Professional Documents
Culture Documents
Skripta-Rimsko privatno
pravo-Pravo
Rimsko pravo
Univerzitet u Beogradu
19 pag.
docsity.com
PROCESNO PRAVO:
1. Uvod – opća obilježja rimskog građanskog postupka ……………………………..……………. 11
2. Legisakcioni postupak
2.1. Općenita obilježja …………………...………………………………….………...……....……. 12
2.2. Pojedine legisakcije ……………………………………………………………………........…. 12
3. Formularni postupak
3.1. Općenita obilježja postupka i formule …………………………………….…..………………. 14
3.2. Podjela formula i akcija …………………………………………..…………...………………. 15
3.3. Tečaj postupka in iure i apud iudicem …………………………….…………………………… 16
3.4. Posebna sredstva magistratske zaštite …………………………………………………………. 17
4. Kognicioni proces ………………………………………………………………………………….. 17
docsity.com
3. OPORUČNO NASLJEĐIVANJE
3.1. OBLICI I FUNKCIJE OPORUKE KROZ POVIJEST RIMSKOG PRAVA
OPĆI POJAM OPORUKE
- oporuka u pojedinim razvojnim fazama u Rimu ima razne oblike i funkcije – u klasičnom i Justinijanovom dobu ona je
jednostrani formalistički pravni posao za slučaj smrti koji sadržava oporučiteljevu razredbu posljednje volje
- za rimsku oporuku bitno je da sadržava imenovanje nasljednika (heredis institutio)
- stvorena je da vlasnik može čak i poslije svoje smrti raspolagati svojim vlasništvom
- oporuka u pravom smislu u Rimu se vjerojatno javlja tek poslije Zakonika 12 ploča
NAJSTARIJI TESTAMENT PRED KOMICIJAMA
- prema Gaju, u najstarijem obliku postoje dva oblika testamenta:
1) testamentum comitiis calatis – javna oporuka pred kurijatskom narodnom skupštinom, u tu svrhu sastaje se dva puta
godišnje (24. ožujka i 24. svibnja), a predsjeda joj pontifex maximus
2) testamentum in procinctu – najstarija oporuka vojnika; vojnici koji se nalaze pred neprijateljem u vojnom redu
mogu oporučivati neformalnom izjavom pred vojničkim sugrađanima
- testamentum comitiis calatis je jedno od najprijepornijih pitanja romanističke nauke – o njoj je sigurno tek da to još nije
oporuka s potpunom slobodom izbora nasljednika kao u kasnijem pravu
- kasnije testament dolazi pred skupštinu samo zbog publiciteta, a skupštinu nadomješta 30 liktora (nestaje u 2. stoljeću)
MANCIPACIONI TESTAMENT PRVOG OBLIKA (MANCIPATIO FAMILIAE)
- komicijalna oporuka može se praviti samo dva dana u godini – zato praksa već od Zakonika pronalazi zaobilazni način
postizanja njenih učinaka pomoću mancipacije, geste per aes et libram:
o testator pred libripensom i svjedocima prenosi vlasništvo ostavine (mancipatio familiae) na osobu od povjerenja
o ta osoba (familiae emptor) se fiducijarno obvezuje da će po mancipantovoj smrti ostavinu prenijeti na osobe koje mu
je mancipant označio – dakle, familiae emptor je stjecalac imovine među živima koji po fiducijarnom odnosu vjere i
poštenja ima dužnost ispuniti volju oporučitelja i prenijeti tu imovinu naznačenim osobama
TESTAMENTUM PER AES ET LIBRAM NOVIJEG OBLIKA
- komicijalni testament nestaje, a sve se više koristi mancipatio familiae
- zadržana je mancipacija na familiae emptora pred libripensom i svjedocima, no familiae emptor i libripens gube na važnoasti
i konačno se pretvaraju u svjedoke koji s ostalih 5 čine potreban broj od 7 oporučnih svjedoka
- sva važnost sad se polaže na nunkupaciju:
to je usmena ostaviteljeva odredba o raspolaganju njegovom imovinom poslije njegove smrti
mancipacija postaje imaginarna (dicis gratia), a nunkupacija sadrži imenovanje nasljednika s izravnim učinkom
docsity.com
3
docsity.com
4
3.4. SUPSTITUCIJE
VULGARNA SUPSTITUCIJA
- imenovanje nasljednika-zamjenika ako prvoimenovani nasljednik ne postane nasljednikom
- to je zapravo imenovanje nasljednika pod suspenzivnim uvjetom ako prvoimenovani ne postane nasljednikom
PUPILARNA SUPSTITUCIJA
- kad pater familias koji je u oporuci za nasljednika imenovao svog nedoraslog sina (descendenta in potestate) odredi
istodobno tom nedoraslom sinu nasljednika ako sin umre prije doraslosti
- svrha ove supstitucije je da imovine ne pripadne sinovim zakonskim nasljednicima
- prvo se odnosi samo na slučaj da sin preživi oca ali umre prije doraslosti – no postavlja se pitanje ima li pupilarni supstitut
naslijediti oca i ako sin uopće ne postane očev nasljednik (npr. jer je umro prije oca)
- drugim riječima: je li pupilarni supstitut ujedno i očev vulgarni supstitut? U glasovitoj nasljednoj parnici Sulinog doba,
causa Curiana, centumvirsko sudište određuje da se pupilarni supstitut ima smatrati i vulgarnim supstitutom oca.
KVAZIPUPILARNA SUPSTITUCIJA
- uvodi ju Justinijan ako pater familias svom duševno bolesnom descendentu imenuje nasljednika
- takav descendent neće ni nakon doraslosti moći praviti oporuke dok god ne ozdravi
3.6. KODICILI
- kodicil je uz oporuku drugi oblik razredaba posljednje volje – potječe iz običaja gdje se uz oporuku sastavlja posebna isprava
s odredbama koje ne ulaze u oporuku (ovdje se obično naređuju fideikomisi)
- kodicil je zapravo obično pismo upravljeno nasljedniku s molbom da izvrši neke namjene u korist trećih
- isprva ispunjenje kodicila ovisi o nasljednikovu poštenju, no August počinje pravno štititi takva pisma
- kasnije se kodicili priznaju neovisno o postojanju oporuke, ako je kodicil upravljen na intestatnog nasljednika
- tako klasično pravo razlikuje codicili testamentarii i codicilii ab intestato (modificiraju zakonsko nasljeđivanje)
- bitna razlika između kodicila i oporuke je da kodicil ne može sadržavati imenovanje nasljednika
- za kodicile je potrebna aktivna testamentifakcija, ali ne i forma (druga razlika prema oporuci)
- kasnije je forma potrebna – Justinijan traži 5 svjedoka, a ništavi kodicil konvalidira naknadnim stjecanjem aktivne
testamentifakcije koja nije postojala u trenutku nasljeđivanja
- oporuci se može dodavati i kodicilarna klauzula: njome se očituje da oporuka vrijedi kao kodicil ako se zbog nečega ne
može održati kao oporuka (npr. jer nema forme); zbog praktične važnosti je toliko raširena da se ubrzo počinje
podrazumijevati u oporuci
docsity.com
5
docsity.com
7
docsity.com
8
docsity.com
9
7.2. FIDEIKOMISI
- neformalna molba/preporuka ostavitelja legataru/nasljedniku (fiduciarius) da izvrši neku imovinsku namjenu za trećeg
(fideicommissarius) – njeno ispunjenje zavisi o poštenju, a pravno je zaštićeno tek od Augusta
- sada se fideikomisi koriste češće od legata jer nisu ograničeni strogim formama – može biti naložen bilo kakvim
neformalnim riječima i u oporuci i u kodicilu, a njime se može opteretiti i svaki koji primi nešto iz ostavine
- senatus consultum Pegasianum u 1. stoljeću proteže quartam falcidiam i u korist nasljednika fideikomisa
- Justinijan i formalno ukida razlike između legata i fideikomisa:
o stvoren je jedinstveni tip zapisa s pretežnim karakteristikama fideikomisa
o iz svakog zapisa nastaje protiv nasljednika obvezni zahtjev (actio in personam) – ako je zapisom ostavljena stvar koja
je u času delacije bila u ostaviteljevom vlasništvu, za zapisovnika nastaje stvarnopravni zahtjev (actio in rem)
UNIVERZALNI FIDEIKOMIS
- ovdje ostavitelj nalaže nasljedniku (fiducijaru) da cijelo nasljedstvo ili njegov dio izruči trećoj osobi (fideikomisaru)
- po civilnom pravu, fiducijar ostaje nasljednik, ali pojedine ostavinske predmete i prava, ako je to moguće, mora prenijeti na
fideikomisara (dolazi do singularne sukcesije na fideikomisara)
- za ostavinske dugove i dalje odgovara fiducijar kao civilni nasljednik
- to stanje bilo je nepovoljno za fiducijara, pa se donose mjere kojima se odgovornost nasljednika prenosi na fideikomisara
- sa senatus consultum Pegasianum fiducijaru je priznato pravo da zadrži čistu četvrtinu ostavine (quarta pegasiana)
FIDEIKOMISARNA SUPSTITUCIJA (SUPSTITUTIO FIDEICOMMISSARIA)
- osim vulgarne supstitucije, može biti imenovan daljnji fideikomisar prvom fideikomisaru koji stekne fideikomis – on pripada
prvom fideikomisaru koji ga nakon proteka vremena/ispunjenja uvjeta predaje drugoimenovanom fidikomisaru
- to se u pravilu događa nakon smrti prvog fideikomisara
OBITELJSKI FIDEIKOMIS
- osniva se pomoću fideikomisarne supstitucije – ostavitelj određuje nasljedniku da za slučaj smrti cijelu ostavinu ili njen dio
ostavi određenom članu obitelji kao fideikomisaru, a ovaj opet daljem članu obitelji, …
- ni prvi fiducijar ni kasniji stečnici ne smiju otuđiti takvu imovinu i time osujetiti pravo obiteljskih fideikomisara
- tako se čuva imovina u obitelji i sprječava se osiromašenje porodica, posebno u krugovima imućne vladajuće klase
docsity.com
10
docsity.com
11
docsity.com
12
docsity.com
13
docsity.com
14
docsity.com
15
4. KOGNICIONI PROCES
- već se u pretorskim sredstvima zaštite javlja težnja za zaobilaženjem redovnog privatnog procesa s izabranim sucem i
dvodiobom postupka – od principata se neki novi utuživi predmeti rješavaju izvanrednim postupkom
- taj postupak naziva se cognitio extra ordinem, a odvija se pred posebno izabranim pretorima, konzulima, činovnicima
- jačanjem carske diktature formularni postupak je do 3. stoljeća istisnut iz prakse, pa kognicioni postupak postaje redovan
- sada suci, državni i carski službenici, sami kognosciraju i vode postupak od početka do izricanja presude
- u ovom postupku nestaju formule, izborni suci i dvodioba postupka
POZIVANJE PRED SUD
- vrši se po službenim organima (litis denuntiatio), a uveden je i oglušni postupak protiv stranke koja se ne odazove
- uveden je institut prizivanja (appellatio) protiv presude nižeg suca na višeg suca, odnosno na cara
- daljnje promjene:
litiskontestacija gubi značenje procesualnog ugovora stranaka, konsumptivni i novacioni učinak
formule i ekscepcije prestaju biti okosnica procesa – akcije se sad razlikuju po materijalno-pravnom zahtjevu
nestaje slobodna procjena suca jer su uvedena dokazna pravila (npr. izraz 1 svjedoka nema vrijednosti)
osuda ne mora glasiti na novac, može glasiti i na sam utuženi predmet ili činidbu
OVRŠNI POSTUPAK
- sada se provodi na zahtjev tražitelja ovrhe po organima državne vlasti
- ako tuženi osuđen na predaju stvari ne preda stvar u 2 mjeseca, organi mu je oduzimaju (manu militari)
- kod novčanih osuda, sudski ovršni organi oduzimaju dužniku novac ili prodaju njegove stvari zbog naplate duga
- do univerzalne ovrhe i stečaja dolazi samo ako je bilo više vjerovnika
POSEBNE VRSTE POSTUPKA
- uz redoviti kognicioni postupak, u carsko doba razvijaju se i neki posebni postupci:
reskriptni postupak – stranka se pismeno obraća carskom sudu, a car pismenim reskriptom rješava pravno pitanje i
daje uputu redovitom sucu kako da riješi spor nakon ispitivanja činjeničnog stanja
sumarni postupak – parnice se skraćuju i pojednostavnjuju (kraći rokovi, lakše dokazivanje, bez pravnih lijekova)
biskupski sud (episcopalis audientia) – nastaju u 4. stoljeću, a neko vrijeme rješavaju i privatnopravne sporove laika
docsity.com
17