Udruženje nastavnika matematike Crne Gore

Matematički list za učenike osnovnih škola – „Dijagonala”, broj 5

Godina 2019. Cijena: 1,50 €
Glavni urednik: mr Radomir Božović
Odgovorni urednik: Danijela Jovanović
Redakcija: Prof. dr Žarko Pavićević, Prof. dr Radoje Šćepanović,
Miodrag Lalić, Prof. dr Milenko Mosurović, Snežana Irić,
Aleksandra Vuković, Vanja Đurđić Kuzmanović,
Irena Pavićević, Nevena Ljujić
Lektura: Milja Božović, prof.
Korektura: Danijela Jovanović, prof.
Priprema za štampu: Branko Gazdić
Tiraž: 1000
Štampa: „Studio Branko“ d.o.o. – Podgorica
Zavod za školstvo je odlukom broj 01 – 1214/2 od 03.09.2018. godine preporučio ča-
sopis „Dijagonala“ za korišćenje u osnovnim školama kao pomoćno nastavno sredstvo.

Štampanje ovog broja pomogli:

„Bemax doo“,
„Domen doo“

Sadržaj
Procenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Logički operatori, logički veznici
i naredba if . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Odabrani zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Rješenja konkursnih zadataka iz prošlog broja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Priprema za čas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Rad sa tekstualnim zadacima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Aristotel . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Zanimljiva matematika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Konkursni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Miodrag Lalić

PROCENTI
Svakodnevno se većina od nas susrijeće sa procentnim računom, pa ćemo se
sigurnije osjećati ako znamo njegova osnovna svojstva. Primjene procenata
ima naročito u proizvodnji, trgovini, bankarstvu, statistici, planiranju, itd. U
našim školama učenici o procentu počinju da uče u šestom razredu osnovne
škole.
Kao uvod daćemo kraći istorijski osvrt. Riječ procenat potiče od latinske riječi
pro centum, što bukvalno znači „na sto” ili „od sto”. Ideja za slično izražavanje
dijela neke cijele veličine datira još iz starog Vavilona, no ne „od sto” već „od
šezdeset”. Procenat je bio u sličnom smislu kao danas poznat i korišćen u
starom Rimu. Naime, Rimljani su zvali procentima novce, koje bi dužnik
platio zajmodavcu za svaku stotinu sestercija. Od Rimljana su procente
preuzeli drugi narodi Evrope.
Oni se, dakle, na početku primjenjuju kod novčanih transakcija i u trgovini.
Zatim se oblast primjene raširila, sreće se kod poslovnih i finansijskih računa
statistike, nauke i tehnike itd.
Pretpostavlja se da znak % proizilazi od italijanske riječi cento (sto), koja se u
procentnom računu zapisivala skraćeno cto, pa je, putem daljeg uprošćavanja,
slovo t prešlo u kosu crtu (/), u aktuelni znak za označavanje procenta (sledeća
shema, pokazuje mogući put nastanka simbola %).

pro cento → cento → cto → c/o → %

Druga verzija o nastanku znaka %, govori da je nastao kao rezultat štamparske
greške slovoslagača. U Parizu je 1685. godine obajvljena knjiga – priručnik
za komercijalnu matematiku, u kojoj je slovoslagač greškom umjesto cto
odštampao %.
Procenat se jednostavno definiše:

Procenat bilo kojeg broja a je stoti dio tog broja, tj.

a 1
= a = 0,01a
100 100

Upotreba znaka % može se posmatrati kao zamjena za riječ „procenat” ili za

množilac 0,01.
Pođimo od primjera iz svakodnevnog života:

3
4 Dijagonala

Primjer 1. Dva prijatelja su jednom prilikom testirali potrošnju goriva kod

svojih automobila. Automobil prvog je potrošio 3 litra benzina na 42 km, a
drugog 4 litra na 50 km. Koje auto je ekonomičnije?
Rješenje: Da bi odgovorili na postavljeno pitanje treba naći količnike.
3 1 1 4 2
Prvi auto je potrošio = , l /km, a drugi = l /km. Sad imamo
42 14 14 50 25
dilemu koji od dva razlomaka je veći. Da bi odgovorili moramo računati, a to
možemo uraditi na više načina: dovođenjem na jednake imenioce, jednake
brojioce ili prelaskom u decimalni zapis.
1
Napišimo ove razlomke u decimalnom zapisu = 0,071428571... i
14
2
= 0,08 . Broj 0,071428571 je manji od broja 0,08 i na taj način smo riješili
25
problem. Saznali smo da je prvo auto ekonomičnije. No, da li smo u potpunosti
zadovoljni. Potrebu za tačnošću u ovom slučaju zadovoljićemo ako uzmemo
u obzir prve dvije cifre poslije decimalnog zareza 0,07; 0,08, odnosno 7 stotih
i 8 stotih. Ovo poslednje su procenti 7% i 8%. Dakle, stigli smo do opšte
prihvatljivog i uobičajenog odgovora u današnje vrijeme o potrošnji ova dva
automobila 7 l, odnosno 8 l na 100 km.
Razlomci sa imeniocem 100 pokazali su se u praksi vrlo primjenljivi u raz-
1
ličitim oblastima, na primjer 1 cent jednak je dijelu od 1 eura,
100
1 cm = 1% m, itd.
Procentni račun čine zadaci sa procentima koji imaju veliki praktični značaj,
a dijelimo ih na tri osnovna tipa.

1. Izračunavanje procenta od datog broja

Primjer 2. U odjeljenju od 25 učenika 48% svih učenika su djevojčice. Koliko
u tom odjeljenju ima djevojčica?
25∙48 48
Rješenje: Računamo 48% od 25 tj. 𝑥𝑥 = 100 = 4 = 12. Dakle, u odjeljenju
ima 12 djevojčica.
Na osnovu prethodnog možemo zapisati pravilo za izračunavanje procenta od
datog broja:
p
Izračunati р% datog broja a znači broj a pomnožiti razlomkom ,
100
a p
što zapisujemo x = .
100
 Dijagonala 5

Sad možemo riješiti i nešto složeniji zadatak.

Zadatak 1. Nastavnik je na kontrolnom zadatku postavio tri zadatka. Nijedan

zadatak nije riješilo 12,5% učenika, samo jedan je riješilo 25%, i isto toliko
učenika je riješilo dva zadatka, dok je 12 učenika riješilo sva tri. Koliko je
ukupno učenika radilo kontrolni zadatak?
Rješenje: Tekstualni zadatak možemo zapisati u obliku jednačine
12,5%𝑥𝑥 + 2 ∙ 25%𝑥𝑥 + 12 = 100%𝑥𝑥, pri čemu je x broj učenika koji su radili
12,5𝑥𝑥 25𝑥𝑥
kontrolni zadatak. Dalje je 100 + 2 ∙ 100 + 12 = 𝑥𝑥, odakle rješavanjem
jednačine dobijamao da je x = 32. Znači, ukupno 32 učenika je radilo kontrolni
zadatak.

2. Izračunavanje broja iz njegovog procenta

Primjer 3. Ako je 3,5% od nekog broja jednako 21. Izračunati taj broj.
Rješenje: Označimo sa x traženi broj, pa je 3,5% od x jednako 21.
Transformišemo tekst u jednačinu 3,5% x = 21, odakle je
3,5 2100 3,5
x = 21 : = = 600 . Provjera:  600 = 21 .
100 3,5 100
Zaključimo da pravilo za izračunavanje broja, ako je poznat njegov procenat,
glasi:
Ako je p% od nepoznatog broja x jednako b, tada x izračunavamo tako
p p
što b podijelimo sa razlomkom , što zapisujemo x = b : .
100 100
Zadatak 2. Poslije promjene radnog mjesta radniku je plata povećana za 15%.
Kolika mu je bila plata, ako je to povećanje iznosilo 120 €?
Rješenje: Slično kao u prethodnom primjeru dobijamo jednačinu
15
𝑥𝑥 = 120 ∶ 100, čije rješenje je x = 800. Dakle, radniku je bila plata 800 €.

Ovaj zadatak možemo riješiti i na drugi način. Naime, u primjerima i zadacima

koje smo dosad riješili srećemo se sa četiri veličine: 100 (konstantan broj), p
(procent), G (glavnica) i P (procentni iznos). Veza među njima je opisana
proporcijom (osnovnom jednačinom procentnog računa):
G : P = 100 : p
Polazeći od osnovne jednačine procentnog računa uočavamo da je G prvobitna
plata radnika, P = 120 € i p = 15%. Prema uslovima zadatka jednačina glasi:
G : 120 = 100 : 15, a njeno rješenje je G = 800. I na ovaj način smo potvrdili
već dobijeno rješenje.
6 Dijagonala

3. Izračunavanje procentnog odnosa dva broja

Pođimo od primjera.
Primjer 4. Količnik brojeva 35 i 25 izraziti u stotim djelovima.
35
Rješenje: Nađimo količnik datih brojeva 25 = 1,4. Dobijeni količnik
pomnožimo sa 100, pa zaključujemo da je 140% od broja 25 jednako 35. Na
drugi način, ako traženi procentni odnos označimo slovom x iz proporcije
35
25: 35 = 100 : x, dobijamo da je x = 100% = 140% .
25
Zaključujemo, količnik dva broja se može izraziti u stotim djelovima, što
predstavlja njihov procentni odnos i definiše se pravilom:
𝒂𝒂
Procentni odnos dva broja 𝒂𝒂 i b izračunavamo tako što njihov količnik
𝒃𝒃
𝒂𝒂
pomnožimo sa 100, što zapisujemo 𝒑𝒑 = 𝒃𝒃 ∙ 𝟏𝟏𝟏𝟏𝟏𝟏%.

Zadatak 3. Izračunati procenat kisjeline u rastvoru ako je u 22l vode dodato

3l kisjeline.
3
Rješenje: Izračunajmo količnik 22+3 = 0,12, i nakon množenja sa 100
dobijamo da je p = 12%, što predstavlja procenat kisjeline u rastvoru. Rješenje
se može dobiti polazeći od odgovarajuće proporcije ili neposredno primjenom
prethodnog pravila.

Riješimo na dva načina još jedan, nešto složeniji zadatak:

Zadatak 4. Svježe grožđe sadrži 80% vode, a suvo 10% vode. Koliko
kilograma svježeg grožđa treba da bi se dobilo 44 kg suvog grožđa?
Rješenje: Označimo sa x količinu svježeg grožđa potrebnog za dobijanje 44
kg suvog grožđa. U svježem grožđu ima 20% suve materije i 80% vode, dok
u 44 kg suvog grožđa ima 90% suve materije i 10% vode. Količina suve
materije je ista u svježem i suvom grožđu, što možemo opisati jednačinom
20 x 90  44
= . Rješenje jednačine je x = 198 kg. Da bi se dobilo 44 kg suvog
100 100
potrebno je 198kg svježeg grožđa.
Riješimo ovaj zadatak. formiranjem proporcije. U 44kg suvog grožđa ima
10% vode, a to označimo sa P. Iz proporcije 44 : P = 100 : 10, dobijamo
procentni iznos P = 4,4kg, što je količina vode u suvom grožđu. Suve materije
u suvom grožđu ima 44 – 4,4 = 39,6kg.
 Dijagonala 7

Ponovo koristimo proporciju, pri čemu ćemo sa G označiti količinu sirovog

Ponovo
grožđa Gkoristimo proporciju,
: 39,6 = 100 pri čemu ćemo
: 20. Rješavanjem sa G označiti
proporcije količinu
dobijamo sirovog
da je potrebna
grožđa G : 39,6 = 100 : 20. Rješavanjem
količina svježeg grožđa G = 198 kg. proporcije dobijamo da je potrebna
količina svježeg grožđa G = 198 kg.
4. Promili
4. Promili je da savremeni čovjek ima praktičnu potrebu za povećanjem
Razumljivo
Razumljivo
stepena tačnosti,je dakaosavremeni čovjek
i da umjesto veomaima malih
praktičnu potrebu
procenata za povećanjem
uvede jedinice 10
stepena
puta manje, tj. hiljadite djelove koji se označavaju znakom ‰jedinice
tačnosti, kao i da umjesto veoma malih procenata uvede i zovu 10 se
puta manje,Promil
„promili”. tj. hiljadite djelove
potiče od kojiriječi
latinske se označavaju
pro mille štoznakom
znači "od‰ hiljadu"
i zovu ilise
„promili”. Promil potiče od latinske riječi pro mille što znači
„na hiljadu”. Znak ‰ označava 0,001. Sada čitalac analogno procentu lako "od hiljadu" ili
„na
možehiljadu”.
definisati Znak ‰ promila,
pojam označavaodnosno
0,001. Sada čitalacračuna.
promilnog analogno procentu lako
može definisati pojam promila, odnosno 5 promilnog računa.
Primjer 5. Razlomak (razmjeru) 5 kratko zapisujemo 5%. Ako razlomak
Primjer 5. Razlomak (razmjeru) 100 kratko zapisujemo 5%. Ako razlomak
100 50
proširimo sa 10, dobijamo razlomak 50 koji kratko zapisujemo 50‰, a
proširimo sa 10, dobijamo razlomak 1000 koji kratko zapisujemo 50‰, a
čitamo „50 promila”. 1000
čitamo „50 promila”.
Zadatak 5. Troškovi su opteretili robu 15‰, tako da roba košta 2922 €.
Zadatak
Koliko iznose5. Troškovi
troškovi?su opteretili robu 15‰, tako da roba košta 2922 €.
Koliko iznose
Rješenje: Označimo troškovi?
sa x osnovnu cijenu robe, pa postavimo jednačinu
xRješenje:
+ 15‰x Označimo sa x osnovnu
= 2922. Rješenje cijenu
jednačine je xrobe, pa €,
= 2880 postavimo
a troškovijednačinu
su
x + 15‰x = 2922.
2922 – 2880 = 42 €. Rješenje jednačine je x = 2880 €, a troškovi su
2922 – 2880 = 42 €.
Zadaci za samostalan rad:
Zadaci za samostalan rad:
1. U jednoj čaši je 20% mlijeka, a ostalo je voda, a u drugoj isto takvoj čaši je
1. U jednoj
80% mlijeka,čaši je 20%jemlijeka,
a ostalo a ostalo
voda. Koliko će je voda, a umlijeka
procenata drugoj biti
istoutakvoj čaši se
šerpi ako je
u80%
nju mlijeka, a ostalo
sipaju obije čaše?je voda. Koliko će procenata mlijeka biti u šerpi ako se
2. Na putu dužinečaše?
u nju sipaju obije s auto poveća brzinu v za 25%. Za koliko će se procenata
2. Na putu
smanjiti dužinepotrebno
vrijeme s auto poveća brzinu
da se pređe putv s?
za 25%. Za koliko će se procenata
smanjiti
3. Svježavrijeme
pečurkapotrebno
sadrži 90%da se pređe
vode, put s?
a suva 12%. Koliko se suvih pečurki može
3. Svježa pečurka sadrži 90% vode, a suva
dobiti od 10 kg svježih, a koliko svježih treba 12%. Koliko
osušiti se
da suvih
bi se pečurki
dobilo 10 može
kg
dobiti od 10 kg svježih, a koliko svježih treba osušiti da bi se dobilo 10 kg
suvih?
suvih?
4. Cijena jednog proizvoda u januaru je smanjena za 20%, a u februaru je
4. Cijenacijena
snižena jednog proizvoda
povećana u januaru
za 20%. Da li je novodobijena
smanjena za 20%,cijenaa veća
u februaru
ili manjaje
snižena cijena
od prvobitne? povećana za 20%. Da li je novodobijena cijena veća ili manja
od Prilikom
5. prvobitne?prevoza 3400 kg mandarina 5‰ se oštetilo. Koliko kilograma
mandarina seprevoza
5. Prilikom oštetilo?3400 kg mandarina 5‰ se oštetilo. Koliko kilograma
6. Za koliko oštetilo?
mandarina se procenata se izmijeni površina pravougaonika, ako se jedna
stranica umanjiprocenata
6. Za koliko za 10%, asedruga
izmijeni površina
se uveća pravougaonika, ako se jedna
za 10%?
stranica umanji za 10%, a druga se uveća za 10%?
Dr Goran Šuković
Logički operatori, logički veznici i naredba if

Tip bool – može da ima vrijednosti true (tačno, u C++ je to broj 1) i false
(netačno, u C++ je to broj 0). Najčešće se koristi za upoređivanje dvije
vrijednosti, primjenom sljedećih operatora:

Matematički Operator Značenje Primjer

u C++
< < Manje od a<b
> > Veće od a>b
≤ <= Manje ili jednako a <= b
≥ >= Veće ili jednako a >= b
= == Jednako a == b
≠ != Nije jednako (različito) a! = b

int a, b;
a = 5;
b = 8;
bool f ;
f = a<b;
cout << f << endl; // stampa se 1 tj. true
a = 15;
f = a<b;
cout << f << endl; // stampa se 0 tj. False

Logički veznici: &&, || i !. Ako su p i q promjenljive (ili izrazi) tipa bool,

tada važi sljedeće:

p q p&&q (p i q) p||q (p ili q) !p (nije p)

false false false false True
false true false true True
true false false true False
true true true true False

8
 int x = 12, a = 5, b = 25;
bool p;
p = (a<=x) && (x<=b); // p ce biti true
x
= 38; Dijagonala 9
p = (a<=x) && (x<=b); // p ce biti false

Primjer: Da li broj x leži između a i b tj. da li je a < x < b (ili, da li x pripada

intervalu
int xx ==(a,b))?
int 12, aa == 5,
12, 5, bb == 25;
25;
int x = 12, a = 5, b = 25;
Primjer:
bool p;
bool Da
p;
bool p;
li broj x ne leži između a i b (ili da li x ne pripada intervalu (a,b))?
int x = 12, a = 5, b = 25;
pp == (a<=x)
(a<=x) && && (x<=b);
(x<=b); // // pp ce
ce biti
biti true
true
pbool
= (a<=x)
int x p;
= 12, &&a (x<=b);
= 5, b =//25;
p ce biti true
xx == 38;
38;
xp == 38;
(a<=x) && (x<=b); // p ce biti true
pbool p;
p == (a<=x)
(a<=x) && (x<=b);
&& (x<=b); // // pp ce
ce biti
biti false
false
pp = (a<=x)
x = (x<a)
38; && (x<=b);////p pcecebiti
|| (x>b); bitifalse
false
Primjer:
Primjer: Da li broj
Da broj
&& x leži između
// pa iceb tj.biti
da li false
je a < xx << bb (ili,
(ili, da lili xx pripada
pripada
Da li
li broj xx leži
leži između
između aa ii bb tj.
tj. da
da li
li je
je aa <
< x < b (ili, da
p = 100;
x (a<=x) (x<=b);
Primjer: da li x pripada
intervalu
intervalu (a,b))?
(a,b))?
p = (x<a) || (x>b); // p ce biti true
intervalu
Primjer: Da(a,b))?
li broj x leži između a i b tj. da li je a < x < b (ili, da li x pripada
Primjer: Da li broj ne leži
xxx ne leži između
čije suaaa iidužine
i bb (ili
(ili da li x nea,
pripada intervalu (a,b))?
Primjer:
intervaluDa
Primjer:
Primjer: Da
Da li
lili broj
(a,b))? postoji
broj leži između
netrougaoizmeđu b (ili da li xx ne
li
stranica
da ne pripada
b i c? intervalu
pripada intervalu (a,b))?
(a,b))?
Primjer:
int xx Da
int li broj
== 12,
12,
int xa == 12, aa x == ne
1, ba == 2,5,leži
5, bb = 25; a i b (ili da li x ne pripada intervalu (a,b))?
između
= 25;
int 5, cb == 3;
25;
bool
bool
bool p;
p;
postoji,
bool
int xp; = 12, a b1, = 5,b2, b =b3;25;
pp ===(x<a)
(x<a) || (x>b);
|| (x>b); // pp ce
// ce biti
biti false
false
pb1 = (x<a)
bool a
p;+ b||> (x>b); c; // p ce biti false
xx == 100;
100;
xb2
p ===100; b + c||
(x<a) > a;
(x>b); // p ce biti false
pp
b3 ===(x<a)
(x<a) ||
|| (x>b); //
(x>b); // pp ce
ce biti
biti true
true
100; ||> (x>b);
px == (x<a)c + a b; // p ce biti true
Primjer:
Primjer: Da=li postoji
Da postoji trougao čije su dužine
dužine stranica a, b i false
c?
Da li trougao čije su stranica
stranica a,
a, bb ii c?
postoji
p = (x<a) b1
|| && b2
(x>b); &&//b3;
p ce// postoji ce biti a = 2;
Primjer: li postoji trougao
// bez upotrebe promjenljivih b1, b2 i b3;
čije su biti
dužinetrue c?
Primjer:
int
int
postojiaa Da
== 1, =li (a+b>c)&&(a+c>b)&&(b+c>a);//
1, postoji
bb == 2,trougao
2, čije su dužine stranica
cc == 3;
3; a, b i c?ce biti
postoji true
int a = 1, b = 2, c = 3;
bool postoji,
bool postoji, b1, b2, b3; b1, b2, b3;
bool
int apostoji,
= 1, b =b1, 2, b2,
c = b3;
3;
b1 == aa ++ bb >> c;
b1 c;
b1
bool = apostoji,
+ b > c;b1, b2, b3;
Primjer:
b2 == bbDa
b2
b2
++ licc je
b1 == ba ++ cb >> a;
>> godina
a;
a;
c;
prestupna?
b3 == cc ++ aa >> b;
b3 b;
b3int== gcb =++ 1966;
b2 ac >> b; a;
postoji == b1
postoji b1 && && b2
b2 &&&& b3;
b3; //// postoji
postoji ce ce biti
biti falsefalse aa == 2;
2;
postoji
b3 = c +=prestupna;
boolean ab1> && b; b2 && b3; // postoji ce biti false a = 2;
// bez
// bez upotrebe
upotrebe promjenljivih
promjenljivih b1, b1, b2
b2 ii b3;
b3;
// bez upotrebe
postoji
prestupna = b1 && promjenljivih
b2 && b3;
= (g%400==0) || // b1, b2 &&
postoji
((g%4==0) iceb3;
biti false a //
(g%100!=0)); = 2;
postoji == (a+b>c)&&(a+c>b)&&(b+c>a);//
postoji (a+b>c)&&(a+c>b)&&(b+c>a);// postoji postoji ce ce biti
biti true
true
postoji
// =
bez upotrebe
prestupna (a+b>c)&&(a+c>b)&&(b+c>a);//
ce biti promjenljivih
true b1, b2 i b3;postoji ce biti true
postoji
g = 2000; = (a+b>c)&&(a+c>b)&&(b+c>a);// postoji ce biti true
prestupna
Primjer:
Primjer: Da lili je
Da = godina
je (g%400==0)
godina || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
prestupna?
prestupna?
Primjer: Da li je
prestupna ce biti true godina prestupna?
Primjer:
int
int
g = g
int
g Da
g1900;
li je godina prestupna?
== 1966;
1966;
= 1966;
boolean
boolean
prestupna prestupna;
prestupna;
= (g%400==0) || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
boolean
int g = prestupna;
1966;
prestupna
prestupna
prestupna == (g%400==0)
(g%400==0)
biti false|| || ((g%4==0)
((g%4==0) && && (g%100!=0));
(g%100!=0)); // //
prestupna
boolean prestupna; =ce(g%400==0) || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
prestupna
prestupna
g = 2003; ce ce biti true
biti true
prestupna
prestupna ce biti true || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
= (g%400==0)
gg =
= 2000;
2000;
gprestupna
= 2000; ce
prestupna = (g%400==0)
biti true || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
prestupna
prestupna
prestupna ==
ce (g%400==0)
(g%400==0)
biti false|| || ((g%4==0)
((g%4==0) && && (g%100!=0));
(g%100!=0)); // //
prestupna
g = 2000; = (g%400==0) || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
prestupna ce
prestupna ce biti
biti true
true
prestupna
prestupna ce biti true || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
= (g%400==0)
gg == 1900;
1900;
gprestupna
= 1900; ce biti true
prestupna == (g%400==0)
prestupna (g%400==0) || || ((g%4==0)
((g%4==0) && && (g%100!=0));
(g%100!=0)); // //
prestupna
g = 1900; = (g%400==0) || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
prestupna ce
prestupna ce biti
biti false
false
prestupna
prestupna ce biti false || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
= (g%400==0)
gg == 2003;
2003;
gprestupna
= 2003; ce biti false
prestupna == (g%400==0)
prestupna (g%400==0) || || ((g%4==0)
((g%4==0) && && (g%100!=0));
(g%100!=0)); // //
prestupna
g = 2003; = (g%400==0) || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
prestupna ce
prestupna ce biti
biti false
false
prestupna
prestupna ce biti false || ((g%4==0) && (g%100!=0)); //
= (g%400==0)
prestupna ce biti false
10 Dijagonala

Opšti oblik razgranate strukture (if sa else)

if (uslov)
{
Naredba 1 ili blok naredbi1
}
else
{
Naredba 2 ili blok naredbi2
}

1, 𝑥𝑥 ≥ 0
Učitati broj x i štampati vrijednost 𝑧𝑧 = {
0, 𝑥𝑥 < 0

double x, z;
cin >> x;
if (x>=0)
{
z = 1;
}
else
{
z = 0;
}
cout << x << " " << z;
 Dijagonala 11

Učitati cio broj n i štampati njegovu recipročnu vrijednost. Ako je učitan

broj 0, štampati „1/0“.

int n;
cin >> n;
if (n==0)
{
cout << "1/0";
}
else
{
cout << 1.0/n;
}

Ako je x1 < Učitati x1 i x2.

x2 štampati x1 –Ako
x2,je x1 <štampati
inače x2 štampati
Učitati x1 x1
x2.–Ako
x1 i+x2. x2, je
inače
x1 <štampati x1 +x1
x2 štampati x2.– x2, inače štamp

double x1, x2, y; double x1, x2, y; double x1,

cin >> x1 >> x2; cin >> x1 >> x2; cin >> x1 >
if (x1 < x2) if (x1 < x2) if (x1 < x2
{ { {
y = x1–x2; y = x1–x2; y = x1–x
} } }
else else else
{ { {
y = x1 + x2; y = x1 + x2; y = x1 + x
} } }
cout<< x1 << " " << x2 << cout<< x1 << " " << x2 << cout<< x1 <<
" " << y; " " << y; " " << y;

Opšti(ifoblik
ranate strukture razgranate strukture
bez else) Opšti(ifoblik
bez else)
razgranate strukture (if bez else)

if (uslov) if (uslov) if (uslov)

 }
cout<< x1 << " " << x2 <<
" " << y;

12 Dijagonala

Opšti oblik razgranate strukture (if bez else)

if (uslov)
{
Naredba 1 ili blok naredbi1
}

Učitati broj a. Ako je a pozitivan, štampati poruku “Pozitivan”.

double a;
cin >> a;
if (a > 0)
{
cout << "Pozitivan" ;
}
 Dijagonala 13

Opšti oblik višestruko razgranate strukture

if (Uslov 1)
{
Blok 1
}
else if (Uslov 2)
{
Blok 2
}
…
else if (Uslov n)
{
Blok n
}
else
{
Blok 0
}
14 Dijagonala

2, 𝑎𝑎 ≥ 7
Učitati broj a i štampati vrijednost izraza 𝑧𝑧 = {1,4 < 𝑎𝑎 < 7
2,
0, 𝑎𝑎
𝑎𝑎 ≥
≤7 4
Učitati broj a i štampati vrijednost izraza 𝑧𝑧 = {1,4 < 𝑎𝑎 < 7
0, 𝑎𝑎 ≤ 4a, z;
double
cin >> a;
double
if (a >=a,7)z;
cin
{ >> a;
if (a
z =>=2;7)
{}
z =if 2;
else (4 < a)
{ }
else if (4 < a)
z = 1;
{
}
z = 1;
else
}
{ else
{ z = 0;
} z = 0;
cout<<
} a << " " << z;
cout<< a << " " << z;

Zadaci za vježbu (naredba if)

Zadaci za vježbu (naredba if)
1. Napisati program koji učitava dva cijela broja m i n, štampa poruku „m je
djeljiv saprogram
1. Napisati n” ili „mkoji
nijeučitava
djeljivdva
sa n“. Npr.
cijela „15mjei djeljiv
broja sa 3“
n, štampa ili „15„m
poruku nije
je
djeljiv sa 4“.
n” ili „m nije djeljiv sa n“. Npr. „15 je djeljiv sa 3“ ili „15 nije
2. djeljiv
Napisatisaprogram
4“. koji učitava brojeve x, a i b a zatim provjerava da li x
2. Napisati program [a,b]
pripada intervalu koji učitava
i štampabrojeve x, a i b poruku
odgovarajuću a zatim („Pripada“
provjerava ili
da „Ne
li x
pripada
pripada“).intervalu [a,b] i štampa odgovarajuću poruku („Pripada“ ili „Ne
pripada“).
3. Napisati program koji učitava trocifren prirodan broj i koji provjerava da
3. Napisati program
li je zbir cifara kojitrocifrenog
datog učitava trocifren prirodan broj.
broja dvocifren broj i koji provjerava da
li je zbir cifara datog trocifrenog broja dvocifren broj.
4. Napisati program koji učitava tri cijela broja x, y i z a zatim štampa najveći
4. Napisati
od njih. program koji učitava tri cijela broja x, y i z a zatim štampa najveći
5. od njih. program koji učitava četvorocifreni prirodan broj abcd . Štampati
Napisati
5. Napisati programako
poruku „Super“ kojivaži
učitava četvorocifreni
jednakost prirodan
|a-c|=|b-d| . broj abcd . Štampati
poruku „Super“ ako važi jednakost |a-c|=|b-d| .
 Dijagonala 15

Zadaci za vježbu
Zadaci za vježbu
VI razred
Zadaci za vježbu
VI razred
I nivo
VII razred
nivo
ͳǤ Pomoću šeme odrediti 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(36,48) i 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(12,15).
ʹǤ I nivo
Odrediti 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(540,720) i 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(90,180,540).
ͳǤ
3. Pomoću
Dat je skup šeme𝐴𝐴 odrediti 325, 130300,i145233,
= {121, 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(36,48) 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(12,15).
150050, 365328, 270024}. Koji
ʹǤ Odrediti 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(540,720) i 𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁𝑁(90,180,540).
od ovih brojeva su djeljivi sa: a) 3; b) 5; c) 10; d) 4?
3.
4. Dat je skup
Rastaviti na 𝐴𝐴 = {121,
proste 325,broj
činioce 130300,
3960.145233, 150050,
Da li postoji 365328,
prirodan 270024}.
broj čiji Koji
je proizvod
od ovih
cifara brojeva su djeljivi sa: a) 3; b) 5; c) 10; d) 4?
3960?
4.
5. Rastaviti
Da li je brojna proste činioce
128 složen broj
broj? 3960. Da li postoji prirodan broj čiji je proizvod
Dokazati.
6. cifara
Odrediti3960?
namanji broj kojim se mogu podijeliti brojevi 540 i 680.
5.
7. Da lištapa
Tri je broj 128 složen
dužina 48 cm,broj?
60 cm Dokazati.
i 90 cm redom treba isjeći na komade jednakih
6. Odrediti namanji broj kojim
dužina tako da budu maksimalne mogućese mogu podijeliti brojevi
dužine. 540takvih
Koliko i 680. komada možeš
7. Tri štapa dužina 48 cm, 60 cm i 90 cm redom treba isjeći na komade jednakih
dobiti?
8. dužina
Koliko tako da budu
najmanje maksimalne
klikera ima dječak moguće
tako dadužine.
u svakiKoliko takvih
džep može dakomada
stavi 15,možeš
18 ili
dobiti?
20 klikera?
8.
9. Koliko najvećim
Kojim najmanje klikera
brojem imatrebadječak tako da
podijeliti u svaki
brojeve 49džep
i 61može
da bidaostatak
stavi 15,
pri18oba
ili
20 klikera?
dijeljenja bio 1?
9.
10. Kojim najvećim
Umjesto brojem
slova upisati cifretreba
takopodijeliti
da važi: brojeve 49 i 61 da bi ostatak pri oba
dijeljenja bio 1?
10. a) 4|𝑏𝑏4𝑎𝑎8;
Umjesto slova upisati𝑏𝑏)cifre
25|8𝑎𝑎𝑎𝑎5.
tako da važi:

a) 4|𝑏𝑏4𝑎𝑎8; 𝑏𝑏) 25|8𝑎𝑎𝑎𝑎5.II nivo

1. Ako brojeve 263 i 245 podijelimoIIistim nivobrojem dobićemo redom ostatke 8 i 7.
Koliki je djelilac? II nivo
1.
2. Odrediti najveći prirodan broj čiji jeistim
Ako brojeve 263 i 245 podijelimo proizvodbrojem dobićemo
cifara 8400, a redom
u čijemostatke
zapisu 8sei ne
7.
Koliki je djelilac?
pojavljuje cifra 1.
2. Odrediti najveći prirodan
3. U broju 𝑋𝑋 = 𝑎𝑎1992𝑏𝑏 broj čiji
odrediti je 𝑎𝑎proizvod
cifre i 𝑏𝑏 takocifara 8400,
da broj a u čijem
𝑋𝑋 bude djeljivzapisu
sa 45. se ne
pojavljuje
4. Broju 2009cifra 1. i sa lijeve i sa desne strane jednu istu cifru tako da dobijeni
dopisati
3. šestocifreni
U broju 𝑋𝑋 =broj
𝑎𝑎1992𝑏𝑏 odrediti
bude djeljiv sacifre
12. 𝑎𝑎 i 𝑏𝑏 tako da broj 𝑋𝑋 bude djeljiv sa 45.
4. Koliko
5. Broju 2009 dopisati i sa
se dvocifrenih lijeve može
brojeva i sa desne strane
napisati jednu cifarama
pomoću istu cifru 2,
tako
3 i da
6? dobijeni
Koji od
šestocifreni broj bude djeljiv sa 12.
tih brojeva su djeljivi sa 3, a koji sa 4?
5. Pet
6. Koliko se dvocifrenih
učenika brojeva
za pet minuta može
pojedu petnapisati
sendviča.pomoću cifarama
Za koje 2, 3 i 15
će vrijeme 6? učenika
Koji od
tih brojeva
pojesti su djeljivi
15 takvih sa 3, a koji sa 4?
sendviča?
6. Pet učenika za pet minuta pojedu pet sendviča. Za koje će vrijeme 15 učenika
pojesti 15 takvih sendviča?
16 Dijagonala

7. Od 24 ruže, 60 karanfila i 72 gerbera napravljen je najveći mogući broj jednakih

buketa.
7. Od Koliko
24 ruže, će biti napravljeno
60 karanfila takvih
i 72 gerbera buketajei koliko
napravljen najvećićemogući
buket koštati ako je
broj jednakih
cijena ruže 3 €, karanfila 2 € i gerbera 1 €?
buketa. Koliko će biti napravljeno takvih buketa i koliko će buket koštati ako je
8. Proizvod tri3uzastopna
cijena ruže broja
€, karanfila 2 € je 120. Koji
i gerbera su to brojevi?
1 €?
9.
8. Proizvod tri uzastopna broja je 120. Koji su djeljiv
Dokazati da je broj 222...222 (1989 dvojki) sa 18.
to brojevi?
10.
9. Odrediti
Dokazatiprirodan
da je brojbroj n takav(1989
222...222 da važi jednakost:
dvojki) ∙ (𝑛𝑛18.
djeljiv𝑛𝑛 sa + 1) ∙ (2𝑛𝑛 + 1) = 180.
10. Odrediti prirodan broj n takav da važi jednakost: 𝑛𝑛 ∙ (𝑛𝑛 + 1) ∙ (2𝑛𝑛 + 1) = 180.
Nikola Radojičić, JU OŠ „Milija Nikčević”, Nikšić
Nikola Radojičić, JU OŠ „Milija Nikčević”, Nikšić
VII razred
VII razred
VII razred
I nivo
I nivo
1) Na koordinatnoj osi prikazati tačke: A(–3); B(4); C(–1); D(0); E(5).
1) Na koordinatnoj osi prikazati tačke: A(–3); B(4); C(–1); D(0); E(5).
2) Cijele brojeve poređati od najmanjeg do najvećeg:
2) a) –7, brojeve
Cijele 5, 0, –24, –8, 25,od
poređati –1,najmanjeg
–6, 6; b)
do 14, 9, –12, –36 , 2, –22, 13, –9.
najvećeg:
a) –7, 5, 0, –24, –8, 25, –1, –6, 6; b) 14, 9, –12, –36 , 2, –22, 13, –9.
3) Izračunati:
3) a) –3 + 5;
Izračunati: b) 5 – 9; c) 2 + 12; d) –11 + 6;
e) (–9)+ +5;(–7); b)
a) –3 f) (–19)
5 – 9; – (–37); g) c) 2(+6) + (+7); d)
+ 12; h) –11
(–2) +– 6;
(+7).
e) (–9) + (–7); f) (–19) – (–37); g) (+6) + (+7); h) (–2) – (+7).
4) Osloboditi se zagrada a zatim iračunati vrijednost izraza:
4) a) (–7) + (–8)
Osloboditi – (–5) + a(–3)
se zagrada zatim– (+9) + (–10);
iračunati vrijednost izraza:
b) (–70) – (–18) – (–25) +
a) (–7) + (–8) – (–5) + (–3) – (+9) + (–13) – (+21)
(–10);+ (–11);
c) –7 + (–8
b) (–70) – 12)– –(–25)
– (–18) (–15++(–13)2) + (–23) – (+1
– (+21) – 3) + (–17);
+ (–11);
d)
c) –7 + (–8 – 12) – (–15 + 2) + (–23) – (+1 –+3)(6+–(–17);
(–23 + 2) – (–18 + 21) + (–3) – (+21 –13) 7).
d) (–23 + 2) – (–18 + 21) + (–3) – (+21 –13) + (6 – 7).
5) Od razlike brojeva 9 i –12 oduzeti zbir brojeva –12 i –6.
5) Od razlike brojeva 9 i –12 oduzeti zbir brojeva –12 i –6.
6) Zbiru brojeva 12 i –32 dodati njihovu razliku.
6) Zbiru brojeva 12 i –32 dodati njihovu razliku.
7) Izračunati: a) –3 · (+7); b) 5 · (–9); c) –8 · 12; d) –9 · (+6 );
e) (–9) · (–7);
7) Izračunati: a) –3 f) (–18) : (–3)
· (+7); b) 5 ;· (–9);
g) (+36) : (–9);
c) –8 · 12; h)d) (–20) : (+4);
–9 · (+6 );
i) 12 : (–4); j) –50 : 10.
e) (–9) · (–7); f) (–18) : (–3) ; g) (+36) : (–9); h) (–20) : (+4);
i) 12 : (–4); j) –50 : 10.
8) Izračunati vrijednost izraza:
8) a) (–7) · (–8)
Izračunati – (–15) :izraza:
vrijednost (–3);
b) 5 – (–12 : 3) + (–8)
a) (–7) · (–8) – (–15) : (–3); : (–5 – 3);
c)
b) 5 – (–12 : 3) + (–8) : (–5+ –(–8·2)
25 : (–5) + (–27) : (–9) 3); – (–35) + (–21);
d) –2 :· (–5)
c) 25 (–8 –+2)(–27)
– (–24 + 2)++(–8·2)
: (–9) (–3) ·–(1(–35)
– 3) ++ (–21);
(–5) · (–9).
d) –2 · (–8 – 2) – (–24 + 2) + (–3) · (1 – 3) + (–5) · (–9).
 Dijagonala 17

9) Riješiti jednačine: a) –2x = 14; b) –12x = –24; c) x : (–9) = 3;

9) d)
Riješiti jednačine:
3x – 6 = 18; a) –2x = 14; b) –12x
e) 6 – 2x = 12; f) x : (–4) –7 = –3. = –24; c) x : (–9) = 3;
d) 3x – 6 = 18; e) 6 – 2x = 12; f) x : (–4) –7 = –3.
10) Koji broj treba dodati broju –17 da bi se dobio proizvod brojeva –5 i 8?
10) Koji broj treba dodati broju –17 da bi se dobio proizvod brojeva –5 i 8?
11) Od kojeg broja treba oduzeti razliku brojeva 12 i –4 da bi se dobio
11) količnik
Od kojegbrojeva
broja treba
– 30 oduzeti
i 6? razliku brojeva 12 i –4 da bi se dobio
količnik brojeva – 30 i 6?
12) Riješiti nejednačine: a) 3x – 10 ≥ –28; b) 25 – 4x < 13;
12) c)Riješiti
x : (–7)nejednačine:
+ 19 > 8; d) a) x3x: (–9
– 10+≥4)–28; + 4 = 3 b) 25 – 4x < 13;
· (–5).
c) x : (–7) + 19 > 8; d) x : (–9 + 4) + 4 = 3 · (–5).
II nivo
II nivo
1) Izračunati vrijednost izraza:
1) Izračunati
a) –12 + vrijednost
(–8 – 22 –5) izraza:
– (–15 + 2) + (5 – 3) – (–12 – 13) + (–4 + 7);
a)
b) ––12
(–6 +– (–8
5 + –(–8))
22 –5)
– (–1– (–15
+ (–2+ –2)9)+–(5(5––3)3)) – (–12
– ((–2– –13)
3) ++ (–4
(–14+ +7);8)).
b) – (–6 – 5 + (–8)) – (–1 + (–2 – 9) – (5 – 3)) – ((–2 – 3) + (–14 + 8)).
2) Izračunati vrijednost izraza:
2) Izračunati
a) – (16 : vrijednost
(–8)) – (–12) izraza:
: (5 – 3) – 2 · (–5 – 5) + (–7);
a) (–6:
b) – (16(–3))
: (–8)) – (–12)
– (–3) · (–5): (5 – 3)––72· ·(–2)
· (–4) (–5 –– 5) + (–7);
(–5) : (+5);
c) –4 · (–3 – 5) – (–8 + 9) · (–5 – 2) + (–4) · (–7): ·(+5);
b) (–6: (–3)) – (–3) · (–5) · (–4) – 7 · (–2) – (–5) (–4 + 8 +(–6)).
c) –4 · (–3 – 5) – (–8 + 9) · (–5 – 2) + (–4) · (–7) · (–4 + 8 +(–6)).
3) Riješiti jednačine:
3) Riješiti
a) –12 jednačine:
– 3 – x – 6 = –8 + 7; b) 9 – (2 – x) = 1 – 3;
a) 10
c) –12+–(x3 –– 4)x ––617= =–8–32+9;
+ 7; b)
d)93–· (x (2 –– 3)
x) =
= –23
1 – 3;
– 1;
c) 10 + (x – 4)
e) 23 – (2x + 7) = 12;– 17 = –32+9; d)
f) 17 – 5 · (x : (–4)––1;3) = –3;
3 · (x – 3) = –23
e) 23
g) (12––(2x
x : +(–4))
7) =· 12;
(–3) = 15. f) 17 – 5 · (x : (–4) – 3) = –3;
g) (12 – x : (–4)) · (–3) = 15.
4) Riješiti nejednačine:
4) Riješiti
a) 13 – nejednačine:
2 · (2x – 16) < 37; b) (2x – 8) · (3x + 12) < 0;
a) (6
c) 13 –– 3x)
2 · (2x
· (5x– –16)
20)< ≥37;
0; b) (2x – 8) · (3x + 12) < 0;
c) (6 – 3x) · (5x – 20) ≥ 0;
5) Izračunati vrijednost izraza:
5) 16
Izračunati
– 3x – 2y vrijednost
ako je: izraza:
3 – 2x = 9 i 2 – (10 – y) = 18 : (–9).
16 – 3x – 2y ako je: 3 – 2x = 9 i 2 – (10 – y) = 18 : (–9).
6) Izračunati 5x – 4y ako je:
6) xIzračunati
= 25: (–5)5x– –2·│4–6│–│–6│
4y ako je: i y = 4 – 3 · (–5) – 2·│–7│+│2–3 · (–4)│.
x = 25: (–5) – 2·│4–6│–│–6│ i y = 4 – 3 · (–5) – 2·│–7│+│2–3 · (–4)│.
7) Ako se od broja 24 oduzme trostruka vrijednost nekog broja uvećana za 4
7) dobija
Ako seseod5.brojaKoji 24 oduzme
je to broj? trostruka vrijednost nekog broja uvećana za 4
dobija se 5. Koji je to broj?
8) Ako se dvostrukom zbiru brojeva –7 i 10 doda dvostruka vrijednost nekog
8) broja
Ako se dvostrukom
dobija se količnikzbiru brojeva
brojeva 36–7 dodajedvostruka
i 10Koji
i –9. to broj? vrijednost nekog
broja dobija se količnik brojeva 36 i –9. Koji je to broj?
18 Dijagonala

9) Koji broj se dobija kada se četvorostrukoj vrijednosti razlike brojeva –25

i –5 doda njihov količnik?
9) Koji broj se dobija kada se četvorostrukoj vrijednosti razlike brojeva –25
10)i Od
–5 doda njihov
količnika količnik?
brojeva –120 i 15 oduzeti proizvod brojeva 4 i –6 umanjen
za –8.
10) Od količnika brojeva –120 i 15 oduzeti proizvod brojeva 4 i –6 umanjen
za Mira
–8. Vidić i Dragoslav Spalević, JU OŠ „Milan Vukotić”, Golubovci
Mira Vidić i Dragoslav Spalević, VIII razred JU OŠ „Milan Vukotić”, Golubovci
VIIII razred
nivo
VIII razred
1. U jednoj kutiji je 36 kuglica od Ikojih nivosu 24 crvene, a ostalo su plave.
Odrediti:
1. U jednoj kutiji je broja
a) razmjeru 36 kuglica odikojih
crvenih brojasu 24 crvene,
plavih kuglica; a ostalo su plave.
Odrediti:
b) razmjeru broja plavih i ukupnog broja kuglica;
a)
c) razmjeru broja crvenih
koji dio ukupnog broja ikuglica
broja plavih kuglica;
čine crvene kuglice?
b) razmjeru broja plavih i ukupnog broja
d) za koliko ima manje plavih od crvenih kuglica? kuglica;
c) koji
2. Sledeće dio ukupnog
razmjere zapisatibroja kuglica čine
kao razmjere crvenebrojeva:
prirodnih kuglice?
d) za1 koliko
5 ima manje plavih3 od crvenih kuglica? 3 1
a) :
2. Sledeće8razmjere; b) 0,8 : 0,004; c) 2
zapisati kao razmjere ∶ 0,4; d) 2 ∶ 1
prirodnih4brojeva: .
12 5 2
3. Darija
a) je8 :na
1 5 karti urađenoj u razmjeri
; b) 0,8 : 0,004; c) 2 5 ∶ 10,4;
3 : 400d)0002 4izmjerila
3
∶ 1 2 . rastojanje
1
između dva grada 25,8 cm. Koliko je rastojanje između ta dva mjesta u
12
3. Darija
prirodi?je na karti urađenoj u razmjeri 1 : 400 000 izmjerila rastojanje
4. između
Izračunatidvanepoznati
grada 25,8 cm.
član Koliko je rastojanje između ta dva mjesta u
proporcije:
prirodi? 3 5 3 1
ƒሻ 5 ∶ 𝑚𝑚 = 3 ∶ 2; b) ∶
4. Izračunati nepoznati član proporcije: = 0,5 ∶ 𝑝𝑝; 𝑐𝑐) (1 − 0,2) ∶ ( + ) =
4 8 5 2
1 1 3 5 3 1
ƒሻ 5(3∶ 2𝑚𝑚−=4)3∶∶ 𝑥𝑥.
2; b) 4
∶ 8
= 0,5 ∶ 𝑝𝑝; 𝑐𝑐) (1 − 0,2) ∶ (5 + 2) =
1 1
(3 2 − 4) ∶ 𝑥𝑥.
5. Marko, Nemanja i Uroš su zaradili 540 eura. Marko je radio 7 sati dne-
vno, Uroš 6 sati, a Nemanja 5. Zaradu su podijelili proporcionalno
5. Marko, Nemanja
svojim radnim i Uroš su zaradili 540 eura. Marko je radio 7 sati dne-
satima.
vno,a)Uroš 6 sati, a
Koliko novca Nemanja 5. Zaradu
je zaradio Uroš? su podijelili proporcionalno
svojim
b) radnim
Koliko satima.
puta je više zaradio Marko od Nemanje?
a)
c) Koliko novca
Koliko novca je zaradio
manje Uroš? je zaradio Nemanja?
od Uroša
6. b) Koliko puta je više zaradio
Od 8 kg jabuka dobije se 10 litara soka. MarkoKoliko
od Nemanje?
je jabuka potrebno za 35
litarac)soka?
Koliko novca manje od Uroša je zaradio Nemanja?
6.
7. Od 8 kg je
Trgovac jabuka
nabaviodobije se 10
37 kg robelitara soka.
za 740 Koliko
eura. je jabuka
Koliko potrebno
kilograma te robezase
35
litara
može soka?
nabaviti za 1100 eura?
7.
8. Trgovac
Ako jedan je posao
nabavio 1837 kg robe
radnika za 740
završi eura.
za 35 Koliko
dana, kolikokilograma
dana će te
narobe
istomse
može
poslu nabaviti
raditi 45 za 1100 eura?
radnika?
8. Ako jedan posao 18 radnika završi za 35 dana, koliko dana će na istom
poslu raditi 45 radnika?
 Dijagonala 19

9.
9. Natalija
Natalija ii Isidora
Isidora su su pošle
pošle nana izlet
izlet biciklima.
biciklima. Vozeći prosječnom brzinom
Vozeći prosječnom brzinom
od
od 20
20 km/h
km/h došlidošli susu do
do teta
teta Nele
Nele za za 11 sat
sat ii 20
20 min.
min. Kojom
Kojom bi bi brzinom
brzinom
trebale voziti da bi isti put prešle
trebale voziti da bi isti put prešle za 50 min? za 50 min?
10.
10. Odrediti:
Odrediti:
a)
a) 25%
25% od od broja
broja 128;
128; b)
b) 3,4%
3,4% broja
broja 58;
58;
3
c) 5% od broja
c) 5% od broja 7 55 ; 7 3; d)
d) 0,02 % od broja 24.
0,02 % od broja 24.
11. Crna čokolada sadrži 80% kakaoa. Koliko grama kakaoa
11. Crna čokolada sadrži 80% kakaoa. Koliko grama kakaoa ima
ima uu pakova-
pakova-
nju od
nju od 90
90 gr gr crne
crne čokolade?
čokolade?
12. Na
12. Na prijemnom
prijemnom ispitu ispitu Nikola
Nikola je je od
od 17
17 zadataka
zadataka tačno
tačno uradio
uradio 15.
15. Koliki
Koliki jeje
procenat tačno
procenat tačno urađenih
urađenih zadataka?
zadataka?
13. Prošle školske godine u
13. Prošle školske godine u prvi razredprvi razred gimnazije
gimnazije upisano
upisano je je 180
180 učenika.
učenika.
Ove godine
Ove godine upisano
upisano je je 20%
20% više.
više. Koliko
Koliko je je sada
sada učenika
učenika upisanih
upisanih uu prvi
prvi
razred?
razred?
14. Matija je
14. Matija je osvojio
osvojio 660 660 bodova,
bodova, što što je
je 75%
75% bodova
bodova potrebnih
potrebnih zaza nagradu.
nagradu.
Koliko je bodova potrebno
Koliko je bodova potrebno za nagradu? za nagradu?
II
II nivo
nivo
II nivo
1.
1. Saturnu
Saturnu ii Jupiteru
Jupiteru je je potrebno,
potrebno, redom,
redom, 9h 9h 5656 min
min ii 10h
10h 4545 min
min dada sese se
se
okrenu
okrenu oko oko svoje
svoje ose.
ose. Odrediti razmjeru vremena
Odrediti razmjeru vremena potrebnog
potrebnog Saturnu
Saturnu ii
vremena
vremena potrebnog
potrebnog Jupiteru
Jupiteru da da sese okrenu
okrenu okooko svoje
svoje ose.
ose. Razmjeru
Razmjeru zapisati
zapisati
kao
kao nesvodljivu.
nesvodljivu.
2.
2. UU školi
školi je je razmjera
razmjera broja velikih ii broja
broja velikih broja malih
malih prostorija
prostorija 3:4.
3:4. Ako
Ako je je broj
broj
malih
malih prostorija
prostorija uu ovoj ovoj školi
školi 20, odrediti broj
20, odrediti broj velikih
velikih prostorija.
prostorija.
3. Razmjera broja glasova za dva kandidata na
3. Razmjera broja glasova za dva kandidata na predsjedničkim izborima predsjedničkim izborima je je
bila
bila 5:7.
5:7. Ako
Ako je je uspješniji
uspješniji kandidat
kandidat osvojio
osvojio 20734
20734 glasa
glasa koliko
koliko jeje glasova
glasova
osvojio njegov protivnik?
osvojio njegov protivnik?
4.
4. Dužina
Dužina ii širina
širina poda
poda jedne
jedne sobe
sobe su su 551m
m ii 33 m,
m, redom.
redom. Keramičar
Keramičar je je postavio
postavio
40 pločica, svaka površine od po 1 𝑚𝑚 22 , da bi djelimično popločao pod.
40 pločica, svaka površine od po 16 16 𝑚𝑚 , da bi djelimično popločao pod.
Odrediti
Odrediti razmjeru popločanog i nepopločanog dijela
razmjeru popločanog i nepopločanog dijela poda.
poda.
5.
5. Maja je preračunala da rastojanju od 40 km između mjesta A
Maja je preračunala da rastojanju od 40 km između mjesta A ii B
B odgovara
odgovara
rastojanje
rastojanje od od 22 cm
cm na na jednoj
jednoj karti.
karti.
a)
a) U
U kojoj
kojoj razmjeri
razmjeri je je urađena
urađena karta?
karta?
b)
b) Maja
Maja želiželi da
da putuje
putuje iz iz mjesta
mjesta A, A, uu kom
kom živi,
živi, do
do mjesta
mjesta C.
C. Kolika
Kolika je je uda-
uda-
ljenost između ovih mjesta ako su ona na ovoj
ljenost između ovih mjesta ako su ona na ovoj karti udaljena 72 cm?karti udaljena 72 cm?
6.
6. Jedan
Jedan sportski
sportski klub klub može
može da da kupi
kupi 12 12 dresova
dresova po po cijeni
cijeni od
od 3030 eura
eura popo
komadu. Koliko će dresova moći da kupi za istu svotu
komadu. Koliko će dresova moći da kupi za istu svotu novca ako prodavac novca ako prodavac
smani
smani cijenu
cijenu za za 66 eura?
eura?
7.
7. Ako 6 radnika zaradi
Ako 6 radnika zaradi 10801080 eura
eura za za 20
20 dana,
dana, koliko
koliko bibi novca
novca zaradilo
zaradilo 20 20
radnika za 8
radnika za 8 dana? dana?
20 Dijagonala

8. Petnaest robota može da napravi voz za 6 dana radeći dnevno po 5 sati. Za

koliko dana
8. Petnaest bi 25
robota robota
može radeći dnevno
da napravi voz za 6podana
6 sati završilo
radeći isti posao?
dnevno po 5 sati. Za
9. koliko
Fabrikadana sapunabi 25proizvede 600 proizvoda
robota radeći dnevno poza6 9sati dana uz pomoć
završilo 20 mašina.
isti posao?
Koliko proizvoda
9. Fabrika se može 600
sapuna proizvede napraviti za 3 dana
proizvoda za 9 uz
danapomoć 18 mašina?
uz pomoć 20 mašina.
10. Koliko
U jednom odeljenju
proizvoda se 30%
možeučenika
napraviti završilo je godinu
za 3 dana uz pomoćsa odličnim
18 mašina?
uspjehom,
10. U 50% sa vrlo
jednom odeljenju 30% dobrim,
učenika a 6završilo
učenikajeimalo
godinuje sa
dobar uspjeh.
odličnim
Dovoljnih i50%
uspjehom, nedovoljnih učenikaanije
sa vrlo dobrim, bilo. imalo je dobar uspjeh.
6 učenika
a) Koliko jei nedovoljnih
Dovoljnih učenika u ovom odjeljenju?
učenika nije bilo.
b) Koliko je učenika usaovom
a) odličnim uspjehom?
odjeljenju?
11. b)
NaKoliko
sajmu je knjiga Janko
učenika je knjiguuspjehom?
sa odličnim s popustom od 15% platio 67,6 eura.
Koliko
11. Na sajmuje knjiga
knjigakoštala
Janko prije pojeftinjenja?
je knjigu s popustom od 15% platio 67,6 eura.
12. Koliko
Cijena patika
je knjiga je sa 120 eura
koštala prijesnižena 10%. Za koliko procenata bi trebalo
pojeftinjenja?
povećatipatika
12. Cijena novujecijenu
sa 120daeura
bi sesnižena
dobila stara
10%.cijena?
Za koliko procenata bi trebalo
13. povećati
Kako će novu se promijeniti
cijenu da bipovršina
se dobilapravougaonika
stara cijena? ako njegovu duži-nu
povećamo
13. Kako će se za promijeniti
5% a širinu smanjimo za 2%?
površina pravougaonika ako njegovu duži-nu
14. povećamo
Matija je odgovarao
za 5% a širinu na smanjimo
pitanja iz zamatematike
2%? i istorije. On je tačno
odgovorio
14. Matija na 72% odnaukupno
je odgovarao pitanja200 pitanja. Kakoi istorije.
iz matematike god, Matija je tačno
On je
odgovorio na 53,3% 72% odmatematičkih
ukupno 200 pitanja.
pitanja. AkoKakoje god,
45%Matija
ukupnog broja
je tačno
pitanja bilona
odgovorio iz matematike, koji procenat
53,3% matematičkih pitanja
pitanja. Akoizjeistorije
45% je Matija tačno
ukupnog broja
odgovorio?
pitanja bilo iz matematike, koji procenat pitanja iz istorije je Matija tačno
odgovorio?
Milica Raičević, JU OŠ „Mirko Srzentić”, Petrovac
Milica Raičević, JU OŠ „Mirko Srzentić”, Petrovac
IX razred
IX razred
IXI razred
nivo
II nivo
nivo
1. Odrediti broj dijagonala i zbir unutrašnjih uglova mnogougla kod koga se
iz jednogbroj
1. Odrediti tjemena može povući
dijagonala 11 dijagonala.
i zbir unutrašnjih uglova mnogougla kod koga se
2. iz
Odrediti
jednogbroj dijagonala
tjemena mnogougla
može povući čiji je zbir unutrašnjih uglova 2700º.
11 dijagonala.
3. Odrediti
2. Da li uglovi broj210º, 187º, 93º,
dijagonala 117º, 88º,
mnogougla čiji123º i 82ºunutrašnjih
je zbir mogu biti uglova
uglovi sedmo-
2700º.
ugla?
3. Da li uglovi 210º, 187º, 93º, 117º, 88º, 123º i 82º mogu biti uglovi sedmo-
4. ugla?
Odrediti obim pravilnog mnogougla čija dužina stranice iznosi 5 cm, a zbir
unutrašnjih
4. Odrediti obimuglova je 2340º.
pravilnog mnogougla čija dužina stranice iznosi 5 cm, a zbir
5. unutrašnjih
Konstruisatiuglova pravilni
je šestougao
2340º. čija je stranica dužine 4 cm.
6. Konstruisati
5. Data je kockapravilniABCDA 1B1C1D1.čija je stranica dužine 4 cm.
šestougao
6. a.
DataImenovati
je kocka ABCDAravni određene
1B1C1D1.tjemenima te kocke koje sadrže pravu
p(C
a. ImenovatiD
1, 1 ). ravni određene tjemenima te kocke koje sadrže pravu
b. Imenovati
p(C1,D1). ravni određene tjemenima te kocke koje sijeku ravan
π(A,A1,D). ravni određene tjemenima te kocke koje sijeku ravan
b. Imenovati
c. π(A,A
Odrediti međusobni položaj ravni π1(A,D,A1) i π2(B1, C1, D1).
1,D).
c. Odrediti međusobni položaj ravni π1(A,D,A1) i π2(B1, C1, D1).
 Dijagonala 21

7. Data je kocka ABCDA1B1C1D1. Imenovati:

7. a.
Dataprave određene
je kocka ABCDA tjemenima
1B1C1D1.teImenovati:
kocke koje su mimoilazne sa pravom
p(A1,Bodređene
a. prave 1); tjemenima te kocke koje su mimoilazne sa pravom
b. prave
p(A1,Bodređene
1); tjemenima te kocke koje sijeku pravu p(A,A1);
c. prave
b. ravni određene
određene tjemenima
tjemenima te te kocke
kocke normalne
koje sijekunapravu p(B,B11);).
pravup(A,A
8. c.
Neka je dat
ravni trougaotjemenima
određene ABC i na te stranici
kockeBC tačka Dnatako
normalne da p(B
pravu prava
,B1). p sadrži
tačku je
8. Neka D.dat
Nacrtati
trougao slike
ABC na kojima su prikazani
i na stranici BC tačka sviDmogući
tako dapoložaji
prava pprave sadržip
i q(A,C).
tačku Ispod svake
D. Nacrtati slikeslike dati objašnjenje.
na kojima su prikazani svi mogući položaji prave p
9. iTačke
q(A,C).A iIspod
B nalaze
svake se slike
sa istedati
strane ravni α. Odrediti dužinu duži AB, ako
objašnjenje.
je rastojanje
9. Tačke tačaka se
A i B nalaze A sai Biste
do strane
ravni αravni
jednako redom dužinu
α. Odrediti 4cm i 9cm,
duži aAB, dužina
ako
njene
je ortogonalne
rastojanje tačakaprojekcije
A i B do iznosi
ravni α12jednako
cm. redom 4cm i 9cm, a dužina
10. njene
Kosa ortogonalne
duž AB nagnuta je prema
projekcije iznosiravni
12 cm. α pod uglom od 45º i tačka A
priprada
10. Kosa dužravni.
AB Odrediti
nagnuta dužinu
je prema dužiravni
AB, αako njena
pod ortogonalna
uglom od 45º projekcija
i tačka A
iznosi 6 cm.
priprada ravni. Odrediti dužinu duži AB, ako njena ortogonalna projekcija
iznosi 6 cm.
II nivo
1. Pokazati da nije tačno tvrđenje:II ako je prava p mimoilazna sa pravom q, a
nivo
prava q mimoilazna
1. Pokazati da nije tačno satvrđenje:
pravom r,ako tadaje su prave
prava p i r mimoilazne.
p mimoilazna sa pravom q, a
2. prava
Prava qp mimoilazna
je normalna sa napravom
dva prečnika
r, tadakružnice
su pravek(O,r) i prolazi kroz centar
p i r mimoilazne.
O. Dokazati
2. Prava da je prava
p je normalna p normalna
na dva prečnikanakružnice
ravan tek(O,r)
kružnice.
i prolazi kroz centar
3. O.
Tačka S ne da
Dokazati pripada
je pravaravni kvadrata
p normalna na ABCD
ravan teikružnice.
jednako je udaljena od
3. njegovih
Tačka S tjemena.
ne pripada Odrediti
ravni ortogonalnu
kvadrata ABCD projekciju tačke je
i jednako S na ravan tog
udaljena od
kvadrata.
njegovih tjemena. Odrediti ortogonalnu projekciju tačke S na ravan tog
4. Tjeme C trougla ABC je normalna projekcija tačke D na ravan tog trougla.
kvadrata.
4. Odrediti rastojanje
Tjeme C trougla ABC tačaka C i D projekcija
je normalna do stranicetačke
AB,Dako je ABtog
na ravan = trougla.
44 cm,
BC = 37 cm, CA = 15 cm i CD = 16 cm.
Odrediti rastojanje tačaka C i D do stranice AB, ako je AB = 44 cm,
5. Kosa
BC = 37dužcm, ABCA nagnuta
= 15 cm jei prema
CD = 16 ravni
cm. α pod uglom od 60º i tačka A
5. priprada
Kosa dužravni.AB Odrediti
nagnuta dužinu
je prema dužiravni
AB, αako je rastojanje
pod uglom odtačke 60º iBtačka
do date A
ravni 6 cm.
priprada ravni. Odrediti dužinu duži AB, ako je rastojanje tačke B do date
6. Tačke
ravni 6Acm.i B se nalaze sa različitih strana ravni α, a ugao između duži AB
6. iTačke
njeneAortogonalne
i B se nalaze projekcije je 30º.
sa različitih Odrediti
strana ravni dužinu
α, a ugaoduži AB, ako
između dužinjena
AB
iortogonalna
njene ortogonalne projekcije
projekcija iznosi 5√5 cm.je 30º. Odrediti dužinu duži AB, ako njena
7. Postoji li mnogougao
ortogonalna projekcijakoji ima5√5
iznosi 54 dijagonale?
cm.
8.
7. Odrediti
Postoji lizbir unutrašnjih
mnogougao kojiuglova
ima 54mnogougla
dijagonale?čiji je broj dijagonala 230.
9.
8. Izračunati
Odrediti zbir veličinu spoljašnjeg
unutrašnjih uglovaugla pravilnog
mnogougla čijimnogougla ako je 230.
je broj dijagonala razlika
broja dijagonala i broja stranica 25.
9. Izračunati veličinu spoljašnjeg ugla pravilnog mnogougla ako je razlika
10. Konstruisati
broja dijagonala pravilni
i brojaosmougao
stranica čija
25. je stranica dužine 3 cm.
10. Konstruisati pravilni osmougao čija je stranica dužine 3 cm.
Tanja Savić i Nikola Lješnjak, JU OŠ „Marko Miljanov“, Podgorica
Tanja Savić i Nikola Lješnjak, JU OŠ „Marko Miljanov“, Podgorica
22 Dijagonala

ODABRANI Zadaci
Odabrani zadaci
VI razred
VI razred

1) Pravougaonik je podijeljen na 12 jednakih kvadrata.

Izračunati obim pravougaonika ako mu je površina 48 𝑐𝑐𝑐𝑐2 .

2) Naći najmanji četvorocifren broj djeljiv sa 3, 4 i 25 istovremeno?

3) Deset tačaka rasporediti na 5 pravih, tako da svakoj pravoj pripadaju po 4
tačke. Nacrtati sliku.
4) Ako se broj n podijeli sa 15 dobija se ostatak 9, a ako se broj k podijeli sa
15 ostatak je 2. Koliki je ostatak kada se razlika (n – k) podijeli brojem
15?
5) Odrediti elemente skupa X ako: A = {1,2,3,4}, B = {1,3,5},
C = {2,4,5,6}, D = {1,5,6,7}, X⊂ 𝐴𝐴, X∩(B∪ 𝐷𝐷) ≠ ∅ i (A∩ 𝐶𝐶) ∖ 𝑋𝑋 = ∅.

VII razred
VII razred

1) Šta je veće: |A| ili |B|, ako A označava rješenje jednačine |x – 2| + 3 = 7, a

B vrijednost izraza (3 – 5) : 2 + 2 – (– ( –3))?
2) Broj –180 prikazati kao proizvod četiri različita cijela broja. Na koliko se
načina to može uraditi?
3) Zbir uglova  i ß (≥ ß) u trouglu ABC je 105°, a njihova razlika 51°.
Odrediti uglove trougla ABC.
4) Neka su a, b, c proizvoljni pozitivni brojevi. Pokazati da postoji trougao
za čije stranice p, q i r važi: p = a + b, q = b + c i r = a + c.
 Dijagonala 23
VIII razred
VIII razred
1) Cijena cipela je prvo povećana VIII VIII
za 10%,razred
razred
a potom umanjena za 10%. Koliko
su koštale cipele ako je razlika između te dvije cijene 4,8 eura?
1)
1) Cijena
Cijena cipela
cipela je
je prvo
prvo povećana
povećana za za 10%,
10%, aa potom
potom umanjena
umanjena za za 10%.
10%. Koliko
Koliko
2) Grupa od 9 radnika treba da završi posao za 46 dana. Nakon 6 dana rada,
su koštale cipele ako je razlika između te dvije cijene
su koštale cipele ako je razlika između te dvije cijene 4,8 eura? 4,8 eura?
grupi se pridruži još 6 radnika. Koliko dana prije roka je završen posao?
2)
2) Grupa
Grupa od od 99 radnika
radnika treba
treba da
da završi
završi posao
posao za za 46
46 dana.
dana. Nakon
Nakon 66 dana
dana rada,
rada,
3) Farmerice koštaju 48 eura. Poslije sniženja broj kupaca se povećao za
grupi se pridruži još 6 radnika. Koliko dana prije roka
grupi se pridruži još 6 radnika. Koliko dana prije roka je završen posao? je završen posao?
50%, a prihod uvećao za 25%. Kolika je nova cijena farmerki?
3)
3) Farmerice
Farmerice koštaju
koštaju 4848 eura.
eura. Poslije
Poslije sniženja
sniženja broj
broj kupaca
kupaca se se povećao
povećao za za
4) Dokazati da ako je kvadrat nekog prirodnog broja n paran broj, tada je i n
50%, a prihod uvećao za 25%. Kolika je nova
50%, a prihod uvećao za 25%. Kolika je nova cijena farmerki? cijena farmerki?
paran broj.
4)
4) Dokazati
Dokazati da da ako
ako je
je kvadrat
kvadrat nekog
nekog prirodnog
prirodnog broja
broja nn paran
paran broj,
broj, tada
tada je
je ii nn
IX razred
paran
paran broj.
broj. IX razred
1) Izračunati površinu pravilnogIX IX razred
razred ako je stranica dužine 4 cm, a
osmougla
srednja dijagonala 8 cm.
1)
1) Izračunati
Izračunati površinu
površinu pravilnog
pravilnog osmougla
osmougla ako ako je
je stranica
stranica dužine
dužine 44 cm,cm, aa
2) Kod kojeg je mnogougla broj dijagonala 9 puta veći od broja stranica?
srednja
srednja dijagonala
dijagonala 88 cm.cm.
3) Dva jednakokraka trougla ABC i ABD sa zajedničkom osnovicom AB
2)
2) Kod
Kod kojeg je mnogougla broj
kojeg je mnogougla broj dijagonala
dijagonala 99 putaputa veći
veći odod broja
broja stranica?
stranica?
dužine 16 cm pripadaju stranama diedra čiji je ugao 60°. Odrediti rasto-
3)
3) Dva
Dva jednakokraka trougla ABC i ABD sa zajedničkom osnovicom AB
jednakokraka trougla ABC i ABD sa zajedničkom osnovicom AB
janje
dužine između
16 cm tačaka C i Dstranama
pripadaju ako je AC = 10čiji
diedra cm,jeaugao
AD =60°. 4√13 cm. rasto-
Odrediti
dužine 16 cm pripadaju 10stranama diedra čiji je ugao 60°. Odrediti rasto-
4) Data je funkcija f(x) = x – 12x9 + 12x8 – 12x7 + ... –12x3 + 12x2 – 12x +
janje između
janje između tačaka
tačaka C C ii D
D ako
ako je
je ACAC = = 10
10 cm,
cm, aa ADAD = = 4√13
4√13 cm.cm.
2019. Odrediti f(11). 10 10 9 8 7 3
4)
4) Data je
Data je funkcija
funkcija f(x)
f(x) == xx –– 12x
12x +9 + 12x
12x –– 12x
8 12x +
7 + ...
... –12x
–12x +3 12x22 –– 12x
+ 12x 12x + +
Konkursni zadaci iz prošlog broja
2019.KONKURSNI
2019. f(11). Zadaci iz prošlog broja
Odrediti f(11).
Odrediti VI razred
1) Konkursni
Konkursni zadaci
Goca i Nina imaju jednak broj jabuka.iz
zadaci izGoca
prošlog
prošlog broja
svojebroja
jabuke prodaje po cijeni 3
VI razred
VI razred
jabuke za 1 €, a Nina 2 jabuke zaVI 1 €.razred
Ako sastave jabuke i prodaju ih po cijeni 5
1) Goca ii Nina
1) Goca Nina imaju jednak
jednak broj
broj jabuka.
jabuka. Goca
Goca svoje
svoje jabuke
jabuke prodaje
prodaje po
po cijeni
cijeni 33
jabuka za 2 €,imajuonda će zaraditi 4 € manje nego da jabuke prodaju pojedinačno.
jabuke za
jabuke za 1 €,
€, aa Nina
Nina 22 jabuke
jabuke za 11 €.
€. Ako sastave
sastave jabuke
jabuke ii prodaju
prodaju ih
ih po
po cijeni
cijeni 55
Koliko su1jabuka imale Goca za i Nina,Ako
ako i pri pojedinačnoj i pri zajedničkoj
jabuka za
jabuka za 2 €,€, onda
onda će
će zaraditi
zaraditi 44 €€ manje
manje nego
nego da
da jabuke
jabuke prodaju
prodaju pojedinačno.
pojedinačno.
prodaji ne 2ostane nijedna jabuka?
Koliko su jabuka
Koliko su jabuka imaleimale Goca
399 Goca i Nina, ako i pri pojedinačnoj i pri zajedničkoj
3999i Nina, ako i pri pojedinačnoj i pri zajedničkoj
2) prodaji
Uporediti
prodaji ne razlomke
ne ostane
ostane nijedna
nijedna ijabuka? .
799 jabuka?
7999
399 3999
2) Uporediti
2) razlomke 399 ii 3999 ..
Uporediti razlomke
799 7999VII razred
799 7999
VII razred 11
1) Koliki je zbir prvih 450 decimala u decimalnom
VII
VII razred
razred zapisu razlomka ?
700
11
1) 11 ? 
1) Koliki
2) jejednakokraki
Kolikijeje
Zadat zbir prvih
zbir prvih 450
450trougao
decimala
decimala uu decimalnom
ABC decimalnom zapisu
(AB=AC ),zapisu razlomka
razlomka
tako da je BAC ? . Na
 50
700
700
stranicijeBC
2) Zadat odabrana je tačka M tako da
ABC
ABC je BAM = 50 
, a BAC
na stranici
50
 50AC
Zadat je jednakokraki
jednakokraki trougao (AB=AC ), tako
tako da je je .. Na
Na

2) trougao  (AB=AC ), da BAC 
tačka N tako da je AM=AN. Kolika je veličina ugla CMN ?
stranici
stranici BC
BC odabrana
odabrana je
je tačka
tačka M
M tako
tako da je BAM
da je BAM = = 50
50 ,, aa na na stranici AC

stranici AC
tačka
tačka N
N tako
tako da
da je
je AM=AN. Kolika je
AM=AN. Kolika je veličina ugla 
veličina ugla CMN
CMN ??
24 Dijagonala

VIII razred
VIII razred

1) Koliko uzastopnih prirodnih brojeva treba sabrati da bi se dobio broj 2019?

Odrediti sva moguća rješenja.
VIII razred
2) Neka je dat jednakostranični trougao ABC i proizvoljna tačka M koja pripada
tom trouglu. Dokazati da je zbir rastojanja tačke M do stranica trougla ABC
1) Koliko uzastopnih prirodnih brojeva treba sabrati da bi se dobio broj 2019?
jednak visini tog trougla.
Odrediti sva moguća rješenja.
2) Neka je dat jednakostranični trougao
IX ABC i proizvoljna tačka M koja pripada
razred
IX razred
tom trouglu. Dokazati da je zbir rastojanja tačke M do stranica trougla ABC
jednak visinisa
1) Mnogougao togmtrougla.
stranica ima 1999 dijagonala više od mnogougla sa n stranica.
Odrediti m i n.
IX razred
2) Tjemena A, B i C jednakostraničnog ΔABC, čija je stranica 4 cm, udaljena su od
1) ravni  redom
Mnogougao sa 1mcm, 2 cm ima
stranica i 3 cm. Ako
1999 su A, Bviše
dijagonala i Cod
normalne projekcije
mnogougla tačaka
sa n stranica.
A, B i C na ravan
Odrediti m i n. , odrediti površinu trougla ABC.
2) Tjemena A, B i C jednakostraničnog ΔABC, čija je stranica 4 cm, udaljena su od
ravni  redom 1 cm, 2 cm ikonkursnih
Rješenja 3 cm. Ako su A, B i C normalne projekcije tačaka
Rješenja VI razred zadataka
A, B i C na ravan , odrediti površinu trougla ABC.
iz prošlog broja
1. Broj jabuka koje prodaje Goca djeljiv je sa 3, ali toliko jabuka ima i Nina,
pa taj broj mora biti djeljiv i sa 2. Taj broj mora biti djeljiv i sa 5, zbog
uslova prodaje kad sastave Rješenja
obje VI razred
VI količine.
razred Kako je NZS za 2,3 i 5 broj 30,
zaključujemo da su Goca i Nina prodavale po 30k jabuka. Pri prodaji 3
1. Broj jabuka koje prodaje Goca djeljiv je sa 3, ali toliko jabuka ima i Nina,
jabuke za 1 €, Goca bi zaradila 10k eura, dok bi Nina zaradila 15k eura.
pa taj broj mora biti djeljiv i sa 2. Taj broj mora biti djeljiv i sa 5, zbog
Ukupna zarada bila bi 25k eura. Ako bi sastavile obje gomile, imale bi
uslova prodaje kad sastave obje količine. Kako je NZS za 2,3 i 5 broj 30,
60k jabuka i pri
zaključujemo daprodaji
su Goca 5 jabuka
i Nina za 2 € zaradile
prodavale 30k(60jabuka.
po bi k : 5)  2Pri
= 24 k eura.
prodaji 3
Onda je 25 k = 24 k + 4 , pa je k = 4. Prema tome Goca i Nina
jabuke za 1 €, Goca bi zaradila 10k eura, dok bi Nina zaradila 15k eura. su imale po
30k = 30zarada
Ukupna  4 = 120
bilajabuka.
bi 25k eura. Ako bi sastavile obje gomile, imale bi
60k jabuka i pri prodaji 5 jabuka za 2 € zaradile bi (60k : 5)  2 = 24k eura.
399 400 3999 4000
Onda je 25k = =24
2. Kako 1k− + 4 , pa jei k = 4. Prema
= 1 −tome Goca i Nina su imale po
, uporedićemo
799 799
30k = 30  4 = 120 jabuka. 7999 7999
400 4000 400 4000 4000
razlomke i . Dobijamo =  , odnosno
799
399 7999
400 799 7990
3999 4000 7999
2. Kako399
je = 1−
400 4000i 3999 = 1− , uporedićemo
=799
1− 799
1− = 7999 . 7999
799 400799 4000 7999 7999400 4000 4000
razlomke i . Dobijamo =  , odnosno
799 7999 799 7990 7999
Rješenja VII razred
399 400 4000 3999
= 1−  1− = .
799 799 7999 7999

Rješenja VII razred

 Dijagonala 25
11
1. Decimalni zapis razlomka je 0,01571428571428... = 0,01571428 i
700
11
11VII razred
1.
1. Decimalni
Decimalni zapis
zapis
sastoji se od
razlomka je 0
je 0,,0157142857
0157142857
razlomka01 i šestоcifrenog
pretperioda
1428...
perioda 1428 ... =
571428
0
0,,01
=koji01 571428 ii
se571428
ponavlja.
700
11
700
1. Decimalni
Zbir prve
sastoji zapis
dvije
se od
od razlomka
decimale01
pretperioda je 0 ,0157142857
je ii1.šestоcifrenog
01 Treba izračunati
šestоcifrenog 1428 ...
zbir571428
perioda = 0
preostalih
571428 ,01 571428
koji 448. Budućii
se ponavlja.
ponavlja.
sastoji se pretperioda 700 perioda koji se
da
Zbirje prve
448 =dvije
74 · 6decimale
+ 4, jer se
je grupa
je od 6izračunati
cifara pojavljuje 74 puta,448.
a potom još
Zbir prve
sastoji se oddvije decimale
pretperioda 01 i1. Treba
1.šestоcifrenog
Treba izračunati zbir preostalih
zbir571428
perioda preostalih
koji 448. Budući
Budući
se ponavlja.
prve
da je četiri
448
448 = cifre
74
74 ·· 6 +perioda.
+ 4,
4, jer
jer se Zbir cifara u periodu je 27, pa je traženi zbir
da je prve
Zbir =dvije 6decimale je grupa
se grupa od
od 6
1. Treba cifara
cifara pojavljuje
6izračunati
pojavljuje 74
74 puta, aa potom
puta,448.
zbir preostalih potom još
još
Budući
1prve
+
prve74 · 27
četiri
četiri + 5
cifre
cifre+ 7 + 1 +
perioda.
perioda.4 = 2016.
Zbir
Zbir cifara
cifara u
u periodu
periodu je
je 27,
27, pa
pa je
je traženi
traženi zbir
zbir
da je 448 = 74 · 6 + 4, jer se grupa od 6 cifara pojavljuje 74 puta, a potom još
2. 11 ++ 74 ·· 27
27 +
74četiri 5
5+
+cifre+7 +
+11++4
7perioda.4= 2016.
=Zbir
2016.
prve cifara u periodu je 27, pa je traženi zbir
2.
2. 1 + 74 · 27 + 5 + 7 + 1 + 4 = 2016.
2.

CMA je spoljašnji ugao trougla AMB pa važi: x + y =  + 50  (1).

ANM
 CMA je je spoljašnji
spoljašnji ugaougao trougla
trougla AMBMCN pa pa važi:
važi: xxy+ += yyx=  +
=+  + 50 (2).
50  (1).

CMA je spoljašnji ugao trougla AMB pa važi: (1).
ANM

Iz (1) i (2) je spoljašnji ugao
spoljašnjix ugao
je imamo: + trougla
 =  +AMB
x + trougla MCN pa
50 , odnosno važi:
važi: 2xyyx+= + 
==yxx50°,
=+ (2).

CMA
ANM je spoljašnji ugao trougla MCN pa
pa važi:  + 50 (1).

(2).
Iz (1)
ANM
odnosno
Iz i (2)
(1) i (2) x imamo:
= 25°.
je imamo: x + x
Veličina
spoljašnjix + ugao
x++  =
ugla 
trougla +
=  +MCN 50
CMN 
, odnosno
je
pa važi:
50 , odnosno

. 2 x
25 2 yx ==x50°,= 50°,
+ (2).
Iz (1) i (2)xx imamo:
odnosno = 25°.
25°. Veličina
Veličina ugla
x + x + ugla
=  CMN
+CMN je 25
50 , odnosno 25 .. 2 x = 50°,
 
odnosno = je
Rješenja VIII razred 
odnosno x = 25°. Veličina VIII ugla CMN je 25 .
Rješenja razred
Rješenja VIII razred
VIII razred
1. Neka su dati uzastopni brojevi x, x+1, x+2, … , x+n čiji zbir je 2019.
Dobijamo Rješenja VIII razred
1. Neka
1. Neka su datizbir:
su dati uzastopni brojevi
uzastopni brojevi x,x, x+1,
x+1, x+2,
x+2, … … ,, x+n
x+n čiji čiji zbir
zbir jeje 2019.
2019.
𝑥𝑥 + (𝑥𝑥 + 1)
Dobijamo +
zbir: (𝑥𝑥 + 2) + ⋯ + (𝑥𝑥 + 𝑛𝑛) = 2019, pa kada se oslobodimo
Dobijamo
1. Neka su dati zbir:
uzastopni brojevi x, x+1, x+2, …+, (1x+n+ čiji
zagrada
𝑥𝑥
𝑥𝑥 +
+ (𝑥𝑥
(𝑥𝑥 +
+ i sredimo
1)
1) +
+ (𝑥𝑥
(𝑥𝑥 +
+izraz,
2)
2) +
+dobijamo
⋯
⋯ +
+ (𝑥𝑥
(𝑥𝑥 +
+
(𝑛𝑛
𝑛𝑛)
𝑛𝑛)+== 1)𝑥𝑥
2019,
2019, pa
pa 2 +zbir
kada
kada ⋯
se
se + je𝑛𝑛)2019.
=
oslobodimo
oslobodimo
Dobijamo zbir:
2019.
zagrada Kako je suma prvih n prirodnih brojeva jednaka je 1 + 2 + =⋯ +
zagrada
𝑥𝑥 + (𝑥𝑥 +ii sredimo
𝑛𝑛(𝑛𝑛+1)
sredimo
1) + (𝑥𝑥 + izraz,
2) +dobijamo
izraz, ⋯ + (𝑥𝑥 +(𝑛𝑛
dobijamo (𝑛𝑛 +=1)𝑥𝑥
𝑛𝑛)+ 1)𝑥𝑥 +
2019, (1pa+
+ (1 +kada
2+
2 +⋯ ⋯ +
se + 𝑛𝑛) =
𝑛𝑛)
oslobodimo
2019.
𝑛𝑛 = Kako
2019.
zagrada Kako jedobija
, je suma
suma prvih
seprvih nn prirodnih
sledeća prirodnih
jednačina: brojeva
brojeva jednaka
1)𝑥𝑥 +jednaka je ⋯
je 1+
1 +2 2 +=⋯
𝑛𝑛)+ ⋯+ +
2 i sredimo
𝑛𝑛(𝑛𝑛+1)
izraz, dobijamo (𝑛𝑛 + (1 + 2 +
𝑛𝑛(𝑛𝑛+1) 𝑛𝑛(𝑛𝑛 + brojeva
1)
= Kako,, jedobija
𝑛𝑛 =
2019. sumase
dobija sledeća
seprvih jednačina:
n prirodnih
sledeća jednaka je 1 + 2 + ⋯ +
𝑛𝑛 2
2
𝑛𝑛(𝑛𝑛+1) (𝑛𝑛 + 1)𝑥𝑥 +jednačina: = 2019
𝑛𝑛 = 2 , dobija 𝑛𝑛(𝑛𝑛
𝑛𝑛(𝑛𝑛2+
se sledeća jednačina: + 1)1)
𝑛𝑛 (𝑛𝑛
(𝑛𝑛 +
+ 1)𝑥𝑥
1)𝑥𝑥 +
+ =
= 2019
2019
(𝑛𝑛 + 1) [𝑥𝑥 + ] = 2019, odnosno (𝑛𝑛
𝑛𝑛(𝑛𝑛2+ 1) + 1)(2𝑥𝑥 + 𝑛𝑛) = 4038.
2
2
𝑛𝑛] (𝑛𝑛
𝑛𝑛 + 1)𝑥𝑥 + činioce,
odnosno =dobija
2019 se:
Ako(𝑛𝑛(𝑛𝑛 +
broj 1)
+ 1)4038[𝑥𝑥 +
[𝑥𝑥 + ]== 2019,
rastavimo
2
na proste
2019, odnosno (𝑛𝑛 +
2 (𝑛𝑛 + 1)(2𝑥𝑥
1)(2𝑥𝑥 + 𝑛𝑛)
+ 𝑛𝑛)
(𝑛𝑛 =
=+ 4038.
1)(2𝑥𝑥 + 𝑛𝑛) =
4038.
2
2
Ako
Ako∙ 3(𝑛𝑛
∙ 673.
broj
+ 1)
broj 4038
4038[𝑥𝑥 +
𝑛𝑛
rastavimo
] = 2019,
rastavimo na proste
na proste
odnosnočinioce, dobija
(𝑛𝑛 +dobija
činioce, 1)(2𝑥𝑥 se:se: (𝑛𝑛 =
+ 𝑛𝑛)
(𝑛𝑛 + 1)(2𝑥𝑥
1)(2𝑥𝑥 +
+ 4038. + 𝑛𝑛)
𝑛𝑛) =
=
2
2
2
Ako∙ 3 ∙ 673.
∙ 3 broj
∙ 673. 4038 rastavimo na proste činioce, dobija se: (𝑛𝑛 + 1)(2𝑥𝑥 + 𝑛𝑛) =
2 ∙ 3 ∙ 673.
26 Dijagonala

Uviđamo da brojevi n+1 i 2x+n moraju biti djeljivi sa 2 ili sa 3 ili sa 673
ili sa nekim od proizvoda prethodnih brojeva. Imamo sledeće
mogućnosti:

1. Za n + 1 = 2 dobijamo: 2 ∙ (2𝑥𝑥 + 1) = 2 ∙ 3 ∙ 673 => 𝑥𝑥 = 1009

pa je 1009 + 1010 = 2019 jedno rješenje.
2. Za n+1= 3 dobijamo : 3 ∙ (2𝑥𝑥 + 2) = 2 ∙ 3 ∙ 673 => 𝑥𝑥 = 672
pa je 672 + 673 + 674 = 2019 drugo rješenje.
3. Za n+1= 6 dobijamo: 6 ∙ (2𝑥𝑥 + 5) = 2 ∙ 3 ∙ 673 => 𝑥𝑥 = 334
pa je 334 + 335 + 336 + 337 + 338 + 339 = 2019 treće rješenje.
4. Za n + 1 = 673 dobijamo:
673 ∙ (2𝑥𝑥 + 672) = 2 ∙ 3 ∙ 673 => 𝑥𝑥 = −333,
pa ovo nije traženo rješenje jer ne pripada skupu prirodnih brojeva.

2. A

z
x M

y
B C

𝑎𝑎√3
Treba dokazati da je 𝑥𝑥 + 𝑦𝑦 + 𝑧𝑧 = ℎ = 2 .
Obilježimo sa 𝑃𝑃1 površinu ΔABM , 𝑃𝑃2 površinu ΔBCM, i sa 𝑃𝑃3
površinu ΔACM.
𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑎𝑎𝑎𝑎
Tada je : 𝑃𝑃1 = , 𝑃𝑃2 = i 𝑃𝑃3 = .
2 2 2
Kako je 𝑃𝑃𝛥𝛥 = 𝑃𝑃1 + 𝑃𝑃2 + 𝑃𝑃3 =>

𝑎𝑎2 √3 𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑎𝑎𝑎𝑎 𝑎𝑎2 √3 𝑎𝑎

= + + => = (𝑥𝑥 + 𝑦𝑦 + 𝑧𝑧) => 𝑥𝑥 + 𝑦𝑦 + 𝑧𝑧 =
4 2 2 2 4 2
𝑎𝑎√3
= ℎ što je i trebalo dokazati.
2
 Dijagonala 27

IX razred
Rješenja IX razred

𝑚𝑚(𝑚𝑚−3) 𝑛𝑛(𝑛𝑛−3)
1. Iz uslova zadatka slijedi: 2
─ 2 = 1999
tj: m(m ─ 3) ─ n(n ─ 3) = 2 · 1999
𝑚𝑚2 ─ 3m ─ 𝑛𝑛2 + 3n = 2 · 1999
(m ─ n)(m + n) ─ 3(m ─ n) = 2· 1999
(m ─ n)(m + n ─ 3) = 2·1999

Dakle,moguća su dva slučaja:

1) Ako je m ─ n = 1 i m + n ─ 3 = 3998, onda je 2m = 4002 pa je
m = 2001 i n = 2000.

2) Ako je m ─ n = 2 i m + n ─ 3 = 1999, onda je 2m = 2004, pa je

m = 1002 i n = 1000.

2. Kako je po uslovu zadatka: AB=√42 − (2 − 1)2 = √15 ,

BC= √42 − (3 − 2)2 = √15 , CA= √42 − (3 − 1)2 = 2√3 (slika 1),
to je
2√3 ∙2√3
BD= √15 − 3 = 2 √3 pa je P ΔABC= = 6 cm2 . (slika2)
2

C B
C
C √15 √15
A B
α A B B A D C
A B'

C'

slika 1. slika 2.
A' B' A' C'
α 2

 Slika 1 Slika 2
 Priprema za ČAS
Predmet Matematika
Nastavnica Marijana Đurnić
Razred VIII
Tema Kvadriranje, korjenovanje i stepenovanje
Pojmovi / sadržaji Kvadriranje
Obrazovno-vaspitni Tokom učenja učenici će moći da razumiju pojam
ishodi učenja kvadrata i razumiju kvadrat broja
Vrijeme za realizaciju 1 čas
Oblici rada frontalni i grupni rad
Nastavne metode monološko-dijaloška
– nastavni listići
Nastavna sredstva – hamer papir
– auditivna, tekstualna
Korelacija Fizika (formula za pređeni put s početnom brzinom)

Uvodni dio časa (5 min)

– Učenici usvajaju pojam kvadriranja i njegove osobine kroz rad u grupama.
– Nastavnik raspoređuje učenike u četiri grupe, bira kapitene grupa. Svaka
grupa dobija svoj nastavni listić, upustvo za rad kao i hamer papir na kojem
izlažu svoja rješenja (zaključke).

Glavni dio časa (35 min)

– Prvih 5 min, učenici rješavaju zajednički zadatak koji dobija svaka grupa
(Prilog 1) na nastavnom listiću.
Kroz izradu zajedničkog zadatka, učenici se upoznaju sa pojmom kvadri-
ranja i kvadrata nekog broja. Računanjem površine kvadrata zaključuju da je
P = a ∙ a = a2, odnosno da je kvadrat broja a proizvod broja a sa samim so-
bom. Nastavnik zapisuje rješenje i definiciju na tabli a učenici prepisuju sadr-
žaj sa table u svoje sveske.
– Nakon usvajanja pojma kvadrata nekog broja, svaka grupa kreće sa izra-
dom svojih zadataka i za to imaju 5 min. Kapiteni svoja rješenja izlažu i zapi-
suju na hamer papiru okačenom na tabli u vidu panoa; svaka grupa ima svoj
hamer papir. Dodatnim potpitanjima nastavnik ih navodi na ispravne zaključ-
ke koje bilježe u vidu pravila (svojstava) kvadriranja.

28
 panoa; svaka grupa ima svoj hamer papir. Dodatnim potpitanjima
nastavnik ih navodi na ispravne zaključke koje bilježe u vidu pravila
(svojstva) kvadriranja.

- Članovi I grupe rješavanjem datog zadatka (Prilog 2) zaključuju

Dijagonala da je 29
2
kvadrat svakog broja a nenegativan broj, odnosno 𝑎𝑎 ≥ 0.
–Određivanjem
Članovi I grupe kvadrata brojeva datog
rješavanjem 0 i 1, uočavaju da su to2)jedini
zadatka (Prilog brojevida je
zaključuju
koji su
kvadrat jednaki
svakog svojim
broja kvadratima.broj, odnosno a ≥ 0.
a nenegativan 2
2
0 = 0
Određivanjem kvadrata brojeva 0 i 1, uočavaju da su to jedini brojevi koji
2
1 = 1
su jednaki svojim kvadratima.
02 =grupa
- Druga 0 (Prilog 3), upoređivanjem, dolazi do zaključka da su
1
kvadrati= međusobno
2
1 suprotnih brojeva jednaki, odnosno (−𝑎𝑎)2 = 𝑎𝑎2 .
–Kroz
Drugatreći zadatak
grupa uočavaju
(Prilog da je (−𝑎𝑎)2 dolazi
3), upoređivanjem, ≠ −𝑎𝑎2do . zaključka da su kvadrati
međusobno suprotnih brojeva jednaki, odnosno (– a)2 = a2.
- Treća
Kroz grupa
treći (Prilog
zadatak 4) definiše
uočavaju da jeredosljed
(– a)2 ≠ –operacija
a2. u izrazima bez
zagrada. U tom slučaju prvo kvadriraju, pa množe i dijele i na kraju
– Treća grupa (Prilog 4) definiše redosljed operacija u izrazima bez zagrada.
sabiraju i oduzimaju. Određuju vrijednosti izraza datih u drugom
U tom slučaju prvo kvadriraju, pa množe i dijele i na kraju sabiraju i oduzima-
zadatku.
ju. Određuju vrijednosti izraza datih u drugom zadatku.
–-Na
Na kraju,
kraju, članovi
članovi IV
IV grupe,
grupe, kroz
kroz konkretne
konkretne primjere,
primjere, uočavaju
uočavaju dada je
je
(𝑥𝑥 + 𝑦𝑦)2 ≠ 𝑥𝑥 2 + 𝑦𝑦 2 i (𝑥𝑥 − 𝑦𝑦)2 ≠ 𝑥𝑥 2 − 𝑦𝑦 2 za 𝑥𝑥 ≠ 0 i 𝑦𝑦 ≠ 0.
– Svi učenici zapisuju sve primjere i definicije sa panoa u svoje sveske.
- Svi učenici zapisuju sve primjere i definicije sa panoa u svojim
sveskama.
Završni dio časa (35 min)
– Sažimanje pređenog gradiva.
*ZAVRŠNI -Sažimanje
– Učenici dobijaju pređenog
upustvo zagradiva.
izradu domaćeg zadatka koji se nalazi na
DIO: -Dobijaju upustvo za izradu domaćeg
poleđini nastavnog listića svake grupe (Prilog 5).zadatka koji se nalazi na poleđini
(5 min) nastavnog listića svake grupe (Prilog 5).
Prilog 1
Zajednički zadatak
Prilog 1
Kolika je površina kvadrata ako je dužina njegove stranice 5 cm?
Zajednički zadatak
KolikaKako još zapisujemo
je površina kvadrataformulu za površinu
ako je dužina kvadrata?
njegove stranice(Učio
5cm?si u ranijim ra-
Kakozredima.)
još zapisujemo formulu za površinu kvadrata? Učio si u ranijim
Šta zaključuješ?
razredima.
Šta zaključuješ?
Prilog 2
Prilog 2
I grupa
I grupa
1)Izračunati:
Izračunaj:
1
1) a) 82 b) (−3)2 c) ( 3 )2 d) (−1,3)2 .
2)2) Kakav je, po znaku, kvadrat svakog broja a? a?
3)3) Odrediti
Odredi kvadrate
kvadratebrojeva
brojeva00i i1.1.Šta
Štazaključuješ?
zaključuješ?
Prilog 3
II grupa
1) Izračunaj kvadrate:
a) 12 i (−1)2 b) 62 i (−6)2 c) 92 i (−9)2
 I grupa
I grupa
1) Izračunaj:
1) Izračunaj: 1
a) 82 b) (−3)2 c) 1( )2 d) (−1,3)2 .
a) 82 b) (−3)2 c) ( 3 )32 d) (−1,3)2 .
2) Kakav je, po znaku, kvadrat svakog broja a ?
2) Kakav je, po znaku, kvadrat svakog broja a ?
30 3)Dijagonala
Odredi kvadrate brojeva 0 i 1. Šta zaključuješ?
3) Odredi kvadrate brojeva 0 i 1. Šta zaključuješ?
Prilog3 3
Prilog
Prilog
IIgrupa
3
grupa
II II
grupa
1) Izračunaj kvadrate:
1)1) Izračunati
Izračunaj kvadrate:
kvadrate:
a) 2 12 i (−1) 2
b) 62 i (−6)2 c) 92 i (−9)2
a) 1 i (−1)2 b) 62 i (−6)2 c) 92 i (−9)2
2) Uporedi kvadrate suprotnih brojeva, šta zaključuješ?
2) Uporedi kvadrate 2suprotnih brojeva, šta zaključuješ?
2)3)Uporediti
Izračunaj i −32 . Dabrojeva.
(−3) suprotnih
kvadrate li dobijašŠta
istizaključuješ?
rezultat?
3) Izračunaj (−3)2 i −32 . Da li dobijaš isti rezultat?
3) Izračunati (– 3)2 i –32. Da li dobijaš isti rezultat?
Prilog4 4
Prilog
Prilog 4
III grupa
IIIIII grupa
grupa
1) Kada se u izrazu bez zagrada pojavljuju operacije: sabiranje,
1)1) Kada se u izrazu
izrazu bez
bez zagrada
zagrada pojavljuju
pojavljujuoperacije:
operacije:sabiranje,
sabiranje,
oduzimanje, množenje, dijeljenje i kvadriranje, koju prvo oduzimanje,
računsku
oduzimanje,
množenje, množenje,
dijeljenje dijeljenjekoju
i kvadriranje, i kvadriranje, kojuoperaciju
prvo računsku prvo računsku
koristimo?
operaciju koristimo?
operaciju
2)2)Izračunati:koristimo?
Izračunaj:
2) Izračunaj: 2
a) 4 ∙ (−7) + (−5)2 b) −92 : 3 − 4 + 3 ∙ 12 − (−8)2
a) 4 ∙ (−7)2 + (−5)2 b) −92 : 3 − 4 + 3 ∙ 12 − (−8)2
Prilog 5
Prilog
IV grupa 5
Prilog 5
IV grupa
1) Ako je 𝑥𝑥 = 10 i 𝑦𝑦 = 7, izračunati i uporediti:
IV grupa
a) (𝑥𝑥 + 𝑦𝑦)2 i 𝑥𝑥 2 + 𝑦𝑦 2 ; b) (𝑥𝑥 − 𝑦𝑦)2 i 𝑥𝑥 2 − 𝑦𝑦 2 .
2) Za koje vrijednosti x i y važi da je
(𝑥𝑥 + 𝑦𝑦)2 ≠ 𝑥𝑥 2 + 𝑦𝑦 2 i (𝑥𝑥 − 𝑦𝑦)2 ≠ 𝑥𝑥 2 − 𝑦𝑦 2 ?

Prilog 6
Prilog 6
Domaći zadatak
Domaći zadatak
1)
1)Brojevni
Brojevniizraz
izrazizizprve
prvekolone
kolonepovezati
poveži sa
sa njegovom
njegovom vrijednošću
vrijednošću iz
iz druge
kolone:
druge kolone:

(–3) ++
2 2
42 42 33 33
(−3)
-31
–−2
2 ∙∙ (– 4)2 2++1 1
(−4) – 31
169
–−2
2 ∙∙ (– 42)2 )++1 1
(−4 169
25
17
17–−4242 25
1
(17
(17–−4)4)
2 2
1

2) Od kvadrata broja – 6 oduzeti trostruki kvadrat broja – 4. Koji broj dobijaš?

2) Od kvadrata broja −6 oduzmi trostruki kvadrat broja −4. Koji broj

dobijaš?
 Dr Radoje Šćepanović

Rad sa tekstualnim zadacima

Tekstualni zadaci, obično, opisuju realne situacije iz svakodnevnog
života. Vezani su za zajednički rad, putovanja, izradu legura, koncentracije i
temperature smješa, miješanje različitih cijena robe, godine starosti i sl.
Rješavanju tekstualnih zadataka prethodi izrada matematičkog modela koji
jednačinama ili nejednačinama opisuje realnu situaciju koju rješavamo. Zbog
toga učenicima tekstualni zadaci mogu biti i teški. Ali, ako pročitate ovaj
članak, na vas se neće odnositi prethodni zaključak.
Da li se neki od ovakvih zadataka mogu rješavati na sličan način?
Odgovor je: da. Navešćemo dvije grupe različitih realnih situcija koje imaju
slične matematičke modele (slično se rješavaju).

1. Zajednički rad

Zadaci ovog tipa obično se svode na sljedeće: neki rad, čija količina nije
navedena i ne traži se u zadatku, izvršava nekoliko radnika (ili mehanizama).
Rad se odvija ravnomjerno, tj. radna sposobnost svakog od radnika je
konstantna. Za količinu ukupnog rada, koji treba izvršiti, uzima se 1. Vrijeme
t za koje treba izvršiti cio rad i radna produktivnost p (dio rada izvršenog u
1
jedinici vremena) povezani su jednakošću p = .
t
Razmotrimo standardnu šemu rješavanja zadataka ovoga tipa.
Neka je x – vrijeme za koje rad izvrši prvi radnik; y - vrijeme za koje
rad izvrši drugi radnik.
Tada je:
1
1) - radna produktivnost prvog radnika;
x
1
2) - radna produktivnost drugog radnika;
y
1 1
3) + - radna produktivnost oba radnika;
x y
1 xy
4) = - vrijeme za koje radnici (zajedno) izvrše posao.
1 1 x+ y
+
x y

31
32 Dijagonala

Primjer 1.
a) Kroz prvu slavinu bazen se napuni za 10 h, a kroz drugu za 15 h. Za koliko
časova će se napuniti bazen ako su otvorene obje slavine?
b) Jedna grupa radnika može da završi posao za 10 dana, a druga za 15 dana.
Za koliko dana će ove dvije grupe, radeći zajedno, završiti taj posao?
c) Prvi pješak može da pređe put između mjesta A i B za 10 minuta, a drugi za
15 minuta. Pješaci su krenuli istovremeno jedan prema drugom (jedan iz
mjesta A u mjesto B, drugi iz mjesta B u mjesto A). Kroz koliko minuta će se
oni sresti?

Rješenje. Svaki od ovih zadataka se rješava na isti način:

1 1 1 1 1 1
1) 1:10 = , 2) 1:15 = , 3) + =, 4) 1: = 6 .
10 15 10 15 6 6
U prvom slučaju slavine će zajedno napuniti bazen za 6 h, u drugom obje
grupe radnika će (zajedno) završiti posao za 6 dana, a u trećem pješaci će se
sresti poslije 6 minuta.

Zadatak sa „bazenima“ možemo uopštiti, na slučajeve sa dvije i tri slavine:

Primjer 2.
Kroz prvu slavinu bazen se napuni za a časova, kroz drugu za b časova. Za
koliko časova će se bazen napuniti kroz obje slavine?
1 1 1 1 a+b a+b ab
1) 1: a = , 2) 1: b = , 3) + = , 4) 1: = .
a b a b ab ab a+b
Označimo sa x vrijeme (u časovima) za koje će se napuniti bazen kroz obje
slavine. Tada je
1 1 1
+ = (1)
a b x
ab
odnosno, x = . Ako su poznate dvije od tri veličina a, b i x, tada se treća
a+b
može odrediti iz formule (1).

Primjer 3. Kroz prvu slavinu bazen se napuni za a časova, kroz drugu za b

časova, a kroz treću za c časova. Za koliko časova će se bazen napuniti ako su
sve tri slavine istovremeno otvorene?
1 1 1 1 1 1 ab + ac + bc
1) 1: a = , 2) 1: b = , 3) 1: c = , 4) + + = ,
a b c a b c abc
ab + ac + bc abc
5) 1: = .
abc ab + ac + bc
 Dijagonala 33

Označimo sa x vrijeme (u časovima) za koje će sve tri slavine, zajedno,

napuniti bazen. Veza između a, b, c i x izražava se jednakošću
1 1 1 1
+ + = (2)
a b c x

abc
odnosno x = .
ab + ac + bc

Ako su poznate tri od ove četiri veličina, tada se četvrta može izračunati iz
formule (2). Na primjer, ako su poznate vrijednosti za a, b i x, tada je

abc
c= .
ab − ax − bx

Slična uopštenja se mogu uraditi i u zadacima sa zajedničkim radom.

Zadatak 1. Aleksa i Andrej mogu ofarbati ogradu za 3 h, Aleksa i Miloš istu

tu ogradu za 2 h, Andrej i Miloš za 1,5 h. Za koje vrijeme ova tri dječaka
mogu zajedno ofarbati ogradu? (R. 80 minuta)

Zadatak 2 (starinski zadatak): Konj pojede tovar sijena za mjesec dana, koza
za dva mjeseca, a ovca za tri mjeseca. Za koje vrijeme će konj, koza i ovca
6
zajedno pojesti tovar sijena? (R. mjeseca)
11
Zadatak 3. Pješak može preći rastojanje između dva sela za 6 h, a biciklista
to rastojanje pređe za 3 h. Kroz koliko časova će se oni sresti, ako polaze
istovremeno iz sela u susret jedan drugom? (R. 2 h)

2. Legure i smješe

Kod zadataka sa legurama i smješama pretpostavlja se da se masa ne gubi

pri stapanju metala i miješanju raznih rastvora. Takođe, pri miješanju rastvora
ne gubi se ni toplota.

Primjer 4. Data su dva komada legure sa različitim procentima olova. Prvi,

mase m1 gr, ima p1% olova, drugi mase m2 gr ima p2% olova. Odrediti
procentni sastav olova u komadu nastao njihovim stapanjem?
34 Dijagonala

 p p 
Prije stapanja komada legure u njima je bilo  m1  1 + m2  2  gr
100 100
 
olova. Poslije stapanja komad ima masu (m1+m2) gr i u sebi istu količinu
 p p 
olova:  m1  1 + m2  2  gr. Neka se p% olova nalazi u novodobijenom
 100 100

p p
komadu. Tada je m1  1 + m2  2 =1
( m + m2 )  p , tj.
100 100 100
m1 p1 + m2 p2 =( m1 + m2 ) p . (3)

m1  p1 + m2  p2
Slijedi, p = . (4)
m1 + m2
U formuli (3) figuriše 5 veličina. Ako su vrijednosti za četiri poznate,
tada se vrijednost pete može izračunati. Na primjer, može se riješiti ovakav
zadatak: Imamo dva komada legure koji sadrže p1% i p2% olova. Po koliko
grama treba uzeti svakog od njih da bi se dobilo m gr legure sa p% olova?
Rješenje: Neka je m1 = k. Tada je m2 = m – k. Saglasno (3) imamo da je

kp1 + ( m − k ) p2 ( p − p2 ) m i ( p1 − p ) m .
p= , odnosno m1= k= m2 = m − k =
m p1 − p2 p1 − p2
Formula (3) omogućava da se riješe mnogi zadaci sa različitim procentima
kisjelosti (slanosti, sadržaja alkohola...). Na primjer: Imamo dva rastvora.
Prvi mase m1 gr sadrži p1% kisjeline, drugi mase m2 gr sadrži p2% kisjeline.
Procenat kisjelosti smiješanih rastvora određen je formulom (4).
Formula (3), kao matematički model, pojavljuje se u raznim situacijama. Is-
tina, umjesto procenata mogu se pojaviti temperature rastvora, cijene robe i sl.

Primjer 5. U jednoj posudi nalazi se m1 l rastvora temperature t1, a u drugoj

m2 l temperature t2. Kolika je temperatura smiješanih rastvora (iz obje
posude)?

Rješenje: Označimo sa t temperaturu smješe. Matematički model koji

povezuje t1, t2, t, m1 i m2 je sličan formuli (3):
m1t1 + m2t2 =( m1 + m2 ) t (5).
m1t1 + m2t2
Slijedi, t = . I ovdje, kao u i u prethodnim slučajevima, ako su
m1 + m2
poznate vrijednosti četiri veličine u formuli (5), tada se vrijednost pete veličine
može izračunati.
 Dijagonala 35

Primjer 6. U dva bureta nalaze se dvije vrste vina. Iz jednog bureta,

zapremine m1 l, vino se prodaje po cijeni c1 eura za litar, a iz drugog bureta,
zapremine m2 l, vino se prodaje po cijeni c2 eura za litar. Kolika će biti cijena
jednog litra vina ako se vina iz buradi pomiješaju?

Rješenje: Označimo sa c cijenu litra smiješanih vina. Tada je

m1c1 + m2c2 =( m1 + m2 ) c (6)
m1c1 + m2 c2
odnosno c = . Ponovo smo dobili formulu sličnu formuli (3).
m1 + m2
Napomena: Formule (3), (5) i (6) daju mogućnost formulisanju najmanje pet
različitih zadataka. U svakom od njih zadaju se po 4 veličine, a peta se izra-
čunava.

Zadatak 5. Petar ima 50 l rakije sa 23% alkohola, i želi da joj doda čiste vode
poslije čega bi rakija imala 20% alkohola. Koliko treba dodati čiste vode?
(R. 7,5 l)

Zadatak 6. Kakva mora biti temperatura 20 l vode, da bi se pri miješanju sa

10 l vode, čija je temperatura 20ºC, dobila voda čija temperatura nije manja
od 30ºC niti veća od 40ºC?
(R. Od 35ºC do 50ºC)

Zadatak 7. Na pijaci se prodaju tri vrste brašna: 10 kg pšeničnog, 15 kg

ječmenog i 8 kg heljdinog. Cijena pšeničnog brašna po kilogramu je 0,50
eura, a ječmenog 0,70 eura. Kolika je cijena kilograma heljdinog brašna, ako
je cijena kilograma smješe ova tri brašna 1,2 eura?
(R. 3,01 euro)

PŠENIČNO JEČMENO HELJDINO

BRAŠNO BRAŠNO BRAŠNO
10 kg 15 kg 8 kg

1 kg – 0,50 € 1 kg – 0,70 € 1 kg – __?__ €

MJEŠAVINA
BRAŠNA

1 kg – 1,20 €
A ristotel je bio filozof Antičke Grčke čija su
učenja, zajedno sa Sokratovim i Platonovim,
postavila temelje filozofije zapadne civilizacije. Po-
hađao je Platonovu Akademiju u Atini i bio učitelj
Aleksandra Velikog. Svoj život proveo je učeći,
predavajući i pišući.
Aristotel je rođen oko 384. godine p.n.e. u ma-
log gradu Stagiru, na sjevernoj obali Grčke. Nje-
gov otac, Nikomah, radio je za makedonskog kralja
Amintasa III. Iako je Nikomah umro kada je njegov
sin bio mali, Aristotel je održavao vezu sa make-
donskim kraljevstvom do kraja svog života. O nje-
govoj majci malo se zna, ali se pretpostavlja da je
umrla kada je Aristotel bio mlad.
Nakon očeve smrti, brigu o dječaku preuzeo je
njegov ujak. Kada je Aristotel napunio sedamnaest
godina, ujak ga je poslao u Atinu kako bi stekao
visoko obrazovanje. Atina se tada smatrala najvaž-
nijim akademskim centrom. U Atini se upisao na Platonovu Akademiju, najbolju obrazovnu
instituciju Grčke, i postao njegov učenik.
Nakon Platonove smrti Aristotelov prijatelj Hermijas, kralj Atarnije, pozvao ga je na
svoj dvor. Tamo je proveo tri godine i upoznao Hermijasovu nećaku Pitiju, koju je i oženio.
Par je imao kćer Pitiju, nazvanu po majci.
Makedonski kralj Filip II zaposlio je Aristotela 343. godine p.n.e. da podučava njego-
vog trinaestogodišnjeg sina, Aleksandra Velikog. Filip II i Aleksandar veoma su ga poštova-
li, pa je dobijao veliku novčanu nadoknadu za svoj rad na makedonskom dvoru.
Aristotel je otvorio svoju školu u Atini koju je nazvao Licej, 335. godine p.n.e. Većinu
svog vremena provodio je u Liceju predavajući, istražujući i pišući. Pošto je volio da se šeta
oko škole dok drži predavanja, njegovi učenici, koji su bili primorani da ga prate, dobili su
nadimak „peripateti”, što znači „ljudi koji šetaju“. Učenici Liceja izučavali su matemati-
ku, fiziku, filozofiju, politiku i mnoge druge predmete. Učenici su takođe zapisivali svoje
nalaze, pa se tako u školi nalazila velika zbirka spisa koji su, prema riječima istoričara,
činili jednu od prvih velikih biblioteka. Arislotelova škola stekla je brzo dobar glas i pre-
stigla Akademiju. Dvanaestogošnji Aristotelov učiteljski rad u Liceju vrhunac je njegovog
filozofskog razvitka. To je vrijeme njegove pune zrelosti i samostalnosti, kada je napisao
gotovo sva svoja glavna djela.
Iste godine kada je Aristotel otvorio Licej, njegova supruga Pitija je umrla. Nedugo
potom, stupio je u vezu sa Herpilijom, ženom koja je poticala iz mjesta u kom je i on rođen.
Prema nekim istoričarima, ona je bila Aristotelova robinja, koju mu je poklonio makedonski
kralj. Pretpostavlja se da ju je oslobodio, a potom oženio. Imali su sina kome su dali ime po

36
 Dijagonala 37

Aristotelovom ocu Nikomahu. Svom sinu posvetio je filozofsko djelo „Nikomahova etika”.
Kada je Aleksandar veliki iznenada umro 323. godine p.n.e. nova makedonska vlada
optužila je Aristotela za bezbožnost. Kako bi izbjegao suđenje, pobjegao je iz Atine na ostr-
vo Eubeja, na kom je proveo ostatak svog života.
Aristotel je napisao oko 200 djela od kojih su većina bilješke i manuskripti (rukopisi).
Njegov opus sastoji se od dijaloga, naučnih opservacija i sistematičnih radova. Njegovi
učenici čuvali su ove spise sve dok ih nisu uzeli Rimljani. Od 200 djela, do danas je opstalo
samo 31. Većina njegovih radova nastala je u vrijeme kada je boravio u Liceju.
Njegova najvažnija djela uključuju: „Kategorije”, „O tumačenju”, „Analitika prva” i
„Analitika druga”. U njima diskutuje o sistemu racionalizovanja i razvijanju argumenata.
Aristotel je takođe napisao mnoge radove o umjetnosti, kao što je „Retorika“ i o astro-
nomiji – „O nebu“. Zatim je napisao rad „O duši” u kom je sa diskusija o astronomiji prešao
na diskusije o psihologiji čovjeka. Njegovo pisanje o tome kako ljudi vide svijet oko sebe
postavilo je temelje moderne psihologije.
Samo godinu dana nakon što je pobjegao od makedonskih vlasti 322. godine p.n.e.
Aristotel se teško razbolio i umro. U vijeku koji je uslijedio nakon njegove smrti, ljudi su
prestali da čitaju Aristotelova djela, ali su ona potom ponovo ušla u upotrebu vijek kasnije.
U narednih sedam vjekova ona su postala osnova filozofije. Svoj uticaj širila su tokom an-
tičkih vremena pa sve do renesanse. Aristotelov doprinos zapadnoj kulturi može se porediti
jedino sa doprinosima njegovog učitelja Platona i Platonovog učitelja Sokrata.
Prijateljstvo je jedna od najvažnijih etičkih tema u grčkim filozofskim školama, naroči-
to kod pitagorejaca, a za Sokrata je prijateljstvo najdragocjenije dobro čovjeka. Aristotel je
smatrao da je prijateljstvo vrlina neophodna za život čovjeka i zato ga je uveo u svoju etiku.
Aristotel je formulisao tri osnovna principa mišljenja: princip identiteta (ono što je
istinito mora biti sa sobom identično), princip neprotivrječnosti (ne smije se u istom mo-
mentu nešto i tvrditi i poricati) i princip isključenja trećeg (nešto je ili jedno ili drugo,
trećeg nema). Iz ovoga dalje slijedi da je Aristotelova logika „dvovalentna”, jer u njoj su
dvije osnovne saznajne vrijednosti istina i laž (neistina).
Aristotel u svojoj „Drugoj analitici“ izlaže detaljnu raspravu o upotrebi osnovnih prin-
cipa u zasnivanju ili izlaganju deduktivnih nauka. Osnovne principe dijeli na definicije,
aksiome i postulate.
Definicija traži samo razumijevanje pojmova koji se koriste. Definicija naprosto pred-
stavlja rečenicu, iskaz, kojom se značenje jednog izraza opisuje nekim drugim rečenicama
čije se značenje pretpostavlja razumljivim. Aksiome ili opšta saznanja su iskazi čija se
istinitost uzima „zdravo za gotovo“, kao nešto što je istinito i primjenljivo, barem po analo-
giji, u svim naukama. Konačno, postulati predstavljaju iskaze koji se smatraju istinitim bez
dokazivanja u određenoj nauci ili disciplini.
Aristotelovi stavovi izražavanja su toliko precizni da ih je jednostavno prevesti u sa-
vremeni matematičko-logički formalizam – osnovna logička pravila. Najveću pažnju obra-
ća na dedukciju i kod njega se prvi put javljaju takozvani silogizmi koji, u krajnjoj liniji,
odgovaraju savremenim pravilima izvođenja – iz dvije premise se izvodi zaključak.
Tako jedan tipični primjer silogizma glasi:
Svaki Grk je čovjek.
Svaki čovjek je smrtan.
Dakle, svaki Grk je smrtan.
 Zanimljiva matematika

DJECA MATEMATIČARA
Razgovaraju dva matematičara:
– Vi imate dvije kćerke?
– Da, Veru i Nadu.
– Koliko imaju godina?
– Nada je 7 godina starija od Vere, a dogodine će Nada imati dva puta više
godina od Vere.
– Moj sin Slobodan je tri puta stariji od Vaše Vere.
Koliko godina imaju Vera, Nada i Slobodan?
HAMBURGERI
Pet dječaka za pet minuta pojede pet hamburgera. Za koje će vrijeme 15
dječaka pojesti 15 hamburgera?
KAZALJKE
U 6 sati kazaljke časovnika obrazuju opružen ugao. Za koliko minuta će
prvi put kazaljke sata obrazovati ugao od 70 stepeni?
MUKE S TROJKOM
Između dvije cifre broja 664422 upisati cifru 3 tako da dobijeni sedmoci-
freni broj bude:
a) najveći; b) najmanji mogući.
KENGURSKA POSLA
Za dvije sekunde mama kengur napravi tri skoka, a mali kengur pet. Du-
žina skoka mame kengura je 6 metara, a dužina skoka malog kengura je tri
puta manja. Mama kengur i njen sin igraju sledeću igru: Kengurčić napravi 12
skokova, a zatim mama počinje da ga juri, dok on skače dalje. Za koje vrijeme
mama može da ga stigne?
DATUMI
Jedan dječak svakog dana zapisuje datume i računa zbir njegovih cifara.
Na primjer, 15. septembra piše 15.09. i računa 1 + 5 + 0 + 9 = 15. Koji je naj-
veći zbir koji se na ovaj način može dobiti tokom godine?

Mira Vidić, JU OŠ „Milan Vukotić”, Golubovci

38
 Konkursni zadaci
Konkursni zadaci
VI razred
VI razred
1. Tri žene i njihovi muževi
Neko je trojici svojih rođaka i njihovim ženama ostavio u nasljedstvo 1000
dolara. Sve tri žene dobile su ukupno 396 dolara. Dara je dobila 10 dolara
više od Mare, a Sara 10 dolara više od Dare. Sajo je dobio koliko i njegova
žena, Pavle je dobio za polovinu sume više od svoje žene, a Darko
dvostruko više od svoje žene. Kako se zvala žena svakog od trojice
pomenutih muškaraca?

2. Ispravite grešku
Često se dešava, kada djeca počinju da izučavaju aritmetiku, da pogriješe
pri množenju brojeva u čijim zapisima se javljaju i nule. Tako se to
dogodilo i malom Marku, kada je množio neki broj sa 409. Naime, prvu
cifru pri množenju tog broja sa 4 on nije napisao ispod treće cifre sdesna,
kao što treba, nego ispod druge. Otuda se pojavila greška, koja je iznosila,
ni manje ni više, nego 328320. Koji broj je množio Marko sa 409?

VII razred
VII razred
2𝑚𝑚 − 5
1. Odrediti sve cijele brojeve 𝑚𝑚 za koje je izraz 𝑚𝑚 + 2
cio broj.
2. Svaki put kada pogriješi pri izradi domaćeg zadatka, Milan istrgne jedan
list iz sveske. Tako mu se desilo da iz jedne sveske istrgne 25% listova, a
iz druge, iste takve sveske, svaki deveti list. Koliko je bilo prvobitno u
svakoj svesci i za koliko procenata se smanjio ukupan broj listova (u obje
sveske zajedno) ako je Milan istrgao ukupno 26 listova?
VIII razred
VIII razred

1. Za proizvoljne cijele brojeve x i y važi da 11│((x + y)² + 7xy). Dokazati da je

razlika kvadrata brojeva x i y djeljiva sa 11.
2. Jakov je izjavio: “Na skupu je 1 999 učesnika pri čemu svako od njih ima tačno
3 kolege među njima.” Da li je ovo tačno tvrđenje?

IX razred
IX razred

1. Odrediti sve parove prirodnih brojeva čija je razlika kvadrata 195.

2. Odrediti sa koliko nula se završava proizvod svih prirodnih brojeva od
1 do 81.

39
 PRIČA sa naslovne strane:

Atinska škola (ital. Scuola di Atene) jedno je od najpoznatijih dijela ita-li-

janskog renesanskog slikara Rafaela Santija. Ovu fresku je naslikao između
1510. i 1511. kao dio narudžbine da oslika sobe (danas poznate kao „Rafaelove
sobe”) u Apostolskoj palati u Vatikanu.
Lijevo, Pitagora demonstrira učenicima svoje primjene proporcija, Diogen
leži na sredini stuba, a desno matematičar Euklid objašnjava geometrijski cr-
tež uz pomoć šestara. Na sredini gornje stube, uokvireni polukružnim lukovi-
ma, nalaze se dva najvažnija grčka filozofa: Platon koji nosi svoju knjigu „Timej”
(lijevo) i Aristotel koji nosi svoju „Etiku” (desno).

Spisak učenika koji su tačno riješili nagradni zadatak iz prošlog broja „Dijagonale”:
1. Jakovljević Lena, VII-6, JU OŠ „Maksim Gorki”, Podgorica,
2. Vojvodić Matija, VIII-2, JU OŠ „Blažo Jokov Orlandić”, Bar,
3. Alković Emir, VIII-1, JU OŠ „Anto Đedović”, Bar,
4. Đukanović Ognjen, VII-5, JU OŠ „Radojica Perović”, Podgorica,
5. Grujić Anđela, VII- 4, JU OŠ „Dušan Korać”, Bijelo Polje.
Redakcija pohvaljuje učenike Džejden Bakstona iz JU OŠ „Anto Đedović” i Vjeru
Zarubicu iz JU OŠ „Meksiko” iz Bara za uspješno riješene Konkursne zadatke.

Uredništvo poziva nastavnike, učenike i sve čitaoce da nam šalju priloge za list:
članke, odabrane zadatke, zanimljivosti, priloge za zabavnu matematiku itd.

Dio tiraža ovog broja „Dijagonale” će biti besplatno podijeljen svim

bibliotekama osnovnih škola u Crnoj Gori.
Ovaj broj se može kupiti u „Gradskoj knjižari" i „Narodnoj knjizi".

Sve informacije o pretplati i porudžbini ovog i narednih brojeva možete naći

na sajtu Udruženja. Narudžbe slati putem mejla.
Broj žiro računa UNMCG je 550-18240-71 kod Societe Generale Montenegro banke.
Adresa redakcije je: Ul. Gojka Berkuljana br. 20, Podgorica.
Mejl: udruznastmatem@gmail.com
www.unmcgwordpress.com

ISSN 2536–5851
CIP - Каталогизација у публикацији
Национална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISSN 2536-5851 = Dijagonala

COBISS.CG-ID 36769808