Professional Documents
Culture Documents
„Uncanny Valley“ je koncept koji sugerira da humanoidni objekti koji izgledom nesavršeno
imitiraju ljudska bića izazivaju u ljudima osjećaj nelagode, straha i gađenja, a kojeg je prvi
shvatio profesor Masahiro Mori, profesor robotike. Morijeva pretpostavka je da što je robot
izgledom više nalik na ljudsko biće, reakcija na njega je sve pozitivnija, dok se ne dođe do
točke nakon koje reakcija brzo krene pema nelagodi, strahu i gađenju. Ako robot počne manje
ličiti na ljudsko biće, reakcija će se vratiti u pozitivan spektar. Negativna reakcija to je jača i
brže se dogodi, ako se robot miče.
Kod reštkastih nosača treba imati optimizacijsku metodu na temelju heuristike - struktura
treba biti što manje mase i što kruća.
Kod rešetkastih struktura smanjenjem duljine štapa može doći do smanjenja progiba, dok kod
krutog tijela ne.
1
KM 19/20 ITS vol1 – Ćurkijeva fantazija
U prvoj mutaciji evolucijskog algoritma, kod koje se koristi pomak čvorova kao evolucijski
operator, kroz određen broj iteracija duljina elemenata se neznatno smanjila, volumen V se
eksponencijalno smanjio (samim time se i masa smanjila), a podatljivost C se također
eksponencijalno smanjila odnosno krutost se eksponencijalno povećala (C=1/krutost).
Normalnom distribucijom (npr. rezultati testa inteligncije) ne mogu se prikazati svi rezultati
nekog mjerenja pa postoje više raznih distribucija.
2
KM 19/20 ITS vol1 – Ćurkijeva fantazija
Distribucije rijetkih događaja: Poissonova distribucija (npr ozljeda na radu, dobitak na lotu)
Pareto fronta ili multi-objektivna optimizacija služi za optimiranje problema kada se treba
naći kompromis između dva suprotna parametra (npr. parametri su f1=zagađenje automobila i
f2=cijena automobila). Rješenja u Pareto fonti su bolja od svih ostalih tj. sva ostala rješenja su
inferiorna.
3
KM 19/20 ITS vol1 – Ćurkijeva fantazija
Point-to-point gibanje robota je gibanje iz neke početne ili zadane točke u neku drugu točku
proizvoljnim gibanjem robota, odnosno robot sam izračunava optimalnu putanju, što je
najbolja opcija u smislu potrošnje energije, vremena izvršenja radnje i životnog vijeka robota.
Linearno gibanje robota je gibanje iz neke početne ili zadane točke u neku drugu točku po
ravnoj liniji, što sa gore navedenih aspekata nije povoljno.
Konturno gibanje je gibanje robota je gibanje iz neke početne ili zadane točke u neku drugu
točku po unaprijed zadanoj putanji kao što je npr. luk i ovo gibanje se koristi kod npr.
zavarivanja.