You are on page 1of 17

Vježbe iz Tehnološkog menadžmenta

Panevropski univerzitet “Aperion”


Milijana Aleksić
Studija slučaja je analiza poslovne situacije
zasnovane na poslovanju stvarne ili izmišljene
organizacije.

Cilj analize studije slučaja je da se student stavi u


položaj menadžera ili savjetnika, koji treba da rješi
neki poslovni problem. Svaki slučaj često ima više
od jednog pravog rješenja ili pouke, zavisno od toga
kako je problem odnosno slučaj postavljen.
Student mora :

odvojiti bitno od nebitnog,

organizovati činjenice u jasno definisan problem,

formulisati moguća rješenja,

odabrati i zastupati određeno rješenje i

dizajnirati implementaciju za to rješenje.


PROBLEMI ILI PITANJA

 Navesti simptome problema i istaći njihove glavne


uzroke npr. šta se dešava u kompaniji, a utiče na
njenu profitabilnost.

 Ako neko nema dovoljno radnog iskustva, moglo


bi se otkriti, na žalost, da se bavi samo
simptomima i sporednim stvarima, zanemarujući
stvarne uzroke problema.
ČINJENICE

 Podrazumjeva "skeniranje" i interpretaciju činjenica


odnosno kratak pregled najznačajnijih problema
koji su identifikovani tokom analize. Probleme
treba rangirati po prioritetima, odnosno kritičnosti
rješavanja.

 Ovaj dio predstavlja plan koraka u rješavanju


problema. Problemi koji su navedeni kasnije se
moraju detaljnije analizirani.
ALTERNATIVNI PRAVCI DJELOVANJA

 Pokušati riješiti probleme – ne sve probleme već se


koncentrisati na nekoliko problema. Predložiti dva
ili tri moguća rješenja za svaki problem, pa je
potrebno svaku od mogućnosti detaljno predstaviti
– koje su prednosti, a koji nedostaci predloženih
rješenja; koja od ponuđenih rešenja mogu lako da
se primjene u praksi i zašto; koja rešenja su
najefikasnija.
 Raspravljati o praktičnim mogućnostima primjene
predloženih rješenja, bez uplitanja teorije.
ODLUKA I RASUĐIVANJE STUDENTA

Definišu se tačni koraci za preduzimanje akcije. Daju


se odgovori na sljedeća pitanja:
1. Koja predložena rješenja treba prihvatiti?
2. Kojim redosljedom prihvatiti prijedloge?
3. Mogu li se usvojiti zasebno ili u kombinaciji sa
drugim prijedlozima?
4. Prijedloge treba opravdati – zbog čega je
odabrano baš to rješenje od svih predloženih?
Potrebno je dati svoje mišljenje zašto bi ovaj
prijedlog riješio definisani problem.
Teoriju treba uključiti u objašnjenje rješenja.
IMPLEMENTACIJA VAŠE ODLUKE

 Definiše se plan kad će se koji korak preduzeti,


po mogućnosti predstaviti tabelarno, ali nije
obavezno. Treba objasniti kako će se sprovesti
predložena rješenja, gdje i ko će biti odgovoran
za njihovu primjenu, kao i kojim redosledom će
rješenja biti implementirana. Prijedlozi za rješenje
problema treba da budu realistični i ostvarivi, a ne
treba zaboraviti ni troškovnu stranu predloženih
rješenja.
Dobro napisan izvještaj treba sadržavati sljedeće
elemente:

1. Uvod- svrha i cilj studije slučaja kao i vrstu slučaja;

2. Sažetak - bi ukratko trebao opisati probleme u koje


nas uvodi slučaj, predloženo rješenje, te logički slijed
koji je vodio datom rješenju;

3. Problem u fokusu - potrebno je prezentovati


centralno pitanje ili problem konkretnog slučaja.
Poželjno je da se o ovome piše na način kojim se
polazi od pretpostavke da osoba ili osobe koje budu
čitale izvještaj nisu upoznate sa slučajem.
4. Alternative - potrebno je prodiskutovati ili
proanalizirati sve releventne alternative rješenja.
Ukratko se trebaju prezentovati ključni argumenti za
i protiv svakog predloženog rješenja. Važno je navesti
sve pretpostavke i uticaje koje je student koristio za
analizu svakog alternativnog rješenja.

5. Zaključak - prezentovati analizu i logički slijed koji je


vodio izboru konkretnog rješenja. Potrebno je osvrnuti
se i prodiskutovati razloge zašto su druga navedena
rješenja slučaja odbačena.

6. Implementacija - pregled plana aktivnosti koji će


čitaoca upoznati sa načinom kako donesenu odluku
sprovesti u djelo.
Priprema usmene prezentacije izvještaja o studiji
slučaja treba uvažavati sljedeće korake:

1. Opis situacije koju tretira dati slučaj.

2. Definisanje problema – prezentovanje ključnog


pitanja ili problema koje tretira dati slučaj.

3. Analiza ključnih alternativnih rješenja za slučaj


- dati koncizan presjek svoje analize relevantnih
rješenja koji se tiču materije slučaja.
4. Zaključak – student treba da opiše logički
slijed koji ga je vodio pri odabiru konačnog
rješenja slučaja. Također je potrebno da student
u svom završnom izlaganju navede razloge koji
su ga opredjelili da druga alternativna rješenja
slučaja odbaci.

5. Implementacija - usmeni izvještaj i uvodi u


redoslijed aktivnosti koje je potrebno sprovesti
da bi odabrano rješenje "zaživilo".
Ne postoji prava i jedinstvena forma izveštaja.
Važno je da izveštaj ne bude konfuzan, da se
dijelovi ne ponavljaju, da su dijelovi organizovani i
da njihov slijed ima smisao.
Preporuke, odnosno predložena rješenja
problema treba da su logično povezana sa
izvršenom analizom.
Rečenice u izvještaju treba da budu jednostavne i
jasne. Istaći sve izvore koji su korišćeni u analizi.

Studije slučaja treba da budu kratke, dobro


struktuirane i sveobuhvatne.
OBIM STUDIJE SLUČAJA

Dužina studije slučaja treba da bude od 8 do 10


kucanih stranica.
Pisanje teksta (veličine slova, numerisanje stranica,
veličina margina, razmak između redova) vrši se u
skladu sa Uputstvom za izradu seminarskog rada.

Broj slajdova, ako se vrši prezentacija studija slučaja


potrebno je planirati za okvirno vrijeme prezentacije
od 10 minuta. Procjenjuje se da za planirano vrijeme
prezentacije moguće je koristiti 5 - 7 slajdova.
Pri izradi rada treba da koristite minimalno 4 izvora:
pored osnovnog udžbenika “Tehnološki
menadžment” prof.dr Vladimira Stojanovića,
obavezna upotreba najmanje još jedne knjige i
druge dodatne literature ( članci, relevantni internet
sajtovi).
Prije predaje i odbrane studije slučaja treba uraditi
završne ispravke teksta i provjeru da li su riječi
gramatički ispravne i jasne.
Studija slučaja mora biti poslana na mail
milijana.s.aleksic@apeiron-edu.eu najkasnije
48h prije odbrane i donesena u pisanoj formi
( ne mora biti ukorićena).
Pri bodovanju slučaja uzima se u obzir:
• kvalitet analize studije slučaja,
• predloženo riješenje tretiranih problema,
• broj alternativnih riješenja,
• kvalitet pisanja izvještaja,
• da li je autor kritički analizirao slučaj,
• da li je autor kvalitetno predložio riješenja i sl.
• da li je izlaganje slučaja izazvalo raspravu i diskusiju,
• da li su studenti Autori studije slučaja uspješno odbranili
svoja predložena rješenja,
• je li uspješno i kvalitetno prezentovan slučaj,
• je li prezentacija sa tehničkog aspekta bila uspješna,
• jesu li prezentatori uspješno govorili i vladali raspravom
i diskusijom.
Milijana Aleksić
Panevropski univerzitet “ Apeiron ”
milijana.s.aleksic@apeiron-edu.eu

You might also like