EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT

PRAVNI FAKULTET
OPŠTE PRAVO

POJAM I ZNAČAJ DOPRINOSA

- SEMINARSKI RAD -

M e n t o r: K a n d i d a t:
Prof. Dr Izet Banda Lazić Dejan
018/16-OP
Brčko, januar 2019
 UVOD

Doprinosi su jedan od finansijskih instrumenata kojima se prikupljaju sredstva za finansiranje

javnih rashoda. Ne postoji opšteprihvaćena definicija doprinosa, tako da se ona izvodi na osnovu
karakteristika samih doprinosa.

Savremena praksa i teorija poznaje veliki broj doprinosa. U pitanju su destinirani javni prihodi
namjenjeni kako izgradnji objekata infrastrukture, komunalne privrede i slično, kao i socijalnoj
sferi (socijalno osiguranje) i privredi (komore i druge asocijacije).

Sažimajuči suštinu definicija domaći i strani teoretičara, ističe se da su doprinosi posebna vrsta
namjenski javni prihoda koja se na osnovu uvedene obaveze ubira od fizički i pravni lica.

Doprinosi su kao i porezi, javna davanja državi. No, temeljna je razlika između doprinosa i
poreza u tome što za poreze nema unaprijed određene namjene njihovog trošenja, a za doprinose
ona postoji. Primjera radi, kada platimo porez na dohodak, onda ne znamo hoće li se od tog
novca finansirati izgradnja ceste, obrada zemlje ili plate carinika. Za doprinose je, naprotiv,
unaprijed utvrđena namjena njihovog trošenja.

Dakle, onaj ko plaća doprinos za zdravstveno osiguranje zna da je namjena tih sredstava
pružanje zdravstvenih usluga. Štoviše, za doprinose bi trebao postojati i određeni odnos između
visine uplaćenog iznosa i protuusluge koja se za uzvrat dobije.

Tako bi na primjer viši iznos doprinosa plaćenog za penziono osiguranje u pravilu treba značiti i
višu kasniju penziju. Za poreze takva veza ne postoji jer teoretski svi dobivaju jednaku kvalitet
javne usluge (javne sigurnosti, državnih škola, i sl.) bez obzira na visinu plaćenog poreza.

3
1. POJAM I OSNOVNA OBILJEŽIJA DOPRINOSA

Osnovni izvor finansiranja obaveznog socijalnog osiguranja (penzijsko i invalidsko osiguranje,

zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti) predstavljaju doprinosi.

Uplatom propisanih doprinosa, čiju kontrolu obračunavanja i plaćanja vrši Poreska uprava,
formiraju se sredstva kojima nosioci obaveznog socijalnog osiguranja (Republički fond za
penzijsko i invalidsko osiguranje, Republički fond za zdravstveno osiguranje i Nacionalna služba
za zapošljavanje) izvršavaju obaveze utvrđene zakonima i drugim propisima kojima su
regulisane te oblasti, odnosno obezbeđuju davanja iz odgovarajućih oblasti osiguranja (penzije,
novčane naknade, medicinske usluge itd).

Institut doprinosa za obavezno socijalno osiguranje uređen je jedinstveno, Zakonom o

doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Ovim zakonom su utvrđeni obveznici
obračunavanja i plaćanja doprinosa, osnovice i stope doprinosa, dodatni doprinosi za period
osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem (beneficirani staž), način obračunavanja i
plaćanja doprinosa i dr.1

Osnovne karakteristike doprinosa su:

1. Vezuju se za određeni krug građana koji imaju stvarnu ili pretpostavljenu korist od
aktivnosti države i drugih javnopravnih tijela;
2. Visina doprinosa zavisi od troškova koje država ima kod obavljanja određene aktivnosti
ili od vrijednosti neposredne koristi koju imaju obveznici doprinosa od usluga države;
3. Doprinosi imaju obavezan karakter;
4. Nepostojanje neposrednog zahtjeva;
5. Prinudom se ubiraju.

Razlika između poreza i doprinosa ogleda se i u svrsi za koju služi kao i načinu ubiranja. Razlika
se može posmatrati i po sledećim momentima:
1. Doprinosi su bez izuzetka neposredna davanja
2. Obuhvatju uži krug od poreza. Mogu se naplaćivati samo iz dohotka organizacije
udruženog rada, ličnih dohodaka radnika i ljudi i prihoda građana,
3. Uvjek su sa proporcionalnim stopama,
4. Destinirani se prihodi po oblastima u granicama djelatnosti potreba za čije finansiranje
služe, dnosno sa SIZ-ovima. Ne obuhvataju pojedine društvene i druge djelatnosti i
potreba.2

Doprinosi se razlikuju od taksa po tome što obavezu plaćanja doprinosa nisu inicirali sami
obveznici, i što je za te obveznike proistekla neka materijalna korist od određene aktivnosti
državnih tela.

1
http://www.zso.gov.rs/domaci-propisi-doprinosi.html
2
A. Milojevic, M. Trklja: Javne finansije, str. 380.

4
Doprinosi su javni prihodi novijeg datuma i još nedovoljno priznati i poznati u mnogim
zemljama. Porodica doprinosa je danas veoma brojna, ali je nesporno da je najznačajniji član ove
porodice - doprinos za socijalno osiguranje.

Socijalno osiguranje predstavlja zaštitu koju društvo pruža svojim članovima kroz niz javnih
mjera kako bi ih obezbjedilo od ekonomskih i socijalnih poteškoća nastalih usljed znatnog
smanjenja njihove ekonomske snage (prihoda) zbog bolesti, povreda na radu, nezaposlenosti,
invalidnosti, starosti ili smrti. Pored toga, socijalno osiguranje obezbeđuje, jednim svojim
dijelom, i pokriće troškova liječenja, kao i posebnu pomoć u slučaju duže boleti.3

Na primer, na Islandu, socijalno osiguranje finansirano je iz državne blagajne. Gradjani ne

plaćaju socijalno osiguranje, već su firme dužne da plate doprinose na svaki isplaćeni dohodak.
Ti doprinosi idu u državnu blagajnu i služe za finansiranje opšteg socijalnog osiguranja. Državni
osiguravajući zavod je izvršni organ socijalnog osiguranja, uključujući i porodiljsku pomoć i
dodatak.

Fiskalnom reformom iz 1991. godine obezbeđena je puna uporedivost našeg sistema obaveznog
socijalnog osiguranja sa socijalnim osiguranjem zemalja sa razvijenom tržišnom privredom.
Realizovano je opredeljenje zakonodavca da obavezno socijalno osiguranje obuhvata penzijsko i
invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Doprinosi kao parafiskaliteti imaju svoje karakteristike. One se sastoje u sledećem :

1. To su direktna davanja i plaća se u novcu
2. Naplaćuju se od onih koji su ostvarili direktnu korist od rada javno pravnih tjela
3. Prisutan je element prinude
4. Doprinosi su derivativan ili izveden prihod
5. To je destiniran javni prihod
6. Nema univerzalan karakter

„Kod utvrđivanja visine doprinosa kod soijalnog osiguranja, odnosno visine socijalnih
transfernih davanja, pored ostalog potrebno je efikasno utvrditi :
1. Vrste osiguranih rizika
2. Obim prava na osnovu osiguranja
3. Korisnika osiguranja.4

3
Finansijski Menadžment, Mirko Kulić
4
Dr Mehmed Alijagić, Poreski menadžment i poreski konsalting, strana 145.

5
2. ELEMENTI DOPRINOSA

„Uzimajući u obzir obveznika kao kriterijum, poreze djelimo na :

1. doprinose koje plaća osiguranik
2. doprinose koje plaća poslodavac
3. doprinose koje plaćaju drugi obveznici.“5

Osiguranici, kao obveznici doprinosa su:

1. zaposleni i druga lica koja u skladu sa propisima o radnim odnosima ostvaruju zaradu,
platu, odnosno naknadu za izabrana ili imenovana lica ako za svoj rad primaju platu,
odnosno naknatu i
2. fizička lica, odnosno preduzetnici, koja u skladu sa zakonom obavljaju privrednu i drugu
djelatnost kao osnovno zanimanje.6

Osiguranik, kao obveznik doprinosa, je svako lice koje ostvaruje platu ili naknadu. Za penzisko i
invalidsko osiguranje obveznik doprinosa je fizičko lice koje se bavi poljoprivredom, pod
uslovom da ne obavlja samostalnu djelatnost i nije starije od 65. godina.

Za zdravstveno osiguranje, obveznici doprinosa su:

1. državljani koji primaju penziju, invalidninu ili rentu od inostranog nosioca osiguranja pod
uslovom da nije osiguran po drugom osnovu,
2. strani državljani na školovanju i stručnom usavršavanju i
3. monasi i monahinje.

Organizacija za obavezno osiguranje u sulaču privremene nezaposlenosti je obveznik doprinosa

za zdravstveno osiguranje za zaposlene za čijim radom je prestala potreba dok ostvaruju
propisanu naknadu, kao i za nezaposlena lica dok ostvaruju pravo na novčanu naknadu.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje je obveznik doprinosa za zdravstveno osiguranje za

korisnike prava na penziju, osim zemljoradnika i korisnika novčanih naknada po osnovu
preostale radne sposobnosti.

Isplatilac naknade je obveznik doprinosa za socijalno osiguranje za lica koja po propisima o

dječijoj zaštiti koriste pravo na novčanu naknadu po osnovu porodiljskog odsustva.

Izvori doprinosa mogu biti samo lična primanja i drugi prihod građana, a ne i dobit ili imovina.

5
Dr Jovan Sejmenović, Javni prihodi – utvrđivanje i naplata, op., strana 243.
6
A. Milivojević, M. Trklja: Javne finansije, strana 384.

6
3. DOPRINOSI KAO JAVNI IZVOR SREDSTAVA

3.1. PRIRODA I DEFINICIJA DOPRINOSA

Prema većem broju autora, doprinosi kao oblici društveni prihoda karakteristični su po četiri
osnovna elementa:
1. Javni su prihodi koji prestavljaju takva davanja kod kojih je inkonporiran element
protivusluge.
2. Ne plaćaju ih kao što je slučaj kod poreza, sva lica već samo ona koja će imati neku
korist od tako prikupljeni javni sredstava,
3. Predstavlja prinudno plaćanje, odnosno obaveznu naknadu pojedinaca ili grupa za
učinjene usluge ili radove koji se u potpunosti ili djelimično finansiraju doprinosom i
4. Prikupjlena sredstva su strogo namjenska sredstva, te ne prolaze kroz budžet i budžetsku
proceduru.

Sažimajuči suštinu definicija domači i strani teoretičara, ističe se da su doprinosi posebna vrsta
namjenski javni prihoda koja se na osnovu uvedene obaveze ubira od fizički i pravni lica. 7

U jugoslovenskom financiskom sistemu doprinosi se javljaju 1952 god, prilikom donošenja

Osnovnog zakona o društvenom doprinosu i porezima, od tada pa sve do danas se bogato koristi
u našem financiskom sistemu.

Nekada označava prihod koji se alimentira iz privrednog sektora, da bi kasnije doprinosima

nazivali prihode koji opterećuju lična primanja građana.

3.2. DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE

Novim zakonskim rješenjima konsrisan je sistem socijalnog osiguranja (u srbiji) koji se zasniva
na četiri osnovna načela i to :

1. Načelo obaveznosti: znači da je sistem doprinosa za socijalno osiguranje određen

zakonom kao obavezujući kako za fizička tako i za pravna lica na koja se odnosi.
2. Načelo pluraliteta izvora finansiranja: znači da se sistem doprinosa za sosijalno
osiguranje zasniva na ekonomskoj snazi osiguranika, poslodavca i drugih obveznika.
3. Načelo proporcijonalnosti: znači da se doprinosi za socijalno osiguranje plačaju po
proporcijonalnim stopama.
4. Načelo namjenskog korištenja sredstava: znači da su sredstva mobilisana po osnovu
doprinosa za socijalno osiguranje strogo destinirana i nemogu se koristiti za neke druge
potrebe.

7
Prof.dr.Slobodan Komazec,Monetarne finansije,Beograd 2002,str.658

7
Prema zakono o doprinosima za socijalno osiguranje sistem obaveznog socijalnog osiguranja
obuhvata: 8
1. Penzijsko i invalidsko osiguranje,
2. Zdravstveno osiguranje,
3. Osiguranje od nezaposlenosti.

Obveznici doprinosa u važećem sistemu socijalnog osiguranja su:

1. Osiguranici: to je najbrojnija grupa obveznika i nju čine:
a) lica koja se nalaze u radnom odnosu i sva izabrana ili imenovana lica koja za svoj rad
primaju platu ili ostvaruju drugu naknadu
b) lica koja samostalno obavljaju privrednu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje
2. Poslodavci: sva pravna ili fizička lica koja imaju zaposlene:

Sredstva doprinosa socijalnog osiguranja prestavljaju prihode fondova za penzijsko i invalidsko

osiguranje, zavoda za zdravstveno osiguranje i zavoda za tržište rada. 9

3.3. SAMODOPRINOS

Samodoprinos je: lokalni javni prihod koji se razlikuje od tradicijonalni dažbinski oblika u
sljedečem: 10
1. Jedna od opštih karakteristika tradicijonalni dažbinski oblika (porezi,carine itd.) je da se
oni uvode autoritetom vlasti. Uvođenje samodoprinosa u sistem prihoda rezultat je
slobodno izražene inicijative i odluke samih građana budućih obveznika;
2. Samodoprinos je strogo destinirani prihod, dok prihodi od poreza i drugih dažbina služe
za finansiranje ukupni javni potreba fiskusa;
3. Porezi i druge dažbine uvode se za cijelu državnu teritoriju, a samodoprinosi na nivou
grada, opštine, mjesne zajednice, naselja ili djela naselja;
4. Prihodi od poreza i drugih dažbina evidentiraju se u buđetu, dok prihodi od
samodoprinosa idu na poseban račun;
5. Visinu samodoprinosa određuju sami građani, dok visinu dažbina jednostrano određuje
nosilac financiske vlasti;
6. Porezi i druge dažbine plačaju se u novcu, a samodoprinos u novcu, materjalnim dobrima
i uslugama.

8
Prof.dr.Slobodan Komazec,Monetarne finansije,Beograd 2002,str.658-659
9
Prof.dr.Slobodan Komazec,Monetarne finansije,Beograd 2002,str.658-659
10
Prof.dr.Slobodan Komazec,Monetarne finansije,Beograd 2002,str.659-660

8
Zakon o samodoprinosu sadrži:
1. Način donošenja odluka: odluku o uvođenju samodoprinosa donose građani
referendumom ili davanjem pismenih izjava.
2. Obveznik samodoprinosa: je građanin po osnovu stanovanja ili posjedovanja
nepokretnosti u mjestu raspisivanja samodoprinosa.
3. Osnovica samodoprinosa: čine jih prihodi građana i njihova imovina.
4. Oslobođenja: samodoprinos se nemože uvoditi na primanja fizičkih lica koja nisu
predmet oporezivanja prema zakonu o porezu na dohodak građana.

Samodoprinos danas ima mali bilansni značaj. Kontni okvir za budžetski sistem Srbije, svrstava
samodoprinos u konto Porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke.

4. OBRAČUNAVANJE, UTVRĐIVANJE I PLAĆANJE DOPRINOSA ZA

SOCIJALNO OSIGURANJE

Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su izravnih poreza te prema tome ulaze u širem
smislu u porezni sustav. Oni su temeljni prihodi kojima se financiraju izdaci za penzijsko
osiguranje, za zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje. 11

Doprinosi se ubiru iz plate (tj. na teret zaposlenika) i na platu (tj. na teret poslodavca). Tako se
doprinosi za mirovinsko osiguranje plaćaju na teret zaposlenika, a doprinosi za zdravstveno
osiguranje i zapošljavanje na teret poslodavca.

Zakonom se uredjuje obračunavanje, utvrdjivanje i plaćanje doprinosa za obavezno socijalno

osiguranje, s tim da obveznici doprinosa ne mogu biti oslobodjeni obaveze obračunavanja i
plaćanja doprinosa.

11
www.porezni vodić.hr,

9
4.1. POSLODAVAC KAO OBVEZNIK OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA
DOPRINOSA

Poslodavac je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz osnovice i na osnovicu:

1. za zaposlene,
2. za izabrana, imenovana i postavljena lica i
3. za lica koja obavljaju privremene i povremene poslove.

Obračun i plaćanje doprinosa poslodavac vrši istovremeno sa isplatom zarade, razlike zarade ili
ugovorene naknade za privremene i povremene poslove po propisima koji važe u momentu
isplate tih primanja.

U slučaju isplate zarade u više dijelova, prilikom isplate prvog dijela zarade doprinosi se
obračunavaju i plaćaju na najnižu mjesečnu osnovicu, ako je ispaćeni deo zarade niži od najniže
osnovice.

Obračun i plaćanje doprinosa iskazuje na obrascima zbirnih poreskih prijava PP OD i PP OD-1

koji su propisani Pravilnikom o obrascu zbirne poreske prijave o obračunatim i plaćenim
doprinosima za obavezno socijalno osiguranje po odbitku.12

4.2. OBAVEZE OBRAČUNA I PLAĆANJA DOPRINOSA BEZ ISPLATE

ZARADE

Izmjenama i dopunama Zakona, sa primjenom od 1. avgusta 2005. godine, ponovo je uvedena

obaveza poslodavca da u slučaju kada ne isplati zaradu do 30. u tekućem mjesecu za prethodni
mjesec najkasnije do tog roka obračuna i uplati doprinose za prethodni mjesec na najnižu
mjesečnu osnovicu doprinosa. Pri isplati zarade za odgovarajući mjesec poslodavac je dužan da
plati razliku između plaćenog iznosa doprinosa bez isplate zarade i iznosa doprinosa obračunatog
na zaradu koju isplaćuje.

4.3. OBAVEZA OBRAČUNA I PLAĆANJA DOPRINOSA OD STRANE

FIZIČKOG LICA – OSIGURANIKA

Obaveza fizičkog lica - osiguranika da, na zaradu ili naknadu za privremene i povremene
poslove koju ostvari kod nerezidenta Republike (diplomatsko ili konzularno predstavništvo
strane države, odnosno medunarodna organizacija ili kod predstavnika i službenika takvog
predstavništva, odnosno organizacije i dr.) ili kod drugog lica koje po zakonu nije u obavezi da
obračunava i plaća doprinose po odbitku, sam obračuna i plati doprinose. To znači da je tada

12
"Službeni glasnik RS", br. 96/2004, 105/2004 i 64/2005

10
fizičko lice, kao obveznik doprinosa, dužno da obračuna i plati doprinose po punim stopama
(zbirno 35,8%), jer tada ukupne doprinose plaća sam (obaveza se ne deli sa poslodavcem).

Obračun i plaćanje doprinosa od strane fizičkog lica kao obveznika iskazuje se na Obrascu PP
OPJ, koji je propisan Pravilnikom o obrascu poreske prijave o obračunavanju i plaćanju poreza po
odbitku i pripadajućim doprinosima od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika.

4.4. DOPRINOS ZA OSNIVAČE ZAPOSLENE U SVOM PRIVREDNOM

DRUŠTVU

Doprinosi za osnivače, odnosno članove privrednog društva koji su zaposleni u svom privrednom
društvu, obračunavaju se i plaćaju na isti način kao i za ostale zaposlene, s tim što se doprinos za
penzijsko i invalidsko osiguranje plaća fondu samostalnih djelatnosti koji je nadležan za te
osiguranike.

4.5. DOPRINOS ZA ZAPOSLENOG NA NEPLAĆENOM ODSUSTVU

Za zaposlenog koji je na neplaćenom odsustvu poslodavac obračunava i plaća doprinos za zdravstveno

osiguranje, ako ta obaveza postoji po Zakonu o zdravstvenom osiguranju ili opštem aktu poslodavca,
na svoj teret prilikom isplate zarade ostalim zaposlenim.

4.6. DOPRINOS ZA STRANE DRŽAVLJANE NA RADU PO OSNOVU

RAZMJENE STRUČNJAKA I TEHNIČKE SARADNJE

Za stranog državljanina na radu po osnovu posebnog ugovora o razmeni stručnjaka ili po osnovu
sporazuma o medunarodnoj tehničkoj saradnji, poslodavac je dužan da obračuna i uplati
doprinos za zdravstveno osiguranje prilikom isplate zarada drugim zaposlenim.

4.7. DOPRINOS PO OSNOVU NAKNADE ZARADE I NOVČANE NAKNADE NA

TERET DRUGIH ISPLATILACA

Doprinose po osnovu naknade zarade, odnosno novčane naknade koje se isplaćuju iz sredstava
Zavoda za zdravstveno osiguranje, sredstava Nacionalne službe za zapošljavanje, odnosno iz
budžeta Republike u skladu sa Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa djecom, obračunava i
plaća isplatilac naknade, istovremeno sa isplatom tih naknada, po propisima koji važe u momenta
isplate naknade.

11
4.8. DOPRINOS PO OSNOVU UGOVORENE NAKNADE

Obračun i plaćanje doprinosa po osnovu ugovorene naknade vrši isplatilac te naknade. U

slučaju kada je isplatilac naknade nerezident Republike, odnosno drugo lice koje nije obveznik
plaćanja doprinosa po odbitku, propisuje se obaveza lica koje je ostvarilo ugovorenu naknadu
da samo obračuna i plati doprinose.

4.9. DOPRINOSI PO RJEŠENJU PORESKE UPRAVE

Za lica koja obavljaju samostalnu djelatnost (preduzetnici, osnivači odnosno članovi privrednih
društva, samostalni umetnici, sveštenici i verski službenici) izuzev za osnivače, odnosno
članove privrednog društva koji su zaposleni u svom privrednom društvu i ostvaruju zaradu, kao i
za poljoprivrednike obavezu doprinosa utvrđuje rješenjem Poreska uprava. Doprinos se plaća - 15
dana po isteku meseca.

Utvrdjivanje obaveze doprinosa za samostalne umetnike vrši Poreska uprava rješenjem, na osnovu
podataka o osiguranicima po torn osnovu koje joj dostavlja nadležna organizacija za obavezno
socijalno osiguranje, obaveštenja koja joj dostavljaju umjetnička udruženja i prijave za utvrdivanje
obaveze doprinosa koju dostavljaju ti osiguranici.

Konačna obaveza doprinosa za samostalne umjetnike utvrdjuje se po isteku kalendarske godine na

ostvareni oporezivi prihod od ugovorenih naknada po osnovu samostalne umjetničke djelatnosti
ili druge djelatnosti u oblasti kulture.

Prijava za utvrdjivanje konačne obaveze doprinosa za prethodnu godinu se podnosi najkasnije

do 15. februara naredne za prethodnu godinu, odnosno u roku od 15 dana od dana sticanja statusa
samostalnog umetnika, na Obrascu PPD - SU, koji je propisan Pravilnikom o obrascu prijave za
utvrdjivanje obaveze doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike13. U
ovoj prijavi istovremeno se opredeljuje i osnovica za mesečnu akontaciju doprinosa za tekuću
godinu.

Radi utvrdivanja obaveze plaćanja doprinosa za samostalne umjetnike, umjetnička udruženja

kod kojih se samostalni umjetnici vode na evidenciji obavezna su da nadležnoj organizacionoj
jedinici Poreske uprave dostave obaveštenje sa podacima o samostalnim umjetnicima koji nisu
osigurani po drugom osnovu jednom godišnje, najkasnije do 31. januara tekuće godine.
Obaveštenje mora da sadrži ime i prezime samostalnog umjetnika, adresu i PIB (jedinstveni
matični broj gradana).

13
"Službeni glasnik RS", broj 64/2005

12
Utvrdjivanje obaveze doprinosa za sveštenike i vjerske službenike, monahe i monahinje, za
domaće državljane zaposlene u inostranstvu i za inostrane penzionere vrši Poreska uprava
riješenjem, na osnovu podataka o osiguranicima po tom osnovu koje joj dostavlja nadležna
organizacija za obavezno socijalno osiguranje.

4.10. LICA KOJA SU SVOJIM ZAHTJEVOM UKLJUČENA U OBAVEZNO

SOCIJALNO OSIGURANJE

Za lica koja su se svojim zahtjevom uključila u obavezno socijalno osiguranje, što je moguće prema
sistemskom Zakonu za penzijsko i invalidsko osiguranje, daje se pravo organizaciji za obavezno
socijalno osiguranje da svojim aktom utvrđuje obavezu plaćanja doprinosa.

U tom smislu, upravni odbor Republičkog fonda za PIO zaposlenih donjeo je Odluku o
utvrdivanju osnovica na koje se plaća doprinos za PIO za lica uključena u obavezno osiguranje.
Saglasno toj odluci, nominalni iznos osnovice doprinosa usklađuje se tromjesečno, riješenjem
direktora fonda i objavljuje u "Službenom glasniku RS".

4.11. POVRAĆAJ VISE PLAĆENOG DOPRINOSA I PRESTANAK PLAĆANJA

DOPRINOSA U TOKU TEKUĆE GODINE

Zakonom je uredjeno pravo na povraćaj vise plaćenog doprinosa na prihode ostvarene po vise
različitih osnova rada (radni odnos, samostalna delatnost, ugovori i dr.), iznad iznosa doprinosa
obračunatog na najvišu godišnju osnovicu doprinosa (petostruki iznos prosečne godišnje zarade
isplaćene u RS u godini za koju se utvrduju i plaćaju doprinosi). Nominalni iznos ove osnovice
utvrduje i objavljuje ministar finansija.

Ovo pravo, po podnetom zahtevu i na osnovu rešenja Poreske uprave, može da ostvari obveznik za
doprinose koje je sam uplatio odnosno za doprinose plaćene u njegovo ime i u njegovu korist.

Zakonom je uredjeno i pravo obveznika doprinosa po osnovu ugovorene naknade da u toku

godine podnese zahtev za prestanak obaveze plaćanja doprinosa na ugovorenu naknadu kada
osnovica plaćenog doprinosa po torn osnovu zajedno sa osnovicama plaćenog doprinosa po
drugim osnovima dostigne iznos procenjene najviše godišnje osnovice doprinosa.

Procenjena najviša godišnja osnovica doprinosa opredeljena je u visini petostrukog iznosa godišnje
zarade ostvarene u Republici u prethodnoj godini uvećane za procenjeni rast zarada u tekućoj
godini. Nominalni iznos ove osnovice utvrđuje i objavljuje ministar finansija.

Propisano je da uslove, postupak i način povraćaja vise plaćenog doprinosa i prestanak obaveze
plaćanja doprinosa po osnovu ugovorene naknade bliže uređuju sporazumno ministar nadležan za
poslove finansija, ministar nadležan za poslove rada, zapošljavanja i socijalne politike i ministar
nadležan za poslove zdravlja.

13
5. STOPE DOPRINOSA

Utvrđene su jedinstvene stope doprinosa za svaki vid obaveznog socijalnog osiguranja, čime se
pojednostavljuje sistem obračuna, olakšava kontrolu obračuna i snižava troškove.

Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 22%. Stopama dodatnog doprinosa za
PIO za staž sa uvećanim trajanjem (benificirani staž) zadržan je dotadašnji srazmerni odnos
između osnovne stope tog doprinosa i stopa doprinosa za benificirani staž osiguranja. Za
penzijsko i invalidsko osiguranje za određene slučajeve, po osnovu povrede na radu i nesreće na
poslu zadržana je dotadašnja stopa od 4%.

Propisana je jedinstvena stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od 12,3%, (umesto

dotadašnjih 13 stopa koje su se kretale u rasponu od 0,8% do 17,7%). Za zdravstveno osiguranje
za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, u odredenim slučajevima, propisana je stopa od
2%. Za osiguranje za slučaj nezaposlenosti stopa doprinosa iznosi 1,5%.

5.1. STOPE DOPRINOSA NA ZARADE I NAKNADE NA TERET ZAPOSLENOG

I NA TERET POSLODAVCA

Kada doprinose na istu osnovicu plaćaju i zaposleni i poslodavac, odnosno isplatilac naknade
zarade, stopa doprinosa za svakog od njih je polovina propisane pune stope doprinosa:14

Na teret Na teret
Zaposlenog Poslodavca
Doprinos za PIO 11,00% 11,00%
Doprinos za zdravstveno osiguranje 6,15% 6,15%
Doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 0.75% 0.75%
Zbirna stopa doprinosa 17,90% 17,90%

5.2. STOPE DOPRINOSA ZA SLUČAJ POVREDE NA RADU I

PROFESIONALNE BOLESTI

Stope doprinosa za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, kada se plaćuju u propisanim
slučajevima na teret poslodavca, iznose:
doprinos za PIO za slučaj povrede na radu i nesreće na poslu - 4,00%
doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na - 2,00%
radu i profesionalne bolesti15

14
www.propisi.co.yu
15
www.propisi.co.yu

14
5.3. STOPE DOPRINOSA ZA STAŽ OSIGURANJA KOJI SE RAČUNA SA
UVEĆANIM TRAJANJEM

Stope dodatnog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za staž osiguranja koji se

zaposlenom i preduzetniku računa sa uvećanim trajanjem (benificirani staž) u skladu sa
zakonom su:

kada se efektivnih 12 meseci rada računa kao 14 meseci staža osiguranja - 3,70%;
kada se efektivnih 12 meseci rada računa kao 15 meseci staža osiguranja - 5,50%;
kada se efektivnih 12 meseci rada računa kao 16 meseci staža osiguranja - 7,30%;
kada se efektivnih 12 meseci rada računa kao 18 meseci staža osiguranja - 11,00%.16

5.4. OLAKŠICE ZA POSLODAVCA KADA ZAPOSLI LICA STARIJA OD 50

ODNOSNO 45 GODINA

Radi zapošljavanja lica koja su starija od 50, odnosno 45 godina, a koja su kod Nacionalne
službe za zapošljavanje sa statusom primaoca novčane naknade po osnovu nezaposlenosti ili
prijavljena kao nezaposlena najmanje godinu dana bez prekida propisana je olakšica za
poslodavca - oslobađanje od plaćanja doprinosa na teret poslodavca za zaposlena lica
starija od 50 godina, odnosno plaćanje tog doprinosa po umanjenoj stopi za 80% za zaposlena
lica starija od 45 godina.

Određeno je trajanje ove olakšice u periodu od dve godine od dana zaposlenja radnika.
U slučaju da zaposlenom prestane radni odnos (osim smrću zaposlenog, odlaskom u penziju ili iz
drugih razloga bez volje poslodavca i zaposlenog) u vreme trajanja propisane olakšice i u narednih tri
godine posle isteka olakšice, poslodavac ima obavezu da plati doprinos koji bi inače platio da nije
koristio olakšicu, valorizovan rasf6m cena na malo, a u roku od 60 dana od prestanka radnog odnosa
zaposlenog.

Doprinos, odnosno razliku doprinosa za lica za koja je poslodavac ostvario olakšicu snosi
Nacionalna sluzba za zapošljavanje.
Način i postupak primene ove olakšice bliže je uređen Pravilnikom o načinu i postupku
obračunavanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za novozaposlene starije od
45, odnosno 50 godina17.

16
www.propisi.co.yu
17
("Službeni glasnik RS", br. 99/2004 i 33/2005)

15
5.5. MIROVANJE OBAVEZE PLAĆANJA DOPRINOSA

Za vreme mirovanja radnog odnosa koje je zaposlenom odobreno u skladu sa zakonom koji ureduje
radne odnose, miruje obaveza plaćanja doprinosa.

Preduzetniku koji privremeno odjavi obavljanje delatnosti, za taj period miruje obaveza plaćanja
doprinosa, osim ako podnese zahtev Poreskoj upravi za plaćanje doprinosa u tom periodu.
Preduzetnik može podneti zahtev za plaćanje doprinosa za vreme privremene odjave radnje
nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave u roku od 30 dana od dana privremene odjave
obavljanja delatnosti.

Poljoprivredniku kome miruje svojstvo osiguranika poljoprivrednika, u skladu sa zakonom koji

uredjuje obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, za taj period miruje obaveza plaćanja
doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.

16
ZAKLJUČAK

U ovom semiarskom radu sam obradio sve aspekte doprinosa za socijalno osiguranje koji se
pojavljuju na ovim prostorima kao što su doprinos za penzisko invalidsko osiguranje,
zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti i ostale vrste doprinosa za socijalno
osiguranje.

Doprinosi su kao i porezi, javna davanja državi. No temeljna je razlika između doprinosa i
poreza u tome što za poreze nema unaprijed određene namjene njihova trošenja, a za doprinose
ona postoji.

Iako je primarni motiv proširenja osnovice za plaćanje obveznih doprinosa bio fiskalne naravi –
ostvarivanje dodatnih prihoda za financiranje sve većih socijalnih potreba – država je, čini se,
gotovo nehotice i nedovoljno promišljeno otvorila prostor za širenje radnog angažiranja fizičkih
osoba na tržištu rada putem ugovora o djelu.

Plaćanjem doprinosa i poreza na dohodak na zarade bez radnog odnosa naručitelji posla ispunili
su svoju obvezu prema državi iako su sklopili ugovor o djelu za isti posao kao da je riječ o
radnom odnosu.

17
LITERATURA
1. dr Dejan Popović; Poreski sistem, Dosije, Beograd 1999.
2. dr Jovan Sejmenović; Javni prihodi-utvrđivanje i naplata, Fakultet za poslovne studije,
Banja Luka 2006
3. dr Mehmed Alijagić; Poreski menadzment i poreski konsalting, Fakultet za poslovne
studije, Banja Luka 2006
4. dr Pajo Panić; Carinski sistem i carinsko poslovanje (interna upotreba), Bijeljina 2011
5. Milivojevic dr Aleksa, Trklja dr Milivoje, Javne finansije, Srpsko Sarajevo, 2000.
6. Prof.dr.Slobodan Komazec,Monetarne finansije,Beograd 2002,
7. Stankovic dr Miodrag, Spoljna trgovina, Beograd, 2005.

Službeni glasnici:

1. Odluka o osnovicama i stopama doprinosa za zdravstveno osiguranje;

Vlada Republike Srbije – Zakon o doprinosima, 2006.
2. Odluka o osnovicama i stopama socijalnog osiguranja; „Službeni glasnik Republike
Srpske“
3. Službeni glasnik RS", br. 96/2004, 105/2004 i 64/2005

Internet izvori:

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/doprinosi
2. http://www.podaci.net
3. http://www.vladars.net.
4. http://www.zso.gov.rs/domaci-propisi-doprinosi.html

18