ca Roger R, Hock CETRDESET ZNANSTVENIH STUDIJA KOJE SU PROMIJENILE PSIHOLOGHU Pogled w povijest znanswenih pstholaskihisptivania Ge haa tas te egy ! Hw =e {Sta NAKLADA SLAP |Nerves Roger Hoc: Fy Sin That Chang Pl, Elton Hite Pa taba Rear en Basin, Penn Edenton Ine poling rete al ‘pret Sade Rh New Jest Copyrighc © 2002 Pestson Educacion Ine. publishing as Prentice Hall, Upper Saddle River, New Jetsey © 2004. "Nakada Slap" 2a. djlo prevedeno na hevack’ esi Sa prava pridebana [Nijedan dio ove kojige ne smije se epreduciraci oi prenesil ai kekwom obi nit fkakvim sredeeins elekeronskim ili mchanitkim, foeekopiraniem, animanjem ill ‘omnefanjemu bilo kejem informaei#zom suerava zapahranjivanet koricenj be pre= ‘aidne soglasnee vlseniks pravs. OP. Karlogaacie wpb Nuciomloni see cs Zagreb DK 139.0720090"9" HOCK, poser R. aoastveih esi koje ene poli: onl = vet snancvenh pach iptnaa/ > Boger Rok; prevels Mine Kemi Jean: Nanda Slap, 2004, (ene pole 1) Pijeod alia: For esta changed syeblogy.- Kane 1588 953.191.2564 1. clog ~ Pore = 20.4, 44os09111 ISBN 955-19L7564 Grok uredenet tsk ANLADA SLAPe, 2004, Tn Dionu Pern Hock, Corlin Mei Pern Hock Beverly K. Balla \VIDIM TO JASNO NA VASEM Licu! Ekman, Ps Fasen, W. V. (197, Konsancew sais lia cemociame a raisin keleorams, Sora of Perma aed Scie Pb, 17, 124-129 2IVOT, PROMIENA I STRES “Holmes, T.H, & Rabe, RH, (2967). Lesevea xa procen sociale prilegodbe, Jara! f Pebuomatie Renee 1, 213-218 1MISLI U NESUGLASJU Festinger, 1. Carbsmih, J. M (1959). Kognicvn police pine pothtnoti Jona of Abnormal and Sail Prycbely, 58, 203-210 7. liénost JESTE LI GOSPODAR SVOJE SUDBINE? Rowe, J.B. (1966 Generainzraaekivanj uncanj nos vasske antl pork. Peli Moaropy, 60,128, KOLIKO STE MORALNI? Kohlberg, 1 (1963). Rene dtc onjenece prema moranom posts Sled aeje motlog mene. Vrs Humans 61-33 ‘WTRKUJUEE SES VEASTITIN SRCEM Fiedman, M, & Rorenmaa, BH. (1959) Pvetanos spin vaikib iia porta vain iain ean Ione ft dni Mail Asie, 169, 286-1296 POJEDINAG: MNOSTVO “Tandy, H, Bone, R, Vila M, Asti M, eLacs,N. 0988, India lech: Medsleolaicpeipektive oan poietine i prope Jara of Peay and Sel Ping, 94 323-338 8. Psihopatologifa ‘TKO JE OVDJE ZAPRAVO LUD? ‘Rotenhan,D. 1. (1973). Kako je bi nrav a aeadesvomn mest, Sees, 179, 250-258 OPET Sk BRANIS: Fees A. (1946), Ege obramn!mebon. Neo York Incematceal Universes ress KAKO POSTATI DEPRESIVAN Seligman, M. EP. Maer, SF. (1967). Newspeino itbegavanie ‘eoumaog tk, journal of Exprimenial Preble, 74, 1-9 \VREVA U BIMEVIORALNO} KANALIZACIIL Cuthoun, J.B. (1362), Gascota populace i social paolo Scifi Americas, 208, 139-148. 167 174 182 192 200 308 2s 2 ca 248ip I 9. Psihotorapiia ‘ODABERITE SVOG PSIHOTERAPEUTA Smich, ML, de Glass, G, V. (1977) Meva-analic eabivanja peeocecepibldhnbods, Ameen Pye, 32, 752.760, (OTERAJTE SVOJE STRAHOVE OPUSTANJEM ‘Wolpe, J. 0961. Sarena dversibiliaisneacon. Jor of Neves ad Mate! Dinas, 132, 160-203, PROJEKCIJE KOJE POKAZUJU TKO STE Rocschach, H. (1942), Pbpb: Diep ta yf tami sn popu New Yor: Gesne &Seceton PIs To! Macey, HA. (1938) ration at oe 931-545), New Yo Oxfotd Unive Peers 10. Socjalne psibologije ‘VINE CINITE ONO STO PROPOVIJEDATE Laer, RT. (1934) Sov isk Sl Fot, 13, 90-27 Mo¢ KONFORMNOSTI SN ssc 86.0959), Posse soa peti, Safe Amin, 193, 31-35 PRISKOEITI U POMOC ILI NE PRISKOCITI Daily, J.M Latin B, (1966) Iceni prom k ni liadw neva Dif odgovoron ara of Psat and Sel Paty, 8, 37-383 [7 BuLTEPOSLUSN POD SVAKU cHTENU Milgram, 8. (0963). Biheiortne pict ossion, sera Aira a Sel poly, 67, 399378 Kanto aso Kazalo pomovs ast 265 m ze 285 23 298 307 317 39 PREDGOVOR “Zeanotc se kroz poviest keeée mnogim pucovima i ralicim brainams, Posoje wsporena veemena, ak j pteteso, kad se Cini dajezascala, ne naptedujui wopée i samo velo malo. A postol i Uabudliva, dinamina razdobla w kojna nave exes po- fu djlog,padnj, icadivaja i napredak. Ta oxkria savin deslovno mijn ono 5o znamo o svijet. Powis psthologie ne canoe se of povijes! deugih znanas ‘ma psiholoih isecaivanj koa su inarvalainuzeneiersjne utinke w rahi dic plinama znanotikoju 2ovemo psiologa, Nelaziproaal iach fpcivanja frien su nae ananje oIudskom ponatanju i pocakl iz novih projelacaiscestvatkihpeo- ‘rama, Cak kag su tezuleuinekih od ch jstnihanansrvent cada kasi bil peo- ftfeni vptnimes, ajihov uinak # ries} 8 powijrnom kontekma nije sete bo tumanjen, Ta eiatadivanja i nada iia w novim redovimaso jima se dalje vode skademsice asprave; ons su {dale cemelj neki poglaija wu wdBbenicima {ona jo ‘ie imaj svoj pesebno mest u tzmilsnjims psthologa. oncepaia ove knjig proaala je ie mag dugogodifojeg podutavania psholoti, ‘Udsbenicipsbologecemelie sens onim Kjuénim Bcakvanjimoa kaj a wane rela- tivno kcatkoj powjesioblikovals psthologiu kao ananose. Uabeniei, meducis, r= jecko ad posvetoja orginalnim iscafivanjima patnju Koja ona zs zasuisjo ‘Obitno se proces isteativana priate skraéena iw calieo} mjc eanrjedeno, da.od sc ow budena okra goto nite ne esse, Keckada nein piktivanjs mecoda | ralza mete kod faclsnanvai Za} pogeean dojam o pravom atin delovanja pikazanog isiafivania. Ovo nina koji natin aij kritiea autora udfbenika koi rade pod pritiskom unapejed odcedenog obvima wdibenis, pa scogt more mukocepno ‘luc fc ei Kolko decline wkljaii,Sicoacja je meducim, lok, jt saisteSivanie ter cele psbologie.Tiekom jednog saletaispunjenog invencivaim ielegancnirn 2anscvenin studjama prOlieno je nafe pozaavanie i exsumievanie Vudskog po- nafana i dovedene do danainje sficicirane caine. (Ova je knjiga pokajispunjavanja popriigno veike preanine ined udbenika holo je isecabvana koja sa emogudilanjhovo porojanje. To je purovane kor p= ij nvinkibnalve we psinologi. Nadaen se dae, eabvaljojui natin na ko a pet- kasana,ovin 40 stadia biti veaceno w vor amogutici vam dah sami doivce. Ove je knjige namijeojens svakom tko Fei bole uponnacishvacc pave keine psiholo- Bie. Odabir ispitivania Ispicivane udjugena a ova ksjigu belive su odabrana meda isralivanjma nave: enimas u udbenicima psibologje i cbjaujenima v pstyolotkim tasopisima, e na ce-ino seprkladnin, cd 40 isenivanin, i ajcecania odgovara,ulljndu bids. its Rogie pam sib hile pitta, ove rece; ntl gn "9 nea i mstivaci: lis pubvpani Prikaz iscrativanja 5 cilje, poccan cela s koji kote 6, Incerprecacin snake sialnom rag. M2 Hoi 5 tereli na rsprav santog aston oct Predgo # ltidima. Teme gd je 10 bilo peiklados i moguée, prikazane istadivania 2 pojed- ottsliens | cedigirana kako bi poseala Zilina i razumljija. To je, medion, UuBinjeno take da je es2uvana anatenje | elegencie saniog sada, « njegov usjecs| profivens emjainjen. Sig je novo u Zervrtom indanju Ovo testo iadanje Cardaet manos sdeti mnoge 2natsine i bitne promjene i dadacke, ko ulate vane nove sad xuvremenanje sth niin prions” plas sakog eran, ears as main one eect it evake od 40 seu u radovien cbjvlenisu strtnim Exsopsion jek i - die akon objujvan eeteg dara (1958-2000), Seo prikean aie ike 60 seca obavjnth eet godine, kako bismo Ekateima mogul dat) s- deinjeg iene cin 40 ananstvenih sada je proreniepebologia, Uz no i pitania mls ye ne Kean skog popen pep Ieeracare | deep cleanest invoce. Cia i, bic ete © moguénes)procenifrina | bogsttve doprinces anansevenihseudia koje Eine ova kniigs iekom et godine kojesuprozekle od 22vcterea eee indanja, ivan sam w broj~ nim rangovorima kolegame i eaalifih podeutjapslboloiie, od koi ean debio ko- lene pajedloge i savjere o mogudim promjenama e izbors isrativanja 2a ovo novo Jdanje. Bva podtutjsiteabivanja kojs su u proceklib 20 gedina profil svoj wees} bila su n sredits» beojdncxzgavors, pa su sijedom toga } dodana ovo) kena. Za- imljve je da su ra dva ipitvanja w sci supeocnih sxilice w carpravi © uecsia patleds i okeline Jecna je od ah tlansk koji predsravja novi ( sada} polofsj Alonafskog nj ble koje se keeteodBeokogfokusa na wiesieokline, koje damnitaopstnologiom cijekom veteg dla deuge polovice dvadesttog sxljeéa, prema ovorn wwidanja i prianavanjs Cnjenice da natjedene, genske sil igraja mnogo vets uloge nega eco jet icko nakon Sigmunda Freud zamisiao. Vlik do podacala 2 ea} novi biol: Fokus prose je io eptivanja koje su proveli Thomes Bouchard i David Lykcen na bln Gina 5 Sveutiliinam Minnesoca cence 24 Sershivanj usvojenika i bizsoaca, Za ovo indanje odabcan je @lanale iz 1990. godine, koji dae jedan od prvih peikaza jovi ianenadujuh ceaultea, Clanak se nalsina patecas diel obibog udihog ponalana Drugo nove istestivanieuldjutene w ovo i2danje deli iz povijesne klisénog «ada profesors Hateya Triandisa s Cikttkap sveutilite, koji se Beet ispcivanjem wrjecaja eau na fudsko ponatanje. Njegew cad predscauja za sacijlne znansevenike use aj okie, w ko motemo smjestictnabu sve ecu osjeeljvose 2a kuleurlotke snage | sve vee prepozsavanje ajihove cemelne loge w oblikovanja lignost i socisinog ‘ponalan)a, Tiandis je jekom peotekih 30 godina crovioiiabrusio svoju cee prema ojo se vetina Jjudskih draicavs mefe sveseatiu jedne 0d dvije esnovne kategodie: Aolbsoisiehe individual koleur, Cini se da 1a sloteni ceoriski medel camati? ail (Gist ananshenihstuda kj su proj pstologv elk dio neding ne ojikulcarew kojoj se odeal u vliky mec odeeduje do ste, Cl nak iz 1988, godine w kojem je Trials definieao evoju tora idemonstssou nicuod tc seule cane aspekce kolekcvictko-individualstitke dimencie, uRjuten je a Secvecom indanjs u odlomak o lbw, ‘Etika isteativanja na Jjudima ill Zivotinjama "serativani su peakitki nemoguts bes ispieanika, U fei su ispceniei subscomeki ili evaciu boranici so co bile; kemiji element iz eablice elemenace, a paibolo- ail su ispitanic judi. Dogads se da neki israfivazki postupe il spitivana ponadenja 8¢ dopuStaju ukljativanie uc, pa se cade Kors ivcine, Medutim, el isteivanie 10 Bvacinjraje lj ezumijevanje juin Fvotnja kao cakvih, Na secaicama kaj olan cas éereo istradivanjm ina ucina ina Evocnjama, Mdda ce vas aka isp ‘Seavia,s obuitem na upotcijebjene poscupke ns ispitanicima, pocaknuti nx port lianje pitanja osc iseadivats. Ako su w nekomn od ispcivanja koreen bola i sresn ‘Poscupci, rome poglavja biti stakenut i pitane exe. No, badati da takoaleualne ‘ema, prema kojoj se salle brao mijenaj, wljuil smo ovdje krack respeava 0 ctitkim seecnicama koje psibolozi danas sleds, kako bisroe tcteljepripeeli na eke od isravaniaopisana u ove kaj. Lserativanja na ljudima “Ammecika psibolofea udruga (APA) iadala je etroge i jasnesmmjecnice koh se ise ‘ealiveti morajapridedavai w provodeaju eksperimenaca na Iiadima. Dio wode 2a te smenice glas Piolo poten digits viednose ako poiedines bre se 2a atevani acc se- Imesh heii pana, Onisu predan'enduntpoveden aan ludskom poner osicenjustmorsumijevanairarumijevenia dein ud chorea oho © ‘chu unapreden judike dobrobic. Rade na tm clvime, él ou sis eo ‘ogy ce bral dobcobic..sudionika uisevanju kj mou biel ipeecmes proto, isis (ls Ametitke pstbolothe udruge, 1981, Beka attela piblige, Ammer Py. stoi, 36, 633-638.) Kako bi udovolili vim natelima, iscalivati slide odcedena cemeljn pevila ej vojede 2a s¥aiseabivanje nadia: 1. Sulaoat ode tbe, Iscabva cea pocencisnim ispieanicima procumati o {emu seu eksperimencu radii koji Ce postupei bic keifen, kale bi pojedinae na cemelis th infocmacia mogao donijeticdlukea © sv0m sudjelovanja, Pris «anak ovobe nakon cakvog informizan naniva se saamastgpudon be, Pose pelle, kao feo te co vided ovo ji x kojima se pravasvcha el perimenca ie mote osc ee bi time bilo promjenjeno ponafanje isptaaila i kontarmint ‘enisezuleci ucakvim slutsjevima, u kojima se korstvcka, ipcaiea cba oe doo sil dati pride informacje a cemelu koih mote priai na sugjelovani, pekcivanie dilove eksperimence moca biti eprardano vainoSés pencil 2. Soba edesajianjaw bil kaj Sa. Sve osdbew sim incabivetkim projekt ‘mora zati da mogu u bilo kojem Easuslobotin oduct od daljneg su lovanje ueksperimentu, To mote igledac kto neporcebno pravilo jer se in samirnposebirazumljvim desks pita kojem mec ei poreupek mote jednoscvno otf. To, meducim, ae uv bab ako jedaostavno. Na primiee, seadene na dodipiomskor stud esto 2a sudjelovaneu pine eksperi= _mentima dobivajs odtedene bodove i eksprimencane ste, pa sesoge nee ‘bal osjetaislobodnima da napuseeelaperiment. Kad su sptenici za svoj sude jelovane plage, = smaccaju da ge dobiti novaesemno ako wstraju do kraj e- speriment, tc 0 neg kom navoden ispcanita ds ne napus pcan, iako bi wo feel. Zbog toga treba iptanicima dei eksperimencalye sae i im pti ojdev ead na potetks poscupla, veé ra sam dole ns iin 3, Rasentivayje i prptavenenasanks bile hake tla tcivai mora soje ‘spcanike Rc od ilo kakve ihe ili psibolotke povrede koja bi mogle biti inazvanaisrativatkio poscupcima. Vetina psibolSkih istadivanja lic me= fede koje wopée ne Here ispitaicima ni tiekom af po zaveerko istaivana, “Med, él i privino beasleni posupci mogs katkade inva negecione _tinke pope fastacie, neagode di aabinatotJedna od wobitsenihaakica cod tah utnaks je etki zahcjew deze lpitanicma po zaveecka chapeci rene obev poseapak asteredvanja, Neken Sto su spcenici zaveil svoj sud- jelovaniew nekom cksperimenes,nstatico onom kojem je upociebljena nck ‘sea obmane, treba ih o come dealing iaviesct, Tieksin tog postupke ras- Cexetvania elsperimentator ‘spitanicimma rumati prava sveha i cieve ites Sivan ainicanici mogu pose ptanjauvesis was dil ex om ekaperimence. Ako poroi ble kala meguenas nakradnih il zosalih tinal ekaperimency, steatvat eebsju ipcanicima dai soj telefonski bro, ako bi mogli, ako se poke poctebnim, nascavei azgovor o provedanom ek- speimene 4, Poy. Sui cela koje init w capesinenea posi morta biti zukiteni poset, otim ako je unapijed poscjao drogati dogovee. To ne nati dase renulatima ne mokeivijstit lida sene mogu objavii,alicoceeba ‘Sinc na eakay nai dase indviduslni podai ne moga identified. Ceo se od ispconka Zale ne eae idencificiajud podac,» sv se pekuplenireauleaci shpno obradujn, kako bi se odredle prsiene ealike ede skapina. isteaivania s djecom pocceban je priscanak roditelj,« primjenjuja s ace ‘esitkesmjerice kao kod odeasihosoba.tiv Conse mansvenh sa oe so yrs pbs Cis sativa saved ivanj navedens no i, mop bite nai on nee apie w soja su onl prekienaechamela Te spans eos mone ey Sonu lindene sik jena dias ne ila opts, Boman mien smeduti, ne ispiéava eiscealivazeabog njihovih propusta i loupocteba. Sud otim is, tzid ech danas don! satk od nas indviculna, « osatvlen sane otis prodih poeta, Lstralivania ne tvotinjama Jed od neh cma aspen ivan zanstvene sede idtvaninaEnejrn Spine ahaa pas ete nen boop pee mine, Dat pone wd gms irae na ee lee sativa n ods joc ge oe tn se ope a Pek Jaki dan soa rplsnon na emeheapucennt vipa daeekee ke inn dodaci ejatnejina. Orin coge, mee sions cee es Sox sscupiv jive doje iednor wih Eh ber oeedenesfonen peek nok diana bl, U kinds hea Lonerezciom ince eo ch ‘itdhonsiedeatens dima, paertogsnihowupente sane sheeee sezinom. Tapottha oes edene li, scene adnach oe ovanje huni abimace (ca je, prema sul abies Seine ies icivisa u brani peavaSvoe nj, joan «Na slum kn respna agi fo smacaja day teva oa etiam nehamtsa i necitapah og eb sara Maden, poor eee sein Americas sma dee gta Fare space hen srancutnn ian nga kane. Mooi eons ibe: core ke ita 4 sabia dl tivo ean wana keraege oc ae "atnojin Zia Eo iin Pl panne hoe ee sham, ence mega, prenapatencie process nee) Por i 2204 hie s Soci sptrrajeuiptvanion je ene react tect $i ipicanunaljinn Pespontvite, mu pinjer Siceeinenrcnee ee hui dice obgatenj oki mnogo ida al eu rsvs merge eee Gis ntuprot oo eeu osvomeleng holin,Upiene de wie nan Atlin enone ie og Medin, nea eh se dee ed ‘te piven natin ex veh ein enn, ako ed dna aoe potencijalno vaini za lide (pogledajee u ovojlenizi te s¢0 calevom ist ava Proveli Rosenzweig i Bennett). Seer aa nei pseia urgs sin sj anenic yaar ring ‘sr0Ba peavila 2 scadivanja na fvécinjama, Ta pravla teat de Lvotine kojesnehelo ‘a istrazivanjy se Eraeeraet tina bud pad inieitnehmjene tiene cen ont epee lansvtns tt, Zabranjeno nani kak nepnos tok soy Ameihe plete uruge “Sib a Svecenibor eee ga Predgover lc ors sini sve kako bi tani ug, bles bol fvorins.Pasupak loin se Hvocne algu sees, bol i oskudii koi sesame kad ne psc alter cen pocupal,» cl isrativanjeapeaan je niegovom potencjslcam xnantvende, obrazovnom i pimisjenom vejednotu,(Aserihapsholotia wdrups, 1981, Erika ‘ides pribologs. Aeon ebb, 36, 635-638) U ove} se koji malas nekoliko isestivanja provedenih na Fivorinjama, Osim ceifkih eazmaceanja koja se veda uz ek isealivane, postoie | rekoge u generaliti- ‘aoju nalaza dobiventh na Evotiojama na jude. O tim se problemima rasprsvje w svakom poglavl u koje su ulejenaisteativanje na Heocinjema, Sak oeobe, bilo da se radi scadenta ilsr28ags, mora sna done odlul istrativenjima na Ziver- sjama epéenic, 2 © opeavdanciti uporeebe Fvotinja w svakom specifgnom sludja, ‘eo sroaciace de jew neki slséajeviea doputcene wei iscadivania na fvoxinjame, ‘onde 2 svako od ieptivana ne Evocinjaroa koje je wlljuéeno v ovu knjigu mocace od- ludic opravdava I vijednose dobiventh eenleaca Upocijebljene mecode 2aveina napomena oj ein ulljueuje eave) do kojeg je dot istrativaajim na Eivetinjama povodom javne ztbrinucost zbog meguceg malecicanja Fvorinja. Grad Cambridge driavi Massechusece, edno od naivetihietadivadkih scedstay evieto, & ojem se nals Sveutilfce Harvard i MIT, imenovalo je u Odjelu 22 2dzavljejadravse- ‘venu-uabu posebnogipovirenilee za laborscorjke Zvocinje. To je prvi tale polos u upeavi na kejem se sada alazi vecerinarks dr. Julie Medley. U Cambridgea se nalaze 22 isealivatha laboratotj s oko 60,000 Fivotija. Zadaga je poviereik da im Hivac- injara esigora human ipilladan postupak w svim aspekcim process istea8eunja, 08 nihovasmjelesia do metoda koje se koriscew ixativenjn, Ako sew nekom lbocatosian cxvede kelenja sero zakons koje je Cambridge doniou vei s pascupanjern #8 Zivaci= jama, povjerenik ims pravo odeeitiglobu do 3008 doevna (pogledsize magesin Po- ‘ple, 27 sub, 1991, set. Iseeaboanjs oa ete upoznst! ovo) ei bi scopnjevima od korist! cjelom tovjetanswvs. Poviect psiholoh iscraivanja je cela- sivno kacka, ali spusjena boBatsrvom i usbsdenjer otktivan Indske pecode 9 na mnogo nadina iw ealiQiin TAHVALE Zetio bin casi evi iektemasahvalnst Chalye Jones Owen, glv20j vedic 2a homanside ananott u Prentice Hallo, 28 njen predanos i pdttes atom ieo- iekea od ajegore pode, ei indana pie ovog- Vlo sam aahvaan i Jayme Hef, Sredniei aa prbelog v Prencice Hala, 2 nj wsledee porta i poanaé& o¥orn Zecvrcom idan. Volo sm eavalan {Billa Webber, ett invfoom uredniky Prencice Halla, 1 nat dogogodinj! ocean 1 prodakeivan odnos. Jo! jedoom lnciavam sahvaloox Nancy Matces Land i Pam Blackmon u Publctions Develop- men Company 8 Texas x njhov roan ponicy cis, poitvedny i eds me-f A Corea mantels ae su ponies ausirpe Env eda. Ono stator dugujem Brace Kesltra 24 Shore near wns pat & sam am {ee Ibe sbaloedugues | malin lege plo Laos nt viene, incre cad de peel soe Rowse pele ne dom ih indus ove kg, Pluto sam usr pein eaneei oe ees wide wom eae Zable eceaencima hiss nck nlc renee 8 wvodena promt | doikakaEacrtom fda Te oe Be ede Be Svea Veooe Pil D. Wann, Misoa! Woner dant cay Manco Manges, Davidson edt Robin! Bowes, Chae kslde teotoio ee eosin, eaclia i kolegazas New England Yledtns New Hee hen a deci Klets u Kalforii w wnogim dpm kleddine | metfons kegs Siskom preckth 12 godine sudeval pov ove knige we ne cede cpp in oe se ui popsnny moe aa ee act . Roper R. Hock BIOLOGUAT LJUDSKO PONASANJE Gorave sv udEbnii i pibologiesaptinis pogltiraso bile i Ivdskom ponatanja. To if samo podjedia obisj, vee Znjeice dk xa bill proces rem Silekupnog ponalana.Svako porpadru pthologje oslna se na bislafkeremele Gana pile isativena ja prouzava te proces 2ove Se file bib p= mtg, wsmjerena je interac veg nang 2v2anog aitava, na proce pei- ‘mata podria informaci i kaline pomedaesenih orgaa, ce tina na Koval rmozak orgaizca sve einformacie kako bi svoio va peep ever. “Znanseeene sade koe su odebrane eo predacavnie ove celine sascavnice pi holo iscatvanje uldudsju Sok ratpen italiana. Ta a ipicvanj ubraaja med nsinecsinie inate cian seule. Prva sua capri sav ‘ativan projlan speci alzaije ljevog ideinog mougs, koje jeabikoal vel dio neg sdalrjeg anja o natin funkonianjamonga. Zatim sljedi stadia koja je janenadila znanstvenu zajednicu svojim nalazims da stimulacivno “djecinjacvo” mode. prizes halje ven mol, Trefa tai jeuldjutena rk w ovo, Zw adane, pedicle remelina pronjenau nan ma kaj mnogipsbolon!azmilg 9 oxnor- bm garocine cco ponaiana, Knox i scale interakje, Radi se, nse, o pro mijenjenom milienju o vainosci natih gena. Cerveta studija je izum slavne mecode ipicvania dite petepeie dubine pomoda viavalnog poner”. Sra ca pitivan, saci potidna dv, bave ge pitanjem koje ew oenovi gorove sin drat a helogi Hoje tb poven,» koje fe predmer rune i ascinantne aspave pitanja jes aed ole JEDAN ILI DVA MOZGA? Gerzariga, MS. (1967). Kemisrotomia kes éojela. Scientific Amsrican, 217, 24.28, Vi sce vetojano sviesniZinjnice da dvje polovice vaieg mongs nina ice i da cbavjsiacalitcefunkcie.§jedne strane, jews strana valeg. mozga odgovorn je 22 ppokiece desne strane vaieg cijelaj obrouso, Ali povth toga, fini se da dvije motdane hemisfee imaju i niz mnogo vifespecjalizizanih spesebes ‘Vekina nat ved ana dalijeva strana mosga upssula nafom sposebnoitu govera, dak je desna vile ulljuéensu prostorne odnose, poput oni ulljudenih u umjecaithe akc1 {ones rons su iu pried ply obo je 22 s¥0) red na istradivanju spécijalnih spasobnosti dviju motdanih hemisfeca \cskivanja pa rezdvojenom mozgu, za ova je knjigu odabran Gazzanigin flanak jer 1 dipince Gasnigavakim lon Segue mee cohen eerie pitacsvaku od polovicavaieg mozga, motame samo kicaiki preiel vet coyeus Ali smju li znanstvapicnadvajati mczgve judi? To vd ia cn 01 Moegove ludi? To 2vat kao pshologija la de. Frankeasesin! O&to je da iscrakivatka exe ne bi nkad dopustila rave dratitne me. Biologia iTiedsko pancSonje cede samo radi igceafivenia specjalicanis spotcbaoec duis mofdanih hemaiefers, ‘Medaim, kaiem 1950-ih godioa medicin je patbolesima peuila lacn pri, Kod ‘ek jis velo sijedkim velo eksctemnim oblikom epileptic koja x ne moe kontro- lias, napedaj se mogu gocove pocpuna elimineatkirscBkim prsilecanjem corpse callosum. Taj opera bila (jest guzeeno uspietoa kao posijedna Sansa 2a ce bole- aniee kojima se nikako deugaie ne mote pomoti Kad je ovaj Zan 1966. godine bio _ napsan, bilo je ufisjena 20 cakvih operaia, a Geevero holes pristlo je sudjelovaci Usispicivenja i escieanja koje su proveliSperty i Gazzonign kako bi ode tinal cog 2ahuata az alihove perception i incelekcualne sposobnoss “Teorijske pretboscavke Inceative sa hj weve ops hojem de polovie udskog manga mogune ovine fankcionica, ce iapta posjeduu ice polovice neke odwojene i san sina svgjrevene sposabnox. Ako te prekine cele inormacis koe putin lated die poovie mozgs ode Tada desea sana vate el odjednom bi nespaabna sats ved Hjevom steno? Ale Iijeva sttana maga kontalia gover, kas de nakon opteae bi vst spuacbnost gover i tauijevana tik? Hoge pees mena tssadivana posal advoenaca dui cardvjenepolvice mong? Akos mezak asta s3snjod dv odvojene nang, hot ota biti ustanjé norman fonksonitai onda leads dvs mozge vite ne eoga medosobne Kemi? Buds da erie podarke dobivamo ialeva2desna,kakobieaka eat delovo na ee vids, sabei dodia? Spey iGuzzanignpokofa Ze svjim ispiivanjma jus aadvjenim meagen odgo> agin 3 omoge rage pica Metoda 2a spicivaniefcokog eatpona ratititin menclnih (kognicvnih) sposobnori bole sik vazvijene sae ratte wesc estova Jedna oda bila je naziienienaispieivanju ‘dni sposcbnenti. leacenaje ens koja je omeguésvalandailanj like sekog ob- jekea, jet ik aijelova djl emo w vides podeagje (eazvano "pole" bila lijeve bilo desne poidane hemisfere, ali ne w obje. Treba napomemaci da inate, w normalnim ‘okolnotcima, obs ols odsilj informacje w cbje strane monga. Medotim,st2ljanjens sevacl objekaea edn itpeed vas, pei Zea vi fksiate odvedenu rote, sikese mags ‘oda samo u ijeva ili samo w desno vidno pole veg mozgs. Druga sieuacia cestiania bila je namijeniens ispieivanjy ealilnag (doe) po- Arativanja, U oj scwacii bilo je meguée desirous, ai ne i vidje, nek seva, deveno slovo il ak ijt ispsan slovima itezanima iz eva. Noprava, koa je inradens ca svihu,saseojala se od zaslona& proszorom ispod njega a koe spearle mogeoseavii roku j opipati sevati koje st se camo nalaile, a koje nije og vidjeci. Obj naprave, jedna 22 vnualno drugs 22 dade podeafvanje, mogle sa simaleano kari, pa je ‘ako, ns ries, she alivpera mogla bie projeirana jenn) sean myoaga,aicij8ob>4 Gaudet enon tuo koe sv pro jek ispcaik mogaorokor (il jan eet medo alii vaca (posledae slike. etal Nui, ipicvanje ator pesos bij cle, Kada av dle daub, signal se ajonacbje scnne mozga, skoda nije mogudeageniidsactorl ais nd srana mosgs, fk i kod oka s cendvjenio tmosgom, Medutim, atguce p aso scm ns wana jen ploviea marge. Poses ose eth Zari netalitoeabtsenih pede (ie, lov, cl) vplacreng ts ie most proné pomets dt. Vesna bie fo al bes poses Ako erties sai Hark, honk je eae poe ong, cena Mae ilo koja stcana oaga mote sama obavici ce 2adbtk? Kao feo ere vided obese rong ia jednko spose aba anak. Sn ako cae vreten ete nego morate idencifcicar predimes koji sce slutsno nali? Ni aj zadarak ne bivama big ‘la ok bbs enim mrgom eas probe “ ftzanig je kombinitao navedene schnike ipitivan | etki duke fankioncama mong poison et ein po Rezultati Kao pve ts nana de mtko og along kvrog sha leon ne prominin inlgenin bless, nav sors tne eae ee oe 5 'esu osobe bile vile seetne i pao im je kamen sa sca -du su konagno bile cslobodene epi lepritkih napadaja: Pritalo se da se jedan od pacijenara, j08 uvijek ofamuen od. ag canje je i mogate a je pocemeés}wsesrske nas ezrsije seven ligooet iz male dene hemistere? O tome vrij ranmilat. sabe vale hemisfre Bayne, K Teamo, My & Gazzanigs, M. (1993) Reading wit lied lec inthe ithe beac phere ofa celloacony paiet Nernpoeblifie, 30, 187-200, CGuaassig, M.S. (1985). Thess bnin, New Yoo: Bsc books, : Gaza, M.S, a Ledou, J 81978. irate mad New Var: Poa Pes Hemet, C, & Billed, (1998). Corps callosum syndrome in eileen. Nerd 44 (0), 10-112, any, J (1985, May) Righe rnin lee bn: Eat and Scion, Ply Toy, 42-46 Meer (1992) Gssroom demonstrain of Deaville thespian open, Tate Inf of Ply, 18, 225.228. ate ParontL. Gari). Peps, Ae Gumi, M. (1998), Cte leied mena epesen- talon of hand shipe and movement. Neos 18 (16), 6539-6348, Puente, A,B (1955). Roger Welene Spey (1913-1954), Ammitn Poel, 50 (11), 940-941. Sehiee-. (1996) Cope ily he ihe hemp hes Penile conrbuine opychelopea Tuneion, Hamard Roney Popbiain, 43) (266138, Speey, BW. (198). Hemisphere disconnection tnd ny In conscious aneness, Ana Py bog, 23, 723.733. VISE ISKUSTVA = VECI MOZAK? Fosenewei, MR. Bante EL, & Diamond, M,C. (1972). Motdane promiene polaknuteihustvom, Solentiic American, 228, 22-28 Kad bisce daoas ui w dedi sobu pitnog ametidkog does pripadoia seedaje ‘eas, «jesojarne bite ugledal Koljevias puna plienih Bivorinj ical Sarenib| igrataka koje vise neposredno ianad klijevke ina dohvat role djeera. Neke ed ch sgeadaka pal sei gse, okseda il sviea, di sve roodjednom. Seo mise, ne kakvom se asudivanju temeli ovalva islaganje malog djeceracoikim vidoim i deugim podea- {ajim? Osim tnjenice de mala djecawlivsju u dim sevaira yosicvna ne oh eeagi= legit ish poner Le ee «aja, vetina codieelia vere, ptiznali cot ne, ie inci incelekewalni raze vor a2v6| mozge potebna simulation alia ee ie dan ian ier nae pomjee vagy bo a sein perdon vgutainrafvana fina anansveita, Malar eajns sa pe 25 gains prove psn ico eps parore ca gs sae vakam fe pam icenivo | de eeme ujefbaveojedaoe Cans pact dak bi 17s, doen uc hbk i abe eibani, Ken fe aacpsiior cb Evora Se io dasa moapovi ojevant ec iegledalslofenie, etm beojem nabort arse Ndonga jamie Spitivana i nepoanac enloga pretine. Kiser de Cueop seth psa to pol poesann apieas ude gl lino Tei eke ousbe fi sn nck rand cela vpuiealnaposoane alos non, Tat supanerdia coeai esmecg 1960s godine avian sa nove tehnologi, koje xo znanscenicins emo oe nen yma Sn wee eee peed waite mofdanh ensima i newrocanemicers. Mack Rosenzweig i riegowe elope Edeard Benne | Mariana Dimond,» aleniskog Berkley sre, Speblliucccehodlogi w ambicinn’ni 8 16 ekapeimenae, jira kom dedi ptanases ey one moe See mle cil = ca gale gnvorima over pos. Zbog slog ko ce bc fi ej ae fae was iho panne by, aes eagle patti ian isceaZvanjins, Sakori, “Teoriike prewposcavie, uti de pbologew Kontanis Indy ane Esko, upon i i Ben panne stn de ot a cotumadili da je zbog #a2liicih razloga prak- eee tapoebe fakes. Aston su prota dj abo sr ee arn glove eg save weg ee op esr ome D sae ak je ove rd lo uieteno je od aor luda, ane naboren Fe tne hed wiih ssi, se ogo ake | fdoeenije mice i va eatin Sj ein aa eativati aborcore ej bieno nemajs dovoljno proscora i novaca), Srakeri imsje mnogo mmladih s jednom leg], eine aoa era voce Hvecija nog lega nell enh capeiencn a i lidice sojeve Sakora, ico im je omo- Morn ena, aaa ie du piel rai 3 ee ees paiva, ca toatl, olde odcedvanie genes ufone *'y Rosenaweigovn i ranja podeanumijevalo Se uvjerenje da de kod Hivorinia koje su cusins a peti slo bogus ool bis weve lie w enh megs eaaeraeycpcomiene, toe nde pou kod tvs mgaach cin ne een Fectngeton soak 08 capeienenata 0 Kita 8 gov w ovo arian fe 12 grap od oe ako, pieouje aka pvp doles 0g leget + Pa ~ a dss 2nanshenh subi koje» pore halon Metoda Ts svakog su leg odabranseiSakor, koja su cada po lads odedenawjednod tc skp koje sa ungajane w elif tnjerima.Jedan je Feakor orto v horae- iskom kaver soxaim lnboratoriskim Kskorima; drug fe smcen a akoje ro Ro. fenzweig nazvzo, kaver §“bogerom okalinom", tei je smjelten v haves kel e cznaten kag sromaina okolina". Nemojteabocavt da jeu svakojod th okalng a svakom od 16 eksperinenas bilo po 12 Yakora, Tri azitc olin eka 1) opisane sa ova: 1, Standardni kavez 22 wagoj labocarorijshib Seakoca u kojem se nalazi nekaliko Evosinjs uprikldnom presen, ao im je jk destupna vod i rans 2. Osiromaienn dkolin fini nico mani kave smjcken v pose prsocu w koje je tc sidtena tsa, dovoge hraneivose 5 Obogscen oalna bila jezapavoKskorski Disneyland (bet weede 28 Mik. Sest do ossin ixakora Zivjelo je u “velikom kavenu 5 mnogo razligitih abjekaca F ojima suse mogl igs. Srakog dana fvornje su dobivale shiping now igiataa,hoja je uninvsnn i apesndes #25 oblate” (ce 22). Sila Tai rai okline w koja su Stkor wapajan, age igi ino ide " ‘Seakori su Svjel im ealiQiim okolinama ceaitco dugo vijeme, koje je varialo ‘acaspons od 4 do 10 jedana, Nakon cog candobljaekspecimentelneSvecinjesa ne h- ‘man asfin Erevovane | podvegnute autopsi, kako bi se moglo wedi poste li nix hhovin mosgovima neke azlke, Kako bi se ibjegao seal mogué uceca weativata, suropsie eu bile eadene po slucsu,» vocinje su bile obiljeFene fama, pacako asoba koje tal avcopajy nie ala u koji je uvjetima Evocinja odd, leeadivate so primacno asnimale race w maagovima fivoinja koje su odtasleu bogaeoiorih koje sv odeasleu scomaino}okolii ‘Mozgovieakocabilsu razcesan, pojedini ijlow bil sa cada imjereni, vagani snaiaicani kako bi se odtedila koligina seanicajrazina neurcransmicerske akcivnost Isccaivae je navotito zanimnso encenactillneuerana, Ta) je Kero spo] vatan jet ‘omoguésva bri wEiskovitipljenoeimpulss iameda matdanth scanic, Jesu i Rosenzweig isueednici oa caaika iameda meagovaSakoraodrasih w bo- {gt9) ont odeasihw siromaine} ckolni? Evo rezuleace. Rezulea Renuka su pokaali da su se mosgovi cakora iz bogate okaline ranlixovali od -smeagona iokora iz tromalne okoline aa ais nadine, Corebralai hoses feos fz bo- ‘gat okoline io je znadano vet i deblj. Karceles je dio mozgs Koji eeagie a iseusevo ej Je edgovorsn za krecanje, pasnéenie, uenje i sve orice (id, slob, dad, kus, ju). U matdanornckivafakors iz bogsce okoline nadena je poveéans alivndse ca nile spomenucog enzims acecikainesterze amedu ce dvije geupe Sakora nije aden caaika u broju mofdenib stanica (neu ons} al sue sanice kod Yeakora i bogace kane bile weée U veu scm ei nas da je odnos RNK i DNK, desjanajvadnijihkemijhih spojeve 2 rate sanic, bio vedi kod cakorn iz obogadene okeline, To je zntilo da je v mangovims ih Evotnjs pstoala va cazina kemiske aivnesi, Roxeneweig i sur. ustvrdi su da"iko mofdane ralikeinducieane okalinom nit vwlke, mi ame uxjerei da one 2aste paste, U ponocleniea ekspesiencits po- novljeno je eveden ist sklopraaike... Najdonjedni inal iskusrva na mozek koji smo evel bio je anos inmedu celine korekseiceine xcalog dela mozga: supkor- ‘eksa, Cini st da yew povoda iskustva korceks braa i lako poveésva, dole su promjene precsclom dies monga eval (se. 25). Ovo mierene odnoss iamed koctekss jose log dijels maga bilo je sjzaéaije smerenje mofdanth promjens ec celolkupna cena songs vaccs u odnesu na cjlokupnu cefina svake pojedinatne fiveinje. Odeediv sje cog odnos ile su ponstene ce indiviiolne ralke. Na sii 2 naaze see cenuls ‘atl izsvih 16 ekspecimenaes. Kao Yeo modete vider, samo u jedaom eksperimencu a caaliznnije bila seaciscigki2os8ajna Tkonaéno, nadene su cazlike na sinapsama Stakora i bogace joni ie siomalne okoline. Sine je rofka w koje} se saeaju neareni, Veei dio maBdane elsiinosti“ {ids sen stil su point logy ogeda se na snaps, ade van impuls il prelens neurons na nevron, pa scako ii ij inkibicanfzauscavijen, Pomatu dektronsg mikroskopa ki je omogucia rele ovetnicuondenedususrapaetaton hye caine oes oie ora iz sitomatne okoline. e Rasprava i kritike Nakon gosovo 10 godine istcaivanja Rosenzweig, Benett i Diamondova bil x Spresoni wvjerenjem vsrvrit “Sada nema sumaje da ew povoda iknerea mjenishs smnegi spel anacomije i keoje mazga” (st. 27). Oni so, meus, bil pee -Piznati ds 30, kad sa pev pv objavili svoje ezalate, n lime skepeitn, ananaevenct bil prem jr rani istofivanja isu pokazala cake jasne utinke,Bilo jet kekigora koji su smateal da utvedene ralike aida i nisoposjedica bogate okcline, vee deugih ‘sala « postopanju sa Eivecinjama, popu cakovanja aa Feakatima ij seca Xeiteaabog ealiécog poscupka ils je opravdong, jer su Saker’ ie bopace kolie diva puta dnevno, za vijemesimene igeadaka,roéan vaden iz havea, cs ekermos izsiromaine dkaine nije adeno. Moguce je, dle, da je to rukovanje a ivriname {aarvalo dabivenecealik, a ne bogacaokoline Keko bi odgovotlna taj potenaing ontaminirjv falco, istrative’ sa cakovalijednom grupom feakorsswakog dana, ne lest drugo gropu ivocina in brog lela koji su thw icovcenc oki U monge ‘ira th fvoxinja isu nadenenikakve azike. Ukasijm istealivasjima evimani seo faks i takor is hogece on ia sicomatne okoine, co podjednako Eesen dg 2 do. ‘ivenireultac ponovno su poksaljasneraslike Sika 2 Odnos iemedu korteksai osilog dla -moaga Usporedba bagate | stomaine olin (ez eksperimenata od 2 do 16, Statist! cu zai, (prlagndeno sa st: 26) lg ist pana 1 Keicika a vei sa steesom vedi da je inolacia woos asl Feakarl ie sicomaine okeline bila secezna, pa je 2bog toge njihov mo2zk biomanjecanijen. Resenaweig iss- edoic ciiaju deuge iceaivaniew hojaan £0 Fivotnje bile dnevno irate ilofene srcese (rotitanje kevena ili lagi ellen fok) au meagovims Bivatnja nev povodts seesa deo do procana uw ctzvojy _Fodan od prablema svakog laboracoriskog isttativana js da je ono nino stif= cieing, Rosenzoieiga isu. zanimalo je kako raulitite rine podrafvanje moze delo- ‘ti na cazvoj mange fivorinja uv njihevim pricodniny ckolinama. Oni situ da so $takeei i mievi urgajani w urjeensjokelini dae od 100 generac, pa da soga genski ‘rela malo sige sabodnie, divin fakorima. Kako bi igri eanimljins o- otnost, pote su ispicivacijedou vse dvith mifevs. Kea su revi bili uhvaéeni, bil ‘susludajnim easporedom smjeiten bilo upitodne, vaste uyjeve i uobagaéene labo reodjske kaveze. Nalon sjedna sa midevi koji su cal iavan Inboraconia pokaivali bei boli ca2voj ascaga od InboratonskihZenkovs bogacoj oli. "Te palezavje da je ak j obogaéena Iaborseorisa okolinsesizomadena w usporedbi spritednom okai- nom” (se. 27). eonatno,aajvcinis erika svakag iaceaivasia a lvosinjame je pean leakaw je ‘odnos, ako uopée neki odnot porto medi cezultsta cog iteafivana i ud, Nema samje de se cakvo irativane nikad ne mote provest na liudima, al istradiva pale maj edgovornost da 10 poktaju urvdii, kao Sto su ca ovi anansevenici i Ein ‘Aco su procumatl da je ceSko generaincaticezuleacedobivene na jednam soju Seakoga na neki drugi oj, ps da je stoge jf tele i polewtri primijenitirensleare do- Divene na Feakorios a maimune ili jude. ako se sine cenuleace Aobili na nekeliko ‘sce glodavaca, oni priznsjs da je potrebno vile iseafivanja prje nego ho se moge postaviti neke hipotereo utjesiuiskuswa na Ijudski monak, Oni su, mesuim, ipa stv da je vejednose each itraivanja na Hvornjama w come eo nam amagucje upoteebe cescova i ebnily koje se kasnije mog pokazasi oriznima v stexkivanjima na india.” * U sworn su Hanks autos predloil jot nekaiko potencjlnih peednost ovog is- ‘aivanje,Jedna od mogueinpemjena bila je w iepicivanjy paméenja. Motdane prom- jne ineavane iskusevom mogle bi doves do halle exzuinjevanja nagina ma koji se sieéania pobcenjuju w moage. To bi, pak, moglo dovesei do now cebnika 2a po- balifanje pamcenjaj preveneiju gubitks paméenj u funkci dob. Drago podrugje a leojern bi se ovo istrativanje moglo pokazaci kocisnim je eumaéenje odnosa inmed ppchcanjenost i inteligencie. Auteis tira u ves! peetpostenisie de porhranjenose rote ospbu utile neoselivorn a podeaaje ji postoje njenin) okolin, pana aj natin negativna djelovasina razv) manga. Aucori nspominjs da neka iseraivanjs po- azuju de se utincpochranjencssisa mecek mogu ili smanjc obogaéivanjem okoline 1 povedatinjeninima escomativaners16 (erdese nnserth stu aes promi hoop Zivanja i covije primjene Selo html sg er saen eet, 1976). mean Fealesne 3 oe ee ‘koje normalno vide. a sokdoseie terse ia tako jednostavno,” (Hopson, 1984, str. 70) " na kraju, u dvije su nezdvisne studije (Pc 1996; Schore, 195 ee 95 thr, 9 ie olen Rtewzoegee tama oolshin aecsing ae oe ge te Met on spy no wes ne sito aretha ates Se ie Bilin a pone "7 ‘svoriti rane psibololi abnormalne epizode, koje uarokuju fzialte promjene w ive nom sustave, a one dovode do mencalne bolesti koja craje i ponsvlia se clekom vora, No comely ch nalana Pose smatca ca sa 2a prevencija menealoib bolesti a crasloj dob rane incervencile vaknje nego Ko 810 prije smatral. Benner E.L. (1970. Cereb effec of dllerensl experience and teinng. In MLR Rosenaweig EL. Beane (Bn), Neal muh flaring and may. Carib, MA MIT Pes Hoyo, J (1984) lve air with he iain APT conven wich Mac Diamond. Pehbgy Today, 11, 6275. (1990) Eaveoneenalenehment The iniaces of ested ly eo sore and subsequencespnarecounconolbleses.Pyaagy tnd Debi, $1, 305-318. PosR, Webs, S, Levee, G, George, M, Frye, M, & Kee, T1990), Developmental psytho~ \soogy eye aeve ines Implicafons fr euly therapeutic ineeenton, Det ad Pept, # (1), 273-505, Sere, 4. (1996) Thecxpeence dependent manavon af guacasey stn in herbie ee- ‘ona cores an the win of developmental eycbopathnogy. Delp! nd chip 0, 80,995), JESTE LI “PRIRODNI”? ouchard T, Lyen, 0. MaGue Segal, & Telegen, A (190) te Asin tka med fudia: Minnesota eptvaneoorjen oda bizanaca, Seine, 250, 23-28, (Ove iscativanje preticaliseelaciono now tezelinw promjens, koja jf eae, © atin 0 kj mnog pstolosi gledju na liadsko ponafane u najirem smisa cog po- ima. Vi mofece prema to| promjeniscetiiexabni odnos, ako nase zastanetei pokufare usebi odgovors na picanje: "Tko ste vi?” To rote ingledari kao vlika i slugeno pi- ‘aje ali ne morace se 1 njega previde udubici ni previde zagaie w flonoft it me afaik cerita. Samo na erenutak eszmisice 0 nekim svojim individualins oxo- Dinars: valim “ertame Memos", Jesce li preoeetiv it auzeeno amieni?Jeste li ses medi ocveceni Jest li skloni svancurama ili eafite udobnoxisigurnast? Moga Ijadis vars jednoscavno sacadivai ili i to teBko pas? Jee i obiéno opine i ve pesiisrién uveus ahodima buduéth dogadtja? Jest i obitno samopauadani i nesiguei? Radice li mnoga il sce sklonilinarenju? Razmislceosebiu ees im i drugim picanjima koja smarcare relevancnimns, Nemojce 2utisi .. Gocovo? A sade lodgovorit na sljedeée ian ova else vane pitanje: "Zao sce taku kak! este?” Dew ‘gi sijetna, Lj sufakcov delowaliu “stvaranju" otobe kakvs sce vi danas? ‘Ako sce pepur veline Ind, wjecojano €ete ze pomvaci a naZin na koji 52 visor elif odgeiai deca, te na vrjednost,cilfeve i prioctece koje su vam used. Moglt bisteodtedene zaslage u cblikewvanjuva8elgnorsipripiar i bv2, erecents, baka Sedoviens, cecama i serigevims, ce venjacima & jim see odratli, Neki Ge sem8 fends mansonth ui oes rome solu vais pocva ne abel i drag sob koje ns sun noi predenost prema sce ocedeaihamlenth pre cane Neg eug meds ina usm 5 knoe Everne dogae pope beer na vole obs oke da se ups aa oder old etshen sets the ae kel tjth serio da peste ecb ak und. Tefe lake enna ‘an pois bn ue ho Seve pl peal nani oe chlkorde velista inejupdne jeden chee se sual pve. Goon tana pane "Za seal ate ee gov “Raden sm da budem tot jam seejeco sun gene Sco ean desu sesh orn ler nerb, paps ve, ee ke, ‘ee aia sane grade re vie ul wide sane ee eee bee si pour stn bli wig ogra ima ate eves en nena goo nite nesmate gene aut akeocom saith elke Besides Ako astnee pacamalie ome to vam te male ae ae «_ #vtra08i poste velo eezumjivi tata za nada “okolfna peisttaneee : Kao ve deg pele 20 wales pl oie 20. ala ptheog om je dome tei oe shojo poses pod nasvor bbiion. Bnet ter seas Una kt konelian clakuprs fue pons, weet feces ny ‘aria ries pens, koi psec pont. Ran Benne sacl dae ne sro emagutesansvenoiptivn uctel aol an ‘skog we rie og is ed su akon pans nepoeebaelenannn Meorunc cared Ludi ponte, Nie clo vitno dete knarlat skatene veh oe ‘ha oman eit erie, Klan ion renga naSaje Evisto ukorijenjeng populamno vjerovanje da je iskustvo peimethi'i isk achiceke Ijudske pricode, * “ coaee es Drag rma rslog bog koje ue rau lg abog kop te epceico pets ona tunatne Ponalanjs lei u Enjenii de gens‘ biolotkifimbenii ne preaju vidive dokane ¢ ‘vom jes Pojdies eat rei “Jasam pst pincer me peor cn ‘er gianni sata inp ebb Sgurno sei ietxersic ok, Cis vith, eine do wah pol dss neat. Blot eae os {ek ep lt cei red "Jesam po peer ot DNC oe, ested mine sive ison me da poste per Vi ae Nelo ae sku ise prec asjexja vas gent, aki ne tone ge Wome noe oe ‘mogli biti locicas 7 hones, nog je lsd ntugodes rniao de bon og ih gens ane nah abr eal com ives Takte aloes se 2 deteminssipomanjanie “sdabadne vole", Mnogilusrve sotne ts ae ‘coals nain ogrsiara chon ssn spesbon eiedeeah shone aihow Stor Ponte jerogs detente private ontchonee eee {Hest U wvarecc gest jc obllaj Homplenay ties one pad ¥ Jskasevom j jedi je tan, 420 je dominansno? Ih, refeno 8 natin Koji se tesco ‘upoteblitva u medija: "Jeli vein priced il okolni arjecai™ (Ova) Banak Thawnase Boucharda, Davida Lykkena i njthovih suradnika na Sve- tilica u Minoeapolisy, detava Minnesocs,pregled je istraivanja oj se 1979, g>- ine poe bavieicatenjem edgovora na pitane kolicourjecaja maj gen ranv0) cosobnih psidkih kvalitea, To je isrativanje proizalo iz pocrebe 9 znanstvenom me- «odor koja bi emogutila advajanje gendlch areca (privet) na fudslo ponafene i Iigeost od urecs oklnskih sila. To nije nimale jednoacavan adacae ako uzmece obsic ds je gocovo svacko od nas, uz pregpostavla da nije ptvojena diete, odesreaa i sanvijzo se pod nepestednim utjecajem. denatora svois gena (svoih rode). Vi mofea imace, na prime, sano 22 hurnox pope wiley aca (bes wvvedel er ae ga oc jege eau kona ie ste nasliecl aegow gen 22 "smisao-ex-homor”(prirds) Cini se dane poste susavan nadin da ce ea dva urjecaiacazdvoie, ear ne? Ali exo, Bouchaed i Lytken reli bi "nerodno. Ona nail natin pomote kjen ‘n0ga 5 prihvelvien stopniem uvjerenjaodtediei psibidke kacakcerisike koje Su pri= rmarno odbedene geashin:florima {one oj obluje okoliaa u kejg} five, Teorijske prerpostavke ‘Zapavo je co 2aista jednascavno. Sve txo teebace utinic jest nati dvije arobe koje immaju sass ice gene, odvojici th nakon rodenja i odgsjaci th w anaéajno razlitcina kolinaima. Nakon roge motece peesposcavii da karskcecistke ponaBanja i o2obine 1iegcei koje su 2ajednidke ce escbamne w odessloj dobi mora biti pasledicanaslieds Ali gdje iscesfvatipronadi parove ideas ad (nemejce reéi"klosieanin"s do toga oS nitmo sig)? Ali Zale kad bi tb | moog ai, ae i dil eidki pri th de rate w raalittim okolinama, za ne? Ali eto, kao fc se ved pogodili icrafvai co nisa mori ‘tinci Dralevo jeto tino umjesto aj. Identign liza; maja 2aprave aca gensky scrukeara. Oni si 2ovu mavezigai blzent jet sapotinjo vor kao jedno opladeno ja- jakce,nanvano sige koe 8 tada nda e dva identigna embvia, Dvojaéanibizeaci caja oojena jaca, oplodena sdve odvojenaspezmijs, Dvojaéaniblzznci ‘medysobne sie xo bilo koje dvoje brace sestars kali sau bizanci. lao je xo 2asr2 ‘ine, avorodeni blizanci kackada se dal na urvajnje, pa laze w odvojene abieeli ‘Agencie 28 usvajnje gece nastaje brat i sence, a narozteblizance, dati aiedne 9a tsvajane, ali im je jak vat oi et 2a jth pronady dobre obicel,fak i pod cjen ‘andvsjana. I cako eu diekom vremena tue jedno- 'dvojajéanih bliaanaca bile 12- Guojene, je su th uno razligteobitelj ws knjima so odeasl Besco ine anajnéi da se rodeni kao blzanae jf blizankinja. Mnogi od nih ssl sui odrasi w velo rzalitcin okcolenjima, Bouchard i Tykkken poteli su 1983, godine idensifctei, pranalatéspaociparave blisantea. Ova) Elanak iz 1990. godine prikazuje senuleare dobivene m2 56 parovs ‘monczigacai bizanaca iz Sjedinjenih Amerih DeBava i7 pasova iz deugih zemlja, —10 (ends mons ia aap pio ‘iso ods odvoleno i dai sojpricanak 28 sudelovanje ujednorednom invent 1am piboofkom i filobkom iptv ieee, Da je ovo brtivane tare & Minnepolsu, jedho} polovci "“Geadova blizanace", je ironia koje rie ert sezamijetena) Ti su iianci bill sporedivan + monexigomieybencias Lot 0 cl nied Inenadsj nl kj bil ove eka ati it Metoda, Suutionicé _ ono res il raat enc ess bi staduoje’ ve ano Sve, pasa prove gocov ii livee andvjones pooner on sil fo ode osbe, Vetina sadionike pronadena je ad se ope coe ak «avin potest eimenom predtiom Sui bla loitov pufee neg bic ojala weeded ina, Minnesna cee epecrnje Hance, sari elie sce seu pouty eal ce pagal sep ‘alan barca lim se nego ed lianas am jv asad rotate ace esr, je odes isatvani on band textea, loko oe aecans ‘adi lise 2tisea.@ monozigotnim parovima. 7 _ Postupak ‘ucaivad a eel cckom eden dana tlio su sudan ispitivanj ilu cea "a pllap je agus ite ssh, Saif Bnaac prove oko SO oe edgsvaninna rite eve, namjenene spe pcovo nae hated nan mace sii lpn a ee eve aaiptvaie machine lesen ce esecasklonciprofesionalni inceesa dv eee itligencie, Onn cope ec su eigen lite oeazaann aka va dna poste pede een dns op, la tsp, egnln anit el een, Coenen loinc skénos med etevice biel resursai sce belsteshelne on Fe Spica nibowo vider eel koja im pra edopeweseceche Paleo or nro s gore jhve Ener poe te tere aston kescvims. Sm piven obra indvidanos pete ef pone ‘soot da jan blsanac i note dille na odgonre reels ceagh Kao ito motere zamislti, colike koligina tes al Rezultati U cabic 1 prikazane su sitnort w nekien i ci w neki iamjerenim katakeersckama moncai. s2%nihblzanaa ko su odasicdvojno, ei ak podac 2a monexigernebzance Sido isto portonio u ‘Tabica 1 Usporedba torelaia (A) odabranih karate za denne bizance odtaste edjeno 180} dentine blance kj cu ota axed (B2}* sutNdsT KASUKTERISTICA (60 yo RgBay™ Fula tei vor at sr ea tak a a Pus “8 Be ‘sor Intiencs WAS Ia s 784 Raveno est topo 8 108 sutnost uligmeron ui eos * 28 1.92 alton pine ans B® 79 Ptoloe inret ‘tong Carebetov inves inresa sos is aneso esha poesinanh teresa a) a6 Socal stave Rellonost leo sat Netlion soa staan heap een 4226 TDI a ca st eyo i oj su odcasli ajedno, Scapanjslignosiirafen jew ablicikorelacjame ii "R” veijed- ost. Sr je vaca koelaia, co je vets sitnor, Logika je ova: ako je okolina odgo- vorna 24 individuslne rake, tada bi biaanci kojé so odeadlizajedns w ico) okolin! bal biti znatajoa sini od oni koji su udealedvojeno. Kao Eco meee vidjel, co nije ono Sto su isteadivati uevedil Posjecnj scupac u eablic 1 prikazuje rio w seupaja dignoss odredens dielie- jem korelecieblizanaca odaslih odvojeno 2a svaku karakterstiku skoteacioen bli- zanaca koji sa ras zajedno, Kad bi obje korlacie bil iste, eaular bi bio 1.00; kad bi bile sasvim canlizite,rezleae bi bio 0.00. Ake paljve razmorrte posiedni scapac, vier ete da su korelacie bile velo signe blizu 1.00, nijedna nije bla nda o€ 0.70 24 parove blizansea koji su odasli edvojeno i zajedno. Rasprava | implikacije nalaza (Ovi nalai pokansju de se genskim fakeorims (i "genomu") mote pepisacivetina vasncin u ieazecnojeeanolikestljudskihkarakcerstika, To su podaci pokazali a dva2 {oxdeset mansteih sta hj su prom poey ‘ins nating Jedan je da su genskiidencitn (moncaigocini bine koi su odcl ‘ocivojeno, sco u velo razligcen kewenjime, irs ue edeasle osohelcje so fauzeeno slitne ne samo po igleda, vet J po cemelingpathologii i gnoet. Deogo to au prt, kupleni peda spicivanja © dominasi gena pokazali jest Zinjnice da okalina ima ‘ako malo wcjecsja na identineblizance koji sa draw je okoin. Evo tao sim oe. ksigima katy Bouchard i Lykke: Gotovo xa su ers ponsfanja Koj smo do sada opi o vemenaceakoe do r= siozoat,vatan cio vrij medu ljnima vzan us geske varie. O 0 nin ene reba rasp, ved je ijeme ds azote nene imple rs ko, nh ke ee wpocvic Bouchard pln dd selene vspevnja 0 to} rem proc, eekinn el th tale soa ae prevamo wiledtem eden Nema, ear, unnee ovation agra 6 implica ovg hein aati koa su pre eto Nh se rss gine a! dbive’ tom teatime eli pugs fer sniras oldie) pod Kaa oe cae omental spect ae tua bier dl 50 godin po domiacom prod esacem ater lin. Mncgs ats ene vjerovaiaosodeclge, sbsnon data ry hoc eins! pscnoin, eterna: psn enn ek {soo penta de navedema smo nea, io eetebee pee e shaw ane iow gen bl nor kore Ina sarelomloreg er Inte nee porate ats “Ove eonbn rn da oak peas is Virovei dea ad ono woe obra poses stom te nese extednim spor avjerejaaratcmo 8 natin copa dee veo he tina Hoenn kaa ogy poids neatina, tee atene een atay Palin mot ada. Zumino detonate wtenskorodene wine ‘pas djedog dn kate: “Zak sop ui” Zao sine ce batemo debited ate bmo nsclpomod oma kop suae dn fodatecy 2st bismo nail adn pono kre srusvag? lean Bouchard iLycken dele bei pro : laa U wom ak oi node ‘ose nee slit cevom incerpeetaciom svjth na. impiikacije svoj provokaivnihzakljuale '- Otic je incligencijaprimarno odedena genskimn fakxorima (ini se da se 709 atin a inceligencji mote pripisati genskim uGecsima). Medutim, kao eo 0 aucorisasvim seme kak ‘Toslasne sate dase vojrea popu 1Q ne moge potk.Dpcivanepovedenow 14 ‘mle pokazalo je da se w posiedne vite povecan proitns1Q, data noas, ‘ele ne defini nie odeeduj genice onome So se mode poi optimaloers oko om (xt. 27) (Ona Sco aucoriu biti kat jse da ako je 70% vain w kvocientms i ‘ence posijedien genskih vanijucia koje se pricodna pejavjuja, 30% wa Sioa eae 8 mois pod usecsemn okolinn bic wmjers pove’ania i smanjenie kwecjenca n= ‘eligencje, Ti okeliosk urjecaiukjuasje mnoge dobro poanarekimbenike, kee ‘ko sucbrazovanje,cbicelske okeufenje, covne var isocio-ekonomgk seus ‘Temelna je precpostavks u egnovi Boucheedova i Lykenova iscraivanja da so lucie karskeerscike cdredene nekom kombinacijom genskid ¢ okolinskia Lrjeesia, Tako, kad okolinadjeluje mene, canikecrebs pipisac u veéo} mje _genima, Obrnaco je ekoder code: kad okolinske snage je djeluja.na razlike ‘ckim karakterisikama, cads ¢e gent argc bei manji. Na peimjer veins itcew Sjedinjenien Ameritkis, Dedavams ima prea nangii vost biel, To nati da su okolinskiucecai sa voénje bigkls ugleynom sién a oa deca, pa se ral uvjetii voEnje mage precetno pipisati genskim fakeorima. droge sccane, vacijciew,cecimo, prefeenciiama 2a adeedens hana mogu sew Siedi= njenies Amerizkim Driavarna svelieom vierolacnoséa pipiscokelneny fk ‘orima, jee su zanai kssnijaBvosna iskascvashesnom i uksom velo rales, pa stoga.cecavlju nhanje prostora 22 djelovanje genskih éimbenike. Evo 22 nimjivog dele onog fo israbivadievede: oni smaccaju da jelignost wile neico popu vainjebicikla nego preferencie 2a odeedena heans, ‘Autor’ usevari kau da poznace okoline manje rj na djecu koja w nj esc ‘nego geni koje suca deca oasis, Razumlva je da vena rodielia co ne Halt i Zuti ni gjerovai, Oni se silo crude da bud dobei code ds sve ecu lodgoie de posrans seni pojedinc i dobri gradani. Nelu ure u im nalasiza ‘agli bi nag samo roditel koja svajarn djecom nikako ne mogs ial na kd, pai im sesvidelo da 2a cone motajasnosc eva ivnjo! Meducim, Boachard | Lykken isi da gent nis aula soabing, pa sigs pred roditej pak mage pov delovsc na svoj djecu ake se pri rome ceude djelovai na roalea postotak coealne vaianee ‘Najinceigancaija implikacijakoju sugeccaja Bouchatd i Lykken jest da ne dje- Iuje okolina na kacalgerzcike Fd, vee obunuto, gj. da genske skionoe’ judi svi oblikuju shows okalina! Eva jednog primjera zara ceo. Cinjenica da s0 neki judi mnogo sedatniji idx drogitosigkaauj vige nclelonost nd drugih bigno se smacta podackom koji gover prog uvjevenia da neki codical sha~ 2auju svojoj deci vik liubavi nego Ke &0 Zine deugi rasiteli, Deugion sijetin djecs koja su sedan i prvzfene dblaze iz cave akoline, Ova se precposcavk ‘spitivanfas obigno pokazaleratnom. Priveden, sedeéni jedi aistasu ed vojh zodicela dobivali vide livbav, Bouchard i Lykken presporcalaja, educa, da suveniacieo "prvedenosti u bi genski odeedene, pa su rako neka dice jee noseavna cadena srdetniia i privefenija od drugih. Ta njihova urodens sklonose prem iskasivenjy naklonoet dovadi do cogs dx oni na naklonos svoj coditelia tira na natin koji pockzeplviecalevo roditlsco ponadanje mnogo vse neg reakeije djece koja genski nisu dtponisana sa iskanivanje privlenoss, Pretu erst rans dl ee sv pomenile pshlogs poscavin je, dakle, da to dete iskanivane privcenosti ieazine peveteno po- nnafanje codicelja, 4 ne da ponafanje sodicla poriée prvréenost © gece. Ise ‘cativadismaccsu da genicako fonkeioniaju kad ronogih, ako ne i kod veiae Fuki kacaketittles, Oni ro kad ovakee Nepontedni aaok msveteg deh paboltbe race vjeroaso ekjulule wlan hot iskasoo, ka fou 10 cada poborsiiujecsa okoline ecuvick ve ‘ess skein, medi, desta velo mj poljedin xb nog eal rat prcskom genom, 228) Kritike i srodna istralivanja Kao ico motece zara, vlikbrojstaivania vezanih uz ovo ispicivane koi je podacke koje so na blizancima prikupli Bouchard iLykken Opéenito, doivent te. ‘ules nadalje pokazuju da su mnnoge lade dcalceriatike i pons¥ania pod snafnic, utjecsiem gens, Mogi atciburza koje se smatealo da su preceino pod urjecjem oko line, sada se, kala fcrtivania ns blizancima ota da nasijede odeedaje vet |eaj ili anatsjno vet dio nego Sea se pexposeavilo, ponovno procenjsi. Na primer, iseativanj skupine seafivaéa s Minnesoca sveuéilta pokaale su da ne samo da je zanirmanje koje se odabraliuglavnom odredeno valim genima, ved se oko 30% vacjacjau vatem zadovolsen pelom iradno exci mote puis’ gens fakcorims (Arvey sor, 1989; Arvey sur, 1994), ali kad se ih alent eli profes dete konscancnima, Drage studje a kojima su usporedivan’idencn (mo movigocn)bizanc sdeojianima, pri rou su jedi drt bil odgsjant sae edvo{eno,neposrednije su se usmeile na ipecine osobine linosi koje acs ssabilnima i vefnima Bouchacd, 1994; Loehlin, 1992). Nalaiciheetivana plezalt 3 dase vaca koje med dima postje na dimen ckaraveaie-incroverte (or vorenlipovuéen), neuratcizma (sklonossnafnojanksioanos i elstremnim emoci. "anima ceakeijna) i stvesnost (cupanju kojem je oscba kormpecentea, adgovoten | ‘emelca) mogu vite (65%) protumatic: genskim ralikama nego okolioskie feo Dakako, nile svacko w ananseven} ajednicispreman samo cako pribvati ce na- laze. Krcke uputene sada Boucharda i Lyékena ida nekoliko prevace (pgledee Beckwith isu, 1992; Billings isu, 1992) U nekim se stuijama terd da aadivat isu bjavili soje podacke, kao fo su cebu porpanosi, pa se soza ajo: maa re og neovsno cient fei krias vee da postoje bj Elan kena se ianose studje slotaja koje upuéoju na snatan urjecaj okoline na blzance, a keie Bouchard Lykken nis uzeliu obsi,t konaéno, kako analize DNK poseaju ve tone, ‘scalivati koi dovodeu picanjenalaze Boacsrda i Lykkens peedata upeeebu tent, ‘anja DK, kako bi se as taj natin provera valjanose calaza oa blzaneine 4 2S Nowije primjene U jednom of poglalia svoj kalige objavliene 1999. godine, Bouchard daje pre led svih podacaka ouxjcaju naljeda i akoline poheanjenih u Minnesoce regiseu lie 2anaca Bouchard, 1999). On zakljutae dase sve u sve ini daje 40% variabilitera lignes 50% varia uinceligencij genski utemeljeno. Urojknjzion ponomno go- vot osvom sijlieu da geni edeedujuisboce okoina i edabice ij ixbjegavanja speci- Fis okolinsj ponakaaja koja abtileaj ino. [U Minaesoes cence 2 eteativanje Dlizsnacaispitivanja se vrloaktivno masala, [Najnovj podaioninovim nalasima mogu se nai na web seranici:heepfiwws. psych. ‘uma edofpsyats), Neka fascinantna nova isrativanj ispicaja wlo sldene ljudske eacakeerstike i ponafania 22 koje bi eljerko eko uopée pomisio desu pod urecaern ‘gena, popus Hiubav,eascava pa Zak i sine (pogledajte:heep//aw payeh.emn. ed pylabs/mefspecial hem (2000), Ispeival gu inbox pareve kako bi uevedl je i za- Ijublanje” o gospodins ili gospodu "Prev" gensk dispanicano. Pokazalo se da aie! MeSucim, vjecoval i ag, feteSivai so uevelligenslea veeu 5 tascavor beak. Akose rascao eden Gln para dentin blisanac, tana da Ge se rasta deg je 4596, To je anaZaino vide od 20% koliko te opéenico lng rastaje w Minnesct Konaéno, fini se dsj sme pod genskim ucjecsjem. IsteaZivadiit Minnesora cenera nal su da idenién blizanciobigno umsieu u ito} dobi (ak i ako su odrasodvojens), ‘one wijedi 2a dvojetane bizance, ‘Arey, 3, Bouchard T Segal Ne Abram, (1869), Jb suisition: Environment and ge- ‘na compooen Jor! f Apia! Peay, 762), 187-195. Arey, Ry MeCal B., Boschard, T, a Taubman (1954, Genetic iaueres on jb sclcion ‘Sod wot vale. Poms end Invi! Dif, 17 (1), 21-33 ‘Biings P Bedewith, Je Alpr, | (1992) The nei apalyit of haran behavior A pew ee? Sx el Sie aed Mans, 35 ¢3), 227-258. - Beachac T. (1994). Gens, envtenmene aod pesonlicy, Sus 264 (5265, 1700-170, Bouchard T(1999)-Gene, nvtenment and pesto. Cai ees. (E), Th atar-narre hone The uel rain, p. 39-03. Malden, MA: lace Dita D, German, (Cate, G.,& Boushstd, T1996), Hea of MOP pena n= lees of peychoptthalgy in ening eeeed pat, Jumal of Abra Pel, 105 (, 491500, cpfrwa yc edulpsyaby (2000) belie psych mn.edulpybnetispecal hm (2000)% Cetrdeset anansvenih studi koe su peomijent phology PAZITE NA VIZUALNI PONOR! en. &Wak. BD (1950). Manno” Sot Aerie 20, Ti. Sedna ote preptevaih anegdoa sli eds sea mule vanegB Gini ego peunon) 8B, bilipp dose 2 gore lad J. powenot nove pean rata (et weblnjenom reeds tb tia hake pepe pac vrs prope Medan por po pe pute Sid nj atiod on uecmas pecipia se Mo kaos aa cao ‘ran rinjr tence dogo oro son oper aie ogee sin, Jpowviden 6 80 eejes oe blah pose minteentagre ale ob ee Jeet ate se mite po da U teh uth pide gles poten par ce promot tant terulana primi aego tb takospuri rao Waste, bois [roclespietiou tome Nils rime Cecmon hte alipaninicb. fie stonshineje ton pena noi ines pep thine wid, ponoto ep malts vies icepteis sieao tebe, pueice lnc capes plage, U ed vr cre tne fo ae tiene pend arene i msere Tubal je ponevio ce ane © em sels o Babu Pipe Kenge, koje bos says peta pravaveliina alent eit, Renge eit percep db, a Buc ee Prove for v fost dongle sekeo ses peronn ae] viunne psebro enn fos elit su Tureen ae natin aia te Sven aja jricn de jgor ed coon patnj dep sa ‘Sen prouttojvide pepe or so kao biotic fs iodtelene peep porsbownalene i wedens pee ta set inborn : ‘Mogi psitolen smacea da je naa najvetniavidna sporobnast upeavo percept dlubine. Motete vamislc kako bi prefvjovanje bilo cefko, a vjrsjind i nersugate, kad ne bisce mogli pecipiat! dubia, Vi bise se ales uw svac, ae biste mogl:pro- ijenitt Kolko je neki geabetljivac udaljen od vas i biste jedsescavno askorsili ponor. Zbog copa je logiéna pretposcavka da je percepcija dubine ucodeni mehaniaaro predivjavana, x ii cazvo ie porcebnoiskustvo, Medacim, ka Koto wsvom dank isttu Eleanor Gibson i Richard Walk: "Mala su djce uw seadija pusanja i pevls korka Jnureeno sklona pads ¢ manie ili vile povigenib mesa, Mala djecus rnnogo pozocaest ceeba duvaei da ne padnu preko rubs svoj koiev ii keevetéa, preko ograds 93 scepenicama. Poscupniaysssijevanjers miBiéne koordinaije ona i sara potinu isbie~ agavari cave nezgode. Zdsavi cazum bi mogae sei da djeca kroz iskuscwo uée pre= poznaci mjestas koji se note pase, da co ute zabvalati padovimea i bola kj fom prlikagn ose” (se. 64, Biagio pnaaie a ‘Ovi su iecetivat eels aranacene, w lakoracriskim uvjerima provtii vizuslow sposobnostpetcipranjedubine. Kako bi eo nog win, azo su eksperimencaina ‘naprava koju su ncavali "vidi poner” Teorijske pretpostavkce ‘ee Ele anna wo) cok nto Svein Hud mogu prepress dhbines jedan od nating d 0 uri bio Di da save na ub ke ste sie see ee hae ves ijl pad dubia. To jez eg aslogsasurcan pried care ae pitanes koji ne pcipraja dubins specie, wins) w shor Ce is mogh osigedia "Vida pono iabiegava cj problem elspa suozove$ Pe eo peds kao senna liponot, cs ponor apr ne posoi-Z fa emopro“ eri wal eco pa ali vtnon ce naprave lei Zine ds ud i 2o- Ske ledantad temo sav ped vidi poner i proven mogy li peep ra jeg, Ala ett nig usa oti eens preKosba "pons Mt Tltckveopasnowsi Ga Geman pats 7 Grbioni Walle sae sou vas tm ptanjem “advise sais, ona su jena date percep dabine! ebjegrvanje pada i smi pois atemae- serie dio ai lle oprere, a woge ne ovo sks, Sopeoio saa, Kee selina empinach sms da fy tesporobnoetnaufere. Vidi poner Gibson oul amogucio je de pstave ove pean: U kao fax sown mae sob vor vey adinico rapa a peers Gabine i sine? Pojua lise ecekle seta uermetekom tcl kod racic Siocnjlh waa i vein je HE sro ane) oka? Meroda Views ponor sco se od stol, Kal je vsok oko 120 em, a gornu plot ni ko~ ‘mod debelog. prositnog stakla (like 1 12). Neposredoo ispod jedne polovice sols (plickaseeana)nalat se «vl podloga prekrivena crveno-bijelo kackastim macerja~ ton lsd dsge golovce nana se itt w2orek, ali duboko doje, a rezini pods na ko= jem sta so (duboka stan). Na rabu plicke strane iagleda, duke, kam da possi Maal stomina do pods ako se w scvarnest staklo peoteie do kraja stale, ch. znad tog bevidnog ponors. zmedu ple iduboke sane posal sedi dio, Eck oko 30 cen- Emecara, Poswupak cestcenja male djece pomogs ce naprave bio je inszetne jednoses- ‘oitanici exam ativan bilasu mala djec, nth 36, dabiod Gdo 14 mjesec Sadjelovale sui majke djece. Seako je dete bilo stavijzn na sedi dio scl, sativa ‘igh majka bvala ksebi, najprie s duboke, a zaim s plitke strane sels ‘Vizualni ponce omozuéavaoje line esrove is drugimn viscera tvihbiéa code, bez majke koja bi th zala), Zimeje bila omogugeno usporedivanieratvojs percepcie ubine kod male dece i mladunéedi Sivocinja. Zivotinje su takoder stavliane na ste-5 ft 8 Ska Viti ponor ij dio srola, x zaim je promas Hi elie dio x Promaccano mogu li adlikovai plik od duboke secane i ‘nbjeti “pad” sa tiene. Mogece zamislcsievaciju na Cornel sveutliéu, kad je labo- ‘acon donokena mladunénd rai torn. Tesiani su pli, kant, akon Jan, koaliti, peal, male make i mali pi. Covjle septa je in allt male make i mali ps. Covel se pita jes ih se esta acog Stites, da je cil ovog isceaivaj bi s iscativaja bio ispicari je Ii perceplia dubine urodena i nafena. Ono Sto ova metodu kin ako domiflacom jest da je omogudilsbarem debi. ‘nj potesnih odgovora.-Na krau krsjeva, mala dec, bilo judse i fivoxnisn ne snake se pica da vide dubin i, kao co je vet eeEen, ne mogu se wesc! nase fama pravih ponora. U pshologij se maogi edgaveri pronsleze rszvajem novh me, soda x ipicivaneodtedeih picasa, Result Gibsons i Walle upravo su ncetan primer 23 ca Ginjenica Rezultati i rasprava LU iptisinedeveea dee edilopomskout ws edi di wef ‘ail eons proce li mold eb so ete elena fe aie cae 2-co dec pote dea pe ane ce nih Kass din, maj poles dab seen Tear pro rba pour. Orla co ‘pall 08 feta fe in moghs te ns djeca dopuala do ls, samo je rojedece ok i ospuzala na pick san il se do imajke bee pelagenja picko ponots Binion 7 ij bilo wopée wptno percipieaja i dees dabina ponora. “esto i se zagldala ror selelonadubolas strani scim se pow of aba. Droge supple raceme po fea, ali uratoé to aloo} prover evrcode poviine, nits se dla nagovore da riled pk oj" (ct. 64. DDokauje ii exude ude sporobnoe peccipicanj dubinewraden autena? Pa, ofan, jc sve dee ld oena a lapcivane mala sjmanje 6 mjesel Evotng iskstva,cijkom kojeg su mogla polls {pogcetkams navi ko 2 ubina, Djca se, meducim, ne mage cestne pie 6. mjesece voc, js jo ners puke lokomocornespotobnos, To je bi calogab0g hog #4Gibson Walleade lua esccat iocnjkes mladanéed. Kao ie anace, vena Hvornj jee epesobnate lrecenja mnogo ranjeod jude dee, Resse: esicena voi bil a aaneeno anime, jer 4 sporobnotepecipcanja dabine kod rai Hvosinjs canis w ode noms na vojeme 0 kejem je odiedeno} vesi ca spescbnos bila porns 22 pre Evljvane. “ale, ns primjer, mali pli moes pei grepti po ci w pores za heanom bras nakon Scat eg njaer, Kad sob exami pomoéa veuslnog ponora obi od 24 sta, nijednam ns win poses “pads” poner. oii ijanji maga abraa nan rodenie tat i hodas, Oa tats kad ou se poi put otal nog, nibovs je teak na vans pono bila ra i predviiva, kaa od pila. Nijebilsunjent ijn pogretla. Kee edan odtcativat sevi kone scar jedan den na duboles secon stole, kel s preplailo! ukofilo w obrambenom pola. Ako je ada bilo gucmuto ne pliekastrans, opasilo bis ikoflona pvideo {veda podlogs. Tako je panstaniepokazivao de je vid pod porpunom kontolom ida Sporobnot vocije da oxeitvstotu staan dubok| strani sje waptedelvalana esi cake Kod ieshor je bila deupatia pis, Onirizapokasival nkalorasnaésu peferen: ci plik een sola, So mic, oka esl? Pre nga ico aluie das Scakorjednostavno plop, razmotite Gibeonovo i Walkavo mnogo vezoseie c= rmazenje,Seakorova preilj@anje nie clio ovisno o vida. Uva negow wo 8 Lav i nije isoko ceaijen. Budadi da je Raker aogea Svein, om pronalai ans sjshow ede sew rarals koritdi soe Ear brkove a null, Tak, kad je aor bioseavjennaseedina sola nije ge aavaaovisuln panos er oni nie kort vid kako Diodluto kada ge keen. Za Kakorove brkove steko je aa obj cane scl bil i, ps jepostojalapodjednaka verjatnsc da detakor i eedne soe keenaci na plik ne daboka scan Mogi bse odekivaci ist enltae i kod-naig, Jon sabi non Hvis ce Jetivin brkovima. Make au, medatima, gable, ne srvinai kao akon, pa bog toga vileovse vida. Uskdadus tim, uovedenoje da maddie meena obra percep dubine od 2s kad au seanjasamestalno se recat, dle od oko 4 jedanie phology ako ov icrativadki Elana (isaspe872) povremen av kao basi, eecba rei da { eesas najgotim possignucem na vizualaom ponoru bila kadajafa. Mladantsd kor. Pinte odabrana za cesccenje pripadala je visi vodenihkenenata,abog ofshovans is. ‘tativads de €2 ce koenjate, jer im je privodna okolina voda, prefereas dubolku srana zualoog ponora,Ispal je, medutin, da su kounjate bile dovoljno pemecne ds shvace kako aise u vedi pa je 75% korsjetica ocpuzalo na pli strana, Ali 2496 je pelo reo “ruba", Relativno velika manjina koja je odabraladubok seam sugeria tide kKocnjaa ima slab percepiju dubine od deugihSivocina iid joj njennn peiodna kala prata manje prilike 22-"srah od pada" (st, 67). Odin je de ve, ako tive a ‘odi,w to} okclini pretihensiuea wiednert percepcije dabine, kao mehuniome Scirod pada, bic oanja Gibson i Walk: iscitu da so sv aihova opatania u sad srecjom eveluci, Te ‘nati da je svim vstama Bivocinj 2a pretivlavanje vaina percep dubine, kj cede Dit sviena do ta kad se potna samoseino reat. Ked lua, percepin dine Invi se nepdie oko 6. mjeseca tvoca; Kd pila keaiéa polnjue te gotove odmah nakon rodena (u prva 24 sara) a kod eakors, matska i pasa oko fervrog vedas fi ott. Aurori toga zakjuéuju da je ra spescbaoee utodena, jer bi utenje mecodom poksisja i pogetaka izaavaloprevite porenjloo secenh neagods, Ali ako emo bicofti cake dobro opremljeni akc deca cleo esto pada? Gi fon Wale smateaju da ded percepcia dubinesarjeva pie od nthowevjline bees ‘ania. Tijkom cestiranja brojaa su ge djeca, okteuei ie na stedin-em diel sols, ‘akama naslanjala na dubole scans, 8 eka su fake malo | peeve as dubokaserane kako bi mogla prekoplckesrane otpenati do majke. Da na duboke) scat ae bo saa, eka bi jeca pala nie scjenu! Kritike i kasnija isteazivanja elas da pecepin deine hod lod aredena. Rao tec je ee rdesponene ‘elleme kad su mala dec bls reacrenavizualnim ponorom, veé so nauiéle ube cemnnmesrengate teams = = ao roeducim, istaknuri de iké je postoale i jot uvijck postji neslaganie @ sou sana percpicti dubina (eacvise nasupro empisstne) a vellkom: vanje ja su provedens kako bi we nalao odgovos na to pitanje korcen je Bice i host pnefoie 3 visutla ponor ke sa ts2ili Gibson i Walk. Osim coge, w nak srodaim istslivanja koi su Kora vizua’ponor dabiven ew fatcinanc rezulet Jean je od primera rad Soecea, Emdee, Campots i Klinnera (2985). On su jed- nagedifsju djace scajline viaualni ponor u kojem steming ne bila ai lite ni dtiviavanj i ponafanju Balbus Pignsaca, American Joura of Psychulogy, 74, 30430 Pomaloje dno dae ov cue uvsitena uovs kajign. Tabula au nie inao rikalevibspeciinih teorjskih precposeavke, nije Kovsto ncku jasns znanstvena me, fod, & nije ni psibolog, Unstot come, ony je keacki tlanak bio testo i radii prllikama cctansilem demonsticanja nei vadnihpstholofich pojova vezanih ws ‘alu spossbnesc percpianiasijes oko vas, Pj nego Keo dodemo do rade kee} Emo Tuenbullova opatanja moti smjesiu priklacan koncekse, poerebna je anarnn kolidina peimounih camera, Ime na umu da emo del ido semog isriivans, ino €e var se motda wtinic da idersonckissenbllazim pacer. Potmimo prieacre, {corieiea Toxnbullvib ksi, Seo mu keddeéa ajegovs Clank nije Copesia da soe ‘Teorijske precpostavke Dua velit i vans podrutia ispitivania a psbologi tine seoutavani aja i per- ePsin, To 80 bit: dvs odvojena, ali dvcsed povenane podcua. Ose adore na formacije koje salno pomotu svojh osjecrih organa primate i okeline. U we} ‘minus’ swakog dana vi sce bombardirani gelemom kolitinorn senzorath podacales asl ‘apie rzmiaieccemacak o come kako sesasvih biskib judalenih predmerackovvas {elleksiraju svjetlosn Frekvencje, Vjerojatne uvade uli svakog cenucka ulsa mnoieve 2wukovay dielvi ciel su vam dotiajus aalicim objets, aEesto je prsarno 1 nckolio rzlith css mics Ako oa crnueak odwatte vu pana s ove keige {ena da eto cetko!) i wsrjerice je na svako od vakh oscil, edn po jedno, doit tore ‘nekus zamisaookoliii“senzocnh podacaha’ koa je ispod vate raxine ries, Kad bin Fs to ovog asa uéinio, stag bihsvestan brojanjasvog komputor, sues kei pol! ulicom, vara koja je neadje neko 2arvorio, boje a zd, djelomigno oblaznog nebe, fjetia moje srlne svete, esecsja mojih rok naslonjnih ne rudke sole, ckucs jnbuke je sam upravo poe itd. A ipa, samo nekolko sekundi eaije ats once bio svjestan bilo kojeg od tih osjea, Mi nepuekidna flctamo sve ana feo se oko sos ogads, korsreti samo mali poscocaksvih th podceSas, Kad bivallsenzom: fier mer bsnismiosjednom zal, sujet bi posta cliko Keofaran de bise tine bi pre. plavjeni i veccacno co vapce ne biste moglpetivjes Ginjenica da vam se senzori sve (one to vice, ‘motete okusiti i omicsat obigno Gini organ Percipeanja, Osjeci sa sitov macetial perceaiy Uukijugeni su u ci opée akeiensti (1) oda ‘mo opisal u prethocnom odlomle; njece, dodieujete, ono Keo je. Peccepeivni proces! valeg mozga eta na koje € se uemjeriti patna, Xo (2) orgncisianje ci oxece x prepoxnacjveselo- Peroni siet _ 6 oe smozak ima na raspolaganju brojne crikove ili scracegije kojima pomsde u oc ie eotepaniaseaania ny mammnectined rnemoguée zbunjujiim kad bismno sve abjekee percipiali promijenjenima sa svakom ‘Slka 1 Odnos figura pozadina, reverb fh6 (tse nara studi eeu ror soli petiptanjepoonatogprediecs uve io vlfin, bes obi a o klk se jeg udaljen. Ako vide Sols auccbus koji je od vos udaljen dom blokes ks, sca leja se peojcita na vais rexiny ise je velifine kao ona kou bi projizeo mal naobus iaeatea kd bie ga gledali bia, Usatoé come, vi peripicateudaljniaurobus kao ‘elk aucebas ormalne vein. Isto rko, ako gledace doje ud kj stje oa lad, « jedan je od ib udaljen od vas 3 mee, a deugi 30 mecaca, va vii one wdalenie cabs je kao da je wsoks 90 centimecar.Razlogabog kojeg vies jobu vide v note ‘malng|veltin je vakaspotobnor konsanine peccepee veil. ie percepcfe jes ovine im stacegiia mogu bi prevatene, To ine vidoe (pride ihe Fisk retisee made simi cea uj] sana oloja bach bod a golemim valovima, ako je karnerasimila pala mete velki ode bods upesebnome fexervostu 2 specilae eekee, mie brodsbog konstancnos velitine 5 poms bile kakvihpredimece s Kojima bismo ga mogl wsporediti percistam uniegov nots manoj vel. U Glmskoj paodi x 1960, godine, Zell, vidimo presen slkanuisdonjeg rakuss,nepesedina an elefons kos iastol Gcogu nemo def 63 teefon zrvonicahag neke vane vest, Telefon je clk bjcins emer dea ehzen Gn golemim, lm ga shog konstancnen veins vidio ln celeton satmpalne vlitine, Perceptivae ianenedenjenazcje kade telefon zazvon! glomse dode do njega kako bis jv. Telefon dj slaalien pode asa e golem ka je ingledt: stalin je dagatha gocovo | mete! Podiednie fe reba spomenct, pie nego fo krenemo na saesjeo ivan, jes pieane jel xe sposobnest nase i nautene srdivana sa pojdincne oh su codenshiepi,akssnj su progledal, pokazale su da je nal sposebrost anieovage Juke od pozadine barem djelomigno urodena, sj prisutna kod rodenja. Percepeivne kon. stantnosri pak, produke su iskusrva. Kada mala djece (u dobi od 5 ili manje godina) vide o dali aucomobite i vckove, ona ib vide kao igrtke | kakada ih nepopusting ele ponijec kui. U dob ct 7 ai & godina vet je ronviiene konseanencat ezine, po deca moge korekeno prosaic veliine celtic udaljenih presmers Pholosi su nascjali prone odgovoe aa ptenje kkvs nam voce dott ase tava omoguéava sjecane ih spossbnost. Fil su se pesto auc » hai sobs mogia nat oda osc bes neh od ib percepivhtalnata, Ee, Tene bully kraca ite abjnllen gee 30 godin zit je Bacio sda na ta pani, Meroda Kaoftosmotpomenal na oti ono pogli,Tunbl jpeg, ve an ‘polo. Keajam 1950 potthor 1960-h goa bean jeu gan ead bun a Za Goes Kongo) ipa tive lary BeMbun gene Rap sonlog Terabe ha gov eatvaths med Kv natal ates ee patane posi pritdnem ckrtej,Tojevaton matin oe, ked tologs ies opstanem mops, ne pic, gaia rate wapratnene vores koje ih potas detache piven seeulnoy poate eel a ‘majmuna pope Rimpanca, rakoder sahsijeva mecodu koja ukliatuje narualiscitko ‘opatanje, Takva su iceadivanja Zest sleupa i erate mnogo veemena, ali nee oblich ponatanja ne mogs te prikladnoispcai ni na koi rug naZin. : “Tarabullje na jednoj od svojth ckepedicija purovac kor Fumu od jee arupe Pig- snejacs do droge, u deuftwas roladim Eovjekom (oko 22 godine) po imena Kenge, koji je dolsio ix jednog lokalnog pigmejtkng sla. Kenge je Turnbull: pomagao a is- vanjims kao vodie, a upasnavea ge jes grupams Batis koje gt jl nisa vid- ine, Tuballovo opalanje, koje je abjavio u svom ieyjeléu, zapotinje jegovim i Keageovim dolaskoma na ison’ eub brea, ne kojem je devete bilo porlegeno kako Di se caro mogla ingeadci misionaska possja. Zahualjjdieoj sei,» befalls se ruieo vide iznad jume do visokih Ruwenzori planing. Budi da je iru Suma iau- Erno gusta, cau je pogled bio neo sasvim inazetno, Rezultari L Kenge njenikad » voru bio w mogodnosti bac pogled u daljnw ili vidjeci ude iene pedicle, Pokszao je na plane | upieg jet Ii o beds i oblac, Twenball je rekao da s0 to beds ali vets nego Keo ih je Kenge ikads imao priike vidjet u svoj ami. Turnbull ga je upitaobi lise Yel odves doth plaina vie sh iabliza. Neko catkog okljevanja - Kenge nije jo nikedi2abo iz fume -slotio se tim priedlogom. Kad su krenuli na por, apogela je ak Sia, koje nie prestjal sve dol isu dodl do tog cle. Viljvos je 2bog nevremena bila smanjens a ok 30 mecara, koje Kenge spijetilow promaeeanjplanina. Konaéno su dell do Ishango nacionalog parks, koj se nalai na rubu jaera Bdvned & podnogj planina. Turebul pide: + Boksmo woul eos pc ia je pve padat, nebo se ranwedllo Sj ej dake ‘wenuink kad sy Romunsori panne bile pocpino bes oblaka i undiale x w pode: podaevas nebo, a sihov sa aniegeen peckivenivrhov Bla nt prliepednevagan Soncu,Zaustavi sam ayo, x Kenge je elo nel iba ing. 308) Kenge je pogledao ako seb i gjavio dae co neka lois ze, je nema diveds. ‘ivori kaltrn BsMbate opcenteve se na gusts dlunglo, px stogaajiov ete oe ‘det je koja Bi bilo maguce optical pine. Kenge fe bio opénjes ude ‘thovima pod snijegom, smaceji th posebaom veszom stjens. Ked suse spremal oii, ravnis koja se pratle peed nlima pala je rkodet jas vidi, Sledete ‘opidane ini bit ovog dlenks i ovog postal. Gledejud ne ravnicu, Kenge je visio kedobivole kako pase na udaljenotodneko- ko mij, Peisjeive sede sane) udaljenose ike (sex) bivla ma meetaicaroa Ken- rob oj ble vl male. Kenge re okrenuo Turnbls i upizao g Yaa jetowasta insckss! Tubal mje odgovoio da su co bivalved od Sumskog bola koe ie Kenge vet vidio. Kenge s amo nasa na ono fo je sain glapom pigom | Ponovno spits kakvajero wists insets, "Zaim je sn govarao sim sa obom, 20g omanjkane pmetnog sugovrnik,pokavajd spore wdalee bial elite {im vtama kakacs{mcava koje je Povnavac (t. 303)a (ines manawa sada bie pri pshalogy suichenes Regen sosres apa Eegelebovistekernba Cath ‘Shas poet na cs nes Sao Sian gt shad ten esos jaa de dhcfaca tu Tomi lear! senor a pci nce sshana onan Kengjeodiopvjacraléjroaterammc soos Racauln meebo Pech roo odes a From gine epee ete Sa dre op ven ge. Kenge je el ato Degas etna A seb, Steg eae cin Rasprava jkr rtivabi fact desracén aie ain na ko etry nde Pectin onto Ne sao de atin perptaja nance ke plate ne Jc Fc shuso pod ujesem waar okaline «toe inn U analogy Kenge proto ce Bor isa posi vidi ob omaparal peg cling rd fe astatboograiten ak 100 evar, psope BsMoeu nine all pelnoaos ies percepciama reve Korsanenost iting. Aka dab asmisana ein restos posta da een. ako toi bile nepostedno est use, pono nobus ang He SkapinePigejacs male vsokornvjenaspesobnane satoatan sanens hon onion. Ov se pespssavka temeli a log eae 2a BaMle asane falee Sulrmion Sethe ote px opi, toes abe ra okelna vege, Ov percepcvonspondbnas ie maniepeucon latins bop i Pere induscrijaliziranoj kultuci. ees a arnbullos seus make nam wet # konsencnoéa vlna pond {ear svatenje ako jee spotobnostnaena, se nsiedenn, Oddene perce pe soba nstne su sane petra alimisesv ne tatvjameine Sleoeene sie sions. Zbog cops, lie mataimaloog povetsvanit sees porecae ws oe Lives, tke asf sotebne pak rans © veces na tain ke sslbcleplagoden nam fitkom ebraenjn Zoatenje nalaza i novije primjene ‘Tocnbullov rad razbukeso je vatrene caspave koje su Siheviocaln znansevenie! vex dl. ckopicenj usjecsjs nasieda i ozone (uéenja) na nade ponstane: paznataoncro- tans » ‘era “pitods-odgo.Turnbullove opstanja Kengeowih peep soainoupuéujy at ego} okolinees seams trprave. U facicnaenom nse itpitvana koje sa pov Blakemore i Cooper (1970) mais bili ungsjani w eke, csi iatganis akon i wodocavsim peugama. Kase, kad su mate ale z mratne okaline, one koji se viele okomice pragesagiale su na okomice objet olin ignoiajui horizon- tse Suproen tome, make koje sation aaj u mea vidile sume horizencalne rage, peepcznavale nan ska fe mrska seme horncane likove. Ma vid ne bin oitaten aise nea eamileodcedene perepcine sparobnot.Igledelo je dee edocs Drugs isptvaia, eda, suger da bi nee nae perceptive sporobneit smogle bitiprisuge ve kod oder dane nastjedem, aE akg uteoa Tako, 18 primes, ujednom szralivanja (Adams, 1987) aovorodentad (0 dab od samo tc clara bil pakenivani evade celtic obojenog sje (even, avo, len) vide fac of sivog sia sveline. Suc velo ala deca provea 0 xnajno wife we mena gledsjui na gbojene kvadeace nego a sve. Nie seziaene dt so deca in pail audi eu pefeeneijauavojeprvs eri dana vera, pastogasi nla pokszujy da 50 neke od ai perepevni spotcbnostnalegne. 1a cemeljiscraivaiau tom poses ogi je opt alta da vss iso- rom nah pecepivihspesobnese e pst edn jedi odgvor. Turnbull Kenge s sina potazali des nek 0d nih nae, si druge mage bit wrodene il die nate rownitk’ ugradeneSeandardne opreme”, Jedna je sigurno, ov ée pode bie ceaivan iu budoénot reba naglas da je ora} Trmbullv Cant, skp cjalien u pibelebkor> opin, redial tajan doprinos njegora pode aneropooaie, = pomoss0 jes ican vainih vera izmadu doa podria, Pibolsi ws, prouzavsjaei penalanje a ‘ait Kaleorame / eengkim skupinsma, Kontinirane pikyplli infoemacie 9 szcocima lndskog ponatania, Supreeno tome, anvtpolor ws, posta sen! psi holfkh poilga ludskog ponstana socialnim i Koeuoltiim dkeaenjm pro- Sil taspon soih crtivanje (pogledsice apr. Fisher & Sevickbang, 1989; Galan Mosca, 000) 1 konsino, ono Ko motda navde goverio wainun Turobullows utecja a drut pshalgie jes tnjenica, dase njegov anak 1961, gone negora jes (rnbll, 1962) chica i navede w veins udSbenika iz ope prhologie i demon~ seca okolinskhurjecjs nx ravoj ude pecepce Ope. Moras, 1996, Poe 1995), Calla Turnbull reo 199%, godine w dobiod 70 godina Boje jedan od vas- Invnijasnekonvencionalniih anopologs a powisti ee sruke. Ako elie saz0at ako vile o dvalima iz njegors Swot, prota nedavn0 objanjena i elo, iu 2eena binges pod nilovom U nana fh: Bios Caine M Tora (Genk, 2000)0 (ides wane sail a pom pte ‘Ada RJ (987) An evasion of no preteen in ety nine, Bebe ad Deel ‘i 10, 143-850. Blakemore, C. Coupes, .F, (1970). Developmen ofthe bsin depend on phys evionmen, Natur 228,227.229, Fishes J 6 Sihland,H, (1989). ehroarchaeolgy seni she Be Pygmies, Zac: Spal cgeie ation of campsis. Amir Jor f Piel Auth, 78, 41 Ab Gaanioucay ¥. (2000) The selfand heehee: Teele, chopper, oars. Atl of Tore sh 27 (1), 203-226 ° cinker, Re 2000) nt ras fie Tif of Cain Me Tambl, New York: e Mating Pos Mortis, C. (1898), Undrtndng poly (nd ed), Bog ewaod Cif, NJ; Price al Pots, (1999), Iron pry (Sth ed), Paci Grove, CAs Broo, ‘Turnbull C. (0962) Tif papls New York: Son & Schsee, SPAVATI, NEMA SUMNJE I SANJATI Aserinsy,€.& Kletman,N, (1953) Rezdobla Weta obi hoa se redovln ojala poprane pjave tckom spavana,Scsnce, 118, 273-274. Dement, W. (1960). Ubinek deprvace sanianja Seine, 191, 9705-1707 Kao ico vidce, ovo je poglavle odeedenoj mer! drake od oscalih ee v oerma taspravlame o dvs dank. Pr je seul ockrilacemeljau pojavu spavana saan, koja je drugo ispeivanje utinils mogutim, Ispitivanje je primarno usmjereno na ted Williams Dementa o deprivaisanjanja, aida bismo vas na ta peipeemil, moremoae najpeje pozabavitiAsernskyevim nalaivn, Eugene Asetinsky se 1952. godine, u co vajeme jaf seudent, bavio proutsvaniem spsvanis: Dio ajegovasraiivanja ukljacivag je promattanje uspavane male djece, Kod ‘eiedjece uotio da im se dok spavaja povremeno naglo pokeeéseaevorene 0&1 Tjckom ‘ostacka no€i povtemena je votio spore, krnne péceceobja. Petpostavia je da bi ca ‘sadoblja beh pokreca ofju mogla biti povesana sa sanjanjers, Medutm, male bebe isu ma mogle tetijesu iii nisu sanjale I cako je, kako bi provjerio svoju zamisio, roticiosvoje isteafivane na odrasleosobe Asctinsiy i kosutor Nathaniel Kleiman zaposili sw u svojieva ieptana 20 ‘desl soba, Osjeivi elekeconski msn instrument bil suelelerodaine povesents sigma oko oj is iptania, Kabloi ech elekccda sezl su do susedne poses, tie, gdje vetloopatanje soa ispicanika, Ispicanicima je zac omogucens fo nor, tnaino atpe (ovaj pitaniesudlovac vide of jedne od). Tika nod! spianike 4 budilo i pital, bilo w razdoblia ofne lcci ili weaedobljine kade Hse bi cpaten’ cfm pokes. Zamisaoje bila dase ipicenke proba pices sana og Use prsjece sacciaja sna. Rezleai so zaisca bil peeve ockide 2s sve ispicanike asjedno bilo je 27 budenja u cadoblju beth poles oi, eadesecjicuipcenikadetlio sa iavijesilao soja vnualnin monte, Preoncla Yecpivisiet : sedmoriaijevila sa da “ima ose da su saa lise ne mogu sci sada sna, Uratdobljima spevanja be ofnih pokver, bilo je 23 bodenja, a u 19 slcsjeva pica. nic nis inves da su snl, doko wpreoseala eve sua sion! ial nejtan sels da st mods sanjli, alive snove ne mogu opisaci U nekim sldajevim ispicani- cima je bilo dopuiceno da bez budenia prospavaja not, Urvedeno je dasa tekom spa ‘anja koje ew prosieku crajalo ? sat imal ri do Geir ceadoblia fe akeivnosi Tako sw ro vjerne ov nalzinisa iil colic enséajnima, Aserinsky je ockrio ono {je mnogima 0d nas dobro pornaco: AEM spavanje (REM, engl. kraica2abrze pole {ece obju) li spavanie ta sanjanjem. 12 njegova je oxida przatlo mnateve iepvivanja spovanja isanjanja, koja se od viel nastaulija, Tijekom.godina wsavedavae suse s+ Cralivadke merode i naprave 2 biljefenje Rrolotkil promjene, pa smo cako mogli pro- bist Aserinaigyewe nalaze i razoceici mnoge mistetie sp2venja. - ‘Danas cake, na prime, namo da aakon Sco aaspimo, prolastmo wsnu keoz Ecc faze spavenj. U pevo| fea spavate naipltim snom iz kojeg peelasimo w sve dublje Aeblje fae, Kad dosegneino fans najdubleg sn (faa 4), podem se vaésc unacag leon faze koje sme proti, pa nat san posse ve pli pli, Kad se ponovna piblifima 1. fa, alamo w sasvim deukeju vate spavanis, nazvana REM epsvanje, U ejelea REM spavanja najvite sagjamo. Medi, suprotno popularnom vjerovanja, rman sera rvdene dseskom REM felon ne memo Nal a iob lisicano elekerokeanjskim pocukame iz mozgs, koje sevarno paralizcaju nade mie, To je jedan od mehsnizamos pre¥ivlavania koi nas spretava da djlajemo w suglasiu Zine bistna se ilodl mogudnosti povtede ii neegjof goces! [akon kratkog eaadoblja REM spavanja, ope kreéemo w Gert fazespavanja bez REM candoblja (NON-REM ii NREM epavanje), Tjekom modi peril fee put plac limo i NREM y REM spavanieiobcouzo, Prva fara REM epavanja obitno patinje 90 ‘minuca nakoo uspavijvanja. Kako no¢ prolzi NREM cazdobla poreaju kraa, a REM. sve dua, ico znadi da prema jeu sve vile sanjame, Usput reeno, svacko tana Ike oscoji mali postorale soba koje se niked ne mogu prijetii swojiksnova,isaivai su ‘ved da ih svi imamo, ‘vaca znanja prota atin Asernskyevaociiée REM spavanja potetkom 1950+ ih godina. Jeden od vodeeib icrafvats koji je sijedio Aserinskcog i dao nam eile in focmacije ospavanju sanjaja je Wiliam Dement. Nekako u vejeme Asevinskyeva oc- kia Dement s poteo baviei proufavanjem emelnihfankjajanadenjasanjanje Teorijske pretposcavke Dement je najvsinijim smaceao orksiée da se sanjanje pojevuleevake noti kod svakog pojedinca, Kxo feo Demenc kale w svom Hank: "Budiei da se ini kako nema Tznimale u noénoj pojavieneene kelitnesanjanja ked svake osobe koja spava, mote se poscaviti pane ei ili nj a kalitnasanjanja na neki natin mutan ivialan dio naleg poscojunja" Gee. 1705). To pa je navelo da posta nek ofiea pitanja: "Bi i judi mogl: ‘ormalno fankeionirasi kad bi im senjanje bilo djelomigne ili sasvim opemoguéeno?2 Cetedesetanensiveni 3 Ie so eine pon “Teeba Ii sanjanje smattati nufninw psiboleSkom sil il fiolotkom smisa ili ba? (se. 1705). ‘Dement je odlutio pokulat asi adgowore na ea pitanja proutavanjem soba koje sun oeki natin bile Gepiviranesanjana, Naipsie je pokuleo peimijensclijekove s de presienim djelovanjer, nastojei pomoéy sii sprieic sania. ise ijekawi, medi fim, aazivali presnatan aBinak na obrascespavania, Gime je bilo onemoguteno de- bivanje valjanih zezakaca, Demenc te e082 edo na “pornalo deascigns merod” Dudenjaispcanika svaki put kad sau eek no€i wil u REM fama spavanja. Meroda Postuptk ispitivanja cekao je ovako: prvih nekolike noi ipicanicina je doputceno Settee roe ‘Nakon ico su prikuplieni ti podaci,sliededi je korak ukljutivao vivodenje depriva- age a eee er aac eee agen epee ee owes eeieet a panes tues eae apse half posed municee eat aetee pu eae a Fexcapco dalje oesmecana epavaie, 2 bud th se ck kad je san sponrano zai.” (se 1706). foe rs, apeanici ss Ope ial ei bro} nof naaijenienih oporevi eto nskon fete rapkvan ojo im nie bilo dopulceno saan, Ove sa not narvanefazom one sap opreoia, bile su ukljaZenew ispcivane kako bist ukonila meguénos: dave kao A depevacve sanjanj zapravo cimaze unc vesccukih noéaih budeni, bez ob- anja tira 08 coda li vljeme spavanya Rezuleati ‘U cablct 1 nalaze se glevni nalai ix Demencova ineetée.U prvi nogim, kad 88 prieuplian’ podaciouobiesenom abrascu spavani ispicacik, a im jie dopafeno resmetano spavanie,ptesjens keligins spavana liekom jedne not anos je sl Jo minute, Proseéra kslitina sanjanja bil je 80 minute 19.5% (pogledaie eabliew 4, seapae 1). Dement je uci rezultacima pekeusjerinacjekor nekoiko pevih nod peswedenilaboracot ju, uot dae kolitina sanjana od iapconiks do ispcank be Frareeno signa. Vaciaeje Kolin’ sanjanja bile so sain plus ii minas 7 minsea! ‘Dake, lave cil ovog ispiivana bo je spite otinke deprvaciesanjanjnili REM spavanja, Pre nal cna se ne broj budenia porcebnih dx se spied sanjanie & ‘acim depeeacie. Kao feo moet vidjri welt 8 (eoupac 3, prve je nod ekspe neneaton, kako Bi lokego sanjanje, moceo ispianike uci izmedu 7 i 22 yt Meditin, kako se isptivanje nasevlo, isptanike e crebalo Budi sve Este | Cede rele bi se spetilo da senjaju. Tijekom pos)ednje not br} prislnih budeniaveitaoje fod 13 30.50 9eapec 35). U prose, na raja nots deprvacim bilo je gorve dvas- trako vie pokufsja sanjanja"nego na potedc. Tablica tSaieak ecutata depivacie sariena 1 2 & m. 4 5 ‘Guticale- br.noeis to bute Sheasmiau ‘sanonis leptanke __rogsaniane_duoreacom_praaot —posl.one _onoraval_ onto 1 195 4 3 4 ao 8S 2 188 7 1 4 m2 BT 5 138 5 " 2 a 20: 4 188 5 1 B ns) 5 193 5 » 20 Ba 3 6 208 4 8 2 wp = 1 73 4 2 30 198188 aa 8 2a, 3 13 = - rosiéag 135438 a 2 mee__4 + dopant uoada “Higa pte so ae pot [pianos sax. 1707)4 “4 Sliedeti i motds i najzanimjiviécexulee odnosi se na pevas kolitinesanjanja akon So je sudentiea djekom nekoliko 206i zanjnje bilo onemoguceno. Boje «able 1 (rupee 4) odnose se na prov cog uw fazi eporavka. Posjetnovijeme wlespnog Ssanjana ce nof anasto je 112 minuc, ili 26,69 (a ueporedbi s 80 minuta i 19.3% u notima koje su preehodilepoéerku ispcivanja -seupac i), Dement iste da kod dva ise pitania nije ddlo do povedanja REM spavania (Spitaici 31 7). Ako se U fptanied iskljuge fz obzade, rads nkepno prosjegno vrjeme snjena ios 127 minuca i, 29%. To je 50% poveéanje prosjeka u odnoso na polaene vejednossi dobivene dickors odredivanjauobitsjene line sanjan ispavania, Tako su tablici 1 navedeni podac samo 23 prvu noé oporarka, vedineipitenike pokazvala je povecana koligina saan (a usporedbis pelaznim vremenor sanjen) tijekom 5 suslednih nod "Cekejce as", rel iste, Mola vo povetanje kone sanjnje uopée nem vere s ‘leprivaciiom REM fazaspavanja, Mots je co samo poslediea Enjnice da suspicanie, jekom noe bli ako éesto buden. a, sjedate se da je Demenc predvidio wake pron ‘io opalane, Ses isptanika sudjelovslo je nakon nekoliko dahe odenots w porovlje- 16m ispicvanis, koe bilo pospuna ceplika prvg ispicvanj, sama Sos ova put bil buden' ismedu REM fan ist broj budenia). To nije dovelo do anaésinog povedsrja ko- Lite sunjanja, Prosjeénovijeme sanjanja nakon kenctolnis badenja bilo e 88 minus ‘20,19 od okupnog veemens spavanja (supa 3), U uspotedbis 80 insta i 19.596 le seupeu 1, aje uvedena ana raze. Rasprava Ns ecto nasa Deren je rovizorno zakiiaio da nao pceba mse Inne Kad naman nije dputen, ine pj nea Sos ene a sananjn kos poeta cckom ied nots depevacion teleetoariee vim salsion ho plaza povedan bop anpna mon epee ae 34 suptc 3b, ceumatjo porno iin jane Gepac dso eo vedi da seo povedajenastavin ek aeolco nos pe dae eo do oa lsantain aden nga lala sie nko Deere soe ok psi ama, ovo vano ts posal es svemsnam peau Leroy ‘REM udinak, ome ° ‘eoparas Osi evi, nave rss, eeeom ask naveden ol elk dat nikamimljvh kn, Akosejbeattensak vate macalea raion ete ts pei, kao io sno vet spomendl niu pubnaa catson parece Sekt eee (pian), U ative tcc malin bof upbeat or ee Pokal ebitnsi ome ianinke. Demane fe wade dae hte sb es overt ke pinta 7: “Njegovo pomsnjtne povctars up ea ne bi emer posh nce deena akon demieta ee ees Iberuor,ppi calico Keke peje opacehivane pone eee a 2g peng wknkn lool (er 1706, 6 Bilo je, meduxim, cee proramatiiispicanika 3, {ako jeu vleme depeivaie kad niege naive parartao bro} potrebnih Budenja (sa 7 na 30), kod njegs nije bilo povcat- og REM utinka niu eda od 5 ned narajenjenth opocavku. Demene je peihvatio Gijenics da ec igpieanikianimka ajegova isceeivanju pa je precpostavio dase kod 10g ispccnika mafde radio neuabitsjeno stabilnorn obeasca spavan, orpoenoun na mene, Prorat, oh je pte blo mottenoakobise wed pas lib kale bineviorne promjeneiamvane gubickem REM spavena, Su sac iptenc kom prckidanje REM faza pokazivali lage simpeome anksioznost, rzdraljvosi i teeo€ = koncentrciom. Pe ispicanika je investi o otigom povetania apeia delim depe- vacie, ai od nih debi Ido 1,3 eg 8 tein’, Za wijeme kenecoaih budenja nije se poisviosijedan od ch bieviorlnih simproma. Zoatenje nalaza i kasnija isteadivanja Danes, wide od 30 godina nakon tog preliminsenag Demencovs isestveni, mnogo znaine ospavenjy ssejan O nekima od th znanja vee mow ovom puglavyju kratko gover. Danas namo da je vetina onog o dems je Dement izviestio 1960. godine nda tse verena. Soin senain ako nas neko jd no wcome Si, ‘i demo sede ni sania: vite. Zsisea se ni daw osbj potreb ax sniniem posts neSio veel, Stove, pvcecni REM ufinak urveden je? kod mnogtt Byorina, Jedno od Demencovihsutsnihockiés 0 kojem je iavijesiosamou anegdocalnom cic, a a ag tet Jed fon ie i mag epi 3 sanani epeojem lkahol ii vsimanjern cari papa amfecaina i babicuac, “ecw ones re iencau een paves pho veeg sl dab lim NREM fama spavania bog cog je zloga mnogim dia cetkoprekinut ‘manje cable 2 spavane Il alzohele, jim je bea nb oxedanospavane, Onog 2a kad peestana suzimanem ti var poise se saan povratni REM una ih o- 1iko uznemsieuje da se potint bojaci spavanja pase, keke bi inbjegl sanjane, opet ‘Ga alkohol i lijgkovien, Jo elarcomniiprimjer tog problema pogo se Kod alkoholigara, koji sa mokdk proveli godine lifavejti se sunjenja, Kad peetanu pti ojtve porrainog REM uzinka moe biti colikosnatna da dilaje Ek kad su bce! TO i tog bic matenie pojave pozeate ped nazivam delcim eremens, koja obigno ‘linge wane i aseatujée halacinacje (Greenberg & Perlman, 1967) Demene je desejetima nascavsgispitivania svoj preliminiranih nasa 0 be hevioralnim wince deprive sanjanja. U svoj je kasnijencadovina sein ip tanitima onemoguésvee REM faze spavanja kroz mnogo duteaijeme, al nie uevecio nike Setneposlesice. Zajac je de “Gest ittraivans ie dkanalo poste- inj nekih negativnih winaka étk jnakon produisne selekcine REM deprivacie (Dement, 19746 (dest nansvei tio jes pone sole Ne esi ees ret da seadvana hos poitalla iz Demencove sano tad oko- fin timo ovdjegovorilpokasujn dase cikom REM fara u mongu edvip seta since oe NREM spavanja. Neki smateau da ce kemitke peomjene Drocesintegratje nov informacja 8 motdane secure pam 197p 1 SF maéde Gk peda ocantha osnory 38 oy rv Rowe en, Novije primjene Stcudnjaci podeat ; a podeutjs spavana i sanjanja opéenieo su pribvatil Zinjenicu dae Asse rae ith REM. Vetia icatvaje kos se have speanomy ea pote: fd, sagheyanisPibsja meu cemelna nenics U sdads sur meponse se "pistes Kleicinanom,dessocca u mnogim suvcemenim anensevech dace Dementov asscavek i pea site dla dk spain Shgold, Whidbee Scheme, Pe eben Deetl Provokativn’ anak, koji citia Dementove inativarie vere en [eee New ssn Pty, navodi cab REM seen gio sapeaivn’ me- 1990) ac hibovih maki, we seracane vea iam selruinih paris eee arn i i ei seerutnihpartnera (McNamara, th ma © Prilog oj hipores;vezivania govoce proutavaja Sst: Tac isaatl male dec, eelote Karakercike REM spavas Spcnen Bvotina ns sie SEM Gaze fon ki nemaj, esplanade ienthone ae S00 rel Reedvisie,pritaliceFeadonépahomalitxe pbelope rec oe cena Pei eeenes, smatsudithdokantn Fevdone moa lefaoe mea rijeaoje PeetPoscaci da su psiskvane (repre) i analian snows ken en ‘ilvasie liudske psine (Zhorowski & McNamara, 1998) Demens, W.C. (1974), soc aie eat hp, San Feeinan se mi tt he. San Fence Greenberg, Ras Pecinan, ‘© 0960, Deku weners sn eeuming. Arn velo 124, 133-142. > eae ae rag: 0998) Reta: Asc toning mecha, Nav ex Pcl 4, . Te am prota hypothe. Amereneaa of Pen, 130 (0941089, iittdieD. Sime, uc ¥ ahha] WOON ahi coach i 12 (2), 246-254, eee Poems MJ & MeNanes, 159) Archer hyper of RM ep Twa ine ration ofprychoanalss, 1 cwoatonty psychology and sh tursienes, tnd evohonay psychology and he ipso for Pevchopssbology ceseatch, Pyebanayc Pda, 15 (0) t 15156 eetoljavania koji se envio kako bi oigureosoclna vetiibi oinces een ® - a Pecopic iit = ODUZIMANJE ROMANTICNOSTI SNOVIMA te aon Heo son J BME, 7. reo genet ae trots a von tate aan oP, 80 tase 1d Aserinskog i Dementa isceazio je ofc potcebu |judi za sanjanjem, Druga is- sudnje open sale obey teh eno ork ankle teres ee Shas pensar ovo ‘nat We ejeno te al on ie dab ada ware athe Woe comatose REM basser \ a (ent onsen suin kav poe pola dogodi, nat mozak neti posiéi nek since i izvadi neki miso ie ih impuls Da bisto co postgl, mi kackadastvaramo predodibe, zamish pa Zaki pei sa tapletom, ‘Ako se probudime isjecimo ce kognitivne aksivnot,assivamoje snom, pris ja} 5¥2 moguée 2nazenje koja, prema Hobsont I MeCarleyu, ea aktivnose wopée nema Hobsonovi MeCatleyev orginalnitanak na kojern se asniva ova rasprava,zaprave ie inuzeran cehniki opis neucofiiologie spavana i sanjani. Jake se njinov ead moe naéi v gotovo svim udibenicima Koj sade informacie 0 tanjanju, camo tedovico nema detalanjhows iscadivanj 2bog slofene pricade njhovaivjesé. Mi cemodeal- no proutii nov Elana, ake éemo pel tome rad jasnode rszuajevanja moral 2na~ «an dio roga prilagodic i pojednoscaec. Teorijske prerpostavke Hobson i McCarley soaceali su da moderni neurofiiloiki padaci “dopuesju i teale vane cevisije prihoanslicitke ceo snova..Hipacecasincee alivacije. maces a mnogiformalni ape dogivjja sna mogu biti obveznej relacie nepromenjene psiholotke popratne pojave Nsjaodki odredenog anja mozga, koje se edovico po- eae nssiva“sanjane’ (st. 1335). Ono eos cme fell ef bilo jednoseavno da $54 snov automacsk poraknutcemelnim folk procesim ce da ne peel censor ‘oli ievice pravo nagenje nova kako bi nas fii od naih nesiesaih Fela. Oni, im toga, ede da discorie i fudne scvai koje v eto abivaja u snovima nis nikal pokussi prikevania, vet posledica fxiologije mozgai natin na oli moral um ee 2 veljeme spavania Nsivatai cio njhove ceo bi je da se mozakeakcivica 2a vijeme REM fazaspa- vanja i priavodi vaste originalne informacje. Ta se akcivacja cada usporeduje + ppohcanjenim sjeanjima kako bi se sincecziala w neki oblik sadeaja sna. Deugisn jetime, Hobton i McCarley rvede da ono ico se ntziva REM. spavanienn aprave werokejesanjanje, unjeste abrnucog populacnog tsjlice de snow iszivaju REM spa vanje Metoda, Hobson i McCarley u sv su tlanak ugradili doje mecode istativana, Jedna je _mecods bil proutavanie i pregied rain cadova mnogihistabivata us podeadia spa anja sanianja, U com svom élanku aucor ccs 37 radova kj sa vetani iho hipoceau, ukljueuju i nekoliko ves rani istadivanja, Drage metoca oj kori bil je istatianje obrazaca spavanja isanjanja kod tivotinja. Oni nist pokatelt ‘edit da tivocinje sanjaja, jr je c neico Ko se ne mote sigueno znati. (Vi eactere ‘iecovasi da val kun jabimac sana, alle i var vaé pas il vais matka ikade teks fo J sanjals?) Meduim, svisisaveimaju faze spavanja kejesliée onims kod jul. Hobson § McCarley poi su korak dale i uscd de u fiologilisanjana nema entZajnih ‘aalikaiamedu judi ivocinj, past 2a stoje ispicanike odabral macke, Upocteslava. Pecepe isis a ju caliice Jabocacoisketefnike mogl su simsicai ili inhibiatiodcedene dijlove voting mozga i bileiti fink eal poscopaea na sanjane Rezultad i rasprava ‘Razlitic alas, koje sa Hobson i MeCacley deealne ranadli, upoeiebljent sa 2 demonseracia talgish aspeeacenjltove tore. Seaga ée ava nj! eaulat bei ombinirane nidhovors easpravom dobivenih nalaa, Podaci koje su icativai peikus pil wprilog svoiojreotili mogu se saci u ovihnekeliko oéske: 1. Dio moage koji konctolieacelesne pokcete | infoemacile koe pica ie oxecila tijekom sanjania (koje oni nazivsiaD sane, od engl, deeam)bacen je cliko k- ‘ivan kao kad smo bud, Meducim, dak spavac, zsprijeen ei zenaoen dotok (informacje koje dlaze do vakeg mozga iz vakeg okrafena) i mogoiéka akc ‘os (elit velesnpokeeti). Hobson i McCarley ematreju da si ci fisolo loces, ei pibolotk cenzee, mobda odgovorni xa 2akita procera spavanja Sigurno ze sega i prechodnog Elanks da sce 2a vejeme sanjenis paralinican, vjetojtenescoga da 2 ne poaliedicehreGuti se kao s vafim snovinys, Hobson i McCarey kelu ds do ce imobilisaciedolaia ezin kajeaitke maf, 3 n¢ ve samom mozgu.To nai da je mazak w cenja dale mocorze signal, ali tela nije w seanjeiacazici. Avtoripeespeeculaja da bi se cieae magao procu- smatici obearac Zadaih pokreea = = =| mage [Berth -—feweuzge | — ert Ba canoe eats rome ‘nporexasmrezeneTYACUE spn oy gpg feNEWOSW | (MEO eth ed olsen ne Skat Usporedbapsiboanatshr tore ihipoteze o sbteclativacie(oiagodeno sa st. 1345) ‘esi o sera, natim erenartni inteesin, afm alekim setajims, aim o: ital veroranjms. To je sve. Habcon, 1989, 2,166) Jeden je dug irae wp ponies! obronove ojo Kora dle. Felkes (1985, vod irate enaren,ekader potava sarin dh sone so ‘ni spontanom moldanom acinolds za jeme spevana. On smi nko snow ne sade skrivene nesvicene poruke, oni nam ipak mogs dati mnogo psibalefuihinfor- anacs. Foulkes defi da gafin na koi nafkognivn’ stv pide aie | smieo sltsinim impala w mong eck infomaieo vans neath nda kop tne puis psa wd nate sane procse.On vere nov se weulite ho. sen vie. Jedna ed nh rola! nov oj imate oS afm kt nn dog oguénostins, Zak \ onc kad je upaaion ed train desedjetona. Nema sumnje da je model sanjanja prema kojem se radio sincexiaktvacj, promijeni psthologij. Test (tio nonsvenh sto oj sa wmf pole ne znati de sao cil sve misceifespavanja i sanjanja, « motda fh nikad i nedemo ic. Alico de svakako bie fascnanna poctags Fouls, D. (1985, Drsming. A ouitvyedliel nay. Hilal, NJ: Ebay "Haremson (2000), We donot dean the 3 Rs mpltions fo he asacef deeming memes Vion Deming, 102), 103-110 Hobson... (1989) Slap. New Yor Scetie Amerian bey. Kahan, T, LaBare, S, Leven, L & Zimbardo, P2000), Simlasis and eerescs between tearing end waking cognition: Ar exploratory wy. Ceuta and Capon C1), 12-00 ‘Manc M(199). uychoass nl he newotience: A topical debe on dei Intatiael Journal of Pybooais, 806), 1205-1213, PONASATI SE KAO U HIPNOTIZIRANOM STANIU ‘Spanos, NP. (1962). Hipnoteno ponaSene: Kogntia, soda, psioloska etspekiva, esearch Communications in Psychology, Psychiat, and Behavior, 7, se omen svijesikoje su nam svima dobro poanace povezane su sa spavanjem iss sjoniem. Prechocna ce tlanks bavi ss se nekolko velo urjecjnih sca vevanih uz ‘orem, Pojava koja je cakoder vezana uz peomijenjena tana sijst je thigmeas. Hipr raza s obitno smatta velo mstercanim i snainim procesom koji koncclia um osobe Frazee koje se wef uz ipa popus bie pd hipmosoe iran poke da se bip- ‘ncaa smatra posebnim i jedins:venimascanjem svjeanost, koje se raaifuje | 9d badnog. scanja od soa. Ai mnogi psialoz slaba ses tir esalfcem, Nichol Spancs, meds ‘mn, zascupa drogadie saalifce, prema kojem hipnoss usevarnosiijenifea vie od i ‘eozivnijes, enainijeg scania morivacje 2a invedenje odtedenih ponsdanj, pa mote Sogn bic! poxpuno procumagena bez pribjegavania tensa il nekirh prorajenjenim scanjima sje Potec hipnoze obitno se smjefsju u seedinu osamnsescog stljts, u vieme kad suse po prvi pet mencalne Boles poéelepripisvati psinolokiin, a ne organskin to 2, Jedaa od fascinanenih osoba koja je pomogla ialacka pebologie iz podrat xcoonjadcva bio je Feanz Anton Mesmer (1735-1815), On je sepatao da sa hieréed forests perliedica neravnocedeu universal) magnersko cekeudiniprsucno)u cielo Zavrijeme éadnih skupova w ajegovs laboracori viral bi, uz peiguteno syjeco, tba slazba, a Mesmer bi, obuten ap Earobnia,usiman Zljeane fipke i boca napenjenth ‘altitim kemikallama i jima dodiciso bolesne dijelove cijelesojih pacienaca, 2s- sivljive je da je povijese u brojnim sluéajevina zabijetila uspjenose cog teecmana, ‘Mesmes je wjetovao da aa ea natin prenosi ono Hoje ntzvao aninaini magneliam iz ke. Pec i vet 55 pojeva ssvojebolesnike i sime th onload nithovihsimptoma, Od Mesmera| smo dobilt ijt mamerizam, Sco anatilijfenje magnetizmom, a u engleskom jena aki glagolmumerziar, koji ne ana samohipnosisirat, ve iopZinii, ofarac, Mnogo ‘jera du je Mesmesov eretman uldadivan neke od cebnia koje danas poversjemo.s bipnosom. ‘Kroz povjescpsthologijehipnoza je (nanv dlaa od imena grtkog bogs sna Hyp nots) igealafratena alogu, naeotito x legen psibitkih poremeéaja, a Ela je 1 plavne sestavnicu Feesdovih psiboanaliigki tebniks, Ernest Hilgard bio je w prvim redovima modersih istcaivata koji su podtial exile da je hipneea peomijenjeno puloloako senje ilgard, 1978). Niegow opis hipneze alii opis deogit, uludivaa je kerakcerstike popue poveéane osjetvosti na sugesci, nehovitnog invodenja neki ponafanja, poboléanja dosjeganja, povedani intensteevinuslnog predotivana, decci- inclu (sposcbocstsvjesnog percipiania neki i nezamjetivanja drugih dogadajs) i anal- _gezia (smanjenu oxelivese nal). Sve donedsvag smaeeano je nevptnim dahipnasa ode proizvest mis idje i ponaianja koa bi inate bila nemagué, ce daze kod hip- note radio promijenjenor seen svi ‘Medutim, zadutak je znanstvenile da kiidki gledaju na scarus quo ida, kad god «co smatrau prikladnim, eazoblige wvrijetena verowanja. Socilni psinolog Nicholae Spanos predloti je, k20 co su cou podruja saniania utili Hobson i McCacey, da se preispcaj glayne precposcavkeohipnon,okojima su govorii Hilger idrogi U ovom jetlankSparce nopisao: "Preeposeavka da bipnasigko ponaianjeereba cama nekirn specfiénim procesima ne samo da nie muna, vf nas savodiu Bludnj.. Hipnorike je ponstanjew csnowi ligne drugim scialnim ponsdanjmn, ce se popu ostalih sci nih ponatanja mode prikladno opicac kao straefko i na ci wsmiereno ponatanie™ (cr. 200), Drugim reima, Spanos je sevedio da se hipnorizrane osobe wsrwari Bave ‘ajernira ponsianjem i je el posisane Belenih peljedica. On je smaetao da cle- Tokupne takvo ponatanje mote biti posliedica povetane mocivscie, ce da ne ukjatsje Promijenjeno stan vies, Teorijske pretpostavice Spanos je pesos a su ra ponsfsa iin soins rp ipsam sca cass tpreve nentsoraet, ves | units Inch sprees ‘Red ede hop ore nk ogy kipoiiatnncone onus nepali sie pnaane ies a natin ose sada sonia Bo oni fla od pes. Spane a rot sips ean Kd na ako apa. rato ea vliko sae lpn ees da fe prepati kona ud ‘stim porns pros hpnotiee nde on poten {howe vole edo psa autorun dogs Spor ove ae inj dee pte peuple hipmaiasa pian dah upae 2 mene | RO56 Cerdsetmanshenh sta koje su pomiendeptlogiy poscupe, kao “opustice mifge w nagams" ali one katnje posta nenamiere suger tie, pope “osieésce kao da su varn noge mlicave i eke” 1 suridai#esliicim kolegama isuradnicima Spanos je pie objavlivaja ove Banale 1982, godine posvetio gorovo cielo desciee iscraBvanjzna kojms je pokaiz0 leako se esi utinc Koji se obi2ne pripisju hipnosfor sans mogia iso ake lako ‘objasnii (i Ek ilabde) na manje misericane nadine, Merods (Ova) anak ne govor! © nelom odredenom ckaperimencu, veé selec prikanyje brojne studi koje sa Spanos i deugih iad pie 1982. godine s ijem porvdivania sjegovs sejalites, supcosscavljenog Hilgardove) evedniG popularnom verovtnj) ds je hipnozejedinscveno sanjesvijst. Vena alana o kojims se ovdje govor ued sue 16 sptivanjaw kojima je Spans nepostedno sudjelovaa, x koja so outa altemacivne inexprecacjehipnozom izaavanog ponafana. Stoge ce, kai pretodiiom dlanku © istragivanju nova, rezalealjrasprava bid prkazani ajedno, Rezultati i rasprava Spanos vedi da posto dv kljuéesaspekea poze koji navode lide da povjeruja kako se cad o promijenjenom scanju svijesti.Jedan je da ispicanicl incerpreiaja svoje ponafanje kao werokovano netim ili nekim diugim, ane jins samima, time te akcie Postaju nehorigne. Drug je aspekevjerovane,o kojetn smo ved govotl, da ciual bip- ocisiranj sara kod ispcanika o&ekivanja koja th cada motivcaj da se ponafaj skladu stim o2ekivanjima, Itrativaje kojem Spance gover u avom dank usnje- en9 je na wevedivanje kako su ce Zesco ciiane cvrdnje 9 pace! poscle upitn. Vjerovanje dase radio webortuom ponaianje Kad se provodi poscupak hipnotziranje, od ispitsnika se obitno taki da odgo- varajuna ialitie fate kako'ise wedi If osebabipacizirena, Spanes ved ca se {i cestovitescoprovode na cakay natin kaa dase igptanikepocit dt sami sebe uvjereds im se dogada neko neobitno. Tescicanje hipnoie ukluduje sugesie poput “vada je tuka cela ine motete je pod va cake privat nck sia ivi ih vide ne moece rat voc vata je rua ukogena popuc Zlifnesipke ivi je ne moter sav ii vadeje elo «ako ctko da ne motece ust. Spanose sacra dace sogestije sadete dva medscabno povezanasahyjevs.Jedan od njih ea od ispcaika da neo ine, drugi da eu ake incexpretiaju kao oebocitn, Nekiipcanisi uopéene ceagiaju nace sugese, Spanos ‘urd da te osobe ne shvataju da morsix namjema neito utinic kako bi pokrenule sugerzano ponaiene, umjesco da éekajuda im se rule jlo potou kreci Deu api ‘aici teagisju na sugescje, ali su syjesai da co ine namjetno, 1 konséno, poste | ‘alt ispicanei koji pristaju na oba ashejeva:teagiraju na suger i icerpteiaj te ‘cakaje kao namernace, ivan swoje Konerale. | i Pacepc ives 37 Spanos mise incexpretaciavasttog ponafanja kao vlinog ili namexnucog ovis ‘nadia na koji su augetie bile sone. U jednom od svoith ispitivanja Spanos je proveo duije skupine ipitanika kroz postupak hipnotzianja, Zatim je jedno} od sleupina dao raalice sugesie popu “ala je ruka velo lagana sama se podile”. Drago} sleupin’ dao je direkene upuce a ista ponalanj, npr, "dignie re Nakon toga je BE 1 ispicanike jena li svoje ponafenje smatalihotiitnim ili nehotiir, lepcasie w slepin’ kojoj je ponafane bilo sugeriano bili su sklonij od ispcanika sku s di sekenim upucams intexprecicatlsvoje ponabanje kao aehotine, Upravosads, dok Beate ova stanicu, podignice i isprudice vad lieve ruku i dice jecakonekolikorinaca, Ubreo ete zamijesic da vam rl posse ek, Ta tena nije posledishipnoze, ve sle cee! Kad bist bil Bipuoviziraui kad bisce wom stan do- Dil sugesi da je vade isprufene rue cetke, bilo bi vam lako pripisacivakespuicanje ruke vanjekim slams (i Jonako Felice spas cull) Ali ko ako vam je bis dana sogestia da vam je rues lagana i dase podie? Podizanjeruke il bi cede incesprecicati lao nehocigns eakcio jer bisee moral zanemaric konecadikcorne povratne informa ‘ceo djlovanju sie ede, Spanos je sestirao cu aamisuourvrdio daje akevsincerpret ja visa sea, Kod ispicaniks koji su vierovali da su hipnociivani bila je znaéajo vets jerojacnoac da Ze kao nemecauro ponsloni icerpeetitat spustanieruke, «ne njezine podizanje, Prema tradiionslnom staalifu o"hipnesi emjer krexanje eee nema ti- keke vainost i svaki poker smatea se aehoritnicn. ‘Sugestije koje te da hipnocinianim ipicvisima Zsto od nih eae zamiflianle ek sieuaia, kako bi te na cj natin proisvelo elena ponalane, Kad bite bill pi ‘anil, moglo bi se dogodici da dobijere sugescju da vam je rks Ukotens pa je ne mofece savinuci. Tabi sogestia mogla biti potkrjepjens evidajom da vazseroka w Bipsu. Spanos je smacao da bi ce tree zamilanja mogle vile djelovaci ms eke ude ‘nego 93 druge, io bi ove apsosbirane tim srategijarna mogle navesti na pomiso da je siihove reakeja (nemoguénest pomicanja uke) nehortna. Prema ojegows mitlenj, Jjudi koi neti jake zaokuplieni ne mogu se usmjerti na informacife koje bi th ‘avele na pomisao da ono ft je 2atifleno nije srvacnose. So iste ile zai svoju rake ugipsy, seraktur i evedocu gps, kako ste gx obi ied, co je anja verojanose abiscese sjetil dajenadelusamno vate mala, Kad bite eke msino wronjeni co 2anilane, bil bie sklonijiverovat da vate ponalane hoje fe sklady 5 ukotenomn rukom nj volaa adn, itko tone b bilo Eno, Spanos je peed 2a sve asad ‘anj woreda w som piv kojem je od pea eatoprocenanjdove 20+ koplenest2umileni renarem icamatenjeponslanja, Meio je d osu vide ip {ani bi zaokapn’zamiljanjem cos Eee svoe ponabnjeincerpeeil ao neho- tina ead. Spanos je uotoi da je esjeljivoseneke ofobe ne hipnozu w horelciji s sedan opéom sMlonoféa da wtoni © neke aivnoe! Kaito su Grae niga, slufene laa Ui sanjarenie. U skladu stm, ce su otobe spremnie sled sugestie akve edaju hipnos8 ‘Gade! onset sud toje 0 pee hol Stearanjeotehivanja kod bipnotiziranih ispitanita ‘Spanos eed da su vjerovania oj vena Id ima ohipnozi stma po seb pike ladna 2 izasivanje onog Ko se cpitno sacra hipnocifkim ponatanjem. On eed da ex «2 verovanje ojatana i mezodama koje se kore 28 isaivanje i spiivanje hipnbce, ‘Spanos navodi cei peijeraistrativana koja su pokazala dase Hud! hipoosi moga Ponaat na odedene mane 2860 veraj da bio eebal ni a ne 2bog promiee nienog seen vet Spanos se prvo poziva na ispcivaje w hojem je adrtan peedavane ohipnoei za Asie skupine scudenata, Obj skupine slufalesaidenitno predavanje, sims ed 10} grup ceeno da je uko€enox rake sponcana rskcija whipnodi. Nakon toga su cbje skapine bile hipneczirane. U skupini koe je cezeno da se uke sponcano kote, neki cd ispcanika tan su, bez ikakvih upuc, pokszal tsev ponatanie, Medutim u drago| se skopini aednem spicata nije ukodil role. Spanoe sats da co pokazuje kako liad precvarsa sv tila bipnozew ponafanj 2 koja smaceaju da sew hipaa! we. baja pojeve Dust peimjer koje Spanos upociebio 2a lutea svoegscjlifcawkjdivanje iscativanje Gj su ezceaci pokazali da ipianii Koji sa bill hipnoczirani veoh ‘ako 2 u seanja hipnoze imal ve i elite precede od onihKoje su imal a budnom stanj bet hipnoce. Evo kako sua ispcivania ila provedena, Od ispitaniaje ‘ealeno da tamil scene il siuacje w ojima invece odredena ponafanja. Zam af Js ispcanie bil bipnotiaian, pa jetada od nih ponovno zacadeno da zal ise sléne scuaie (cedslied pokuthja « hipnonom {bes nj nije van). isu ispeanch opéenio eves da su w hipnocneanom atau imal arate incencivnje pre dodibe, Spanos jsuradnci veel su, medutr, da je kod dvi nalice skupne ap ‘ania, od Koj jeje bile hipnoriizana a drugs nije, projet’ incenietprocena ini predoth io priblidnojednak, Kako dolaid raze? Raalkaurevaleatina do. bivenim pomot ove dvi metode vietojatna se mote procuratt ijenicom dai fovremens upoctebs dua skupina Spitanike ne otcsls tim ispicanicima nikaens ‘moguénosusporedbe. Medutim, kad se kovste it ptaniciu oba‘ekspermeneslna tsjeta, ada oni mogu sporediveri dtilaje in edvijesieuaie. Buduti da ispicanil sotove wie procera predodbe koje nu imal bipoeisianom sen ka ineen- 2ivnlje, ef nati pedupia zamisao de je hipnocx promijenjno sane svijes, at ne? Kad biste, medutim, peal Spanos, on bi cekao: "Nevoino!” Prema njegova salen [span koi sudelaj w obj scot ofceaj da Ce ceual hipnoe prolaves ena nije predodibe, pa ih ko i procjenjuj, ‘Treta mode énajesniralivi Spanosovs demonstsacjahipnoze bila jecvtdnja da bipnoza mois ude uni’ necsecivima na bl Gezivanje analgeij).Jedaa od ana festrasa boli laboraconj, kojim se kod ispcenika ne iazivau eajede, ssc seu ‘aszivanju bol podrazivanjer osjcila 28 hladno, Kad bite bil pcan -alevom ie ‘ativan od vis bi secrailo da uronzeralea u porud sedencin vodom (Ostupajern) feacapti isis. 59 5 dei je ako Seo dae motee. Nakon pvihdesecae sekund co posse se bln weting eu vad uke nakon jedne ii dje minuce.Higacd (1978) je redo da $ulspieanic’ ojisu u budnom a hipnotsiranom sanju bl uvjetbavaiu postin anlgeaie (sanjvana bl, jesevalio2nutano manoj boli s2vanj podeativa- jem ore aban biprocsranom ran, Hilger je ropretumatio tvednjom da bipneiscana osoba mate istic bl izsvesnog dotivieea, pi ems do jet ce sche doivjava bal ali je ood sjesnog dotiliavzaja odvojno, kako on kate, am esther batter". Spanos je ponowne odbaciahipnoethotamatenje ch anlgeigih nal i pon dio podacke ko pokszujs dae smarjene percigvane bol x hipnos!posiedice mova je pitanile ahovibofekivena. Sv tea vana bipnoae hoc aptaie ko ‘a mjerama sugerlnce pescil visa rexulat. Te ote, prema Spanos, entino +8 motivirane de ev ckaperinencnom ckubenjy pk hea dabei pian 38 hip~ ozo" (oe. 208). Ti gpianit aaj da sew eksptimentausporedyje budeo i hipao- "tke 30, pe Sele pokazawfinkovioaehipase. Spans je proveadlifno aptvenes podiaivanem ese 2 adn als jednom velco riko: neki eispianicina Jno efeno da nsipcfe kot ene 24 smanjvane bl w budnom san (pe ‘odwadanje pane # area bol, » dae cada bis estirn’ hipnocikim mecodama smanyjvanjg boi do dragima ova di shipnozom nije bio svn Nose 1 pekazani su Spanesovinalat. Ked su isitaniciotekvali da nskon ppokusa u budnom sanja dode'dinshipnasom, procjeniali sa oBinaksnalgerie nie kako bi, kako Spanos ka, “osttll proscos” 25 pobojlanje wean hipnoze Spanos cred da je cime pokanao ako se a | smanjena osjedjost na bo vheproiiranom stanju mote prpsn: perdi panied odgovore na maljevesituaeje, umjesto 0 se nucomaski preposevla poscjane divocicanog sania set [oajiaijeptane svat sn vim sm Spancsovicnoalasime gsi Teeba i gonoeno valuta pojavs pornasa pod naivom hipnoss? Sto zapravo taf ako odio da Iipnons sje sana sil koja mena eae nafeg urna, kao oj osikavapopulaena keulkuca nog psiolor? Implikacije nalaza ‘Veednujuti Spanosevsiseativana, nemojce saboraviti da njegov ci nijebilo doke- 2ivanje neposeojana hipnoze.Spanes je Helio poleaaci da je ono eo 20verno bipetitine onalanjen posjedica snaino mociviranog, nail wimnjerenog socialnog ponatania, ane ‘promijenjenog i posebnog sean sijesi, Mnogibhevioaln iseativati smacrju dase Fude ne mote hipnodaiat prt ajihove vole. Osim og, ween biproe ispitanich rede prisati na sudjelovanje © ponatanjims koja satcaj antizcialnim, a nist & sanju aves i eke poehvate koi ceafe nadljadsku snagu di iadeHljvose. U ovo Bank Spanos je polezao kako se maogi od suptilijih aspekara hipnoze mogu prota matic na jednostavaije natine od ommazenja pomoge bipratiztg rant fase t < eee ap ‘ ind ae sonics ya 1 seats ce— Pr w (ends mans stu ae su promi toon Sika Anageaiia w budnom ibipnotianom sta, Postojane ogelévania nasuprot nepstaania obekvana Koje su moguée implitacie Spanosove cv ‘ fe da hipnoza ne poscoj? Odgover ne ‘0 pitenje gas: "Moda njkakve". Jesu i utinci hipnoze posliedica peomienienoe sanja suijest ill povefane mocivacie ne mijenja Enjeniew ds je hipnoca Zesto erfra seecode pomagania Fudima da neito u svom fivocu promijene nabolje.Jedan of razloga opéeprihvaéene i neupicne snage hipnottiog crass mogeo bi bit poljedien Jjudske pottebe 2a nekim intszom, nekom posledniom Sansom 2a jedavanje probleme u sicuaijama kd vife nea drugo ne pomate. Lid dele nef svemoguce, deo ce th Iavesti ne promenu usprkos vsscicom orporu ce] promjeni, Je Wil nije hipnoss promijenjeno stanje svjsti, ox Ali bez obviea 22 to Ko hipnoca jess, alje predmes piepors, ; ona 2asigumno nije panaceja oj bi vedina Id della pronséi. Nekoliko je picivana polkas da hipnora nj utinkovijod smetods 28 odvikavanje od alkohol i pubnia, pobolfanje partena ii gubied eekne (pogledaite peegled ch itradivanja w Lazar & Dempster, 1981) Novije primjene ite Spanosove dla ix 1982. godine pojvio se 1997, godine w anke koji ined ner cet 28 cumateneidejeonehoritnom ponadane isptanie w hipoviie- noe stan Lynn, 1997) To istativene vd da oobe je se mogu velo lakohipnes siiacl peeps vista ponetanja u bpeacnaam stanju kao checna sop ‘nekalikocasloga, Prvo, cake se judi podvrgava hipnosis namjoum da utine ono he iim hipnodzer sugerira. Drogo, oni soatno ate da hipnaas promijn: nihove Perapiitie c pponafanj, bez obzita na co dali oni w come veljaosudjeluju line. Tre, “namjera so- ‘adnje = hipnerizerom kao i ofekivanje da é> se 1o mo ini svateju poveéana spremnosc 2a dolivlavanjeeakvih akcja kao nehocgnih, nenamjernia" (Lynn, 1997, sc, 239), Nie znenadujuce da seco iscraivane oslanja ns Spanosoy ead obipnos, jet cova ceotija podeiavs idee ieloene w Spanosovu lanku o kojem ovdle govorimo. Sadruge sane, nekeliko je novi Zlanaka opoveglo Spancsove sexalifeipodt2elo Hilgesdove nalaze ohipnozi i smanjenja boli okojima smo ranife gov (ap. Kihl- com, 1998, 1999; Miller Bowers, 1993; Monegomery, DuFlamel &c Redd, 2000}, 1 ne kraj, Spanjolsi sealed poles su 2auzed ceen iamedu dua sukobljena seaalifeapredlafui camatenje prema kojem je moguce metus! nde éateagiraju na hiponoas (Dizz & Alvacez, 1997). Korisedi Skinnerovu mecodologiy obliovanja ponadanja(pogledsie u sliedeéem poglavlju rasprava 0 Skinneru), podvrgnali su de~ sero ispitanika + vo niskim cezueatima na hipnositkojsugestbilnost’ nina vjefbi, je su ih cebale nauditi kako de reagirat na sugesie popu onih koje se daj hip rri. Nakon sve uspjeino zvetene vetbeispcanc! su bili potkeiepleni(negeadeni) fod cesapeuts. Nakon uviecovsnja 6 of ch 10 panics seagiralo je na hipnocitke sugestie,iako njedan od nh nie pre kondicioniranja bio sugesibilan, Aucori 2s ‘juju da G senuleaci pocwrduj vainose scoacjkih variably sugestibiose il os jecljvosi na Bipnozs” (te. 167), ‘Otico je dese casprava nascavja, Spanos je nastavio svoj iscabivanja sve do sve pecan smeti u avignsko} neset, lipnju 1994. godine (pogledsice McConkey & ‘Sheehan, 1995). Sadeak njegovib ranih tadova na hipaozi mode se nai u njegove} lenjiiie 1988. godine Hipaca: Kepuittnn-bibioralua perils, Nicholas Spanos bio je plodan i jenjen bihevioraini znanscveni koji €e svojim kelegams i svima koji su ‘kil iz njegova rade jako nedosajci(pogledsce Bakerov, 1994, in memoriam Nicho- lasu Spanos). Na njegovs ce se isradivadk barn osloniti drug isralivadi, Niegow je rad a hipnozi promijenio pstbelogjs je je dao nova, eksperimencalno provjerena alcernaivna cumdenejednog asgekt judskesvjesi i ponabenja koji gorove 200 go- ina nije bio doveden & pcan, Baker, R (1994) In memium: Nick Spanos. Serial npr, 18 (9), 39. Dias A ac lve, M, (1997), Tersfumanions of dhe inatactios in suggestions wing opeanepeo> ceo. Prahene, 90), 167-174 Higa, (1978), Hypooss and consiounes. Human Nets 1,421 ihberom, JF (1998). Aeribucions, ewarenee, and diseciaon: In merosiaen Kenneth S, Bom (15, 1987-1895, Aman Jara of Cina! Hyp, 40,3), 194.203. ihlerem, J. 5, (1999-Peaonal cemmunicaion ‘ann, B.& Dempses, (1981, Faces hypesis and ypeeheray: A ceview. Aaa Joal ‘Cn Hypa 24 48-54 {Lynn 5. (1997). Avtomaciity an hypo A rociocopntv coun. let omni Clin= ‘al and Expinnal Hypn, 43 (2), 239-230. i |a Tendesst monsters ees onl bolo le, 4 Bones, KS. (2993). Hypnotic analgse: Disocite experience odie cone Joona of abnormal Peli, 102, 9-38, Meconkey, Kd Sheehan, P. (1998). Nios Spanos: Reflection with gesinde, Genre pani, 12,3638. panes N. Chives, (1988). Hypmi Te pi bial tt New Yk: Peres. UCENJE | « UWETOVANJE U podeuéju pxologie hoje se bavi utenjem i uvjetovanjem posto obila licera- ‘ura koja cumati ako ute dvocinje judi, Tim sa istradivanjima nek od nsslavaih imena u psihologji posweca svoje cjelokupne kasijere ~imena popot Paviova, Wae- sona, Skinners i Banduce, koje eu prianaca i iavan bibeviovalnip nance, Odabrat nekoliko najjecsiaih euciais ce geane pebologie od cakvihiseadivae,aneca ije jednoscavan zadacak, Odabrani anc reptezentisja golem dopcinos cihznanseveniia i mogu se nadiu gotove svakom udiheniics opée pibologije. bog Pavlova injegova radas psima, mecconoenims, slinjenjem i orkidem wvje- covasih elles, poti demo na purovanje koji nes vodi gocove 100 godina unser, ‘Drngi, Wacson, paznae po svojim brojnim dopriaasina, maida jenajslavn (majale- ah ‘ano kako su emoaje poslediaiskuscva, Tres scudis u ovom poglevju aspravlis © Skinnerowu glasovicorn carmaéenju i demonstritanj prazaoyjesnog ponafana ke go- Juba ce istovesnag makina ne oj se praznovjere pojzljje kod judi kraj oli ‘cazmacranie pounate “lutks Bobo seudie” w kejoj je Bandura pokmaso da dleca mogu auc agresivno ponalanje promatrajutl model naslnitkog ponaianjaodtaslih tobe NE RADI SE SAMO © PS{fMA KOJI SLINE! Pavio, LP (1927) Uytovan fle. London: Oxford Univrty Press, Jesce I had ull a nel adeatsevena ustanova us kjo) savas 2bog miss neko seedscvn 2 desinikeij zaboljeli subi? Ako jet, co se dogodil verojatno 20 Ko je itis pobudio szocjacja koa jew vafem mozgu bila wsjetovsna famed tog mira | vaikeg proto iskuscva sa aubarom, Kad na Olimpiiskim igrama @ujere kako sire dima vate zemlje, sku var ice bare realo bee? To se dogada veini Amerikt~ ‘naa. Dogada li vam se isa svac i kad @ojece calijnska hin? Ako aise odcasi eal, wewjatno ne, je se uvjexgvani da reagicece na jednu od ib pjesama, 2 9¢ ne deugo. Zab neki judi Emitkaju i poreaja nervoan kad se bliss ns napuhujebalon? ato Feo sa tvjecovarjem povezaiirenje alana snetirn So ih pla (glasniavuk pu- ano). To je samo nekoiko prtjera beabrojnib ndskih ponatani koja posoje zah- vain’ process Alasng satan ili andiininanja ni?) po svor eksperimenca s malim Albertom, w kojem je prvi pur demonsof Cadeset ananstvenih aia faa su promo shelegy ‘Teosi Hlsizneg uvjecovanja kao abil o&enja azvio je i fermulicao pele gorovo 100 godina y Resi jedan od najlavoiih liu u pibologii- ivan ecrovie Paviv. 2 taal od veéineiserativanja prikazanih & ovaj knjiai, Pavlowjvo ime i ojegove te- treline idee 0 uEenju pomoéo azociaci ii povesivanja Broke ss pozna:ipribwaéeni w popula kale! (posto aki pjesma Rolling Stonesa koja govorio"lirienjs popuc Peviouljeva psa"). Ne pasoji, medutim, cako Firoko eazumijevanje kako je dian doth svojh zaameniih ocksia i koe je ajihove pravo znazeaje Jako je Paviouje doprinos psthologi jedan od najvadniihikad wfinjeni, Pavlov nije wopée bia pialog, veé poznac ski fiziolog koje havo spiivanjem peobavais procesa, Za svoj istadivanja probave dobio je Nobelova nagrada 20 nana. Ali ote ida koja su-dramatitno promijenla njegovu karijeru i povies psibologie pela apeavo sluéajno. Trebaiseaksuc! da je keajem 1800-ih godine pshologis bila velo ralada znanost, koje mnogi nisu ni smaccali pravory znanabéo. Zbog cogs minogi wv to veieme smaceali da bi eakav cadikalan 2aokcet od exabltenj i cijenjene znanosei prem jednovlo mado} sranosti mogao hii rinigan 2a Pavlodjevs kanjers. On je 0 emi kojom je sezen fsolog éii cad zahcijeva prouéavanie monge napiine Lopitao je a seu svoj anal ealeiihskeivase ive eva filogije mors cmeliti ‘a eagednijio | presaniim anancssima, lem fi, Al ako pokSavame pitup 2 re znnstven plogie.. moet éeme gradi ae supers 28 ananosi ka nije poznats posto) pec anes. User, joe ptaneraxpraveje i piblogin p odin anos £42 mode Ise uopée seers zeanoisy (3) Gledajutiwnaceag na Paviovjevaorktia, 2a aapredak psihologje nade cazunsje- vanjeudskog ponadanja bila je seeéa da se Pavlov olution sc joj kee Pavlov je w wojim fsilotkim istrativanjiema ne psi ipkivag log slnjenja'a probavi, On il njegoviasiscenciubacili bw pseéa usta esate vee rane il cve koje nis bile brana i cada psa berina i koligin elinjeaja. Svim je psima mana ki curtkim zabvacom kroz obrsz uvedena cjevZiea pomnadu koje je prikuplians i mjecens keltioa shine. Tm je ineraivanjem Pavlov dafaa do beojah movin 2annliviborkiea [Nakao j, a primer, da pas koji dobiva viainw bran proizvod! samo mala elit sline w usporeddi s velikom keliinom koja proizvodi kad dbivesuha heama. Kad sy psima vest stavjenenejescve vari Gpekula, malo pies), pas je prolzvdi aalitice koliin line, avisnoo sainojevasi Koj je reba iabacii,Paviw je proievedoju sine w ‘mm wrjetitoasraceao refleksom, gj eakcijom koja se automaci, bee uenjeisyjesne kontcole, pojeljuje povoda speifignih podeaisje. Kad «azmislie o rome, slate ete sda je slnjeje sod ljudcefleksna ceakeia, Presposrevimo da zatrdim od vasde dole {ece ova elena sine Ko eke mote. Vico ne motets unc. A ako se glad sjecneve 2a scolna koje 2 nalai vada omiljena bi promjenw eso eer veto 6 1 ake Pavlov eapesisnct + ctlittim podatjion, kako bi odes ako 0 “pamecne ce fjerdesinovnice, Nace ativan zap je eke sam aeoécivanedognde. Ps pote sin pre nego Ko ime hana dol wwe, pa. i pie nego eo bio paceman firne, Pl to naan ackogvterens pote sls ead nie bo pica ik jes posta. kare kes Sven stele Inborcoju neko je promjenl fis aki fiend iowa: “Cac posude cj jeans dave fla dovline da as2ove cov elk ican snena, sa ‘vim deans, sim tog, skein mogia bis navana Za smo pojavom ‘nbs kei je dnl pode i nernim koracima” (13) “To jew Pavlov bila presets. Ucvedijeprobarne cake mpage kl singled it bl poverans pabavom, a0 ne moglo petamai som flog jor, Odgove je eno promi» pribologi “Teorisice pretposeavke Pavlovljeva je etociska pretposcavke bila da"su pai kroz nkustvo u laborstoriju ‘nauéili ofekivari branu nakon pojave odedenih signal, Lako ci sigualni podratayi w pri- todaim uvetima ne pea snr pi sth poveralshrenem stoge na ih eag slinjenie, Na certs aga Reslovjetakudiode mera posit de wae ele. Senavcn fea a rode acomacl ne eae nao ue opens isckod ah pipainia nee vet. Slnjene kad bean ue wn cezaje el be i Scene sens ad se ugasi nel, prime su benuverihetelas. Uvitoran’ ee Geka su seen kaso i enjem | moge sj raikovei Kod pepe ice se. linen pr pa sak kok bol waabima sven rio eds a deine Ese pimjer a vjcoraih cells Bezeiemi ef nate delovanjem bezovtnih pods (BP, ko ieeiaja benuvjene ake (BR). U Paslovlevn scejann BP je bila ran 4 BR sinjne. Urietovtn ef sasae sod apjenagpodcaae (UP), pope koa, Ko iva avietoran reais (UR) lea Zamieiee da ew obs ova pier ces sline ese ll kad do snjenia dle zac ee pas Eo orake eae jc line ieactano ‘eeeovnjm ii konconianjr. Pavlov je flo odgpvort na pict hae gts Budd wjecovant cel itu aljeden, ak on elmo sete? Peeper eda alee ale pode jee Injen dvolne eso prauran wokruenja pon, ee pod wojegova meng pores shranom: coe post signal da beena sie. rij wpaivana shranom 4 Skelis pdeas ij inasivaosesve vine revkcie. Dragnet 20 ps fo bio aewealn podat| (VE). Ked su pi pow por doi oIborcen, ove sien smogl sian zack (Pavey jt naan cesijom “Soe, alco Ko 9 ak Bal kone aigeno nije festa sleje. Kona cada bl ewuslan pod Medoci, kako ps ekom veemena stkadnevno Gite koake pe neg oo oc& Conese onsen ude poi itl obili brane, poteli su 2vok koraka povezivarsheenom, Konstan, prema teri sro svak koraka bio je dovalian da dade doslinjenja. Ito se, prema Pavlov, proce ko. jim aeuctalan podealaj poscaje wvetni podraia| mote graf zk ovako prikase eee 1. kok BP ml (brane) (sinjene) 2 horak rs + Bp fh fee a (tara) {stneje) S.korak —_(Ponavianie 2. kraka nekoto puta) 4. kak Sade a einai ancumatne opstn Po seo seas info ee to ore Rae onset ae svoj io da sline na 2vuk avons, ali kao ito éece vidjeti, pevi-e radeni su $ metronomom. etl, pevi eksperimenci Metoda i rezultati Ursicaco2aperinenalna medina Pecos ks pent ej trad, debi sada opt dob sce eriginnne ine Sande Pectord Peaia ae Stedscvima koe nue duo wean dedtenoamjrennrkonscpenom eco plo sad pon bot. Tj sane ln herr eee ‘rien ssperinen espns toch pian ad apsinoneen ee i Sng ester ileeores nat araon Temenos Kona neds ape esa oe Niton oj poral aoe ders lonelier tae sa ofan dat postupk bo prio jednoxvan. aslo Saabs hese ee potry Kao So je cane vet proumateo, hrm iania Bnajens seleg ae Sei oo im mao rm sen ose Pore ae tejoran sham Ute hs kook neta Sr ene voder team neki poss kjim a psa bt cen oe toma, anpoeno ston os da br ena Peden ta dew nanan en salen ella ages eh a Bob sakon nekolko pons kombinicanog poser anak mesonone mot a biljeSenje eae rei oitooie o snulitac sekceciju sine” (st 26). Daugim sietima, metronom je postao uvetovani po- als} zauvjerovan rele sinjenia, * Pavlov i njegowisuradnici ove) su prliminarninalas podvegli detaljnoen ispiti- vanju, korsteiraltice bezuyjene i neotralne podtaisie. Tako su, 08 prime, psi bil peaZivani mixsom vaniie (NP) peje nega Io im jew usta, kao BP, seavljena blago ‘Kigela ocopina (lina sole od insur). Nakon 20 ponavijna ce kombinaije, sam je vanilla iazivalaslnjenje. Kao vincalni cst upocieblen je neki objek, kei bi rie Inranjenia poe rotirati, Nakon sano pec upativanis rotctad je objekt (UP) kod psa ‘aazivacslinenje (UR) Dodetni vain’ nalaz bio je da do uvjecovania nije dlaslo ako je newtraln’ podeataj (rani. i rtiajnéobjek:) bio presensran uakow benavjecnog podraiaja. U Pav- lovljeva lboraorja co su demonstra ake da ss kisels oeopina stevia prima a tases, pe send nakon toga pti su podsalivan micisom vanilie, Nakon 427 calvin ‘upeivania vanlijs ne posala usjetni podrats ‘Veknosci peimjena Pavlovljevs cada mnogo je vel i firs ad preteg slnjens. Nje- ove ceorieklsitnog wvjesovaniaprotumatile a velik di udeeog ponstanjsi pomo- Ble predsrasjanju psihologije ko prave anans Zaatenje oalaza ‘eos Masitnog wvjecovanja(ponoarog ikxo Pavloljevo wvietSvanie) unveralne Je pahvagena i ostala jew biti nepromijeniena od svoje kancepeuaiizacje na camels Pavlovleva ada. Teonja fe orisr 20 cumatenieincerpeetaci udskog pooatanja » Fitokom cespony, pa ako odgovaca ina picanje onasconkss fbi, ocome ako ne vo- limo nek bran, @avorima nah emocia, oatinu djelovania reklama, o come 23K0 smo anksioani prieincervun 2a ceafene narjebeenja i pie spice, ce 0 tome fro nas seksuting uabuduje. Ovdje deme govorie io nekaliko kasnijih studi, koje ve bave ne- ime od ih primians. : “Klzsiine avjecovane ustmerene je na reflesno ponsiani, si, n2 ona ponsiania koja nis pod veljnom konttolom. Svaki se eflcks mote tako uvjrovaci da ga mote inazvati neki cane neuttalni podeataj. Vi motets biel uviecovani da etepnete ievims ‘kom kad aazvoniavonce na vatim veavima, da vale sce ubreano zakuca kad ughedace rotirjuée plavo svjetlo ili da dotivice seksvalno usbadenje kad jedevejagode. Zv0%0, plavo syjelo i jagode bil sa neuealni podeatatu odnosa na uvjetovane reakeije dok nekako nis bls sjima uparenii povenani s bezovjetnin podratsjem 22 tepranje oka {puhanje 2aka y oko), ubratne rad seca nagla bus) isekeusino uzbodene (coman- tno milovanie), Proces wvjerovanja mofece upoznad is prve mkt pomots eksperimenca koi ete provesti na sebi Sve Bro vam je potrebno je 2vonce, ogledalo i soba koja é galenjem8 Cent eanseah steko pone pstolegi svjeta biti w porpunora coca i koja ge vam sat kao privrement laboratoi. Zjenice ‘yalih ofij sllekeno se sei Tite, ovina o promjenaincenziecasveda. Vi nad time hhemace voljng Koscroii nite morali nautiti kako seco zai. Kad bin vara cela: “Mo- lim vas proticice sada svoj nenice” vi cone bisce mogli utinc. Meduci kad uece 0 zameageno kazallte, one se renuatno pofie, Zbog tgs te smanjenje asyjte sata benuvjernim podeelsjer, a Siren senica beasvjecnom reakcijom. U svjer laberato- ij zzvonite zvoncer i edmah nakon coga vgasice svjeclo, Potekajcew ing Journal of eden and Eleni Mai, 39 (1), 108-128, ‘atc, B. (97H. What ever happened ta ive Alkre)AaeriesPaebit 34, 151-360, endl, K KukowitsL, a Prescot, C (195), Fees and phos elie a heli, Paced Mant, 2903), 538-993, Sametia,F (1980). Wes de Alber, Cy Anmrizan Poe, 35, 6194695 ‘Wason, J.B. (1913). ayholgy and the bev views ic. Pela Rei, 20, 18-177, il Bucs eis, nd the need 6 rel eee KUCNIO DRVOE Slaner, 168-172. F. (1948) Prannovew oi, Jounal of Exponent Psychology, 3, Prout Gemo jednu od studi iz obi ja isceadivanje koja je proveo jedan od nautje- ‘ajniih 5 asjpoanaciih psihologa u sujet a, B. F. Skionet. Kako prikazasi Skinners t ‘cin od njegovin sada odabras, nije bi ak posao, Otc je nemoguce ajednom kere, kom tlanks prkladno prikazacnjegov doprinas u povijestipsbsletktheafivania Ns Kea ktajeva,Skinnera vegina smatra ocem radialoog béveviacrma, on je bor tmicl slayne (Ui soglasne)Skinnerepe kui anc dvanaescak knjiga 170 encnseventh Elanake. Ova clanak,s pomalo livin maslovom “Prsznovjtje wgeluba, iabeen jis niegova celokspnog rade jer omogucavaraspreva onjegovim cemelinin teovjmne, di ineresanan pimjee njegova pricupa proutsvanjuponatenja mud “cinerovskor ‘umaéenje ponaanja koje nam je tvima dobro pozearo:prannovjera, Sinners se svece caitlin dibeviaiscom jeje smacru da je ve ph Sko w Dic bihevioralng,wuzaiul jovi vans ponsdsne, kn peiveeno it ovearee ijt visonse n 1 oneja isl ako je vjrovao dae proaine ponaéaniecetko ispicva,pisne- Seemann ee dai es On ein tarsje dogedsje, poput mislij uvstavs, smacezo uztoctma ponabanje, vee dijlom risieine cline pone kj on asoje pecaris(pogledt derlno prav@niziva radia bibearizam 0 Michael, 1985, i Schneider & Mocs, 1987). 1 (koje Skinner smatta dase jelakpno ponatanje, unucaene vais, mote procs nati okolinakim poledicarme koje proizved. ‘Temsljne postal Skinneroveceorje molemo sale! ovsko: U bile kojj saci nate ée ponafanje vjetojano iaavatincke posedice. Neke od ti posledice, poput pobvale, primanja noveane naknade i zadovoljscvafeazvanog ridenjem neko prob- Tema, poveda evjerojacnost pojavivana cog ponatanje w siénim budutim stuac- jum. Tale se posjedice nezivaia potkteplivatima, Drage posiice, popuc po- Biedvana dota neugode, koje sanju Weroarnese pave cih ponfan slgni siuaciama,nenivajuse ktdnjvajuéim poljedicama. UEinci ih odnossiamedu ponstane i okcline poznati so pod nazivom potkrepljenie i kxznn (Mortis, 1997). Porkreplene i kazna su dvs nscsnovnijaprocea u onome Yo Skinner zove operant- nis uvjetovanjem, 2 geafieki se mote prikszai ovake, paticelenje = vtene es ——+ postaice ui ponataie posh _ ma unig Unucar ove Roncepeusizaiie Skinner je wsplo procuiaici | kako nauzena ‘onan abe, pa ackada i sasvim nesta, Kad it pone bilo poskieleno, pa Porkreplinje neste, vjeojacnose pojave cog ponalanja poscupno se smanjuje ina aja ponelanje sasvim presaje. Taj proces postupnog nescajanja wvjeccvanog ponakania nasva se geley ; ‘Ako malo o come rzmislc, vite cece da ce idee 20 vs nis nove. Proce koji ‘eositime kako bisme odgejl svojeeuéne Iubimce sled ista pravla, KeZemo psu da eed to ubini, nagradujemo ga. Nakon nckog vremens pas ses ead ms se aki bez neposcedne nagrade. To je eo snazan oblik uéenj, utinkove kod svi Bivotinja, pa i stare pse mofeme mtutiti novim erikovima, 2 da, de, tle i mate! ‘Aico ialie da vas kates (ible prestane net rae, sve Sco eeebaceudint ese uki- uti pockseplenje | ponatanj Ge prestac, Ako, na pizjer vat pas malaka wr sol doe rate i veterare, 24 postoji dobar rsnlog (bez obzra na co ee vio tome mis, p visa todeni snavikom maljakanjs wx cl gaade), Vi ste wyjetovai co pone vadeg _se pockteplenjima koje je dobivao, Ako Belice da se ponatanje ug, porkreplivanje ‘mors porpuno prescat. Na kraj é pas peeseati moljakati. Uspue tefeno, ako neki lan titel ijekom process gatenia vara potsjno dae micelle nedcoheane, do gabenjani- ada nee dofi fn ren a ypeenaremnenh aceB Condesetsnarshenih sda koje ss promienlepiblogia ‘Osim cin cemeljnih rumazenja wena, Skinnes je evedio dase gjelokupno udsko pponalanje sare i odrdava na ist nin, amo Sto je kod ljnd eee idencfcit toéne oblike ponatena i nihove posljedice. Skinner je pozmat po svoj) evednji da kad dragi popex kognitivaih i humanisickih psibologe) interpreviaja ljudso ponatanie lao Podjdicu nae visokorazvijene svat il icelekerilnihsposobnosi, roe semo sons co paoloai nis bili wscanj jasno uevedicipotkteplivate koji sunxevali od pponafane, Ako vam seco el ckstrein ssjlicem, sjetice se da se Skinnervo gle «lite naziva raditalnim biheviotizmarn i da je uvjek bilo predmer prijepors ‘Skinnet je esto asilezio na skepriczam, pa je svoj gledita branio ekeperimen- tolno pokazujuti da ponsfanjs koja sa bila smetranaikljutive Ijadskine Watnfeeace ‘Pogu nautica ba popue golubovs i Eakora.Jedna od th demonsteca wate salale|cerdnja deus a psznovjeeno ponakanje postoj samo kod ful. Piece og ‘esta smacale sada preznovjeré aber lias kogniciou aleonos (miley ‘asudivane, nanje). Paznovjerie je vjetovene i nelo, Dipiscemo Hvotinjama. Skinner je na cekae dase pa jssnitipomoéu nates operancnog uvietovanja kao bio azao, proveo je jedan ckepecioyent. i obigno aka sronie ne 2novjexno ponaanje mote ob koja deuge mana. Dai rodo- ‘Teorijske pretpostaviee Sie pit ues epnsal prtnven. Jel ka de i let ipa etme de ace nu pontun ate wa cece es shag natn sets mesh oe poate She hee Wess inicio jana nko winne tne eho tok mare pe Sinner cn hao eke eee resis de pon ves meds psevjnogponiene ek eee Pe la van pT ves gn h(a inj psupane stars ma cded set) ae ksi (pr, abnn elon nib cio po eee pcan prin, apciom Sot oe ra “ees prey un vested Mote kneels Ta vn esvotnnnnvinoy potas Slinnes je ro nezva0 lenith ponafenjem Vi ponsSanja i magrac, ali njezapeavo nema, slice da je co eka ishljivoIudske akxiv- ‘Meroda Zs carumijevanje metode kori 070g ito je poscla pornaco pod nazi nerova kus li komora2a uvjecova vim jednostavro. Radi se © pesznoj plicca 2a hranu, Time je istrative ‘ivocnjsdobie w abiku kuglica coe w ovom eksperimenta nan je kratki opis vom SKinnerovs kutija, Nagelo aa kojem se Sein- mi eo jj Skane eel aia jest uci kavezu w kojem se nalzi samo posuda ii su omoguéena konctola nad pockeeplenjem kee ée cod brane. Pevikavesi za uvjecovane imal sui poluga Ueenie{ uvetowenje: a ijn se prcskanjem w kavesispoitala mala koliting hrane. Kad je eakor (Skinner jee poéecks radi sa Kakorima) bi savjen w cj kaver, on bi nakon nekoliko pus pogtelaks neutio dof do hrane pritskaajem poluge.Iseraiva®je mogie po eli kon ‘eolcaispremilteshranom, pa porkreplivai same cof odcedena paraiana. Kasnije je ucvideno da sui goluboviinuzecao dobslispianic weksperimentim uvjecvanja, pa suis komore 2 uvjerovanje unjesto poluga ugradenidiskov koje su pti mogle kju- “Jedan od each kavesa korlten je iw igpeivanja o kejem ovdie govorime, ai uz jednu vatou promjens, U evcha ispitivanja peeznovjernog ponsianje spremifve 22 Dnranu bilo je eaeaablikevano de je svakih 15 seundi iz njega lala | padala haves Jeagliza rane, bes obsica na ro Ho je ivotinjau vom Ena radia, O8ho je da jee bile nepavezano podkeeplienje. Drugicn rijetims, Zvotinja je dobila aageadu svakih 15 sekundi, ber brite na co to je rail. studi je sugjelovala asem golubova, Tijekom neklike danae su peicedobivale ‘maj brane nego ina, kako bi vere cestrena bile gladne,pastogs jako motivi- rane 23 iavodenie ponsiania pomoa Kojih ée doéi do brane. (Na caj je natin bile poveéans soaga potkreplienj.) Svaki od golubova savlan ev eksperimencaln kaves svakog dana na neeliga minvca i ostavlen de radi ito vee golub radi, Zs ro je vejeme ppotkreplenje aucomatslistzalo sai 15 seksnd, Nakon nekoliko dana rakoog wvje- rovanjs dus su neovisns promatrata aabiledlia ponelenje pica w kavezu, Renultaci Koco Sinner kate 1 Yes od on slutjevn enki koje sa se pojaie bile so ro jasno defnieine de sTagane itmedu promacrats koji so ih brid blo porpune. Jedna je pic bil ‘ovsna da re oktecewsmjers sapronom od krean at, nvodediamedapockrepienis va do cokes, Droge je ponovleno goals lava u jedan of gocnihkurovs Havens. “Trea jergvlancku reakejyzabacvara, kao de stavlaglarw pod neke neviljive pret kaj ponovlene podite Doe su pice rane eakeu jaa gle sel, ejj ae gla prutala prema naprieds naglo okreals 2desn0 naljevo, uz spocie ‘ragtjelaveu prebien pols. Tiel sje pokes, kaskada pratens neko= lovska Jeo je pea bia uvjeeovana do tad pokeeeneporpunog kjcani i _guranja strana uemjerenog prema pode, alive dedi ga (er. 163) Price pit postupuvjtovans isu poksivae mjd o8 hs ponsbar, Movs ponafanje nile imal nikskve ven» debivanjem brane ali pice 3 ipl ponatle kao x adeadene1adne proitvode hrany postal $8 petznovezne Skinner je aati Elio vidi to Ge se dogodti ako poveéa ranma iameda potkeplena: Kod jn od pia koa mss glavom eaznakzredu devia poe- inh agli rane preupno je poveéan na edn mina, Kad je to posignt, PO rei goa pow suenergiaii sve doknjegovo poskakivaie nije zledalo a da rc jekom te mine fvadi nels esa plese (popu golaligBraiabens pl segues stent0 treet ananstvenih studio ke su pore psilogiy Na kas fe pnabene pica oglen, cj hean viene pada w kaveze Peazno- vieso ponataneposopnofslbjlo naka evi esa, Metin, ko shat Ju labs, koje je nxt ede poten bo povetan na edo mines, tego je 10000 seal pe ego fof kona dolla do gaenat Rasprava (Otito je da je Skinner u ovom ekspesimenca dobio ese prenovjeznihgolabova. (bs, medi, eae svojenalzeoptenje | skromnje:"Moglo bi ete da eek sperimene demonstra jedan vest prnnovjers. Pic se ponsian kao da posi rains vena iamedu nihova ponstanja i dabivena hang ako tae wees aera” Ge. i Sled Kora bio bi primsjens ch ala a ade. Sigucan sam da vam nije telco emis analog w judskom ponaisiu, nie bilo i Skinners. On ope “euglata ai jebacio og, alise i dale ponata kao dau koneaiagréenem isujanjem cake tamene, kao job jedan pimjer onog Zo gorerimo” (at. 171). Vi aionlng sete da takes ponafana2aravo ne lua kt ej ev ola puts d ii. Kzoo Skinner istige kad govoiogolubovims over spitvan, beens se pojaviti bes ob- sca na coo pia ra ‘Skinner wove canko ene jo jedno 2animljveopatae, navodet da aklutale kako ne possi ves famed savianje i oretnjakuglaa isms njegove lage ne sasvim «olan. Tolno je de sakao fo je hugla sapusa sku leaglata "hegoro ponalanene dle na kugls, ali ponlanekugle dee n aglata” (it. 170, Deas Bim teTma, njeniea je da u neki peikams kgla mote kent w sje kot slsfe spoken ciel hughes. Taloo heetanje kale! povetano + posljedicom po- ‘orks Zsieve, dovalio je da shatsjno pokeieniponaiene selina kuglga od co pramovierie 1 kaju, rag abo koig su prasnovea clio oxpoent na gateiepokazo je gol koji je posto 10000 pace pie nego He je oduta0 od og porate. Kee bilo koji abi ponataniapokteplen samo povcemeno, vio soko gat sbog vse azine ofekivanje da Ge praznovjern ponslajedelova i doves do pocksepluiih pesledca. Motece smilie da bi kad bi vem porrala w sikom poiedinsénom sls, pada nsel, i ponebnjeubro presilo, Kod ud se, meds, slutsjna potkeepljenia obigno poavjaj vl vtemenskim cazmacimn, pa sogs pesaho ‘jem ponalanj mode poe ciel Siva Kritike i kasnija istrazivanja Ko Sroje ve ceieno, Skinnerove biheviowstidke ceo ieeadivana bi fu pred. ‘mec velkih, kacksd i nepomitlivid eagpeava, Drag isaknuci pitupt ljudskom po- nefanjo evedil su da scrogo bikeviorisitko sealalifce ne made objasiti brojne pei ene itn a bolo proces ko sa bien aa joe. Catt Roger, onivaé haraniztke Beale polar Bi, pounas po svoj raspravamna s2Skinneom, ovako je sdzo ca kr: { ovom se unuraajih ate, humane solo mote tana sje koje ne besmaleae sx bibevice: vb cee, rest, bore, percepiesebe, epee dragi, tbe onsruke kina ingredjemo sj ves. ei enemencitet jer poedinc «kim made kj ge poverst. Medan spe 0g vies oisupan tom bibevnisthor pitaps, Pip oi sume element ‘nada na ponfane fovea. (Rogers, 1964, 3119) Bihevicti bi mato usevedil dose sec ache katakteiieedoseupnbihevon ralnoj salir, Kljué 24 saya analiza je pikladna interpreta ponalina i njthovih posjedce. (Pogldaje ciel caspeave 0 tim pica u Skinnes, 1974.) Cini se dau vei spraznovjerjem ima mnogo manie neslagenai da Se uglavnom pribvaazamisao da su u nacanakpraznovjera uldjuten proces zen. Eksperiment kaj su proveli Branes i Revasi (1961), pokasso je Kako lvko Kod ud delai do pezzsorernog ponatana. Cec eednoikole eis isped Zt wredaja m= odai- ljanjeelegrama. Redeno im je da svaki pu ke pits tof ciple 2zvonitlzvono i upaliti se crveno sve, oni ge zaradit 5 cee. Totan odgovor bla je ipks br. 3. Medutim, kao iu Skinnecovu ispitivene, tipka be, 3 dovela bi do Eelenog po kcepjene ‘eke nakon odgodenog intervala od 10 sekundi, Za vejeme cl 10 sen scudent bi pokaterali priishaet droge tipkew caaiticim kombinaciama, Teds om ees cakon koje proflo th 10 send, rca bi ponorno ered ipl dbil pockrepliene. Rezltacsu 2a ye ptenice bil ii, Nakon nekog wremena saki je od nih azvo wo bana piviskanja iki (poput 1, 24,3, 1, 2,4, 3) ko pponsvleo w incervalu meds pockteplienia. Piskanje cele ripke bilo je jedino ponaSane koe je bilo porkreslivano, sve scalo je ilo samo prsznovierno ponanje [Ne sare da su zee iptanictpanaal presnoxjerno, vel su svi verovali dj pic leanje dregi cpl bilo poteebno kako bi se “aktiviala”ipka spockeeplienjern. Oni isu bil svesni svog praznovjernog ponaisia Novije primjene ‘Skinner, kao jedan od najurecsnihlikovaw psihologi jo wel snano ured ne 2oanstvenylicerstuns w mnogim podrudjima. Niegow Elanak o praanovjeenam pona- Fanju i 1948. godine, na primer, iia se svake godine w mnogima iscabvaniins, Jedina od ch scudia, na primer, ispcvala je nove bievioralne peseupe razumijevanhy 2natenja nova (pogledsite dodaen respravuo sanjaaj i incerpreacj snovau podet- ‘om dijelu ove knjige). Dizon i Hayes (1999) smatraju da pomoca sanjanja lua mogs 1 dredenom okrugenju zemijeniti canitiee podealse icetreti raslidce ceakcie na nih, koje w budnom stanja moda ine bi proiveleelene posjedce. Deagim setima, Ijugi mogu u sma biti praznovjeeniji nego Ko bio bili w budnom sanja!ete polio n Cees nonce sui Drug pores anak koji cea Skinnerovo inane a 1948. godine (Sag- volden i sur, 1996) iptva je vlogs poten w decieapanjhiperaaom pocemetao, rents cello deka tom digozom ber re a suelo igi hooj kao ngrad dobiva nove mle grate. Lake p pune de ‘ano Bani ratmacima od 30 sekcund(nepavetno peices) kod hase “jetta pon ponatana a koit #9 on stm ead sa povernas raped, Drei sem, poral su prarnoieri na isi nain ko Skinpeor goles, U shes det oi icatinnin elon fe pockteplee, Ko je eblodovest do sublen neraianiaponsini oj sla Kondconians enn. oe upevoonoato se do- ode kod! deta koji ni ial defi pane iperalcvndporemed Al jez tet ral aj pocemeCa postal sw non kite paue jl aki p pel po eva owecovna ponatanja ve veto bring, he dj podenene be ponteoo uvedena Autor smaersj a pesjeran aktivaiiimpuleimast pola deca + efiom pare’ hperskcwmotes mnogo tee podnove dgevena potireplnje nego frspn dita bes cog pocemets, Nala poptrovh vatan oa data eaten oes tijevania deficis panei hipericvnon esl sposobros binkowieg een Com poremetsi ; Jedng ¢ Skinnerovih sls ce, segtn roman Wald deve pa cb- inven se godine ka nego Bana o prsnovespolubova. Wal de Sie arora oraina vie wropiskog dren im te upralj na comely nude ope ranenog wveworans, a kojem #0 s¥ seri 2adovoln sium’ i produ, Rees rier Skinnerov esi a svarnom she ajbolasteatinjenen cj 1967, ge dine. Vcgniutemeliena sjdniesnsvant Dr ra, kone omovena natives ‘aim kneepcia ugtadenima s Skinner romsn, Walden design je Sie now spernort da nade x50 laborstria ts akocimagolubovina pend oe dees ono sr bismo mogl narvc iboielnn flfjom. Danas, kd pula pee ‘elk presi nh phonon do, 2s ia Wale da (pelagic Kimball Heward, 1993, Malm, 1993) Zakijutak Peaznoviesno ponatanje je svuda oko ans vi zaigurno imate neks peasnovjems pponatanja i poznajece droge Koji ih isla. Jedno je Sepiivane seednjofkalaca sportate-sadenata pokazslo de 40% sh peakticim neko praznovjerne ponsfanime pj ili za vtjeme urakmice (Buhemann & Zauge, 1981). Neka su presnovjea co {iko| mje’ dio kuleare da inazvaja uéinkeweijelom deufeya. Motda vec anate da vein ‘neodera cera crinaesti kat. Pa dobro, tbat i nije savin roEno, OFo posto 13, kan, ali nema kata §eznobom *13". Tome aje to stoga cos aahitele | sdevinas pen, jerano prsanovjerna Ekvadta, veéstoga Fo je tefko inna ili prodaciprostac na 13, aca. Deugi je primjerpetznovjerje Ameikanaca verano uz novéanict od 28, sbop Ltr ovnie 8 2ga amerizko Minisearseve Bsancij toa bepa od 4 miljuna calvih novéanica koje Judi oda upoerebei Jesu li preanoviera pribolodkinezdrava? Vetina psthologa smaca da ko prazno- ‘ieraa ponsdania, po defini ne proizvede posjedice koje vi mislce da peoitvede, ona smog imati korisna fankciu. Cert cakva ponalanja situacijms koje osebe smacca ‘eka iazivaj sje snage ona, Zanimliva eda ud ji sadew opasnim 22- irmanjima pokszuja veéa slonose peaznoviriu ed drugih. Taj ose] povefane snage ‘ onerole, Koji kaskads ecvaraa préznovjetna ponalanj, moie dover do tmanjenja anksicznotti, veéeg samopouzdanja i osjesjasiguenost, ce boleg poscignata, Branes A & Rev §,(1961-Collaeral bein nme aloft BperinenelAnabof Babin, 4, 349-350. Bohan, 1 & Zaagg, My (1981), Saperaons among bskeball yes. Am nvesiasion of ‘cis or ofupesiou bel and behavioe among compte baer player ar he ianor high chor to wiveiy eel Jounal of Spt Be, 13-114 Dixon, Ma ayes, L199). bhi abst of ees. Peal Ror 49(6, 613-627 Kimball J. a Hewsed, (2993) A syne fconempacon, presicon and eon, Anite Pardes, 48, 387588. Malm, (1953). Theelpte of meaning in cognitive paychlogy Impliains or humic p= (hology Jornal of Hlomemitt Pato, 33, 67-87 Moris, 8. 0957, Sgeembe). Penal cammusiation with ProfesceBéwar! K, Moni, Hage Desi and Fan Lf, she Univescy of Kans ogea C: R (1964).Towned ascene of che peson. in FW. Wann (Ed, Batevirim dpe Tb: Grating ha fo ma pry. Chicago: Proenix Bots, Sagulden,T, Aus, H. Zeiner, Pf Seger, D. (198), Altered znorcement mechani in ‘scention-defiitnypereve date Bair Bra Reset, 94 (1) 61-71 nei, 8. 8 Mest E (198. The Wiser che en adil behav: Fom Waco ‘Shinn, bev, 20(1), 27-39. Skinne, B.F5(1924) Abo hb, New York: Keoph fe DOZIVI AGRESUU ... POCINI AGRESIU Bandura, A, Ross, D, & Ross, S.A. (1961) Prilenas ages iitranem ayresivnih ‘ede, Jota of Abnormal and Soot Psyaflogy, 62, 575-582 ‘Agresia, osvom preobija rain obliea, svjeljivo je nalvedi socialni peoblem s kei se suotava ova zemlja i danainj svijet, Useladu sim, onae ijedna od ajviteis- ceativanib cema a povijesi pathologie. Tijekom godina medu bihevioranim ~~ sevenicima » prvim su edovima bil social’ psitolezi usmereninaliudske Jean od ciljeva socisinih pshologs bio je definicanje agresj. To se ‘ode ini: jednoscavaim cijem, ah poaaale ode je eakeva definiija1 4 Cendset marsh sui oe spaniel shalogie eno tonne 5 sting, So bite, a primes, wed leds ponsiania defn kao apes: Boland "eg? Made vine mila? Vojika lj ua nepal? Poseanje mislve a dart? Bota bors? Pops ponefania koje bi mapa ne bimogl i alton © dency seresie nati se. Te ope prila a kad bse ca pu pst de ‘ceo soc} plage veojatna bie dob dee nih sea otege eo cativat pl sudo pedi cafe sagan oo eke deface, pa +34 oem vj proces ptvan iver jute agresvnnd, Ontsupecco Pleanje: Zak se Iodine agresinim powcapcima? Tiekom povjes! pabelagie eden tonog cei peuple pokiaval procures eae Nekiod oth wl sud sin bilo rogaine apr pace ueoma fon ‘erena geri agcetivn pot kl eae soi pate te deerme, pe ee macau suasske fot, popu ponenenefstacie, glam edsediceen age nip ca. Tete je ele, ef mold ne pln, degre Jedan of rjslavniih macs ekspeimenca poo eka dea we bit ssuesves. Ta sada Altera Banda: ojegovh sardni Denese Ret tele Ras, provedena je 196). godine na Sveutle Seated. Bandect seams weigh od semen psiblobe Hol prt "sacaloe tee wen” Heoriber or 0g sles stars da je ene pian Eimbenieu tava lows ede ng nj vin kts inceakcie s ogi luda, Tako, na pins, caieprcy fac vals lu pope nat soda atul porkepe dens poste ‘zn i atneaj eka drug, Benda, meduti,smate da eine oe ssdninangrndikaziponsianje mle ma lie vdne maine bi eile ob ekavnim optanem i imisganjem (odelaser) ponslanje dani ed, Kae io incre ve! ie naslov ove eae, Bonde, Row | Roe wil a oa agree nde demonstra kav lina mele Toe statics Pohega ‘Posealo poznaco pod nazivom “srudija s luekom Bobo", Clanak ‘Zapotinje porivanjem 2 tan oalane arava. su polacal de ca speemo tats oe Sdn moda kes imaa pike nepacedooopaan, Jeno ol pas lanes Bandars Eli bavi usvom over piiasuilojedaheealvosasicoet en, asters na okrsena e kjima se ice alas ber peautnonl meade Teorijske pretpostavke ie ice et nama reo hen nici tu predvidieli neka ponaianja ispitanika: 1, Ispicanct koji sa promatcali agesivne postupke ovdeasih models iiss ée cssla ofsba i ponakti se na lian agresvan rain, Zak sk model vide prisacin, Osim cogs, co dese ponstanje anatajnocaaikovaci od ponalanja ep ‘ania koji su promateal neagresie modell uopée niu gledalincke modele. 2. Djeca ja su promacrala neagresione modelenefe ii samo manje agresivnatod ‘one koja su gledalaagcesivno ponatanje,veé de biti znaésjno manje agcesivna cd konrralne skupine djece koja uopée nisu ni vidjela nek odrasn osobu wsvo- jsevu models Budutida se deca identifica srodicli > pala, Spicenici Le “a veéem stapaju opansiei pandt ‘nego modela suprotnog spols” (sx. 575). . 4, "Badu dajew dratevuagresiauvsokom stupnja mutko ponatane djetac ce bic ie dsponcat od djevoiia za oponsianje ages, x ral i najvie Jarafena fod ispitanies koje fe model agresienog ponatuja bio mdesesc" Gu 575 > ‘li drogim odtalim escbammaistog jv modelaisag spole Meroda : (Ova) Zlanak velo organiscano i jasno episue mecode koje su koikeene w ekeper- rmentu. Ove peikazujeme re mecodolotke korike neico pojednostavlenom i si- Secor obi . Inpitanici Uz pomot dicehtora i glavnog utitelje sranfordskog dietieg veciéaw ispcivane je bilo wljutene 36 deta 136 djevoiesu dobi do 3 do 6 godina, Posjetna dob dice bila je godine 4 mieseea, Eksperimentaloi west : V ontrlnu grup, geupu bez opatanja models, odredeno je 24-0 dec. Preosealih 48 ipianika najprie a odieljeniw due grupe:jedoa of ih promatcas je agesivne, a druga neagzesivne modele. Te eu geupe jo bile i dodatno podiliene _atupe djetaka djevoitca, awake od ch of w dee geupe od loi je iedna premacrala ‘funkeji models esobu istog, a deaga osoba suprotnog epols. Tako jenastlo ueupno sam ekesperimencaaih i jedna konttolna grapa. Pianje koje «1 moida postvljace lass A eo ske su deca u neko) od tlh geupa ve‘ bila agresvnij od druge dece? Ban dara se od cog potencialnog problema unaptijed zaicitio taiedi aa wvako dijece ptociena razine ageesivnossi, Djecu je pracjenivas jedan eksperienencacor i jedan ‘tice obojia su ih ebro poznavala, a procjenae uljivaleezina eles agzeie, verbalne agresiejageesie prema svarima. Te su procjene istravatima omogutle ‘njednatavanje svih grupa sobaicom na progjeéna eezina ageesiie, om% edna onan sii koje su porn shoo Eksperimentalni poitupak ‘vako je dijete individualne Yio podsrgouca caalitcim eksperitsentslnim pos tupeima, Prvo, ekepedimentacor je dovodio dite u igraonica. Pacem su sure oda tabu koja je bila model, Koj je ehsperimeneator ponvao da pode jim i pride se ‘gr. Dee je sjelo 23 seo koji se salaiow jednom ugla igexonice, «na kojem je bilo ekoliko 2animljvin svar, Yaje Su amoguéavale raltice zanienjveskeivnosti. Te sa bil igovi od krampiea (co se dogads 1961. godine, pa 2bog onih meds vam koi sa cdtasu vieme visoko razijenerebnologije evo krackog cbjsSnjenjt: igod krumpira iekeumpiepresjeten napolaitako zzezbaren da, popar gumenogziga, mo incor 1a paps cepeoducirai eaalitee geomet oblike) i naljepnise coljeau calitiim Bojama, Kojsu se mogliijepii na jean plaka. Zain je osba koja jesluila ken model oxila do srla u deagom ku presraie, a Kojem je bio det lac, Gekid | iprainjena lurk 20 napuhavanje,visoks oko merar i pol. Eksperisencator je ‘kan dase model mode igrat sim igradkams i npusio prostoij. Tuagresivim jw neageesiim uvjetima model japatea skuplanjem ala. Med ‘im, a ageesivnim wvietimma nalen jedne minute pote je Eescoko napadari lurk Bobo (Bebo je lik ia ameridke djetje serie, nap. prev). Za ave ‘apianike 0 agcesivnim ‘ues shed agresvnih radnj koje je model ivodio bio je ident: ‘Mode! je avi lucha Bobo pokta see, paste na aa, wneud je wie put vn ati je poigao le, uae kid ude po gle, Nakon ages rie, model Fe potes luca agesivno Bact wack i uartsi nogom po sabi. Ts) sed ogresivih ‘nj zene ec puta 2 model se ltl obcatto i agresvnim ievama popu: "Ranh mu nos... Bac ga nb pod. Bai ga » tak, Wades) pe noo. Banal.” ce ie neagesive ive: "Or uporesdeanpojel"i"Zaise je Bl moma”. 576) ‘Se je to elo cko 10 sinuea, nakon Zega se eksperimencaror watio u sobe, oprostis modelom i odveo djee u deugu igeerics. ‘Uneagtesivnina uvjerima medal sejednoetstn0 10 minuta mienoigra dein ala. om, ignoreajai Bobs. Bendurs i njegovisutadaic bifljve su paz da sv espe renctlni Eimbenici bud identifi 20 se isicanike, osim Eimbeniea koi sa pro- unl: agresimog nasupsoe neagrestvnom madelu i ajegoea sple Pobvdivanjesrltbe ili frustraciie [Nakon 10-myinutnog tsndoblisigt svi sa sptanici odvedeniu zajednitkeupeosco- ju w kee} je bio prvitaih igeaéaka, popue varrogasnih Kole, borbenog aviona, lie aka 5 garderoborn, djetih Kalica 23 lacke fd. Iseadivagi su sraaal da Ge dite sive realclje moti cestcai samo ako deca na neki natin raljace if fosteesu, ime € vjerojrnost pojave agresveih, ponafanja biei poveéana. Da bi © postigh, past sa dei da se igeaj privlatnim igrazkama, alibi jm nakon keeckog vrerena tn joer a (kl da su igendke w cj proscorii cexervirane an neo ug deca. Ipicenicmns je, do- le, bile eeteno dase mogu igeai nekim deogim igcatkama u susednoj pros Test 2a oponatanje agresize 7 Posljedaa dkspecimenelna peceroti bila je ispanena agresvnimn i neagresvnimn igeatkams, Agresivneigeadke ukljuzivale au lrku Bobo (oaravna!), eit, ave pike 22 Ispaljvaniestelica i jedos lopta kepenjata na ksjoj je bilo nactano lice. Neagee- sme igeatke ble sa servis 22 £3, elovke w boii papt, lope, die lurke, auromebil amon pasttne damate Bivotnje,Svakom je ispicanile bila dopuiteng da ze 20 i- ruc igea v £9) prosonj, Tijekom cog eazdbla fuck sa koe edoesnjecsn staklo rocjenjvali djzie ponadaae na nekolko mers agree. Miers agresie . Mjeteno je okupno om saalitiih clika ponsisnje. Zbog jasnoce, Gudje emo sateto prkaati samo fete najindkacvnie mjere. Povo, eabiletene eve tae koje 50 oponaiale fitku ageesiu modela, Te so radnj¢ ukljudivale sjedenje na Bobo, lodaranje Bobos 4 nos, udaeanje Zekidem, udaranje nogom i bacanje w arak. Drago, ‘ponatanje modeloviy vetbalih xinva mjereno je brojenjern calvin ines coe Biispi- ‘ane ponavliao: “Udati ga, bact ga ha pod, beng!” ied. Teege, zabiljetens sa ste tudacanja Zekiem (opr adatanje po deugien sevarins,osim lcke), Ceeveto,derljno su sabljedene i agrsivneeadnje injave koje nis bile oponafanje models, Rezultati ‘ Nalazi ovih promareaniapriksssni sw w rablici 1. Ako brilive promorsié rez ace, otkri exe da su njmma pocwrdene eri od eticiahiporezs koje sa Bendura, Ross i ‘Koss posceil pie von eksperimentc, ‘Djeca koja so promacral agcesione modele openssl su u cielout ajhoes nasil nidka ponatanja. Djedac su u prosjeks pokszali 36,2 slusjaimieace faite agresie, a ievojfce 12,7. takwihcadnji. Ageewvne werbalne ajave modela didaci eu u prosieea ‘ponatal U7 puta, cevoiice 15,7 pura. Te speciizne radne nike verbelne ageesie isu gocovo uopée opaene kod ispcanika ji sa promaceali neagresivne medele ili onih 2 kontwolne skupin, Koji uopde aise vidjeli modele Kao ico s sjefate, Bandura i njegovi sueadnici predvidjeli su de Ce neagresivni ‘modell inhbicai dete sili. Dab se ta iporeza mogia smatras potvedenom, rezal- taci bi cabal pakanai da ispcaniei a neagsesenih vets imaja 2ne8ajno manje sluéa- jeva aasla of nih ie Konerolne skupine. U cablici 1 moteee uspocedbom stupea neageesivnog modela s prosecime konteolne skupine widjeci da su naleainijefani. ‘Tako £4, na primjer,djetaci i djevoigice koji su promacrali neagresivnog malkacca jimali mnogo mane neoponstsjuceagresije« Zeiger od koneole, ali djetaci Koj 53 promaccali nesgeesime Jenu iva sy vide speesivih radii tekiers cd dedaka Tafe rere 7 ‘Utero i uvjetovanje: o 88 Cetreset nant suai foes ronnie pshalogia Tabliga 1 Prosjecan bro) agresivnih reakcija djece izloene razlicitim postupcima TRSTANOOELA vrsth AGRE NEES AGES AES AGRESWE MUSKARAC MUSKARAG ZENA teu KONTROUA. sents __wjeae_wsionic few” Ibi oro, ped ee ea) ms ata Srote 2, 8 8° RB Og pontine are sete ee yg dontice 2 oo 03 oF soe sete ee we 87a doves iar oe as BT apres esa jetaci mr” lm 18.2 Bt Seen ue AAs pg (otogedno se. 570) onsale grape Ko fo asta sero pit, ds eae neon odoinn inhibit lnk earesvogponanjemaseladeseim orate ne ute dorcen eng sale Dobiven erica nd, to pwd pedidene ce meds ‘poor. Oda je dja nuit praia ea sone ae ec nego ak presinn model. Poet be agen panna da 2 ado prac sgraisy mata oka md bi po eee, ko we maja deeds, pana atkonpenminaee ree Aerukg mods pont 377 mais pension, weapon S65 Lee pee nace agcesivnog smutkarca, Aucoriistitu da su djevojtice sklonie on cre sonfe apna var Dale ageie mode og spol ako htc seth mina fans Ine kis its bil oman il ih are rota tees een Letina. Ako sijime ste deve ace bli 1 aa ple does sere tia device 128 Bendurs, Ross | Ross cvrde da su poke sluts naslnike - mogu bici neuen oped kreplenja dinog modela ii peomareatima, keaka specifiéns ponsianja - & ovom emt imicacijo, Bex ikalevog. por- Zaldjuili su ds djeex peomavranem edrein cba koje s¢cako ponisn debian porn da fe kav obi nasa donut ine dae deci rein oe Pein pane agree ere tut poeta toes dC de a aad me agin src eatin : Isceadivadi su pokufali urvedici i zaico je utjeca) muSkog agresivnog modela na ica bio mnogo ann of uses Heshagsgresvng th a Shri, U edn ara agen sip omadkom pone neo weston. Museo oe rn naj ts eli sole peat sg eqs nee den pe mat Kasnija isceativania De pote 1960 gina clevin jew merit kar fala u sat sit keine pel esi o wine eleviisng naan dees. Ravine buena casprava, koa jo wi ese, Tekom podedniy 30 gana fk suet kongresne tulolanabia pevveten nasi a clei Bendore ug paolo dl a se Ocaeaivene : ace inaivate nucvia su oakon dvi godine oe ipcva, kako i pove> sillanagaagresinih modee ne dll models ej wap ns ever ie Reet sno eaptimensing mero koja je lvls apex peema iki Bobo, Gra, Rost ost, cgi se ekaperimen ukojem #8 wapocdival uc vos ednslog ‘male » itm madslom na fan jetanom vasiencom ito ages tno Reve vs pasa ee iv dra del eo sn tees] ne nog model, ko jepae vile ject nego cena variance, Medi, sade kaj romaeraa il ood ea cei aresivn models pokasial su ie aresaihponean ego cict ko sa gledla eagrestne modelo i hoa 0 ils kono pin (Bandur, Ros & Ros, 1963) Optimist je podetae je Band a jednom katie caine wnrio da sett modleaog masa moge vodeeni jesim pomieni, Se eee eda nego. onginlno pian ica davane grade x seri movele pce ‘ims. Al Emilie da bi se doghilo doje mudoicko ponsfanie noel ilo pac \cispleno i kt tnjeno pred time ceecs-promstrata? Bandra (1965) je ec co ij uv da dea vile penal agresivn ponfane kd bilo naradeno al asin mani ke je model co agesvn ponslanje bo kajen, “Kedar Bandarnhnedivenn ares ekl sd grain prema iepahensh ‘oo napad na dre osu, ce de dea mau coral, Grade nec coaljma koje so pols Band sara, i drogi ou bavi iil ike ‘odeliranog nase na paws spre. U ipcvaniau hse je Koitena Bandon ‘nero Bobo ackam (Henraty, Neil Sule, 1972), doe pomacala sai ng edesog mare,» nakon copa bla sane fustiane Kod eco dogo, bn sa Zeta nape ve fob fobseenaa sont), neavena atone eles ob i iver roses nie0 (Cotdsetznanstventh studio koe sv ponenl psitlog Novije primjene Bandusinoiseativanje o kojem sme caspravjai n ovem postales dalo je bare des temelina doprinass pehologii, Peve, ono jena deamactan natin pokazalo kako jess mogu sedi nova ponaianja jednostavnimn promatranjem odcasi, él j kad ci dial niso fzitki prisurn, Teorergeri socijelnog wéenjasmscrij da je vena nakeg potalanja, ako ne jcelokupno ponsfanje koje Eni udsku lgnos,oblikovana proce- som modeisusa, Deuge, ovaje iarafivanje poate cernlie 2 statine radia bo su proteklih 40 goding ispeivale ufinke djetieg promaecania nasinidkog ponafanj neke cx0be ulivo ila medijima, (xfecae Bandurinih brejaih dopriaesa 0 pshologiipo- aledace na heep:veeship.e@u) * cghoreeDbandurs nem, 1598). Posljednih nekolixo godina KongeesSjedinjenih Ameritkit Deiava poncrno seu skolikasavraca bevio nasilem u mediima, pa tako ine cele, ee natn focenci= jalnim djelovanje video i Kompjurossi igaca i Incernera, Osjesjnelpovedani pri sak da odgovore na jaune napade, radio i eleva kementacor, kaa Hud koji se ‘pave sulkimedjainim ranvojem, erude se eran nasje w edie th okie re- indi rasay proc 3 apsnrenja jira se rodeaie upozocava na pasebno nasiloe ssdesie, . Iscrabivad wispitivanjima nasa w medijims jurjecaja modela esto ciirsju Ban- driou sud, U pravo veiieme pojavo se i Elansk w asopisa ponvedenom deuievenim: _ejecajiea na dees,» kojem je pskstanasulbjekeivin priroda oasljau mediena (Punk: ‘sur, 1995). Toje ispcivanje bilo wimjeceno na provera valjanosigucava 2 procjen= jivane asia u video i korapjucorskim igyama, Autor su arvecii da kad sa ige bile te nasil it enaiine, Jus ki 89th kopovalslagal su ses komen procje= ‘rams nasi, "Medirim’, ku autor, "posto natno neslagane iameda anssjn0 n= siloog sadeéaja & igeams iu ceeinim flmovima, Preporake uklivéuja ugradivanie percepcia pocrodata usvecbuibvacan sutav procjens 2a sve zabavme mecje (st. 283) ‘Ora se aldjuta, popus jeke, esto ponsvla, bog njenice da su poerofal une ‘vaikim rgjem rly suscava procjene Rj re Rota 24 flmove, elevin, vides 8% glasbene CD-ove ied, U poricivnjem smislu Bandutino se isteativanjectis Ganka kei die pregled programa namijenjenih smanjivanja aaijauSkolems (Johnson & Jobason, 1996). Ov) aucori node de uvjezbavanje gmnazialac wrefavanju kontlikac i rate redevasja meda-reisjaciaon coposcbljava ce lade ude dau saksbimma posta adeaje onsersiveih, aenasilnihsjefenja. Urvrdeno je, osim rags, da a drugiuéenici poéeli imitira’ ponatanje svojih urjefbanih kolegs, pase smania koiginasukebs, kao i bro} sukobs & koji je bil poveebas intervencia nastavnika, 8 znagsjno se emnjio bre) kaznj 24 nasinitko ponatanje, erie a sands A968 nbence of moses nee concn one ei ‘pos Jr raion Seta Py 1, 58739 nedoe a Bae Deon 5 (190 nionet edie apgesiveodes Jal dh wr Sel Pel, 6,34 oath Ren, Buchan, De Geo (59) Racing sone es: Vise ine Seon hl ot ond Seay, 309, 289312 —— ec Ms ON, Sle} (972, Ta fe reacn oh inion lg vere cacy Pm en $l Peli, 7, 303% Msp Sipe ephreon sual C688 : uate De Jobo, 19) Cofie enon nd pe medion pros ncleney run ces Rang desi Rae 650,999INTELIGENCUA, KOGNICUA | PAMCENJE : Grana pshologai ki seis pili. Kogoiivs polo proutavs liudske mentane proces, Nala Inreligencia,naée sofesa sposobnost miSlenja | rasudivanja, «nate sposabnose pobranjvenjaponovnog pronslaenje smbolitk epeenenacn nah isstav, sve ‘one sje fine Ide a jedinstven eatin eit od osalin vib big. A dtkako, ak veto init akodersnafnootcte nt naieponatane Meds, provtevane th -mentaloihprocesa mnogo je ele od prowtavania vidio ponalania, peje soge 28 is- picvanje th process pocrebuo maoge kreativnox i dorijacos Scud hee ss ovde uutene promijenle sa natin fa ko phon’ else a aie snoeacnje mentee ponafane. U prvom s daska gover poznacojPiglion sii, koja je pokaala de ofekivania drogih, posebice utili, mogu delovai ne samo oa kote porcigne, ue ina acoalne vjednos didi kvocienarintliges je. Deugo ipcivani,jedno od prvi a com podeutj, odgovara na picanje kako na$ um rad dok svarame domove o deogim ud 2k kad ihseveno iso ose il ak viel, Teli ana pikszuje jedno od prjelamnth israbvanja w Kogaicivno psi Iologi wkojem eiszavan nade koi vine jodi evarja mencalne predtbe clfline poanate pod nazivom Avni mape. Cert ana je prikar noies i= ceatvanja koje eek kao nae pamcene ne radi bat onako lake smo mi coi, 2 govoti se io implikacijama cib nalaza za svjedotenjs o€evidecs, ono $70 o¢eKUJeTE, TO CETE{ DOBMTI Rosenthal, P., & Jacobson, L. (1966) Oéekivania util: determinante poveéanja vocienataintelgancie wterika, Psychological Reports, 19, 118-118 Sims nam je poznee pojam proratanstva koje samo sebe ispuniava. Jedan od natina pisivanja cog pojma je cvednie, ds ako o¥ekujemo da ée nam se agkto dogoziei na odtedea’ afin, nade de o¥ekivunja co eaves {uni Pojavjuli se zis wstvar- nom Sivoew proroéenstva koja sama sebe isponjavaj, pitanje je koje Eka znansevens istativana, ali psiboloSka su ipicivanja pokazala da sau nekim podrujima caer pro- 1 najige bavi eeinama u over od peanaca je keo ' {” (tds ener je nie pia Painju psbologaprivuklo je pcan o prorogansvima koja sams see spunjavju prvi puc 1911. godine uve shaésem “pameanog Hansa, kovia gospodina von O3- tena Pfangs, 1911), Pametni Hans je bio on koje posta elvan abog sesso nose anja, dovkanja i sefavanja matemaciih problems, Ko je sve Zino lypaju ‘edgovore jedaim od predajih kopita 0 pod, Bio je dakako mnogo skepck, ali Kad je Hansove spotabnostestrao odhocserutnjala,uevedeo je da konjzasraodgovara na se piania bee pomoti gospodina von sien li nko bi eden kon megs imett «aka scupan inde incligencie? Eco, pibolog O. Prungse je izom bin proves deni eksperimenaea wevediodaje Hane primo wl fine nenamerne anseove od soi ispicvats, Na primes, nakon So bi possi pane, Ind bi se eagle dle, onjsko kopito, ofckujuti odgovor. Kako bis kenjpiblitavaoroénem beoju wdacace opitom igpcivad bi stvim malo podigh of glav, aniiprjudt saves odgo- vora. Koo) je bio kondicioniran da ce male pokrese promacrads kor kao anak ba presen udarana kopicor, So je abit zvetaelotofnim edgovovor a pier, a, sete vi, kakve vez ima konjkeiiavedi xikove psihelotcim ittalivaniem? ‘eo, buds nln daivenicestranjem pamecnog Hansa upuil na mogucnoseusieaje specfénh ofeivana i pristanostspromatrats, koje ih moge navere Ja iptivanony subjekesodaiju neke priksivene i nenammetne signal. Tisignlrada mogu naves i Pieanika ds odgovara na natin koji jew skladusprisranotés promatrds feaka ced jegoraofekivan. Sve seco ma kraj Sedna toda ekperimenentor mite si da $3 odtedena ponalanja prlidica njegove znansevenog cecranaispesniki supine ispcanika, koje usporeduje sdeugima. Aco ponatanje ne peoalain nite eragog nego iz ekspesimentaccovih priseanih ofekivai, Xo ekepetmenty eduia talances (Ors pajeenja valjanosipriholotkog ekspecimenta poznaa je pod nazi afnab ob pornantseroi chip. Rebert Rosenchal, smstran vodeCim isteadivatem cog mecadolotkog problema, Ademonscriao je ubinak eksparimmentacorovihefekvanjau abocatoskim paibelothins " Medu ispitanicinis koji su ranje odgovarai na picenje o Healy, jedan dona kasnije trinaescero (17,398) jens Kljuéno picane dalo adgovor de, dok sau deugoj _gri, koe} Eeagal nije bio spominjan, samo 2iepcanika (2,09) dala ist odgovor. 1 ‘ovaj je pr calika bila stacistii anja. Intent, ogc i pomdeie wW 4. eksperiment Zavtioieksperimenc koi je opisan v ovom lanka bo enekea deli spcivanje, koji ou enaseoalaorcvriidva cla, ovo, Lofeusov je Sle jo bolje demonseicai cfakterekonseriranja upaméeniheadriaia koje je uevedil u 3. eksperimenca. Deago, ‘pila se da Ii samo spominjanje nekog objeka, make on aie bio dio live peer poscavke, moe uarokovaci dodavanje tog objekts a upeméeni dogads). Ne prizes, ako vas se dicekeno pita: "Jese li vidjl rage", ikaw flma Scaglje aie bilo, v bisee vierojacno odgovorl aijefno. Ai ako vam se jedan dana katnije ponovno posta isco pieane, eli moguce dase leagal luljsou wate panéenie cog dogadaja? Tojebilaideja koja je Lofeusova eeseiralaw 4 eksperiment, "Tei grape snadenaca gledale au ccominueni fiz simi ia unueranjossi aut koi syedave sudarom auta£ diem kolicima koje guca jedan motkarse. Te ed geupe do- bile su nakon cogs knjiice u kejima sa bila pcan 0 filma, Medu tim knfier pos- cole su ove celike Gn Ds gps koji poranien dirkeno ptenedobil jek v koje eile 40 piczja koja su shila samo kaw pun” pet Kuta pitanja ja sa se odo nt ‘epastjee obj, kao na pier “ese filma vil ee Gripe N: geupasnesoénom preqprtaskom debil eh 40 pitsn kao pune i pet lui picoiawkia sabe uptedenepresporetke o itis aeporcedin objet, ea na primer Jest i viil ace-kombi pari peed Sag” Gre K: Konscloa gop dob je samo para koja su sata ao pun, ‘Tablisa 1 Pojavivaie nepostoecin objekat vdosjetanju itt ofmsioj sim ‘esta, nakoncreltin pitanja i netoéahsretpostavk Pook gover “Dara diekino ane cen Cana kane Oreo pte: _Naotnapretposwea KD est fu imu vidi ct duis? ie Selsog auabusa? ste Ea pote fia viet Jetnapotsta tinaporsi = «DB ‘erin? tut bo paren aon? Jestenacts vet sds JeBjos oiav petioprko = BM out sree oe? este Rowhatogura elitinaloalequalabola = 28 OA tole? psi prea cst? Jesleiutimuviges Sagal? este isoed toievceh §= 2B parianavaar? ‘= torn propa 0 = gana ica dbl elm pla Yo= gua as en ate pps (ane)oo m™ 120 Cetrdset nanstenih tui koe su promi pthologiy ‘Nakon sedan dana si ea ispeanici odgovarali na 20 nevibpicanja 0 lm koji su canije vidjl. Pee picanja bila sa ica kjuéna picanja koja su sjedan dane canije bila poscssliena geupi D, pa je ako ce grupa dobila asta picanja dva pura. Upceibljena ‘jets bio je poscocakispianieaw svake) gropi koje sjeéuo neposeojetih objekacs. U cable 1 prikazanl su cezulaei sh ej gropa, Prisjetie se au filmu nije bio pokazan Skolsk ascebus wie kamion, nt ces nije bila uecana seditaja cee, ae blo ene koja guraneka kala nil feaglia, Kase saberu adgovorinasva pean, ada Uke pan poscotaleiepiesnika koji au qédan dana katie oa diekenapicanja dali odgovor * 4a" anosi 29,296 2a grupa s netotnom precpostavkom, 15,6% 28 grupwojaje dobila irekens pizasia 1 845 24 konerolnu grupu. Reale izmedu grupe s necotaam pret poscankam {grape koja su poravljanadirekenspicena, odredeneicesticane 23 evako piranje porebno ina sva2ajedno, bile statisti anaéajne. Mute, iko post cen ‘Sencja manjeg wéinka dicekenih pitanja u uspocedbi s konerolom, ce fale nis otege sacisitku 2natajnost Rasprava Na cemels ovog i deugth iscativania Lofeusovaje wsvrdia da svakacemeli ceo- ta paméenja i dosjeanja mora ukljuivat precescekonsteukeije, do koje deli ends ‘MioGOMMND CLOSE — HORA LUBBEALOMLs ‘oon eon | i Tapa Ska 1 Dosjeéane nekog dopadaja pillkom odgovararia na postaveno ps pia ee Lntlgec, kon i poms Wa se nove inforacie ageade nvoeno pomiene kon dosed. Jednotcvna pet peste da jtaie wae sine cba jane neko dogadaa manor i ers {ott oe mois pocomi laze ev pian. Sik pean speed ee Seoralnng seis odesjeéanj reformoltanim procrom kare Hzsbeh Lato, Rao tional moite ijt, dodan je poatban ocr negara none imac a paméene sade, Ta nov infomaie cad uch da 2 vale patter tekog dogs mies tekonsesea, Kemi, sho vam 4 postavi neo pttie © tom dogao, i e ndee poet seaenag dogedi, ved soe cekenstakc og Alogads.Lfeusovs cv da je a} proces ekonsrakeeealog bog Koes 995 paméenjo spans pojail el acobay,kncon, aga ena» Geo kliina Sednjecte na ces ako svega cog ie blo woxgialoom davis Neotoa pec pestavka ugcadenau pana bil je pra gotovo neprinjcan ci prataia nov Infonai ojes cada nenamjeno ble gradene sven pameei cop dash Primiejut vj tec n vedo kasnenim poropina,Lafoove ie dae aed esc nie vile pa, Pini im poses police oj je bile na trite dogadej, oer ih tin vod, pa robe, asp hs ma sama sens. Veojsno ce tiekom ih eslih spivena bie nesene, moida i ne camjnro, i neke kv il netaéne pecpetavke, Poss becboj nin kes 0 teats dagodi. Usedeno je da uebitsens pene, hos evetestvim nevno, kot, “Kako je angled pal cog mobears?™ ti “Gaje je Ho parkin acona big, poveavsju sjerojacout da exe sede deci pol auc 8 be, ben obs na. ‘to jesu li 2aisca camo bili ili nisu (Smich & Ellsworth, 1987). I rako, dok svjedok, odvjer- it sade pore peesporalaju de sjdok pia ix pamcenia 000 oj ratn0 vidio, Lferov vd da one Sega se ved eda “ebnvljens pred koja sce ‘mej na pomienjenh-apimten}reprezencei Gt. $7, Noviie primjene [Nekcoliko isteadivanja predscavjajo8 uve postoji wsjecs} cada Elanbech Lefeas ‘upodeutjasvjedagen. U jednorg of ipicivanis koje cia njexin anak i 1975. ge dine ispicivano je negacion cjelovanje kompliciranih odvjetnikispisnia nt cofnose | vjerenose sjedoka (Kebbell ae Giles, 2000). Sv so ispicanicigledal: densi, video kamerom snimljene dogadaie, «sedan dana kati sptivani za o rome koa vidjel. Polovia ispianica dobila je konfuzno sroens picasja (anate veé, pozmati odvecnitl natin govors. "Nie tiring da.2), dak su drugimma postvljen ise pean, al formu- Frans 1a jednescavnjinadin, Rezuleati sa bili velo jasni:ispieanie Kojima su bila postevliena cbunjujuéa picanja davali su manje ome odgovore © onome o emt $3 ‘svjedotl bil sai manjeusjerent u cofnosesvajth odgovora nego oni Kojima su bile poseavlena inravna pcan, U jednom dragom zanimlivam isceafivanu, koje cakoderubljulvie rad Lofeusove, sanaliziano je Sea prosietn ju, oni koji bi najéee bil inabrani-a poreenke, mile da” a12 ‘ends onset sui kop so omen pion “ena” oyjedotenju Shaw, Garcia c McClure, 1999), lspicenc sa navel ds hovi“najatai vor informacia o anor evedoena ov zd rau ove swakodnewo voto ikustve" Ge. 52) To fair uaneriejades bate navel keliin anansvenh podaaka kl opi ne samo na nepousdanos ofevidaca ve 1 nneno slau spesobnoe Koa protic pokaujauprosudirana tote kena ‘piel Osim nasa sada podrug svisdten, Elabeth Loftus danas jedan od vodedh ekapeta a usjancim priepora oko pocsouth ieihsetnia Ne jedo} oe sera’ ce nove debacenalze lu koji cede dasa wprelot bil enavian mje seksualo ali ka su se cogs pijetil ek nedavne sto wz pomogterapeu rate traurataa sjetanja bila povsnaca wtfhovenevetn, Na drag) su stan ei Kiso eprint abog alos, al co kacegorth fet tede da ata setae tie Jeon kao plod faa il usadena erapiskim procesom (pogledst peeled novingkh ijetén oo aspran a Geey& Loft, 1994) Ta easprara la pave seed teaivanjapamena Elabeth Loftus, Niza lige Mis odin jane Lea saa oweksuloo bain Lafeas &Ketehar, 1994, ode ipeged Pope, 1995), saeco pikauje nalate nein icavanja com pode, Kole kom Bini w vst argumenianesalljutie Leftsae vein se dj oy pokaza a bxcjnim spcivanjima, da pinata tania jedneneweno ne ponte oa je wnat {ela psbcoga koji dovode u pane amu zamsneo penecjanjanerjeaneg,U sing} je argumentacii sian njenca da cksperimenain pode porovlenopokansjy 4s se icuetnotraumacaa fates ajo perme. Apa, Wliniea oso trices slusjvies pocisucog pam dena ozlstuljanj, koje odednom tckom species incenivaihoblka cep ‘lai na povlou’ Keko je mogoce pomicd ord p> ‘dn supoena glee? Lofeuora pred ci moguca obliaiskrnlenog pamcen ‘ja bi moglaprotumatiiono Eo nga vide ne eepesia di porisivene Gastos, Jey, te Plage, 1928, Pro, rao seksulno lsenjanje mote jednoresno ba, ‘bocaijeno «ne pocnuco. Ona cir raivanj ola a pokesla da ako dca ne es zumijseksualou prized akog potecilne losavljucegcogaéaytada gu esbic upamce. Drago, mogute je da liad ucerapij kala da s8saborail neki Govaelt dogads lon ga wsrareikad niu 2aborsvi, Powe ealla meds saboraunje inbegnvaia da se o edem mis neteg site. 1 konado, Lafasov td derek “Iya moguverovac dase odeden traumas dogedsjdogodio’ tio potanur kere saprvo uopée nije dogodo. U neki eklnestima neke hombinace tale aks Jovarj mogu doves do scaaja koje se rade incerpercj kao eepesie(.781) Molece sami da ay ssi Blzbeth Lofes bila islofena etl (ope, Pade & Roe, 1997) Konatho, seine odbinje moti represiediskeao se sueroneaug rodelina psholgie koji us nama jl of Preada, Sow mnog espe | bore reve maj osoban log ua vieowan cd sjecanja rane bie hoatsanfa nope bit parsnua i kasnje ponovno odksivena, Meducim, plo cane temelith belive 128 provedeni istrativanja Blizsbech Lofeus erebalo bi navesti svakog od mas da co vjerovane davede u picanje Zakljutak Eliabeth Loft smacea jedi od vodedh strata u podazja rekon parlenin neofnossvedageis, Nieina se iaativais rom podrujy natal Nala do jhe dela dob ss indetalzanove koja sabi allen, prwdia sa in ispcvanja drogih ieafivatau tom podeja, ‘Uucar paioltke pravnite srake danas ne poste suma da sus svedska podlotni anogim iavorima pogetke, kao Se je €0 ape integral ffeemaci do- ‘Seen nakonsamog dogadaia. Uprave je abo. vel keine istativana koa 30 proveli Lafeasovn di erativad saga i posadanose sedate © siden proce- ios etijno dovedena u pcene. Loftcoea je jedan od najele ccaenihvjteaka (obitno 2 bran), od koje ogee dt poronice upon a wives kjom me- ‘ain procjenivacsvedoten odevideca. Ko foto Laftovn sama kao #00 nedsva objalensj knit “J puja pacnéeneija sr skepie”(Lofus&e Ketcham, 1994, re. 7). Motdsbismo tos mi feel bie Garry, Me, &Lafa,E (1994). Reps metarie of cidhood rma: Could soe of chem be Soggexed? USA They ego, 122, 82-85, Kebbel M, a Gi, © (2000) Some experimental influences oflneyen' complicated questions on ‘ejensenes concen snd acurmey. Jer fPablp, 134) 125-138 Lous, E, Hollman, H. (985). Matnformation sod men: The ceetion of new merece Seal of Expeioual Pees: Gra, 118, 100-18 Loar, Josip S tePoage, (1998). Repesin: A eitaken impression? Diipae ad Py patty, 10), 783-792, ous Bf Kena, K.(1994), The pt of epraned mri abe aie and algaton fae ol le New Yovc St Martin's Prt. Popes K: (1955. Whe papchelogits Peter hoow abe recover ents eeueh Lema, tnd eh pv xpeciment. linia! Poel Sime and Prete, 2 3), 304-315. ‘hom, J Gari, La, we MeCate, K. (1998). Alay pespectve on eh secucy of eis i= mony Jol Aid Sil Pehl, 2909), 52:71 Sith V., Elmore, P (1967). The sal prcholy of events clay: Lesdingqustsont thd Commaniento expe, Joel of APplidPyblp 72, 294-300.LJUDSKI . RAZVOI (Ove poxpodiute psihologic bavi se promjenama koe svatko prlsz od rodenja do mre. To je jedna od sjopseEajih i najslofenh specjlnost u bihevioalais 2na- nostmma. Jako svi mi odeastemo u jedinstveneindividaume, veil je dio nadeg ranvoja slitan i peedvidiv, pa se odvia prema edgedesom, relacivno étstom rasporedo. U najurjecania iseadivanjaw razvojnoj psi ubesaj se isitivania procesascva- ‘anja prveBenost ili emocionalne vere izmeds novorodenteca i majie,:22¥0 ncelek- runaih sposabsost i promjene vezane w proces starenia, U ovom demo poglavlja raspealjc onekima od najpoznatii i najcjecaiih i= ‘cativanja ypeibologj. Rad de, Harsys Haclowasmsjzaanima poksan0 je vainort cane priveienati novacodenteta 2a kasni psiboloSka pilagodbu, Jauzetne vaina ockriéa Jeana Biageta fine omovs onog ito danas snamo o kognitivaom rasvsje, Mal orale bjegovih iscefivanja ovde je wvctcen sa svi decaljims, kako bi se mogla pikazat va ositlsco i jasno¢s jepovih mecoda nalaa. Rasprevja se io jednorm ueecainar it- pitivanja Rabercs Zajonca koe e bavilookolinski utjecajima na celigenija. sien oga, 2 scoga ic jndskirzvo)trajeciekom cijlog tivors,ukliuéen ei ponnat projekt Ellen Langer i Judich Rodin (koi se sro naiva ua bifama),scjem duscicanjs kako evacko, ber obsira na Hivotnus dob, ill ima konerolu nad wlatitin ivocom, ake tivnostitna j sudbinor. ve OTKRICE DUBAVL Harlow, H. F. (1958). Prirodagubavi, American Psychologist, 13, 673-685 Kackada se Bini da su pstoloai kaise baveiscrativanjmna orl predaleko. Kako se a, lesko god vi definiali libs is ona urege na golem kalitina naleg ponalanja, Ako krenemo fod ce prespostavce, onda tied da pathologe mora zanimaci eo jeto, kako do nj dela- imo i kako dela. Mnogi smacraj da je Hay Harlow, razvjaipstholog, dao naken Freada najveth Aoprines podeatj koje se bavi isptivanjem kako naia cana fvocna iskuseva ely na naly odraslu dob, Vedina te pathologe tate da nafa iskustvaeblsko¥éu,doditivanjem peivrdenatéu mali osobi koje primarno skebila 0 nama, a koja smo sell v ne~ jnkoj dob, imaja vaéan ujecj na natu sporebaostvoljena i posizanja bliskost s rae mote neite poput ljubavi ananacveno piowtava rmocat ee se soi16 ‘Coidacatzmasenih studio koe suport pshologiy gn adima kasnije wvocs, Uoscalom, kad sazmisie come, kakvo je blo vale prvo iskasovo sIubelj? To je Yilvensizmedu va vale majke koja je aapotee w crenata valeg rodenja, Ali Eo jew coj vezi bilo cako lljstno? Pisealice Feada ecu da.jeco usmjeravanje na vainoee grad inscinkvni erenih skloncet pero} godin fivora (Glavns oral face). Kasnje sas biheviocise suprocseavlico}zamisi swojim sealer {a je cebksapae lsdsko ponadtnie povezano nalim cakozvanim primesnim potce- Dame, kao co a0 «0 gad, ed iabjegavanje bali, Buda ts sma mote zadovalii ce poctebe, deja biskorcs major salno se pockrepne zahvaljujutiinjenicida ga ona, brani. Usklad stim majka postaje vezana uz ugodne davai, pase st0ga razviaj ljubse, U obje ove konceptualizacie na haba se gleda kxo na neo sekundarno w od- ‘osu na deugeinstinkecivne poerebe th poueb za prefivjavanjem. Harlow je, edu tim, ockzio da bi iubav i privedanese mogle biti primacne porte koje su podjednks snaee i ak iansiajé od glad fed, ‘edn od nana ockivanja sasavaica ljubavi nmedu novocodenéerai majke bo i dase doce seaveutteaijow kool aie nage skebit 2a sve nove peerebe fw koje raalfte okolintke komponence mogu znanstveno manipuliral, Prema raj coc jam tebali bismo biti scanju spied promijenie kvsliceu i snagu veze iemedu novorodenéeca i make mijenjanjem maine sposgbnose) zadovoljavania primacnih poutbs dexera. Otic je, meducim, de se bog etifk eatloga aka sttavania ne ‘nog radii «Fadia, Buduéi da je Harlow vet ndecike godina ispitvso ufenje kod e238 majmune nije mu blo komplicican zapotei na istm ipitanicims i istativanja ljnbavii privefenasti. Rerus majmuni ss bolotki velo sign Ijudima. Harlow je, oim cogs, smaciao da #4 omnovni proce vezivan i naklonost wdjeinjseva(popue njegor ‘vanj, Koneakes, pivijanja ux majeaisl) na obje wesce. Na pitanejeletiéno tacit takes iseativana ne 2ivocinjama veacieéemo se kasi ‘Teorijske pretpostavke U sania Hatlowljevim isealiveniima ale msimune beifjve podizali jude Jabocarociy, kako bilranjenjers na boticu dbilibals,djetetsk weavhoteZenuheanot bili uéinkoviiezafcigeni od blest nego Sto bi to bio sts} da su ih poizalenjihove tmajke. Heclow je wotio da su se mali majmuni snafno vezi uz mekane, krpene pod loge (eapravo parutne pelene, Kajima je bilo prekciveno dno ojhovi Kavess. Oni bi zx ptiviial az ce podloge i poscaal bi iauzecno ubudeni ui ed su podlage zbog. Ekdenja ile vadene iz kavena. Tae privrSenose woéena kod msjmunske novorodentadi veé maken prvog dana divoc, bila je jo mnogo snagnia kod nekeliko miesed scab a)manéide, Of te kan to Herov kale" eovorodende liudsko ili majmmenslo, kako Bipretivelo mort ubacii ze nelco vile od slam (se. 675), Bijraund koji se mala iow kaveau bez ce mekane podloge vo je slabonapredovso, iako je mao potpunu nu- tricioniseih i medicinska seb. Kad je w kaverscavliena mekana podloga, mladunte je potcsialo ndravij i naisgled zadovolnie, Harlow je na cemelja roga precposcavio dt dst a Ww ‘kod mladuntadi msjmuna mors postoati uz primarne bicketle patrbe popae glad i nd, jneka csnovna poceeba a blskim koneaeora 5 nezim mekanim udobnim. Kako bi cesrrzo cu ceori, Harloy je, zaledno se svoj suradnicimea, odlugio “natin? ‘aaltie vest ekepertnencalath majmunskih maj Metoda Prva nadomjesna majka koju su izadili sastojela se od glackog devencg,eijle preksivenog, gumencin spuivom i ftotiom. “Majka" je imala ugeedene grodi x podrugju prsnog Koés i kojh je niazio mij, uncaro bila fe Zarlja koja ja je 2agsjavala Zac sa konsceuiral deugatiia nadomjesns male koja je peudala manje njefoe udobnosci Ta je majka bila izradena od Siane mee oblikavane popu drvene rajke,c#ko date mladunde mogla vs nj privet 2a nj ubwati nalitannaZin kao ue rmajks peeksivans ckesinom. | Uae je maike bile copa {imala je ugradene geud _mljekora. Dragim rijstima, 1iana je maj bil deacitne majki od skanine a tema sim moguénos pasianja enog io je Harlow mizva0 ug dada ‘Te mehanik aradene majce zat sa seavljane v odvojent, male prosorie, koje su bile pritwtene na kavez u knjem je mladunte Hvjlo, Osem majmantiés je po sluts bil podjelenov dvijegrupe.2ajednu je grupu majé ad earn bia vgeadena » bofica 2a hranjnje s mllekom, a dego je grupi mlijeko dolazilo ad siane mje. Siguran sam de ve visite So je Haciow na taj naga testza0. On je pokatio advo ue- jee dajenit od urjeceia ugode dodira na ponafanje mladuntadi prema mai. Majmani 40 aatim saijeni u svoje kavee, pa je Siekom ph pet miesecinjhova Hivos Diljetens utescalost neposrednog kontakza sa svakom od umjeccihmajki, Rezutat ss Dil: sapaniajud, al o rome Cemo goverit neo kasi akon cih preliminarnih ispcivanja Harlow je Halo deralinieieeasiti ink privttenosti i ugode dodies. Soukednevne ananje nam kate da ée peeseradens dhece ‘atic sjebu kod majke (li neg eko 28 nlih ski). S elena ispitivania ponatarn smalmonske mladanéadiw cakvo ican, Harlow jew hove kaveze seul ranliice ‘objet kojisu inenvalisrab, pop medvjeda na navijane koji je udsitzou boban}. Za mladunte rezss majmna cj je medo, velik popat samog mladunte ‘ralujuéi) Buitlvo 10 promaccane i biljefene rea Drago lsptivanje koje je Harlow sazvio nizvano je sf ovorenog pli. Mindi rajmuni stavljani sa w malu, nepoznaca prosconja s ralficim objekeims (devene \eetke, desice, porude s poklopcima, smotan komad papirs) skojima bi se mimuni a ‘otmalnim okolnostcseado igal. Maju kojisa sds wz majke od ckasine i ice seavljeni sa ue prosroisjednom od tih nadomjesnih msl sami, Zamisaoje bila a ge nae) natin iapiesklonore mladih majmuna dae pilagod cj nepoanstsjsicua- ida je tend u prisatnosi maj ili bez je, ns kraj, Harlow je delio weer Hote Ut privetenose koja je nasela iameda sajmuna imadornjesnih mat pretiviet seadablje odsjanje, Kad su majmus Joep bio elo 238+ je msimans 9 Sen sinsaitom. za 1 Cerda morse sda oe se pain slo dob od 6 miesecii poli se beanc\krutom hfanom, odvojeni su na krstko wrieme od rsjke i cada opet + njom sedinjent w seuaci ocvoreneg pol Rezultati Siti ce se da su u f2vornom ekspedimence svi msjmuni moglislobedina pitt smal of thane ono} od Fie, Polovica majrouna dobivala je miko od make od canine, a draga polovies od Hidane maje, Vet ste vjtojazno pogodilt da su sa}mani preferiali maja od chanine (ne bisce Iii v7), ali ienenadujutajbilasnaga te preferen- Clie Eak i kod mladunéadi koj je hranila rajka od Bice. Suptorne popalarim teoc- jame koje su prevladavale a wijeme kad je ntadivanje cadeno, zatovaljavene biolodkih poteeba poput gla i Sed nije imalo gotovo sikakvog wtjecaja naib majee. U nase fanlea peveienoec iamede mladungers! majke jsno se pokazao golem jee wgode dlodica. Sika! genfidk pikazoje ta) ubinae _Deije cape majmana koje su edrasle samo uz maj od tkanine ii sumo wa gan ‘maj jo su bole pokazale vainost ugode dodic.Lako so obje gripe jeleisca Kolin bane i dobile podjednako ns cetin,ssladunad ue Hany majku nije ko dobro pro- Davila mlijeko i Zesco je pacla od prolieva. To pokazuje da je nedosatak mekane _majlke kod mladnéadi inazva0 psiloc sce. intl oy phe nse ine Se wpeepeles ant Serpent ‘Sika 1 Koitina warnena provedena svakoy dan uzmajiu ed anne Weanu make Ups ie 19 Rezultesidobveni pomocu zastrabujuh objeksta dadatno pokazuje peivtbenate snladunéadi “mekanoj" majci. Ked god au se majimuni suotl netim zastsfujucea, oni bi Beta mekano} mei i peivil se wx ju, eadednaccu i utjenu. U funk dob «je ceakeieposcaajof sna, I ponovne nije bile raaike w ponsianje mladunéad + ‘bairom nao koja th e maka, mekana ili Zana heal, U seahu sa eel siguenose mekane,tkaninom pokrivene nadomjesne majke, ‘Modda se vet kod lide zamijeril kako deca, kad se abog ntzognost jednog od ro- dliclaesjetsa siguenom izasienom, posaja anatilnija|spremnia ta lsecadivanie okoline. Ons de esto iscativati sve oko sebe, sco pri come mogu vijetrodtelja Fars lowljevs neposnarasicuacia ii cet ocvorenog polis ecebso je simulate ponafanie rod mladunéadi rajouna w ednoso na alfhovu nadomjesnu mall, Kad su maje ‘unéii Bi savleni w ew nepoznara presto, svi si-odmah cetali mekang) sic, grail je, eal swoje cielo o nj i dali jecdkama po ciel ilies. Nakon nekog vee sxena mladundad je “potelakovstici nadomjesnu maj kao iver siguengsd, kao besu 2a svoj isteativanja... Oni Bi preceadivalbararali ebjekciac aa koje bi mail, « onda se veel se peje ponovnog krecanja uw cajEodni novi svijet” (ste 679) Keds, medstim, majmuni bil scaljeni v ica pesconju bez mekane mje, nc hove sa ceskae bile porpuno deugatje. Oni bi se ukodili od sceaha { pokasivalieinoe fakenati de au casjedinjenjserajala samo oko wi einute i da se iscratwanje okoling ‘meida mpl pojavici da su ci susreti due coal Rasprava Ko ko Haslow lig, iecativajaopisna w ovom Zanku pokisala su golema ‘Yslnostugode dota w xavoje piveenostiamedu mladunes joke, Cal se dae 1 foe w svaranju vezezspcevo mnogo vain od maitine sponsbnost davanhs rick koje mladuat oda na voc10 (ondst envi sta tj 9 women pli Jedan od beojih caaloga abog kh it ovo ispicivanje promienilo paoogi jest de sa sina bill sapcoca’ popslarim vjetovenjma biheviorisa Cog weemenc, koi sa kevalicecu heanjenia ea porkepljenja sinacrali inom 2a evaranjeesocicnalne vexe famedu mladunéeca i mallee. Meducim, kao ko Harlow kate ¢ svojim nalazima, "pi rmarma fankcia dojnja kao afekivne variable je de otigurava fsee incimne deleie kkooeakee djereca smajkom. Sasvim sigumno, Zevjek ne mofe fivjei samo od rex” (em. [Nevna sumnje ae Harlow smctrao dase ov eauleaci mogu primijenil ina nde, 0 demu éemo iaspraljaci nefco kasi, On je tak peedlofio i moguénose prakrie prrsene svoj nalaza na liude, wedi je da ée se povetaniem socikondecsidh ahe- jeva oa obiclj ve ve buojEena hsjec 2aposlic ivan ke, To jew were Harlowlie= vib iscafivana 2abvinavalo macge ude, jer se emacralo da je msjfine prisxcnos ‘ulna 2 pravlag njege djcecs i sevaranje prvtlenosci, Harlow je ueterdio da buduéh ia jeu uspjetnog odiceliseva ugeda dodia, «ne sumbmus fous koja dee sdrogirn Ysecea, amedifhi nulearac mote savnopraono sudjelovati skrbi 2a novoroden ga ‘oie sxaliéce mote davas opéenico pribvateno, ali je, ked je Harlow 1958. godine o komme piso smaceano sevolucionarcie, Kritike i znagenje nalaza Unacoé Haclowljevie cwednjama, smacrace li peikladaim sajlite da je proces scvacanje peirdenost ii jubae isi ked ud majrmuna? Pascojeneka scraiven ‘ezultac poddiavaja sajalfte da privctenoselindske novorodenéadi preme osobama keje 28 jin skabe doises znatsjno nadilai jednostevno zadoveljavanje ajhovih bi ‘loth pocreba. Pokazano je da. vfe kota-na-kotu Koncakeeaiamedy mje i vlo smalog cjeceta porite nastanaikpriveienosti (Klaus & Kennel, 1976). Meduiz, proces scvaranjaprivekenorti kod ljugiadvija se mnogo peri, 2a iekom prvih est mjesech, wots w uspocedbisnekoliko daa ked majmunske mladuntadi, Osim togny ii se da je © dabi od godine dana samo oko 70% djece azo env. siguenu piivefenos: preme jednojodtasljosabi (Sou, 1985). ‘ima mnogo ud koji bi danas, a i w vleene kad je Harlow radio seo ekspes- _mence, iia ojegov cad, postalijodt pianje enor: favadenja ek ekeperi= ‘menacs na majrounskc} mladunéadi: Pianje koe se poseasa glass Imamo li mi id pravo ume seadivanja podvrgrne masa (i bile koja fiveinj) porencilno iter him siwacjama? U vezi s Harlowlevim icadivanja poole eeabori’ srgementi na ‘obje strane. Jedan od raina na koji deulewo proclenjue eitmoerralkevoB stesSvanja je uucvidivanjem pocencialne korst 2s ude idruieve. Bez obsica na co smatiace liv coie- «tativane eitni ili ne, nalai cog istrafivania poitivno sa djeloval ea jude na neko= liko nagina, Nek’ od nih odnose se na probleme insteucionaliniane dec, usvajanja jee oscauiann dee. je a 131 Naas, brojna su deca» atoj leur pina proves io voc w neko) ins ‘uci toga Keo seciealine moga 28 nih brnut rock} ilo abo ealzth bles eesih eegobs od Kojth pate sana deca (oli), Hacowljsa ini. dielovala su na vsea ski koje atejimo prt oj dei, Danas je opeepibvacena saaleeo npstdadncs osnovse bnlotke rege nse, te posojanis dee pote za gelesnim konckeom + drug luda, Insciceconlirana jee aja pocrebu dah dose da th medicine sete, adgaacelice i vloncei eo ewe ‘Dogute nose a rukama, Takoder je dobro data dice, osm ako postje medicine konsrindikeie, buco Zee w suacjaras lina mogu drug diece vide do. dlcnut, pa cake doti do dodatne ugode dodia,Iako cai poeta ispunjavania pottha za privfenoi kad nee nadomenierditeljen she, on sna wea poboifane sabi za ecu u reli wseanovama, aslovjew tad dao je pores apenima cuba koe kao atdomjesn code shibeo die ds oni mogu bt wtinkovt diel, Badu dese Ea dja eng} piilagodba dee vatnest doen sekuodarna v adnotu na ugodu dod, akeulea maka dices ne stata = wie jedinom prikladnom oscbom oj. mote skh ta lec. Sada sei ofei mo srnatratiprkladnima za preuimare vete wage u com proce, Alii drageosabe koje habe ze dete, popuc dada odgajtelia, mogu tea lutea poutbe smatea’pivvajvem opejom. Tsu oki velo) ied porcng 28 osobe kal ele usvojit die, jes je Bea da usvojcel mode dieera pruti podjes- ‘ake kolifns i kvaieea agode dora kno i bioletki reine 1 na kj, Harlowjea a steven ose j satan problem slstevlana diet. Jedan od innenadujudis aspekara cal sloeasjdihednos je dae gorova vim sagsevima zesaliana diece pivtieno rodcelja koji ga letalja porate se ao dg voll U sklnda ss serogom bihewiodctkom incerpecaiiom co je tea shah, al ako je peivetenestnajnsniiaoznown prea, kao fo to Harlow oe «4, onds bi co moplonadvladat wake alta. Havlow je coca cesteo svoj kasij iseaivanjima, On ie nadio adomjesne make Koje su mogle ode soja mladunéad. Neke su gputae nafne mlseveaaka,adeugime au bil ugradeni ‘0p ill koji bi odednom ila na povitina maine "jel" ijl oladuntad od se, Manan sana eakav ceca fei udljvanjem od tajke na sigarnasdale+ nos, gee bi hal de ro odbijane prestane. Tad ise wa ‘maja Rosenblum a Harlow, 2963) i piv swam snagons uz Novije primjene adlowljeva se icraivania i dalle Zesco citiaju a ipicvanjima uxjecsja dodien, vetivanja i privedenosc na emocionalno adralje, UI jednorn medu-kuleurolaskomn i ‘eaivanju koje ccra HariowljevQlanak i2 1985. godine, aspocedivan je rjelesti kan sake izmedu amerikih i hispanskiy majkij lihove novorodenéadi (Franco, Fogel, Messinger & Prniee, 1995). Hispanske su majke investile de Zee dodiraie svojr mo a 1 \ 132 etdaset nonsteih studio koje su pomiellepsilogio ecu, dain wie pokazuja svoj pirienose da sus aia Zee wdodi keta-ne- GEE emoga vdeo-ptacenja igre ames mj dice iscradivei so weve da majke tbe kaleure podjadnako eet dadij svoju dec, aida hispanske mjke to Ge omnes vie sbow od aresitkih maj "edn deugo icativane, koje cakode cite Hadowler ad pokazaloje je doaie iotecnackota pameenananran bokeh rd iazeo van xa pecan cao} preano rodene dec hove usposeelane veze$ majkom Feldman & Fidelroan, To96), To fe vatan alae, pa bolic koe skbe orino|prevano rodendj des mon eka ursvnocetipocreb decect 28 elesnma Korcakcom i ddim spadednako Teksom suftcom of po ivr opasaih infec, proc kot xe prerano rena decks nerenrjenim smanolfkim sostavom ne bi mogla bo arloaljve idee bile su pimijenjene fu peboerapisom okeuenj Ravoj hur spanitdks sholisithih clin ajecovana iekor procelih 40 godina do jesve vile ‘Pye als ondevlnjue kvaltece dod. Tse razve, medi, porakna v3 pt ‘Gnjao uti dodiwvanja ame erapeuea nego kljenaca. Koja je wat i Zescina ‘dosvnj misc cerapisea, ada bi dovane mopl pede granice meds ferapeuta | Hljence? § obsiton na sowremeno mijn koje se prikan ie ds 33 perl nedodiivanjaw klasio| pannel konceprodukciva 2 wpiefne epi, Friholo! nocie adi emjernice 22 pidadno Kexeenje dodi w pshocespi @acsna, 1998) Zaleljudake Bilo bi pogreino sakdjuici da Harlow ima monopol na defini pirode Kuba ‘Nema, meducim,sumnje da ss ajegovs istrativanja promijenila natin gledanjs na venu ‘amede msjke | novorodengera, Moida je ix niegovs iseativana, ako je barem malo proielo naa kuleoru, proeaile neito dobro. Harlow, na primer, pits kako mu je jed= rom, nakon io je govoro.esvom icadivanj, rill edna Sena i rekla: “Sad 2nam Ko 2 maom nije w edu! Ja earn samo maja od Hie” (cr. 677). rans (1998), The we of couch in psychotherapy Patina, 35 (2), 269-260, Feira, Be & Eikiman, 4.0998 locerveon programs for prema infin: How tnd 60 ‘hey aes develpmene? Cini in Prats, 25 3), 613628. ‘eancoyFFote Au Messinger,D, & Fst C (1996). Clea feencsin piel cance b= ‘reen Hpani and Angle motheinfae dyads ving im he United Sas. Early Delp nd Poretng, 3) 119-127 Klaus, MH, fe Keone, fH. (1976). Mata! ifs bonding. SLi: Mon. Rosenblar oA Hao, (1963). Apptonchavedance confit in the mahersurognesicor- ‘hon, Pie! Rens, 12, 83-85, Seoul, A. (1985), Aachen csieaion fram che pempectv ofthe infincregiverreaton~ Ships and afc cempersmen. Child Dalen, 36,114 lids oi 133 DALEKO OD OCIJU, ALI NE1OD UMA Piaget 5. (1984). Rezo) pojma objelta: deca Kanstrutcja staraast (St. 3 New Yor Basic Books ao se serazliod log dee elie elemetarta miso sport do eal be lara se sadn Su spas evn sale aja ma tmnegsotene natine ej tate, sibel loge? Val pr cena o Pane mega wl jeceno bi edgovr “Passo samc itehruaine sorb {st enemy prctom ner son okinom | podakon kj stn kom tno dab od odin sa Tako se co umateni ve od incon ipeamim, gl eae ps tote sntse de wjeceje clan soso tal mnogo wo ees top ote Silt oe previadaa cicelekninom eeu seed proces Euan popu lesng al ko sod eden doo debi odin pred. avn ied vite malo dite, dead wide cbs hj, 2 dovlne wer bi scans voi eles ponan eal Sbe? Neco cane, Une fge vn ds pot proces lsnogszrevaia kj to djs epeobi da penta nase ‘Stee ative ie nego ade doge odredne ream veces nao ene mote preievestoedea ponte. Pogledaj, nu primi haan, Viena tice dae bode nave poate Ali suite da se ai Gjstne Site hod. Vi mote ods tapi ening od cnn an doco, a ono ipa nee prohods. Diets ce obi ol nie dowegle es rl jab ou oni a gleda na incelekroale’ i kognicvn’ra2voj oa iti natin, Paetoje lodredene razine sposcbnost miljena i rasudivana koje se pre nego Seo je dosegnura lodredena razina kognitivnog rgzvoja ne mogu post nkalvom kalinorn vEenjs Pie hologiia duguie sje wvidanje fraumijevanje re konceptualinacje kognixivnog caavoja radu Sicarskog psihologa Jeana Piaget, Plage: je jedan od najujecsnijihlikova v poviesipsthologie. Niegow je ead ne seme revelucionirto psinolog, vee predseavljs i temej svih haan icaiivanj w podratjo oblikovani inclekta. Piager je seudirzo biologi, a je kao biologisicims naslijedenu sposobnoscprilagodbe kod Bivecinja. Kao seudene na Sorbonai w Paria rivatio je posuo (kako bi zaradionefconovaca) ulaboratorju Alfeda Bineta,wkajem su nasal prvi estov inceligencie. Na com je radnom mjestu dabio zadaca da scan- ardizieafeancasku varjance cesta ragudivan, koje bio iztaden na engleskors jezik. ‘Tescov se scandardizcaj kako bi svako dijece koje adgovars na cee dobil isa pitanja ‘Tako se canive u postgnutim ceculacins mogu pripisai ete, 2 ne varjaciama ©14 Gerdes mors tb oes pone sholgfo esta, Uprave je sicko 2v0g rad u com labocaconiju Pager poteo formulicaisveje ‘ext © kogaitivnam ev, ‘Teorijske pretpostavke ‘Rad Binecoraaboreocja bio je w potecka sa Pagers za moran ners. Ali cada je poteo uotavai nee aanimljve ebrasce w edgoverima je su dees eae dobidovla ma pcana cess, Dee sine doi cada sce pogrei, oft ona sa tasudivaa oa stan pain kako bi dolla do sth odgovors Ali Pages ais fascial tbini odgovod, ve inljnje koje je dovodilo do eccénin odgovors. a teeo sh opttana pretponavi je das kod sare dece ne radi samo o tome de vie naua repo lads hc, veé da tain dea o ci peoblemina drugatije mide Toga je po- {aklo da dovede uptanje ada previadavaot defini neligense, kale se ose “als oa cislacima 8 cers, | prildoni se define koje je wlejutaln poepunie ‘eeumijevanieKogntvnt crateia koi se korite dee alice debi (Grnburg & Oppes, 1979. : Pages e psvecio sljedeih 50 godine vo Bivotaacjereprotavan neleea- alnog vol dee, Niego eid doves do njegove same eon ogoiivng avi ‘cj je detec amatranaseptnovenim eomateniem nafna na koji oa seta slotene spotobnesti mins. Njegovsteoria eve da sv ud plas kre Zi ‘sada kogccinog cave, Kise uel od iio reosiedom pil ij dai, Ts candle pikazsne wcablih Popue sme ceoebile su vane i whvke koe je Paget uperebinvno za proutar ‘vanje mistonihsposabnost dee. Page jew Binerova laborer shvacio de mora Zo fai pian moje nov konceptuallaes ineligeni, saviti nove mecode ‘Ujescouobisjenih presjerano seandaedsiani estore, on pred web ne cerus koje su djecesa omeguale da svjim edgovorin Geena smjeepostas~ anja pitanja, Tako je bilo omogucen sahvacanie proces na kojina suse osival diei edger: “Jedan od naensjiisaspekaca Pagecova itaivana fe da je do mnogih swith sakljtaka doo proutavsji vara deco, Lucenne, Jacqueline “anaiojim znanstvenim scandardims tla 8 mevda la vel pena 2bog izerne ‘moguinon prstanot i pomantna objeecines. Medatin, Jako uvek postce jnnimkeod pravl,Piageov nla dobiveni na sjegov) dec bls spefno univer 2alno pier on deg cs (Okc sara jednom pops nema dovlino prostora za razmazeanje aki jed= 10g sili Piagetvs rac. Zbog cogs emo s wert ma negove cere hn telektusloe spor siavane selon objeate i predmera Ts sposbeost mote posh ao ieozecn primer jednog od najvaniin Piagerowh etki, « pruls i res 2a pr njegowihmecoda iseeivanja aucente Prema i s Tables 1 iagetovsrazdoa hog rena agDOBLIE DOBN RASPOR Sencomstoits® B.A pote LANE KARAITEAISTHE i + Zane ele pute siete pores (op. lcaiem ete) + Misjenei pot os ja se isom brine «+ Poi aj sinas 8 reela™ + Mei se ocala od pokes ako ara + Sposconestsinbotekogmienja + Nino, also” mitre + aims idan 3 Me epi ie + Eaoceniin mien: ete na mote vie set sa soja dupe ose + Rania logo isn, atu ‘utnostHastRacjeeeaa | shacane mat "Mal él, 2 aro unworn 8 same, tok eb +> Norse ott, lig, wma + Sposoost atv o onare Soi cul mag ms ics Loge mijn ahve Hoot | pstadne >pomave * Spasobnest sudan ue upoebu metéor anaooit ~ Spusetaas roping metost, roan yer + Sposcinostrazmstanao prostostIbudsnost + Neste sltamane apace tam sue, ee ul ne Vos vote Predopeaciso 2-7 gona enane patie 1.41 gana sma opercie tt hee Sealnost predimeca canaéava natu spotobnost wvidanjs da neki peedmee poset kad ge ne mofemo zahvecii nam oxjclizna Kad bi van sad necko priuo ju2to ia ‘aku kag koja dice ocfs0$ njom u drag proscori, bist i posi dasa knlige ii sjesin ecimat preseli porcojac? Ne bitte. Vi imace pejam kaiige 1 orcbe w sveme ‘uma iako th ne mofete vidjeci, uti li dodienut. Meducim, peetna lagers, 10 aije viel bilo tako. On je pokazz0 da je vata kognitivna spogobnos:shvacenja predmece kao scan { poscjaniy bits neico Bo ate vi | xvi wal shades anvil ad & mjeseca Fivoea asdalje, Raslog 2bog kojg je ta sposobnose tako vai lei uw come debi vars bez sie blo onemogudene rasmillanje sjelavanje problema. Zbog cogs dijece cea pije egodce napus: vemomenartke randablie(Q de 2 godine, ogledsie cablie 1)! udew redoperacijsko cizdablje (2 do 7 godin) svladati salnost peedmecs.mm 7 18 Ctdese znanshesh tudo kl se premio pstaloge Metoda i rezuleaci Plages je pronéavao proces azvoja kognitine sposobnoseinazvane salnosc pred mera pomoés nestruktutieanih mecoda evaluscije. Te sa mecode at mala dject eso bilew obi igar koje je Pages igrao sa svojom djecom. Promacraju alow sposob- ost cjefavanja problema i poprefke koje su inl w grams, Pings je idencficirao fest podfaaseazvoja koje se pojavliujau senzomocoritkom cazdoblj i ukljuzene sau sie ‘anje pojmova o predmetia. Kako bisce 2 mogli ufivjeiw njegovaiseativana, pi keazat emo ch 6 fazn i popratci te opise na temnelja Piagecovih psa opatanis, primjerima Piagecowih incerakasejegovem djecom, +1 FAZA (mje Siete) Tes ana na povom mista odaost na rflekseu vers Inranjenjeen i dodizor. U co fe jo nerma podarake koji bi upueivali na pose jane salnosi predmeca 2.FAZA (od 1. do 4. jaca) U droge) tsi ako jo usijek nema ai teag sa: roti ptedmets, pojavljuia se ponafania koa Piagerincerpesia kxo priprems djetera2a ca sposobnosc. Dijete potinje namjeeno ponaujaci ponafeni koja so ‘usmjevena na njegova ciel Na primer, ako djsecovs rakasliatsino dade a do- ica) = viegovorn mogom, dijete ponatla ice pokece kako bi ponovlo ts ogade). Pagre je co nanve0 primemiom crhulartm raha, U co fn deve ‘mole ota prac pomigne predmete. Cesto, ako neki predenecnescaneia die «cecovs vidoog polis, njegov pogled osae fiksian nt meso gdje je predmec ‘etc4o, kao da oekuje da ée oe vec, Iako co mo¥e upucivai na pojam sil ‘i peedmece, isgere rvedio da come nije ako jer dete akcvne ne tai nes cali peedmes, 2 ako se predmet ne pojavi ono se potinje baviri nekim deg, vialivim peedmetors,Piager je to ponatanje nazvao pasion ofcivaja, Evo incerakcie inmedu Piageca i njegova sina Laurence koja to usta ‘Opetanje be. 2.Leuren ws debied 0:20 godina, 2 mjesece). Ja gagledam kos leroe jsgouh deh koi i pojaujm se #veemena na veeme na anor mje Tuten gledsucomjeso kad me ne vidi edavodekaje da re opecpojvin. ber 9) Diese se ogeanfave a gledenje w miero ele je objekeaesto, Na cj natin sing sedeavastav rane pereeple «ako 2 nts ne pojavi ono ubszo odustje. Kad bi eae oj objekra. atv bi ratio aston orks gee sear pospremljens.. Alico [esprevo ono eo on ae a un, jer bjee koje nese joa len abjeke kote oklonen je sama predodibe koja ipanjova prznina salon nesune jee ke se pojaulje ben ockog obeksivnog clogs (1). 3, FAZA (ed 4, do 10, mjenca) U toj faci deca potinju namjecno i ponovjeno rmaniplicai peedmecima na koje nalaze w svoj akan (ukundarmecrlarse sake), Dijee potinje pec: rake i vaca sevar kako bi ih eeslo, pomaije raagledalo ili scavlo u usca. Djece sete sposobnost beath pokrecs oi koji ‘omoguéuju pragenje predimecs koji pada il se br2o pomiu. Kasnije seu tj Aisi ao} 137 fai pojaljj i prvi anak! sealnceei prédmess. Dject, na peimjes, potinju ‘radii svar koje ne vide cl, ali vide jedan ajo dio Opstaniebe, 23, U dob od 0:9 ponuai sam Luceane celulodn gusku koja nkad Pre ie viel; ona ja jews jpotesrangledeaes ih ena Stave sary sku pored a posi ea ajene 0, kaskadsporpuna, kaha sea vam hvu. Due vl jane iodvojene rede... Kad gusks porpunenesane, License i odrah presale craic ako ju gocove mote dotakru...Kad ipod pokova vic) kun ne samo da hvata vali di {pov Evia prema seb, vee. kata spc pdigne pokrva ake bi ubvatl els rvar..Nitad, ik ninakon Soe sama, kad vio guskin jun, poigl pakivat aekolito pus, ne pola posi okie kad je gush bis porpuno ime sivene! Tu... jedehaeinjenice de te- onteukcja celine nnoge lax od potrage aa nevidljvim objekeer. 29-30) Piaget eva da sealnoge predmece jo nije ssvin eanvijena, Za dete w coj fai predmet jo ne posto neovisno, vee je veran uz djececove ski semzocne pete ‘expcije. Drugimn cijecima: “Ne mafe seri da dijece napola skaivenu sevae shhvags kao stvarpokrivenu nekim zaslonom; ono ju percpirs u procesa neses- jana" er. 35) 4. FAZA (od 10. 12, musa) Tiekom posjednjthcjedana 3, faze i pevib {pian fe tea shea de redemptions vie ne vide. Dijece ew cj faziakeivno i reativno cradiisevar koja je potpuna skxivena od njegova pogleds. ako co poveina gledano mote uputivati na par Puno rzvijen pojam predmece,Piage je wevedioda jee kegnitins sporcbnost jof wvijek nepocpuns, jer djetcu nedoscie sposobnose razumijevanja viding romjetania predieca, Kako bise shat oe Piagee pod cme miso, tamnor "ice aljedetiprimjer (motere toi sami poke, Ako peed | T-mjeszEnim de> econ cudnikorn pocpuno skrjece nck igcatk (vazovim co mjesto A), dete ejuceateti nai, Peediec je otto 2a dice dale poscojaoi nije nestao, Meda- ‘it, ko zacim ocvocenoskrjereigeathu ipod pokeivata (jes), dec é a erojacno poei ern na mjesco A, gdje je igeatka bila onijeskeivene- Stovike, ‘i motece cj proces ponavjat i ponaviei, a dijece ée i dale Ene isu po ret, neavana Aone B anal Opatanje br. 40 Jcquelneu dob od 0:10 sid a madre.) joj umm pac ig is uke sksivam eda pura zatedom spo madeac, bevood iene mest. Obe puce Jacqueline odmah wai igeath thea ju. Onda fe uaimem i nein ‘uli plik ju sein pred njeinim otima na edgovscsisce mjesto ma nesino| det 20) xan pod madiac na mjestoB, Jeequelin leds pokre: eo palljvo, el nog, ss kad papiga neste wB, ona se oredenalee i gleda na meso A, poe fe pe ga bila cane Gee 31) Piagecova inceaprecacia ce pogredke w 4, fanine glasi da su djeca bila odsusna duhom, veé ds pojam objekea nije ist 2a nih kno za vas i mene. Za desecomje~ | |8 Ceteset marsh sta oe so ronnie pao seénu Jacqueline ajezina papige aij pojedinatea,erajna, odvojena soar koja ‘postojinezavsno od njeinih akin. Kad je bila skeivens i uspeine cadena ne ‘jescu A, ona je posta papiga-u-A sevar, koja hie deficana same cime So je pigs ve mjescom ns kojem je"skcivens. Drogim sijetima, papige je smo Gio ope like w dececon uma a ne odvojena svar. 5. PAZA (ed 12. ds 18. mjaaca) nope oko prve godine Svocs dijece potinje srjecasposob nose pragen vidljvog premceana i cradenja evar tamo gdje je posiedaji pur bila vidhjvo ekrivena. Pages ered da, kad ée co dogodi, djewe tala 5, fas senzomororzkag sazdobla (Opatane 4. Laveen uw dbiod OL sedi famada dvajucuks, AB. Janlzmjence skrvam 0 pod svakog od nj, xLauene sel cal see camo ge je nes Kakade ipod asus Ax kackada pod jaruka B, ber osteyjana a jednom od oli, kta io jo bia haa wean fanaa. (67) Meduci, Pages ixte da je pewvasialnos predieea ob uijek neporpunn, jer djece nije seanja saci nsviejive prmjeane. Zamislice sided primes. Vi aledace kako ecko stavja koveni nowé u malu kuti #zatim, dese vara ledima, cdlei do roalenog stoi vara laicw. Kad sera do ea, vice da je kaj peazna, To je nevidlive peeséicanjesevai, Vi bist, nan, oi do sxolia i pogledalw laica, Pe, Piaget je pokazao da coi nije ako samo po sebi cxzumljv, aa ‘Opatanicbe. 55. U dabiod 16 Jecatlin sednaalesom epi igs ump- rom Koj ako sanina (0 je 28 nhs nova se}, Ona se. mbacla seal Tempio fvaded ga ne. Zati jn zimam kumi stevia gawk dat Jeeqelinegleda. Zac salen ka ispod cpih, paksveno je okaetem keakobi arapir pao poeroprekrvencepdhom ivsdim evan panna. Kae Jac pelng, koja nie peveala promi cepa shea ca eo ipod njega adi: “Da ai rump", Ona tral sear ei, geds © mene, oper ula, gleds cepihied, li ne pads na poretpodignatepih i pogledsi sped neg Tekomm ‘ptaleddin pokes jenn esac wok nego. (ee 8) + 6 FAZA (ed 18, do 24. mjece) Konatne, kako se dijetepriblifavs kraj sen20- rmorergkog caadoblie (pogiedsce ealicn 1), x porpunosti usvaja pojara see posti predmers. Ulazak u tu fazu odeeden je Gjeeecovom sposobnezéa men- calinog predodivanjaobjekaea koje bill na nevi nadin peersjefcei ‘Opulane 66. U dobi od 1:7 Jacquelin pokanut da je sposoboa amish aka seu piven sndclkozaslona a stam oovka w kau, pa-comad papics ‘oko kaa, sve eo zamacam a rupli, ends sv seedno poke kapom i pokr ‘stem, equine alanis dv poredna poksovs, onde rama epi Ne prom lai cdma kc, 7 dale rei, signa wojezina pebuenos; asim pce apie odanah ga peepoznie, eazmaa ka, ft je gab lov, Gt. 81) ist 19 Piagee je sxalnose predmesa sma kogaitivacm sposobnofs ja jena pogerea pravog millenj: spesobnest kortenja wvida i mentalaih simbola wejeSevanju preb- ema. Na taj se natin dete priprema 28 sljedege eazdoble kognitivnog ranvoja: pre- doperacsko razdobli, u kojem se miso ofvaja od akcie, Time je omogucene golerae povelanie besine mentalaih operacia, Drugim deta, stalnose precimeraZniremel) 2a napeedak w ea2vojuogaicime spegobnosi koji slijedi, Kao io je Piagec eee: Sense atkog peedmera je, red ost, fn njegovs palo a protons, 6 ice shaleano ud oa puedmer ne presse porojc kad jenenab ad je stunalo karo jeoriso. Te Znjenic odmah pokarle dae saci sherm 9 talnorpredmere wie povezane§celom spacialng-veemeaskom i ueroénom otganiacom prktinog uhi- ‘ernumt Pigs & Inher, 1968) Rasprava Ova metods uvjetbavajsjoptinia porstania tnt emlj Piagerov ada fe smaltanjy a Zecitjaeaadbiskogoitivnog cave, Piaget je we dasa a aado- Dia veedeuniverzlno 24 sve djcu, be obs a athov Kalarlofo i bicelles porijekla, Uso je naglasios nekoliko vein aspekaa vzahih uz faesevacana poet redinets tekom semzomecrithog tadablis(pogledjce opfrnju eaboraia tik cofalca Gindburg &e Opp, 1975) i ° 1 Diablos vee urs od fra je pelts Budud das an Pigetot dow klukval smo eae ce, ilo je moe ko precianije previa dobme ex pone. Tako su, pimjesice,odedenesperabnest koje 8a kad Jacaulin v obi o 1,7 bile kgdLucenne prisune ve w dobi od 1:3. Medi, wast ter iscavana tekom sia goding, opts dobri aspen pokes su so pillizno tgnima Ping, je, meducim, vedio da jecedesiedfaza nepromienjv. Sve dice moras rogi kor svak faz pie nego fro mogu pats sljedeea, a mjedes od nj ne smote bic preskotena. © Promjene od faze do faze bivajy se poscupno tjekom vremena tho da se po- _reike koje se Eine a edn} fi polaeasrpanjujy sazejevanjer neeekecalath sposobnost, Piagec je smatrao da je sasvim uabijeno i normalno dese deca alex irmedu dun faa, iscodebno poksssjutisposebnose! i rnijih i kash asa avo, 4. Kad je dee flo sljedetu vit fru, co jf ne 2nai da de ponsianja vezane uz nie faze pocpano nesat. Nie neabine da diesen 6, fi kos incelekrucine secategie koje fe Upoctebjavalow 5, fi. Tek kad se ce seracegiie pokatu neusp- jsSnima, eijee Ge priavaci nove mecode 2a rjebavanje problema, cpiéne 2a c2- sudivanje a 6, fi{ we ‘ondesel nse sud oj su prominie pshoogis Kritike i novije primjene voja dominieala u com po- Tako je Piagetova konceptusizacia Kognitivnog rave} , seta etn pilot ssmanie 40 goin, o sigur ie rao bez il [eke ites pimatno sameeren propiianeFagtoe eine a de se kogeicioniranvoj eda v odvojenim azar. Minogi eoteiar ulenja ne slab se tome + Pagetom {ved Gs je itcelkcali eave Konia, bee ordenog. ce ae nitive sposobnos, kao sva dosleda ugeadenog u cs} proces. Oni smacraju da au kognisivne spo ‘inaps ponatani, posed orobnog tenia po modela i deugibolike wena eve cova ; ‘Drugikscidac Piagecov ides wedi suds sa neroto dba easponi koe fe pip 0 tatlzcim frzama, @ neki se Zak evel da odeedene kognicivne sposcbnest moge 104th pesobnosti jewieme biti prisuene veé od rodeni. Stalnosobjekata je edna od hsp poisevans bilo dovedeno picane. U aizu dom tativana, «uz pomoe no- Thr scratch metods, cazvojne pabologinja Rene Ballrgeon {nxn sured jokanali suds djeca vet © dobi od 2 1/2 mjesecs ij neki rani obliksalnos pred Feca (Agua & Ballargeon, 1995; Baillageon, 1987). Ona i drogiauor eve da so Pragesove mecode bil neridcne 28 ono mjeteresposobnos velo male dece, Do- «darn podac koji pokaasju dab stalnst predmetmogla Zak biti wodena spossbaote dobivent su u istalivanju Wilcona, Nadela 5 Rosser (1996), lojam su preano ovens dea eestcans mecodamesignim anima koje je kori Ballargeonova kako biutvedla mogul dieca upameti cotao mies na kojem se poaoljvala na kojem exaals igratka lava, Njthovinalai pokazuj da se deca dobi of dvi pol mjesece fe sumo cote parca mjesto igratke, veé se poscigmuts pretno rodene dec w im Trdacima nis seasitkianasno razlikovala od postignaa nortan rodene dec. Popes koneeptulaca 1 ote i oa ativan we veer Bro cxithpadeate Otome gover sve ved to novith anal tin Pugs qigcrlipac ene ove tev famed 1997-12000 gone le ol ow aaa aka pir ako 199s gal kot Plaga puta deg rvonteaa cain mal jee me hospi eerie mednke poop, To evans nema dence etch TE coke are kaa dic ets bi zo gnc nckom arom abv seh peomesua jeri moge sma sealj buds ptolia esmatiae Solille mogute cre plegodo p alas ble Jedoj duo Spiaie owen tmeda sean pj pretinta naked mle ee Geb, aie Ti wat 2000) Ueedoo eda suede decom te 6b (ee, ea bali ae auc ale 21 bia pevordena dere. Valno je la imate na wa neneu da nla ie teaivanje ypueuu na ope tendove lida aaigurn ne vied 22 me ancte 1b bili Jedan od najdodjednih lass w com pode rativana je odnos ped r= desijeda codes i neligencie. Opéenite, sraivajima je wevedeno da rani redena deca ate pout wife ezltacewtexeovima inelgencie i sposobnst od one koa a ‘iso biclirodena kun, Akeip eno da protodens dea maja vee intclekeo- alne spescbnost od sojekasije codene brag sstars, pane koe iseeno zane sociale ibihevorne anansevenike jet at? Jeden od mogutih odgovor ease dasedom rodeja, 2 bog dielovais boli fkeoca kao eo so dob make ii ke- mise promjene faavane tanjim potodime, neko mijenjs i nao geaskej kom otic. Znsnatvenici su, medusin, edbuil ove prizedinotamadeni,pridaniiut se ‘eozjra koje govre 0 veEnosiodgoa i okoline. Nema sumne da oki w ej) se diece avis mote sna delovc na njegow intlelcuale apace i sposabnox (Goplesie ove ji Canalo cativanjis Rosenzweig israel, 1972, Ro- senthala Jacobson, 1968). ‘ : Jedan od oklisklfaktor koje puituran u carve sve dee jf edad, sofanja, Kako bist razumielipocencilns snag cog fakcor, eaalteo prorode- nom djececo koe lau sie kj sie bine) od da ods each, Sad uspoedie a kolins s onam devgog deers uj su akin da odes rosie jedno, dato malo cee. Cok lad bi wi dog axeci il ii, ravojneokoloos eugog deers zoatno su rite, jednoscvno abog prisurnat jo jedn0g deter “Tesalie sca iuslofnjovsjasesesvakim aovim djececom koje ead 0 9 bie Polaed od ie, Rober Zajong, jeden od nasal isatvateu pois psologe ielegovsurednile Gregory Markus, ravi su ingeniann ceo kjom to- rade odnas amedu redosieds roenia | insigencie. Njhov je Gana bios jot je uve jedaa od peeketnica a leracat 0 Fedoshjed sodena. Njhow je iuativanje bio neabitno, jt oi ka setivat nia iss opal ile koje tani it ad co ispeaniee alld nee une, Mog bise zapavo ei da i ali iptaie Unesco toga on’ su soja czar pier mashup podacaka koje 20 pei cbjavl eogi ieee, tone efene, oni se primient podacke drugih ie cealivats na soja ed Kise 1960-ih i poteckom 1970-h w Nizoemskej je provedenopseEanprojeh, i jee lo ipitivane ubnaka neisrane eek spotbos dee rodene keslem I sjetskog ara Dio tog istraivana, ese iseligencife Ravene tse fan amettkio 1Q cesovima) bio je primijenjen na 350 000 sizzemsishmlaita s obi od 19 godins. Da isteativaéa 0g poke katie sa jest 0 neotkivanom ids i Ma cxkrién, U svojim au podacima uel posoanje velike poveniotc amed t- donijeds rodena ch mladicn i iovihcezulaca oa Ravenon tests (pogledsie Bele sont j Maolt, 1973) Ianenaduju naz je bio dt su se cenleatisrtanjial ¢ porasom velneabitli kao i udaljenfe nest ws cedosljeda dena, Poca itozemske stu pikazan su n lit Teorijske pretpostavke Aucori su preepostavili de ge djeca imati vete incelekzvalné spossbacstt alo ‘odrastaju okolini koa je inceekenalao poricjnij, Oni eve daca stimulacia pogece Aijlom iz kombiniani incelekcualh ucjecajaiamedu radicals djece (te uzgamne ‘cjeaje nazval su adhaZexin areca). Kljuzna je idejanjthoveceoie da se obicelisee inteleketloa okolina mate iratunasi odcedwanjem presetnog intelekrusinog depe ‘ase sv denove obicli. Taj se prose cazvojem dice iradanjems nove ec uabiel nsino milena. J rako biste mogl porilic, ds Seo je vete objeto je bali inceleca. tina oka, Na cemeljacakwe zarielitcbali bismo predvidas da ce kasi rodena cca imati vete intelekcuslne sposobnosi. Nalaainiaszermskog iteaivania bill sa, ‘edu, upeavo suprocni.Zajone i Markus pakofali so co procured svojom tear jom, koja kate da se s porascom obicelji smanjuie proseéaa incelekevalna llitna obiteli Odkedenie re¥eno, oni su rasuivali ovako, Kad neki pat dabije pev dijete,in- {clekzualnn Klima tine dvije odeasle tobe ijedna malo dice. Odveivanje rdeudenog rezuletts ove cbicelji esti peidodavanje intelekcualne vrjedacei lanovima abicel le een Slka 1 Prosicén rez 1 Ravenowu test rado+ Sliedrodena za obi raze veliine(oriago- eno it rzoaemstog istraivanja Belmonta Matole, st. 75),Ma (acess nance st oe su prorienie pshlogi ‘Ako svakom odraslom elanu dame inelekcualmy vriednese 100, a novorodenom dje- ecu, presets inelekrualeaeazina ce obitljje 67 (100 + 100 + 0 . inceigencie, vee asbieeaene weijednoetl, Pret- [Nemojte 2aboravici, co nea kvorijen postevimo sade da djeceror doprinosintlekeualnoj kimi u obitej caste svake godine 2a pec bodova. Ako r abel dije godine nakon prvog dobije deugo dice intelekeu ala eazioa obiclle se smanjc na 52,5 bedova (100 + 100 + 10 + 0 = 210:4 52,5). Akose todii ret djee, prosck obiteli pas ée na 46(100 + 100 + 20+ 10+ (0 = 240:5 = 46) Autori eve da bi primjenom njthove ene ma podacke iscativanje Belmonts | Mall bilo moguée protumadis njfsove nalaze. Metoda i rezultati 'U eablic 1 priazane su promjene icelekcualneklime » hipoctike) cbitelj'sde- seseco djece do keith dolasisiekom godina prema models 2dzukenog djelovaia Zs once i Mackusa. Preipasczvjeno je dase djecaradsju u razmaku od dvje godine. Kao Sto moter vijet!u creéem seupeu tablie 1, prsjeénainceekcualna Klima avnomsjeeno 2 emanjuje do. desta, onda peecupno painjeoper casi. Ako ave ee- aulcae uspocedice sonima ne sii 1, vidjecéete day veikien obitljzos dalai do bla- gog inrevnavania ii Zak porasea cenulara kod i2vaetno kasno odene dee, osim posljedajeg djeers, fi su cezulati znacno nit Ancor smatcai da podac koje ot prikupili Belmoine | Marella vetim dijelom poevduju njhova eon. Medurim, Zsjonc i Markus veil sau nizozemskom istrafivanj inenadujut vt- nak jedinca, Na semeljyceorie sdrafenog djelovanjs bilo bi login peecpostaviti da & Tablica 1 taratun inleuaine Klime u veo) biel whoo se ecard u raza oo Avie godine SRO) FORMULAZA ODAEERANE ROS ETELEITUALIA CQEGE_NTELERTUALNE KUNE FMA (Ei), 1 majia (00) + oa 100) + atte @) = 200:9 570. 2-100) +0 100) + 2nd cea 10) + ovo di (0) = 21034 525 3 ams 450 4 20:6 433 Ss 300:7 3 3 58058 450 7 4t9:9 8 560:10 8 ss0:31 wo 760:92 east = 10 beava (ie = Soto waka goon te URS ea eee eee M5 iedinei, dalle djecs bez brage il sestara odtastar u nsjvifoj moguéo} incelekrualnoj ‘limi, pa uskladu s im posczatiu Ravenowu ceseainajvegeprotetne cexulate. Nala Belmovca i Marolle pokazaju, medatin, da jedinei poss eenuleace prvag djeera obiclisZeevero djece (oa slic 1 oanaZeno zvjezdicom). U svoj au se aspravi autor usmjerili na moguée eezloge ovib naoko Gudnih uli- naka kod jedinaca i perjednieg djeete, pobolifane incelekeuslnih spascbnost kod Jaasnije rodene ace na implitacje njihovih nalaza 2a incelecoaln szv9jivemenseh ‘azmak inmedu doce koja se cada uistojobitei Rasprava ‘sceafivati sa zaklutl da nibov ceonski model comadi w¥inke cedesljeda rodenjs i veltin obicli 22 Belmont-Marolla podacke. Temeljnirazog liu come So svako. Sjedee cere koje se cada v ic} obicljulai w nifu prosetna inclekraaloe Klima ‘Taj ntinak posta sve sno ak je razmak ined djece manji U cable} jevazmel inmede djece bio die godine, Kad bi raj razmak bio smanjen na 1 godinu, pad prose jetne incelekeualne Kime bio bi mnogo oft. U ekseemnom dluvaju tadanje bli- anaca i erojeka (nema veemenskog cazmaet, ca bi djeca postizala w cescovima inceligenije nie rezuleace od djece koje nemmaju bea ii seas blizancs, vee beséa | sestterodene sadzedenim vremenskim razmakoen, Kao ico Zajonc i Markus iti, na incelekeual anvojiscodobno rodene djece mee uxjecati mnogo faktors. Oni, med. ‘im, smacraje da je uzrok ce ranlike sien icelekeualna klima &obitelis blizancims Go obitelima sa samo co dvojedece, koja ianosi 50(100 + 100 + 0 + 0:4) U obiceli koja ima doje gjece koja nisublizanc aj posi fansi 67 (100 + 200 + 0 = 200: 3) 24 pro diet i, ux cazmak od eri godine, $425 deugo dere (100 + 100+ 15 +0 = 2154) U cablici 1 zapazicéece i da ntkon pecog diececs prose potinje rate i caste 20 sake dedacno diet (ako nikad ne dosie resin ou je wvalo preoradeno diecey Zajone i Markus curde da je co uzzokovsno tine Ko au rane codena djeca vet dovcling odtasla ds poriu.incelekeualas Klima u cbiceljvge nego feo ja nowseodeno dijece sui, 2uje, Drugim ajetima, djeca koja st u veikim obicelima codena kasnije mogu se ‘okorisii incelekewalnim doprinosorn scare brace esc Zamisive, osm cogs, vei obicel w kojoj je eamak meda djecom Get godine Ukupna velitinaobicel bic €e manj, jer € oditejinad iz eproduktivne dob, incelee. tala Klien €¢ se 28 svako dec smanjvat na po¥etks mnogo manje, a pote e rast) ved nakon povo due djece, Ako co razmillanie devedemo do kesjnosti,zamisine bicl koja ima jedno djee i onda Zeke 15 gedina da bi imal drugo (co je vlo neu. bidsjeno, ali ne i neguveno). Deugo dijre wllo bi w ineeekrualna Klizou koja je vita od ‘one u koje wai vetina prvocodene gece. U ovej je zamislenoj obicli prvo dete vee ‘oliko adsaslo da pridonosi opéojrazin, umsjesco da ju smanjuje. Kao eo Zsjone | Mar- us isidu: “Veliki razmaci izmedu cece omoguésiu mado} djeci de pestana bola od16 (dese zonseih si foes oe shoe jet scat, pana 3} natin og obrnut ednos iamede redoslifee rodent incliges (2.81), Poscoje dva nalaza nizoremske exude oj se syprocstavs logit i cbrasce mo~ ela Koj 23 caaviliZajonei Markus, Jedan jeod aida su djecs-jedine poseiala sabe sezuleate od prvorodene djece w obieljima sa do Zetvero djece. Budi a je edinac bjedno i pevorodeno dite, incelekcualna Kia je visoka (67, pa bi scogs, prem fe0- ‘jy jee erebalo bie 3e8 najBoljims. Fic, come nije ako. Dragisenalazodnosi na osljedne cjee koje je codeno u obiceli, ber chzira na njezinavelizina. Ako panove0 ‘popledace alles L, viget Gee welike entanjeceuleaca koje su posi deca koja su rodena posljednje, do kojeg dalazi akon djelomiénog,izavnavana ili Zak poveéanje texultata drugo- i ceeferodene diece.Zajonc i Markus moral sy, kako bi svoj cee _mogliprimijenii na rezuleacenizonemskog istraivanj, protumstiite neobitee zal. ‘Kskobi sil ea dlems, poceeilsu a ineeektun) Ski fakcoce oi 09h * biti sini za prvoradena dite i ono koje seu cbicel cada poslednje. Ako zaanece aamislceotome, Bin se da aapravo nema niteg siénog. Ohlins jedins jes abziom tn incelekeuslno 2atutivanje, savin raalitiea od okeline psliedneg djteraw wlio} ciel, Medusa, ceaivad eu dei vam raliku: ca djecanilkad ne posta wil. Zajone i Markus co vil jasne cumate ‘Ao dite ne 08 chi orden probe, oe veined pom pti kod thimladcg deer; ako nu tee elke He, nee mf ef ale de; ako or na carota pon ge vee sant maja des. Ukr, Gece ae pean dena aes oni aati Be bain ee. tadjucekad moguénoseavodesj"poduésjue” ance ne bral ovale wink inet eg 83) So, dake, znateovi nla a bude rodielje koji Hele hoist rence ie cerExaaie wodluvana kako enbol plait oie? Pe sami auor pian dat itil coil deme, Oto biz pevoroden jee bil dobro da se deago dete todi eo pri, jt bi co smanil vrjeme w koje prea diece nema pilke podutevas (cinak pede dia). Medaxien, drag bi ijecewSlo inferiome ineetcual kali. Za deago dee bil bi boljed ero nakon naiduteg mogaceg Yemens al te time poveava hendikep posiednieg Secs prvo dij. Incas da bi aa velikeobceliBbaj ved rama iamedu dec, Meda (ok peta neki ‘met, sven rmacima nmeda dec one ewe man dee, js irl sve mane ‘sjedoiih insetes, saa dea ods oa ke cai laze ie vos mlade bade Na aja eb lca da Zajone i Markos nse pokatal cde des veins ice iedosied rodeia dine odredice inclekeaalne sposobnos: Oca deg Eimbenici, popue genkog nasleds, mafia edgajanis dec, preaclne shah cd ‘akoder prions inclekeaslnom rete Aish ae Ww ike i novije primjene ‘Motda je nsjvainija kitika Zajoncova i Mackusova models pcan jes lanadaine saalice uw kvocijenes incligenije pevorodene djece j one kojt su rodena posiednia, Prosjdni cezultae x Ravenows eat koi postfu prvocodena deca obiceljreasdvoje dec e oko 5 jedinica vit od onog koji postu deca koja su rodena posjednja uabice- Jima sdevecer djece. Ta relia u svstnim spascbnestima y ivera mode anatiivlo alo. [Naseala je i ceo koja se aacete« eorjom Zsjoncs i Marks, naavans teot sariedenja ceaueet. Ta eaciene nije da te ineelatualnesposebnosismaniujas a rom na cedesljed rodenja u obiceli{ojenicsvelitina, Teoria rztjedenia sporava primjenu tamatenja "prosieéne inelecualne klime” na te sezlcte, pa wijeto cope pprediaieda poveéanje obiceliazcjedue, umanjne evore kojsu codicelina na aspo= Inganjo,j co J incerpetsonalne i ekonorasee, pa dite koje je poslednie rodeno ima ‘an prilte 25 incelekcualnir42¥6} (Downey, 199; Vane & Degraaf, 1995). narod im kriikama iopsfanjima, ad Zajonca Marcus ima dale vel ujecs) fn nastojana bibevioralnihitra8ivada de poveéaju sve razumijevanie alike & in telekcotlnim sposobnosima, Raspravs je ustvari i aadalje vlo va. Take je, ma prim Jet ispicivanie koe je samovviereno evrdilo de ée "razreiciprijepor redoslieds ‘odenja, velziniobicelisincligenci”usrvrdilo de podatke pskuplene unvcar abil cebs usporedics podacima prikuplienima vbrojnim obitejima, kak bist na) ain obilavalias slka cog problema (Rodgers sur, 2000). Kad su iseatvti poli na 13) nan ili problem, nis wopée nal overanoseizmed redoslijedstodenjasince- Vigencie. Evo Sto su zl "Cink ae da uko rode niskim levoeiensoe ntligen je sevarsju velike obit, velike cbeli ne sevargiu u suvremenom ameritkor drufeva dees 5 nibkim bvociencom inceligencie. Odnos iemedu redestjed rodenju i inceligencije bio je samo metodo ihazia" (Rodgers i su., 2000, st. 595). Rezeno bez oklianja. Meducim, jedno drugo isabivane, koe je takoder imsalo podarke od vile od 1000 obeei, nevi jg da su prvorodens djeca mala najvita postignaca i bila ajsasesija(Pauthas, Teapnell & Chen, 1999, se. 482) leako se rsprava nasal, kao toi eb. Posjedice edoslijeda rodenja inceligenej il ila koju drugu karak erica calito su vane koliko sa i slfene, pa se creba nadaci da ée nastavkor is cei cd we june a yee a oh ciel | ime Urpac releno prije nego So posantze deprimirani 2ato feo se peljedne dijece w ‘2lojcbieeliilipije nego Seo se aapoénetenatladvaci svojm prvim mjescom rodeni, rocace rumjeti da porroje prednost i nedastaci za pevorodeno ject, kao odredene (lekes&°Tuener, 983; Paulus, Trapnel, a Chen, 1999; Sulloway, 1997), lako prvorodeaa deca obitno pokazuj vee inceekevalne spo- sebnosi ona sui sklonijaanksioznoseilubomor, konvencionalajs su agesinija od kasnie rodene djece. Osim copa, ject koja su rodent kasnije sklonija su pobuni ot- { 18 (erdeset nonvnihstudi kale su prom vorenija 22 nova iskostva, ugedaija i slobodniau drafevenim sicwacijma. Te toga sljedi da sa | popalaenis meda vrfojacima ids lakte i jednostavnije komuniciajy s rnepoanscim ofoba:ma, I na krsju, lads djece w ebcelii opgenico pokrzuja vie origi ‘alnosciusvom miljenjai vjerojaeije je da Ceimacikreaivnih spjeha vie nego prvo- rodena deca Beknone Ly Marla (1979) Dinh arf, nicl gee. See 182, 1086-10 Done, D. 1985). When bigger noe beter Familysn, cena roses and chides ‘acon performance. Amie Sci! Reving, 60 (3), T4676, ws, Anges, J (1983). Bit ore lila prsuai, New York Speinge-Vedn eke W., Tare, M1983) On the soil vantage of having anole, oppsizesex sibling! ich rderinsecen mined-ee pie Jara Persaud Sia Piel 43,210-222 Prat, D, Teapell,P Chee, D. (19), Binh eed effec on peaonality and achievement ‘icin umes. Poel Sie, 10 (0), 482-488. og, Cleveland, H. van der Oot, Rowe, D (2000). Resalving the debate over bch 2 ey, emily ie and ielgence, Anan Pei, 38 (6), 999-612 Vance K& Desa P-(995) TE ees of amiy rece td he ecsonl wren of ‘singin Hongsey. Ennion Silegial Rein, 17 (3), 273-292 IMAM KONTROLU | DRAGO MIJE 570 JE TAKO! Langer, E.., & Rodi, J, (1876), Utne! moguénost hora poveéane osobne codgovornosi kao stars: Tereskieksperimentwinsttuconanom ckuzenu. Journal of Persoalty and Social Psychology, 34, 191-198 Konceola, Taj naizgled mali siholofki pojars mogao bi imati njvstn ped: ‘ata’ ucjecj na celokupno ljudsk penafanje, Ono 0 demu ovcje goverime nije vai sposobnox koncrolitenja cud akcis, veécrobna moé koja imate nad sojim Zvorom i ogadajina u njerou. U veri s com sposcbnefée se i vali osjeai komperenenost i cece mos, ce raspelativestiFebora bilo kojoj danojsitaacli. Veta nas oxeda da inna bare neku kontrols nad slescicom subinom. Viet bral iekom svog Hivoca-& ‘vali su odaici il kackoda dobri, a kackada moda i Joi - sve vase co dovelo ove je ste danas. lake moida o come evesno ne raze, ol éece kom fvoca utint ‘mnogo edabirs. Sakog dana bate jedludajete 0 vor ponadarju. Kad je ugrotan val otjdaj kontrol, datvjavate neogodne oxjedte (sedibu, ogortene,agraZane) pa Cee s¢ pobunici na eatin koji ge vam wri percepeju eacbne slobode. Vez je dobranois- ‘rofena deja da ako vacn necko ke da nelto morace afnii vi ceo weroarnaodBitt ii Gee wine oéne suprorno. li, obenuco, zabranie cima nelto tse ir akconest Postar privagnija nego to je bila pif sxbrane (seca se Romea i Julie). Ta sklonose ruftnjs orpora svekom polkassja ogtanigavanja nafe slobode naniva te rskiims of asp, we. dk ai ws Dale, ako je naa potteba 2a kontrlicenjeen osobne okolineeoliko emeljna 28 Ijadslea prirods kao ito s Zn da jes, Sco mislice de bi se dogosio kad bi vam ea kon ‘robs bis oduzeta vi je viene bisce mogli dobitinatzag? Vi bisevjerojeeno dotivjeli psiholo neugoda i pacnju koja bi mogla bi oblikaanksloznos, sdb, ogoreen, sie, bespomoénosti, pa Zaki rjlesne bole. sptivanja su pokazala da kad se Jjudi nalaze w seesnojsieuaiji negacvnl ine! sess moga se smanjiti ako ispitanich vjeryja de nad scream dogsdajem imsju nek kontrols, Na primjer, lid w pee atepanom dias dodiljavaju ga manje preepanien (osjedsia manje anksioznost ako stojeuz kontrolna plots koja se nalsiu kabini dizala jer vjeroja da inajo wide koncrole ‘nad okolinom (Rodin, Sclomon, & Meccalf,1979).U jednam deugor dobre poznatom iseativanu spcenici sa bili ilofen glasnim provalae buke, uz hojsaeeaball ‘vai probleme. Jedna od grupa nije mala nlakve koncrole nad buleor, dole je deugo} Bropi reteno de pricskom oa dugme mogu kad zaiele prekinucl bale” Refeno it je, ‘medacim, da ne prisms dugme ako co moge ithjeci Iepicanici u grap bez konceale imal so anadsjnoslabij utioak:w zadacimacjefavanja problema nege ispicanic koji ‘etovali da mogu priciskom ns dugrpe kontroleac ble. Usp eeéeno, nijedan od is- pitanika 2 co} drugojgrupi nije zastapricizue dugme, pa su cako bl ilogen ito] ko [int uke kao geupa koja uopée nie imal percepeijy kontrole Sve Seco svodina co da smo scernj i djelocwornj lied ked imaroo mat izbors. Natslose, w nalem drutcva a fivora mnogihljudi dolsze razdobja lojra sube 13 ‘at, afm vie nije wopée doputteno odluivat 0 sbi. Tose Zvotno sazdable naziva starost. Mnegi od nas so Gili iz pove take dozvjel eragiénenaglo propadeniezdes¥- lis | gobitak meaealne givosi ed neke searijeosobe koja je bila smedcena ysearatki dom i neku deugu insticuaju 2a stare oxobe. Brojne bolesi popus kala, ar€anih Doles depresie povezuja ses osjeéajem bespomoéaceii gubiks kontole koje pos~ ‘ojo pj pojave bole. Jedna od najceih eansici hres koju meraja prot osearele ‘tobe prilicom smjelaja a scarazki dom je gubieak osobne mod iabora dnevethskciv= ‘ost ujeranja na vasica sodbinu. Langer i Rodin, kojésu se vee neko vijeme pri ise teativanja hoje ovde exzmatrargo bavi pitanjima moet i kontrle, edu sage idee ‘esccaiw peavo insticacii2a sare aobe. ‘Teorijske pretposcavke ‘Ako gubitak oscbne adgovornesti ta vsacici Zivot Gini osoba mane s:etnom i ‘manjedcavom, rade povedanje kontrle i iaoti mote iaaavei suprotan atinak. Langet ‘Rodin Ele su nepostedno cestiraci cu idja pocicanjemn osobne odgovornostiiebora kod grupe frien jecne ustenove 2a sari luce. Na cemelja postojce lieratare | Lach rani iaeratvanj, predvdjeli su da € pacijenikojima ée biti dena kontrola ppokazasi poboifanje mencalne Fives, povetane sazinaakcivnostizadoveljseva Zvo- ‘om, ce pobolanie u drugim mjersana ponaéene {stavova,0 (ete xantih su tj so oni osholeai Metoda Lpitanici Langer Rodin wsposcavil su suradnju ¢ jedi domom 2 sere escbe u Connect- casa, promvanam Kuda Aiden, Ta je wseanova bila od sane dedave procjejent Keo jedna od aajBoih insicocl ce vestew coun dieu zemle. Ustanova je peudala dobro adeavscvena 2c, mals je optema 28 cekesciu i ila je loceana wTepor een _grads. Sienici dome bilisepribliin podjednalog dlesnog ipshighog 2dcavj, a bili, su sling socioekonorskog seatusa. Kad bi » dom dofla nova oso, dab bi sobu keojnjeu cam Zasu bile na raspolaganja. Tako su uvieiukojima su eifenie dome Sivjeli ina svim katovima 2grade bil proeku iti, Dva su kacasltajnim edabirom odcedena 2a dlje vse eeumea, StanouniciZetverog kata (8 mulearaca 39 Zen) dabil su pos. cupak povedane odgovornoss. Stanownici deugog lass sili eu kao komparabilna © grupe(9 mukacace 135 fens) Zivataa dab svi iepieanika (1) krecala seu eesponu od 65 do 90 godina - Postupek ‘Revnatel doma z stati osbe pristao je soracvatsiscrativatima u provedbi va cksperimentalna cgermana. Opisan je kao oxvoren i jubazan 35-godinjek, koje Uigenicime doma bio u svakednevnoj ince. Seavao je ustanck stanovniea des aca, pa th jew engovoruinformirso 0 navostima u doniu, Reveal in je cele dain. dom Sli ot io je moguée udobnijim i ugednijim, pm je opisaa nekoliko sluBbi koje i stoje nn espolaganju, Meducin, a baie leo su dobiledvije gape ‘spicanikea bile sa ugeadene neke vaine alike ‘Grup kod koje je eebalo pocaenuci odgovornas: (Zeveri kat) bilo jerefeno dase mora sari sebiskcbiti jodi etka Sele proved vrjeme, Raveacel im je ovako procumaéio: ‘Vierbateodlutco spore namie u vabj sob fle lida bode kako je sida {elce da vam eeoblje doma pemogne © prevazmjiaja Vala je odgovorone de nee ‘sposnaces pict koe ice du nar kere eo delite jena ob vam vid jel. Zali kort ow pic id sakome od var dar poklon kale Arden. (Kuias ‘li bfkama krenula je od rake do cake i Sfenicidoma sos sim w veo trebal ont de odlake:prvo, ee epee ne bill dogo, dara ons ko Sele. Sv ss edabal po jedou ile.) Bike su vale ivi ih mofeceandeas sn skbi Jako Sele Jomo net: se sam var ida emo dia pur ced, eertkom ipeskom, pike Gal lmove. Vaslui ks weer Sli iw kin, ako to wap Elie. (e194) ‘Komparabinojskupini (dg ka) bilo je reteno kako dom jako fli i vor ispanjenim i zaniajivnn, Ravnael im je eka: how dst a wI MG limo da vale sobe budaKoljepe imi coro awa ast iin Zell biemo ‘dscdebudetezadovli.Oyjedame dae nafaodgovornose unc cms stan doe ‘mom koji éee se pons wkshtm eb stem, pa fee und se So moteme ‘vam u come pomegnemo io 8m kori ov piles vam plenim ackae ‘Auden. (Medicinska sere je katjom malihbilaka © ealams kcensla od etobe do sob, ju sak} od ith po jr ble.) Bie su vale seta e a ae vod © ima bsga i zljevai Jofsumo nto: Helo sam vam rfid éeme dva pata dno, fecetkom pecker, pila ‘eu love, Jv ems vgn kad je vad red x2 odizakw kino. er. 194) ‘Tei dant kasnijeravnace) je krenao od sobe do aoe eugin eiietina ponowio ie poruka. [ij eek vidjeciu Zemu se sasoje vane ranlike iamedi te dui poruke, Geapis Eecvrcog kase prufena je pica da iaabera Ko Sele i cako a raalizcenazine seks Kone ‘solu nad svojim divocom, Grapi s drugog kara, hex mijenania osalh fora, oda- slana je poruka da ée vecinw odloks 28 nih donijecidrwgi, Takav natin postupanja sa igenicima ova dva Kaa bio je nakon coga adelavan sljedeés ci cjedna. Trebs is- ‘alent cls ecazne kontrol koje bila dana seanovaicena terecng kata bls wxljek na aspolaganju svim Scgenicims dena. U svchu avog eksperimence to je stmmo bilo eke sperimentalnoj grupi posebne seanuc i ponovne re2ene icbiatnjeno) Mjerenje ihoda U ovom je iscabivanjy upotsjeljeno nekoliko metods mereja (sien vasi- jbl, pomotu ft je eetalo neve uvjeuje li ealiiea edgovornoseacku rly ‘eda dana pcije ravnacelivs govors i ponowno ti vedoa eakon njegovs govors bila suprimijenjena dva upicnika.Jedon je od nih primijenjen ea fine dors, koma sa poscerjena pitanja osjeésjt kontcole koja maj Kalikaje te koncola, ce kolo se 2a- ovolnoj akcivno osjdsjy u domo, Na dragi upitaik odgovacale su medicinske secre ns svakom kacu (koje nist znale da se provadi neko istraivanje). Od njih je bilo 20- traieoo de zadovaljsvo, fvors ovsnose, drubelubivost,akeivnose pacijenca w vevi¢ Inranjenjem i spavanier procipine ns ljescvci od 10 co%aka. Postale su i dvije miere alsinog ponafenja Scidenika. Bijetenoje'elks je oh oxflo pogledat fin koi je bio prikazan cjedan dana ntkon cavnateljeva govors, Odeiano je | natjecanje med scanovnicima dome, koji su crebsli pogedac Kolko se vodnih bornbona naleti u ve- likom veGa. Sxigeniei koji su se Sejeli macecas samo su na komadié papira reba napi- saci svoje ime i rej bormbons koji predvidaj da Se alas! u co potudi, pa ea cedulja scavic w kui pored ve Rezultati U table 1 peieazani su cezuletidabivenipeimjenoa upitika. Kxo to se jana vidi, meds grupame postje velke alike, koje porveduja ptedvidania Langer Rodina 8 penicvnim uéincizma moguénost indore! osobne moti. Seni u geupi#we {eds znonsrenih sue ae» poneniepteloge Tablica 1 Sao rezutal uptica ABLE EDU PAVE | DRUGE PRIIENE ora s cesmca POVEEANOMKOMPARABLNA ZKAGAINA Lo DagovORNOSCU_GAUPA ALLA? SAMOSKA SHOE: = + zadovolan ~ 4026 ae on + aktvan +020 1B oA + huryuerova procera tos +039 07 Da PROCJENA MED. SESTAE + opte pobre 4397, 238 on + ise povedero posters ugh paclerats +878 330 A upogeevank gm 4214 “A186 0% ‘razgovo sosobjem +821 Fist Da esa Sebo 464 Da (ages se. 188) povelanom adgovornoeu esis da se onedaj aadovonie akin od ont w Krompacebilno} gi 1 prosene vor od strane inerjuer bile suede za xanowike ecorrog kate Sve a ecalke bile titi 2onésne, Jo vedere diene su procjename medcigkih setae. Peijerice se da su sez koje so procejnl isp Cane bile “sljepe" (oj im blo cedeno), ej isa 2nale o ksi se postupcinva 2, ako biseabjeglesibova pizeranosew procename. One ss weve a se rikor tiedna keliko je cnjnlo ipicivani, opée stanje grupe s poveéanom odgorernottu 2nazs00pobalitlo, dk je od kemparabilnegeopeProcenjeno dps op pad Leow, “kod 9355 ekspetimencane grup (osm jedne ceobe) defo je do pobal anja, stm je 219 kamapaabine supine (6 oso) pokazivalopoxcune promjene™ (Ge. 196). Seigenicl«Zecrrog kaa vie su posed duge Binie i proved vie ‘eemenaweasgovorus robjem doma. Osim tog, ose is grupe 5 poteéanom edgo- roenoide potee sa provoditi menje wemena w pasimim skevnostim, popue je nostavnog promazctja onog Ko rai otblje dora Biheviarane mere dodatno su pore postin utinke koncle,Zaasno vie spina ie ekspeimenclne gripe dello je poled fm. Ta alka w pst kina re nadena ns fisko|peojekei msec dana rane ako se nagjecane w pagadaja Kolko se voénih bombona nani w vu mote u znansveno} studi fniti malo sijenom meron, ezuat sa bi aise animlv. U ie sujlovalo deve anor niles «Zeweog kar, al samo jedan #devgog. ds a 153 Rasprava Langer Rodin iscitu da je nihovo apitivanjeu kombinaci’ anima ispeivanjims, ppokazalo kako kod luc, koji su bili prisijent odcei se kontrole i maci donofenja od luks, davanje veceg oseétjaoscbne odgovarnost,dolasi do pobolifnja seavovs ii pralsitno primjeniajlhova iserafivanja autor jengrovico clan ks: ‘Motesei eb wpotcvis mehanime koji miei siracipe akrove baseman rave il peeipiana odgovornoreeariihorobs. im cog, o¥0 5 ispirivaajeprbsia posojefe ireraue ko edi du sendnst i smaniens Eves ira goewo acbjetne posjedize sarena, Ustac, oo icraivanje pokanue da veagenjem mopudvont oli ‘ani {oj Komperentnos sari ovobuma aeke aepucene posjdie scaenja snaps bi edgodene preokzenute fk i prevenirane (et. 197) Znatenje nalaza i novija istradivanja Viecoiatno su osjbai primiee vats nslaza ove sea dali semi aucotiu svom slitdeéem ierativanju provedenom na iti ienicima i v irom staratkom doma Rodin & Langer, 197). Langer iRedin vali suse w kuda Acden ossinaest mjesech ‘akon prvog isptivan, keko bi pragenjem wrvedl jes li uvjett povefene odgovor- ‘esti imali nckih dugoroénih efekaca. 2 pacjente koji su jof uve bil amo uzice su rocione lijetnika i medicinskh sestaa, a jedan od ancora (J. Rodin) odetao im je i pre= vane o psihologi i scacenju. Registcan je bro Sena koi su dol na co preda- vanje, 268, Diaper, (1996. Compeomite, massive enategemen, th facings h ducurinn af the mech ‘in used omit the chose svaable co theelder adlsechorpil own f linia Nes 515) 3252331 : ane, 2, Caplan, &. __-povetl eli jes aeaarvenim saatom, vuebNost 7 i aoa pat “0 2 ea FA 7 Metoda 8 ‘bratno razdvajanie. 65 Ne cemela 09g lng ishasva Holmes Rae nail : ‘ tomas aan 8 ie dogadaia koje livdi obiéno dotivljavaja kao stcesne, jet od nj crake dodatny psi- ‘st sag Elna ob 6 { helo plagodbs. Ta lic cad ila presenian 394 lpkan, ol ah ja i 5 epee 8 Crafena da etl txic a popitaproiene + obicom na kala ss ks | 5 sect ° doguds ero, Dig scvsne upuce hour pane obi gas 5 Srp & ; w- oat ny 6 Kad odes bdove, wpa elo ree kao. Tos odoin este i ry t itv emo ge se mae pine aa uno soi wean ge " ria roy sce & [eke se osobe lke privikava ma promjene nego drugs; ncke se onde priagedsesjs | ne ‘sekguae tee 3 c fosebo io gato to mo nu ake dogs, Zing apr, eae od ‘ ow nu aba 8 : | ___ Pret te kpipan paspode a ek ogame Bal pana 13, tompniaads sos 8 I Staves vedere of 300 Dok role ole Eee, male Zao i bores reeston ae 3 needs wc mang prngedbe doe? Hat iu plageda sath we i ae ? Srebiiog pete ” ie semen". 23) 8 fone et / 8 ' f Porro rat bata pao s I lspci je asin eetno da svar dogedsiu peidodsiy adrdens bodowns ee foto una To oto x ‘tied, keh clan vodeo ou bak, Ako smacaja da ek dog ent 2g tapentnnnn 0 oe da 2 i vite prlagodbe nego brak, cada ée mu daci vite bodova i obrnuro, Zac je edeedens 2 ‘ramene egovernos na psiy 2 | Provcimprocena x weak esicy ne poi podeliena 10, kalo bis odd bo} 3 sh og od ate 2 ! Sedove na poednatneCxice a is Evan onan ostonte Fa (Ono je upivnje hort jednotzvna I rama mecads, Vein i wednot s Sng pesae a z i f= et evan bila eatin pine’ mecnog nsrment, osama z sei rn s ] hice rine pons jt rag Breas ete sara 3 Lie ron ome ja 2 Broom ost na x Revultat x prs sateen b _ lea i Brrr ids ene rae 2 [ 1 eblic 1 navede e pops 43 cangcin ivaxnadogudsi, poten broj bo 2 brome met ano 2 { ova eso sore edn da pan slutentaavnfe Moto wee de e Boman fat) 2 ‘mt rage lees protejnn kx aces dog, dl manatee sana % foes vetoenmaeyresting ® . Sta proclenena kao naan ena od dogadsa ra pop. Prowse pops, # omen sca atin 8 f amie Gece da bi dij Evie esta mato esvrereni ko bi edatarale a Mpa dg anes 10008 " konorstepromjenc je ruse dogeileod 1967. godine: bite vn of 100008 4 Borie vraiana sar 6 rick meaod 100008, Viejo peinjeéiee da sve dogndne ne bam mol ar c Sn vpernenmiane i (ac negations, Prema defini sesa Helmets Rabes, ka govos 0 pow s. & rans 3 i ponovnom pihalfkom prilagodbom na neki dopa ai dogada oper Bob, e Bat 2 ‘vjentanja i praznika, mogu biti scresni. & anja wri zakona u Kako bi proj aalednote peje, tives pill pine w koe aan podslupina i cede kotlitali shove procjene pojedinatnih Zcaicn, Neke od ch8 ‘erdeset manstveih stun koje su promijenile phology podgtupa she su as uepocedbu snuih sa fenskimn ispizanicima, sama sonia & bak vite cbrazovaih ¢onima kei nsw pobadal koed,bijlacas cnc, madi so seacjita,osoba veg socioekonomskeg, seats + onima nize socicekonomrkog st- tsa, religioanh s neeligioznima ied. Sve usporedbe ch podgrupa dale su vlo isske korelacie, pokazuid visok stupas) slaganja med ispicanicmm. To je znailo da ile resi Rabe mogu spribvatkvin exon wvitena peepotavic da te ova cece ‘mote spbliineistom codnodéu primjenii nave ede.” Rasprava Holmes i Rae pimjeta uso) rsp svi Hvotnim, dagadsia a8 psu poo jedi ema. Sali p adn od ch dope pj wi “oro Poedincs, labs sori om erat odeden roan) priagedbe,premjoe i use ‘ania "Nagin ek, “na promjeni i posteg seainog anja ae po hoobkor znaéej, Zowtisa i secalna)pofelno” (xt. 217). Te je peo comaéeno i asta ncke dognine eke one mega lnerpeera: pono, + drage egitim ale ob lth prrdbon promjenetnrvn ces. ‘Seite re dou tlana coma isativane koe je dovelo do ceva eco 22 neem tivotnog ess. Ako je elie sa est sakrice ns ppisa sve ivecne promiene kgs peslgdnh 12 mse: Seala prom ens ir cdeden | bo Alva, koes ao naval dni itn promi J22) Tests ve] cape es ‘ih edn pacer debi procena kaise hj sce doi, Ueto sah Sadkad se oun erofno vam sein a eo neds, ane? Pa ono one dsc eeadene neat bro bodov ima 24a cafe To jena kaj kaj. bile oo ro srt Ell sana bog eg so avi mer’ intron Kako bi odgovri na opitene, Holmes Rae enna zac na acl Les vice = proien ponovnepllagedoe, ves edn odvojeno neal ipa oS nos ied selec jejarous pie bole Kosnija istradivanja Kasnih 1960.ih godina Ljestvics poncvne secjalne prilagedbe pofela se upo- tebljavasi kao mera insecument w mnogiz ispcivanjima odnosa iamedu atc j bolesi. Veiiednotsliestvice cemelila se na ezine} sposobnesci predvidania pojave Doles na cemals ukupnog cenulasa w esti U potetnim istadivanjima bilo je zacraieno od nekolike tsuésljudi da ispune jessie ponovne socialne prilagedbe (LPSP) I iavjsteo povijesti svojh bos. a slic | graidi su prikazani op malas ih ispitivenia(pogledajce Holmes & Masuda, 1974). U drugom isteativanja, peovedenom na marnacikem ozcblju (N=2500), tdredene su pmotu LPSP, a peje njihova ulrcavanja na beod, ivocnepromjeneu plo teklih 6 mjeseci. Tickor G-enjeseénog boravea na brodu oni s manje od 100 jedinica £2? eves sau prosjelao 1,4 oles, oni sa ZP izmedu 300 i400 mali sue peosjeks 1,9 bolesi, a onistezulratima ed 500 do 600 pati su od 2,1 bolesti Rahe, Mian, & Gosia iota 79 baka minora ite Sika 1 Odnos izmedu jena Bot promjena ibolest a oro ‘Aceh, 1970). Tjekom godina ce su, kao’ dcage studi opéenito podefavaleevednis Holmes i Rahea da LPSP mofe biti od koriteiv predvidenju eles povesanih ga stre- som, Nalazi koje smo ovde pikazali mogu vam dati neku idejao-znatenjavateg rez aca na to escvick “Ratmiflaite © svom senulesew (nacatto ako je visck) kao o poksascelisstesnosth valeg Bvota, te ourjecajs koi bia} stres mogso mati na vate adravje. Medacim,prije rego Ko se zbog cogs zabrinece, morame spomenuti nekoliko smislenih Keita ‘ypuéenib LPSP ajexino} mogudnossi predvidania bales Kricike (Ockada sa Holmes i Rahe rsnvili svoju Ljestvicu ponoune sceijlne prilegodbe, mnogi se isvativat iran svoju exbilinu zabsinorese bog ejexine o¥natti | ebljeest (jelovie peegied ws leeika popledsite u Tayloe, 1999). Jedna od nsj= alieniihkriika odnosi se na ll judivanje positivnih i negativnh Svotnih dogadaja & ise estview, kao i ubjutivanie dogedsia nad Kojima imate konszalu (dyed koji st posledica vateg ibora, popu ventana) i dagadaja nad kojima nematenikalve kon- trale(poput sme pisel). Iseafivanja aa pakazala da adredeni dogadai koji so 08- ali, negacival | ievan aie koncrole mogu w mnogo velo} mieri predvider} pois boleh nego Bivorne promjene koje su pozitivne i mogu se koncclia ‘Drugi evede dajeHjesevie pogreina jer ne uzimau obit intrpreacjnpoiedinadnog dogadaja. Odlazak u mirovinu mote, na prime, 28 jadnu oxoba anak kaj ier, priilnyizbrivane na uc, dle ée 28 nckog dingog to biti oxfSbadanje od “eréenj" “Jedan je istrafivad emaceao da bi mnogo coEnija bila liesvica koja bi pojedinea ommo- ‘gufavala da oona€i dogads)irada a neko mee odeedinjegove teow li cftcima (Co- hen, 1983, je aia raavio aku ljestvie, koju je tava Ljesvica pripirans ssa)4 100 ted nonchihstbio aes0 poe slg U pitanjeje osm toga, doveden i nin na kojije LPSP povezanas boletés. Kad se provede brifve satzcidka snalins, cada je odnos iamedu cezltaca w LPSP i oles ttn debt cumati stro oko 10% coral vasijacia medu liudima kojserabelijevju. Dirogiinsijdia, ako piace 1.000 jo kako bist wel tke es ekem iadih & rajesec eazboljet, uve Gece velike vac w ineividuaii fakrorima koji dovode 4d bales i njeaina izostajanja, Kad bi sv ci ud spunt LPSP, vel bite 8 0 rib mogodih raslogs 2a promjenu adravstvenog stana raul! u EPSP eumate samo ph 1096. To jese stack unadajna Kocelacja koja pocerduje sposobnost LPSP da predvidi poavu bole, meducim, ca korelacja pokazuje 'ds co predvidane i nie Fasotas dobro, Deugi nazin gledanja ota} odnos bio bi kad bitmo useirdl da ako poansjece neti cesulrac w LPSP, cada moter predvidjei adravseveno stane ce osebe balje nego bez cog rezleac, ali samo malo belie! ‘Dalle, ogi bisceupicei ako je LPSP coiko kriiican, zac je onda vopée vena faaicose niles: u ovo) kis? Dobeppicene,Sjesice eda se 2 nee va oekitsv po wes pihologie Fasnje pokszlo da ise neke nedesteke, ali cofpak nije umanile {cjeaj oj sf iseradivana imal na pale videnjeIudskog ponsfana. Tako se {ov} tad Holiesa Ache, kao i nihovs LPSP lesvin, xmas tim ogranidenjima jot use ‘eos! kao popularan inscrumenc 2a iscabivase xcesa, vee vide od 30 godina nskon icra nastenka, Novije primjene {akose aj aja no nscarene sje ee sr aj upuctljra Lestvica ponovoe socaine pragodbe, Koo deka ek poiede popolrnan ve lstviemnte pout pascal © 367 staivanja kes iemeds 1597 isedie 2000, godine kaj ovo tdene lo ak, irala mesons Rabe cee’ U oa ns naveden oso edn eine ae eo tom sede blju bilo ZelZe citirano (pogledajce rasprave o Rocterovu radu u sljedecem poglavlju a zn Sin pestle ccanc Holmerove Raheovelsece meter rai 25 dolore sae geo uposedje va deseeea. Ovdje ne mogu over ea ak ‘epeetnatncsm vor tik ativan a emo samo ite spemenut nelle Elana Lak hisne pre op ton sono ath eratvat podria {aja se uporeblsvaLPSP. “Jedno od upitvanja koje je ull LPS? bilojevrnjtene na uvedivanjeodacsa ined divocnag sss | spotebnoe:suesvens 8 poveeanom lenom ei povreda od sari cabs (Pevensey 2000)- Ovisuisatvaisporedivai 11 pens $ prjslomom ka aliénom aepinom star esos ber pilot, Nov so als ‘oka une med Boj ivr promjen i prilema kaka. Vide, dhl, Tako srs doiljen ut bree Eivore promiens ne emoguteva sine prednidanie Boles ee drug deavarents sais koja mogs bi pole beles ii poet. U veikos istetivnjs #82 700 namiefenica deine uprave v Quebece Hol meso Raheom esc bi je prilagodena ts svrdivaieveze ted ospestebe ovat i motivo 18 droge i sttesa ko ingusika, hoa je, motda nei na njhovo ienensdeni, i urvrdena (Goorbonnais i sux, 1999). Ovi su iseaivati nai wate anadsina poveranosiz- ‘med upocrebe pshocropnih evar (ape, arihsana, kokain) i stresa n pos kad 0 deugi potencjaln Zimbenici, popuc socijsine podstke, doi, spole, rine obra- evant rian snimasja, peje alkoblaisjelesne avn bil konrlics 5 konagno,jedna vain medu-kuleurooika scudia dovela je & cane vljanose priziene apadojatkih define i ceo seesa ne ezlfce drage keleare aang 1996). Korisedikeo prise ei, ancor je veo da se tak ile tres ne moe Jako prevesbdeugejeske 2a ierativate 0 nezapadojkim zeal predscalia, problem’ (ce. 25). On, nada, eve da poeta pocpésveni aapadjetkog shvatenja sera zahvaéa LPSP mogu dai neon sku pritode dota esa. uvelikim lilovima syjecske populace. Tako, na prime, lind koji tive w cv, heist keleorame, popos Indie, Japana il Ieaea,w koma je dobrobic gripe wainia od do- ‘rob poidines, moda datijavaja manjeSiornog ssa il kao sesne percipeajs sesvim droge dogadsie ed anova zapadniatlih “indvidvaiideh” kulcuee, pope one uSieinjnim Ameritkim Defsvaia,w kojima je LPSP i nasa (esis ae pravu ocim kaleacalnim varjacjama pogledsjc wlanals 0 Trianisovs radu u 7. po- alain ove kiig) , sale primjene LPSP 0 koja moteme nei stséne radove udu, ali nis time ‘sceplene: pubesie,imanoledke zeskcije, postraumarski seni poremett ix _sacanjkog poise, alezaliane cece, a gradi, ejabeees,sspch ase ed cine, kronifne boleti,utinke Pustiniske oluje ne supeoge i dees wenika, infu [HIV vrusom AIDS, piholofke ufinke prrodnih acaserof,rastavai 3 oct teenie, Zakeliutale Ocinos iemedu sresa i bolesc, ako sevaran,slen je kompliciran predime spc van. Rah simara da osin jednostavnog cezalcaa u LPSP creba a predvidane pojve psthosomarske bolesi uaeti kod sya oxobe u cbzr jo nkoliba ktora: 5. Koliko se iskustvs sa seesnima dogadslims imaliu profes. 2. Vale veicne suctavanja co jes vabu spescbnosepsinolotke cbcsne u vijeme ‘Evocnth secesovs, 3. Soagu valh fiaioloskib sustava (pope imuncloSkog) u obrani od Hvoenih see: sora s kojima se ne rabecepaltola nose 4, Natin oa koji se nosice s holes kad se poavi (npr. pribjegavate ponsianinsa koja pogodujs eadravlienj i eetice mesizinskew poo Paihologija i medicine, radetiasedno, sve su bli razumijevanju psiboodee sar. Doles. U obs je podrufa posalojasno da uspjelan eetman Boles mora ‘ld ejlu asobu: om elo1a Cates nonsval stlio lae s» joni plage ‘Ama, P (2993). Cites adasemene dior: Thee, hypotheses, and empl supror. “ioral f Marge ats Foil, 38,2338 Cohen S Kamar, T, & Metmelien,R (1983) A global menace of perce ses, jem ‘Hulten Sil Bebe, 24, 385-396, Gali, Ferg A. Calan, J, Duchen, Fs Music, Mico, M, Baldweg. Ty vena 'G-(1993). The ppchooclimpace of Toco in gay men, devpuses, tnd bees: Cone invetigaon, Brit Jamal Prin, 163, 651-638. oles, TH, & Masads, M, (1974) Life change ad llesssuxepiiy. In BS. Dobeeawend ‘BP. Debrenend (Eds), Sree ene Thi otra ay, New Yor: Wiley ‘anni? (1996) Ciet-ciralinvesansions of sre: Conepe tnd mehodlopal consd- rns Intentional Jal of Sie Manager 3 (), 25-35. Bouiboai,R, Briton, C., Gaudet M, Vesing, M, Vines, A de Greg Job train and prychoropicdavg wt among mbiecalar woe Wek an Sis 13 (, 299.298. 2 Nowe, & Un G, (1993) Chon st a mito of acae se: Tin ete of rare ‘Huger of plied Soil Peale, 23, 1263-1284 Pareon, M Alera, J, Aug, A. RabbingL, MacXerie, C, a Carel C. (2300). Mot ‘eevee we aneceant co hip Fea Jnal of Trauma neti Cri Cry, 48 (6, 1096-1100, Rabe, RH, Maan J Arthur R (1970) Prediction of aeaeftare ea hang rm abject receding lie changes. ars Peete Rech, 4, 401-405 “eylo, (1999), Hea poebabay. New Vo McCaw Hil, MISLI U NESWGLASIU Festinger, L., & Garsmith J. (1959) Kognitime side prisine posicsnost urna of Abnormal and Social Psychology, 58, 203-210 Jesceiikad bili peslen et il inti neo ose kesilos vain stavow alll pee ‘vaznim mitlenjem? Kad see se eko ponatali, case dogadao vatim pravim seavom ii ifljenjern? Nea? Dobro, mod nt. Ispicivanja su, medutim, pokazala ca unckiim slutajevima u kejim je vale ponafanie bilo w euprocnost valia stavom dlazi do ‘promjene cog stava, koja emoguenje usuglatavane svakim ponalanjem. Na primer, ako je neeaosoka prsiljena(cahcjevima eksperitneneatoc)oxchati gov u silog sta- jalee koje je w suproeaosisnjexinima vlascicim miBlenjem, cada Ce se sevavi gover pika pomakaot u sjsu onih koje 2ascupa w svom gover Potetkom 1950-ih godine caliia sa npsivania cumafle ove pomsk a porlie- ica (1) mentalnog uvjetbavanja govoca i (2) procesa crakena negumensea w prilog _paslnog sujalifca. Te su rane ceorie smaceale dt ipicanici, vededi ce mentale 28 dake, sem sebe uvjerewgledice koje ge w govoru zastupari.U skladu salevin rasudie vanjem provedena su dodatna ipitivanja w Kojima je ispcanicime davana rowan naknada 2a detanje govors Gi jesadefaj bio uprocaa ojihovim stavovims.Sseabvati Got itn 183 su ofckivali da ge veéa nageade kod govoenika jeszvati{ veéo promijenu milena (Zoatilopitno, zar 322) Media, L208 jedan od brojash primera koi pokanajs kako jena cemelju zdcavog cazuma tefko predvidjerljudsko ponabanje, uevedeno je upeavo supromno, Veéenagrade izanvales9 manja promijenu stavova nego manje nagrade. Na ‘camel ceo wena koje su a 0 vejeme bile populacne (opersneno uvjcovanie,ceo- ‘a pockeepjena ie), iscrativaTima je bilo efko procumatic dobivene reaulece. . Nekoliko godins kasnije Leon Festinger, pabalog isceativad ns Seew8lifeu Se feed, predlobio je vl usecajna, a danas isavnis eon hypitions diame kojabi mo= ala procomatiti ove neoko protaslovne nalaze.Rije® kuin odnosi se na mentalne procese, popoc mis, idja, jediica 2nanja, savova li vjeovanay ace disonance jed= nostavne oznaéava neuglayje.Zbog cogs, kale Festinger, vi cece dative? kognitivme dlsonancu kad simleane imate die kognicie si dva kognitivns sadaja kj su psi- holotki pocasiovn. Takvo staje seaea nelageds j aces caalifiteg seupnja, ovisno © ainsi te disonance w vatem tivora. Ta vas nelagoda tada motive da neko pro- rijenice kako bige je een Budud dene modece promijentiswoje ponalane jer se ‘0 ve¢ util ii jer so sicuaiski pris’ peevelik), i eete promijenQi svoj seavove Fescingerova wera inrasl je iz ivjekesiao glatinama koje aa se Ble Indjoro ‘akon pores 1934, 20d. U pocnuijma izvan onog pogadenog,pectesom glasine predvidale nove poctese veGe snag, Koji €e aahvarti joe veda podeutja zemlje, Te #3 slasne bile bes iealvog 2nanscvenog temeln. Festinger se pitao nate jad Hee eave ecastoftneideje koje poveéavajsanksionnose. Svremencm muse palona panes da ce alasine moda ne povetavaju anksicznost, vet je opravdavaju. Dragim ejetien, ud sub sko peeplaleniinko su Five ivan ugeo¥enog podtatia. To je dovelo do pojave kégnitvne donance, jer so zastafujude mis amis bile w nesuglasis'spomanilea- jem bilo kakwog znansevenog cemelja 2 cj steah. Zbog coga je Scene glsina o jot veo) kacasttfiopravdavalonjihoy sera jsmenjvalo dsonancy, Oni su svoj videnje sje used sonim Ko su ose i naginom na Kol suse poral. Teorijske pretpostavke + Festingtt je fnio ceocisia precporcavku doje u nafem draw wobifsjeno da oo feo javno eed biel od ara onome ft privatno mislice i sjecjere, Zbeg toBe, ko vjersece X, a javno cvedice eX, dofvje Eece nelagedu kognicione dena. Maducir, ako 2nac da su ctslosi vate cednje ©ne-X opcavdani priiscima, obedanjima nagead il peijecsjama Kanjavanja cada ce disonanca biti smanjena ii aklonjena. To nati dato ve sve nedesjedoo ponatanje semaccacevlasttin iaboror, oe bei veea vals disonaace, Jedan od natina na koji motece smanjiti cu neugodns disonancs je da peomijenice svoje privatno stajalifce kako biste gs uskladli s vali poosfanjem (anofenjem rede) Festinge je uscurdio dae promjene wscavovims i provudbema bei njvede uz velo isoranea, Zacanite na crenseak i razmislce o come. Pretposeavie da vam jeae ae 1a dst znansenh sto koe su panei psiloiy ecko ponds mnoge novac ako bise juno njsiaa kas soprora vai Tarun najlia i da see onc pial, Zim petpoxavie da vam neko dogh Jel aca aati vam 2 oa stv malo nova, i ia se i rjedno era pak a co prance U hoje desta va isonanc iinet? opie je ds ofekjee vide dsonance ex manieponodenog nov, ee ime nesklad incedavih navovvateg onan vei Prema Fstngervoj tori vle ese _Tino milenj vie promien de ponuda maj olitne nova, Poleajmrkako fe Tonnes or pomed veg tradi James Calsith eens wcesteanje ead Meroda ame de we seeden kot je opin weds hole pb. com se soled seat da senom stsesta bade spite ein pilin EeeEncacme Neoplasms pet ako sa aredene alte sce oj provece cei potiedilomsi ster pus ean kj eee sts avs pone piucs. eam span exiger Carma, aoa mgs dag cam apeenine, peavaswia ries ne modes bet panic rb tomogle uct au sfoneedgoor ivan: cbiveni ea Sees “Sgiava Spin spitanka sujal 0872 malar os it pak Sin pabelope : : Bola iboracos undo veer (ovo sia aber je i ie otisn proven Ree vm degen cen de {Ssroga nege mora pede da sta Badal eae preorat nee ems Erpeiencae tus obujcva cae a drge rei fod jaa ptelogo insures ome a esc ao pani p aio ad aon sh [ant vetsperinentaporsegovartessiudi Nakon age bie] dca : ed vse saves pias 12 tales +o es sea dae pesca seh, enor pure vlemovima, enn lca ope pnite ed Moai ‘Sinko slniom branes Dk vas chspernecnan ade depos i opetom wry 30 muse pone mua Zam ae lie eos + pred ws vi pote 8 pervaeuen Hina Sa eve sd ra od th Eno otenee Ere ge user enale na sta ce onsite a Sinden 30 mute! vam 0th eae drain, je pre or S052 isda fle pos Keo eo sx kay i atv tb feta ep tank Lidl kjem fin palo agar ie’ News sume ceveslotis da suc ch expel nn Nato ju ecnle e awe, priv fe otto capri : opitie sa avames bil spose sc cee size, U Kona) ese isptan su po sera sda bili dren a drag gctrons gle 3h Seo stents spa obvi ein a eipemen a peoo sv Osea Spin iso manent jo al en dane skapeimenane manips uta istvadia 185, {Nakon fo sav, zadackeeksperimencator im se obracf kako bi im navodno pro- ‘umatio seth ipicivania.Svakome o@igpianiea rekao je de spadae gropu A, koje je ce zadatkejavdils bez ikskwih prechodaih infooracia, dok su ispceniclw geupi Bn pied dob ops zadaraka koje €e morati2vodic,Besperimencacor bi ispitaniu 2 rekeao kako je grups B dobila informacie da eu 2adaci zabaval i zanimlji, «ds im jece pporlacke dao student koji se predsavio kao ispitanik koe vet doveio ce zadatke. Ne- ‘ote zaboravit da ailea od svege toga nije bila istina. Sve je co bilo izmiljeno kako bi liedei dio wpitvanja djelovao sevarno i vjrodoseojne. To je deugim detina, bila Inna priga, ksperimentaor je zacim na nekaliko minuca iafao ix prostorie. Kad se vat, nastavio je govort, ali je djelovso nekaleo smecers (nesigueno. Protamatio je isp cane, pokazsiuti da mu je se co pomalo newgosino, da se scudent ko. abigno infor= ‘mica ipicanee iz goupe B eaxbolio i ds sad imaja cela pronat!zamjeny 23 nega, Zavim bi elo uljucno piezo isitanika bi on bio vljan okljuiti seu eksperiment iin Formicasipicania iz grupe B koji eke u drug) proton. Eksperimencacor je nekmn ispicanicima nudio po dalar kao dagradu 2a ojihova sade jelovanj, dak je drugims nudio 20 dolara. Nakon Sto bi sptanik prisao, dab bi lise papiea na kojem je psalo Za grup B i ceks:“Bilo je vio ugodno, dobro sam se 20> bevlao, uBivs sem, bilo e xanimljve usb uslivo”.Ipieanik bi 2atim dobio bile t blo 20 dolara i bio odveden u Eckaonicu na suse s dclaneim izpizaniom. Zam a4 die rinoce bili esvjeni nasamo, nakon ga se ekspecimencator vratio, zabvalio spi= tank 2a pom iedveo ga proscoriu za interejuiranje, gdje bi ga ispicveo ocometco nisl o zadecima u kojima je suitlavao, kao io je ispeivao ispicantke a konerolno} scaae ‘Ako vam s¢ cijeli ovsj poscupak éiat pomalo Kompliccsnim, on to males aie Sadeco refen, bile sa ei grape: jedna je grup 2 laganje o zadacima dobla t dolar, opravdanje xa —+ ditonance —» promjena sajalttia stajaliin ovrakonje talib like Pitanja i keitike Festinger je anciipicao da Ge jsrativati Bie su teorije bile ugrofene com novom idejom pokutatiliiirati alaze i ponvaiti 2a ih alcemativna camatenie (pepe ‘meocalnog ponavljanjx i iamishinja boli’ argemenata, o Zeme smo govorli na, _potecku poglavla). Kako bi pabio tae kriike, Festinger je iran ssrete lina je” 'spianik lagso iduéem ispitaniku. Te eu snimke cada protjenjvala dva nesavisns rocjenjvats koji nisu anal koju grupa (1 ii 20 $) pracenjuj, Seats analiza ih rociens pokazala je das loti anova sh deja grupa nis razlikovale i po sadetaje a! ‘po uvjerjvetsi. Tako se dobivenireyuleat! mogu protumagi jedino pojavor kok je Fescingee nazvao kognicivaa dsofanea, ‘Tijekom godina, nakon io su Festinger i Calsmieh demonsiiral’ pojava kogai- ‘lene disonance, drugé su isttsdivati, ne odbacujué je, doceralinthove ceocja, Raz- lites pobolianjaprikszai sa Cooper i Fano (1984), kaj sa opal dei: koraka koji nudni da bi kognitimna disonanca dovela do promjene stava, Prvije kar da ponafanje supromo tava izaziva nefeljsne negativne potjedice, FestingerovitCerlsmithow spc ‘ani moral so lagat svoj kelegatoa i nagovorit th na sudjelovanje u dosadaom ele sperimencu, To je inazvaloceadene negacivne posledice. Time se cure! i z3ito ako rnekog pabvalicezbog odjece koju nasi, kine vama nepocinosliva, va sav prem to jedi osaje nepromijenien, Drugi je korak da osobs 23 negacivne posljedice mora preszet! osobns edgovor- nase, To obiéno ukljuéuje moguénese idbara. Ako ste odabreli ponaganje koje nije a sklada svabim seavor i koje dovodi do negativaihposljeica,dofijet cee disonance. ‘Meducim, ako was necko prisijava na to ponatanje, vi se nedere osjeai cxobno odgo- vornima, pa neée doti do kognicivae disonance,Iako Festinger i Carlsmith w neslova svog dlanks kris isaz prise potest, ispicanici su vjerovali da su nhove akeije bile dobroveljne.188 Landes! anctvaih studi hes promi piologis ecurci kocak je da osobs mors biti svjesna da je dodivijena pobudenosc uzrokovans Novije primjene alii ancl de demonacia pores Feingrove i Crlomitbows e- sae, U ees snimiivam iknn eaen iaefiaplin 12 pool ako su wpe axl poy i negro mien penn ‘renin pina (Alsriin Wye, 2000), naan eed beso Sra rae ffvane seuderars cnnpuliane powace infamace Koj i sri nvodrim prod rats azo proeleo eve bre vw opitinim apie, Bagi eo, prema Feng Catbithore tcl) kognsine daorans, percep pana SS pat Silas svi roi nernjion neve ede ove we pe aie a badotncipujvime be abegnuspxenejulnaKogitns dence eta he i pep vor pone Us rnin gn aitinnae eh ge senance pole cateie pone de vii eogaa sas ny vs dwar droga nakon ono svi oben progea tz a hj se Tet od akon eis propio vn pod uesem dog Alby fur, 2000 ‘Mtn verletoaovg pisejenog pulse edie be nat dni ‘eit oul soso pod ance dogs wea a tage dng a} san nihows speabnae vine pendence, Uovim natin Fningsos Carnichoeceora pono ira dj ulog ir vlna pod uejoncoga akon io sven gata progam edvikvaje guna sere veka kina negdie kogivnedsnene, oj se mie ates ei velcin psalm sis otc dog ovo tse aor nj men, ov i motivo 189 {ina ea, jdno velo vain ispitvane koje se ernelin Festingerovoj coe keg nitive disonance, proved psiholog Elioe Aronson na Kalifornia sveuilea u Santa Cross, To je istr8ivanje smjeceno na mijenjane iitnog seksualnog ponadanje sede ‘ata (Shes, 1997). Od seksualnoakcivnihseudenata zaraieno eda iatadevideoporuke seme kako prezervativi mogu smanjii ak od infekeie HIV viewson. Nakoh 0 3 scudend nad cave pocuke, polovcasevdenaca podijelena jeu grape | povaknuta na fsprav 0 come 2abco seudenti Koledia odbijaia upotcebu prezervativa. Drugim seta, ci so ipicaici moral priznai da se uijek ne ptidefavaju porule hoju ma "upravo pociali svojim videoflmevima; moral su se suotsi svlastizeas hipoksjom (Oneal seudenc oj su cakoder rac vdeotlmove aru bil uejutenia razpave, Kd je sim seadencima bile peufena prilika da kape preservative, sevatno ih je kupla 2natajno veé sroporcia on iz geupe koja se suotilas vlasticom hipoktiiiom nego ‘ont i grope keja je same radia videopocuke. Jo je vadnie da je ef mjesecs akon ‘gs, kad se sudeot bil ncervjuicaniu vei sa svojim seksSalnim ponatenjimns, 92% serena i rope ka evo aspaveinjevilo da koi prezervaivusyakom spl roi odnosi uusporedbisa samo 35% onih kojistsudjclovaliuiacadivideoporsa, all sa moc jayne pranasi ponaSanje koje ale bilo wks peopagicenimn savor, To is insan prime kognicivne disonance na diel. Sco ste vile piiljen suoti 4 ne fuglsiern inmeds svojih uvjerena i vjerovsna i og yonalanjs, co Cee vide ditonance otis co ere vie biti macivcan promijenitisoje ponaanje. Accnegg, koji snag ‘tite vsinoss kogoitive disonancew isazivanjustvani ibeviocaleh promiens, ke “Vedina nae t8lno pons hipokci, je o ne Zlimo wide. Ali io vas neck ma Seta da se im saci, ada vibe ne matete samo edmahnaci razor (Shea, 1977, se AIS). ee ‘bccn D. Wy, (2000). The cognitive impsc fps: behav nluences on ble, et ‘ode, an fotusbebvicldecsins Jamal Pali ond Sal Pray, 19 (0) 522 ‘Alben I Stang, J» Gop, Mt, & Gf, F (2000 ic doug and ving: Peeviewence, be Sis acide melvemene among a chor of cstes oualrextment diag em Drop 1d label Degen, 381-2), 197 208, : Coops J Fi, (1986), new look at dsonance theory. Benes (88), Adens xe ‘Princ ney. New York Academic Pes, Stet, C (997, June 20) A Univesity of Califnispythlags invesignes new approtches co ‘hanging bunts behave. Ch of High Ete, 43 (41, AUS Svar 11993), Working bade oes: Beso inencve vale on force of instumencl c= ‘pouches Qe ora penal Pp Sains inc pote Ps ebolegy, 46, 11-34. a om| 7. LicnosT ‘Ako si poscaljace pitanje "Tko sam ja?" cada poscaljace isto pianje kao i ps- holon boise beve lignoEeu IserafivanjeHnoe! nas otk one indske kerakeris= ‘ke koje seal oss Fine jedinswerom, ve odable ce kacakceriske dolaze. Kade bihevioralni znanseveici govore 0 Iiénosi oni obiéno misle na Kvalicete koje su cele civna sabilne u ralivim siacfrea i dosledne w veemenu. Ono Seo w este ne rijenja 5 svakog dan, svakog sjedaa i fak i stake godine. Umjeso toga poscoje © ‘vedi svstnx odsedene scsi kese ut tesne i predidlive, Za one koji se bave lifnoker Lpravo je najzanimljia ea predvidliivee.Tijekom godina psholon! su piesporeasl poscojane sotina exe liénesci.Oveéiniod aj slik se raspraialo peepcal da vise lopée nije jasno miete i one neke caalike medu liudims, Ponovjeno je, medutim, ‘worséeca de eek fakcori predvidsin odeedens smislena posalanjs. Tau fakroci aifeu Ovog posleva 5 Prvi eekse esspcaija © slavnom jstraivanju Juliana Recters, asmievenom na uciedivanje esta na kojem Idi vide moe u svem fivora, Nek vjeruju de sa njthowt ‘Guori pod konsralom vans fakeors, pope sudbine, do: deugi mile je konscola ‘onutsrn, pa se nazi ajihovim olseicim rokama, Ta kekwodn vanish natyprot tenuctenjoj kontali poksnala ce stsbilnim i vainim Eimbenikom u odedivana vale lino U sedegem eekseu prikzane sw posnat isteazivaja Lawrencea Keblbeegs 9 _zavoju moctlnog diel lize, polska pronalatenja odgovera a pcanje 2380 51 ‘neki find moraniioddrugih, Teebvekst govod o uecsjne| ssaiiesa fe prea ear 8 ono Ko danas svi poznajs pod naaivom tip Ai ip B lita, e o tome kako bi ‘orabe tips A mogle bit kloniesréanim bolestima, Ina iu, nov iieuzeena wzjecaao Neste ole poradaju ude poseia su pogresaa koje ie. ‘1a Postal uspetim pare je ulienog ta rte tne nr nia lo mao obra otrag pos ovis dam ofome dase Bove nade napravem jest pave vem, 182 —Vetin fut ne uve u ko] su ow 208 po koto shri dbpadaa, > Zaprevo ne pst nett tho an “da. 22a —_Kathada ne mag svat kako le eae dooce oe dovan. Posto neposedna vara red olive mag una oes koje diam. POPUNUAVRILE GESTICE 72 ‘jaca iad neo eh ce prone kana > _Vetin elas danaajom dco poste toa Soiree svenu popu 42 Poste ko jedriostavno sku dob, - D____Uerakome pose nest tra fase) a6 Reaultati Sada demo navest satee nalare Rocterovih isteafivania u podeuijima koja smo nabrojli (Pogledsice w originalnom radu ejeloviencaspraws i spciitne navode iz li ceratate ast. 19-24) Kockan Rotts jeopisao iseabianja kos su ipicivalasklonosepojedinacskladenjunihov lokus kontrole: Ta su ispicivanjapokazala da su osobe kojesu pomoée LE iscevice bile iMensificirane kao internaleisklone kladenj “as sigurna", ce da prefeiaju umjerene loge. S deuge sane, eksternaei sa skloni ule vie novacau ritgne oklade. Osim toga, ekscemalc su skloni manjeusbitajeniznnatinima kockanja, poznacima ped na- ‘vor ockarsta zaleda (opt. kladesje na broj koji se due veieme nije pojavi, jer bis 2d treba pojsved. Politithi aktivizam Rocce i drugi ispicvali sa cikom 1960-ih godina aftoameritke studence na kledima ujunim dréavama Sjedinjenih Amerckih Deiavao ajihovim aleimostima ‘veri spokrerom 2a asnu revnopeevnost. Nala su pokazali ds sa oni koji su sudjelo- est 195 vali marievima i koji su se peidrulili grupama koje su se boride za adska prava bli sontsjno vide onjenicani prema unutstnjem loins koncole Persuasiia Roceer navodijeino zanimlvo ispicivanje u kojem sa poroda +E ljestice ble odabrane dvije grape scudenaca, jedoa u kooj su bile izantoinceralne i druge u koj ‘5 bile intazico elstecnalne osobe. Obje su grope o prasjek ingle slitnestavoveo sus ‘awa bracstavaisesrinsrava na sveutle, Od obje je grape zacréeno ds pokuiajo a= ovoid druge scudence de promijene svoje sesvove prema cim oxganizaciama, ‘Ucvrdenoje ds so u mijenjanjacudihscavovaincerale bili mnogo wipjednijodekscer- salaca. Druga su ispicivanja poeazalaj obenucu pojav, co je da sa incernaleiespoenit 1a manipulicanje vlasiinscaveva, Putenje in’ sda je unscariloksskontlepovean ia samakoneslom. Rote espe "io dt ipikvajawkajima je rwdeno (1) das pad ana ehserali oes ulate 1 (2) da so osobe koje at pesele pull nakon ik se na hutjama egacra pelsilo medcnsko upotorenje a optnor pens, bile ictranie orenctane, ake 24 internal: ileal vol dae vo wpororene vino Ambicionnost ‘Ako vjerujete da si za val uspich adgovorne vate vast reakele, cada je loge retposcevica da (te biti ve movivirani 24 porizane uspjeha od neko to smatra da Je usp picanje sudbine, Roser iste seudju koja je na 1000 gimnajlaca wvtdila pozitivun odnos ismedu internalnog ceulearana IE lefivicii 15 od postojeth 17 indi= ktora ambicioznosi. Ti sa indikatori ukljtivali planove za stud, klitinuvremens posvegenu pisenju domacih zadaéa i inceesu codicel 2a Heleki wspjeh svoje dece Svak od ch Zimbenikca usmjecenih na poscignuée BeSce jg naden kod! nik s uni ‘nj lokusor kontrol Konformnost : U jednom od isicivanja ispitanici su edgovatali nx cert konforainoti Solomone Ascha,w koje te spremnosispicanika da se sli snetotnim prossdbarma vine ine- «a anakom konforinnosi(pogledaie ekac 0 Aschowu ipitivanju konformnost).Ispi- ‘aici su se mogli Kadi (novcem koji su dobil od ekeperimencarora) na coénos vojh sudovs. U siuacji kladenja pokazalo se da su incernaleiznagsjno maaje konformni, te dda seaulisja vide novaca na cklade u kejima su njlhow! sadovisuprocn onime vetine nego eksceenali Rasprava U svojoj cspravi Rower je naveo moguée iavore individualnih calika koje je vovedio dimenaij unutaenji-vanski lokus konctle. Rectr se poziva na acksiko ii ~ 196 etdesat zante studi aes rome psologiy ‘cativanja koja suse bavla mogutio uarocima ch ralika, Predlogena su ei potenci- jalnaiavore 24 nagcanak unucarje ii vaneke oiencacj: keleoroloke rsalike, scio- ‘kona ralke i vaiacie w sel rodicelicva. U jednom od civranih icradivanja nadene su czalike v lokusu koncrole medu anltici kuleurama, U jednejialieanojzajednici koja Bil w Sjdinjenim Amerigkim Dekavams bile je moguée uspocedivanje caja odvojenih skupina: Ure Indjanscs, “Ametikanace meksithog poriela i bijlaca, Nadenoje da su otobe koe pajetuod Ure Indijanaca u proseku najekscernalne,dok sa biel’ najincernalaiji. Armerikanci mek- sitkog porjeha bill se ameda ee dvijeekupine. Ovi nalazi, neovsn o socioekonom- som serusa, upaduj na eenitke rake w lokusa konerole, Rocce govori neki rani jf neporvedenim nalerimna kojsupokzalida une tar odredene kuleure socioekonomska rezine mote biti poveasna s okusom kontrole “Ti nals povenuje aidisociekonomski sears sveéom eksternalnof. Roccer sonata eilove rodiveisva oi iavorom utenjainteralnost il eksceral- ost, ako to vtijeme jo nie pepo podstke koi bi govorliu peiog oj hipotex, sinatiao je da roditeli koji svojo} dec dele nagrade i kazne na nedosljeden i nepred- sid natin vjerojeno pocitu ranve)ekscernalnog lokusa konttoe, (Kasnije is Eivanje o kojem éemo vskoro govoritibavilo ve dealnie im picanjem.) ove jena cemejs seh nalaza aku da doiedace ch ence dopa sakijtat ea jlokasKonlearleeristita pojedinstjae moe uved, dprlina Sraledoo due vrai sitaaoma. Oui fog, secs) dimen aera sestinenanenaponaiane cada vw seat sad penta taal. Rovere utrdiod dhs les konto ke mjc ced jeI-E esevin Sinton iscomene as eo mleesle. "Ne kaj, Racer eperpestavio ds oibesunuarjin lokasom konrle je, one koje fifo ej de meg oneal via sudbina ve od on anki Tokar koerle (eps inermaciete sania usrom Tac ke ei kage or seis pce pont si sn ese (2) pessoa nan Tejom ée mjena ¢pbele! vjeresvog Hota, 3) pda et vednos vou Sietcnara pentane clr opens manips og I Kasnija istraZivanja Od vremens lad je Roce sanvio svoju FE ljesview provedene su sedine i ttativanjaw kojima je ispicivan odnos iamedu lokusa kontrole i rzlgitih ponabenja. Slijed nekoiko priojer i isesSvanja, koja luge kao uzocak sails ponatanj koja su bila prouésve U svom Hanke iz 1966. godine Roceer se dotakauo moguénosci vere iameds loleass kontroleizdeaviboblika ponafanje. Oxada je aj odnos bio ispiivan u benim {scraivanjima. Scrckland jew pregledu provedenih istcadivana loksa kontrole (1977) ‘uevediods orobe s wnuerajim lleusom opéenice preusimaja vfe odgovorncetiza svoie adravlye, Le su osobe sklonje 2dravyim oblicima ponaésnj (opt. ne pube i zdravije se boast W? Ineane), ces wile pane nascoe ibjeti need. Isrsfivana su os coga pokazala da in ecnalei opéenico ij nike eazie stcena ida fede pate od bolest povezanih ss ste- ‘Rocterove hipotere © odnosu inineds sclova codiceliseva i Iokusa koncrole por srdene su 9 najsanja cuku djelomitno, Isrativanja su pokaala da su rode je sa ec incernaei soni kazivanju aaklonost,deljedni wodcEsvanju discipline i vie 2sokupljeni poatsvanjem djece da preuzmu odgovornos 2 svojeakcje. Rodicel diece = vanjskim loatom konecole su auroricaciviji cesellivn ce ne priaja svoj diet ronoge pris za oscbmu koncrolu (aspravu o tim nalazima,pogledajce u Davis & Phaces, 1965). Jedno fscnanenoisceaZvanje pokanalo je kako pojam lokusa konccole mote imati sociolefke, pa dake kataserofaine implicie. Sims # Baumnans. (1972) pimijenl 2a Roccerova teadija kako bi prorarnaéili 288 lini ZS¢e pogibaju u tornadima w Ala bbami nego Ilincisu, Ovi sa istativai aupasili da je seienose bog voenada pee putt veta u jofnim debavama nego v onima na Srednjem zapadu (Sjedinjenih Ameri2kih ‘Deiava), pa a9 alot verde aac je come rako, Portupno ss elitnial jedn po jedno cumaZenje vezano uz fzikalnu lokaciu, poput snage i silevieosoluje (ole sist es jagew driv Illinois), wjeme u dan kad se oluja pojaila (padjednak bro} lj poavluje se noéuu abe cei), vscepeslaikonsteukcijukués (aidane kude pods jednako sa opasnekapidevene al abog tzléth esalogs, ce kvliceca sustava ypozoca- ‘anja @ak i peje poscojani susava upezoravania Alabama je iala podjednako vieokea razinu smrenost ‘Kad suv iti ckolinski faker bil skljuteni, Sims i Baumann pripsali su posco- jega eaziku psiholetkim vatablama | pecpostavl da je vjerjaena moguénce lols konttle. Upitnics modifcizznom verijom Roccerove LE lesvie bisa primijenjent ‘a stanovnike 4 ekruga v dedavame Illinois i Alabama u kejima je uéestloee pojave ‘oxnad-ipogibiazbog ajegs bila podjednaka. Uevecli su da suispiteniei i Alabame pokazali mnogo vei ekscecnaln leas konezole od on ie drtave ince. Na cemelia fog nalaxs, kao i odgovora na pojedina picanja upicaika veaana uz ponafanjeu veai$ ornadom, istatvati s zak oli da unuearnja ojencacja poe penafanja koja i= onose ofwanja five u sluzsju pojave cocnads (obraéanje painje na vijesl u inedi- ima ili upozoravanje deugih na opssnose). Takwo pocatanje nepasredno proinlasi iz ‘jerovanja incernalaca da ée nihove ponsdanie biti wfinkovico w mijenjanja ishods ‘Sith varjac fn osnova delovnostecna seller oe sake godine PrO- tedeu prbelog,rocilog i nekim drogim pedestima. U over Eales Tsindis Teeside stupan koje se ck kaleae moe definiar o individualised {elekcivititte nasloten i obubvaran ndin tee ponafenie lose svjhélnova. VU osnovnim stars, koe kal eon jj pocebe ise pox jedinca, kao | how sod soundorl prema Potebara, Slava {eins vee [rape oj ej pordinac piped a jase nave storne arpa. Zatwerene grape traps, evan o sci, ullutve abel, pleme, sel, suns onganaa tak ‘ido deta. U tne lace vel di pontans pojedinea mocvn oni Sie {lobe ative gropu lo ielma ne onimsce Gz pojdines pede aisimalog ronnie dntignute, Zacorene grape koje Ie ppsda sino na sable we Liteost ar menu, a oschna predanost grupt tesco je inozetnovelika, Zak: i onda kada uloga neke sabe u grup postane cea eugodna, bud se okreéu svoj 2arvorend} grup za po- ‘mot w radovojvana sj emocionainin,psholoih i peaktifni porte, Za rales od kolektiviitii, individualistitke kuleure polabu vetu vriednose na dobeosie + poxignud pejedinea ng na potebe | ciljve Ste 2arotene rape. U sim ielcutinijetjets}zanvbrene grape 04 ponalanje pojedinafnih dlanova ali, Po- jedincesjesjo%™manju emecionsina pivedenos gcup i skloni wa ilaska iz aje ako postae prezahijevriatudeativanj s nekom novom zatvocenom grapors. U individ lsd kale fgzbeg remminiralne predanosti pojedinacs grupiuabiajeno da osob bude den beonigsetorenih grup, pi Zemsmjedna od nth neon sedan ues) na sjegovo ponafanie,Evands | gjegow suradnic iz nekoliko ranch kleura opaujy ‘over, Hanley mole ssalikoynih karakceisies kolekivisith i individualist falta Te sdlceabejake poktzane usa L. Takve su anak, daa zoe agenctlzicli, pau sve) Jul, bila ona kolelaivsidka il individualist, wij oneyeanIMKE nse . "- Opfeniv govorgTuandi smate de sa individualist slate prereing se- vernoiegpadnoj-Boropiee uzevnlama koje a poijesno bile pod utjecajem siverne ‘Europe: Cini se da iaeazico individualistitke kulture dijele neke mipdnitke karakcet tee: imu grance, elgboo doselen veliku drukovenu i geogratsku pokrecjvost, “Sco sve umanjuje kontrol zavorenih grup S cm jeu skladu wisoksrazingindividu- ima... u Sjedinjenim Amerckim Drfavama, Auscralits Kanade. 324), Triandis sacra vetinaidragih podeota sues pipada kolelcivisifkikaleorama Teorijske pretpostavke [Na pote avog dlaniea Trlandis late: ‘Kulrura je jedan ceiasin konsreshs. Zelimo li azumieti atin oa koi je kuleura poveeans st socilno-psiblatkim pojavam, moceme je slate taka de edvedine simenaekulutloth vanes, Jedna od eal dimensia koa najviecbeéaa ine Aividuaizam -oleeiam, (t. 323) Niegova je peecposravka, ugeadena mnoge njegova istadivana i publikaie,d ead se kare definizaj : Incecpretcaju uskladu s modelom individualizena-kolekie visma, tada motemo procumatii vellk dio vasiacija koje vidimo u Vudskom pow aanj, sociale incrakcijma i lignost. Teisndis v ovom élanku pokulava saeco pkazatiopseine porecljane keris svoje eerie (pogledaiee tablicy 1), ce goveri io ‘svoje ee znanscvene seatie koji je estirs i prikazs0 svoju teen individuslianea- keoleksivisma, Meroda Kao ico je vet cane bilo spomenuco, w ovom su dln opisana er edvojens isp ‘anja. U pevom su spitivanjy sudjelovali samo ameritki ispicanic, a il icativanja,28 ‘Cetdeset anarstvesi stata koe su promnie pslog Tablica 1 Razie edu klekivistih | indviduastth hue». OLECTSTIGNE KUTURE + over oscbat clea za cljvezavorene oe + Imercetaa seb ao rastava gue + jean wg pe + Magrade 2 posigruéa grape + Marj schoo boats + ea konto sn gpm rarer + etuednost ia bay, stats sub + Nota suradras anova gun, a mana nea van gre + ecu vidos ena "vert acs” {Gimeroera, rameter posledavze) + Roeltvo ge rate u testn koran Fupaia ew pvt ct, + Postzarie civ ie usmjeren na use + release pra asain sukabs + Boje inane obveze arama zatvorent pup al zauptatsoea ranastce po Chk, resursai somos ke pita gpa + Monje pratt, a noha dona prtesta smog cova + Naso eaten pupa, ase se otale pera jor vee varia up) Vell lad unaatgupa, al posto} poeacal 2 vole eben van pe + ie se ost stam (aj) nego kane + Spr snarsti av} |indusazaia + Marj soiahe paocole (cima, s- ‘moubojstava,sxtaviana gece, rasa obtet, menttih blest) + Mari bist + Set baka mare astra + Mane natcania Fos ge ra oil nego na onde dro * Sto pra nwo ans, 528008 ‘NONDURLSTINE KUCTURE + Hedonzam las na osob clever ler zaorne gD. + interpreta sebe ko sarin ose + Navan ssrapoada + Mayade a obra posigna ies + Vet osebino Hk bein + Mania entorimdst prin nein + Vega eos iia sa® + Veeasuiina Bi ahiseH we anova ane eit pa 72 + veeu wis norma (prise pit suprg-spogi)"= + Rodeo setae inerdanost nos ou patina toe aaa + Postale hia ie usmereons vacate + raja sidavan sneha” > sukcbina (aie suds FE” + tla uaa pv sina bea perio ‘up allmanj poate, resus siumost + Lato stapal pata a prt shi gonarstava nage zatorene arp, a mane preian seagh ao ln ape + Zavaro grup su vl vee je mogacost ‘oj eterna skooa unt "vores gtpe + Vie tb unt) neg azna + fi sonoma industrial + Vide sosje paola usvimkategriama + Vie blest + Mane sxe rake ie asta + Wie naecana Votan opée obo ee Liast 18 bila je iasnija definicja pojms individuslizma primijenienog oa Sjedinjene Amerithe Delave, ili drugog isceativana bila je poterna vsporedbajedne individuaictke kul- ‘wre, one Siedinjesh Ameritkih Defava, s kuleurama 2a koje so presportalis da su a sejoj osnovi kolektiviseiéke, ksleure w Japanu i Porcoriku. U drugom isttativanja fous je bio na usperedbi odnase pojedinaea s njhovim zacvocenim geupema u dvije vvsce kultura, Treée je iseedivanje cebalo provjeitihipotezu prema loo} Banus keolektviscizke Keleure smatraja da. peimajy belja socjalnu pedelia i da imaju osltdno belje odnote s deugiena, dok dlanoviindividualseigkib uleura Esto spo- sina da Su osaenleni. U svies su istativenjima podaci prikupjani pornoés upicnika rt koje su sudionic odgovarali, Ovdje €emo selec prkazaci svako od isralivania i do- ‘bvene nalze 2. ipiteanje U1 ispicvanj sdelovalo je 300 sendenaca polo Sveti Chicago adnie “Feands predavaopshologi. Sra je teen dabio pit, koji se stoi od 158 deste namienjenih mjerenjsslonesi prea koleeivistitkim nailed ponaianjima:verovenima. Slganjescvdnjom popu "Samo oni koji se elvis at sebe napredijuw Hvecu” predsavilo je individualist sav, «sagan = Escicom 0pUC: “Kad mi moje kolege pitas nee erobne svi, conse shiva" repeezens= ‘alo je kolektivsiee stile. U upena je bio pe senadfa ko pianike seal hipocetgkesocane score of ns util da pedvide svoj poatane. U pinjeeupriasanom a diana eal se od ispianika da sume kako iehe'6.ca dag pucovane koje se peocive rate zarvorenegrope. Sudionc sa cetaledgovori hoi je veojenest da é-prilkom odlugivanja 0 tom pacovanj wae cbt mill jesi i ele coca, beatnih parnera, bi cedaka, biskib pejatelis, pozanika sesjedaisuadni Analiza odgovoca pokszala je d se gorovo SOR vali uodgovorims sudionk smote prowmatiipemita ce fakora Tf bile: "ssmopousdane’, nacecee™ i ubljenose od zatvorenih grupt” «Samo 14% vasiance eumaia je kor awn “briga 2a revorenu grupo”. Teandi je ovale aieo cena 1 spiesani (Ovi podaci pokes da je indvidealiam « jenjen Ameicken Deiavms pom = vile Faceee. Sade to poima ukjutuje vite tige 28 ols eieve nego cise 24 votene geope, manje uimanja vw ebsie raat rarvorene grupe, sumopousdanje w kombinaciis narecenjem, adljnose od zervotenh grupa, denofene samosclih of Taka umjeso peopiivanao sails degih i manje ope beige ae 2atvorens grep, e331) ‘Triandis smacca da su Gestice i scenaij od eit se upienilsastoji wéiakovie natin ijerenjascupaja individvalizma ua jedao| od individualisctkib kaleaca, oj a Siedi- njenim Amecigkim Driavama, ali da ea Yesevia mote, alii ne mora dati podjednako valane cezuleare w deogim klearera,t. m0 (Gardeset nanstvenih sui kos sv promienleptoogiv 2. ipitivanje Picanje porcvlieno u ovorn ipicvanj glasio je: “Pokanuj Ii ud u koekeivs- citkim kaleurama vige spremnosti da svoje osobne poreebe podvgau potrebsma [grope?” U lpiivanja je sudjelovso 91 seudeat Sveuilifea Chicago, 97 pororkanskib i 150 japanskih scudenses, ce 106 eeaiih Japanace. Sui su sudionicl odgovarai na upit- nik namijenjen mereaju kolekciviscdkihkaeskterscika, koji se sastojo od 144 descicei bio peevecen na Spanjlski i japanshi jek, Cescie koje su bile ulejudene w vpn po- leaale au ae canijer ispiivanju pekladaitma za odeedivanje eri sklonosi vezene wz Ielekzivizam: "brigu 28 zacvorens gropu, “bliskose $2 zavorenoim grupom" i “pod ‘vegavanie lasiih eleva clljevima 2sevorene grape’ U ovom sy iseafivanju alan il na anim main imielan, pa sane cenulact bili uprilog eeoeieo invidualiscithin:olekiviscitkim Kleurams, x deugisaje pobi- jal. Japsnske su seudente na primer, mnogo vile nego scadence iz SAD aanirale se Jala suradaike i prifeli ali ew caslixe nije uo¥ena kod Porcocikantea. Osim cogs, Japendki suse etadenci ojeali osolno poéatceni ako je Eas bil iskzana geapi koi} pripsdal, ai oni su usimali w obuicstjlica taro neib aacvorenih grupa v s90m fi-g voru, Kojima su bill spremai Ixvovaci svoj oscbne ileve, Jako je Konformnos: uobié jeno svojsevo kolektiviscidkls kuleua, kod japanskib je stadenaca nadeno velo malo konfocmnest, fa manje nego kod amergkih, Na temeljajednog nalza Cinilo se das Dogaéenjem Kolekcvisikih kuleurs i njhoworn ilotenciéa zepalcjatkim ujecajima dolasi do pornake prema vetei individuslizm. U prilog tome govod podacak da so sari japanski sudionil sebe pereiptalislinijima groparma kojima su pripaali nego japantl scudenc ‘Sad bisce se moglipiaei feo ezuleatiovog deugog ispitvanja znate 20 Triandisona ‘conju? Teiands ih je shvacio Eno upezorene da zakljuec o kolektvisctkim i individ aliscidkim kuleurama ne smiju bci preopéenic, vee brilive primijenjeni na odsbeana, specifitna ponatanja, situacie i kultuce. On je co ovako rekao: Podaciovog stativanja kita mis da rb ogc notin define alk ama. 2 moramo ceamozii sake podrude soejulnog pensSerj partbno eda je bolekivieu, definian kno suborcnacjs narmams, potreama, saline i emoci- tale} liskossatvorene grup, velo pecan 2s antvorena gespa' pode. Kolek- ‘iva se pojavjuje weal oblsins koji eu spin a rake halrs. Gee 334) 3. ipitionnge “Teéeispcvanieokojem s ove gover pokes je uti ono ono Soe Tean- dis predlotio u navedenom ciatu: gan 1 ect fokusisesivanja. Ovo je ie tealvane pro cane nalze prema koja koekvisik drain proj jim ‘novia vu rzin sociale poche, dok individualist kaleacms previa ava oxamijenose. U over je ispitivanjy 100 ispcanilca, obs epola, odgovarlo a ‘eolekciviscizko individualistifki upenik od 72 gstice.Ispicanii st bili meri ipo Woot mi otikansi stedend, Sudionici ts ispnili i upicnk koji je mjeeonithov percipieant sea- nj socijalne podrfke i percpiranv-oramljenos. ‘Rezuleatiovogisravana asno au pokszali dsj kolekivizam u positivns| korela- lisa socielnam podethom, 0 anati da se spoveéanjem scupaie kolekcivigma poveéa- vale socijaina podtia, Stove, kolekrvieam jebio negeciono povesan sosamljenckéu, co jects porsstom utinale keleksvims sudionic su dotiljvali smanjenje osamlle ‘ess. Naposleck, kao dadatna pocwrda Telandisova modela, za areridke je seadence ejvadniifakror ove ecudije (odgovoran 2a veCi dio vacljance) bio "samopovadanje + ‘arjecanjem”, dak je najujecsni faker 2a Portockance bilo "adewBivanje” Grek je § drugima) Ti su reuleati upravo ono Keo bce ofckivali od individyalisciko- olekcivstdke ceo Rasprava Sve wsveme, kad Teiands,pitvanieopisanaw ovom Hanks podtlals gy, alii snodfital siegove define Kelekiviema i indviduliama.Karaketstkeseakog od tipova prkazane cali dau sliea soprocnosti. Deagim ejetira,individolscke klekvisike kala tegledaja gerovosuprtne jeden deugel-Ovs)anak, meat, kao da pokanse dase opis th leoraalazenakejevirajednog koninauna, pase edzedenodraftvo mate njboje pitt plotaiem samedi edu here, ali obi bile jedoom od ksjeva, Osim copa, omar ite ksleate nati é se pojedinc, grape, supkelre suc hoje bic v suprotnos 1 optim polosjem ce kuleute na kone sinuuma, je se pilitavacinjegova suprotnom krsja. Graf, hipoceih prikex ove incerpetacie polazye lke 1. "Ukretko, bade Teand, empiiska spcivania polazuj da invidualinn kali tba sacra rultidinensionanim koo- Secuksima » ob kojih vak natn ovis o ome kojuzaevorenugrupu, ukojem koneek- seu ina cela ojegponsfeia proutavame” (336) ‘Zaatenje nalaza i srodna istrazivanja U relutivno krackom vremens Triandlsoy rad wlzo je u cemelje psiholotkog po- sleds na ludsko ponabanje.Bilo bi vam, na primer, vtlotefko da u nekom novijem tekscu u vetini podratispsibologie - evods pathologi, socialnojpsihologi,raz- wont» LL tet tn tthe Ska 1 KotetvitiGho-nvgualsti huttroloBkontinaum (ibn polos ule i supkuture)m tend oc ti ronijenle phology 2c] pstologl,psbologiliénost, eae onde sesualnos,pibologijiabnoc- sialseg dot jvanjaiponalana,kogniino} proba, de navedemo samo nee =e taldete oa vEestako spominjane ovog | drughh Tranduowh iaivanja indie dual i Koleksivama, Individuslisttho-kolekevisetla Iurucoletla. dimen, ako ju je formar, rzjsni produbio Teianls uvjdiv je nsjpouzdanii, nee lini i najsicsini faktor'a seveemenin iapkivenjina uloge kop klar igea & ceedvenj ines socjalnog ponafana ja toe eazpon tatvadkih podria 1 koja sex dena primjenjjeiaszeeno je Sea Evo samo da priser, Udlanku okjem ovdje govorimo Trials sos podatke pres Koja pshosoc- inlnipojmovikoleevima i indvidualizma moge igs anata log «eesnom zdralju anova odredene kulture. Konkeetno, radi seo koronatng stan bles Opéenio je bro setanch mapada mani ukolekisitkim nego incvidalsifs sruitvime,Tviandis mates da su neugodn stein’ vee dogedli est pore sa fstanim bolestima, fw individu kleacama skein su pojedine inden ici da se sami natets ius, Ue ove je negatineSivocne dogedne indnialie {io} drateveng steaks sojstvena manjasocjalna kale i seis pode, x koje je uevedeno de sanju tne sean na dea. Posoje, kako, i maog ust {akc koja se mog tarmac) weedene rake broj seanihnapada ili blo koje droge bolstiohajims sme govorlna pote rks, Medutim,brojna Su ispivanje pokazels ca aneviKolekcvisidke kuti ke ze presele w individaalisghe zemlje posta sklon lcm boescim, meds lojma sui bees ten Moda su of uve ispicvanj dja ealigith podgrapa unucae ac kala solo Thandie 327 ono pia 000 peainsnes ‘ani amerit Japan’ koi su seo fivoeni sti stjliapilagodlameritkim norman serine hj sal ronal pts ai tamer Seinen Ase ‘Ekip Defava, UeescaloesrEanih napeda kod skeleasianih Japanaca bile je pe pata ‘tengo kod sain kos dal apn nin Ear a onda ee skupine bile acs injednaéene po cazinikoesterla, veBoanjo, kalfini poten) sieesn) cei. Oickival ie, dakako, da Ge dimen indvidulinma-kelekvigna delat na fakin poditana cece w accede kutur, one oats ni. Roitli koleleiis fk kolearams jako naglaSavaj razvojdezieg “kelekcivnog je, koe je oblezeno onformnoitssgeuprim notmama, podulnofea prema autotieina untae gripe, dosjednotéuil konscencnou ponatania uvremenai cali seachama, Dcase nagradue i ocvoreno i mane osvoreno aa penafaia i tao ki podeZavajaeljeve _scape ois s ojims uskiada (Triandls, 1989). U rom je konchses nepitvaiva "ethos vii odbijanje da uinice neo fo rapa odvasofekuje samo sao Feo vito ne finicecado, U fxs indviduaiscigkim klearama, medacim, popur ene u Sed enim Detavara, rao je odbijanje velo wbigsjeno, a Zesto i cienieno :peSeovane! Tomejetakostoge to codieli individoalitkim laleararmanaglabavaju eave de ‘ecora"privtnog x” Toanati da se deca nagradje28ponslanjeicevore aj dovode nest 28 do samopousdania, ncovisnosi, poanavanja sebe i oscvarivanis archnog maksimalnog. potencjla, Deagi natin gledanja na ra alike je da se w individaliscfem euleurams pobuna (unter edredenth deuicveno pribvarlivih franca) sklonost neovisnost sma {capa a w elekcivgtigkim drofwima mdoarkim, Ove pore 0 prednoscims | redosracima koje kaleura parem rodicelis edailje deci lane jasne, pa vee snafan trjecaj na ranve} dice ave do odeale debi Novije primjene S2meda 1995. 2000. godine ova je Telandisov Elanak bio cviven u vie od 200 ie- trativania provedenih uw raliim anansevenim podrutjime. Jedno je ispeivanje primienilo Teandisove nalaze u iscrfivaniu tamopoteovasis (Tafarodi & Swann, 1996), Samopofrovanie se mote definirai na rasliice natin ali cbigno ubljudaje dvs glavns faktors:koiko se sami seb kao asobasvidace (somosvidanje) koliko emaceace a sce vel w obsujanjucanitich aadaraka (kompetencia). U com su gpcivane bil ‘espocediven’ meri kines teudentipomoea mjernog insteamenta aie zahvadso fobs ca fakcora samopoltovania. Istraivati su aevedili da so kineskiscudenei posi vie ceauleate na komponenc samoevidanin, 2 ameridki seudenei na Lomponanti koro- petencje, Ta 2animljiva rendencialanova kolekevisi2ke kuleaze dase sam sbi vite ‘vida, ali imaja manje pouzdaniaw svoj spotobnost, dak su Zanow individolicthe kealearezadovaini svoj sposobnostima,iako se sami sbi manjesvidau, oazvana je fod scrane aacors“kulearolefkem hipocezom razmjene" U jednoradeugom ispiivanja upocejbljen je meducoleaclotkipristup kako bi se ispieale ded eeskie na lide # invaliiterom (Ceystal, Watanabe & Chen, 1995) Opéenivo je uevedeno da deca u kolektivisttkom droieva, v ovom slusjs Japana, Zelce od djece o individualisci@kom druftou, amerithe dece, osjeéja sudae 5 asbri= rucos dase ne nametn asobama sinvaliicetom. Kod amerifle dec postjaa je veea vjerojtnose nego kod japanske djece da ée araziti neagads 2bog oscba siavaidicecor, [Napaslecc,jedna od irtadivana ie jadan velo valan aspele Triandizova rads Kad se prouéavaj i uspoceduja kdlekinsitke i individualisctke kileuce co aw eo- jo slutaju nije ograniteno a usporedbu mad kulcurama, Mnoge zl iaju nazar svojih granica diepove elo tacit raina kolektiviama tindividuliams. Nigdje na suljecu (0 nije colko iscina kao w Sjedinjenim Aroeritkim Dekavama, U jeénom sngatiranom ispcivanja sseasivati (Vandello i Coben, 1999) su iserali Sjedinjene Delave na cemeljs Teandizova modela, Paje nego proéicae Se sed, sateance na tee- rata: raamislice 2a koje bscedrdave (u SAD) predviceli najnafnije koleiviscigke | individvalsitke sklonosti. Dake, itadivadi no ivijestili da su judne detave najize 2icjekolekeivscitke, x delave na visoravnima i u Scjenjaka najvBe individualisctke, Medutim, Zak iu cm caliium podeudjims postojesupkuleuralne grupeindvidoalis- ‘itkin i kolekevisetkih Amerikanaca, Tako nam je Teinadis na neki natin dao nova leéu eos koja motemo gledasi ta golem zemlja, tije se bogacsev caaiiosti manjema dest mons sti ae so ponent psulogiy _mote nszvati“loncem 28 taljenje a vif saienim pokeivatem sareavienita of zakepa alice hoje j cb. (Coes, ., Watanabe, H, de Chen, R (1999). Chidte' eenction co physi dssbily: A coer alonsl and developmenal seo. Inamatinal Jura! of fcavinal Decipman, 23 (1), sian iB. &/Swann, W, (1986). ndvidstiom-colecrvi nd global slates Evidence oc ‘culatl easel Jara f CrCl! Pll, 27 (0, 831-872 ‘Teanls,H. (1989). The self and socal Behav in iesng cule concen, Pokal Reson, 1963, 506.520. Vandel, J, & Cohen, D (1999). Patent of individ and clletvm sou the Uniced ‘See joe of Praaliy en Stel Pacey, 77 (2), 279-292, Tal PSIHOPATOLOGUA ‘Veta fu aim aks nisa seul psibologia, ima dojam dst psologja na pevor mista bt pihopacelogiom i mencalim bolstmon (padre publi koje fe avi mentalnim bolscita asia se pla aburmalng abil onalan)- Medttim, kao Ko ste moda veé ual, goove sv iseativanja okojima smo do sada ‘ven govoe bia sa usmnjerena na ora porabanje. pence su plo wike Saincerescai 2a notralno ponaéaneje oad dio udskog ponalana norman, I Cope sled da Mano velo mate anal lads priced kad bismo se bai malim pos ‘otkom neaotmalnog, ponaFanja, Unsiot come, mencalne bolest su 28 rmnoge jude iedno od najfacinacniih podria acelokxpaojpihologii-U oma ga knjig ukjugens vile eaznolika iets8ivanja od biene povijesne vanes vo je ispiivane koje je reranaew podatju mencalnog zdravlja zackuplalo 20 godine, U tom 38 eptivanj indi koji eu glumiliduleune bolesnike wl piace bolnice kako bi vidjli mogul th ijeénet i 2dravseveno osobjeealikovati od oni koj su 2aisa dudevno bolesni, Drago, njedna knjiga opoviesisrafivana u pselogijine moe biti porpuna hex Sigmunda Feeuda. Tako je ovdjeuveltena rasprava © njegoroj {con o ego cambenie rshanizmima, koja je napitala njegova kei Anna Freud, a koja povezuje negov cad spsibitkim pocemeésjima. Treéaseudia je eksperimencs psima Toit je pokszao pojava naavanss nautena bespamoénost. Ta je. pojave povezana s Iitnokéu ee dovel do Soko pribvageneteoie koja cumadi depres lod Kadi 1 na Jerju, 2st i dobro posnateksperimenc koji bi epogao imaci vaine implikacje za Ijude, «buys prenaputenotu kod feakorairezltirsjagim abnormalnim ponaéanjem, TKO JE OVDJE ZAPRAVO LUD? Rosenhan, DL, (1973) Kako je il zdra na nendravom miestu, Science, 179, 250-258 Pitenje kako razlixovatt noemalno i abnormalne ponstanje cexeljno je ptanje a psthelogj. Defines abnormalnos’ gra lljufou ulogu w odlutivanjs bote i necko ili tne biti dijagnotticran kao duevno bolesna osoba, ata dijagnoca cada u velikoj mje ‘cceduje tretman koje pacijene dabei, Ces koja razdvaja normalno od abnormalnog. tle wopéejasna. Celokupna se ponslanje zapravo moge 2amislich na koncinuuma loi ide od neemalncg, ii onog Eco bitmo mogli narvai ntinovitim publi fenbconi-6 (tds anne sto je su enn olay ‘grim oa jedan tin, do sbnormalnog, koje upucje na ments bole, s8 iragom leat: ‘bnonno romaino (tinkovito funkeiniani) (rmenaia tolest) Get eee + Bizarne ponatanje, To je subjekcivna prosudba, ali vi anace da ou nelea ponadanja. reap Tag Sle di pod ‘sedno ili Zak svakodnevno. . ono upuéuje na mentalnu bolest, ™ a se + i a otc gph i ne ri ert ang hee aie oso pga pes et Utinak Peete Ovo se moe smatrat) temeljnin za psibolotku dij {rth na ein pei ina ieee ae ape in oni cb fees tshopolln ny pocrebu vale veéed pie spavania sojei na kreverupjevati dtisynu himns, ce daca potrebua ne mofece kontclirati. To je svakako bizara0 i trjno, ali ako ne bbadicesusjede ili ne smecare druge Eanove domaéinsta, to ée vale ponatanje slabo urjecssi na vale opée fankcionicanje, pa stoga moda i nece bit Klingki problem. ‘Swi di simpromt i karakcerstike mencalih bolest ukljuéuju sue od strane ps hologs, pslvacaa i drugih seruénjsea 2a mentalno edrvlie, Zbog cog, tnatoz upravo opissnimnsmjemnicims, ots du pieana: Jes li steaznjac 2a mentalno adrave atta ‘9 seanj razlikoveci mentalno balesne ed mentalne zd‘avih? Kakve su pesledice po- _prefaka? Tosu pitanja kojims sew ever provokacivsom icrtivanju mencalnih bolnica Davio David Rosen Teorijske prespostavke Rosenbanaezasimal dasa karsheritie koje dovde do polite disgnoze suse sami pacenaa il stunaakoneeksca a Fojem promatad (nike djgoose Fi) exe Bolen, Sacro dsb, wslutss da vente pala, t= dae cbemorase je sant ma mentale aerlc dil rinjerena oni ee bal bis user ealikovac pocermeee od aah ofob, (Teh je eas promen pra nei | bio ene upotrebeve polo konteksts. Oj se Keir tn je Raseen ypc w Woe irafvene) Retenen je prelate da se sprcbnor tone keene sro 2 mera scale rex ako da pase ttanove pave nermalneorbe, pa dae ach vid hot ih edna preposnec kao pribolatltaérave ooh Akosetpseudopaciens” bud ponsal Blut kr co bi {re ponail even bole, dap come ne bud eksiven ao noxtaln, topokzlo dh djagncsa mencalve bolt oie ono saci nege bot Metoda Roseshen je aafto osam ispicales (meds kojms je bi jon”) koi bil prema preweti loge pscadobolesnike, Meda ch oeem audicnika (ei fene i pee ‘pullaraa) bio je jedan sadene, ei pobologa, jedan pedis, jedan pia, jedan sik ijedns domaica. Zaada pcan bila je se pve 12 phot kliks, «pee defavanaisrotnc i zapadao}obal Sjedinjenih Detava Svi na peeudoboletnic sed iste pate, Nazval su baloicn i dogovocl vijeme olasia, Kad ns dole bolniew, Salil suse da 2a glove oj ngovacaja "pesono”, “tuple rl aes. Osim navodenia oog sinprom iepicani se poeta por. pane normalno sino odgovaa a pitas inceruee (sos osu promi ie 2imanje) Sv sistant primlent w alte bolniee vin om ednog debi Sjagnenu sizeoT tl “a m— a) a1 07 To oT ~~ rm oT 8 ‘Ctrdesetznarivenh studio koje su promijenile phology ‘Nakoa io su bili primjeni u bolnicu, pseudobolesnicivige nis iskaziva kale simpcome i ponsisli sa se normalno. Ispitanici risa imali poima kad ein bic dopulteno da sapusre balnics, Oxpust iz bolnice moral sx sami iaborici uvjeravanjemn Dolnigkog ozabla da su dovoling dobro da ih se mote ocpustii ie bolnice. Svisuispica- nici bled svoj iskaseva. U potecke #0 cu akcivnose pokeusaval sake slim jewbe2o ‘potcalojasno da je e cajnoviease neporeebna, je je idee deze bilo smaceano same jo jednim simpfosnom njihove bless Si su on Ele to prie fat iz bolnice, ‘pia ponatali uo wrorni bolesnici, suadujutsozabljem i pribveauclsveljekove (Gioje nina gual, ve bacalsu zahod). Rezultati Daina boravka v bolniivarirala je 2a pseudoboleenike od 7 do 52 dana, sprosj- kom od 19 dana. Kljutsinales ovog isicivanjaje &x bolaidkeesoble aie ockrilonjed- nog od pseudebelesniks.Prilikom aepuScanja iz benicenjhos je adravsevenisarus bio te njhovim dokumentima oenaéen kao shisafreniew rei. Bio jeo8 zanimljvih Jaze i opsiana, Tako bolnith Ijetoci, medicinske sescte i olnigeri isu eck ispicanike,deugi Doles isu se dali rako lake zavacac, U tislufaa hosiclizacie psoudobolesnika 35, ced 118 peavh pacienaca izasla je somnju u mencalau oles ipieanika. Oni su itn Lpucival komentare popu: "iste vi lad Viste noviaae di eporces. Vi konteliate Dolnicu! ‘orca iamedu bolesnike (bilo da se cadilo 0 isptanicins i ne) i osobla bil a rinimaleii deseo biznni.Jedan ad eestova koje su pseudobolesici provel cjekeom sp ivanja bi je dt pride cavlifcim Zlanovims edeevacvenog, ofcbia i poktilajas njima ‘spescavic verbalni Kontak postavjenjem uobiesjenib, nocmalnih pieana (ope. Ked e dobitidonvol 2a ialazak? if K8d éu bie pace i bolnice”), U ablic 1 navedeni s0 odgovori koje su debi a ta pitanja. Kad bi edgovocili, co je €eteoingledaloovako: Tabtca 1 Odgovori tenia iosobls na pitanja psoudobolesnika (ncov0R PSIMUATR 5) SESTRE I BOLIAR ae cle, ott gla n 8 Uspostla ont oben 28 10 Taso cama 2 2 Stet ezgovare 4 05 (aaa) Popol ny PSEUDOBOLESNIK: “Oprostce, door, bic li mi mogli ei kad 6x dob dozvol sa thadku dvorice?™ PSIEIJATAR: “Dabo tc, Dave. Ksko ste danse?” Doktor bi nakon cogs krenuo dale, ne Zkjusi odgovor. U iepicivanin bolnicara nije, suprceno over cabilinom nedescicku ossbnih kon rakacs, nedostalal lickovs, Ozam peeudobolesnika y ovom iez¥feanju dobilo je wk tapno 2 100 cables, ke, kao feo je re¥on, nisu wnimalilpieaici su uoGli da sa smnogi prav boesniti ducal svoje cablece & shod. Jedna od anegdors koje sx dotivjei lain bolesnici govorio medicinskoj ssc ja je ezkeptala svoju uniforma kako bi u sobi puncj muikih bolesnika popravila sv ‘grodajak. Préma invjelcaje ispcanika, ona nije Zelela biel provokacivna, veé jed- oscavno bolesnike nije smatcala peavira Ij, Rasprava __ Rosenhanovo istafivanje pokezalo je da seu bolnigkorn okraienja normalne ude ‘emote caalikovati od menealno bolesaih. Rosenhan to pripsuje previadavajuéem _ujecju bolnitko-psijaeisog okeulenja na prosudbe zdravscvenog osoblja 0 indi- vvidualoom ponsfenjapojedinncs. Kad s0 bolesnie’ednom primleniueskvausranovu, oscojisnane sklonose de se na nih gleda na natin koji beidesvalen individuals. Scav koje sevorenglas: "Ako sv ovdje, mora da su li,” Job je vane ono fko Rosen han naziva“jeplivosediagnositke oxnake”, jr kad je bolesnikjednom dobio eikenu shiaafeib, co poscajenjegova scedifnja karakceriscika ii era itnosc. (Pogledsice ras- rive o Aschovu ispicivenuiz 946, godine: "Sevaranje doa o lignes” w4. poglav- lin Od zasa kad je oznaka odredens i osoblie 22 nju 202, ono smacra da rjelokapno ponsfanje bolesik proisan x ce oanake, pa oted’ 7 pomanjanje interes i sum- njtavose prema biljeSkama lah Bolesnika, Sto je pescipirane samo ls jl jedna bi- heviceelns manifesaciapsibolotke oznake. Boleitkoosobl bilo je sklono ignosianjasicuatiskih pits na bolesnke pa je vidjele stine ponabanje celevantno 2a bolesicima pripisne paroletke exe. To je poco i opatanje jednog od ispicanikas Jedan od pice pokaan je ma gropu pacinaea oj je pola saa pre atk sea ‘pred wlan urestoran, Grup mlagih seats eka je kako je ponadanje karate sifgo 22 Yorino-pohlepaa” pelvodu sindtoms. Nije mu pale 02 pemet dtu pee ‘to bola nema mnogo tog Fore mote ead sk jest: Ge. 253) Osim roga,liepiva eljagnoscithe canaka djeloval je ina incerprecaciiy povijesth Isinib bolesnika Sjecite se da su sv ispeanici dali cofne podatke 0 svojojpeoflosd biel Bvejednog primera inesene povijscjednog od sinh bolesuika i jezine i= cepreacie od strane lien wivjeS€a nakon ozpuitanjabolesnikaiz blnice. Evo Ko je ispicaniktinicoispiéso:0 {eniaser nase sui esa pone poly “ata bolesi ino jeusvom ranom ditiniewu lial odnos maj anes ocem, ‘Medacim, wee adolescence ikea alia ze oer, kfm je posta lal pei Jnl, des odnass majkom oblaio. Njegorsadatnj ono: ssopragom bio je blak ‘0p29: Oink atin razmjen, nse mal nel even. Dee su ek ka bila ik kadajvann e253) Ditekcorovaintecpretacija ove sasvim normalne ibezazlene osobne povjestiglasila ie ‘Oral 39g bila. ima dugatea govjetsambivalentnosts bikim odacsios, koje sapotela jot cana derinjr, Topi odaorsmajeam olado se jekom ado= lesceneie Udalen odors ocem porta ie velo inteaivan. Nema afekiveestabiost, iegovi pokatj koeecoliaje emoconalnoitwadnosa ra saprugom idjecom pre ‘toi a ialjevima sot, a ad se tad o deci povremenin fait Kxine, Prema navod ds ima nekoliko bls pele, cm se odootine cekoderoveéa eatna ambivalentnon (253) Nite ne upuéuje na co da su re distoraije od serane adcavscvenog osoblia bile m= Jere. Oni su vjerovaluaagnozu (a ovom sluéaj shizfrene), psu bolesnikove po- ‘ies i ponatanje incerpretiali na natine koji ga bili wskladu stom djagrozom, Zaatenje nalaza Rosenhenovo istadivanje poceso je struénjake w podrutja mencalnog zdravlj Rezulaci'sa upudivali na dva Kudoa faktors, Prvo,ingledal je da se u bolnitkorn ckrudenju ne mote ezlikovat zdrave od "poremecenih”, Kao Sto je sam Rosenhar ‘kao u vor danke: “Bolnica sama po sebi predsaoia pasebno okrufenje u koje s¢ nagenje ponabanja ako mote pogtetno shvatti. Posledice za bolesnike hopical’sieane _usakvoj okoin... ber sumoje su konesaterapijske” (ee 257). Drago, Roseshan fe po- aza0 opasnosekoju donose djagnostidke oznake. Kad je otcba jednomn oznaéena kao ‘ona koja paci od nekog psiholofkog stanje' (popu shizofcenje, manizno-depresimne Boles’ ed) ea oanska obuhvats sve njezine karakceisike, Na celokupne ponafane i osobine lignostgledase kao na posiediew dijagnostcicanog poremetai. Najgor dio ce ‘este eretmana je ds on sim sebe potinje porvedivai. To znadi ds ako £28 oscbom dosljedio poseapa na odvedeni nan, moSe se dogoditi da se ca croba teko pote # ponatat. Zahvalujuéi Rosenhanove istraivanju, polo se posvedivai vide pane diagnos «itkim poscupcima, « pores je i sijest 0 opasnoseima ecikesiranja bolesika. Oxon ‘oga, problemi kojima se bavilonjegovo ispcivanje poteli su se smanjivai smanjenjem> broja olesnika hospializianih w zarvorenim bolnigkim odjelims, Ovo smanjenje bol- nitke populacije posjedica je oxkrta i froke upotrebe antipsihotgkihljskova, ko ‘kad vetine bolesnika smanjaj srmprome wroikojmjeri da im omoguéajua dive invan bolnice, au maogim sltsjevia tak relaivno normalan vor. U ist vijeme dof je j do poraseabrojs mentalnihuscanova w ajedniei, centara 2a kaiene incervencie i oe m nevi cerapija koje sv vemjerene na specifitne probleme i savim inbjegavaia duvanje diagnostihih canal. To nikako ne znati da sa strufnjaci 2a mencalno zdavije napustili dijagnoscitke foznake. Meducim, uglavaom 250g Resenbanova i deugih slifih ieaBivana,peiijae ‘siske oanake sada se briljve koisce is njima se poseupa spofcovanjem koje njhova mo zahieva Pitanja i kritike ‘U jednoj od bolnic koje suse bavilerativanjem i naseavom,efoblejestznsloza Rosenbanove naleze pri njova objavjvana is cm u ve! ieailo suman da bi se take pogreine djagnoze mogle dogoditw nihova) bolic Kaleo bi co eesti, Ro- Sennen i je obaviescio da dew sededa ei mjeseea jedan ii vile lainih bolesikca pokuSat biti primlen na njinov psiijcaiskiodel. Od suakog je dlana adrsvievenog ‘soba bilo zaradeno da pracijeni mogodu linotesvakog od th bolesnika na levi ‘od deser co¥aks. Do kraja exer miesecsw bolnicw su bila priljena 193 paciente, 2 ‘med ojima je 41 bio 5 velikim selpnjem uvjereia smatran Inim od barem jednog ana balnidkog oroblj. Dvadese i bolesika bil su sumojiva barem jednom pha tra, # 19 ih je bilo idenifirano kro lan’ od jedoog psbijaea i jo jednog tlana aécavsevenogsobla, Rosenhan (erg loka nije ijekom ta el eseca pola bolnicunijedsog lafnog bolesska! Nakon coga je wscvedio da je“eksperimenc insu iva jer pokazaje dase sklonos:proglafavanjuzdravih di poremetenima mate oe- tik je log (a evar slain pest diegnossitks spossbnose) vite. lien je Siguinc:svakidjagnosttki proces koji je cake podlofan valkim pogreBkama ove veste ne rate biti ckobio pouadzn” (se. 252). Roseripan je ininedu 1973. 1975. godine poncvio ovo ispicivanje nekoliko pues & 12 ranhicin babies. Drug istetivals, medusim, opovegavau akijthe koje je Roren han iavakeo iz ovog istrativanja. Spitzer (1976) evedi da iako se ini da upoeriebjena smeroda negirsvaljznose photog diegnoscikog suscava, ona to w seaenosti ne Bini, Tako, ne primer, nije eo afnim bolesncima lafima posi pejem w bolicu za _mentaln bolest jr se bro’ takvrijemi cemelje na verbalnim ivjetima (i cko bi posumnjao da €enetko pomotu vai jet wei na ekvo miesto?). Ovi krcifaisma- eau da eco isto kao kab neo data bones na bien sob Sle se nak bo- love u eebahu i bio primjen» dijagnozom gasersa, upale aljepog ctijevs i fea 9a Zelucu.iako je ijn bio prevaren, dignositke mersda nije @gubia valanot. Spc 2et je intalngo i da ako suse ladni bolesnicinakon co su il hospialiaicani ponaéal rotmalno, cave su vasacie simptoma uabitsene kod psiietisksh poremedaa ine anate da je osoblje bilo nesposobno zaco Ko nije okrilo ri asprava 0 valianotipabolotikh cijgznons ko je 2apoela Rosenheaovim dan- kom iz 1975. godine erie i dalje. Bea absira na konafan ishod, Rosenharove is- rativanje osae jedno od najrjecsnijh w pouiesipsielogie.“1 + No) 7 “7 79 OT od TE C [ 182 Cnet zsh studs je ois pla Novije primjene Kao anal nastavlania ce easprave esametrit emo dvje od bronih sewdia koje lkorsce Resenhsnovo istealivanje w propitivanjs valjonosti djagnoza koje donore serufnjaci2a mencalno dra, Jedno od nije proveo Thomas Sas, psijaca koje pounat kao kriiéar pojms mentalnebolesi od poéetka 1970-ibgodina. On jecerdo da rmencalni poreme¢si isu bolesij ne mogu se cakvima staacrst, vee ih ereba shoatii a Preble olin koji iain svojeokolinse i draievene waroke, Ujednom dankuon, ‘vedi da ludi gor koji se polsslise od nekog tko je diiagnoician kao mentalno bolescan “nije valjan azlog 2a 2akdjufac de je ta oscba poremedena", samo 23t0 Ko jedoa ctobe (sceutajak 2a mencalno edravje) ne mofe razumjesi drage (bolesnika) (Guase, 1993, sr. 61) Jedng deago isrativane, koje se eskoderoslanja na Rosenianoy denak iz 1973. godine, ispkivalo je kako sami psibjaceieki bolesicidotivlavaj sigma vezana us do- bivenn djagnestizku oznaku (Wabi, 1999). U com je istrabivanj ispcano wie od 1 300 baits wrancus 2a mestalno zdrvlje, koji subi pitanio ojbows dodilsi sig- ‘matizacje} disksiminscije. Vedioa je adgovoila da osjea djelovane tie koja pra -menralne bolese is nskaike devace, kj ukliéaja opéento Canove aaednice, Janove {sce cekvene aajednice, suradnileypa€ak iseruénjake 2a mencalno zdcalje, Osi toga, sutor navodi "Veting ipicenih oscba nastjal fe 2st svoj poremaéa i bls je ako aubrinuca da Ze drogisaanatinjhow pslijaijskisacus i 2bog cogasajima poscupat renaklonobéu,favjstili su da se osjeéai obeshrabreno, poveiedeno i utc, ce da in je abog svege feo su dotivjeli smanjeno i samopokcovenje. Smacrali au da javnim obra- ovanjem creba emanjiti poscojeéa signa” (at. 467). a dobro, moda u javnom obrazovanje i postoji neki napredak, U fptivanju Boisvercs {Fass (1999) ispcanicima su bil preneneican’ scenar)i o namjebenike: koji senaslnithiponaiao prema svom Sfu. Scenarij sage clikoval po kein stresa koja je namjetcenik dosivljavao, aa nekima od nih a je narjetcenk bio episan kao osoba kod koje e rane bila dijagnosicirane shizofcenija, lscrafvati su predvigel da isp cane’ biti sklonitpeipisac nasil inoseinaunjeScenks oznakorn sizoftenie, dok ce ua slugsjevima bea cave ounake bit sklonii okrivei okolinski sts. Pogodite Sto 50 nail, Uprave suprotno, Ispitanici su s porescom stress may kevli ifnoet 9am- {edcenla, bz obsira na eckecashizoftenije, Osim cogs, itrativati su dobil ice cezul= race i kad su ispicanie| bili svarni kliniget i student koled (Ovi ecufcaci detsjaucjeino, je pokazaja da asc calerancj i razumijevane men tthe U seven je sgnoxicin mena bole owe pede ako} mj (One su nutan dio utinkoviog lijedenja pihidih poremedaja, kto tos navi bole dio djagnoze i lijefenjacelesnih oles. I eako, ako moramo dvi stim caneksma, moramo i dalje adic na uklanjanjustigme, neagode j rama koji ih prate, ffhopatelinia 33 Greeters, J- (1981 June) An nceriaw wich David Rasenhan, APA Mier, 45 Boiss, Cy & Fast, D, Effecrs ofthe abel “schizophrenia” on cee aeibasons of wince. ‘Sehr Ballin, 25 (3), 475-491. Rorenhan, DL. (1575), The concexral aac of phyhiei dagaoss, Joa of Aloe! Pye! ep, 4, M2452 Spits, RL (1976). More on preudorince in science and she cue ofthe pychate agai A risque afD.L sera’ "On beng sae in sng pac” and “The contexte marae 2y- hintedagnai.” sins of Grrl Pity 33, 459-470. Sease, T (1993). Cemy sl: Thoughe soeder ex payhiei cogance? Bri Jornal of Maal Pry, 66, 61-57 ‘Wal, 0. 199). Menel heh consume expeiens of sigma, Sitges Ballin, 25 @), 467-47, OPET SE BRANIS! Fre ('945). £0 tran ma Non Yor nan Uns Press, > U kei o povjese iseesbivanja u pehologil pote jedan impozantan lik kojeg bi bilo velo eedko preskotic: Sigmund Freud (1856 - 1939), Nije vjerjaeno da Bi bez Freadova doprinosa psihologija danas postoiala eakva hale jes, unatot njezinim raaligiim isloZenim oblicima, On je uglavnom odgovoran 2a podizanjenatihinterpee- tacia Iudskog pontéanja (nseoZico abnormalnog ponatana) s cazine praznovieria 0 optiednutoes! demonimaj alim dohovime na sainu cacionaloth i@ejaeszums # 2na- ‘os: Sroga bibee ezzmatrananjegova reds ova knliga bila nepotpuna. Vibisese sds -mogl upitati kako to, ako je Sigmand Freud ako aan de je ore exspeaes usmjerene a knjiga ku je napisals njegova kei Anna Freud? Odgovor nat ptanjesahljeva do arno camatenje: ‘ako je Freud dio povijesipsihglogii, pa erimenuéan di ove kajig, bilo je eke luijuttinjegovaisteabivanja zjednos onima deugih israbivata, Raalog te cetkoce le ‘ucome ko Freud nije doiao do svujlsorkriéa pomoga jasne definicane znanscvene me- codologije, Nije bilo moguée odabrati jedmu suai ili iz eksperimenaca koji bi reprexenrizali njegav sad, kno io je co ueinjeno # deagimn israfivatims x ovo) ki Freadove ceone icasle sa ia britlivih opatanja njegovih pacienacacjekom deserjeés binigke apalize, Njegovi su eukopis, dakle, w nsjmaaju rules velo obilai. Englesk prijevod njegovth sabeanth dela, The Standard Elton ofthe Compa Pycholegical Works of Sigmund Fracd (London:Hogacth Press, 1953 do 1974) objavien je w 24 svesk (Ofieo ovdje mosemo govorei samo o delta jegovs tad. Pei educa onog Sto €e biti ukljuéeno uw ova koji, use je w obue dio Freadovih ‘ori koji je izdrdao ese vrerenaw telativno neizmijenjenom stanj, Tjekom proflog scoljeéa mnogo je kricika bilo upuéenc Freadoviay idejama, a cjekom posjednih 40,BA dest mores di hes porn pboogy godine ozbilino je dovedena u pitanje 2nansevenevrijednose njegovs cada. Keitel sa ‘veil dase brojne jegove ceotije ne mogu anansevenotestica llda suse, camo ade je eave provjera bila moguéa, pokazsle opéenis nepouadanima. Sg danse vedina psihologs, pransjutinjegova povijesnu vekners,odbacuje ajegoveteoie o srukrarh liéncet, anvoja litnosct kroz psihoseksualne fe i ceonije © iavorznaIjudekih psi holotkih problems. Meducir, neki spekei njegovarada dobil sa tjekom godine vile [Potcivnihrecenaia, pa su danas relacivne fcoke pribvadeni.Jedan od ch ji njegou ojam cbrambenib meanizema ceutia koje ego kort a bi vas zittio od anksioanost! kojuste sami sevorl Taj element njegova rada predeavja Freudov cd wove ki reudovo etkrite obrambenih mehanisama dogodilo te postupnoizeaslo jez aj {ov ikustavespsibolotkim preblemim, kojima se bavio 30 i vile godina U njego= vim brojnirm djelima ne posto poveztna, samostoina casprtve o tj temi. On je, svar, cseavio taj posto svoj kéei, koja je i sama bila iseaknuca pshoanaiiace specialisrena 2a ads djecom. Fresd je prianao einjeniew 1936, godin, upravo peje objavljivania Annine knjige “Ego fobcambsenirachanizmni, koja je pevobieno bila ob- jvijena na njemaékom jeziku, Freud je eek: "Paso inuzecno velik bre) metods (i, kao So mi keiemo, mehsnizama) koje ego koristi uw cbavijaju svoih obrambenih funkelja. Moja kt, deja analctarka, pte njmskajigu”(S, Freud, 1936), Buduéi de je Anna Freud skupile o2eve ceoijeo obsambenime mehaniamitnaujedno del, njezina je knjiga odabrark 2a casprava o dicle Sigmunds Freda. Teorijske pretpostavke “Kako bisme moglicaspravijaci o Freudovo) ici obrembenih mehanizame, nuino je ukracko procumaZit njegove ceorijy 0 seukturilifnosi Freud je pretposeaie dase lignostsacoji od eri komponence: ids, ega i superegs. {tine cemelin biolodki porivi, popst gladi, edi seksualnih impulse. Ked god te potrebe nity zadovoljene, id srvara saan motiacja koja osobu pocge na eadenje ‘atina da th 2adovol ito srojesta Id ead ng, kako je to Freud ntzv80,naile witha | sahsijews nepostedna geacifcij suit delja, ben evra na eazum, logic, sigoenose i sortinos. Freud je smacrao da su i mae, enegecijln i opasni insinksivel post Piven’ u svadijem id, kojisesealne nastoji sevaiti Mi cbitno toga nismo sviesn jet id dicluje na nesvjesnojrazini. Meducim, kad bi vam nedosajeli neki deagieijlavi Limos, 8 imal bisce samo id, vabe bi ponafane bile emoralno, sablednjvo devjantno, 2 fak i smeconoeno a vas i deuge. Razlog zbog kojeg se ne ponatace na eaj opasan i devijancan natin jest coco sa se ‘szvl va ego i soperego, ko impolsima vateg id odeeduja granice{kenteliajo Prema Freudu, ego radi na nae recliat, co ena da je wsmjeten ns sevata sve Posiiedice ponatanj. Bgo je svjestan i ajegovs jeadaéa da zadovoliperve id ali na acionalan, druftveno prihvadhiv i razumno sigutan nazin Pebopide 2 Medurien, i egu su od serine superega posttljene grtnice, VaE sopetego w bisi ‘zahijva da su cefenja koja ego pronalan za zadovolinvanie porrebs ide moralna i etidka, skladu- vaki incernalinitanim pravlima © dabtom ilofem ponsfanjy, Ts 23 vam peavilt wcjpil vali rode, pa ako se ponaiace na natin koi jew aspromost ‘ina prvilims, val €e vas superego keznisi evo vascitim velo utinkovisin ecu Ieivnjom, Prepoznajete Ii co? © tome se obiéno goveri kuo o val] savjes. Pevd je smaceto da val supatego diese na svjesne} i nesvjesngj zi Freudova konceprualizacja vate igaosi bila je, dake, dinamilc, u kejoj ego w codredivanjavaleg ponatanja salno nastoji odttaticavnoceiu iameda poteba i poriva fa, ce moralih aahcjeva superaga. Evo jedog,primjera kako bi to mogle fonecioni= ati Zarisice 16-godiinjeg djetaka koji Seéeulicom malog gradiau 22 sara navefee, 1 paca kati. Odjednor osjti da je gladan, Peolazedi poke egovine miclovitom co- born, ugleda han u iloge srgowine, sk rrgovina je zatvorens. Njegor bi id meno ti: "Gleda}! Heana! Skot kroz sealclo i uzm el” Stites, id eli neposredn ado- -voljene, bez cbzira na posledice.) Djedsk vjerojatno ne bi bio svjexan idowh sages jerbi one bileispod razine vjesneg dotiljavaija. Eg0bico, mdutim, ao ikako je nje- govanadaés nett djetaks od opasnoati, mogao bi odgovotc: "Ne, robibilo opaine Idem ins 2geade, pa emo provait u duéan sa seaje strane i ukrast neeo brane!” Na to bi superego lctio primijesio: "Ne modes to uEiniti! To je nemoralno i ako to Cin ja ve kant! Sa bi djetakeow ego ponowne razmosri sieesijeidz0 neki novi pejedlog kojibi bio pribvaci i idui supecegut “Zac ito, pac blokove odsvde porto ‘mjescosbr2om hranor koje ervorenscijelu no. Idemo tamo, pa €emo kupii neko brane.” Pod preqposcavkorn de je djetsk palitk’ adeev, ovo rjelene probia ee & nje= ‘govu sujeseZodealava u njegovu ponataaj ~ Prema Feud, tsalog zbog kejeg se vetina liu ne ponaa antisocisine ili devi- jancno uprev je a sustav provjere i urswnarefenj iamedu ci dijlaIignost. Al Seo bi se dogodilo kad susav nei funkcioniao, kad bi ca rxvnoce ila izgubljena? Jedan od na¥ina na koji te ro mate dogodic bio bi da zahcev ida postanu coliko snaini da th ego ne mote prikladno koneolirsi. Sebi se dogodilo dese nepsivachiv por ida proba (ono Ko je Freud 2vno pred); pot svladavas ego? Freud jesmacrao da Gere ako se to dogedi dotvjesi velo neugodno scanje anksiozacei. On je cu vsea snksioanosti nazvao sbbdso-lebdnonankrsosat, jet jako te osedate Gedkebno i pre- plefeno nste, 2bog neporpuno arvijeitenih unre, siguini 2a je come ako, Sean cake ankcioznoss je neugedno ivi postajece motivirani da gs promijence Kako bi t0 wtinio, ego vadi svoje pulke, nazvane obrarabeni rachaniami. Svebs je fobrambenih mehanizema spretavanje prodora 2abranjenih impuls ide wsvijest. Ako to uspije, popuite neugods inszvana anksicanoiéa veeanom uz ce impulse. Kako ‘brambeni mehanizni uklanjaju opasnost od pojaveanksicznost!? Onicorade pomota samozavacavanjajiskeivljavanja realnost, kako ne bi dodlo do peihvadana idovih po= 1 & 1ea) r | “JI ™1 7 26 {ett nasa st bye su pom soley Metoda reud je obrembene mehanizme otkti poseupio, ijekom svoth dugogoditoihin- ‘erakcjas bolesnicima, U godinama nakon Freudove saci naken cbjevlvanjaknjige ‘Anne Freud, icespreraciia obramberih mebanizama a vlikoj je mjeci doserana. U sljedeéem odlomlca prikazat éemo iabor sumo onih mehnizams koje je identificceo Sigmund Freud, a elaborirala njegowa ki Rezultai i rasprava ‘Anna Freud identifcirala je 1Qobrambenih mebanizama koje je opsao njezin rae (pogledsjce w njezno} koja se. 44). Ovdje Zema govoriio pet od th 10 originelnih ‘Mehanizama kojise esto upottebljavsj i koji su danas sioko pribvaéeni.To ous cepee- sia, regresia, projekcj, obenusa reakeja i sublimacija. Nemoje zabocavti de je r= ‘matna fenkcija obrambenih mehanizam iskrivijavanje ralnosti kao nadina zatve od saksigznot. Represija . Represija je nacsnovnij;Zesco upotrebjavan mehanizam obrane. U svojim canim ‘adovima Feeud je naziverepresija i obrana uporeebljavao kao sinonim, a tepeesijs je incerpreciao kao aspravo jedi obeambeni mehaninam, Kasnije je, meducira, pibva- tio da je tepresia samo jedan od brojah pstholofkih process koji czobu Site od ank- Sionnusti (sr. 43). Represia co ini porskujudl usnemicyjute mil ix sijesti Ako a ome uspje, anksicanose vezana u2 “aabranjene” mis mote bit inbjegnuee. Prema Freudavo salt, cepresj se Zesco uporcebljava kaa cbrans od anksoanosti koja bi ‘mrogleinazvaci nepribvachve scksualne tle. Tako €e, na primer, dena koja ima seks ale osjéaje prema svom ocu, dodivljvaciintenzivmy jeskabu alot impulsiprodra & sijest.U nascojaninbjegavanja anksioznosi, ona de pots neprinvatlive fljew podswjexe. To neée anatti da gu njesinipocivi neseali al seoga ito au pot, oni ne ‘mogu izsziva: anksioenose Mole se piace keko se caltve mis wopée mogu ocksci ako oeafu x neyjesnom, Prema Freudu, i skriven’ konflike! mogu bei odkriveni na remelju pogtelaka gover, ppomoéu snova ii pomacu raliitihpsihoanalititkih tehnika, popu slobodnissocia. ijn i bipnone, Osim cogs, potsnute Slje mogu sevarstipelolodke probleme koji se oficuja v obi neurcze. Veatima ge jo jednom Seni koja je pocismaa svoje seksuale ¥elje prema svom ocu. Ons te impulse mode ineaiticako da mijenjapartnere unease Fitinim odnottos, nebilicako nesvjesno poktalasijeie svoj skobeu veri oem. Regresiia Regresia je obcans kojom se ego Scie! od anksioznost cako da osobu navodi na ‘ponaianjeptikladnoz nels rani, tanje abtjewns isiguznij acu rzvoja. Cesta end se obiceli codidrugo dijece,scacje ve djecevraga u can anu eazvoja, pa kris go- vor ie ce faze, trai boticu ili ponovne moksi w krever. I odtasle se osobe sive repesi- Friopaalon 237 jom. ZamisliceZovjeka koji prolazi kroz dvzw sndnje ivotne deb, pase boi scaenja i fmt, Kako bi nbjegao anksioanose povenana sim: nesvesnim stiahovimm on se veeéa ‘ufaas adolescenije, ps poraje neodgovoran, vor! se okolow sporskom murs, nastojige sssajnls rladim Jenama, pa Zk jest’ beans kojuje eo kto adolescent. Drug pemjer tegcesie je odrasa soba braku koja 2bog svakog problema u brat odnotims i 0p mai. Projebeija Zamislce na crenveak da je val ego iclofen napa id. Vine anace tofno 22%, ll dolivljavace sna sjeskobu. Ako vab ego korsti obramnbeni mehanizam-projekciie leako bi pomotu njoga uklonio anksicanoxe, vi éete svojenesvjezne porive potetipre- poznavaci w ponalanje deugih lind. Vi Cece, dake, projicieatt svoj impralee a droge tzobe, Time se ekscecnalaiajo osjéai kot nanivaja anksioenos: i ona s smaniuje, Vi neéere biti svesni ds co rade, a judi w koje projiciatevjerojaeno nec kisi krvi za ono 2a Ko ih opeutujere Primjer eakve projektje koji je Anna Freud adnas se ne su ppruga koji ima por da bade nevjean svojej Een (ser. 120). On ne moca vopee bith {vjestan th pociva, ali on islaze iz ajegova ida i srvaraju eeskoby. Kako bi sezattitiood anisicznesti on projcrs svoje elie na svoju Yenu, postaje izzreno Hubomocsn i peau ju da ga vara, ako nema nikakvih dokeza 22 co, Deugi je primer Bea koja se bojistarenja, a potinj ice kako sees agledsia njezini peace i anne, Osobe w vim primjetima ne lia nti glumevet masta vjeraji w svoje projec. Ked ne bio ‘sjerovali,obrana od anksoanost bila bi newapieéns- Obranta reakeija ij denice Freud eo obenoea cekeija mote = dobro sei sGkesicom i Shakespeare Henly ej Hanlecova maja, kor glean ede oo sce upeedsrai ade ramen "Cini mise da ova dama sve prea’. Kad eke oraba dofiliva nepeinvalive, meses ale impulte, cada moe iebjedi ake sioznoxt koja Boni mogl fsavasiubljativaniem w pontanis koja sa upravosuprocna ravi pork ide. Anos Freud ja ntaknala da va ca ponsfaja obifne peers i a opsesina (st. 5). Anksioanese se blkicausvajanjem seavova i panafana koja tema van peed poepano odbijanje pravih Rls ida. Obra teakej obiénose poialuje bei postajeeajan dio nei itnst,osim ako neko dode do eka vania idsegokonfike. Kuo primer voga, remote sud) supraga koji nesvesno Sel droge ene. Ako umjesco projekt pibegne cheno etki kako bi pita pojava nk seznam e mode opesivno posveti svoj Seni pa je obasipai cov java © 0) nepolalebjve) ljubav. Peinjerobeaut takai jet poava + oor sss tefemo w podjdnje wileme, a pours je pod netivom malntrenje bomubialac Prema Freadove)incerpececijy mutes oj imu nesjeine homaseksualye sone si moge se uk uralvo eseremno suprotne posaiane, koje se ofits napade- ima batinanjuhomoseksuaac, lao bia nafin abel pvenvanie sols pravs {el slesionnoac «cm iedims,18 {eirdesetznansvni stu koje sv noel ploy pepe {Sigound Anna Freud sacealsaveinu cbcembenih nchanisame, wu {est pravo opitan,zeakovimpoetojnia problema t psiolefke| pifagor (oer £020, Suprocno tome, ebtemben'mehaniaarn seblmaijesmatal sy ae samo nonral ‘i, veE poelinin (xt. 44). Kad lj peibjegnusublimaci, oni rpravo peonalze deakvena pethatlve natinepetnjen energie, koja je ponedia rej eae jen Ej. Feud je cordio da bud da vai dina cake Sl, sublonece een dio produlcivnegindsavog Svcs. One, os toga, vjerovaadase vedion ete defy ‘mote subliirei na alienate, Netko co, a primi, ina sosine seeeone pulse mote subliicai eljnjem neki od borlaih sport InueevSeenfons Kirarg. Secasveno jehanje aelescecne dlevojke mote se interpeeia! has sublines

You might also like

• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (821)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1104)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4610)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1850)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Toibin

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1946)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2521)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (401)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (897)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1016)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1898)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2104)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4203)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (440)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (537)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (590)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (843)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (346)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1716)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5807)
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (608)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brene Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1091)
• Lee Jussim - Social Perception and Social Reality - Why Accuracy Dominates Bias and Self-Fulfilling Prophecy-Oxford University Press (2012) PDF

  

  Document485 pages

  Lee Jussim - Social Perception and Social Reality - Why Accuracy Dominates Bias and Self-Fulfilling Prophecy-Oxford University Press (2012) PDF

  Ivo Vulić

  100% (2)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (806)
• SPSS Priručnik

  

  Document168 pages

  SPSS Priručnik

  Ivo Vulić

  100% (3)
• Graham Roberts-Phelps - Companies Don't Succeed People Do! - Ideas To Create Profits Through People PDF

  

  Document199 pages

  Graham Roberts-Phelps - Companies Don't Succeed People Do! - Ideas To Create Profits Through People PDF

  Ivo Vulić

  No ratings yet
• Classical Chinese PDF

  

  Document201 pages

  Classical Chinese PDF

  Ivo Vulić

  No ratings yet
• American Sign Language - A Student Text (Cokely & Baker-Shenk) PDF

  

  Document570 pages

  American Sign Language - A Student Text (Cokely & Baker-Shenk) PDF

  Ivo Vulić

  No ratings yet