1.

Metodologija
Istraživanje je provedeno na stratificiranom slučajnom uzorku od 385 ispitanika u periodu od 1.5. do
31.9.2017. Uzorak je reprezentativan s obzirom na nacionalnost, tip smještaja i destinaciju u kojoj su turisti
boravili. Nikakva naknadna stratifikacija niti ponderiranje uzorka nisu poduzeti.

Za potrebe analize uzorak je podijeljen na ispitanike koji su anketni upitnik ispunili u visokoj sezoni (srpanj
i kolovoz - N=193) i one koji su ga ispunili u svibnju, lipnju i rujnu (N=192).

2. Socio-demografske karakteristike ispitanika

Stratifikacija uzorka obavljena je na temelju podataka Turističke zajednice Grada Omiša iz 2016. godine.
U uzorku su tako najviše zastupljeni turisti iz Poljske, Češke, Mađarske, Njemačke i Slovenije.

Grafički prikaz 1. Struktura turista (srpanj i kolovoz)

U uzorku je zastupljeno 52% žena naspram 48% muškaraca, a prema dobnoj strukturi većina ispitanih
(56%) spada u dobnu skupinu 30-49 godina. Nešto više od 13% uzorka mlađe je od 30 godina, dok je 22%
ispitanih starije od 50 godina.

U skladu s podacima Turističke zajednice Grada Omiša, u uzorak je odabrano 64% ispitanika koji su
ljetovanje proveli u privatnom smještaju, u kampovima je boravilo 23% uzorka dok je u hotelima odmaralo
12% ispitanih.
Također, u skladu s podacima iz 2016. godine, polovica ispitanih boravila je u samom naselju Omišu dok
je druga polovica ljetovanje provela u mjestima Rivijere.

Svi navedeni podaci sukladni su s podacima TZG Omiš o broju i strukturi turista iz 2016.. godine te možemo
zaključiti kako je odabrani uzorak reprezentativan za ciljanu populaciju.

Također, provjerom i usporedbom s podacima TZG Omiš utvrđeno je kako je uzorak ispitanika koji su u
Omišu boravili izvan sezone također reprezentativan po svim relevantnim kriterijima.

Uzorci “sezona/van sezona” se značajnije razlikuju po dobnoj strukturi (u uzorku izvan sezone 45%
ispitanika je starije od 50 godina), zemlji iz koje dolaze (22% ih je iz Njemačke, 18% Poljska, 10% Češka),
većina (62%) ih boravi u samom gradu, od čega najveći broj u hotelima (42%) dok na privatni smještaj
otpada 33%, a na kampove 25% uzorka gostiju izvan špice sezone.

3. Rezultati istraživanja
Kao i prethodnih godina, većina ispitanika za Omiš kao destinaciju za odmor doznala je putem interneta.
U usporedbi s 2016. godinom primjetan je malen pad u ovoj kategoriji, ali on je unutar razine statističke
pogreške te ne možemo tvrditi kako manje ljudi za Omiš prvi put doznaje na internetu. Ovaj medij i dalje
za većinu ostaje prvo mjesto na kojem saznaju za destinaciju. Otprilike 30% ispitanika za Omiš je prvi put
čulo od prijatelja/poznanika, a njih 17% za grad zna iz prijašnjih posjeta. Podaci su to u skladu s onima
prethodnih godina.

Grafički prikaz 2. Kako ste prvi puta čuli za destinaciju

Ako uspoređujemo uzorke u i izvan špice sezone, primijetit ćemo također da je internet dominantan način
informiranja o lokaciji (47%), dok je van sezone nešto više ispitanih za Omiš doznalo od
prijatelja/poznanika. U oba slučaja, brošure, reklame i turistički sajmovi ostaju alati uz pomoć kojih je
manje od 5% ispitanih saznalo za Omiš kao turističku destinaciju.Grafički prikaz 3. Kako ste prvi puta čuli
za destinaciju

Nakon što su odabrali destinaciju putem interneta, većina ispitanih na isti način odabralo je i smještaj.
Točno 66% ispitanih to je učinilo online (direktnim kontaktom s iznajmljivačem), 23% putem agencije, a
10% smještaj je pronašlo nakon dolaska u destinaciju.

Promatrajući vremenski okvir u kojem se provodi ovo istraživanje, vidljivo je kako je internet apsolutno
dominantan medij za bukiranje smještaja, a primjetno je kako u je u 2017. godini nešto veći broj ispitanih
smještaj rezervirao preko agencije (+9% u odnosu na 2016., prvi rast nakon dvije uzastopne godine pada),
a nešto manji broj (8% manje nego prethodnih godina) nakon dolaska u destinaciju.
Grafički prikaz 5. Kako ste rezervirali smještaj

Ako uspoređujemo uzorak u i van sezone, primijetit ćemo poprilične razlike. Naime, u uzorku van sezone
smještaj preko interneta rezervira 36% ispitanih, a većina je smještaj u gradu pronašla posredstvom
agencije (50%). U oba slučaja smještaj je nakon dolaska u destinaciju pronašlo 10% ispitanih.

Grafički prikaz 6. Kako ste pronašli smještaj u destinaciji

Obitelji s djecom tradicionalno su najbrojniji tip gostiju u Omišu, a iznimka nije bila ni 2017. godina u kojoj
su 62% turista činile obitelji. Nakon 2016. u kojoj je zabilježen malen pad ovog tipa turista, u 2017. godini
se njihov postotak ponovno popeo iznad 60% te možemo reći kako je Omiš definitivno primarno
destinacija za obiteljski odmor.

Nešto manje od 30% ispitanih u grad je došlo s partnerom, a njih 7% s prijateljima, što su podaci sasvim u
skladu s onima koje smo zabilježili u prethodne tri godine.

Grafički prikaz 7. S kim boravite u destinaciji

Kada uspoređujemo dva uzorka (sezona i van sezone), sasvim očekivano, primjetne su značajne razlike u
tipu turista koji dolaze u destinaciju. Dok je u srpnju i kolovozu Omiš destinacija za obitelji s djecom, u
svibnju, lipnju i rujnu većina turista u grad stiže s partnerima (52%).

Obitelji s djecom i u post-sezoni su brojne te na njih otpada 38% uzorka, dok samaca i turista koji stižu s
prijateljima u svim mjesecima ima približno jednako.
Grafički prikaz 8. S kim ste stigli u destinaciju

Podaci koji se u protekle 3 godine nisu gotovo uopće mijenjali, a trend se nastavio i u 2017., su oni o tipu
smještaja. Tu je, sasvim očekivano budući da većina turista u sezoni boravi u privatnom smještaju, većina
ispitanih (86%) koristila samo uslugu smještaja. Polupansion je odabralo 7% ispitanih, a isti postotak
odlučio se za puni pansion.

Još jednom, i u ovom aspektu zabilježene su značajne razlike između vrhunca sezone i mjeseci izvan
sezone. U uzorku ispitanika koji su u gradu boravili tokom svibnja, lipnja i rujna, njih 58% koristilo je samo
uslugu smještaja, 25% ih se odlučilo za polupansion, a u punom pansionu uživalo je 17% gostiju.

Grafički prikaz 9. Tip smještaja (sezona i van sezone)

Što se tiče dužine boravka u destinaciji, najveći postotak gostiju odlučio se na 3-7 noćenja (62%), dok je
drugi najpopularniji odabir bio nešto duži boravak - 8 do 14 noćenja (31%). Samo jednu ili dvije noći u
gradu je ostajalo 4% ispitanih, a 15 ili više planiranih noćenja prijavilo je 3% ispitanih.

U usporedbi s prijašnjim godinama, u 2017. je zabilježen nešto kraći boravak u destinaciji. Broj najkraćih
boravaka (1-2 noći) četvrtu godinu zaredom je stabilan (ispod 5%), no u 2017. je zabilježen nastavak trenda
povećavanja ostanaka duljine 3-7 noćenja (+9% u odnosu na 2016., +16% u odnosu na 2014. godinu).

Također, treću godinu zaredom smanjio se boravak duljine 8-14 noćenja. Dok je u 2015. otprilike 50%
gostiju boravilo u gradu dulje od jednog tjedna, u 2017. godini isto ih je učinilo 31%.

Grafički prikaz 11. Duljina boravka u destinaciji

U srcu sezone većina ispitanih u gradu boravi 3-7 dana, a ovaj trend još je izraženiji van sezone kada 72%
u gradu provodi najviše tjedan dana. Također, izvan sezone značajno manje turista se odlučuje za boravke
od 8 do 14 noćenja (16%) dok se, zanimljivo, u usporedbi sa srcem sezone, nešto više ljudi odlučuje za
najduže boravke, one dulje od 15 dana.
Grafički prikaz 12. Duljina boravka (sezona vs. van sezone)

Ljeto 2017. godine za 66% ispitanih bilo je prvo koje su proveli u Omišu. Nešto više od 14% turista u gradu
je već boravilo 1 ili 2 puta, a 20% njih su već stalni gosti.

Ovi podaci potvrda su trenda u kojem sve više turista otpada na one koji u gradu borave prvi put (u 2015.
bilo ih je 49%, a u 2017. 66%).

Grafički prikaz 13. Duljina boravka u destinaciji

U konačnici, otprilike 34% ispitanih u Omiš se vratilo nakon prethodnog posjeta, što je smanjenje postotka
od 4% u odnosu na prošlu godinu i 17% u odnosu na 2015. Godinu.

Podaci za sezonu i van sezone s obzirom na ovu varijablu gotovo su identični. U oba uzorka točno 66%
ispitanih u gradu je boravilo prvi put, dok je van sezone po 17% gostiju u Omišu već boravilo 1-2, odnosno
3 ili više puta.
Grafički prikaz 14. Duljina boravka

Čak 97% ispitanih Omiš bi kao destinaciju za odmor preporučilo svojim prijateljima i poznanicima što je
postotak koji ostaje gotovo identično visok u svim godinama u kojima je provedeno istraživanje. Također,
on je identičan i s obzirom na uzorak te tako čak 99% ispitanih izvan srca sezone također kaže kako bi Omiš
preporučili svojim prijateljima.

Samo 3% ispitanih koji grad ne bi preporučili kao destinaciju za odmor je rezultat unutar margine
statističke pogreške te na temelju njega ne možemo izvlačiti nikakve šire zaključke, no zanimljivo je za
primijetiti kako je svih četvero ljudi koji su odabrali ovaj odgovor kao razlog navelo prometne gužve.

Ispitanike smo također pitali za razloge zbog kojih bi grad preporučili drugima, niti oni se ne razlikuju od
onih koje su navodili prijašnjih godina.

Standardnih 75% ispitanih kao glavni razlog navodi prirodne ljepote, 8% mir i tišinu, 7% gostoljubivost, 3%
kvalitetu smještaja i cijene, a 2% gastronomiju.

Grafički prikaz 15. Razlozi za preporuku

U uzorku van sezone razlozi su praktički identični onima u uzorku izuzetom u sezoni, s tim da ispitanici koji
su boravili van sezone nešto više (80%) kao glavni razlog za preporuku navode prirodne ljepote.

Kvalitetu provedenog odmora u gradu u ovom smo anketnom upitniku mjerili na nekoliko načina. Kao
prvu mjeru koristili smo skalu samoprocjene u kojoj su ispitanici procijenjivali stupanj
zadovoljstva/ispunjenosti očekivanja na skali od 1 do 5 (1 - uopće nisu ispunjena, 5 - potpuno su
ispunjena).

Isto kao i u slučaju preporuke prijateljima, Omiš se i u aspektu zadovoljstva turista može pohvaliti odličnim
rezultatima. Naime, odmor u gradu ispunio je očekivanja kod čak 96% gostiju, od čega 50% uglavnom, a
za 46% u potpunosti.

Tek 4% ispitanih nije bilo zadovoljno svojim odmorom. Rezultati su to sasvim u skladu s onima od
prethodnih godina gdje zadovoljstvo odmorom u srcu sezone pravilu izražava više od 95% ispitanih.

Situacija za Omiš je još povoljnija u uzorku izvan sezone gdje je čak 64% ispitanih iz Omiša otišlo potpuno
ispunjenih očekivanja, a 32% uglavnom ispunjenih. Dakle, svojim odmorom i u ovom slučaju bilo je
zadovoljno 96% gostiju, njih 3% nije moglo procijeniti stupanj zadovoljstva, a samo jedan ispitanik u
čitavom uzorku Omiš napustio neispunjenih očekivanja.

Podatak da 95% turista iz Omiša odlazi ispunjenih očekivanja sugerira da su u destinaciji dobili ono po što
su došli. No, pravo pitanje je što točno turisti od odmora u Omišu očekuju? Kao i prethodnih godina, i to
smo ispitali u anketnom upitniku, a rezultati istraživanja opet sugeriraju – pasivni odmor.

Od ispitanika se u anketnom upitniku, naime, tražilo da označe tri glavna motiva zbog kojih su kao
destinaciju za odmor odabrali upravo Omiš. Motive odabira morali su poredati prema važnosti, od
najbitnijeg prema najmanje bitnom.

U grafičkim prikazima 17., 18.i 19. prikazani su odgovori ispitanika.

Grafički prikaz 17. Primarni motiv odabira destinacije

Grafički prikaz 18. Sekundarni motiv odabira destinacije

Grafički prikaz 19. Tercijarni motiv odabira destinacije

Iz svih grafičkih prikaza jasno je vidljivo da motivacijska struktura odabira Omiša kao destinacije za odmor
s godinama ostaje praktički nepromijenjena. Prirodne ljepote i pasivni odmor dva su uvjerljivo najvažnija
motiva pri odabiru destinacije, s tim da je u 2017. godini nešto manji postotak ljudi kao primarni motiv
navodio pasivni odmor (-6% u odnosu na 2015. i -19% u odnosu na 2015.), a nešto veći postotak prirodne
ljepote (+15% u odnosu na godinu ranije).

Dakle, u 2017. za 46% ispitanih najvažniji motiv pri odabiru destinacije bio je pasivni odmor, a za 44%
prirodne ljepote grada. Kao drugi najvažniji motiv ponovno su se istakle prirodne ljepote (42%) i pasivni
odmor (21%), dok su kao tercijarni gotovo jednako važni stjecanje novih iskustava, cijene i gastronomska
ponuda.

Iz ovogodišnjih rezultata ponovno vrijedi istaknuti kako među najvažnijim motivima manje od 5% odabire
zabavu/izlaske (iako je primjetan lagani rast u usporedbi s prethodnim godinama), a nastavlja se i trend
da odgovor ‘manifestacije i događanja’ u strukturi motiva ne navodi gotovo nitko.

Također, prošle godine najvažniji tercijarni motiv (kultura i povijest) ove godine zabilježio je pad od 6%,
dok su cijene, gastronomija i nova iskustva izbili na vrh tercijarnih motiva s gotovo identičnim postotcima
(cca 18%).

Hijerarhija motiva za dolazak u destinaciju izvan sezone prikazana je u grafičkim prikazima 20., 21. i 22.
Grafički prikaz 20. Primarni motiv (sezona vs. van sezone)

Grafički prikaz 21. Sekundarni motiv (sezona vs. van sezone)

Grafički prikaz 22. Tercijarni motiv (sezona vs. van sezone)

Iako se dva uzorka po drugim bitnim parametrima uglavnom značajno razlikuju, zanimljivo, njihova
hijerarhija motiva dolaska u destinaciju gotovo je identična.

I u sezoni i van sezona dva uvjerljivo najvažnija motiva ostaju prirodne ljepote i pasivni odmor, a u
primarnom motivu praktički nema nikakvih odstupanja u odgovorima u dva uzorka.

U sekundarom motivu vidimo da nešto veći postotak ispitanika (u usporedbi s onima iz srca sezone)
odabire prirodne ljepote, dok u tercijarnom motivu kao značajniju razliku valja izdvojiti tek kulturu i
povijest koju u uzorku van sezone odabire 5% ljudi više nego u onom izuzetom u sezoni.

Za lakše razumijevanje hijerarhije motiva konstruiran je i Indeks motiva pri odabiru destinacije (Grafički
prikaz 23). Indeks je konstruiran tako da je svaki motiv, neovisno je li ga ispitanik stavio na prvo, drugo ili
treće mjesto po važnosti, dobio jedan bod.
Grafički prikaz 23. Indeks motiva pri odabiru destinacije

Iz prikazanog Indeksa jasno je vidljivo ono što smo spomenuli ranije u tekstu - prirodne ljepote i pasivni
odmor dva su uvjerljivo najvažnija motiva pri odabiru Omiša kao destinacije za odmor. Ako promatramo
godišnji presjek, vidljiv je umjereni rast važnosti prirodnih ljepota te lagani pad pasivnog odmora.
Struktura svih preostalih motiva u domeni je statističke pogreške te ostaje praktički nepromijenjena s
godinama.

Ako promatramo usporedno Indeks konstruiran na uzorku iz srca sezone i onaj konstruiran na temelju
uzorku izuzetom van sezone također je jako teško primijetiti bilo kakve razlike.

Grafički prikaz 24. Indeks motiva pri odabiru destinacije (sezona vs. van sezone)
Kao što je vidljivo iz prikaza, hijerarhija motiva u sezoni i van nje praktički je identična. Pasivni odmor i
prirodne ljepote u oba slučaja su uvjerljivo najvažniji motivi, a jedina značajnija razlika zabilježena je u
motivu kulture i povijesti koji je nešto učestaliji u populaciji koja u grad stiže van sezone (+18%).

Uzevši u obzir sve mjerene varijable, može se zaključiti kako se gosti koji stižu u Omiš u i izvan sezone
statistički značajno ne razlikuju po motivima dolaska.

Motivi gostiju za dolazak u Omiš su, dakle, jasni, a sada ćemo provjeriti jesu li u gradu dobili što su tražili
od svog odmora. Kao i prethodnih godina, budući da je njih preko 90% otišlo ispunjenih očekivanja, a 95%
bi grad preporučilo prijateljima, možemo pretpostaviti da jesu.

Što su turisti tražili od odmora provjerili smo pitanjem u kojem se od njih tražilo da navedu tri omiljene
aktivnosti u kojima su tokom odmora najčešće sudjelovali. Odgovori su prikazani u grafičkim prikazima
25., 26. i 27.

Grafički prikaz 25. Prva omiljena aktivnost u destinaciji

Grafički prikaz 26. Druga najučestalija aktivnost u destinaciji

Grafički prikaz 27. Treća najučestalija aktivnost u destinaciji

Iz grafičkih prikaza vidljivo je kako se omiljene aktivnosti gotovo stopostotno poklapaju s planiranim
aktivnostima na odmoru te stoga ne čudi visoki stupanj zadovoljstva odabirom Omiša kao destinacije za
ljetni godišnji.
Prva najučestalija aktivnost je pasivni odmor (50%), a druga uživanje u prirodnim ljepotama (41%). Od
preostalih odgovora vrijedi istaknuti tek ‘Zabava i izlasci’ sa 4% odgovora, dok niti jedna druga aktivnost
ne prelazi 2% odgovora.

U usporedbi s prethodnim godinama vidljiv je trend pada pasivnog odmora kao prve omiljene aktivnost i
trend rasta uživanja u prirodnim ljepotama koje će, ako se trend nastavi, već dogodine zamijeniti pozicije
na vrhu.

Druga omiljena aktivnost turista u 2017. godini bilo je uživanje u prirodnim ljepotama (47%), a, očekivano,
na drugom mjestu našao se pasivni odmor sa 26% odgovora. Razgledavanje turističkih atrakcija bila je
druga omiljena aktivnost za 9% ispitanika, za njih po 6% uživalo je u zabavi/izlascima te lokalnoj
gastronomiji.

U usporedbi s prethodnim godinama može se primijetiti tek rast pasivnog odmora kao druge omiljene
aktivnosti, dok struktura preostalih praktički ostaje nepromijenjena.

Kao treću najučestaliju aktivnost 36% ispitanih navodi ‘razgledavanje turističkih atrakcija’, za 21% turista
to je gastronomija, a njih 14% odabralo je odgovor ‘izleti u druga mjesta’.

U sve tri najučestalije aktivnosti aktivni odmor i manifestacije i događanja spominje manje od 4% gostiju
te se može reći kako su ove dvije aktivnosti uvjerljivo najmanje zastupljene u ciljanoj populaciji.

U usporedbi s prošlom godinom, možemo primijetiti kako su na listi trećih najučestalijih aktivnosti
razgledavanje turističkih atrakcija i izleti u druga mjesta u 2017. zamijenili mjesta na vrhu, dok struktura
svih drugih aktivnosti ostaje praktički nepromijenjena.

Gosti koji u grad dolaze u srcu sezone imaju svoje omiljene aktivnosti koje se teško mijenjaju, a sada ćemo
provjeriti kakva je situacija s gostima koji u Omiš stižu izvan sezone. Njihovi odgovori prikazani su u
grafičkim prikazima 28., 29. i 30.
Grafički prikaz 28. Prva omiljena aktivnost u destinaciji (sezona vs. van sezone)

Grafički prikaz 29. Druga omiljena aktivnost u destinaciji (sezona vs. van sezone)
Grafički prikaz 30. Treća omiljena aktivnost u destinaciji

Iz grafičkih prikaza već na prvi pogled jasno je kako se struktura omiljenih aktivnosti ne mijenja značajnije
ovisno o mjesecima u kojima turisti borave u gradu.

Omiljena aktivnost za turiste van sezone (50%) je pasivni odmor, što je identičan postotak kao i kod onih
iz srca sezone. Druga omiljena aktivnost za turiste van sezone je uživanje u prirodnim ljepotama (32%), a
treća razgledavanje turističkih atrakcija s 8% odgovora.

U usporedbi s gostima iz srpnja i kolovoza, da se primijetiti nešto manji broj ispitanika koji na ovom pitanju
odabiru odgovor ‘uživanje u prirodnim ljepotama’ (-9%) te nešto više njih (+6%) koji na odmoru
razgledavaju turističke atrakcije.

Druga omiljena aktivnost za većinu turista van sezone je uživanje u prirodnim ljepotama (41%), zatim
razgledavanje turističkih atrakcija (20%), te pasivni odmor (18%).

Ovdje vidimo ponešto drugačiju strukturu odgovora s obzirom na vrijeme kad je ispitivanje provedeno.
Tako van sezone ispitanici češće kao drugu omiljenu aktivnost navode razgledavanje turističkih atrakcija
(+11%), a manje pasivni odmor (-8%) što je i razumljivo budući da se pod pasivnim odmorom uglavnom
podrazumijeva kupanje i sunčanje, aktivnosti koje zbog vremenskih prilika u rujnu, lipnju i pogotovo
svibnju ponekad nisu moguće.

Kao treću omiljenu aktivnost gosti van sezone najčešće navode razgledavanje turističkih atrakcija (31%),
zatim izlete u druga mjesta (18%) i uživanje u lokalnoj gastronomskoj ponudi (16%). Ova struktura
aktivnosti približno je jednaka onoj gostiju unutar sezone te na niti jednoj aktivnosti ne bilježimo razlike
veće od 5%.
Za lakše razumijevanje hijerarhije omiljenih aktivnosti u destinaciji konstruiran je i Indeks omiljenih
aktivnosti u kojem je svaka aktivnost, neovisno je li ju ispitanik naveo na prvom, drugom ili trećem mjestu,
dobila po jedan bod. Rezultati za goste iz srpnja i kolovoza su prikazani u Grafičkom prikazu 31.

Grafički prikaz 31. Indeks omiljenih aktivnosti

Indeks omiljenih aktivnosti najbolji je način za promatranje eventualnih promjena u godišnjim trendovima.
Kao što smo i pretpostavili, vidljiv je, minimalan, ali stabilan, rast uživanja u prirodnim ljepotama i pad
pasivnog odmora kao omiljenih aktivnosti. Ove dvije aktivnosti apsolutno su dominantne te se godinama
izmijenjuju na vrhu, a u 2017. godini se da primijetiti i pad postotka turista koji su među omiljene aktivnosti
svrstavali izlete u druga mjesta, te nešto veći broj onih koji su u gradu uživali u noćnim izlascima.

Usporedba rezultata na Indeksu gostiju u i izvan sezone prikazana je u Grafičkom prikazu 32.
Grafički prikaz 32. Indeks omiljenih aktivnosti (sezona vs. van sezone)

Iz prikaza je vidljivo kako je struktura omiljenih aktivnosti zapravo iznenađujuće slična u oba uzorka.
Prirodne ljepote i pasivni odmor dvije su apsolutno dominantne aktivnosti, neovisno o dobu godine u
kojem se odmor provodi.

No, kod uzorka izuzetog u mjesecima izvan srca sezone primjetan je nešto veći broj ispitanika koji među
omiljene aktivnosti svrstavaju razgledavanje turističkih atrakcija (112 naspram 87) te onih koji tokom
odmora putuju u druga mjesta (46 naspram 35).

U sezoni i van sezone razgledavanje turističkih atrakcija treća je najučestalija aktivnost za većinu turista
koji borave u gradu, a anketni upitnik četvrtu godinu zaredom uvršten je i test prepoznavanja najvažnijih
omiških simbola koje su tokom ljetovanja razgledavali. Rezultati su prikazani u Tablici 1.
Tablica 1.

Koje od navedenih turističkih atrakcija su Vam Nije mi Poznata mi Poznata mi je i

poznate ili ste za njih čuli? poznata je posjetio sam/kušao
sam je
Mirabela 36% 35% 29%
Crkva sv. Petra 74% 20% 6%
Svetište Leopolda Mandića 81% 17% 2%
Kanjon Cetine/Radmanove mlinice 16% 46% 38%
Vidikovac Mile Gojsalić 75% 18% 7%
Stup srama 95% 4% 1%
Crkva sv. Mihovila 47% 36% 17%
Fortica 49% 41% 10%
Slapovi Velika i Mala Gubavica 74% 22% 4%
Kuća sretnog čovjeka 96% 3% 1%
Gusarska bitka 46% 45% 9%
Festival dalmatinskih klapa 80% 18% 2%
Poljički soparnik 91% 6% 3%

Iz tablice je vidljivo da 5 od ukupno 13 atrakcija prepoznaje više od 50% ispitanika. Najviše gostiju čulo je
za kanjon Cetine/izletište Radmanove mlinice, njih 74%, od čega ih je 38% posjetilo kanjon.

Za Mirabelu je čulo 64% ispitanih, a tvrđavu je posjetilo njih 29%, dok je od 54% turista koji znaju što je to
Gusarska bitka njih 9% na događaju i sudjelovalo.

Crkva sv. Mihovila i Fortica preostale su dvije atrakcije koje prepoznaje nešto više od 50% ispitanika.

Među najslabije rangiranim atrakcijama već tradicionalno se nalaze Stup srama, Kuća sretnog čovjeka i
soparnik koje je posjetilo/kušalo manje od 5% turista, a više od 90% ispitanih za njih nikad nije ni čulo.

Ovi rezultati zapravo predstavljaju popriličan napredak u usporedbi s prethodnim godinama kada je više
od 50% ispitanih prepoznalo samo jednu atrakciju (Radmanove mlinice). Rezultati prethodnih godina
prikazani su u grafičkim prikazima 33., 34. i 35.
Grafički prikaz 33. Prepoznavanje turističkih atrakcija 2014.

Grafički prikaz 34. Prepoznavanje turističkih atrakcija 2015.

Grafički prikaz 35. Prepoznavanje turističkih atrakcija 2016.

Grafički prikaz 36. Prepoznavanje turističkih atrakcija 2017.

Iako je i dalje crvena boja dominantna (označava nepoznavanje atrakcije) u 2017. godini primjetan je
pozitivan pomak u ovom aspektu. Po prvi put otkad traje ovo istraživanje, više od 50% ispitanih prepoznaje
više od jedne atrakcije u gradu, njih čak pet - kanjon Cetine, Mirabelu, crkvu sv. Mihovila, Gusarsku bitku
i Forticu. Radi se, dakle, o prilično velikom pozitivnom pomaku.

Mali, ali primjetni, pomaci vidljivi su i na prepoznatljivosti Gusarske bitke i svetištu Leopolda Mandića, dok
stupanj prepoznavanja preostalih atrakcija ostaje nepromijenjen.

Rezultati prepoznavanja atrakcija kod uzorka turista koji u gradu borave izvan sezone prikazan je u Tablici
2.

Tablica 2.

Koje od navedenih turističkih atrakcija su Vam Nije mi Poznata mi Poznata mi je i

poznate ili ste za njih čuli? poznata je posjetio sam/kušao
sam je
Mirabela 41% 30% 29%
Crkva sv. Petra 73% 17% 10%
Svetište Leopolda Mandića 88% 8% 4%
Kanjon Cetine/Radmanove mlinice 29% 29% 42%
Vidikovac Mile Gojsalić 72% 17% 11%
Stup srama 93% 6% 1%
Crkva sv. Mihovila 55% 24% 21%
Fortica 50% 39% 11%
Slapovi Velika i Mala Gubavica 76% 20% 4%
Kuća sretnog čovjeka 97% 1% 2%
Gusarska bitka 73% 26% 1%
Festival dalmatinskih klapa 81% 17% 2%
Poljički soparnik 94% 4% 2%

Iz Tablice 2. vidljivo je da gosti izvan špice sezone nešto slabije prepoznaju glavne gradske atrakcije. Samo
dvije od ukupno 13 prepoznaje više od 50% ispitanih (kanjon Cetine i Mirabelu), dok gotovo pola
prepoznaje Forticu i crkvu sv. Mihovila.

Sve preostale atrakcije, barem po imenu, dvije trećine ispitanih ne prepoznaju.

Očekivano, najslabije rangirane atrakcije u tablici ponovno su Stup srama, Kuća sretnog čovjeka i Poljički
soparnik koje ne prepoznaje više od 90% ispitanih.
Posljednja stvar mjerena upitnikom za 2017. godinu bila je zadovoljstvo ispitanika pojedinim aspektima
turističke ponude, a na temelju podataka prikazanih u Tablici 3 možemo zaključiti da su omiški gosti
zadovoljni gotovo svim aspektima ponude.

Tablica 3.

Molimo Vas da na priloženoj skali U potpunosti Uglavnom sam Ne Uglavnom U potpunosti

iskažete Vaš stupanj zadovoljstva sa sam nezadovoljan znam/ne sam sam zadovoljan
svakim od navedenih elemenata: nezadovoljan mogu zadovoljan
procijeniti
Smještaj 0% 0% 1% 46% 53%
Ljubaznost domaćina 0% 0% 2% 32% 66%
Uređenost destinacije 0% 1% 4% 48% 47%
Osobna sigurnost 0% 1% 10% 23% 66%
Uređenost plaža 0% 2% 4% 53% 40%
Ceste i prijevoz 2% 25% 18% 43% 12%
Cijene 0% 2% 6% 59% 33%
Gastronomska ponuda 0% 0% 7% 37% 57%
Prirodne ljepote 0% 0% 0% 10% 90%
Kultura i zabava 0% 1% 27% 38% 34%
Noćni život 1% 4% 51% 30% 15%
Ljubaznost turističkih djelatnika 0% 0% 4% 36% 60%

Gosti koji su ljeto 2017. proveli u Omišu, vidljivo je iz tablice, uglavnom su ili u potpunosti zadovoljni sa
gotovo svim segmentima turističke ponude. Najveći stupanj zadovoljstva izrazili su s prirodnim ljepotama
(100%), zatim smještajem (99%), ljubaznošću domaćina (98%), uređenosti destinacije (95%) i uređenosti
plaža (93%).

Jedini aspekt ponude s kojim nije zadovoljno više od 50% ispitanih je noćni život, i to isključivo zbog
činjenice što se većina ispitanih u ovu aktivnost nije niti upuštala pa nisu ni mogli procijeniti stupanj
zadovoljstva (51%).

Tek u slučaju cestovne infrastrukture nešto veći broj ispitanih izrazio je nezadovoljstvo (27%), ali i u ovom
aspektu ponude većina (55%) ispitanika izrazila je djelomično ili potpuno zadovoljstvo.

Slično kao i u slučaju noćnog života, aspekt kulture i zabave nije moglo procijeniti 27% ispitanih, a ukupno
62% turista izrazilo je zadovoljstvo ovim segmentom turističke ponude.
Grafički prikaz 37. Zadovoljstvo ponudom kroz godine

Grafički prikaz jasno sugerira da je 2017. godina, što se zadovoljstva ponudom tiče, najbolja otkad se ono
mjeri ovim anketnim upitnikom. U gotovo svim mjerenim aspektima ostvaren je napredak, čak i u onim
poput prirodnih ljepota, smještaja i ljubaznosti gdje je i prethodnih godina više od 95% bilo zadovoljno
ponudom.

Najveći napredak vidljiv je u segmentu kulture i zabave (+18% u odnosu na 2016.), dok je po 10% turista
više bilo zadovoljno noćnim životom i cijenama.

Jedni segment u kojem je zabilježen pad zadovoljstva ponudom je cestovna infrastruktura gdje je
zadovoljstvo izrazilo 55% ljudi, 1% manje nego lani.

Zadovoljstvo različitim segmentima turističke ponude među gostima koji u gradu borave van sezone
prikazano je u tablici 4.
Tablica 4.

Molimo Vas da na priloženoj skali U potpunosti Uglavnom sam Ne Uglavnom U potpunosti

iskažete Vaš stupanj zadovoljstva sa sam nezadovoljan znam/ne sam sam zadovoljan
svakim od navedenih elemenata: nezadovoljan mogu zadovoljan
procijeniti
Smještaj 0% 1% 2% 34% 63%
Ljubaznost domaćina 0% 0% 3% 34% 63%
Uređenost destinacije 0% 0% 3% 39% 58%
Osobna sigurnost 0% 0% 8% 13% 79%
Uređenost plaža 0% 0% 6% 35% 59%
Ceste i prijevoz 1% 4% 19% 38% 38%
Cijene 0% 2% 8% 45% 45%
Gastronomska ponuda 0% 1% 10% 29% 60%
Prirodne ljepote 0% 0% 0% 5% 95%
Kultura i zabava 0% 2% 28% 30% 60%
Noćni život 1% 4% 46% 25% 24%
Ljubaznost turističkih djelatnika 0% 0% 5% 23% 72%

Kao što je vidljivo iz tablice, praktički ne postoji aspekt ponude van sezone s kojom ispitanici nisu bili
uglavnom ili u potpunosti zadovoljni.

Najveći stupanj zadovoljstva iskazali su sa sljedećim aspektima: prirodnim ljepotama (100%), ljubaznosti
domaćina (97%), smještajem (97%), uređenosti destinacije (97%), ljubaznosti turističkih djelatnika (95%),
uređenosti plaža (94%) i gastronomskom ponudom (90%).

Isto kao i u slučaju gostiju u sezoni, veći broj ih nije mogao procijeniti zadovoljstvo noćnim životom (46%)
i kulturom i zabavom (28%), a primjetno je kako su turisti van sezone mnogo zadovoljniji cestama i
prijevozom (76%) nego oni u sezoni.

Usporedni prikaz zadovoljstva ponudom turista u i van sezone prikazan je u Grafičkom prikazu 38.
Grafički prikaz 38. Zadovoljstvo ponudom (sezona vs. van sezone)

U 10 od 12 segmenata ponude 89% i više ispitanika izrazilo je djelomično ili potpuno zadovoljstvo, a čak i
u onim aspektima s kojima turisti iz srca sezone nisu bili (u većini) zadovoljni, oni izvan sezone jesu.

Ovo se primarno odnosi na ceste i prijevoz gdje je razlika najuočljivija (+21%), ali i na područje kulture i
zabave (+18%) te djelomično i noćni život (+4%).

Iako u oba uzorka vlada izrazito visok stupanj zadovoljstva ponudom, možemo, dakle, zaključiti kako su
gosti van sezone u prosjeku destinaciju napustili ipak nešto sretniji, pogotovo situacijom na cestama te
kulturnim i zabavnim događanjima u gradu.