Milijana Aleksić Studija slučaja je analiza poslovne situacije zasnovane na poslovanju stvarne ili izmišljene organizacije.
Cilj analize studije slučaja je da se student stavi u
položaj menadžera ili savjetnika, koji treba da rješi neki poslovni problem. Svaki slučaj često ima više od jednog pravog rješenja ili pouke, zavisno od toga kako je problem odnosno slučaj postavljen. Student mora :
odvojiti bitno od nebitnog,
organizovati činjenice u jasno definisan problem,
formulisati moguća rješenja,
odabrati i zastupati određeno rješenje i
dizajnirati implementaciju za to rješenje.
PROBLEMI ILI PITANJA
Navesti simptome problema i istaći njihove glavne
uzroke npr. šta se dešava u kompaniji, a utiče na njenu profitabilnost.
Ako neko nema dovoljno radnog iskustva, moglo
bi se otkriti, na žalost, da se bavi samo simptomima i sporednim stvarima, zanemarujući stvarne uzroke problema. ČINJENICE
Podrazumjeva "skeniranje" i interpretaciju činjenica
odnosno kratak pregled najznačajnijih problema koji su identifikovani tokom analize. Probleme treba rangirati po prioritetima, odnosno kritičnosti rješavanja.
Ovaj dio predstavlja plan koraka u rješavanju
problema. Problemi koji su navedeni kasnije se moraju detaljnije analizirani. ALTERNATIVNI PRAVCI DJELOVANJA
Pokušati riješiti probleme – ne sve probleme već se
koncentrisati na nekoliko problema. Predložiti dva ili tri moguća rješenja za svaki problem, pa je potrebno svaku od mogućnosti detaljno predstaviti – koje su prednosti, a koji nedostaci predloženih rješenja; koja od ponuđenih rešenja mogu lako da se primjene u praksi i zašto; koja rešenja su najefikasnija. Raspravljati o praktičnim mogućnostima primjene predloženih rješenja, bez uplitanja teorije. ODLUKA I RASUĐIVANJE STUDENTA
Definišu se tačni koraci za preduzimanje akcije. Daju
se odgovori na sljedeća pitanja: 1. Koja predložena rješenja treba prihvatiti? 2. Kojim redosljedom prihvatiti prijedloge? 3. Mogu li se usvojiti zasebno ili u kombinaciji sa drugim prijedlozima? 4. Prijedloge treba opravdati – zbog čega je odabrano baš to rješenje od svih predloženih? Potrebno je dati svoje mišljenje zašto bi ovaj prijedlog riješio definisani problem. Teoriju treba uključiti u objašnjenje rješenja. IMPLEMENTACIJA VAŠE ODLUKE
Definiše se plan kad će se koji korak preduzeti,
po mogućnosti predstaviti tabelarno, ali nije obavezno. Treba objasniti kako će se sprovesti predložena rješenja, gdje i ko će biti odgovoran za njihovu primjenu, kao i kojim redosledom će rješenja biti implementirana. Prijedlozi za rješenje problema treba da budu realistični i ostvarivi, a ne treba zaboraviti ni troškovnu stranu predloženih rješenja. Dobro napisan izvještaj treba sadržavati sljedeće elemente:
1. Uvod- svrha i cilj studije slučaja kao i vrstu slučaja;
2. Sažetak - bi ukratko trebao opisati probleme u koje
nas uvodi slučaj, predloženo rješenje, te logički slijed koji je vodio datom rješenju;
3. Problem u fokusu - potrebno je prezentovati
centralno pitanje ili problem konkretnog slučaja. Poželjno je da se o ovome piše na način kojim se polazi od pretpostavke da osoba ili osobe koje budu čitale izvještaj nisu upoznate sa slučajem. 4. Alternative - potrebno je prodiskutovati ili proanalizirati sve releventne alternative rješenja. Ukratko se trebaju prezentovati ključni argumenti za i protiv svakog predloženog rješenja. Važno je navesti sve pretpostavke i uticaje koje je student koristio za analizu svakog alternativnog rješenja.
5. Zaključak - prezentovati analizu i logički slijed koji je
vodio izboru konkretnog rješenja. Potrebno je osvrnuti se i prodiskutovati razloge zašto su druga navedena rješenja slučaja odbačena.
6. Implementacija - pregled plana aktivnosti koji će
čitaoca upoznati sa načinom kako donesenu odluku sprovesti u djelo. Priprema usmene prezentacije izvještaja o studiji slučaja treba uvažavati sljedeće korake:
1. Opis situacije koju tretira dati slučaj.
2. Definisanje problema – prezentovanje ključnog
pitanja ili problema koje tretira dati slučaj.
3. Analiza ključnih alternativnih rješenja za slučaj
- dati koncizan presjek svoje analize relevantnih rješenja koji se tiču materije slučaja. 4. Zaključak – student treba da opiše logički slijed koji ga je vodio pri odabiru konačnog rješenja slučaja. Također je potrebno da student u svom završnom izlaganju navede razloge koji su ga opredjelili da druga alternativna rješenja slučaja odbaci.
5. Implementacija - usmeni izvještaj i uvodi u
redoslijed aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi odabrano rješenje "zaživilo". Ne postoji prava i jedinstvena forma izveštaja. Važno je da izveštaj ne bude konfuzan, da se dijelovi ne ponavljaju, da su dijelovi organizovani i da njihov slijed ima smisao. Preporuke, odnosno predložena rješenja problema treba da su logično povezana sa izvršenom analizom. Rečenice u izvještaju treba da budu jednostavne i jasne. Istaći sve izvore koji su korišćeni u analizi.
Studije slučaja treba da budu kratke, dobro
struktuirane i sveobuhvatne. OBIM STUDIJE SLUČAJA
Dužina studije slučaja treba da bude od 8 do 10
kucanih stranica. Pisanje teksta (veličine slova, numerisanje stranica, veličina margina, razmak između redova) vrši se u skladu sa Uputstvom za izradu seminarskog rada.
Broj slajdova, ako se vrši prezentacija studija slučaja
potrebno je planirati za okvirno vrijeme prezentacije od 10 minuta. Procjenjuje se da za planirano vrijeme prezentacije moguće je koristiti 5 - 7 slajdova. Pri izradi rada treba da koristite minimalno 4 izvora: pored osnovnog udžbenika “Tehnološki menadžment” prof.dr Vladimira Stojanovića, obavezna upotreba najmanje još jedne knjige i druge dodatne literature ( članci, relevantni internet sajtovi). Prije predaje i odbrane studije slučaja treba uraditi završne ispravke teksta i provjeru da li su riječi gramatički ispravne i jasne. Studija slučaja mora biti poslana na mail milijana.s.aleksic@apeiron-edu.eu najkasnije 48h prije odbrane i donesena u pisanoj formi ( ne mora biti ukorićena). Pri bodovanju slučaja uzima se u obzir: • kvalitet analize studije slučaja, • predloženo riješenje tretiranih problema, • broj alternativnih riješenja, • kvalitet pisanja izvještaja, • da li je autor kritički analizirao slučaj, • da li je autor kvalitetno predložio riješenja i sl. • da li je izlaganje slučaja izazvalo raspravu i diskusiju, • da li su studenti Autori studije slučaja uspješno odbranili svoja predložena rješenja, • je li uspješno i kvalitetno prezentovan slučaj, • je li prezentacija sa tehničkog aspekta bila uspješna, • jesu li prezentatori uspješno govorili i vladali raspravom i diskusijom. Milijana Aleksić Panevropski univerzitet “ Apeiron ” milijana.s.aleksic@apeiron-edu.eu