LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA

I OSNOVI BALISTIKE
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA

I OSNOVI BALISTIKE

Lovačko oružje je vatreno or‐ u razvijenim zemljama svijeta,

užje raznih vrsta i kalibara kojim lovci vraćaju drevnom lovu kori‐
čovjek (lovac), ispaljujući kroz steći luk i strijelu, ali daleko savre‐
cijev projektil potisnut gasovima meniju, kojom mogu na velikim
sagorelog baruta, lovi (odstre‐ daljinama vrlo precizno gađati,
ljuje) lovnu divljač na različitim odnosno vršiti odstrijel divljači.
daljinama. Ali, to je samo sporadičan pokret
malog broja zaljubljenika koji, u
vrlo malom procentu od ukupne
KRATAK ISTORIJAT lovačke populacije, na taj način
LOVAČKOG ORUŽJA upražnjavaju lov i sportsko strelja‐
štvo. Danas se, ipak, gotovo is‐
ključivo koristi vatreno oružje
Pod osnovnim istorijskim po‐
koje je predmet našeg razma‐
jmom lovačkog oružja mogu se
tranja.
podrazumijevati lovčeva (čovjeko‐
va) pomagala, kojima je mogao da Razvojem čovjeka razvijao se
odstrijeli (ulovi) neku vrstu di‐ i pribor za lov jer je njihov razvoj
vljači čije je meso koristio za pre‐ tijesno povezan tokom najranije
hranjivanje a krzno za odjeću i ob‐ istorije čovječanstva. Od momenta
uću. Prvo lovačko oružje, sa as‐ kada je čovjek počeo koristiti na‐
pekta istorije, bili su najobičniji jprimitivnije oružje, on se ujedno
predmeti iz prirode, koje je tada‐ i umno razvijao pa je pronalazio
šnji pračovjek koristio kako bi lak‐ sve novije načine korišćenja ra‐
še uspio da ulovi neku divljač koja znih predmeta iz prirode, da bi ka‐
mu je bila neophodna za osnovno snije, prema svojim umnim spo‐
preživljavanje. U većini slučajeva sobnostima i potrebama, počeo
bili su to neki komadi drveta oblikovati lovačko oružje koje je
(grane) ili kosti krupnijih život‐ tako i nastalo.
inja, kojima je tadašnji pračovjek U početku su korišćeni raz‐
492
(pralovac) lovio divljač. Danas se, ličiti tipovi buzdovana, kojima su
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

udarcem obarali divljač, te zašil‐

jeni komadi pravih grana, koje su
predstavljale primitivna koplja ko‐
ja su omogućavala da se divljač
ulovi na bliskom rastojanju, tako
da lovac nije morao dolaziti u di‐
rektni kontakt sa često opasnim
životinjama. Tadašnji pračovjek
uspijeva da proizvede prvi luk i
strijelu, što je u to vrijeme značilo
ogroman iskorak za čitavo čovje‐
čanstvo. Tako opremljen lovac mo‐
gao je da ulovi svoj plijen sa veće
daljine pa samim tim da uspješnije
i lakše obezbijedi hranu za svoju
porodicu. Usavršavanjem luka i
strijele, pri kraju ere, efikasni do‐
met ovog oružja prelazio je grani‐
cu od preko 60 m.
Razvoj lovačkog oružja kroz
istoriju čovječanstva nije bio tako
brz i trajao je milenijumima, da bi
tek u 13. vijeku ( preciznije 1264.
god.), prvi put u Evropi, bilo upo‐
trijebljeno najprimitivnije vatreno
oružje. Prva vatrena oružja, ko‐ Drevni lovac
jima je barut paren pomoću ba‐
klje, bila su teška i nepouzdana, u trku ili pticu u letu, a njime su se
tako da je prošlo nekoliko vjekova upražnjavala i takmičenja u gađa‐
dok lovačko oružje nije postalo nju mete.
praktično i upotrebljivo za usp‐ Prva vatrena oružja su se sas‐
ješan lov divljači. Sve do tih vre‐ tojala samo od jedne bronzane ci‐
mena za lov su se koristili luk i jevi, sa jedne strane zatvorene, za
strijela, kasnije i samostrijel kao koju se koristio tadašnji crni ba‐
mnogo efikasnije lovačko oružje. rut, te sloj kučine umjesto čepa, pa
Višemilenijumska praksa učinila zrno ili sačma i na kraju ponovo
je da su se u korišćenju ovog ta‐ sloj kučine. Paljenje se vršilo ba‐
kozvanog hladnog oružja, lovci to‐ kljom kroz rupu na dnu cijevi. Za‐
liko izvještili da su pogađali divljač 493
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
paljeni barut je svojim sagorije‐
vanjem razvijao pritisak koji je za
to vrijeme velikom snagom izbaci‐
vao zrno ili sačmu u pravcu nišan‐
skog cilja. Prve puške su imale
primitivni drveni kundak kojim je
puška oslanjana na rame radi lak‐
šeg nišanjenja.
Veliki napredak je načinjen
kada je izmišljen autonomni sis‐
tem za paljenje baruta u cijevi, po‐
moću varnice sa kremena (kreme‐
njača). Najveće dostignuće se ve‐
zuje za 18. vijek (preciznije 1774.
god.), kada su francuski stručnjaci
pronašli korišćenje živinog fulmi‐
nata kao zapaljivog sredstva za
paljenje baruta u cijevi. To je bio
ogroman napredak u razvoju i od
tada dolazi do naglog razvoja va‐
trenog oružja koje se u to vrijeme
koristilo za lov i ratovanje.
Puška kremenjača
494
Ne mnogo poslije toga na‐
pravljen je autonomni metak za
vatreno oružje koji je sadržao sve
potrebne elemente: kapislu, čau‐
ru, barut, čep, zrno ili sačmu i pok‐
lopac, tako da se ubrzo prešlo na
puške koje su punjene posebno
pripremljenim mecima sa zadnje
strane kroz zatvarač a zvale su se
ostraguše. Tako se i došlo, razvo‐
jem tehnologije, do današnjih lo‐
vačkih pušaka koje se ne razlikuju
mnogo. Puška sa prvim integral‐
nim metkom napravljena je u Fra‐
ncuskoj (Lefose). U integralnom
metku se nalazila kapisla, pa čak i
udarna igla kapisle čiji je jedan
kraj virio iz boka dna metka. Ovu
iglicu udarao je čekić nabijajući je
u fulminantnu smjesu kapisle i
tako izazivao paljenje kapisle pa i
barutnog punjenja (crnog baruta).
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

lamače, odnosno jednometke ili

PODJELA LOVAČKOG poluautomatske.
ORUŽJA Puška sačmarica prelamača
sastoji se od glave puške, cijevi,
kundaka i podkundaka.
Lovačko oružje se dijeli na:
Glava puške (baskula) je
-oružje sa glatkim cijevima dio u kojem se nalazi kompletan
(sačmarice), namijenjeno za od‐ mehanizam za bravljenje i opalje‐
strijel sitne divljači, nje puške na kome se nalazi ko‐
-oružje sa olučenim(žlije‐ čnica. Jednim dijelom se veže za
bljenim) cijevima (kuglare), nami‐ kundak a drugim za cijevi.
jenjeno za odstrijel krupne div‐ Cijev lovačke puške sač‐
ljači1, marice se, po unutrašnjoj građi,
-kombinovano oružje, oru- sastoji od sljedećih djelova:
žje sa glatkim i olučenim cije- -Ležište metka je dio cijevi u
vima, namijenjeno za odstrijel si‐ koji se stavlja metak. Metak koji se
tne i krupne divljači. stavlja mora uvijek odgovarati le‐
žištu za koji je propisan. Dio le‐
žišta je znatno ojačan u odnosu na
drugi dio cijevi kako bi mogao iz‐
LOVAČKO ORUŽJE SA držati pritisak barutnih gasova pri
GLATKIM CIJEVIMA opaljenju metka. Na samom ulazu
(SAČMARICE) metka u cijev, odnosno ležište, na‐
lazi se jedno proširenje u zidu koje
ima produbljenu ivicu za dno ča‐
Lovačko oružje sa glatkim ure sačmarskog metka, u međuna‐
cijevima (sačmarice) je vatreno rodnoj lovačkoj literaturi obilje‐
oružje na kojem je unutrašnjost ci‐ žava se sa “R” (rub). Ležište metka
jevi glatka i služi za ispaljivanje je bilo u početku izrade sačmarica
metka sa sačmenim punjenjem. dužine 65 mm, a sa napretkom te‐
Sačmarice mogu biti prela‐ hnologije dužina ležišta se pove‐
mače, a ako su im cijevi čvrsto fik‐ ćala na 70 mm za normalne i
sirane za glavu onda su to nepre‐ polumagnum kalibre, 76 mm za
magnume i 89 mm za super mag‐
nume.
Shodno Zakonu o divljači i lovstvu, dozvoljen je odstrijel iz lovačkog oružja s
glatkim cijevima kalibra 10, 12, 16 i 20
Od krupne divljači jedino sačmarama možemo loviti divlje svinje. 495
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Lovačka puška sačmarica

VAŽNA NAPOMENA - Nikad se u pušku ne smije koristiti

metak čija je čaura duža od ležišta, jer bi pri opaljenju čeoni dio
tijela čaure ušao u već suženi dio cijevi preko konusnog prelaza
van ležišta, pa samim tim bi došlo do većeg naprezanja mater-
ijala cijevi puške što se, u većini slučajeva, završava deformaci-
jom ili rasprskavanjem cijevi.

Naprsnuće cijevi

-Konusni prelaz sa ležištem u cilindrični dio (dušu cijevi). Su‐

metka do duše cijevi je suženje,
konus od proširenog ležišta metka
do osnovne širine duše cijevi. Ko‐
nus je napravljen da bi sačmeno
punjenje iz čaure metka lakše ušlo
496
ženje je jednako debljini zida čau‐
re lovačkog metka, tako da je unu‐
trašnji prečnik čaure metka prib‐
ližno jednak prečniku duše cilin‐
dričnog dijela cijevi puške.
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

Presjek cijevi (duša cijevi, prelazni konus i čok)

-Duša cijevi je cilindrični dio što daje veću energiju i bolji efekat
cijevi koji se prostire od konusnog pogotka.
suženja do čoka. To je osnovna, Sada se proizvode puške sa
glatka širina cijevi vrlo značajna zafiksnim i promjenljivim čokovima.
pravilan posip sačme. Njihova podjela s obzirom na di‐
-Konusni prelaz čoka je dio menzije suženja cijevi i namjene je
cijevi koji povezuje cilindričnu du‐ sljedeća:
šu cijevi sa suženim dijelom na us‐ a)Cilindar – služi za bliska
tima (čokom). rastojanja,
‐Čok je suženi dio cijevi od b)Četvrtina čoka – od 0,1 do
konusnog suženja do kraja usta ci‐ 0,2 mm služi za bliža gađanja,
jevi.
c)Polučok – od 0,3 do 0,7mm
Dugo se smatralo da domet služi za srednja gađanja
sačmarice zavisi, prije svega, od
dužine cijevi, jer duža cijev daje d)Tri četvrtine čoka – od
pravilniji i uži posip. Polovinom 0,8 do 1,0 mm služi za dalja i da‐
19. vijeka je dokazano da se ug‐ leka gađanja,
radnjom čokova, suženjem cijevi u e)Pun čok – od 0,9 do 1,1mm
ustima postiže još bolji efekat služi za veoma daleka gađanja
sačmenog snopa na meti ili div‐
ljači. Sačmena zrna, koja prolaze
kroz cilindrični dio (dušu) cijevi, u
konusnom prelazu se skupljaju i
grupišu tako da na izlasku djeluju
kao uži i gušći snop prema cilju, 497
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

-Promjenljivi čokovi – su
univerzalni čokovi koji se ugrađu‐
ju u usta cijevi i zatezanjem se pri‐
čvršćuju. Ovi čokovi se najčešće
ugrađuju u modele jednocijevnih
sačmarica (pumparica – repetirki
i poluautomatskih), a u posljednje
vrijeme i kod lovno sportskih dvo‐
cijevki.
Promjenljivi čokovi

Podjela lovačkih pušaka kalibrima sačme, kugle ili kombi‐

sačmarica u odnosu na broj ci- novano.
jevi Jednocijevne puške su
Broj cijevi sačmarica može da pumparice ili poluautomatske
bude različit, pa ih s tog aspekta puške. Međutim, po našem zakonu
dijelimo na: jednocijevke, dvoci‐ i etičkom kodeksu, za lov divljači
jevke, trocijevke, četvorocijevke mogu se koristiti sačmarice na‐
itd. punjene sa ne više od dva metka.
Kombinovane puške su ta‐ Prelamače su puške sa gla‐
ko urađene da korisnik, na jednu tkim ili olučenim cijevima koje se
glavu (baskulu), može koristiti otvaraju i zatvaraju prelamanjem
498 nekoliko vrsta cijevi u različitim cijevi u glavi puške. Prelamače
 Položara

Bokerica

mogu biti jednocijevke, dvocijevke

i trocijevke (drilling), a rijetko čet‐
voro cijevke.U zavisnosti od polo‐
žaja cijevi one su podijeljene na:
-Položare - kada im je me‐
đusobni položaj cijevi horizontal‐
no položen (jedna pored druge) i
-Bokerice ‐ kada im je me‐
đusobni položaj cijevi vertikalan
(jedna iznad druge).
Prednost bilo koje od ove dvi‐
je vrste sačmara je teško odrediti
i manje više zavisi od ukusa. Za ni‐
jansu prednost ima Bok sistem,
zbog boljeg vidnog polja lovca, kao
i načina bravljenja, ali sve u sve‐
mu, izbor položaja cijevi za lov vi‐
še je stvar ukusa i izbora samog
lovca.

Jednocijevna puška
499
 Lovačka puška repetirka sa obrtočepnim zatvaračem

Podjela lovačkih pušaka kada puška ima samo gornje klju‐

sačmarica u odnosu na način čeve u glavi, a dvostruko bravlje‐
bravljenja nje je kada puška ima gornje i
Lovačke puške se, u odnosu donje, ili dvostruke donje ključeve.
na način bravljenja, dijele na:
-Repetirke, puške u koje se Ostala podjela lovačkih pu-
metak unosi u ležište repetiran‐ šaka
jem zatvarača, bilo da su pumpar‐ Lovačke puške repetirke se
ice, poluautomatske ili sa obrto‐ dijele na:
čepnim zatvaračem
‐Klasičan sistem koji je ugra‐
-Prelamače, puške koje se đen u repetirke sa obrto-čepnim
pune i prazne prelamanjem cijevi zatvaračem,
u glavi puške.
-Lever action (kaubojke),
Bravljenje ovakvih pušaka
može biti jednostruko i dvo- -Slide action (pumparice) .
struko. Jednostruko bravljenje je

Lever action (kaubojke)

500 Slide action (pumparice)

 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

Kod pušaka prelamača sis‐ čke, Francuske, Rusije, Italije, Špa‐

tem opaljenja je različit a najčešći nije i dr.
su sljedeći sistemi: Kalibri pušaka sačmara
-Orozare, čekićare su puške Kalibar puške je prečnik duše
kod kojih su orozi sa spoljne st‐ cijevi. Kalibre kod lovačkih pušaka
rane glave puške, i napinju se ru‐ sačmarica utvrdili su Englezi po
čno. brojevima koji označavaju kalibre,
-Blic (blitz) je sistem opalje‐ a označeni su brojevima 2 – 4 – 8
nja koji je sa svim svojim djelvima – 10 – 12 – 14 – 16 – 20 – 24 - 28
učvršćen na pločicu iznad obara‐ – 32 – 36. Ovi brojevi u stvari po‐
ča. Vrlo je jednostavan i funkciona‐ kazuju koliko se komada, jednakih
lan, lak za održavanje. olovnih kugli datog prečnika cijevi
-Anson Deli (Anson & Dee- (kalibra), može izliti iz jedne funte
ley) je čitav smješten, ukopan u olova. To znači da ako se iz funte
glavu puške, pa s jedne strane olova mogu izliti samo 2 kugle,
slabi samu površinu glave i vrlo je prečnik će biti označen sa 2, a ako
težak za održavanje. se iz funte olova može izliti 12 jed‐
nakih kugli, prečnik te kugle biće
-Sistem opaljenja na un- označen sa 12, odnosno ako se iz
utrašnjim stranama bočnih funte izlije 20 jednakih kugli ka‐
pločica (SeitenSchloss) je sistem libar kugle će biti označen sa 20
koji je ugrađen na unutrašnjim itd.
stranama bočnih pločica glave pu‐
ške, a nazvan je po pronala‐začima Puške najvećeg kalibra, kao
i prvim proizvođačima čuvene en‐ što je 2 ili 4, korišćene su u pro‐
gleske puškarske radionice Ho- šlosti za lov divljih pataka i gusaka
land & Holand. u jatima. Danas se veoma rijetko
mogu naći u upotrebi, a takođe ve‐
Ovaj sistem zahtijeva vrhun‐ liki kalibri 8 i 10 su imali istu
sku preciznost izrade i materijale namjenu i vrlo rijetko se koriste u
veoma visokog kvaliteta. Koriste Americi i Kanadi. Puške kalibara
ga najugledniji svjetski proizvo‐ 12-16 i 20 spadaju u kategoriju
đači Engleske, Holandije, Njema‐ najzastupljenijih kalibara širom
svijeta, dok su puške kalibara 28–

Tablica sa oznakama kalibra sačmara izraženim u milimetrima

501
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

32 i 36 dosta rijetke, mada ih još Posljednjih nekoliko godina

možemo naći u upotrebi i koriste proizvode se i puške koje mogu
ih lovci koji su ”zaljubljenici” u koristiti super magnum municiju
male kalibre i lakše puške. sa ležištima dužine 89 mm. Muni‐
Kalibar 36 se u Americi ozna‐ cija za ovakve puške je posebne
čava kao 410 (0,410 inča). izrade i može se upotrijebiti samo
u puškama koje su načinom bravl‐
Od kalibra sačmarice zavisi jenja i dužinom ležišta predviđene
količina sačme koju sadrži metak za njenu upotrebu, a u sebi sadrže
i teorijski su uvijek efikasniji veći čak do 50 grama sačme. Puške za
kalibri, a od količine sačme zavisi ovu vrstu municije proizvode se u
širina sačmenog snopa kao i do‐ više kalibara, ali su u odnosu na
met. Posljednjih decenija, napret‐ standardne znatno ojačane pa su
kom tehnologije, naročito je pove‐ samim tim i teže, tako da za sada
ćana proizvodnja polumagnum i nemaju značajnu upotrebu u lovu.
magnum municije za koje se ko‐
riste čaure dužine 70 i 76 mm, u Takođe, imamo i novitete iz
koje staje veća količina baruta i Italije gdje se proizvela municija
sačme u odnosu na standardnu za efikasan domet sačmenog sno‐
municiju. pa čak do 120 m pa i više, što za
normalnu, pa i mangum municiju,
Neophodno je napomenuti nije moguće. To je municija koja
da je dužina ležišta metka, ozna‐ ima specijalnu konstrukciju u ko‐
čena na cijevi, granica dužine ča‐ joj je sačmeno punjenje raspodi‐
ure koja se smije upotrijebiti, a sa‐ jeljeno u dvije plastične korpice,
mim tim magnum municija za otvorima okrenutim jedan prema
sačmarice se može koristiti samo drugom, tako da je sačma iz prve
u puškama u kojima je u cijevima normalno okrenute korpice koja
ležište 76 mm i, naravno, sa oja‐ se uz čep rasipa standardno do 50
čanim mehanizmom bravljenja i m, a sačma iz druge korpice (na
zidovima cijevi. Municija sa stan‐ vrhu metka) okrenuta je za 180
darnim punjenjem se smije upo‐ stepeni i leti sa dnom korpice un‐
trijebiti u magnum puškama istih aprijed, sve do oko 70 m daljine
kalibara. Ovo je veoma važna kao kompaktan projektil, da bi tek
napomena jer bi lovac, korišće‐ tada, poslije okreta, sačma nas‐
njem magnum municije, koja pri‐ tavila sama šireći se tek od tog
likom opaljenja stvara znatno veće momenta u narednih pedesetak
pritiske u cijevi, samim tim mogao metara. Tako, u stvari postoje 2
da dovede u opasnost samog sebe snopa koja se javljaju jedan iza
pa time i svoje oružje. drugog odnosno jedan poslije dru‐
502
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

gog. Sačmeno punjenje sadrži pre‐

ko 50 grama kuglica pa bi puška
standardne težine postala pravi
aparat za snažno udaranje o rame
i obraz, za ovakvu vrstu municije
trebala bi puška koja je teška ne
manje od 5 kg ali je sigurno da ne
postoji ni jedan lovac koji bi sa
takvom puškom rado lovio, pa i da
je zakonom dozvoljeno. Naravno,
preporuka lovcima je da koriste
oružje za lov standardnih karak‐
teristika, performansi sa munici‐
jom koja proizvodi u cijevi pritisak
od 400 do 650 bara. Time će i lov
predstavljati pravo zadovoljstvo, a
s obzirom na to da je zakonom do‐
zvoljeno sačmarom loviti na dalji‐
ni ne većoj od 50 m, takvo oružje
će u potpunosti ispuniti njihove
zahtjeve.
LOVAČKO ORUŽJE SA
OLUČENIM CIJEVIMA –
KUGLARE
Kuglare su oružje u kome je
cijev puške iznutra narezana para‐
lelnim, spiralnim žljebovima (olu‐
cima). U posljednje vrijeme neki
proizvođači lovačkih kuglara (He-
ckler & Koch, Blaser, Krieghoff,
Steyr-Mannlicher i dr.), unutra‐
šnjost olučene cijevi buše u obliku
spiralnog poligona, u presjeku sli‐
čnom kvadratu sa zaobljenim ug‐
lovima i blago zaobljenim stra‐
nama, što se stručno naziva polig-
onalno bušenje olučenih cijevi.
Lovačko oružje sa olučenim
(žlijebljenim) cijevima namijenje‐

VAŽNA NAPOMENA - Nikada se u pušku kuglaru ne smije

koristiti metak čije dimenzije ne odgovaraju kalibru puške, kod
opaljenja zbog visokog pritiska došlo bi do većeg od dozvolje-
nog naprezanja materijala cijevi puške, što u većini slučajeva
završava deformacijom ležišta metka ili rasprskavanjem cijevi.

Naprsnuće ležišta metka

503
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

no je za ispaljivanje municije sa obezbjeđuju zrnu rotaciju koja mu

jedinačnim zrnom. U lovačkom daje potrebnu stabilnost za po‐
žargonu nazvano je kuglom jer su trebnu što veću preciznost puta‐
ispaljivana zrna nekada davno im‐ nje do cilja. Bez ovog rotacionog
ala oblik olovne kugle pa im je za‐ kretanja zrno ne bi imalo pravilno
to sada ostao naziv ”kuglare”. kretanje kroz prostor već bi se
Kuglare su namijenjene za tumbalo, čime bi imalo i manju st‐
odstrijel krupne divljači ili ”div‐ abilnost pa samim tim manji do‐
ljači visokog lova”, rečeno lovačk‐ met, nepravilnu putanju i mnogo
im žargonom. lošiju preciznost.

Olučena cijev puške kuglare ‐Na spoljnom dijelu cijevi na‐

sastoji se iz sljedećih djelova: laze se mehanički nišani. Pred-
nji je postavljen neposredno iza
-Ležište metka je prošireni usta cijevi, a zadnji nekoliko san‐
dio cijevi, iznutra je potpuno usk‐ timetara ispred ležišta metka.
lađeno sa profilom i dimenzijama
metka koji se u njemu koristi. Prednji nišan je najčešće u
obliku mušice, različitih je dimen‐
-Prelazni konus ležišta me- zija, može biti u raznim bojama,
tka je suženje cijevi od ležišta me‐ srebrno bijeli, crveni, zeleni, dok
tka ka duši cijevi prije žljebova i zadnji nišan čini jedna vertikalna
polja. Ovo konusno suženje u ci‐ pločica postavljena poprijeko na
jevi omogućava prilikom ispal‐ osu duše cijevi, sa prorezom u sre‐
jenja metka lakše uvođenje zrna u dini sa gornje strane. Imamo kla‐
dušu cijevi. sične (fiksne) i podešljive. Ležište
-Duša cijevi je presjek os‐ za montažu optičkog nišana se
novne cijevi od prelaznog konusa montira na gornju površinu cijevi
ležišta metka do usta cijevi, kao gdje je proizvođač oružja ostavio
što je rečeno, iznutra je narezano prostor za njegovu montažu. Cijevi
(urezano) sa 4,6 ili više žljebova kuglara i repetirki, najčešće su fik‐
(oluka), koji se naizmjenično sa sno ušrafljene ili na drugi način
poljima cijevi prostiru čitavom du‐ pričvršćene za sanduk ili baskulu
žinom duše cijevi, paralelno i spi‐ puške.
ralno uvijeni do usta cijevi. Uvi‐ Kod novijih modela karabina
jenost ovih oluka je različita u za‐ (npr. Blaser) cijev se može prema
visnosti od kalibra, npr. kod kali‐ želji vlasnika jednostavno i lako
bra 8 x 57 zavojnost oluka kroz mijenjati, tako da se na jednoj bazi
cijev je približna 2,5 krugova. Spi‐ mogu montirati različite cijevi u
ralno postavljeni oluci (žljebovi) različitim kalibrima (mali, srednji
504
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

i magnum), tako promjenom ci‐ metka u šaržeru jer su takvi pro‐

jevi, odnosno kalibara, možete pri‐ pisi u mnogim zemljama Evrope.
lagoditi oružje za lov bilo koje
vrste životinja. Glavna karakteris‐
tika kuglara je, kao što je već re‐
čeno, da je cijev iznutra narezana
žljebovima (olucima). Između žl‐
jebova (oluka) su izdignuti un‐
utrašnji djelovi cijevi koje nazi‐
vamo polje.
Žljebovi i polja omogućavaju
ispaljenom zrnu da se sa svojom
košuljicom užlijebi u njih i tako pri
opaljenju dobije rotaciono kre‐
tanje koje zrnu, po izlasku iz cijevi,
daje pravilnu stabilnost i putanju
do cilja. Zahvaljujući rotaciji zrna
postignuta je maksimalna preci‐
znost dometa.
Kuglare, odnosno puške sa
olučenim cijevima, mogu biti ra‐
zličite konstrukcije (repetirke –
karabini – prelamače), sa jednom,
dvije cijevi ili više cijevi.
Repetirke ili karabini, koje
su već definisane u prethodnim
poglavljima, mogu biti sa jednim
ili više metaka u magacinu. Pored
toga, u repetirke karabine spadaju
i puške sa različitim načinom re‐
petiranja, od obrtnočepnog za‐
tvaranja, preko lever action (kau‐
bojke), te pump action (pumpar‐
ice), različitih proizvođača u razli‐
čitim varijantama itd. Kod ovih
vrsta pušaka, isto kao kod sač‐
mara, moraju biti plombirane za 2 Karabin
505
 Jednocijevka

Dvocijevka

Kuglare – prelamače (Kip-

plauf) su takođe već definisane. U
odnosu na broj cijevi mogu biti
jednocijevke, dvocijevke, trocije‐ Dvocijevka – usta cijevi
vke, četvorocijevke. vode sa cijevima dvije sačmene,
-Jednocijevke su puške koje jedna olučena srednjeg i jedna
imaju samo jednu cijev, lakše su manjeg kalibra. Vrlo su rijetke
od ostalih i pretežno se koriste za zbog svoje konstrukcije i broja ci‐
lov u veoma teškim terenskim us‐ jevi. Jako su teške i vrlo malo se
lovima (visokoplaninski lov). upotrebljavaju za lov divljači.

-Dvocijevke su puške koje

imaju dvije cijevi, a po položaju ci‐ Kalibri pušaka sa olučenim
jevi mogu biti horizontalne ili ver‐ cijevima
tikalne.
Kalibar puške kuglare je u st‐
-Trocijevke (drilling) su vari prečnik polja cijevi u milime‐
puške sa tri cijevi koje mogu biti u trima. Kalibar kod pušaka sa olu‐
raznim kalibrima a obično se pro‐ čenim cijevima u Evropi se iz‐
izvodi sa cijevima dvije sačmene i ražava sa proizvodom:
jedna olučena.
Prečnika polja cijevi kug-
-Četvorocijevke su puške sa lare izražene u milimetrima,
četiri cijevi koje mogu biti u raz‐ puta dužina čaure izražena u
506
nim kalibrima, obično se proiz‐ milimetrima.
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

Četvorocijevka

Trocijevka (driling) –
usta cijevi

Četvorocijevka – usta cijevi

Trocijevka (driling)

Kalibri u Evropi se označa‐ ujedno i znači da je namijenjena za

vaju sa npr.: 6 x 70 R; 6,5 x 57 R; 7 prelamače.
x 57; 7 x 64; 7 x65 R; 8 x 57; 9,3 x Amerikanci imaju svoje oz‐
74 R; pri čemu dodatak “R” oz‐ nake kalibara koje su najčešće iz‐
načava da je čaura sa rubom, što 507
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
ražene u stotim (hiljaditim) dje‐
lovima inča (i još nekih oznaka).
Tako npr. puška u kalibru po ev‐
ropskom standardu 7,62 x 63, u
Americi nosi oznaku 30‐06, što bi
značilo da je kalibarska grupa 30
odnosno 7,62 mm i da je uvedeno
u vojno naoružanje 1906 (06) po
američkim oznakama.
Tako se u Americi npr. javljaju
sljedeći kalibri: 22 long rifle, 22
Hornett. 222 Remington, 22‐250
Win, 7 Rem/mag, 300 win/mag,
375 H&H itd .
KOMBINOVANO ORUŽJE /
SAČMA - KUGLA
Kombinovane lovačke puš-
ke su, kako im samo ime kaže,
kombinovane od glatke cijevi za
sačmu i olučene za kuglu. Najčešće
su dvocijevke, ređe su trocijevke
(drilling), dok su rijetko četvoro‐
cijevke.
Kombinovana lovačka puška
Kombinovana lovačka puška –
508 usta cijevi
Dvocijevke su puške kod ko‐
jih je jedna cijev olučena za kuglu,
a druga glatka za sačmu. Kod kom‐
binovanih dvocijevnih pušaka sa
položenim cijevima olučena cijev
je najčešće sa desne strane. Za
olučenu cijev uvijek se koristi pre‐
dnja obarača koja može biti po‐
dešljiva.
Kod kombinovanih dvocijev‐
nih pušaka sa vertikalnim cijevima
(Bok) obično je olučena cijev sa
donje strane, što obezbjeđuje sta‐
bilniju statičku sigurnost bravlje‐
nja puške, jer metak olučene cijevi
stvara puno veći pritisak a donja
cijev se nalazi u osi centra pre‐
lomne osovine. Samim tim takav
položaj cijevi omogućava mnogo
veće pritiske prilikom opaljenja, a
sa druge strane, s obzirom na po‐
ložaj donje cijevi u odnosu na pre‐
lomnu osu puške, ispaljeni metak
izaziva mnogo manje odskoke jer,
kao što je rečeno, osa metka je u
samoj osi preloma puške. Mana
ovakvog rasporeda cijevi je udalje‐
nost ose cijevi od optičkog nišana

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
pa prilikom pucanja može doći do
neželjenog promašaja cilja, uko‐
liko lovac ne drži potpuno verti‐
kalno pušku. Neki proizvođači su,
kao npr. na Češku zbrojovku, po‐
stavili olučenu cijev gornju kod
modela ZH, čime je smanjen rizik
promašaja usljed nepravilnog dr‐
žanja, ali su zato morali znatno
pojačati ključeve (bravu) na meh‐
anizmu za zatvaranje zbog velikog
naprezanja, s obzirom na to da su
pritisci kod olučenih cijevi mnogo
veći od pritisaka u sačmenim cije‐
vima.
Posljednjih godina renomi‐
rani proizvođač oružja Blaser ko‐
nstruisao je i proizveo novi sistem
bravljenja pod nazivom “Blok
brava za prelamače” (Kipp
Blockverschlus). Ovo vrlo kvali‐
tetno zabravljivanje, bez obzira na
to da li je ona jednocijevka, dvoci‐
jevka ili trocijevka, omogućava
korišćenje i najačih kalibara met‐
ka namijenjenih za sve vrste ev‐
ropske krupne divljači, a da pri
tome glava ne trpi nikakve prom‐
jene prilikom opaljenja.
Takođe, velika prednost Bla-
sera i kombinovanih pušaka je
ta što su cijevi slobodnoležeće,
odnosno mogu se poslije ispalje‐
nja metka slobodno istezati a da
pri tome jedna na drugu nemaju
bilo kakav uticaj na preciznost.
Ovo je postignuto time što su cijevi
međusobno povezane samo u
Nikola Marković
glavi puške, dok se u ostalim dje‐
lovima ne naslanjaju jedna na
drugu. Samim tim je izbjegnuta
poznata mana (penjanje ili spuš‐
tanje pogotka) kod kombinovanih
pušaka. Na puškama kod kojih su
cijevi međusobno vezane čitavom
svojom dužinom, cijev iz koje se
puca biva zagrijana, te se isteže a
druga čvrsto povezana cijev to ne
dozvoljava pa samim tim dolazi do
pomenutog penjanja ili spuštanja
pogotka što lovac (strijelac) pret‐
hodno ne može primijetiti. Slična
pojava je kod cijevi koja je prilju‐
bljena uz drvo kundaka, ukoliko
nije dobro urađen beding . Da ne
bi dolazilo do ovih neželjenih pro‐
blema, poslije prvog opaljenja, tre‐
ba sačekati nekoliko sekundi da se
cijev ohladi na taj način će se iz‐
bjeći neželjeni efekti, odnosno ne‐
će dolaziti do rasturanja pogoda‐
ka.
SASTAVNI DJELOVI
LOVAČKIH PUŠAKA
Cijev (cijevi)
Osnovni dio lovačke puške je
cijev, a puška može da bude sa je‐
dnom, dvije ili više cijevi. Cijevi
mogu biti glatke i olučene, ili kom‐
binovane, istih i različitih kaliba‐
ra. U prethodnom poglavlju je re‐
čeno od kojih se djelova sastoji
cijev. Osim toga, na samoj cijevi
509
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
sačmarice, kao i kod kuglara, na‐
laze se nišani sa gornje strane. Kod
sačmarica, kao i kod ostalih pu‐
šaka, imamo zadnji i prednji nišan,
s tim što je kod sačmarica zadnji
nišan šina sa gornje strane duž
čitave dužine cijevi. Širina šine se
kreće od 7 do 13 mm. Šire šine se
koriste samo za manji broj sport‐
skih puška, velika širina šine sma‐
njuje lovcu vidno polje prilikom
gađanja. Zadnji nišan iako dosta
grublji, zadovoljava potrebe sač‐
marice s obzirom na širinu sač‐
menog snopa u zoni pogotka. Na
kraju (ustima cijevi) nalazi se
mušica koja može biti različitog
oblika i dimenzija i boje, kao i kod
kuglara. Kod kuglara sa olučenim
cijevima mora postojati zadnji i
prednji nišan, mnogo finije izrade,
Glatka cijev za sačmu
510 Olučene cijevi za kuglu
sa mogućnošću podešavanja jer se
kuglarama gađa na većim rasto‐
janjima jedinačnim zrnom gdje je
potrebna velika preciznost po‐
godka.
Glava (baskula) puške sa
bravljenjem
U glavi puške je ugrađen sis‐
tem za bravljenje i opaljenje. Brav‐
ljenje je obrađeno u prethodnim
poglavljima pa nema potrebe da
se ponavlja, treba napomenuti da
je kod mnogih jednocijevnih pu‐
šaka bravljenje obrtnočepno, bilo
da se ručno repetira ili poluauto‐
matski. Kod prelamača bravljenje
je (jednostrukim ili dvostrukim)
ključevima.

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
Pardi–grenerom – dupli
grenerom koji se naziva Kersten
ili, u najnovije vrijeme, gornjim
bok bravljenjem za prelamače.
Izvlakač je uređaj u glavi puške
koji izvlači ispaljenu čauru ili neis‐
paljeni metak iz cijevi (ležišta
metka).
Ejektor ‐ ima ih više tipova a
najviše su cijenjeni Holand&Ho-
land. Ejektori izbacuju čauru is‐
paljenog metka prilikom prela‐
manja pa time znatno ubrzavaju
neophodno prepunjavanje puške.
Mehanizam za opaljenje
puške
Mehanizam za opaljenje je
zbir uređaja koji su smješteni u
glavi puške i služi za napinjanje,
Glava puške
Nikola Marković
opaljenje i kočenje. Mehanizam za
opaljenje je kompletan kada sa‐
drži: udarnu oprugu, udarač,
okidač – obarač (obarače), ele-
mente za kočenje, okidače,
položice za odapinjanje uda-
rača obarače sa udarnom iglom
(sa povratnom opružicom) kod
pušaka prelamača, a kod repetirki
(karabina) različitih varijanti od:
udarne opruge, udarača sa
udarnom iglom, i sistema ko-
čenja, okidača (obarača).
Kod novijih generacija kara‐
bina – repetirki npr. Blaser sa
ručnim napinjanjem udarača sis‐
tem za kočenje je kao cjelina po‐
vezan sa zatvaračem, tako da pu‐
ška sve vrijeme lova nije napeta
sem neposredno pred opaljenje,
odnosno kada je želite otkočiti,
511
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Kočnice

kočnicom napinjete mehanizam

za opaljenje, što se smatra najsig‐
urnijim konstruisanim mehaniz‐
mom.

Okidači – obarači
Riječ je o uređajima pomoću
kojih lovac vrši okidanje, tj. oslo‐
bađa napetu udarnu oprugu, uda‐
rač i udarnu iglu koji dovode do
opaljenja metka. Okidači ‐ obarače
mogu biti dvostepeni sa dva kolje‐
na, te okidači sa ubržicama (Šne‐ Okidači
ler ili Šteher), bilo sa jednim ili dva sljednje vrijeme koriste se jednos‐
obarača (kod raznih vrsta kara‐ tavniji direktni obarači sa pode‐
bina pa i nekih jednocijevnih pre‐ sivim mehanizmom okidanja. Pri
lamača kuglara), ili sa povratni‐ korišćenju Šnelera sa dva obarača
com (uglavnom kod jednocijevnih prvo se povlači pripremni obarač,
512 ili višecijevnih prelamača), u po‐ koji omogućava lako povlačenje
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

kao šaržer (izmjenljiv) pa se može

drugog obarača. Šneler služi za na‐
jzahtjevnija gađanja. Pri korišće‐vaditi zajedno sa municijom. Šar‐
nju Šnelera sa povratnicom prvo žeri se kod karabina novije proiz‐
se obarač gurne kažiprstom na‐ vodnje, zbog usklađenosti sa pro‐
pisom, rade sa 2 ili 3 metka. U
prijed i tako je pripremljen za os‐
većini slučajeva je rađen od če‐
jetljivo i lako okidanje. Korišćenje
direktno podesivog obarača omo‐ ličnog lima a kod novijih modela
gućava laganiji i precizniji pogo‐pušaka je od visoko kvalitetne pla‐
dak divljači ili mete. stike. Kod nekih poluautomatskih
pušaka šaržeri su u obliku tube
(cijevi) i postavljeni su ispod cijevi
Magacin metaka sa ili bez puške. U njima su meci smješteni
šaržera jedan iza drugog.
Kod karabina sa više metaka
– repetirki, ispod sanduka zatva‐
rača nalazi se magacin za metke. Kočnice
Obično je ugrađen u dno sanduka, Nalaze se ili u sklopu samih
puni se kod nekih proizvođača okidača ili na vratu kundaka pu‐
odozgo a kod nekih odozdo, ili je ške, a kod starijih tipova, npr. Ma‐

Magacin metka 513

 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

usera, na samom udaraču sa zad‐ raznim varijantama, u zavisnosti

nje strane. Takođe su opisivane u od zahtjeva kupaca i tržišta. Ot‐
prethodnom poglavlju. porniji su na udarce i vremenske
nepogode, koriste se najviše za
tzv. radne puške koje se najviše
Kundak upotrebljavaju za lov, izrada ova‐
To je jako važan dio puške. kvih kundaka je mnogo jednos‐
Kundaka imamo više vrsta i ob‐ tavnija pa samim tim i jeftinija od
lika, rađenih iz jednog dijela, kao drvenih, a ugrađuju ih u jeftinije
što je slučaj kod mnogih karabina, modele pušaka .
ili iz dva dijela (kundak i potkun‐ Mjere kundaka su za lovca i
dak), bilo da je dužinom cijele ci‐ strijelca najvažnija stvar ‐ kako
jevi puške ili do određene dužine stara poslovica glasi “puška gađa,
cijevi. Ako je kundak (potkundak) kundak pogađa“. Obavezno na pu‐
cijelom dužinom do usta cijevi šci treba prilagoditi dimenzije ku‐
(cijev je obično malo kraća) takvu ndaka korisniku oružja, što znači
pušku nazivamo Štuc, što bi buk‐ da mjere moraju biti usklađene sa
valno u prevodu značilo „kratež“, a visinom vrata lovca, širinom nje‐
u lovačkom žargonu „šumska pu‐ govog ramena, visinom oka i duži‐
ška“. nom podlaktice do savijenog ka‐
Kundak je izrađen najčešće žiprsta. Pored toga, kundak mora
od orahovog drveta. Najkvalitet‐ da bude zakrivljen na dolje, u
niji dio je iz panja, struktura ta‐ vratu kundaka, kako bi visina oka
kvog drveta je najbolja, sa vrlo došla tačno u liniju gornje ivice
ukusnim šarama, pa je u većini nišana (šine), kad se gađa me‐
slučajeva izrada samog kundaka haničkim nišanom, ili u osu opti‐
od takvog drveta skuplja od cijene čkog nišana. Zato se u nekoliko
kompletne standardne puške. Ka‐ razlikuje zakrivljenost kundaka
ko tehnologija, iz godine u godinu, kod puške za gađanje mehaničkim
u svemu napreduje a proizvođači nišanom u odnosu na pušku sa
se utrkuju za što većom proizvod‐ optičkim nišanom, mada to uvijek
njom, plasmanom i povoljnijom nije izvodljivo jer kod kombino‐
cijenom, u zadnjih nekoliko god‐ vanih pušaka koje imaju cijevi
ina počeli su se proizvoditi od kugla/sačma koristi se sa stan‐
laminiranog (slojasto slijepljenog) dardnom visinom, ukoliko je ugra‐
drveta, kao i od plastike koja je đen optički nišan, oko morate po‐
veoma otporna na vlagu i udarce. desiti sa položajem optičkog ni‐
Plastični kundaci u zadnje vrijeme šana, tako da u vidnom polju ne‐
514 se mnogo koriste a proizvode se u mate sijenku. Pored zakrivljenog
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

kundaka u donjem dijelu, kundak -Engleski (sa malo zakriv-

mora da bude zakrivljen za neko‐ ljenim gotovo ispravljenim vra-
liko stepeni u desno po vertikali tom kundaka),
(za lovce koji gađaju sa desnog ra‐ -Njemački (sa pištoljskim
mena), a u lijevo ako gađaju sa li‐ rukohvatom većeg ili manjeg
jevog ramena. Time se postiže za-krivljenja na kom se dosta
ugodniji položaj glave i oka pri često nalazi obrazina na koju se
gađanju. Ovo je posebno značajno oslanja obraz lovca prilikom
za lov sačmaricama. Naravno, to je pucanja).
prije svega zato što se sačmaricom
brže gađa, samim tim nemate vre‐ Peta kundaka sačmarice je
mena za podešavanje položaja najčešće obložena bakelitnim, pla‐
stičnim ili gumenim potkovom. Na
glave i nema dva klasična nišana,
šina služi kao zadnji nišan. kombinovanim puškama ili kugla‐
rama, kao i sportskim puškama
U najčešćoj upotrebi su dva ugrađuje se isključivo gumeni me‐
osnovna tipa kundaka: kani amortizer kako bi ublažio
trzaj puške. Gumeni amortizer je
jako važan kod pušaka kuglara
jačeg kalibra za precizno gađanje
jer su znatno veći pritisci i potre‐
bno je, što je više moguće, ublažiti
trzaj puške, kao i kod pušaka koje
se koriste za takmičenje u gađanju
glinenih golubova discipline trap i
sket.

Olučeni umetak za glatke i

olučene cijevi
Odavno se u sačmene cijevi
standardnih pušaka umeću pose‐
bno prilagođene olučene cijevi
manjih kalibara iz kojih je moguće
ispaljivati municiju sa zavidnom
preciznošću.
Posljednjih godina, s obzirom
na pojačano bravljenje novih ti‐
Kundaci
515
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
pova pušaka, omogućeno je ume‐
tanje olučenih cijevi većih kalibara
u sačmene cijevi, pa je i sa njima
omogućen lov krupnijih vrsta ev‐
ropske lovne divljači. Tako su na‐
pravljene olučene umetak cijevi u
kalibrima od 5,6 mm pa sve do
standardnih srednjih kalibara sa
manjim pritiscima barutnih ga‐
sova od 7 i 8 mm, što zadovoljava
nužne potrebe za lov najkrupnijih
vrsta evropske lovne divljači. Da‐
nas svaka bolja sačmarica sa do‐
brim bravljenjem, sa takvim ume‐
tkom može da posluži ne samo za
odstrijel srednje krupne divljači
nego i krupne divljači sa najvećom
tjelesnom težinom. Napravljene su
i olučene umetak cijevi manjih
kalibara (22 Hornet) i za pušku sa
olučenim cijevima većih kalibara,
kao npr. 9,3 x 74 R kojom se
omogućava lov sitnije divljači. Ove
cijevi (umeci) se relativno jednos‐
tavno postavljaju u cijev puške i
isto tako imaju mehanizam da se
jednostavno podese po visini i
pravcu tako da mogu veoma pre‐
cizno da se upucaju. Poslije kva‐
Umetak sa olučenom cijevi
516
litetnog upucavanja moguće ih je
više puta vaditi i vraćati u istu
cijev bez ikakvih posljedica na
preciznost pogotka.
Naročito su se pogodne za
umetanje pokazale cijevi raznih
kalibara manjeg pritiska pa je
posljednjih godina napravljen no‐
vi posebni kalibar metka malog
pritiska, koji je namijenjen za
umetak cijevi. Kalibar 6 x 70 R se
smatra gotovo idealnim za odstri‐
jel krupne divljači kao što su
srndać, divokoza i dr., a da se pri
tome, s obzirom na pritiske koje
razvija, može ugraditi u gotovo
svaku sačmaricu a naročito kom‐
binovanu pušku bez obzira na
kalibar. Od bezbroj primjera iz‐
dvojićemo samo jedan, od kalibra
22 LR, do kalibra (8 x 57 IRS) gdje
sami možete prosuditi što se sve
ovim kalibrima može loviti. Kao i
kod kombinovanog oružja za ove
metke (i kratke cijevi) poželjno je
koristiti optički nišan radi bolje
preciznosti pogotka.
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

u stvari kraći uzdužni prorezi ci‐

Ublaživač trzaja jevi pri ustima, koji služe kao
gasna kočnica i mogu da ublaže
Ublaživač trzaja puške je ure‐trzaj puške i do 20% i više. Postoje
đaj koji kod skupljih modela pro‐ drugačiji, mada sve u svemu slični
izvođači ugrađuju po želji kupca a kompenzatori trzaja koji se
može se i posebno ugraditi i nje‐ našrafe na usta cijevi i koji takođe
govo dejstvo je da unekoliko sma‐ mogu kao gasne kočnice da ublaže
nji trzaj puške prilikom opaljenja. trzaj.
Trzaj puške je povratni udar puške
u rame lovca ili strijelca, kao reak‐ Pored toga, postoje i komen‐
cija na izlazak sačme ili zrna iz ci‐ zatori drugih tipova koji se ugra‐
jevi. đuju u kundak puške, i tek tako
mogu da smanje trzaj. Tu bi mogli
Dugogodišnja praksa je po‐ da spomenemo uređaj nazvan
kazala da sačmeno punjenje me‐
tka treba da bude maksimalno je‐
dan procenat ukupne težine puš‐
ke, da bi taj trzaj bio normalan od‐
nosno podnošljiv za strijelca te da
cijev ne skače na gore. Kako je npr.
punjenje sačmenog metka za pu‐
šku kalibra 12 do 36 grama to
puška tog kalibra teorijski treba
da bude teška od 3 do 3,6 kg da bi
apsorbovala prekomjerni trzaj. Mag-na-Port
Trzaj kod kuglara umnogome zav‐
isi i od količine barutnog punjenja
pa je trzaj puške kod magnum
kalibara znatno povećan iako je
težina i prečnik zrna nepromijen‐
jen za taj kalibar cijevi. Trzaj
kuglare kalibra 300 win/mag da‐
leko je veći od trzaja pri opaljenju
metka iz istog kalibra i iste težine
zrna 30 – 06 Springfield, pa samim
tim ima i veću početnu brzinu.
Ublaživač trzaja, Mag-na-Port se
posljednjih godina ugrađuje pri‐ Gasna kočnica
likom izrade puščane cijevi. To su
517
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Kick stop

takođe Kick stop, koji je u stvari ženim cijevima šina se nalazi na

metalna tuba punjena granulatom spoju između cijevi sa mušicom na
Volframa, koji pri opaljenju metka kraju pri ustima cijevi, tako da je
apsorbuje do 20% trzaja, pa sa‐ nišanska linija pojednostavljena, s
mim tim omogućava veću pre‐ obzirom da se gađa sačmom čiji je
ciznosti pogotka. snop znatno širi od jedinačnog zr‐
na iz kuglara. Jedino se na kombi‐
novanim puškama, sa kojima se
Uređaji za nišanjenje ispaljuju meci sa jedinačnim zrn‐
Nišani su uređaji za lakše ima, ugrađuju klasični prednji i
pogađanje cilja. Nišani se ugrađuju zadnji nišan namijenjen za kug‐
na gornji dio cijevi puške i njihova lare.
osa mora da bude strogo sinhroni‐ -Mehanički nišan za puške
zovana sa osom duše cijevi puške. sa olučenim cijevima – kuglare
Nišani mogu da budu ražličiti, od
najprimitivnije šine i mušice na Mehanički nišan za kuglare
njoj kod sačmarica, pa sve od na‐ sastoji se iz zadnjeg nišana kojeg
jkvalitetnijih varijabilnijih opti‐ čini vertikalna pločica sa prore‐
čkih nišana za najdalja gađanja. zom po sredini gornjeg dijela plo‐
čice, širine oko 1mm. Ova pločica
-Mehanički nišan za pušku – zadnjeg nišana može se popri‐
sa glatkim cijevima – sačmaricu jeko pomijerati na dužu osu cijevi
Na sačmaricama je nišan naj‐ kako bi se postigla paralelnost
jednostavniji i čini ga šina polo‐ nišanske linije sa osom duše cijevi.
žena na gornjoj spoljnoj površini Prednji nišan najčešće čini
cijevi kod Bok pušaka jednoci‐ mušica na glatkom stubiću čime se
jevki, a kod dvocijevki sa polo‐ i po visini postiže približna para‐
518
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

lelnost nišanske linije sa osom

duše cijevi. Za dalja gađanja zadnji Optički nišan za olučene i
nišan se radi kao promjenjivi ili neolučene cijevi
podešljivi preklopni sa 2 ili 3 fik‐
sirane daljine gađanja u zavisnosti Optički nišani su takvi nišani,
od udaljenosti mete. koji pored lakšeg nalaženja cilja
omogućavaju i bolju vidljivost, što
Prednji nišan – mušica je pre‐ je i osnov za lovca ili strijelca, s
težno fiksni i može se pomijerati obzirom da imaju optička uveli‐
samo prilikom upucavanja puške. čanja koja lovcu približavaju cilj.
Uveličanja mogu da budu razna,

Mehanički nišani za puške sa olučenim cijevima – kuglare

519
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

od 1 do 12 puta za lov, a za stre‐ omogućava lovcu maksimalno vi‐

ljaštvo i do 30 puta čime omogu‐ dno polje, što je jako značajno za
ćavaju lovcima i strijelcima mnogo lov divljači. Pri izboru optičkog
bolje vidno polje, samim tim i us‐ nišana, naročito sa varijabilnim
pješnije gađanje na većim dalji‐ uveličanjima se mora voditi raču‐
nama. Posljednja generacija opti‐ na prevashodno o tome da izabe‐
čkih nišana omogućava postizanje rete optički nišan koji može da iz‐
različitih promjenljivih uveličanja drži što veća mehanička napre‐
pa takve nazivamo varijabilnim zanja i trzaje od pucanja i najačim
optičkim nišanima. kalibarima. To je jedini način da
Varijabilni nišani omoguća‐ lovac bude zadovoljan sa optičkim
vaju uspješno gađanje cilja na nišanom i da ga uspješno može
različitim daljinama, s obzirom da koristiti duži niz godina.
se uveličanje može povećavati i Takođe, prilikom izbora op‐
smanjivati, pa time i gađanje div‐ tičkog nišana treba obratiti pažnju
ljači u stanju mirovanja i u pokretu kako na uveličanje tako i na pre‐
jer je podešljiv za svaku potrebu i čnik objektiva od kojeg nam i zav‐

Modeli optičkih nišana

520 Modeli končanica


LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
isi količina svjetlosti koja dopire
do oka, pa je za gađanje u slabijim
svjetlosnim uslovima preporučlji‐
vo koristiti optički nišan sa većim
prečnikom objektiva a poželjno je
i širim tubusom, s obzirom da se
standardno rade tubusi prečnika
25,6 i 30 mm. Ukoliko su otežani
uslovi, sumrak, magla i dr. imaćete
mnogo bolju sliku sa nišanom
kojem je prečnik tube 30 mm, jer
ćete samim tim imati veću količinu
ulazne svjetlosti do oka, zato se
karakteristika optičkih nišana uvi‐
jek izražava sa proizvodom 2
broja. Veličina uveličanja x
Prečnik objektiva u milimetri-
ma (npr. 4 x 32 ili 6 x 42 ili 8 x
56) kod fiksnih a primjer kod
varijabilnih 1-4 x 24 ili 1,5 – 6 x
Optički nišani / poprečni presjek
Nikola Marković
42 ili2,5 – 10 x 48 ili 3-12 x 56
itd.
Za lov divljači u pokretu na
manjim razdaljinama treba koris‐
titi optičke nišane sa manjim uve‐
ličanjem, po mogućnosti varija‐
bilne od 1– 4 x 20. Ovim nišanom
se na manjim rastojanjima sa uve‐
ličanjem od 1 dobija veliko vidno
polje. To je kao da gađate sa meha‐
ničkim nišanima. Vrlo je efi‐kasno
za lov divljih svinja u pogonu. Za
veoma daleka gađanja, od preko
200 m daljine, treba koristiti
optičke nišane sa velikim uveća‐
njima, čak i do 10 puta. S obzirom
da je divljač na toj daljini mirna i
da je gađate kao fiksnu metu ima‐
ćete manje vidno polje ali zato
bolju sliku. Sa većim uveličanjem
521
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
od 5 puta poželjno je koristiti na‐
slon jer ćete, bez obzira na kvali‐
tetnu sliku, imati laganu vibraciju
pa time i mogućnost promašaja a
sa uveličanjem od 8 do 12 puta,
ukoliko nijeste dobro utrenirani
prilikom nišanjenja osjećaćete
svoj puls, zato morate koristiti na‐
slon (ruksak ili štap). Ipak, kao
univerzalni varijabilni optički ni‐
šan može se smatrati od 1,5 – 6 x
42, koji ima dovoljno uveličanje
pa i otvor objektiva za kasno ve‐
černji i rani jutarnji lov divljači.
U optičkim nišanima su ugra‐
đene končanice različitih tipova
koje nam omogućavaju što pre‐
ciznije nišanjenje i što bolji pogo‐
dak na većim daljinama. Posljed‐
njih godina se u optičke nišane ug‐
rađuju svjetlosni izvori koji ili os‐
vjetljavaju klasičnu končanicu op‐
tičkog nišana ili daju u samom ce‐
ntru vidnog polja svjetleću tačku.
Dakle, sa takvim optičkim nišan‐
ima je dovoljno dovesti svjetleću
tačku na cilj i opaliti. Ovakvi ure‐
đaji su naročito pogodni za noćna
522 Optički nišan (Red Dot)
gađanja. Kod skupljih optičkih
nišana svjetleća tačka se može po‐
dešavati prema spoljnim uslovima
svjetla tako da lovcu prejaka svjet‐
lost ne bi smetala prilikom nišan‐
jenja i odstrijela divljači.
Drugi optički nišani
Pored klasičnih optičkih ni‐
šana sa raznim uveličanjima slike
sve više se prave nišani bez uve‐
ličanja, ali gotovo uvijek sa svje‐
tlećom tačkom (Red Dot) koja
služi za brzo nišanjenje pokretnih
ciljeva a koristi se najviše za lov di‐
vljih svinja pogonom. Takvi ure‐
đaji se, u zavisnosti od proizvo‐
đača, nazivaju Quick point, Aim
point, Pro point ili jednostavno
uređaj za nišanjenje sa svjetlećom
tačkom crvene boje. Vrlo su pra‐
ktični, proizvode se za kuglare i
sačmare pa čak i za pištolje i revol‐
vere.

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
Montaže za optičke nišane
Montaže su veza između
puške i optičkog nišana. Od kva‐
liteta ovih montaža umnogome za‐
visi prciznost puške i optičkog ni‐
šana. Optički nišani se na puške
montiraju pomoću klasičnih fik‐
snih ili mobilnih montaža na ku‐
glarama i sačmarama. Montaže se
uglavnom mogu lako i precizno
podešavati po pravcu i visini kako
bi se optički nišani na pušku mogli
postaviti precizno na nišansku lin‐
iju. Svaka kvalitetna montaža za
optički nišan je na pušku vezana
sa više tačaka dvije do četiri, tako
da se ne mogu pojaviti eventualne
greške. Najpoznatija četvoronožna
montaža u svijetu je iz Suhl-a koja,
kada je urađena od strane dobrog
puškara, predstavlja sam vrh ovog
proizvoda. Ovaj zahtjev je razu‐
mljiv kada se zna da ova montaža
na svojim nožicama ima četiri
međusobno povezane dodirne po‐
vršine, a svaka od njih mora da
bude besprekorno upasovana jer
čitav sklop samo tada može usp‐
ješno da funkcioniše.
Suhl montaža
Nikola Marković
Svenk montaža (EAW) je
veoma dobra tronožna montaža
koja je fabrički tako dobro pri‐
premljena da je svaki, iole vještiji,
lovac može uspješno utvrditi na
svoju pušku bez naknadnih dora‐
da. To je razlog zbog kojeg je, može
se reći, i postala univerzalna mon‐
taža. Posljednjih godina konstruk‐
tori su uradili veoma pouzdane
montaže.
Svenk montaža
Blaser (jahaća montaža),
koja se takođe vezuje u četiri po‐
uzdane tačke koje su na cijevima
Blaserovih pušaka fabrički uko‐
pane. Zato se i ova montaža rela‐
tivno lako postavlja bez ikakvih
naknadnih dorada.
Blaser montaža
523
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Zbrojovka (Brno) je veoma danje i montiranje optičkih ni‐

dobra montaža koja se postavlja šana na puškama sa ovakvim mo‐
ili na šrafovima učvršćenu šinu sa ntažama zahtijeva ponovno upu‐
usječenim lastinim repom ili na cavanje puške. U ovu grupu spa‐
lastin rep direktno usječenu šinu daju razne varijante montaža kao
gornje cijevi puške, koristi se is‐ što su Wiwer i druge montaže.
ključivo za Zbrojovkine proizvode. Jeftinije montaže, s obzirom
da ne podnose skidanje i namiješ‐
tanje bez posljedica po preciznost
ponekada se prave i sa tzv. tu‐
nelom ispod optičkog nišana kroz
koji se može nišaniti sa klasičnim
mehaničkim nišanom. Međutim,
mana ovih montaža je ta što su
veoma visoke, a samim tim i
položaj optičkog nišana je mnogo
udaljen od oka, tako da lovac glavu
mora podešavati prema nišanu.
Takvi optički nišani nijesu sigurni
Montaža Zbrojovka
i kvalitetni, samim tim nijesu pre‐
poručljivi za gađanja na većim
Sve navedene montaže su daljinama.
napravljene tako da podnose više‐
struko skidanje i postavljanje na
pušku bez potrebe bilo kakvih Dvogledi
naknadnih upucavanja. Osnovno Dvogledi su optički uređaji
je prvo pažljivo upucavanje i po‐ koji lovcu pomažu za uspješnije
dešavanje prilikom montaže opti‐ pronalaženje i osmatranje divljači,
čkog nišana da se optički nišan prije nego što se odluči na hitac.
može bezbroj puta skidati i stav‐ To je dakle, uređaj koji se mnogo
ljati bez bilo kakvih posljedica po više koristi nego optički nišan.
preciznost oružja. Pored ovih Zato dogled mora biti sastavni dio
skupih i kvalitetnih montaža, koje opreme svakog lovca na krupnu
trpe višestruko skidanje i namiješ‐ divljač. Dvogledi se grubo mogu
tanje optičkog nišana, postoje i jef‐ podijeliti na one sa dvije tube i sa
tinije varijante kojima se optički jednom tubom a po uveličanju na
nišan može uspješno učvrstiti ili fiksne i varijabilne.
upucati ali bez mogućnosti nak‐
524 nadnog skidanja ili stavljanja. Ski‐
Dvogled

Dvogledi su sa dva tubusa Za osmatranje dvogledima sa

fiksni ili sa varijabilnim uve- većim uveličanjima neophodan je
ćanjem čvrst oslonac (stativ ili slično), jer
Dvogledi se proizvode sa se uveličanjem preko 10 puta ne
dvije tube i koriste se za gledanje omogućava potrebna stabilnost
sa oba oka bez obzira na uve‐ slike koja je potrebna za osmatra‐
ličanje. Svi dvogledi omogućavaju nje i pronalaženje divljači iz ruku.
podešavanje oštrine posmatranog Neki proizvođači su u svoje na‐
cilja pa i prilagođavanje na diop‐ jskuplje dvoglede velikog uveli‐
triju oka posmatrača. Savremeni čanja od 20 i više puta ugradili
dvogledi su izuzetno kvalitetni i posebne elektronske stabilizatore
otporni na sve prirodne i druge slike tako da je tokom osmatranja,
nedaće kojima su izloženi u lo‐ slika potpuno mirna. Kvalitetni
vištu. dvogledi su jako skupi, maltene
kao i optički nišani, npr. Swa-
Lovac koji koristi dobar dvo‐ rovski, Leica, Zeiss imaju garan‐
gled nikada neće doći u situaciju cije na kvalitet do 30 godina,
da, zbog nedovoljne vidljivosti, pu‐ posebno ako imaju ugrađen mje‐
ca u neželjenu divljač ili cilj. Dvo‐ rač ugla i daljine.
gledi za osmatranje divljači imaju
uveličanje koje se najčešće kreće Jednogledi imaju jedan tu-
od 7 do 10 puta. bus Spektivi i Teleskopi sa fik-
snim ili varijabilnim uvećanjima 525
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
Jednogledi za lov su manjih
gabarita i obično se koriste tako
što se prilikom osmatranja drže u
ruci. Ovakvi jednogledi se koriste
za visokoplaninski lov gdje je za
lovca zbog velikog napora zna‐
čajan svaki gram težine opreme.
Drugi jednogledi se prave za dalja
osmatranja divljači sa uveličanjem
20 i više puta i nazivaju se Spek-
tivi ali se, za razliku od jednogleda
sa malim uveličanjem, moraju ko‐
ristiti tako što će negdje biti čvrsto
naslonjeni, upravo zbog već spo‐
menute stabilizacije slike. Treća
kategorija jednogleda se pravi sa
izuzetno velikim uveličanjima po‐
čev od 60 puta, koriste se za ve‐
oma daleka osmatranja, npr. sa
brda na brdo, a nazivaju se Te-
leskopi. Naravno, moraju se ko‐
Jednogledi - spektivi
526
ristiti isključivo sa čvrstih i sta‐
bilnih postolja. Jednogledi mogu
biti sa fiksnim i varijabilnim uve‐
ličanjem, kao i oni sa dvije tube.
Ponekad se ovi jednogledi,
prethodno prilagođeni, koriste za
direktno fotografisanje i snimanje
divljači. Tu okolnost koriste mnogi
ljubitelji prirode i divljači u loviš‐
tima (foto lov) i slično.
MUNICIJA
Od pronalaska kompaktnog
autonomnog metka za vatreno
oružje, meci ‐ municija su ravno‐
pravni djelovi lovačkog pribora,
zajedno sa puškama. Naravno da
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

se ne može zamisliti upotreba oru‐ c) barutnog punjenjenja (bi‐

žja bez odgovarajuće municije. lo da je u pitanju dimni ili mno‐go
Savremena municija, odnos‐ jači bezdimni barut),
no njeni pojedinačni predstavnici d) čepa (filcanog, kartonskog
meci sastoje se uglavnom od: ča- ili plastičnog),
ure, inicijalnog paljenja (kapi- e) projektila (sačmenog ili
sle) barutnog punjenja i pro- jedinačne kugle).
jektila.
Postoji razlika između muni‐
cije za puške glatkih cijevi – sač- Čaura
marice i municije za puške sa olu‐ Čaure za lovački sačmarski
čenim cijevima – kuglare. metak su se u početku uglavnom
izrađivale od kartona, a u novije
vrijeme pretežno od plastike, da bi
LOVAČKA MUNICIJA ZA u posljednjih nekoliko godina kar‐
ORUŽJE SA GLATKIM CIJEVIMA ton ponovo dobio prednost iz
Savremeni lovački metak za ekoloških razloga (lakše se razlaže
pušku glatkih cijevi – sačmarica i tako se bolje štiti životna sredina
sastoji se od sljedećih djelova: od trajnih otpadaka). Plastične i
a) čaure (kartonske, plasti‐ kartonske čaure u svom donjem
čne ili (sasvim rijetko) metalne, dijelu, u kome se nalazi barut,
imaju iznutra plastična ili karton‐
b) kapisle (sa uglavnom dva ska ojačanja. Često takva ojačanja
najčešća tipa: Ževelo i Winches‐ postoje i sa spoljne strane u vidu
ter), metalnih čizmica različitih visina

Metak za pušku sačmaru

527
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

koje integralno pokrivaju i dno paljuje, a pri sagorijevanju oslo‐

metka. bađa otrovne gasove.
Mesingane čaure su se nekad Po konstrukciji imamo dvije
koristile (a i sada se koriste) u osnovne grupe kapisla i to tipa
nekim sibirskim djelovima Rusije, “Gevelot” i tipa “Winchester
gdje to diktiraju ogromna nenasel‐ 209”.
jena prostranstva koja lovca pri‐ Razlika između ova dva tipa
moravaju da se sam stara o pu‐ kapisla je u tome što je kod kapisle
njenju municije, pa se iz tog ra‐ tipa Gevelot čitavo tijelo jedin‐
zloga koriste mesingane čaure ko‐ stveno i u njemu je sve sadržano.
je se mogu mnogo više puta puniti Kod kapisle tipa Winchester tijelo
od čaura od bilo kog drugog ma‐ kapisle je rađeno (zbog lakše pro‐
terijala. izvodnje) iz 2 dijela od kojih je je‐
dan tijelo kapisle sa ugrađenim
Kapisla nakovanjem a u njega je utisnuta
kapica kapisle sa inicijalnim, ek‐
Za inicijalno paljenje baruta u splozivnim punjenjem.
lovačkom metku se prave od met‐
alnog tijela u koje je integrisan
nakovanj u koje je između dna ka‐ Barut
pisle i nakovanja smješten inici‐ Od samog nastanka vatrenog
jalni eksploziv. Inicijalni eksploziv oružja je kao pogonsko sredstvo
je 70‐tih godina 18. vijeka, kada je korišćen dimni barut, da bi tek
pronađen, pa gotovo do današnjih krajem 19. vijeka, počeli da se ko‐
dana činio živin fulminat. Ovo riste i bezdimni baruti. Ovaj tip
sredstvo je davalo veoma sigurnu baruta ne samo da je neznatno
i jaku varnicu koja je besprekorno razvijao dim pri opaljenju (iz tog
palila barutno punjenje. Međutim, razloga ga i nazivaju bezdimni),
mana ovog sredstva je što je pri nego je razvijao mnogo jače pri‐
sagorijevanju hemijski veoma ag‐ tiske od starog dimnog (crnog)
resivno pa izaziva veliku koroziju baruta.
unutrašnjosti cijevi samog oružja.
Kasnije je otkriven novi inicijalni Bezdimnog baruta imamo
eksploziv za Sinoksid kapisle sa dva tipa: Nitrocelulozni i Ni-
maksimalnim karakteristikama troglicerinski barut.
paljenja, koji se radi na bazi sm- Nitrocelulozni bezdimni
jese olovnog ažida koji ne djeluje barut je najčešći tip bezdimnog
korozivno na oružje iz koga se is‐ baruta koji se koristi u lovačkoj
528

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
municiji sa olučenim i neolučenim
cijevima. Ovaj barut je nešto volu‐
minozniji od Nitroglicerinskog i
lakše ga je kontrolisati.
Nitroglicerinski bezdimni
barut je jačih eksplozivnih dejs‐
tava pa se koristi u manjim (vrlo
precizno određenim) količinama
prilikom punjenja municije, pogo‐
tovo što mu je specifična težina
veća. Osim toga, on je brizantniji
(eksplozivniji) pa se njime mora
mnogo pažljivije rukovati i nije
preporučljiv za individualno ko‐
rišćenje.
Dimni barut je već odavno
praktično isključen iz standardnog
korišćenja u lovačkoj municiji. Me‐
đutim, posljednjih decenija i god‐
ina se kod lovaca u nekim naj‐
razvijenijim zemljama (SAD) javlja
pokret korišćenja ne samo dosta
slabijeg dimnog baruta u lovu
nego i pušaka kapislara, prednjača
kojima se lovi divljač. Ovaj ar‐
haičan način lova, prema mišljenju
korisnika, predstavlja moralni us‐
tupak divljači (viteški lov), kojoj se
daju veće realne šanse za preživl‐
javanje a sebi epitet korektnijeg,
snalažljivijeg i boljeg lovca. S ob‐
zirom na različite vrste bez‐
dimnog baruta i na njegove mno‐
go veće pritiske sa različitim brzi‐
nama sagorijevanja, lovci koji sami
pune municiju moraju se strogo
pridržavati striktnih preporuka
prilikom punjenja, kako sačmar‐
Nikola Marković
ske, tako i još mnogo više municije
sa olučenim cijevima. Svaka nes‐
motrenost može da završi ne
samo neuspjehom (što i nije neka
velika šteta), nego katastrofalnim
posljedicama, ne samo za lovca i
njegovo oružje nego i za njegovu
okolinu.
Inače, baruti koji se koriste za
sačmarsku municiju, s obzirom na
relativno veliki prečnik duše cijevi
i shodno tome mali otpor u cijevi,
treba da budu brzosagorijevajući,
pa se ovi baruti za sačmarice ni u
kom slučaju ne smiju upotrijebiti
za punjenje metaka za olučenu
cijev, koja je relativno uža, sa zna‐
tno usječenim žljebovima unutra‐
šnjem zidu cijevi pa su i otpori
prolaska kroz cijev mnogo veći a
time i pritisci sagorelih barutnih
gasova.
Baruti za municiju za puške
sa olučenim cijevima su takvi da
sporije (progresivno, što će reći,
postepeno sagorijevaju cijelom
dužinom cijevi), tako da zrno po‐
tiskuju konstantnim i progresiv‐
nim pritiskom kroz cijev puške sve
do usta cijevi. Ukoliko bi se taj pro‐
gresivno sagorijevajući barut ko‐
ristio u municiji za sačmarice
učinak bi bio nikakav, jer bi tako
sporo sagorijevajući sačmu jedva
prosuo ispred cijevi.
To je još jedna opomena za
one koji sami pune svoju municiju
da se strogo drže preporuke proi‐
529
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

zvođača i tablica koje su propisane za sačmaru su preuzeli plastični

za odnos kapisle, baruta i zrna. čepovi koji su tako oblikovani da
daju odlično zaptivanje ali i dobru
elastičnost, samim tim i kvalitet‐
Čep niji posip. Plastični čep je dovoljno
Između baruta i sačme se kod kompaktan da mu nijesu potrebni
klasičnog punjenja lovačkog sač‐ kartonski poklopci ni ispred ni iza
marskog metka postavlja čep. Čep čepa.
ima zadatak da potiskivan gaso‐ Razvojem tehnologije plasti‐
vima sagorelog baruta ispred sebe čnog čepa, zajedno sa njim inte‐
gura sačmeno punjenje. Zato čep gralno je izlivena korpica za sač‐
mora da bude od materijala koji će mu. Metak sa ovom vrstom pla‐
kvalitetno da dihtuje i sprečava stičnog čepa prvih nekoliko me‐
propuštanje gasova sagorelog ba‐ tara nakon izlaska iz cijevi nosi
ruta mimo sebe. Tako se iskoristi sačmu u korpici tako se ona tek
snaga barutnih gasova za izbaci‐ poslije napuštanja korpice počinje
vanje projektila kroz cijev puške. postepeno širiti. Osim toga, pred‐
Zato su čepovi pravljeni od nost metka sa korpicom za sačmu
parafina i mašću impregniranog je u tome što se periferna zrna
filca koji je dovoljno čvrst ali i do‐ sačme ne taru o zidu cijevi pa
voljno elastičan, da daje najbolje samim tim i ne deformišu. Tako je
potiske od svih ostalih čepova. Do dobijen metak sa gušćim posipom
skoro se, bez obzira na kvalitet sačme i efikasnijim dometom, a
ovih čepova, na barut ispred čepa samim tim i boljim učinkom na
obavezno stavljao kartonski (pla‐ divljač ili metu.
stični) poklopac, zatim se na čep
ispod sačme stavljao drugi pok‐
lopac da bi se, ako se formira Sačmeno punjenje
metak, kružno zatvarao. Poklopac Poslije čepa se u lovački
se stavljao i na vrh metka preko metak stavlja sačmeno punjenje.
sačme gdje se i upisivala oznaka Sačmu sačinjava određena koli‐
sačme. Naknadna istraživanja su čina olovnih kuglica u zavisnosti
pokazala da na barutno punjenje, od potrebe i vrste divljači za koju
ispred novijih tipova filcanih je namijenjena. Krupnoća sačme
čepova ne treba stavljati poklopac, mora da bude usklađena sa kru‐
iz razloga što filcani čep u pot‐ pnoćom divljači koja se lovi (tj. tje‐
punosti zadovoljava zahtjeve lesnom težinom), kao i sa ot‐
metka. Posljednjih decenija i god‐ pornošću lovljene divljači. Shodno
530 ina primat u proizvodnji municije tome, sačma se pravi u raznim di‐

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
menzijama, počev od prečnika 1,5
pa uglavnom do prečnika 6,2 mm,
mada postoji i krupnija sačma od
preko 7 i 8 mm, ali to su već sku‐
povi pojedinačnih projektila koji,
svaki za sebe, ima dovoljan pre‐
čnik i masu da može da djeluje za‐
sebno na cilj.
Krupnoća sačme se u raznim
zemljama različito obilježava. Sač‐
ma se pravi najčešće od čistog olo‐
va ‐ meka sačma i od olova sa pri‐
mjesama antimona oko 2% i ar‐
sena oko 0,3% ‐ tvrda sačma. Ova
tvrda sačma je povoljnija jer se
prilikom opaljenja manje defor‐
miše a samim tim pravilnije pro‐
stire kroz vazduh što daje bolji
pogodak. Neki proizvođači olovne
sačme istu površinski presvlače
slojem hroma ili bakra što je čini
tvrđom i manje podložnom de‐
formisanju – sve sa željom za što
većom efikasnošću na cilju i učin‐
kom na divljač.
Sačmeno punjenje
Nikola Marković
S obzirom na štetan uticaj
olova po okolinu, posljednjih god‐
ina se u razvijenim zemljama for‐
sira izrada sačme od mekog gvo‐
žđa (čelična sačma), koja je pak
zbog svoje manje specifične te‐
žine, balistički manje efikasna (ali
za razliku od olovne nije toksična,
ne truje tlo i vodu u koju upada.
Manja efikasnost čelične sačme
dovela je do pravljenja sačme od
cinka pa i još nekih teških metala
ali njihova podobnost, odnosno
štetnost, još nije totalno ispitana
pa ni razjašnjena, tako da se jos
uvijek koristi olovna sačma.
Pouzdano balističko pravilo
kaže da je maksimalni domet sač‐
menih zrna, u grubom, onoliko
stotina metara koliko im je mi‐
limetara prečnik.
Sačma od 3 mm prečnika
ima maksimalni domet oko 300
m.
531
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Sačma od 4,5 mm prečnika nom količinom sačme koji se ko‐

ima maksimalni domet do 450 m. ristio za lov ‐ 36 grama za kalibar
Sačma od 8,55 mm preč- 12. Kako su sa ovom municijom
nika ima maksimalni domet oko postizani visoki rezultati Među‐
800 m. narodna streljačka federacija je
nastojala da u ovim disciplinama
Jedinačna zrna imaju domet smanji gramažu količinu sačme na
od preko 1 km na dalje, u zavis‐ 28 grama i na taj način oteža
nosti od kalibra prečnika zrna i takmičaru postizanje visokih re‐
barutnog punjenja. Iz navedenog zultata. Kako se poslije nekoliko
se jasno vidi kolika opasnost pri‐ godina uspostavilo da se i sa 28
jeti okolini ako lovci ne bi pazili grama postižu previsoki rezultati
kuda usmjeravaju svoje hice, čak i Međunarodna streljačka feder‐
iz ovih, što bi se moglo reći, beza‐ acija je za takmičenje u disciplini
zlenih sačmarica. trap smanjila količinu sačme u
metku na svega 24 grama a za
skeet je ostalo 28 grama. Time što
Sportska municija za sač-
se skeet puca sa prečnikom sačme
marice
2 mm a trap sa 2,41mm. U mecima
Sportska municija namijen‐ za trap takmičenje nalazi se kor‐
jena za sportska i streljačka tak‐ pica za sačmu (koncetrator) kako
mičenja kao što su discipline: ske- bi posip sačme bio što gušći i veći.
et, trap i double trap, dugo se up‐
U mecima za skeet takmi‐
ražnjavala metkom sa istovjet‐
čenje se ne nalazi korpica za sač‐
Sportska municija mu već neki od raspršivača sačme‐
nog punjenja sa ciljem da posip
bude što širi od samog izlaska iz
usta cijevi.

532
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

OZNAČAVANJE DIMENZIJA
SAČME U RAZNIM ZEMLJAMA

Označavanje dimenzija sačme u raznim zemljama

Potrebno je naglasiti da i po‐ avno uobičajena i prihvaćena još u

red toga što je navedena oznaka za toku velike Jugoslavije kada je us‐
dimenzije sačme, kod nas je od‐ tanovljen novi standard za obilje‐
533
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

žavanje sačme (JUS H. D4. 120), mare. Naravno, svaka je namijen‐

po kome se krupnoća sačme ug‐ jena za određeni kalibar cijevi pu‐
lavnom označava prečnikom zrna ške iz koje se koristi. Pri tome je
sačme izraženim u milimetrima. kalibar zrna uvijek nešto veći od
kalibra cijevi (polja cijevi), jer je
neophodno da se prilikom opal‐
Kalibri sačmarske muni- jenja košuljica zrna utisne u žlje‐
cije bove kako bi mogla da ih prati
Kako je naprijed već rečeno krećući se kroz cijev. Ovako utis‐
kalibri municije moraju da budu nuto zrno je prinuđeno da prihvati
usklađeni sa kalibrom oružja iz ne samo translatorno kretanje
koga se ispaljuje. U prethodnim zbog potiska sagorelih barutnih
poglavljima smo govorili kako su gasova nego i rotaciono, odnosno
određeni i obilježeni kalibri sač‐ da se okreće oko svoje ose tokom
marskih pušaka i municije. leta. To je razlog zbog čega je i sta‐
bilnost zrna dobra na velikim
Kalibar 12 ima prečnik duše
daljinama pa je samim tim i domet
cijevi 18,2 mm
neuporedivo veći u odnosu na
Kalibar 16 ima prečnik duše pušku sačmaru. Isto tako mu je
cijevi 16,8 mm veća preciznost na samom cilju.
Kalibar 20 ima prečnik duše Kalibar, težina i konstruk-
cijevi 15,7 mm cija zrna
Kalibar 28 ima prečnik duše Kako je rečeno, kalibar zrna
cijevi 13,8 mm je primjeren kalibru puške sa
Kalibar 32 ima prečnik duše olučenim cijevima. Kalibara meta‐
cijevi 12,7 mm ka ima raznih, namijenjenih za
odstrijel različitih vrsta divljači a
Kalibar 36 ima prečnik duše kako su kalibri metka prilagođeni
cijevi 10,2 mm kalibrima cijevi to ih i jedinstveno
Dozvoljena tolerancija iznosi po kalibrima cijevi i nazivamo.
do 0,40mm. Tako možemo navesti samo naj‐
češće upotrebljavane kalibre met‐
ka za puške sa olučenim cijevima
Lovačka municija za oružje bilo da su evropskih ili američkih
sa olučenim cijevima oznaka o čemu je već pisano. 22
Lovačka municija za puške sa Mag.; 22 Hornet; 222 Reming-
olučenim cijevima je mnogo raz‐ ton; 223 Winchester; 22 – 250
novrsnija nego municija za sač‐ Mag.; 5,6x 50 R; 243 Win. ; 6x 70
534
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

R; 6 Rem./Mag.; 6x 62 R Frer; kalibar od 5,6 mm odnosno kali‐

6,5 x 57; 6,5 x 57R; 7 x 57; 7 x 57 bar 222 Remington.
R; 7 x 64; 7 x 65 R; 7 Rem./Mag; Za odstrijel srneće divljači, je‐
308 Win. ; 7,62 x 54 Rus;30-06 lena lopatara, muflona, divokoze,
Spring. ; 30 R Blaser; 300 Win. / minimalan kalibar je 6,5 x 57
Mag.; 8 x 57 IS; 8 x 57 IRS; 8 x ispod 243, odnosno 243 Winches‐
68S; 8 x 75 RS; 9,3 x 62; 9,3 x 64; ter.
9,3 x 74 R; 375 H&H; 458
Win./Mag.; 470nitro expres i dr. Za odstrijel jelena i divljih sv‐
inja je određen kao minimalan ka‐
Kalibar municije se mora pri‐ libar 7 x 57 na gore.
lagoditi divljači koja se lovi. Tako
se najmanji kalibri mogu koristiti Za municiju ispaljenu iz pu‐
samo za najlakšu divljač i to u sk‐ ške sa olučenom cijevi, pored kali‐
ladu sa zakonskim propisima. Za‐ bra jako je značajna i težina zrna
konom o lovstvu predviđen je mi‐ koja mora biti prilagođena težini
nimalni kalibar municije za lov divljači koja se njime lovi. Stoga je
svake vrste divljači. za sitnije primjerke krupne div‐
ljači dovoljno zrno manje težine.
Tako je za odstrijel vuka, ča‐ Npr. za odstrijel srneće divljači,
kala, lisice, određen najmanji lovni vuka, čakala, dovoljna težina zrna

Ponašanje zrna prilikom udarca u tijelo divljači

Izgled metka
535
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
je od svega 3 do 4 grama dok je
npr. za odstrijel divljih svinja i je‐
lena potrebna težina zrna od 10
grama i više. Pored kalibra i težine
zrna za odstrijel krupne divljači
značajna je i konstrukcija samog
zrna. Konstrukcija mora biti takva
da se zrno pravilno rasprskava (u
obliku pečurke), uvećavajući svoj
prvobitni prečnik i do 2,5 puta i da
na kraju ostane što veći procenat
mase zrna u jednom komadu.
Takva je većina savremenih zrna
za kuglare, gotovo u svim kalib‐
rima i težinama zrna.
BALISTIKA
Balistika je nauka koja prou‐
čava ponašanje metka nakon is‐
paljenja, kako u samoj cijevi tako i
poslije izlaska iz cijevi. Zato balis‐
tiku dijelimo na: unutrašnju bal-
istiku, koja se odnosi na pona‐
šanje ispaljenog metka (projek‐
tila) tokom kretanja kroz samu
cijev puške, spoljnu balistiku,
koja se odnosi na ponašanje ispal‐
jenog metka (projektila) tokom
leta kroz vazdušni prostor poslije
izlaska iz cijevi i ciljnu balistiku
o ponašanju metka (projektila)
prilikom udara u cilj.
536
Unutrašnja balistika oružja
sa glatkim cijevima
Sam proces opaljenja metka i
kretanja projektila kroz cijev pu‐
ške je gotovo trenutni proces koji
traje svega 0,0022 dijela sekunde,
pa ga je teško sagledati i zato ga je
potrebno raščlaniti na elemente
kako bi se uočili detalji. Udarcem
udarača ( čekića) na udarnu iglu,
koja udara u kapicu kapisle, sabija
inicijalni eksploziv na nakovanj
kapisle i dolazi do opaljenja inici‐
jalnog eksploziva koji snagom
svog plamena pali barutno pun‐
jenje u metku. Razvijeni gasovi od
gotovo trenutnog sagorijevanja
barutnog punjenja, pod određe‐
nim pritiskom potiskuju čep met‐
ka koji pred sobom potiskuje pro‐
jektil (sačmeno punjenje ili jedi‐
načnu kuglu) u cijev puške i kroz
cijev, uvećavajući brzinu potiski‐
vanja tokom prolaska kroz cijev,
sve do izlaska iz usta cijevi gdje je
brzina potiskivanja najveća. Pro‐
jektil nakon napuštanja cijevi nas‐
tavlja svoju putanju teorijski istom
brzinom, do određene daljine.
S obzirom na barute koji se
koriste u sačmaricama sa gotovo
trenutnim sagorijevanjem, najveći
pritisak barutnih gasova se razvija
još u ležištu metka i on iznosi od
450 do 570 bara, u zavisnosti od
kalibra metka i vrste baruta koji se
koristi. Prosječna brzina kod sač‐

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
menih pušaka se kreće od 330 do
380 m, u zavisnosti od krupnoće
sačme pri standardnom punjenju.
Tokom prolaska kroz cijev sač‐
marice projektil dospijeva preko
konusnog suženja u čok, pri čemu
se periferna zrna sačme sabijaju u
središte snopa i tako stvaraju gu‐
šći i efikasniji snop sa ravnom‐
jernim posipom i boljim učinkom
na cilj. Uprkos manjeg otpora pro‐
jektila u glatkoj cijevi sačmarice i
brzine sagorijevanja baruta u ci‐
jevi, cijev sačmarice mora da bude
dovoljno duga da u njoj sagori cje‐
lokupna količina barutnog pun‐
jenja, samim tim standardi sač‐
marske cijevi moraju biti od 60 do
76 cm.
Unutrašnja balistika oružja
sa olučenim cijevima
Sistem opaljenja metka kod
oružja sa olučenim cijevima je sli‐
čan onome kod sačmarica. Među‐
tim, postoji bitna razlika u prola‐
sku projektila kroz olučenu (žlije‐
bljenu) cijev. Naime, unutra‐šnjost
cijevi je narezana sa 4, 6 i više žl‐
jebova koji zrno vode kroz cijev,
prisiljavajući ga da se rotira, dajući
mu rotaciono kretanje koje će mu
poslije izlaska iz cijevi omogućiti
bolji pravac (stabilizaciju), pa time
i precizniji prolazak do cilja. Oluci
u cijevi zahtijevaju sasvim druge
vrste baruta sa postepenim sago‐
rijevanjem koji će poslije opaljenja
Nikola Marković
intezitet sagorijevanja tokom pro‐
laska kroz cijev postepeno pove‐
ćavati, tako da se i pritisak pos‐
tepeno progresivno povećava, pa
je kod oružja sa olučenim cijevima
pritisak najači na 15 cm od ležišta
metka u duši cijevi, dok je najveća
brzina potisnutog zrna kao kod
sačmare na ustima cijevi. Sagorije‐
vanje baruta u olučenim cijevima
odvija se progresivno kroz cijelu
dužinu cijevi, samim tim i dužina
cijevi mora da bude primjerena
(dovoljno duga), pa je standard u
zavisnosti od kalibra od 50 do 65
cm, kako bi što veći procenat
baruta u cijevi pravilno sagoreo pa
time i predao potpunu energiju
projektilu u samoj cijevi. Pritisci
sagorelih barutnih gasova u oru‐
žju sa olučenim cijevima su mnogo
veći nego kod sačmarica i kreću se
od oko 2700 pa do 3750 i više
bara. Zbog velikog otpora zrna u
olučenoj cijevi i tako visokog pri‐
tiska cijelom dužinom zidovi olu‐
čene cijevi su značajno deblji cije‐
lom svojom dužinom u odnosu na
glatke cijevi sačmarica. Zbog ve‐
likog otpora zrna u prolazu kroz
oluke nastaje habanje materijala,
košuljice zrna (tombaka), koja je
mekša od cijevi pa u olucima cijevi
ostaje sloj skinutog materijala koji
se mora redovno čistiti, zajedno sa
ostacima nesagorelog baruta, ka‐
ko bi se održala željena preciznost
oružja sa olučenim cijevima.
537
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Početna brzina ispaljenog na zemlju (ako prethodno ne uda‐

zrna u ustima cijevi kod olučenih ri u cilj). Zato se dešava da, zbog
cijevi je mnogo veća nego kod sač‐ smanjenja brzine, projektil na ve‐
marica i kreće se od oko 670 pa do likim daljinama gubi mnogo od
1130 i više m/s, kod magnum svoje početne energije pa se može
kalibara. desiti da njegova energija bude
nedovoljna da prostrijeli tijelo div‐
ljači, a time se i gubi smisao ga‐
Spoljna balistika hica iz đanja na mnogo udaljeni cilj.
oružja sa glatkim cijevima Energija projektila ili svakog
Spoljna balistika proučava sačmenog zrna se može jednos‐
ponašanje projektila poslije izlas‐ tavno izračunati pomoću sljedeće
ka iz cijevi do cilja ili pada usljed formule:
gubitka energije, odnosno pon‐ E = 0,0005 puta (masa pro-
ašanje projektila tokom kretanja jektila u gramima) puta (brzina
kroz vazdušni prostor. projektila na kvadrat u met-
Spoljna balistika projektila rima u sekundi), gdje je: E = do‐
po izlasku iz cijevi zavisi od po‐ bijena energija projektila u džu‐
četne brzine projektila, njegove lima.
mase i otpora vazduha. Dakle, energija projektila je
Početna brzina projektila - upravo srazmjerna masi i kvadra‐
po napuštanju cijevi svaki projek‐ tu brzine projektila. Zato energija
til, pa i sačmeno punjenje metka projektila (ili sačmenih zrna) spo‐
sačmarice ima najveću brzinu kre‐ rije opada ako je masa projektila
tanja na ustima cijevi, pa ga iz tog veća, odnosno brže opada ako je
razloga i zovemo početna brzina. masa projektila manja. Isto tako i
Ova brzina bi bila idealna brzina energija opada, opadanjem brzine
kretanja projektila kroz prostor da projektila i to ne upravo srazm‐
ne postoje negativni uticaji otpora jerno brzini, nego srazmjerno kva‐
vazduha kroz koji se projektil dratu brzine.
kreće i privlačenje zemljine teže Dakle, i padom brzine projek‐
(mase projektila). til značajno gubi energiju, tako
Ova dva negativna uticaja do‐ npr. sitna sačma od 2,5 mm pre‐
vode do postepenog smanjenja čnika već na 40 m daljine gubi više
brzine i kretanja projektila kroz od polovine svoje početne ener‐
vazduh, tako da projektil poslije gije.
izvjesnog vremena gubeći brzinu, Zato se pored početne brzine
538 a pod uticajem zemljine teže pada stalno mora voditi računa i o en‐
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

Brzina sačmenih zrna ispaljenih iz cilindrične cijevi sačmarice na raznim

daljinama

ergiji projektila jer je u stvari ona pogotke, već naprotiv, predstav‐

odlučujući faktor za uspješan od‐ ljaju opasnost po okolinu zbog ne‐
strijel divljači. pravilne putanje. Osnovni dio sač‐
menog snopa se izdužuje u obliku
jajeta sa šiljastim dijelom naprijed
Oblik, širina i dužina sač- i nazad. Prednji dio snopa kod pu‐
menog snopa šaka normalnih kalibara ima lovni
Sačmeni snop po izlasku iz ci‐ domet do 45 do 50 m. Prošireni
jevi gubi svoju kompaktnost i širi snop se nakon te daljine lijevkasto
se, što dalje to više, kako u širinu širi sve dok sačmena zrna, zbog
tako i u dužinu. Zrna sačme iz cen‐ svog potpunog gubitka energije,
tralnog dijela sačmenog snopa ne padnu na zemlju. Treba nagla‐
sačuvaće svoj okrugli oblik, pa će siti da je raspored sačme i zrna
prolaskom kroz vazduh trpjeti manje više pravilan samo u os‐
manji otpor i imati pravilniju pu‐ novnom snopu i to idući ka sre‐
tanju. Periferna zrna koja su u dištu snopa pravilnije. Širi lijev‐
dodiru sa zidom cijevi manje ili kasti dio snopa je veoma širok i na
više deformisana, zbog svog ne‐ daljini od 50 m sa sačmom pre‐
pravilnog oblika, a samim tim i ot‐ čnika 3,5 mm, u zavisnosti od čo‐
pora vazduha prolaziće sporije pa ka, dostiže gotovo 4 m širine, dok
će se širiti nepravilno stvarajući je za sitniju sačmu od 2,5 mm ši‐
tako snop u obliku lijevka popr‐ rina snopa na toj daljini preko 5 m.
ilične dužine. Periferna zrna sač‐ Ovo je veoma važno za lovce jer ih
me nemaju pozitivan uticaj na upozorava da se ne smije pucati
539
 Izgled sačmenog snopa na različitim daljinama (1-jezgra snopa, 2-granični
dio snopa, 3-krajnje periferne kuglice)

na divljač koja prolazi blizu nekog puške. Ova brzina, u idealnim

drugog lovca, čak ni na petnaestak uslovima bezvazdušnog prostora i
metara od njih, dok npr. na dalji‐ bez djelovanja privlačne sile
nama od oko 180 m širina sač‐ zemljine teže, bila je jednaka ci‐
menog snopa, sačmenih zrna sa jelom pravolinijskom putanjom
još uvijek dovoljnom energijom da zrna od usta cijevi do cilja. Vaz‐
nekog ozlijedi, dostiže od 60 do 80 dušni prostor i zemljina teža neg‐
m širine. O krajnjem dometu smo ativno utiču na ovu putanju, tako
već govorili, međutim, nije prob‐ da se brzina kretanja zrna poste‐
lematična samo širina snopa sač‐ peno smanjuje a putanja ima iz‐
me nego i njegova dužina koja je gled nesimetrične parabole, sa
veća od širine. Ovo naročito dolazi početkom na ustima cijevi puške i
do izražaja pri gađanju pokretnih sa krajem na mjestu pada zrna na
meta gdje se dešava da divljač zemlju ili udarca u cilj. Visina tje‐
pogodi sam vrh snopa, njegova mena parabole putanje zavisi od
sredina ili kraj. Pri tome se dešava kalibra metka, njegove početne
da divljač bude slabije pogođena brzine, težine zrna, veličine nje‐
nego što je potrebno za uspješan govog poprečnog presjeka i nje‐
odstrijel. govog oblika. Stoga su ovi
parametri od izuzetnog značaja
lovcu za uspješan pogodak. Danas
Spoljna balistika ispalje- svi proizvođači municije na svojim
nog zrna iz oružja sa olučenim proizvodima daju veoma detaljnu
cijevima Tabelu sa balističkim karakteris‐
Spoljna balistika zrna ispalje‐ tikama metka, kako kalibra, tako
nog iz oružja sa olučenom cijevi se težine i modela zrna.
u mnogome razlikuje od spoljne Početna brzina zrna pri
balistike od sačmenog metka. izlasku iz cijevi kod kuglara je
Početna brzina zrna je brz‐ daleko veća nego kod sačmarica i
540 ina zrna po izlasku iz usta cijevi kreće se od oko 600 m/s, pa do
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

1200 m/s kod nekih magnum mora da bude veoma velik, i on se

kalibara. Kako je zrno kompaktno kod kuglara kreće od oko 2800 do
to će, s obzirom na navedenu brz‐ 4100 bara. Iz tog razloga bravl‐
inu, energija biti mnogo veća od jenje kod kuglara mora da bude
energije sačme. Početna energija mnogo sigurnije i jače kako bi iz‐
zrna se u grubom kreće oko 500 držale ovako velike pritiske. Zbog
džula ili približno oko 50 kg/m (1 toga i maksimalni domet zrna is‐
džul = 0,102 kg/m) kod metka 22 paljenog iz kuglare dostiže od
Magnum, pa preko 4000 džula kod 3000 do 5000 metara pa i više
kalibra 30‐06, pa sve do desetak metara (pri povoljnom uglu ele‐
hiljada džula kod metaka težih vacije – kosom hicu). Međutim,
kalibara za lov tropske i krupne domet za lov krupne divljači je
divljači. propisan zakonom o divljači i
Naravno, da bi se postigla lovstvu, za kuglare je daleko manji
navedena brzina i energija, priti‐ i kreće se do 100 m kada se gađa
sak sagorelih barutnih gasova mehaničkim nišanom, a kada se
gađa optičkim nišanom 150 m.

Balistička kriva
541
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

S obzirom na kalibre kuglara i izbor divljači za lov, shodno zakonu, pre-

poruka je da se lovci drže sljedećih savjeta pri izboru kalibara.

542 Razni modeli zrna

 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

Razni modeli zrna

Ciljna balistika ispaljenog

hica iz oružja sa glatkim cije-
vima
Ciljna balistika nam pred‐
stavlja kako se ponaša sačmeno
punjenje, odnosno pojedinačna
zrna sačme prilikom udara u cilj. S
obzirom na brojnost sačmenih
zrna, ona na cilj dejstvuje zaje‐
dnički sa ukupnom energijom svih
zrna koja pogađaju cilj. Međutim,
samo neznatni procenat zrna i Poprečni presjek zrna
snopa pogađa cilj, s tim što su cil‐
jevi koje gađamo sačmarom rela‐ mnogo većeg broja zrna prilikom
tivno malih dimenzija. Tako se pogodaka).
dešava da gađajući siluetu jarebice
u letu na raznim daljinama pogodi Efekat nervnog šoka pri
dva puta veći broj zrna ako ga‐ pogotku divljači stvara se pri‐
đamo sitnom sačmom od 2,5 mm likom pogotka divljači sa više zrna
prečnika u odnosu ako istu ga‐ sačme i biva zbog šoka momen‐
đamo krupnijom sačmom od 3,5 i talno usmrćena. Takav pogodak je
4 mm. Efekat pri lovu sa sitnom veoma efikasan iako sačmena zrna
sačmom biće mnogo bolji jer, bez sa relativno malom energijom us‐
obzira na veću energiju svakog pijevaju da prodru u tijelo divljači.
posebnog zrna krupnije sačme, Gađanje divljači na raznim dalji‐
ukupan zbir energije biće bolji pri nama biće pogođena različitim
gađanju sitnom sačmom (zbog brojem zrna sačme, u zavisnosti
od njene mase i sa, naravno, raz‐ 543
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

ličitom energijom. Divljač pogo‐ prikazani brojevi pogodaka i uku‐

đena na većoj daljini od dozvolje‐ pna energija na raznim daljinama
ne biće pogođena sa nedovoljnim gađanja, sa sačmom od 3,5 mm
brojem zrna sačme, pa će doći do prečnika i puškom kalibra12, u
ranjavanja. U narednoj tabeli su siluetu zeca iz čokirane cijevi.

Daljina gađanja u metrima

Kao što se iz prednjeg vidi, mnogo je efikasniji lov sitne divljači sa sitnijom
sačmom sa mnogo više zrna koja odovara masi divljači, nego sa krupnijom
(sa daleko manjim brojem zrna), tim prije što su efikasne daljine gađanja
od 45 do 50 m.

Balističari su poslije detaljnih ispitivanja došli do teorije koji je minimalan

broj zrna sačme neophodan za momentalno usmrćenje divljači od posljed-
ica nervnog šoka.
Rezultati su sljedeći :

Pri ovakvim uslovima kinetička energija sačmenih zrna koja pogađaju

siluetu gađane divljači biće dovoljna da momentalno usmrti divljač.

Daljina na kojima će ovi uslovi biti ispunjeni zavisi, između ostalog, od vrste
čokova, kalibara puške, količine sačme u metku i položaja tijela divljači u
trenutku pogotka (odnosno od veličine gađane siluete divljači).

544
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

Efikasni domet sačmarica

je daleko ispod maksimalnog do‐ Ciljna balistika ispaljenog
meta i zavisi od: zrna iz oružja sa olučenim cije-
1. kalibra oružja (veći kali‐ vima
bar ima veći domet), Ciljna balistika zrna ispalje‐
2. količine sačme (metak sa nog iz kuglare se u mnogome raz‐
većom količinom sačme ima gušći likuje od sačmarice. Kod kuglara je
posip), uvijek ispaljeno jedno zrno. Pri
3. čoka puške ( uzi čok ima udaru zrna u cilj ono svojom en‐
gušći posip i veći domet), ergijom prodire duboko u tijelo
divljači i deformišući se u obliku
4. veličine siluete tijela pečurke ili pak rasprskavajući se
gađane divljači (efikasniji je po‐ svojim djelovima pravi veću ranu
godak ako je silueta veća). i brže usmrćuje divljač. U novije
Naravno da će silueta divljači vrijeme se prave zrna koja se kon‐
biti manja kada divljač dolazi ili trolisano deformišu, stvarajući
odlazi od lovca pa će i pogoci biti svojim vršnim dijelom pečurku do
teži. Za sačmaricu kalibra 12 i 2,5 puta veću od prvobitnog pre‐
metkom punjenim sačmom od 3,5 čnika zrna. Na taj način stvaraju
mm maksimalni domet na zeca velike prodore kroz tijelo divljači
gađanog bočno (najvećom površi‐ izazivajući jaka unutrašnja kr‐
nom siluete) biće: varenja. Ovakav pogodak u vitalne
organe dolazi do sigurne i brže
smrti divljači. Sama zrna kuglara
su tako konstruisana da omogu‐
ćavaju efektnije usmrćenje divljači
ili bar što kraći bijeg do smrto‐
nosnog pada.

Hidrodinamički efekat

Potrebno je napomenuti da je To je efekat koji postižu izu‐

domet pušaka u kalibru 16 za oko
3 metra manji od kalibra 12, a
kalibru 20 je domet manji za oko
5 m od efikasnog dometa puške
kalibra 12.
zetno brza zrna ispaljena iz kug‐
lara sa brzinom preko 1000 m/s
na ustima cijevi. Pri udaru takvog
zrna u tijelo divljači dolazi do ek‐
splozije tečnog dijela tkiva (slično
pogođenoj konzervi napunjenoj
545
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
Izvađena zrna iz tijela divljači
vodom). Pri ovom efektu, pored
brze smrti pogođene divljači zbog
oštećenja velikih krvnih sudova,
dolazi i do oštećenja šire okoline
pogođenog tkiva tijela divljači.
RUKOVANJE LOVAČKIM
ORUŽJEM
Rukovanje lovačkom puš-
kom prije i poslije lova
Prije i poslije lova sačmarice
se, kao uostalom i sve druge vrste
oružja, moraju držati rasklopljene
(ako ih je moguće rasklopiti) i u
futroli za oružje, da bi je sačuvali
kako od oštećenja tokom trans‐
porta tako i od zloupotreba. Pred
sam lov u lovištu puška se vadi iz
546
futrole ili kofera i sastavlja kako bi
bila spremna za upotrebu. Po za‐
vršetku lova postupak je isti, sač‐
marica se ponovo rasklapa i stav‐
lja u futrolu, te sprema na bezbjed‐
nom mjestu. Cijelo vrijeme prije i
poslije lova, puška se obavezno
drži prazna i opuštenog meha‐
nizma za opaljenje. Po završetku,
puška se kući čisti i podmazuje,
bez obzira da li je pucano ili ne, pa
tek poslije toga stavlja u ormar za
oružje. Ovo je veoma važno prav‐
ilo, jer je veći broj pušaka osjetljiv
na koroziju pa bi u slučaju ne‐
pažnje korozirale i vremenom bi
se pojavila ostećenja koja je teško
sanirati.
Rukovanje lovačkom puš-
kom tokom lova
Kao što je rečeno puška se
pripremi za upotrebu neposredno
pred početak lova i uvijek se nosi
tako da se njome niko ne može
ugroziti, tj. sa cijevima okrenutim
prema gore ili dolje, bez obzira je
li napunjena ili nije. Ukoliko ste
odstrijelili divljač i idete po nju,
pušku treba obavezno isprazniti.
Po prekidu lova, ili kada se lovci

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
okupljaju na jednom mjestu, pu‐
šku obavezno treba otvoriti, bilo
da je u pitanju prelamača ili repe‐
tirka, jedino je bezbjedna kada je
prazna. Nikada pušku ne nositi
tako da su joj cijevi uperene u
druge lovce, bez obzira da li je
prazna ili ne, jer je staro pravilo
da i prazna može da opali.
ODRŽAVANJE LOVAČKOG
ORUŽJA
Oružje je najčešće izrađeno
od kvalitetnih čelika, i to u mnogo
slučajeva od ugljaničkog čelika vi‐
soke mehaničke izdržljivosti. Veo‐
ma je podložno koroziji (izuzima‐
jući najsavremenije čelike oružja
koji su otporni na koroziju). Od‐
mah poslije lova pušku je potre‐
bno prebrisati suvom krpom, kako
cijev tako i ostale djelove, i dobro
nauljati, pa poslije kraćeg vre‐
mena cijevi očistiti od ostataka
gareži i nesagorelih barutnih
gasova i eventualnih naslaga olo‐
va. Poslije dobrog čišćenja, puška
se podmaže kvalitetnim uljem
namijenjenim za oružje i tek tada
stavlja u ormar. Pored ovog oba‐
veznog čišćenja poslije pucanja,
ukoliko često ne idete u lov, oružje
takođe treba očistiti i podmazati.
Oni koji svoje puške, na žalost, ne
čiste jednom u sezoni ne mogu da
očekuju da im oružje bude dugo‐
vječno, bez obzira na kvalitet i
Nikola Marković
proizvođača. Ako su cijevi hromi‐
rane, što je čest slučaj kod savre‐
menih sačmarica, usljed neodrža‐
vanja neće stradati ali zato hoće
drugi djelovi: mehanizam, spoljne
površine, baskula i dr. Cijevi oružja
treba čistiti četkicama koje se
montiraju na šipke i koje treba da
budu približno primjerene prečni‐
cima cijevi koje se čiste, pa se zato
i koriste četkice koje su namijen‐
jene za određeni kalibar sačmare
ili kuglare. Četkice mogu biti od
dlačica ili tekstila, kao i čeličnih i
mesinganih žica koje ne treba
prečesto upotrebljavati kako ne bi
došlo do oštećenja cijevi pa i sloja
hroma, ako je cijev hromirana. Po‐
red četkica, čišćenje cijevi se može
uspješno vršiti pomoću krpica, u
novije vrijeme i filcanih čepova za
određenu vrstu kalibra. Značajno
je da se kompletno oružje, nakon
dobrog detaljnog čišćenja spolja i
iznutra, dobro naulja sprejom na‐
mijenjenim za čišćenje oružja.
ODRŽAVANJE OPTIČKIH
UREĐAJA
Optičke uređaje na oružju,
kao i dvoglede, treba uvijek držati
u suvom stanju, čistih spoljnih
površina stakla, kako bi uvijek bili
spremni za upotrebu. Stakla se
čiste jelenskom kožicom ili me‐
kom krpom namijenjenom za
takvu upotrebu. Pored toga opti‐ 547
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
čki nišan treba uvijek podesiti na
željenu oštrinu prema svom oku.
Dvoglede treba, prije i poslije lova,
nositi u futrolama, a u toku lova
voditi računa o oštećenju prilikom
pada, udara, vlage i sl. To je osnov
da biste ih mogli koristiti dugi niz
godina i s njima uspješno prona‐
laziti i osmatrati divljači.
KORIŠĆENJE LOVAČKOG
ORUŽJA
Gađanje lovačkom puškom
sačmaricom
Lovačkom puškom sačmari‐
com se najčešće gađaju ciljevi u
pokretu (trku ili letu), pa je obuka
lovca za takva gađanja veoma
važna. Moraju se sinhronizovati
svi parametri lovca, od stava i
položaja tijela pri gađanju, pa sve
do određivanja, preticanja i opal‐
jenja. Pri gađanju divljači veoma
su često u pitanju kosi hici, koji su
rezultat kupiranosti terena na
kojem se lovi, što još više komp‐
likuje problematiku gađanja. Tako
će lovac, koji lovi jarebice kamen‐
jarke u planinskim predjelima,
skoro uvijek biti u prilici da puca
koso gore ili koso dolje, u zavis‐
nosti u kom smjeru divljač leti. Ta
vrsta gađanja je sasvim drugačija
u odnosu na gađanje npr. prepe‐
lice u ravničarskim djelovima lo‐
višta. Dešava se da odličan lovac
548
na prepelice ima veoma loše rezul‐
tate u lovu na jarebice kamenjarke
i obrnuto.
Brzo ubacivanje puške u
zgib ramena, stojeći ili za vrije-
me hoda, uz istovremeno upe-
rene cijevi u izabrani cilj, osnov
je tehnike gađanja sačmaricom
statičnih ciljeva.
Ovu vježbu treba bezbroj
puta ponavljati u sobnim uslovima
a potom i na terenu takozvani
(suvi trening). Tek kada posti‐
gnete tu tehniku moći ćete lako da
pogodite željeni cilj. Vježbe gađa‐
nja sačmaricom treba da budu
postepene od uvježbavanja gađa‐
nja nepokretnih ciljeva do vjež‐
banja gađanja pokretnih ciljeva.
Još pri vježbanju nepokretnih cil‐
jeva treba hitro mijenjati položaj
ciljeva, čas sa jedne, čas sa druge
strane, kako bi se poslije duge na‐
porne vježbe svi pokreti nogu,
ruku, tijela, ramena i glave sinhro‐
nizovali toliko da se, prilikom
svakog ubacivanja puške u zgib ra‐
mena, postiže pravilan položaj ci‐
jevi tačno prema cilju. Ove vježbe
treba upražnjavati stalno a pose‐
bno pred početak lovačke sezone.
Pri vježbi iz stojećeg položaja ili
pri hodu uvijek treba nastojati da
je, kod lovca koji gađa sa desnog
ramena, lijeva noga u blagom isko‐
raku, a kod ljevaka obrnuto.

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
Gađanje pokretnih ciljeva
sačmaricom
Pri gađanju pokretnih ciljeva
osnovni elemenat koji se mora
uzeti u obzir je brzina kretanja lo‐
vljene divljači. Naime, pri gađanju
divljači, od momenta opaljenja
puške do momenta stizanja sač‐
menog snopa do cilja, prođe izv‐
jesno vrijeme koje zovemo vrije‐
me leta projektila. Ako je divljač
više udaljena ili je njeno kretanje
brže, sačmeni snop stigne do
divljači sa zakašnjenjem. Ako je
brzina kretanja divljači velika do‐
lazi do potpunog promašaja. Kako
je let sačme mnogo brži od leta
divljači morate uzeti u obzir pret‐
icanje. Ako jarebica leti bočnom
Gađanje pokretnih ciljeva sačmaricom
Nikola Marković
stranom na lovca, brzinom od 20
m/s, na daljini od oko 30 m, ga‐
đana sačmom od 3 mm, sačma će
do jarebice stići za 0,1 s. Za isti
vremenski period, jarebica će
preletjeti čitavih dva metra, što
znači, ako se gađa u momentu
kada je jarebica nanišanjena,
sačma bi stigla sa zakašnjenjem od
čitavih dva metra, to bi bio pro‐
mašaj. Da bi se jarebica pogodila
potrebno je gađati sa preticanjem
na toj daljini od čitavih dva metra.
Dakle, pogoci će zavisiti kako od
daljine i brzine divljači tako i od
brzine ispaljenog sačmenog pun‐
jenja. Zato dajemo srednje vrijed‐
nosti brzine divljači u punom trku
ili letu kao i srednje brzine leta
sačmenog snopa.
549
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Vrijeme leta sačme zavisi od Preticanje = Brzina kre-

brojnih faktora: tanja divljači x vrijeme leta
1.početne brzine sačmenog snopa sačme
2.otpora vazduha (Pr = Vd x t)
3.sile privlačenja zemljine teže. Gdje je Pr = preticanje u
Ako se osvrnemo na našu metrima
najčešće korišćenu sačmu od 3,0
do 3,5 mm prečnika brzina kre‐ Vd = brzina kretanja divljači
tanja iznosi: u m/s
t = vrijeme leta sačme do
divljači u sekundama
Međutim, takvo određivanje
preticanja je dosta komplikovano
i naizgled nerealno, pa se pribje‐
gava praćenju cilja s malim izvla‐
čenjem. Na primjer, pri gađanju
divljači u pokretu puškom treba
pratiti cilj, nišaneći ga u vrh nosa
ili kljuna, ako se kreće bočno u
Iz prednjih tabela uvijek je odnosu na lovca, i prije opaljenja
moguće izračunati preticanje radi pušku izvući nešto ispred cilja i
uspješnijeg pogotka po jednos‐ tada povući okidač ili još jednos‐
tavnoj formuli: tavnije pratiti cilj sa nešto pred-
nosti u odnosu na kljun ili nos i
okinuti ne zaustavljajući pomi-
550

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
jeranje puške u skladu sa kre-
tanjem divljači. Ovaj način bi
mogao i da se preporuči kao naj‐
jednostavniji i najefikasniji. Na
daljinama od 45 metara preticanje
mora biti dvostruko veće od onoga
na 35 metara.
Na daljinama od oko 25
metara preticanje treba da bude
upola manje nego kod daljina od
35 metara.
Pri kretanju divljači koso u
odnosu na položaj lovca, preti‐
canja su upola manja. Kada divljač
bježi pravo od lovca, treba gađati
nešto iznad nje (zeca u uši ili jare‐
bicu iznad).
Kada divljač dolazi ka lovcu
treba gađati nešto ispod divljači,
zeca u prednje šape a jarebicu is‐
pred kljuna. Ipak, pravu mjeru
preticanja lovac će najbolje odred‐
iti sam, na osnovu sopstvene pra‐
kse i kretanja divljači koju gađa.
Gađanje lovačkom puškom
sa olučenim cijevima
Za razliku od sačmarice, koja
od nišanskih elemenata ima samo
prednju mušicu i šinu po kojoj se
nišani, kuglare imaju mehanički
nišan sa mušicom na vrhu (us‐
tima) cijevi i zadnji ispred ležišta
metka. Samo ovo nam govori da je
tehnika gađanja kuglarom bitno
različita u odnosu na gađanje sač‐
maricom. Kuglarom se gađa ug‐
Nikola Marković
lavnom samo krupna divljač i to
najčešće kada stoji (sem rijetkih
izuzetaka kao što su lov na divlje
svinje pogonom i krupni preda‐
tori). Ostalu divljač gađamo samo
u stanju mirovanja ili u sasvim
laganom kretanju. U principu, na
takvu divljač nikada ne treba pu‐
cati kad je u trku, jer su moguća
ranjavanja, te prema tome i gubici.
To je i osnovni razlog što je neo‐
phodno da divljač bude dovoljno
udaljena kako bi je kuglarom
mogli gađati. Takav način gađanja
je definisan zakonom i etičkim ko‐
deksom.
Pri gađanju mehaničkim ni‐
šanima se poklapaju 3 tačke: zad-
nji i prednji i cilj. Da bi to usp‐
ješno mogli da uradimo oko lovca
mora da bude sposobno da izoštri
sve ove tri tačke. Zadnji nišan je
standardno podešen za daljinu
gađanja oko 100 metara. Ponekad
na pušci postoje preklopni nišani
za dvije zadnje pločice, pri čemu je
ova druga obično podešena za
daljinu gađanja na 200 metara. Za
mehanički nišan je ta daljina pre‐
velika i ne treba ga nikada koristiti
za gađanje preko 100 metara. Radi
lakšeg gađanja kod puške kuglare
su ugrađena u mehanizmu po‐
moćna sredstva za lakše i mirnije
okidanje (steher ili sneler). Ovaj
uređaj se, po osmotrenoj divljači,
prethodno pripremi u početnom
položaju da bi, kada dođe vrijeme
okidanja, neznatnom silom kaži‐ 551
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

prsta povukli obaraču, bez opas‐

nosti da će tvrdo okidanje kla‐
sičnog obarača pomjeriti cijev pu‐
ške sa cilja. Pri gađanju mehani‐
čkim nišanom uvijek treba voditi
računa da zadnji nišan bude hori‐
zontalan. Zatim, da mušica u za‐
rezu zadnjeg nišana dopire samo
do gornje njene površine i da se
uvijek nalazi u sredini. Posljednjih
godina, pa i decenija, na kuglara‐
ma se koriste optički nišani koji,
pored izoštravanja samo dvije
tačke, pružaju mogućnost prib‐
ližavanja cilja na polovinu, četvr‐
tinu ili još bliže, sa uveličanjem od
1 – 6 pa sve do 10 – 12 puta. Na‐
jnovije generacije optičkih nišana
su sa varijabilnim (promjenljivim)
uveličanjima, kada na istom niša‐
nu postoji mogućnost podešava‐
nja, uveličanja prema želji i po‐ Mete
trebi lovca. Npr.:
Što je uveličanje veće lovcu će
1-4 x 24 za bliža rastojanja se učiniti da je cilj bliži. Međutim,
i lov divljači u pokretu ili trku, ne treba pretjerivati jer sa uve‐
1,5 – 6 x 42 univerzalni ličanjem (privlačenjem), slika me‐
nišan sa svim mogućnostima, te postaje nemirnija, pa samim tim
ometa uspješno gađanje. Prom‐
3 – 9 x 48 za dalja rasto-
jenljivo uveličanje od 1,5 – 6 puta
janja pri gađanju mirnih ciljeva,
smatra se univerzalnim optičkim
3 – 12 x 56 za ekstremno nišanom, iz razloga što divljač sa
daleka gađanja mirnih ciljeva, 1,5 možete gađati u pokretu a sa 6
6 – 24 x 42 za takmičenje puta na velikim daljinama, kada je
na ekstremno velikim dalji- u stanju mirovanja bočno okre‐
nama. nuta. Sa većim uveličanjima od 6
puta se gađa isključivo sa naslona.
Končanice u optičkom nišanu, po‐
moću kojih se nišani, imamo u više
552
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

tipova a najčešće su krstići, aopaljenja dah na momenat mora

posljednjih godina se sve češćezadržati i tako puška maksimalno
umiriti kako bi pogodak bio što
ugrađuje i svijetleća tačka, koja
precizniji. U bilo kojoj poziciji da
koristi u uslovima lošije vidljivosti.
se nalazi lovac osnov dobrog po‐
gotka je mekano okidanje. Nikada
Položaj strijelca prilikom se obarača ne smije naglo povući.
pucanja
S obzirom da se krupna div‐
ljač kuglarom gađa u većini slu‐ IZBOR ORUŽJA SA GLATKIM
čajeva kada je mirna, to je i razlika CIJEVIMA I MUNICIJA
gađanja kuglarom u odnosu na
sačmaricu. Kuglarom se puca sto‐ Kako stara latinska poslovica
jeći bez naslona ako je divljač bli‐ glasi „De gustibus non est dis‐
zu, a ako i nemamo mogućnost na‐ putandum” („O ukusima se ne
slona bilo bi dobro da lovac koristi diskutuje“), jer bi se neko odlučio,
štap za gađanje, kojim bi se po‐ ne bez razloga, za jednu ili neku
služio kao naslonom ili lovački drugu vrstu oružja. Neko voli lak‐
ruksak koji je takođe dio opreme šu pušku radi lakšeg nošenja i ru‐
u lovu krupne divljači. Ako je drvo kovanja, a nekome je važnije da
u blizini ili neki panj, ili makar sti‐ mu je puška teža. Takođe, neko
jena, lovcu će takođe poslužiti kao više voli bokerice a neko položare,
naslon. Isto će se desiti i na čeki, a ima i onih koji se radije odlučuju
kada će lovac kao naslon koristiti za pumparicu ili poluautomatsku
ogradu čeke ili otvoreni prozor ali pušku.
u svim ovim slučajevima puška se
ne smije direktno nasloniti na tvr‐ Sam ukus lovca je samo jedan
du podlogu. Zato se kao podloga od faktora koji utiču na izbor
naslonu koristi šešir, džemper ili puške, a ima ih još mnogo da ih ne
jakna a najbolje je koristiti ruksak. nabrajamo. Međutim, u uslovima
Samo se tako može očekivati do‐ kakvi su naši ipak je najvažnija
bar pogodak. Ukoliko pušku oslo‐ ponuda na tržištu. Time i otpadaju
nimo na tvrdu podlogu prilikom gotovo svi ostali faktori želja. Ali,
opaljenja će odskočiti i lovac će u ako pretpostavimo da je moguć
većini slučajeva promašiti cilj. Već slobodan izbor, onda bi se lovac
opisani način pripreme puške, pri mogao opredijeliti za pušku koja
gađanju klasičnim nišanima su is‐ mu najviše odgovara. Zato u prin‐
tovjetni kao i kada se gađa opti‐ cipu lovci početnici i oni koji se
čkim nišanima. Bitno je da se prije baš ne snalaze dobro sa lovačkim
553
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

oružjem, treba da se odluče za iz‐ za granulaciju. Pored toga, Za‐

bor puške većeg kalibra, sa više konom o lovstvu je propisano da
sačme, a iskusniji lovci sa više lo‐ se ne smije loviti sa puškama koje
vačkog i streljačkog iskustva, mo‐ sadrže više od 2 sačmarska metka.
gu da se zadovolje i sa lakšim i
kraćim puškama manjih kalibara
sa manje sačmenih zrna. IZBOR ORUŽJA SA
OLUČENIM CIJEVIMA I
Stariji lovci su u svakom MUNICIJA ZA NJEGA
pogledu više obučeni strijelci, koji
uz to nemaju više početnički im‐
perativ da moraju da ulove divljač Izbor oružja sa olučenim cije‐
po svaku cijenu. Takvi lovci su vima mora da bude usklađen sa
kroz praksu već imali puške sa zahtjevima zakonskih potreba ko‐
većim kalibrima ali su kao pravi je određuju minimalne kalibre za
sladokusci više orijentisani na lak‐ pojedine vrste krupne divljači. Za‐
še i ljepše puške a za njih ipak do‐ konodavac je, pored minimalnog
voljno efikasne. Dakle, i tu se svodi kalibra zbog dovoljne energije zr‐
na pomenutu staru latinsku izreku na, propisao i minimalnu težinu
”O ukusima se ne raspravlja”. zrna.
Što se tiče izbora granulacije Pored gornjih ograničenja
sačme za lov pojedinih vrsta treba Zakonom nije dozvoljena upotre‐
se držati sljedećih preporuka: ba korišćenja vojnih pušaka i voj‐
ničke municije sa humanim zr‐
nom, kao i streljačkih pušaka.
Lovcima stoje na raspola‐
ganju više tipova pušaka sa olu‐
čenim (ili kombinovanim cijevi‐
ma). Tu su kuglare, prije svega sa
jednim ili više metaka, karabini
(repetirke) pa i poluautomatski
karabini.
Kuglare ‐ jednocijevne ili dvo‐
cijevne prelamače, bilo sa polo‐
ženim ili vertikalnim rasporedom
cijevi, ili čak trocijevke (drilling)
Za neke druge vrste divljači
sa različitim kalibrima i ‐ kombi‐
treba naći analogiju u odnosu na
novane puške sa jednom ili više
navedene vrste i tako se odlučiti
554
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

Zakonski propisane vrijednosti mniimalnog kalibra i težine zrna u zavisnosti

od vrste lovljene dvljači

Kuglare prelamače

olučenih cijevi bez obzira na nji‐ pogotka, ako se pucalo iz donje ci‐
hov raspored. jevi, ili pada pogotka ako se pucalo
Kuglare prelamače su iz gornje cijevi kod Bok sistema, a
veoma omiljene i posjeduju lakoću kod Hamerlesa uzastopnim pu‐
i ljepotu naročito ako su jednoci‐ canjem pogoci su išli lijevo i desno
jevke. u zavisnosti sa kojom cijevi pu‐
cate, tako da biste imali siguran
Dvocijevne kuglare su do pogodak drugog pucnja iz iste ci‐
skoro imale veoma veliku manu jevi potrebno je sačekati nekoliko
da ako su cijevi čvrsto povezane sekundi da se cijev ohladi. Ta ma‐
cijelom dužinom međusobno, pa na je posljednjih godina otklon‐
su pri uzastopnom pucanju poka‐ jena. Kod renomiranih proizvođa‐
zivale takozvani efekat penjanja ča, kao što su Krieghof, Blaser, 555
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore

Dvocijevne kuglare

Sauer, Mauser i dr., ove puške su Ono što je zajedničko svim

sada tako konstruisane da su im kuglarama je da ih treba koristiti
cijevi sem u samoj glavi gdje su ako je moguće sa optičkim nišan‐
čvrsto povezani ostalim svojim di‐ ima jer se tako postižu bolji i
jelom slobodno ležeće i potpuno kvalitetniji rezultati u lovu.
su nezavisne jedna od druge. A
samim tim uzastopno pucanje više
negativno ne utiče na bespreko‐ STRELJAČKA MUNICIJA
rnu preciznost.
Ova vrsta kuglara prelamača Da bismo u ovoj vrsti sporta
je, pored elegancije i lagana pa ih bili uspješni kao i u drugim, do us‐
mnogi lovci rado koriste bez ob‐ pjeha možemo doći stalnim tren‐
zira na visoku cijenu. inzima koji iziskuju velike psiho‐
Velika prednost ovih višeci‐ fizičke sposobnosti, koncentraciju,
jevnih kuglara prelamača je u brzinu, te ostale elemente koji su
tome što omogućavaju brži uza‐ potrebni da bismo postigli vrhun‐
stopni drugi hitac, bez prethodnog ske rezultate. Uspješnom strijelcu
prepunjavanja čime su izjednače‐ lov divljači predstavlja pravo za‐
ne sa poluautomatskim karabin‐ dovoljstvo i sa lakoćom vrši usp‐
ima. Proizvode se od najmanjeg do ješan odstrijel i ne ranjava divljač.
najvećeg kalibra čak i za krupne
afričke životinje gdje je drugi brzi
hitac često potreban.
556

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
Lovačka strelišta
(Lovno sportska strelišta)
Razlikujemo sljedeće vrste
strelišta:
1. Nepokretne ‐ pokretne mete (si‐
luete životinja) za gađanje kugla‐
rama
2.Strelišta za glinene golubove
(disciplina “Sket” i “trap”)
Za bilo koju vrstu strelišta
morate imati ravnu površinu sa
sigurnosnim nasipom a strelište
mora odgovarati standardima i za‐
htjevima Zakona o oružju i lovu.
Mora biti udaljeno od naseljenih
mjesta i na svojim krajnjim ta‐
čkama vidno označeno kao zona
opasna za šetnju ili rekreaciju.
Strelišta sa nepokretnim i
pokretnim metama se rade za
takmičenja sa karabinom. U gađa‐
nju meta (silueta visoke divljači)
vepra na daljini od 100 m meha‐
ničkim nišanom stojeći bez naslo‐
na i ležeći na daljini 100 i 200 m
optičkim nišanom. Pokretne mete
vepra se gađaju na 50 m daljine,
sve s ciljem što bolje obuke u
rukovanju i gađanju oružjem.
Strelišta za gađanje gli-
nenih golubova
S obzirom da je gađanje gli‐
nenih golubova olimpijska disci‐
plina od 1900 g. takva strelišta za‐
Nikola Marković
htijevaju posebne propise i stan‐
darde. Disciplina Trap, rov gdje
se montiraju mašine za izbaci‐
vanje golubova mora biti u ravni
sa zemljom, dužine 20 m, širine
oko 2 m i dubine 2,20 m. U njemu
se montiraju 15 mašina od kojih, u
zavisnosti od šeme, svaka mora
biti različito podešena. Pista za
strijelce se radi sa 5 pozicija tako
da svaki strijelac ispred sebe ima
po 3 mašine odnosno 3 goluba (li‐
jevi, desni i pravi), od kojih nikada
ne zna koji će na njegovu ko‐
mandu jedna od mašina izbaciti. S
obzirom da strijelac nakon svakog
pucanja mijenja mjesto, tako mu u
toku serije od 25 golubova rijetko
može izaći sa istim pravcem,
uglom i visinom. Mjesta gdje se
nalaze strijelci udaljena su od rova
u koji su smještene mašine 15 m a
veza mašine sa strijelcem je elek‐
tronika povezana mikrofonom
tako da strijelac svojim glasom ak‐
tivira mašinu, odnosno ona izba‐
cuje glinenog goluba u prostor. Da
bi strijelac bio uspješan, mora od
momenta pozivanja goluba opaliti
prvi metak za oko 0,35 s jer je brz‐
ina goluba pri izlazu oko120
km/h. S obzirom da ste udaljeni
od mašina 15 m ako ne opalite
metak za toliki vremenski period
golub će biti suviše daleko tako da
ga nećete pogoditi.
557
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
Skica „trap“ strelišta
Disciplina “skeet” je takođe
olimpijska disciplina koja se zna‐
čajno razlikuje u odnosu na Trap.
Mašine se nalaze u dvije nadze‐
mne kućice u kojima je smještena
po jedna mašina. Pozicije za tak‐
mičare su polukružne a ima ih
osam. Postižu se bolji rezultati
Skica „skeet“ strelišta
558
nego u trapu iz razloga što je lakše
pucati a iz dvije kućice izlaze pot‐
puno isti golubovi sa istim prav‐
cima, samo su termini od trenutka
poziva u odnosu na trap različiti.
Kod trap‐a na glas momentalno
izlijeću, a kod skeet‐a postoji od
poziva određeni vremenski inter‐
val do izlijetanja goluba. Takođe se
razlikuju i puške. Naime, kundak
za trap i skeet su potpuno različiti
kao i dužina cijevi. Za skeet se ko‐
riste cijevi 60‐65 cm a za trap 75‐
76 cm. Takođe, kod skeet‐a su
cijevi prva cilindar, druga če‐
tvrtina čoka, a kod trap‐a tri cetvr‐
tine i pun čok. Kod skeet‐a je zbog
blizine potreban što širi snop
sačme obzirom da se meta gadja
na bliskom rastojanju a kod trap‐
a sto gušći snop zbog veće daljine
mete. Za jednu i drugu disciplinu
se najčešće koriste puške bokerice
kvalitetnijih proizvođača, koje se i
 Nikola Marković
LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE

po svojoj cijeni značajno razlikuju goluba, tako da strijelac tokom

od standardnih lovačkih pušaka. serije od 25 golubova nikada ne
zna pod kojim uglom i visinom će
mu mašina izbaciti goluba. Kod
Double Trap (American Double Trapa golubovi izlijeću
Trap) samo iz dvije srednje mašine koje
Ne mnogo poslije discipline se nalaze po sredini rova i istovre‐
TRAP I SKEET počela se upražnja‐ meno izbacuju dva goluba (razli‐
vati disciplina Double Trap i čitih smjerova), tako da takmičar
(American Trap) u toj disciplini u pripremi zna pod kojim uglom
kao i kod klasičnog trapa strijelci će izletjeti golubovi što je kao dis‐
su udaljeni 15 m od rova. Za ovu ciplinu čini za nijansu lakšom od
disciplinu koristi se isto strelište Trapa. Gađa se istom puškom kao
kao za trap samo je razlika u tome na klasičnom trapu, samo sa ni‐
što na trapu golubove izbacuju 15 jansu manjim čokovima zbog ma‐
mašina i na svakoj je različito po‐ nje brzine i manjeg doleta goluba
dešena visina i ugao izbacivanja i potrebne veće širine sačmenog
snopa.
Lovac
 LOVSTVO
Lovački savez Crne Gore
ODRŽAVANJE I ČUVANJE
LOVAČKOG ORUŽJA
Svaki rekreativac, da ne gov‐
orim o pasioniranim lovcima, sem
opreme za lov mora imati i opre‐
mu za održavanje i čišćenje lova‐
čkog oružja. Cijevi lovačkih pušaka
su zbog kvaliteta čelika u većini
slučajeva neotporne na koroziju i
razne vrste kisjelina koje se talože
u cijevi. Stoga cijevi, kao i ostali
djelovi puške, moramo poslije
svakog lova čistiti adekvatnim
uljima posebno za spolja a pose‐
Lovačko oružje
560
bno za unutra. Na glatkim žlije‐
bljenim cijevima na unutrašnjim
djelovima ostane garež barutnih
gasova, talog od projektila – olova,
stoga ukoliko želimo da takva cijev
bude kvalitetna više decenija mo‐
ramo je čistiti. Glavu (baskulu) ili
zatvarač jednom godišnje moramo
otvoriti radi podmazivanja meha‐
nizama za paljenje i kočenje. Pod‐
mazivanje mehanizma se vrši rije‐
tkim uljima namijenjenim za čiš‐
ćenje i podmazivanje oružja, ne
gustim, i neotpornim na niske
temperature kako ne bi, kod ek‐
stremnih hladnoća, došlo do blo‐
kade mehanizma. Glavu puške,

LOVAČKO ORUŽJE I MUNICIJA I OSNOVI BALISTIKE
ukoliko lovite po kiši, treba i više
puta očistiti tokom sezone, kako
ne bi došlo do korozije. Unutrašn‐
jost cijevi sačmara i karabina se
najbolje čisti spiralnim mesin‐
ganim četkicama koje su meke i ne
habaju unutrašnje zidove cijevi.
Čelične četkice se ne smiju upotre‐
bljavati jer trenjem habaju un‐
utrašnjost cijevi i ostavljaju risove.
Prije upotrebe u lovu, unutrašn‐
jost cijevi treba očistiti od naslage
ulja, kako sačma ili zrno prilikom
izlaska iz cijevi ne bi imali otpor.
Deblji slojevi premaza, posebno
zimi na niskim temperaturama,
prave poteškoće, ne samo u sa‐
mom mehanizmu puške, već i u
Pribor za čišćenje oružja
Nikola Marković
unutrašnjem dijelu cijevi gdje,
ukoliko je deblji sloj ulja ili masti,
može doći do pucanja. Uredno
održavanje i podmazivanje oružja
će omogućiti lovcu ili strijelcu da
ga to oružje kvalitetno služi i više
decenija i da mu rukovanje njime
bude pravo zadovoljstvo. Kod kuće
oružje je najbolje skladištiti u
zaključanom ormaru odvojeno od
municije. Ukoliko ga držite u ko‐
žnim futrolama može doći do ošte‐
ćenja bruna i metalnih djelova iz
razloga što koža u sebi prilikom
štavljenja sadrži određeni proce‐
nat kisjeline.