CIP LOM MMi ain ns
Ue
rT TPy OMER MUJADZIC
WISE THC PENN yyy
| 4 ISMET ICO VOLJEVICA
TUS UR eV 3
A FEDA SEHOVIC
Hrvatskoj MERSAD BERBER
4 IZET BUZEL
Umar. 4
MUNIR VEJZOVIC
COR Ue
DINO NURADIN TRTOVAC
PUNT
DENANA VOLJEVICA CICIC
rT ae
ZLATAN VEHABOVIC
3) CARED oe ena) Be ULA‘BEHAR, dvomjeseéni boinjatte éasopls
zakulturu i drustvena pitanja
Nakladnik
Kulturno drustvo Bosnjaka Hevatske
PREPOROD
Za nakladnika:
Ervin JAHIC
Gavntscdgovornt uredask:
Sead BEGOVIC
Iavrins ured:
Filip Mursel BEGOVIC
‘Unedaik Ekonomskog post:
Faris NANIC
Laktura:
Mahir SOKOLIA
Grafik urednik:
‘Selma KUKAVICA
pr:
Mahir SOKOLISA
Uredaistvo: Remaija HADZIEFENDIC
PARIC, Rusmir AGACEVIC,
Edin Urjan KUKAVICA, Senad NANIC,
, Azra ARADZIC
NAVARY, Edih AHNETASEVIC
ukopia | ftografje se ne venéa.
‘Adress:
‘BEHAR
‘KDBH “Propored”
Ulica Grada Vukovara 235,
10000 Zageeb, Hrvatska
Telefon fax: 00885 (0)1 83-3635,
e-mail: casopisbeharaigmal com
‘kabhipreporod@hdbbpreporod br
webs waeoharr
CCyona po primjerku: 40 kn, godiénja
pretplata: 200 ke.
(Ciena u BAF 10 KM, godisnja
pretplata 60 KM.
Kunsld direragun:
‘ZABA 2360000-1101441490
Devizntiro-ragan: SWIFT ZABA HR 2X:
708000-280-8755185,
(Sraznakom: Preporod, 2a Behar)
‘Tisak: topgrafia, Velika Gorica
‘Tskano uz financijsku potporu iz Drdavnog
roraguna Republike Hrvatske putom Sayjtt
‘a nacionalne marjine Republike Hevatske
ISSN 1390-5182
-Misijonja i stavov Kojo zastupau autor nica
‘nuzno tstavou urednistva.
Biografileikovnih umjetnika uvrstenih u ovaj bro} Behara preuzete su tx “Moda rijeka,
raznobojnl pritoc:Participacija | recepcja umjetnika boSnjaékih korljena u Hrvatskoj" u
izdanju MesihataIslamske zajednice u Hrvatsko}
SADRZAJ
Omer Mujadie 4
Hajrudin Kujundzié 16
Ismet leo Voljevica 18
Fadil Hadiié 22
Feda Sehovié 24
Mersad Berber 26
zet Duzel 28
Fadil Vejzovié 42
Munir Vejzovie 50
Hamo Ibrulj 62
Dino Nuradin Trtovac 64
Hamo €avrk 72
‘Denana Voljevica Cigié 78
‘Alem Korkut 80
Zlatan Vehabovic 86
Behar jeprv sla’ ona lit tiskan latincom uSaraew godine 1900, azo jesre do 1911. godine.
Prvim mu je urednikom bio Saftet-beg Bangi ask Ademaga Nes Objavijnanjetelstove"za aba
i pouku, ore i pjevode knee prilogebosanse i islamsk obojnosti, Beharv sei nije dao
integracjom pretoptu bist susjedne kulture, anit preimenoval Od 192. godine ar zagreback
Behar cjenen“nabojim to su Bosnjacdosad ima On je aja iar povranostinaconalae manne
‘a Botnom sedinoy,dasporom u set matznim narodom uBosot Heregovn.U desetogodnem
‘andj (1992-2002) olan odgoworni red zagrebachg indaraboje knee. brim Kaj,
_apstom ga jeamijeno dr. Muhamed 2ralovioj jet utbu chai do eta 2006, godine.UVODNA RUEC | HAT
Neiskorjenjiva imaginacija
bosnjacke umjetnosti
Pide: SEAD BEGOVIC
glovni wreck
BoSnjacii muslimaniu Hrvatskoj umjetnig-
kim procedeom, ne bezraziith kusnjsastammica
sugrandioznog pavijona hrvatske likovnost te
su, opet, u kulturnojsluzbi ina ponos matiénoj
domovini Bosni i Hercegovini. Kao i knjizevnici,
rikada nisu okaljalisvojbilateralni status ized
duijedomovine kao judi izumjetnosti dapage,
nisu ostal samo nomadiljepote na radnoj plohi
Ijepe Hrvatske izmedu trivijainih slojeva urba-
ne kulture i medijske ekstravagancije koja é2 i
lupanje glavom o zd proglasiti umjetnickom ad
hoc intervencijom u prostoru— nazivajuéito in-
terakcijom glave izida, Oni su dio jednog povi-
{esnog estetskog procesa kojisestalno obnavija
ae’ ovaj prilog*Behara’usljed barbarizacije
struktura drustva i njegovih niskih umjetnickih
standarda, biti prilog prosirene i bjestave gale-
Fi2acjibosnjacke ikovne umjetnosti u Hrvatskoj
= njenitrazicitih tehnika i artstickih energija
Za poéetak, pred nama su vee prepoznati i
vveéma hvaljeni umjetnici dja su djla,tjekom
vie od pola stolje¢a, postala paradigme mo-
dere umjetnosti u Hrvatskojislijedom toga u
Bosnii Hercegovini.Neki su radovi dio postojece
hijerarhizacije umjetnostivisokih dometa,a neki
su zabiljezeni u zapazenim programima avan-
djela, tijekom vie od pola stolje¢a, postala paradigme moderne
umjetnosti u Hrvatskoji slijedom toga u Bosni i Hercegovini. Neki
postojece
jerarhizacije umjetnosti visokih dometa,
aneke su zabiljezene u zapazenim programima avangardnih
skupina. lzgledno je re¢i da su umjetni¢ka prozimanja izazvana
posebnim zajednigkim sentimentima, ane samo migracijama