozicije. Obratite pozornost na
nožice koje takoñer odražavaju karakter posude.
19
Japanski crveni bor. Uglañene, no nepravilne krivulje debla prenose se na grane. Cijelo
drvo ima nepromjenjivu energiju. Uz to, oblost zavoja odražava humak zemlje u posudi.
Jednako tako neformalan karakter drveta reflektira se u neformalnoj formi posude.
Zelkova serrata. Pravolinijsko deblo i pravolinijske grane čine ovo stablo da izgleda jako,
čak grubo. Ova snaga je protuteža svijetloj, glatkoj kori i okruglom karakteru stabla.
Okruglost dočarava osjet zrelosti i mirnoće. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.
20
Boja
Postoji mnogo načina kako boje mogu biti upotrebljene u komunikaciji, no neke opće
konstatacije su:
Tekstura
Kako god boja, tako se i tekstura može primjeniti u mnogim slučajevima komunikacije. Neke
opće napomene teksture su:
Kako bi imali jedinstvo teme, morate imati jasno odreñene ciljeve. U sljedećem poglavlju
ćemo razmatrati neke zajedičke ciljeve i izazove bonsai dizajna.
21
Bonsai estetika
Ciljevi i izazovi
Da, vašim bonsaiem pokušavate nešto priopćiti gledatelju i vjerojatno zbog toga doživite
neuspjeh – po svojoj prilici rezultiran nezanimljivim bonsaiem.
Odgovor na ovo pitanje dosta varira od osobe do bonsaija, jer svako drvo i svaki umjetnik ima
individualan karakter. Meñutim, postoje izvjesni temeljni ciljevi i temeljni izazovi koji se
upliću u bonsai umjetnost bez obzira na drvo ili osobu.
Emfazija
Jedan od ciljeva bonsai dizajna je da prikaže savršenstvo. Cilj je razviti interes i uzbudljiv
pogled na arhitip. Svi mi težimo napraviti savršeno drvo, najbolji primjerak bonsaia. Ovdje se
to odnosi na ultimate bonsai design (najbolji bonsai dizajn). Odnosno, mislim na primjer
arhitipa odreñene vrste drveta ili odreñene
forme drveta.
Emfazija je uobičajena kod bonsaia, uključuje veličinu, perspektivu, pokret ili teksturu.
22
Neki primjeri:
U ovom primjeru (ispod), emfazija je na snazi i moći. Krupno, zašiljeno deblo prikazuje tu
kvalitetu. Ovako dizajniran bonsai je u popularno nazvanom sumo stilu. Veličina i zašiljenost
debla kojom je prikazana snaga, takoñer se prikazuje perspektiva izbliza na bonsai.Takva
forma potiče osjećaj kao da stojimo ispod velikog stabla, snažne strukture, koje se izdiže
iznad nas.
23
Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.
Ovakva vrsta dizajna je ujedno prikaz mašte. Više od samog prikaza snage i veličine dizajn je
u neku ruku uvod u bajkovitu priču ili sliku iz bajke.
24
Ovaj dizajn (ispod) naglašava učinak snage prirode na drvo. Bonsai prikazuje snagu vjetra
koja je djelovala na drvo i grane. Stvorila je kvrgavo, izuvijano stablo koje prikazuje snagu i
pokret u malom.
25
Borovica. Fotografija Kurta Gagela.
Bonsai dizajn (ispod) naglašava borbu izmeñu života i smrti. Prikazuje drvo koje je mučila
surovost prirode ali se ipak dugi niz godina opiralo životom.
26
Pinus mugo. Fotografija Kurta Gagela.
Ono što čini ovakvu vrstu slika tako zanimljivim i snažnim je to na koji način se
suprostavljaju vlastitoj smrtnosti. Kada vidimo takve slike bonsaia to nas podsvjesno podsjeća
na našu vlastitu životnu borbu, više nego na bonsai – što takvo drvo čini još interesantnijim
za našu svijest i ego. Mi smo neznatni u usporedbi sa takvom konstitucijom i dugovječnošću.
Grane ovog drveta (ispod) prikezuju nježne, delikatne pokrete te gracijoznost i ljepotu. Tanko
deblo i gracilne grane upućuju na žensku gracilnost. Tekstura kore upućuje na ženstvenost i
ljepotu.
27
Graciozan i miran javor. Fotografija Wolfganga Putza.
Personifikacija u umjetnosti
Nakon što smo pročitali predhodna poglavlja trebalo bi biti očito da dizajn bonsaia prikazuje
ljudske osobine .
U dosta slučajeva, ono što cijenimo u umjetnosti i prirodi je identično onom što cijenimo u
nama samima. Nebi trebalo biti iznenañujuće da većina našeg umjetničkog rada može biti
opisana kao težnja prema osobnom izražaju (personifikaciji). Umjetnik često teži da u
umjetnički rad unese svoje ljudske osobine.
Čak i da ne unosimo ljudske osobine u naš rad, često stvaramo predodžbu koja nam osigurava
kontrast izmeñu nas i našeg umjetničkog djela - dramatično mrtvo drvo na starom drvetu.
Velika starost je interesantan kontrast nasuprot naših kratkih života ili česta usporedba
velikog gorostasnog drveta u usporedbi sa našom veličinom.
Na primjer, kada fotograf slika klupicu u praznom parku zimi, on ne nastoji uhvatiti samo
sliku klupice u parku! Ono što on radi je prikaz ljudske emocije i doživljaja; što osjeća kada
vidi klupicu. U tom slučaju bi mogao napraviti crno/bijelu fotografiju (sentimentalnost,
28
sjećanje, prošlost, melankolija) i uključiti jednu ili više golih grana drveća u pozadini slike
(zima, hladnoća {dobro predstavlja c/b tehnika} sjetnost, itd...), bez ljudi na fotografiji. Ako
je dosta dobar, može dočarati osjećaj bez vidljivog leda i snjega na fotografiji – koji bi na
preočit način upućivali na hladnoću i beživotnost..
Iako nema ljudi na fotografiji (nema žalosnih lica) i nikakvih ljudskih referenci iza klupice
fotografija je slika osamljenosti, tuge – ljudske osobine i emocije. To je umjetnost, stvaranje
nevidljivog, vidljivim, pa čak opipljivim... preko naših očiju stvara refleksiju našeg iskustva.
Na kraju, personifikacija u umjetnosti nije uvjek djelotvoran alat, ali u odreñenoj mjeri
pomaže u bonsai dizajnu.
Ovdje imamo primjere odreñenih vrsta drveća koja se koriste za bonsai, a često se oblikuju u
sličnim stilovima kao i drugo bonsai drveće iste vrste. Na primjer, često ćete vidjeti
Cryptomeria japonica u formalno uspravnom stilu, a rijetko u nekom drugom stilu.Uobičajeni
stil Zelkova serrata je stil metle. To su primjeri specifičnosti dizajna u odnosu na vrstu.
Zapravo te vrste u prirodi rastu u tim formama a bonsaiji su pandani tih vrsta i oblika.
29
Zelkova bonsai
Zelkova u prirodi
30
Cvatuća dunja bonsai
31
Borovica bonsai
Borovica u prirodi
32
Močvarni čempres bonsai Močvarni čempres u prirodi
stil ravnog vrha
Meñutim, te prirodne forme nebi trebale biti isključivi primjeri koje bi ste trebali slijediti u
dizajnu odreñene vrste. Formu treba uzeti kao osnovu dizajna. Često smo naviknuti te forme
stavljati na prvo mjesto, jer smatramo da je to glavno obilježje te vrste. Većina tih formi su
djelotvorne jer poštujete važne karakteristike vrste zbog čega su lakše prepoznatljivi.
„Drvo“ je samo kap vode u moru do efektnog i smislenog bonsai dizajna. U sljedećem ćemo
poglavlju istražiti primjere dobrog bonsai dizajna.
33
Inherentni izazovi u Bonsai umjetnosti
Lekcije iz oslikavanja pejzaža
Slikari pejzaža se suočavaju sa istim izazovom kao i bonsai umjetnici.. Zapravo ono što oni
stvaraju nije pejzaž, ili bolje rečeno potez boje na platnu.Umjetnik ima težak zadatak da na
slikovit način bez upotrebe prirodnih elemenata okoline izrazi efekat prepoznatljiv ljudima.
Uz to, umjetnik mora naslikati prizor važan i smislen za gledatelja. Da bi to postigao mora
primjeniti neke umjetničke konvencije.
Nema razloga naslikati sliku ili komponirati glazbu ili napraviti fotografiju ako ne postoji
interpetacija umjetnikovih osjećaja ili osjećaja koje želi podjeliti s ostalima.
Umjetnik pripovjeda priču gledatelju ili slušatelju koja govori o stvarima koje su bliske
ljudima. Većinu pejzaža (slika vijugave riječice u dolini) slikar oslikava kako bi priopćio što
je vidio ili osjetio gledajući taj prizor . Dolina i riječica su samo prirodne reference našeg
svijeta koji nas okružuje, ali je poruku, tj. poantu slike, umjetnik upotrebom emfazije
naglasio.
Umjetnik manipulira s elementima prizora na način da naglašava stvari koje želi da gledatelj
razumije kao važan dio slike. Sama priroda je referentna točka iz koje umjetnik stvara
emocionalni doživljaj i smislenu priču. Ta priča je kompozicija elemenata slike, a ne samo
slika drveća, riječice, proplanaka i oblaka..
Te činjenice nisu mjerilo umjetnosti, ali u velikoj mjeri moramo ih imati na umu kada
stvaramo umjetničko djelo.
Vratimo se na Bonsai...
Ista stvar je kod bonsai umjetnika i njegovog medija (drvo, posuda i drugi elementi). Uspješan
bonsai dizajn nije samo rezultat oblika drveta, grana i lišća već u priči i emocijama koje
umjetnik priopćuje ( stvarima koje su bliske ljudima).
Portretirati smislenu sliku prirode nije tako lako kako se čini. Sama činjenica da bonsai nije
drvo u svojoj punoj veličini na livadi ili planini, nego je malo drvo koje raste u posudi, stvara
veliki umjetnički izazov. Izazov koji se ne razlikuje od slikara koji koristi kist umjesto živih
34
ljudi, stvarnog drveća i planina ili kompozitora koji koristi note i zvuk različitih instrumenata
umjesto govora i videa.
Kako bi nadoknadili velike razlike u veličini, perspektivi, staništu i starosti bonsai umjetnici
se moraju koristiti odreñenim domišljatim, pa čak iluzionističkim tehnikama. Te afektivne
umjetničke tehnike se koriste za portretiranje slike i osjećaja koje umjetnik želi da gledatelj
vidi ili osjeti. Afektne forme i kompozicije se mogu smatrati sintaksom umjetnosti.
35
Karakteristika vizualne komunikacije
Veličina
Veličina je najočitija razlika izmeñu bonsaia i ostalog drveća. Bonsai je obično visok oko 90
cm ili manje. Kad radimo sliku koji dočarava veliko drvo izazov je prikazati vjerodostojnu
sliku. Ovdje opisano nekoliko načina tih izazova.
Manipuliranje s linijom debla (posebno krošnjom) na način da bonsai blago nagnemo prema
gledatelju je jako efektno jer daje pogled na drvo iz perspektive kao da se izdiže nad njim.
Obično kada gledamo drveće gledamo ga iz perspektive stojeći na zemlji neposredno do njih
ili njihove neposredne blizine. To je točka gledišta iz koje smo naviknuti gledati drveće.
Naginjanjem bonsaija prema gledatelju dobivamo istu perspektivu koja pomaže bonsaiu u
stvaranju predodžbe veličanstvenog i velikog drveta.
Slika lijevo:
Pogled na
drvo prema
gore iz
njegove
neposredne
blizne. Imate
osjećaj kako
se izdiže i
obuhvata
vas.
36
Proporcije grana
Kako bi kod bonsaija postigli dojam veličine proporcionalno smanjujemo grane u odnosu na
veličinu debla.
37
Ovaj japanski crni bor je prilično star. Ima Na slici isto drvo nakon
ispucalu i grubu koru, ali dugačke i brojne ponovljenog stiliziranja.
grane čine drvo mlado i nisko. Primjećujete kako drvo izgleda
puno više, grane su u puno boljoj
proporciji (daleko bolje iskorišten
materijal).
Perspektiva
Pogledamo li drveće iz naše perspektive sa zemlje primjetit ćemo kako je veći dio debla bliži
nama (baza) širi i veći, a gornji dio se udaljava, smanjuje iznad nas i sužava prema vrhu.
38
Na slikama koje slijede ispod su primjeri koji pojašnjavaju primjenu omjera visine–širine na
drvo.
39
Na crtežima iznad primjećujete kako isto drvo izgleda na različitim
udaljenostima. Od lijevo ka desno: daleko, bliže, blizu. Razmotrite ove oblike
kada kreirate vaš bonsai.
Budite pažljivi pri korištenju ovog principa omjera širine-visine te ga nemojte koristiti za sve
bonsaije. Omjer širine-visine drveta je neovisan u vašem prikazu bonsaija i nije univerzalna
formula za sve. To je samo alat za izražavanje, jer ako bi upotrebljavali jednak omjer za sve
vaše bonsaije dobili bi efekat ravan nuli, a vaša ekspresija nebi imala smisla
Manji omjeri prikazuju pogled izbliza, snagu, starost ili energiju. Veći omjeri prikazuju
pogled s udaljenosti, gracilnost ili odreñene uvjete staništa ili portretira bunjin (literati) stil.
Naučite se koristiti odgovarajućim omjerima za svaku bonsai kompoziciju posebno. Koristite
omjer tako da pojačava vašu poruku koju želite prenjeti i dopustite drugim elementima
kompozicije bonsaija da podržavaju taj omjer (više o tome u poglavlju INTEGRITET
DIZAJNA).
40
Starost
Često razvijamo i stiliziramo naše bonsaie tako da prikazuju veliku starost. Kako je već prije
spomenuto, bonsai često prikazuje arhitipične ideale. Bez obzira radimo li portret bonsaia s
specifičnim individualnim karakterom, impresija velike starosti je uvjek dio poruke. Većina
drveća na kojima radimo često su relativno mlada te se kroz godine razvoja znakovi starosti
pojave. Meñutim, mi želimo da naš mladi bonsai izgleda vrlo staro zbog toga upotrebljavamo
razne umjetničke tehnike kako bi to dočarali.
U grupi bonsaia (stil šumice) imate priliku koristiti drveća različitih starosti kako bi uveli
dinamiku u kompoziciju. Jednako tako skladatelj ili glazbenik u svojoj glazbi primjenjuju tiše
i nježnije tonove kako bi istaknuo mir u glazbi ili kontrast s dinamičnijim i glasnijim
tonovima. Tako u grupi bonsaija mlada drveća unose dinamiku i interesantnost koja je
kontrast starijem drveću u kompoziciji.
Nebari ( jp. poželjeni korijen) starog drveta. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.
41
c. Pretjerano zadebljno deblo
Vrlo stara drveća imaju veliko i masivno deblo u usporedbi s njihovom visinom. Kao u
slučaju perspektive opisana ranije, izgled debelog debla ističe starost i veličinu.
42
d. Otvorena struktura lišća
Jako bujno lišće koje prekriva strukturu krošnje je tipično za mlado drveće pa čak i za zrelija
drveća. Kad drveća ostare, teže prorjeñenoj masi lišća i otvorenijoj kompoziciji. Prorjeñenom
strukturom lišća na našem bonsajiju možemo raditi na drugim obilježijima koja unose dašak
starosti drveta.
Ovaj japanski bijeli bor izgleda jako star iz više razloga, posebno zbog
mnogobrojnih starih grana koje čine krošnju. Ali to isto drvo se doima dosta
mlañe zbog guste strukture lišća koje prekriva strukturu krošnje.
43
Znakovi ožiljaka (jin, shari)
Kako drvo živi i stari neprekidno je izloženo surovosti prirode (vjetar, hladnoća, napad
kukaca, bolest itd.). Umetnete li izgled ožiljka na drvetu u vaš bonsai dizajn možete istaknuti
starost.
Obilježja takvih oštećenja su da ne izgledaju svježe napravljena. Kako bi bili što uvjerljiviji
treba ih ograničavati u cijeljenju. Izgled ožiljka nebi smio biti pravilan i obli već prilično
neurednog oblika. „Mrtvo drvo“ i slomljen vrh trebaju izgledati jako staro kao da se se to
dogodila prije dosta godina.
Drvo u početku svog života ima nježnu i glatku koru, ali kako stari ta kora postaje ispucala i
hrapava. U početku ta ispucalost postaje vidljiva prvo na kori debla dok kora grana ostaje
glatka. Jako staro drveće ima konzistentnu koru po cijeloj strukturi od debla do grana.
Ovaj japanski crveni bor izgleda jako staro jer je kora nepromjenjena na svim
dijelovima drveta. Čak i tekstura malih grančica imaju isti karakter debla.
Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.
44
Ova Styrax japonica dočarava veliku starost, u svim dijelovima, tekstura kore
cijele strukture drveta je zrela i kozistentna. Fotografiju ustupio časopis
„Bonsai Today“.
45
Stanište
Priča je je jako važna u bonsai umjetnosti. Veliki dio priče se odnosi na okoliš i srodne
elemente. Drveće u prirodi je u svom prirodno staništu za razliku od bonsaija koji je izvañen
iz staništa i posañen u posudu. Koristimo se raznim umjetničkim tehnikama kako bi dočarali
prirodno stanište koje je dio svake bonsai priče.
Izložbeni elementi
Stalak na kojemu se obično bonsai izlaže ima nekoliko funkcija. Prije svega on je formalni
element, a izložba je obično formalna te pomaže u prikazu teme. Koristi se u prenosu
različitih stupnjeva značenja i/ili u prikazu zemljopisnog mjesta. Što je takoñer formalnost.
Kompanjon biljka, na primjer, može biti izložena na vlastitom niskom stalku, dok se bonsai
izlaže na višem stalku jer je on fokus izlaganja. Što je obrnuto, u slučaju poljskih vrsta
bonsaija koji se stavlja na niže stalke u kombinaciji s suisekiem koji je na višem stalku i
simbolizira udaljenu planinu. To je prikaz prirodnih aranžmana tih elemanata kao u prirodi.
46
Na slici (iznad) kompanjon biljka naglašava odreñeni okoliš (močvara ili livada). Uz
to, boja i gole grane biljke naglašavaju godišnje doba. Fotografija Sylvia Smith.
Ima dosta formalnih aspekata izlaganja u bonsai umjetnosti. Ova tema je opširna i ne stane u
ovu knjigu, s toga preporučam pročitajte slične tekstove, edukaciju te puno prakse u izlaganju
kompozicije.
Posude
Posude raznih oblika i veličina mogu efektno prikazati stanište. Ovdje je izloženo nekoliko
načina ka se koristi taj element kompozicije.
Ne glazirana posuda koja je visoka i uska pomaže predočiti drvo koje raste u procjepu stijene.
Takva vrsta posude je dosta efektna kod tanjeg drva u stilu kaskade
Druga forma posude za prikaz takve slike je posuda u obliku polumjeseca. Takva posuda
podsjeća na teksturu stijene a oblika je kao da će obuhvatiti drvo. Taj oblik posude pomaže
istaknuti bazu debla a drvo u njoj izgleda kao da raste iz procijepa neke stijene.
U drugom slučaju, više literalnog načina prikaza staništa, drvo posadimo direktno na kamen.
To možemo izvesti u stilu korijen preko kamena ili saikei stilu, gdje je drvo posañeno u
pokotinu na stijeni.
47
Bor u posudi oblika polumjeseca Japanski javor raste na stijeni.
Fotografija Kurta Gagela. Fotografija Suthina Sukosolvisita.
48
Prikaz drveta na prostranoj livadi
Široka, plitka, ovalna, okrugla ili pravokutna posuda pomaže u stvaranju slike prostrane
livade. Za isticanje ove slike pomaže rub koji je plosnat i daje osjećaj prostornosti. Ovaj način
prikaza je najbolje raditi sa vrstama drveća koje inaće rastu na livadama ili ako se drvo
oblikuje u stilu metle ili neformalne metle.
49
Prikaz drveta na vjetometini
Plosnata kamena ploča upotrebljena kao površina sañenja drveta pomaže u prikazu drveta
koje raste na vjetrom šibanom mjestu.
Plitka ovalna posuda ili izbočena kamena ploča efektno djeluje u prikazu šumskog proplanka.
50
Japanski javor u prirodnom izgledu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.
51
Mahovina
Razne vrste mahovine se obično koriste radi ukrašavanja bonsaia pred izložbu.Debeli tepih
napravljen od bujne mahovine koja prekriva površinu zemlje u posudi pomaže dočarati sliku
travnate livade. Razni su načini na koji mahovina može dati specifičan kontekst vašoj bonsai
kompoziciji.
Mahovina pomaže u osjećaju starosti i permanentnosti kompozicije. Mogli ste presaditi drvo
prošli tjedan, ali ako ste primjenili mahovinu i ispravno je posadili na površinu supstrata drvo
će izgledati kao da je tu raslo desetljećima ili stoljećima. Iako rast mahovine na površinskom
korijenju i deblu izgleda dosta efektno, zapamtite to nije uvjek tako i rast mahovine nije uvjek
prihvatljiv jer može uzrokovati oštećenje kore.
Stari bor s mahovinom očigledo je rastao neko vrijeme u ovoj posudi, jer je
mahovina obrasla korjenje.
Raznom primjenom mahovine može se dočarati alpski pašnjaci ili planinski buseni trave.
Krpicama od mahovine može se dočarati surovi okoliš dok tepihom ispunjenim mahovinom
se može dočarati umirujući okoliš.
52
Ovaj tepih od mahovine dočarava osjećaj smirenosti.
Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».
Ako mahovina ima cvjetiće u obliku malih „zastavica“ prilikom sadnje budite sigurni da sve
rastu u istom smjeru, te da su konzistentne sa smjerom rasta bonsaija. Ovaj mali detalj može
biti skadan ili može narušavati integritet kompozicije.
Ove reference mogu biti djelotvorne u komunikaciji bonsaiji umjetnosti. Takoñer, neki
prirodni elementi nisu korisni za naš izražaj, kako ćemo razmotriti u sljedećem poglavlju.
53
Više k umjetničkom dizajnu
Priroda je irelevantna
Do vraga, kažete? Zapravo, bonsai je prije svega umetnost oblikovanja a tek onda priroda.
Ova važna tvrdnja znači da ćete morati dosta učiti kako bi stvarali smislenu bonsai umjetnost.
Ne zaboravite – umjetnici ne kopiraju, oni tumače i daju svoje gledište.
Sastavite listu bonsai «pravila» te krenite u šetnju parkom ili šumom i brzo ćete shvatiti da
drveća koja vidite nisu bonsai.Važno je shvatiti kako su razvojne forme drveće irelevantne u
odnosu na vaš bonsai dizajn. Ono što je relevantno je to što razvojne forme drveća govore
ili ne govore gledatelju i kako one pridonose ili ne pridonose stvatnosti dizajna.
Kad radimo na prikazu slike velikog drveta možemo naići na odreñene neobičnosti koje nisu
uobičajene za strukture drveća u prirodi. Umjetnost u prirodi (oprostite igra riječi).
Prvi razlog je taj što je drvo fizički kompleksan organizam. Kako na bonsaiu radimo na maloj
strukturi moramo pojednostaviti izgled osnovne strukture drveta, jer smo ograničeni
prostorom. S toga je smanjenje nužna simplifikacija
Drugi razlog za simplifikaciju je taj što moramo raditi s idejom koja nemože protumačiti sve
što će gledatelj vidjeti u vašem djelu.Krasan primjer je izjava na jednom od intervijua sa
velikim redateljem filmova Stevenom Spielbergom . Ja ću parafrizirati : «Izjavio je kako
mnoge elemente filma ostavlja ne definirane ili donekle definirane, zato što gledatelji donesu
sami zaključak s daleko više mašte nego što im ja mogu interpetirati»
54
U našem slučaju, ono što je on izjavio, je isto kao da mi pokušamo izraziti i protumačiti svaki
mali prirodni detalj našeg bonsaia eliminirajući sadržaj ili značenje više nego smo ga
uključili. Pojednostavimo i dopustimo mašti gledatelja da sam zaključuje.
Zamršena mreža
Nadalje, postoji problem mjerila. Drveće u prirodi ima lišće ili iglice jako male u odnosu na
grane i stablo. Što nije slučaj sa bonsaiem. Zbog toga grane i lišće obično formiramo u obliku
folijarnih jastučića. Ovakav privid reda će odvratiti emfaziju s listova ili iglica,jer su van
mjerila ukupne kompozicije. Oblikovanje jastučića ističe vanjske obrise folijarnih jastučića
više nego samu veličinu lišća. – kao na fotografiji ispod:
55
Jednostavno kao 1,2,3
Ova osnovna bonsai kompozicija grana je zapravo umjetnika spoznaja ritma i toka (kretanje
oka). Takav redosljed grana potiče odreñeni tok oka gledatelja vodeći njegov pogled unutar i
okolo cijele kompozicije.Nije uvjek nužan redosljed lijeva-stražnja-desna grana, ali bi trebao
postojati logičan redosljed, jer će pogledu gledatelja izmaknuti odrñena mjesta ili će se
zaustaviti zbog ne logičnog slijeda. Jednostavno rečeno siromašan ili slab redosljed grana
rezultirat će ne zainteresiranošću gledatelja.
Nasuprotne grane (dvije grane koje rastu u istom nivou na nasuprotnim stranama debla),
rezultiraju zaustavljnjem pogleda i nedaju čistu naznaku kako nastaviti dalje. Zbog toga
gledatelj ima prekid prirodne putanje unutar i okolo cijele bonsai komppozicije. Drvo s
nasuprotnim granama izgleda kao dva drveta, jedno ispod nasuprotnih grana a drugo iznad što
potpuno narušava integritet dizajna (dva dijela umjesto jedan u cijelosti).
Uobičajena horizontalna forma nasuprotnih grana dijeli deblo na dva dijela odražavajući liniju
zemlje. Predlažem da nivo horizontalne linije treba biti uvijek van drveta kako bi se izbjeglo
dijeljenje drveta na dva dijela.Grane bi trebale biti mehanizam koji pobuñije ritam i tok, a
nasuprotne grane su referentne linije za «zaustavljnje».
56
Izgled ovog inače lijepog Japanskog javora (iznad) narušavaju nasuprotne
grane. Primjećujete kako se mjesto gdje izrastju grane iz debla počinje
zadebljvati i vremenom će postajati još gore.
Na slici iznad primjećujete kako nasuprotne grane gotovo režu drvo na pola,
stvarajući podjelu strukture. Ujedno lijeva grana je neprirodno ravna i
upadljiva u odnosu na druge grane ovog bonsaia. Fotografije ustupio časopis
„Bonsai Today“.
57
Na umjetniku je odgovornost privući gledatelja i voditi kroz kompoziciju. To se odnosi na sve
umjetnosti pa tako i za bonsai. Imajte to na umu kada stvarate bonsai, ako izostavite važne
elemente umjetničke kompozicije vaš rad će pasti u vodu.
Ovaj japanski crni bor ima monoton redosljed grana ; lijevo, lijevo-
desno, desno (nespominjući ostale mane na ovom boru) čine ovu
kompoziciju nazanimljivom. Fotografija Howarda Smitha.
58
Zaključak
Kao i u mnogim umjetnostima tako na kraju krajeva i ovdje postoje načini za kršenje tih
principa. No, najprije naučite kako uspješno primjenjivati te principe pa ih onda počnite kršiti.
„Pravila“ nisu važna, važna je estetika koja „pravila“ nalažu. Kao umjetnik, morate naći
načine kreativnog izražavanja, no prije ih morate razumjeti
Elementi kompozicije koji su prije navedeni u većini bonsai knjiga manje ili više se navode
kao osnovne odrednice bonsai dizajna. Ući dublje u ovu konvenciju i rad je zapravo
razumjevanje što svaki od nas teži ostvariti u dizajnu i hortikulturološkom gledištu. Kao
umjetnik morate nastojati pronaći alternativne načine koji olakšavaju izražavanje tog govora.
To je umjetnost
59
Elementi istančanosti i smjera
Pored osnova dizajna i kompozicije,treba razmotriti i druge stvari vezane za proces dizajna.
Te stvari nam pomažu povezati kompoziciju u u cjelinu, nadoknaditi inherentne nedostatke ili
pomažu voditi gledatelja prema glavnoj točki interesa kompozicije.
Perspektiva gledatelja
Zapravo vaša publika zaista želi pronaći nešto zanimljivo i osobito u kompoziciji koju
prikazujete. Ako im u tome pomognete, vrlo brzo će donjeti odluku (svjesno ili nesvjesno)
izbjegavajući pogreške kompozicije da li im sviña. Imaju ći to na umu jako teško će donjeti
suprotnu odluku ako ste ih u to uspjeli uvjeriti.
Kognitivna disonancija je takoñer povezana s vašim egom. Jednom kad donesemo zaključak,
novi podaci su u konfliktu sa našim zaključkom uzrokujući nelagodu. Mi ne volimo ideje u
kojima nebi bili u pravu. Zato je većina naših odgovora na nove konfliktne podatke takva da
ih kompromitiramo. Nastojimo vjerovati da su novi podaci netočni i ne postoji donošenje
novog zaključka jer već imamo svoj. "Uh! Sad se bolje osjećamo," mislimo.
Dakle, pomozite vašoj publici da vide samo dobru stranu,a ne vide greške u vašem dizajnu
(uvjek je negdje nekakva greška).Jednom kad vide dobro neće primjetiti mane koje bi
umanjile dojam.
Točka interesa
Katkad kad prvi put ugledate sirov materijal ( netrenitan material) primjetit ćete da raspolaže s
jednim osobitim potencijalom. Nekad ćete naići na stabla koja su prilično uobičajena ili
možda ne obećavaju, ali to neznači da nisu vrijedna obrañivanja u bonsai. S takvim
materijalom je važan dio dizajnerskog posla koji će istaknuti perspektivan izgled.
Na način što ćemo istaknuti njegove potencijale,a umanjimo dojam ostatka kompozicije. To
ne znači da se ignoriraju ostatali dijelovi drveta već da se dizajniraju srazmjerno osnovnom
izgledu ili da se «stiša» ostatak drveta. Takvim načinom se neće poremetiti gledatelj jer će
pogledom brzo pronaći glavnu točku kompozicije.
60
Fizički izgled
Na primjeru ispod, Upadljiva proporcija površinskog korijenja ovog javora očito je ključna
osobina. Stiliziranje ostalog dijela drveta je uobičajen i uravnoteženih formi ističući dodatno
glavni dio drveta. Bez obzira što greške mogu biti na vrhu, naš prvi odgovor na ovu sliku je
„Vau!“.
61
Boja i kontrast
«Za mene je boja danonoćna opsesija, radost i briga»
-- Claude Monet
Drugi način isticanja glavne osobine drveta je boja. Postoji puno načina isticanja
upotrebom boje.Evo nekoliko primjera :
Na slici iznad, oblik lišća nije fokusna točka. Na ovom Juniperusu je umjetnik
upotrebijo četkicu za poliranje kore i promjenio boju iz mat smeñe u
crvenkastu. Dobio je krasan kontrast boja izmeñu bijelog mrtvog dijela stabla i
bogate zelene boje listova. Boja žive žile drveta je komplementarna s bojom
posude zanimljivog oblika polumjeseca. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai
Today“.
62
Kako ne možemo primjeniti boju listova i debla na sva drveća, moramo naći načina upotrebe
boje u emfaziji bonsaia. Kao na primjerima ispod:
Slika iznad prikazuje kako svijetla boja posude i nježni zeleni tepih mahovine
daje kompliment i kontrast svjetlo obojenim, isprepletenim granama ovoj
šumici bukvi. Žućkasta boja posude ističe boju novoformiranih pupova. Ali s
druge strane...
63
Greške
Prikrivanje mana
Skoro da nema drveta za bonsai koje je bez mane ili nepoželjnih karakteristika. Često nismo u
mogućnosti popraviti odrñene mane te nam ostaju kao trn u oku inače lijepog bonsaia. Ipak,
postoje mogućnosti da se premoste ti problemi s oreñenim umjetničkim konvencijama.
Pogrešni smjer
Koristeći slične metode koje su opisane u prthodnom poglavlju možete katkad popraviti loš
izgled usmjeravajući pažnju gledatelja na nešto drugo.
Na ovom primjeru ispod, Brijest ima slabu strukturu površinskog korjena, loš oblik debla i
neke grane su preravne. Kako bi iz ovakvog materijala izvukli najbolje, umjetnik je odlučio u
kompoziciju unijeti veliku dramu. Prikazujući snagu prirode u pokretu sekundarnih i
tercijarnih grana. Prvi dojam kad pogledamo ovo drvo je kao da je drvo izloženo iznenadnim
naletima bure (radije nego: „Uh, koji grozan korijen“ ). Gledano u cijelosti značajno je
umanjen slab izgled.
64
Deblo drveta (ispod) se slabo stanjuje prema vrhu. Ovdje umjetnik aranžira grane tako da
emfaziju vodi podalje od izgleda debla (stanjenje debla prema vrhu) ističući lepotu grana i
lišća. Boja mahovine je komplementarna boji lišća stvarajući vizuelnu vezu i pomažući na taj
način da gledatelj gotovo ignorira deblo.
65
Integritet dizajna
Raspad komunikacije
Jeste li primjetili kako lako doñe do primanja ili slanja krive informacije putem e-maila?
To se gotovo stalno dogaña. Netko nešto napiše u dobroj namjeri i bezazleno, a primatelj
e-maila stekne dojam da se autor poruke ljuti ili šali. To je zato što se ljudska komunikacija
odvija na više razina, a ne samo na jednoj. Kada stojimo licem u lice izgovorena poruka je
kao pola poruke koju dobijete e-mailom. Kada komuniciramo licem u lice govorimo što
mislimo uključujući i govor tijela, facijalnu ekspresiju, ton i boju glasa, te pomno biramo
riječi... Ta vrsta komunikacije je vrlo kompleksna i delikatna operacija. S toga ako maknemo
različite načine komunikacije eliminiramo odreñene osjete (vid,zvuk ...) i komunikacija
propada
Kada pokušate izraziti smisao u vašem bonsai djelu, ukoliko ne uzmete prednost različitog
načina komunikacije konzistentnost poruke i komunikacija s gledateljom propada.
Umjetnička komunikacija je u toliko nijansi slična verbalnoj komunikaciji licem u lice.Ako
izgnorirate odreñene elemente komunikacije izgubite sposobnost povezivanja s gledateljom.
Kompozicija drveta
Ako znate koje forme grana i debla prenose odreñeno značenje (poglavlje 1.), koja je vrsta
pogodna za koji oblik i znate prikazati odreñeni utjecaj staništa na vaše drvo, onda je sljedeći
korak sve staviti u koherentnu kompoziciju.
Kompozicija sastavljena od debla, grana, izbojaka, korjenja, posude i postolja je isto što i
recept za kolač sastavljen od brašna, šećera, margarina, mljeka, jaja i vanilije. Ako ste to sve
dobro kombinirali može biti ukusno!
Važno je imati na umu svaki dio drveta, svaki element dizajna..., sve mora djelovati k
konzistentnosti poruke. Najvažnije je da nijedna osobina ne smije biti protiv slike koju želite
prikazati ili poruke koju želite izreći (želite li staviti ocat umjesto vanilije u vaš kolač?)
To ne znači da dizajn mora biti jednodimenzionalan ili monoton. Napetost je važna u dizajnu,
no sveukupna poruka mora biti konzistentna. Osnove svih odstupanja ( jedino odstupanja s
dobrim razlogom) čine reference.
Najlakši način da otkrijete dali vaše drvo ima konzistentnu poruku je da si postavljate pitanja
za svaki element posebno. Na primjer, za vrijeme i po završetku se zapitajte slijedeće :
66
• što govori kut grana?
• što govori oblik grana?
• što pokret grana govori?
• što govori razvijenost grana?
• što stanjivanje grana govori?
• što struktura vrha govori?
• što govori količina lišća?
• što govori oblik lišća?
• što govori distribucija lišća?
• što govori prazan prostor (nepostojanje) na drvetu?
• što govori tekstura kore?
• što govori boja kore?
• što govori celokupna kozistentnost kore?
• što govori vidljiva struktura korjena (nebari)?
• što govori oblik površinskog korjenja?
• što općenito govori vrsta drveta?
itd…
Svi odgovori na ova pitanja trebali bi ukazati na konzistenciju. To ne znači da svi odgovori
trebaju biti isti, nego bi morali bit sukladni jedan drugome i konzistentni s cjelokupnim
ciljem. Ako bilo koji odgovor nije sukladan željenom cilju, tada nastaje sukob i umanjuje se
integritet dizajna.
Na primjer, ako orkestar sastavljn od basa, violina, čela, fagota i francuskog rog svira
„Feelings“, a trube i tromboni sviraju temu iz „Star Wars“ rezultat će biti smanjeni integritet
cijele kompozicije (kao što je već rečeno). U ovom primjeru veći dio orkestra svira
melankoličnu i osjećajnu temu dok trube i tromboni sviraju mušku, agresivnu temu. Onaj koji
je došao na taj koncert je zbunjen i traži novac nazad!
Ako primjetite da neznate odgovor ni na jedno pitanje, to ukazuje na problem s kojim se treba
pozabaviti. Riješenje ovog problema će možda zahtjevati neko vrijeme, ali ćete bar znati
usmjeriti vaš trud.
Ako primjetite da neznate odgovor na neka pitanja, to pokazuje da počinjete slaggati kockice
vašeg dizajna. Ako neznate što govori koji element, kako onda možete uspjeti? Nadam se da
su vam ovi važni prikazi jezika umjetnosti postali jasniji.
Vodič za odreñivanje što pojedini specifični izgled znači, a odnosi se na liniju, oblik, boju i
teksturu potražite u poglavlju 1. Kako ovo poglavlje nije obuhvatilo sve potražite slične
67
tekstove koji se odnose na umjetnost. Primjeri i objašnjenja koji se odnose na bilo koju vrstu
umjetnosti pomoći će i vašem bonsai dizajnu da bude što smisleniji i uspješniji.
Problemi konzistencije
Kada bonsai pustimo da se razvija bez naše intervencije ili umjetnik kreira nemaran integritet
nastaje konflikt u bonsai dizajnu, a rezultat je siromašna i slaba komunikacija. Primjenom
kritičnog i bez kompromisnog pogleda na kompoziciju možemo uočiti konflikte bonsai
dizajna. Drugi način otkrivanja problema konzistencije je odgovaranje na pitanja iz predhodne
liste (iznad). Ako odgovori na pitanja nisu kompaktibilni s željenim ciljom dolazi do sukoba i
smanjenja integriteta dizajna. (čitaj: narušavanje komunikacije i umjetnosti).
Ako pogledamo ovaj japanski crni bor primjetit ćemo deblo kutnog smjera, značajnog
stanjenja prema vrhu, ispucale stare kore i snažne strukture površinskog korjena, ALI grana
dugačkih, tankih i oblika valovitih zavoja s lišćem koncetriranim na vrhovima grana imamo
problem (slika ispod).
Deblo govori:
snaga, muškost,
starost, strogo
Površinsko korjenje
govori:
snaga, starost,
muškost
Grane govore:
finoća, ženstvenost,
nezrelost, mir
Vidite li konflikt? Prva dva elementa su konzistentna u svojoj poruci. No, treći element, grane
govore nešto potpuno suprotno od ostatka drveta i nema logičnog objašnjenja. To nam govori
da grane trebaju možda jedan duži period pažljivog stylinga/treninga kako bi prenjele
konzistentnu poruku starosti, snage, muškosti i strogosti.
68
Nekozinstentnost staništa
Ako pogledamo ovaj bonsai javor primjetit ćete da uglavnom ima razvijenu strukturu korjena
s jedne strane, gracilno, tanko izuvijano deblo iz kojeg izrastaju ravne horizontalne grane koje
zadržavaju svoju pravilnost. U tom slučaju imamo nekozinstentnost poruke.
korjenje govori:
direktan pokret, slabo, kržljavo
deblo govori:
linija debla je prepravilnih zavoja, ženstvenost
grane govore:
snaga, muškost, stabilno, strogo
U ovom slučaju korjen i deblo su konzistentni u svojoj poruci, dok grane prikazuju svoje
stanje i pokret. Ravna forma grana je u konfliktu s ostatkom drveta, te izbacuju iz ravnoteže
cijelu kompoziciju.
69
Nekonzistencija stvarne starosti:
U ovom primjeru (iznad) dizajn poljskog brijesta prikazuje drvo iz perspektive izbliza.
Posuda je tamna i kutna, drvo ima snažno deblo koje se stanjuje prema vrhu. Grane su
poprilično guste i duljina im opada prema vrhu. Ali struktura vrha krošnje je trokutasta i
označava mlado drvo.
Posuda govori:
snaga, muškost, strogost
Deblo govori:
perspektiva izbliza, snaga, muškost
Ovi jednostavni primjeri pomažu prikazati neke probleme u bonsai dizajnu na koje treba
obratiti pozornost . Konzistencija pomaže u snazi prikaza , te pridonosi težini poruke. Na taj
način pomaže uspjehu i uvjerljivosti samog dizajna.
70
Kompozicijske pogreške
Pokraj uobičajenih bonsai pogršaka i mana opisanih u ovoj knjizi postoje pogreške
kompozisije koje treba izbjegavati. To su pogreške u umjetničkoj konvenciji koje su ili
umjetne ili neprimjerene ili odvlače pozornost s umjetničkog prikaza bonsia.
Doticanje tangenti
Kada se dvije linije ili obrisi različitih ishodišta dodiruju to stvara distraktibilnu osobinu. Ta
vrsta pogreške odvlači pogled daleko od prirodnog toka kompozicije, kao na slikama dole :
71
Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“
Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla
Kad je glavna linija debla nekonzistentno oblikovana ili nekonzistenta u pokretu stvara se
neugodna napetost u kompoziciji. Takoñer, kada jedna linija odstupa od toka kompozicije
stvara se distrakcija. Takva vrsta odstupanja se može iskoristiti kao fokusna točka dizajna. U
tom slučaju ona mora nadjačati ostale elemente i mora imati logičan slijed. Ovdje su neki
primjeri :
72
Konzistentni kut grana na ovoj borovici kvari jedna grana koja strši
na vrhu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.
73
Pogrešna pozicija sadnje
Pozicija drveta u posudi, izrastanjen stabla iz zemlje, te nagnutost i nivo sadnje u posudi su
prvi elementi koje vidimo na bonsaiu. Ti elementi zato moraju biti propisno izvedeni kako bi
se spriječio loš prvi dojam. Iako ostatak kompzicije može biti prilično lijep, ti elementi mogu
nadjačati efekat cijele kompozicije.
Ovaj japanski crni bor je postavljen na krivu Ovaj japanski bijeli bor ima slab
poziciju u posudi. Forma drveta je van kut debla u posudi. Kako deblo
centra. Deblo treba pomaknuti više prema prilično neznatno izgleda, kut
desno. debla u posudi bi trbao biti
mnogo jači i značajniji (raspored
lisne mase bi trebalo kvalitetnije
obraditi).
74
Pozicija posude na stalku je takoñer važna, posudu treba postaviti u centar (lijevo ili desno od
centra, naprijed ili nazad ako prekriva intarziju prednje strane izlagačkog stalka.
Ponekad je teško pronaći centar s obzirom da je drvo često posañeno u pravokutnu ili ovalnu
posudu malo na jednu stranu. Meñutim, te odrednice koje se odnose na drvo i posudu ne
odnose se na posudu i stalak. Balans izmeñu dinamičnog toka debla i posude odreñuje
poziciju sadnje bonsaia u posudu. Ako zbog toga postavljate posudu van centra stalka pojavit
će se disbalans. Postavljanje posude bilo gdje drugdje nego u centar stvara distraktnu
neravnotežu.
Simetrija
Dojam koji prenosi uredan razmak je umjetno i dosadno. Neke stvari izgledaju ne prirodne
zbog takvog razmaka.
Iako su ova stabla (iznad) smještena različito naprijed i nazad, njihov razmak
od lijevo prema desno je ružan i umjetan.
75
Ista stabla (iznad) izgledaju puno prirodnije.
Dok mane i pogreške gore opisane mogu narušiti komunikaciju i samoizražaj, u sljedećem
poglavlju ćemo vidjeti kako možemo upasti u zamku samoizražaja.
76
Zaključak
Komunikacija i samoizražaj
Ni jedan jezik ne može uspjeti bez strukture. Osnove komunikacije su uvjek relevantne i
uvijek neophodne. Sposobniji pojedinci uz kreativnost mogu lukavo kršiti osnove
komunikacije i uspješno komunicirati, ali s rizikom i pomoću konteksta prenositi značenje.
Bez osnova i bez odreñenih osnovnih referenci komunikacija je ne izvediva bilo verbalana,
pisana, tjelesna, zvukovna ili grafička.
U doslovnom smislu gore navedeni novinski naslovi mogu biti komični ili pogrdni. Meñutim,
vjerojatno logičan kontekst ćemo zaključiti pročitamo li točan smisao u svakom slučaju.
Ova knjiga nastoji sagledati važne osnovene komponente umjetničke komunikacije. Čak i sa
ovim smjernicama moramo ostaviti mjesta za samoizražavanje. Samoizražaj je sastavni dio
umjetnosti i komunikacije.Kako bi bilo samoizražavanje uspješno u komunikaciji mora
sadržavati neke temeljne ijasne kontekstualne reference.
Samoizražavanje
Bonsai se definira na razne načine kod različitih ljudi. Jedna popularna i djelotvorna definicija
bonsaia je kako je bonsai način samoizražavanja. Vaš individualan koncept bonsaia će voditi
stiliziranje i odreñeni vlastiti izražaj koji će uključiti umjetničko nastojanje. Ako zanemarite
umjetničku konvenciju vaše djelo će biti uskraćeno u sposobnosti komunikacije s gledateljem.
Samoizražavanje je zanemarivo i impotentno bez uobičajenih referenci za konceptializaciju
vaše komunikacije.
77
Smješan primjer
Recimo sada, da je ta osoba sretna i koristi izraz „PEEYOW!“ kako bi izrazio sreću. On,
meñutim, nema uobičajenu referencu i neće ga svatko razumjeti pa je njegov način
izražavanja sreće nekoristan za sastanak.
Uobičajena konvencija za sreću može biti izražena uzvikom, ali uzvik može biti formiran u
sklopuobično shvatljive konvencije, kao i vokabulara relevantnog jezika ( ili kontekstualnog
razumjvanja da gospodin ne govori hrvatski). Povrh toga, uzvik sreće povezuje se sa
kontekstom društvenih normi. Drugim riječima, komunikacijaje uglavnom vezana osnovama
konvencije široko priznatih normi koje su odmah razumljive svima.
Sad primjenite samoizržavanje na bonsai. Recimo da svi vaši bonsaiji imaju razgranate
grane.(ramificirane). Ponosite se svojim razgranatim granama na vašem drveću i uvjereni ste
da je vaš posao definiran. Sviña vam se način na koji su formirani (silueta lijepo oblikovanih
izbojaka), ali nerazumijete zašto se vašm prijateljima i članovima kluba ne sviña vaše djelo.
Čini vam se kako ne razumiju želite da izgledaju
vaši bonsaiji.
78
Kao u predhodnom primjeru u slučaju gospodina „PEEYOW“. U savakom slučaju bez
osnovnih konvencija konteksta rezultirat će nerazumljivim i nezanimljivim pokušajem
komunikacije. Nitko neće naći lijepotu i zanimljivost u propaloj komunikaciji. Najbolji interes
u takvog nastojanja je u osobnosti.
Bonsai upjeh ili neuspjeh je na temelju umjetnosti. Dobar bonsai je onaj koji govori za nas,
koji je uspješan u prenošenju umjetnikove poruke i onaj koji uspješno dotiče nešto u nama.
Učite biti više umjetnički u vašem radu s bonsaiem i naučit će te radit bolje bonsaie bez
slučaja „PEEYOW“.
Zapravo ... ovo je kraj ove knjige, nadam da ovo nećete smatrati krajem diskusije bez obzira
na sve navedeno u ovoj knjizi. Najbolje savjete koje vam mogu dati su:
Ova knjiga je mali uvod u ideje, konvencije i koncept. Iskreno se nadam da ćete ući dublje u
tematiku u namjeri da dobijete više razumjevanja.
Hvala što ste pročitali moju malu knjigu. Nadam se da ste nešto naučili i da sam vam dao
neke odgovore na vaša pitanja. Na kraju se nadam da imate daleko više pitanja jer vam pitanja
potiču vlastito istraživanje i daju daleko više od samog jednostavnog odgovora.
79