Agronomski glasnik br. 6/1987. YU ISSN 0002-1954, UDC 635-1/2 = 862 ALTERNATIVNO POVRCARSTVO* ALTERNATIVE VEGETABLE GARDENING Ruiica Leste uvop EkoloSki pokreti u svijetu i Kod nas sve vige ukazuju na negativne stra. ne intenzivne poljoprivrede uz veliku upotrebu mineralnih gnojiva, sredsta- va za zaétitu bilja i drugih stimulatora, Sve je viSe nitrata i drugih nepozel}- nih jona u podzemnim vodama, a kontrola nitrata u povréu veé je postala rutinska mjera, Ljude sve vie zabrinjavaju pesticidi i njihovo dugoroéno djelovanje na zdravije. To je rodilo razligite sisteme alternativne »bioloskex poljoprivrede i to narogito u povréarstvu i vo¢arstvu. Pojavile su se brojne Publikacije, pa éak i Casopisi (Organic Gardening) prvenstveno namijenjeni propagiranju ovih ideja u proizvodnji povréa u kuénom vrtu. To je popraceno reklamama novih proizvoda éesto problematiéne vrijednosti Razliiti sistemi bazirani na strunom pristupu ovoj problematic! nala- ze svoje prista’e i medu komercijalnim proizvodatima. Tako u 1985. godini u SR Njemacko} veé 1562 gospodarstva primjenjuje neku od tih metoda na ukupno 27.710 ha, a 884% te proizvodnje je u vrtlarstvu, To medutim ini samo 02% od ukupnih poljopriveednih povrsina (Ann. 1986.) Vee i pojedini proizvodati povréa u staklenicima prelaze na sbioloskue proizvodnju (Carra- 41980), Solz (1983) daje prepled 11 sistema i metoda aliernativne proizod- nje voca i povréa njemackih, Svicarskih, francuskih, engleskih i amer autora. Osnovna pretpostavka svih ovih sistema je: — odreavanje plodnosti tla organskom gnojidbom (kompost, zelena gno- jidba) — minimaina obrada tla — uzgoj kultura u plodoredu — zaStita od bolesti i stetnika indirektnim metodama = samo mehanigka borba protiv korova, Pojedini sistemi ukljucuju veéa ili manja odstupanja kao Sto je ograni. éeno koristenje P i K gnojiva, te upotreba sredstava za zastitu bilja na bazi cuis. * Referat_iznesen, na Seminaru o proizvodnji i opskrbi turisti¢kog podrugja povréem | evijecem, 24.1 25. studenog 1886, u Rovinju. 109R, Let; Alternatime porréarst Neki sistemi ukljucuju i razligita gledanja koja potjeéu iz Zen- Budizma i staroperzijske religije — kozmicke utjecaje na biljke, te rokove sjetve i sa- dnje uskladuju s mjeseéevim mijenama, planetama i sazvjeddima, Ovaje éemo prikazati samo dva sistema karakteristiéna za alternativnu proizvodnju povréa: BioloSko-dinami¢ko gospodarenje i Organsko.biolosku poljoprivredu. SISTEMI ALTERNATIVNE PROIZVODNJE POVRCA 1, Biolosko-dinamicko gospodarenje Osnove ovoga sistemia razradio je joS davné’ 1924. godine ivicarac Rue dolf Steiner polazeci od pretpostavke, da je poljoprivredno gospodarstvo cjelina, a njezini dijelovi — tlo, biljka, Zivotinja, Covjek — medusobno se potpomazu u zatvorenom dinamiékom krugu. Glavna su obiljezja ovog sistema kako se danas propagira preko dvije institucije u Svicarskoj i Njemacko} — medusobni utjecaj biljaka (Sirok plodored s leguminozama) — gnojidba kompostom biljnog i Zivotinjskog porijekla uz dodatak raz- Riéitih preparata mincrainog, biljnog i Zivotinjskog porijekka — zelena gnojidba — koristenje biljnih pripravaka (zaitita) — obrada tla vodeéi racuna-o kozmiékim silama — kalendar sjetve prema avijezdama (izdaje se svake godine) — bez herbicida — bez mineralnih gnojiva Proizvodi iz organiziranih gospodarstava koja koriste ovaj sistem pro- daju se u specijlizianom lanca trgovina pod-markom: DEMBTER il HE- ul 2. Organsko-bioloska poljoprivreda Osnivati ovog sistema su dr, H. Miller iz Svicarske i dr P. Rusch iz SR Njematke, Glavna obiljezja sistema mogu se sumirati u lijedeéem: — odrZavanje plodnosti tla kao osnove prinosa s posebnim naglaskom na broj i sastav mikroflore tla, — Hranidba mikroflore tla, — Dodavanje bakterijskog preparata »Symbiflore i braina od starog ka- menja (bazalt, porfir i dr) koje se Koristi i za8tti bilja, — Obrada tla povrSinska s dubokim rahljenjem, — Pokrivanje tla, povrsinsko kompostiranje*, Zelena gnojidba = Gnojidba kompostom od proizvoda gospodarsiva (Stajskignoj, sla- ma, ostali biljni i Zivotinjskih otpaci) — Redovna primjena vapna — reakcija tls, koristi se takoder i patent kalij i Tomas fosfat da se postigne najmanje pH 655, — Mineralna gnojidba bez lakotopivih gnojiva, — Zastita — sredstva na biljnoj osnovi i preparati na bazi Cu i S. Proizvodi iz gospodarstva koja su usvojila ovaj sistem prodaju se pod markom »BIOLAND« . " Sivaranje humusa imitirajuéi prirodu ({umu). Izvan sezone, proizvodnje po- kriva se tlo slojem organskih otpadaka od $—8 cm, a ul vrijeme’ vegetacije metto tanjim, koji sluai kao male. 110Lelie Alterations powcaest Testiranje biolosko-dinamitkog sistema Znanstvena provjera ovih sistema predstavlja mnogostruki izazov. It ke Lindner (1985) prezentira 8godignje rezullate pokusne proizvodnje u upotrebi s konvencionalnom na eksperimentalnoj stanici Auweiler u SR Nje~ maékoj. Kako stanica ne drii stoku, to nije bio u punom smislu biolosko- -dinamicki sistem. Kompost — kao osnova organske gnojidbe pripreman je od slame. Za pripremu komposta koristila se je¢mena i pSeniéna slama:uz odgovarajuée dodatke. Jeémenna slama: Pseniéna slama: 17 velikih bala 250 malih bala 15 kg divog vapna 15 kg 2ivog vapna 500 kg ricinusove prekrupe 500 kg ricinusove prekrupe 100 kg bentonita 100 kg bentonita 450 kg bazaltnog brasna 450 kg bazaltnog bragna 300 kg vapna od alga 300 kg vapna od alga 25 kg ugliene prasine od 35 kg ugljene prasine od bukovog drvets bukovog drveta 30 dt komposta'od Sampinjona 30 dt komposta od sampinjona Kompostne hrpe, zasnovane u veljagi, prebatene su u lipnju uz dodatak Kompostpreparata, a’ kompost je koristen u proljece slijedece godine. Ova- kav kompost je dosta skup. Samo materijal kota:6 DM/dt, pa se trave jefti- nije kombinacije. U tabeli 1 prikazane su karakteristike dobivenog komposta: Tab. 1 ANALIZA KOMPOSTA 15. III, 1984, g/dt Kompost od pH PO, KO Mg TR soi Humus (38) Jeémene slame 7,1 229180 8108149021414 Psenigne slame 73-2340 91300223 Gnojidba za: ‘kupus 500-600 t/ha poriluk i celer 400 dt/ha cikla 250 dt/ha 0d 1978, do 1985. u 4 plodoreda testirana je primjena navedena dva kom- posta u uporedbi s uobitajenom mineralnom gnojidbom (kontrola) za dotiéne kulture. Uzgajane su standardne sorte, a za zelenu gnojidbu Kori8tene su: Ijetma repica, Facelija i ozima raz. U tabeli 2 prikazan je slijed kultura po godinama, a 2vijezdicom je omaéena kultura, koja je gnojena kompostom, ui, Led: Altrnatuno povrsartvo Tab. 2 Plodored u pokusnom projektu Alternativno povréarstvo ore Plodored 7 1 2 3 1978, Li, repica Lj, repica Bob Keij eij poriluk pupéar puptar 1979. poriluk* poriluk* ccikla* 1980. celer* cele: kupust 1981, cikla mrkva facelija endivija 1982, 2elena zelena spinat gnojidba gnojidba celer® 2 poriluk” Kupus® 1983, mrkva cikla rah mah, bob* zimski raz lj Spinat 1984, ssalata faceltia ciklat mrkva upus® poriluk® 1985, cikla Spinat facelija ssalata® Korabica pork celer © * Grojidba kompostom, Kako su navedeni sistemi iskoristavanja djelovali na neke karakieristike la vidi se iz tabele 3. Primjenom komposta pH vrijednost raste prema ne- utralnoj reakciji, % organske tvari s godinama raste, a zalihe fosfora, kalija i magnezija bitno se ne mijenjaju. Tab. 3 Anatize tla (0-30 cm dubine) na parcelama s povréem (srednja vrijednost razliitih kultura w plodoredu) 1978/84. Cok Kompost od Kompost od Jeémene slame péenigne slame Kontrola 1978, 62 64 62 1979, 66 65 65 1980, 69. 69. 65 1981, 69 68. 6a 1983, 70 70 65 1983, " n 67 1984, 72 72 64 Organsk 1978, 16 17 14 narus% 1979 25 22 20 1980, 20 15 16 1981 26 23 2 1982) 24 23 22 198. 23 22 19 1984, 23 24 18 412R, Led: Alternativ poveéarsvo a B zs in : a 3 ae i : oo: i # Gj 3 #3 7 2 Bow. 2 z 8 Fi ee: 5 3 uw : po : a 4 i 5 Prinosi kultura u plodoredu prikazani su u tabeli 4 po godinama. Tab. 4 Prinosi kultura u plodoredu dt/ha Kompost od Kompost od 96 u odnosa Sou Kutlura’ jeémene slame psen. slame Komtrola nq kontrol 1979. la 338 ‘98: 1 198 al 198: 34 1984, m oka SSCS 1981. mrkva as S97 636 =—4 1983. sR 606 657 =0 1984, 504 830 el =0 2 mrkva 565 ou on —8 1980. kupus 433 460 coz —% 1982, 482 396 563 aa 1984, 180 188 398 = 2 kupus 355 348 521 —M4 1979/80. zimski 318 315 370 = oriluk 1982/83. 283 m 316 —a 1984/85, 150 126 107 +2 1131, LeSi: Alterativno powrarstvo 2 2. poriluk 250 2 264 ai 1980. celer 42 461 546 =a 1982, 403, 441 45 +2 o ceeler ey 451 481 =9 1984. rana salata 228 254 410 =a 1985, 254 295 =a 2 salata mI 275 —3 1982. Spinat mB 48 — 50 1985. ait 163 224 = 2 Spinat 202 193, 312 —38 1981, endivija 419 484 an =a (asna) 1981. komoraé 121 132 168 —4 1983, mahune 66 a4 m =4 1983, bob 46 a 0 —4 1983/84. zimski kelj 25 27 38 = a sve kulture 315 335 386 =i (4) $ manjim iznimkama razlike u prinosu po jedinici povrsine prema kon troli su vecinom negativne, Prinos mrkve nije bio mnogo manji, ali je bilo vige sitnijeg korijena, Zapazen je manji napad mrkvine muhe. Kontrolne par- cele gnojene s 120 kg N/ha imale su tamnije i bujnije liSce. Poriluk u jesen- Sko zimskom uzgoju ispotetka je pokazivao makove gladovanja na dusiku, sporiji rast i manju bujnost, ali su bolje ishranjene kpontro!ne parcele jax Ge stradale od zime u II mjesecu. Salata je u potetku rasia sporo zbog po- manjkanja duiika. Gnojidba pripravkom od koprive nije imala efekta. Pro- tiv bolesti koriSteno je porfirno braino, ali je Kontroina parcela tretirana Ronilanom bila mnogo zdravija. Kupus je imao znatno sitnije glavice od kon trole, Kod celera je zapazen veti postoiak udubljenih glava zadebljalog kori- jena, U tabeli § prikazano je povetanje utroSka zivog rada u odnosu. na kon trolu. Kao relativna vrijednost. To se odnosi samo na rad u uzgoju, a ne na pripremi robe za tr2iste. Najveti dio povecanog utroska rada odnosi se na Tehanicko éiséenje od Korova i pripremu Komposta. U kasnijim godinama povecanje se ponesto smanjuje, pronalazenjem efikasnijih nadina rada, 14R, Lelié: Alteration powraestvo Tab, 5 Povecanje utroska zivog rada u wgoju povréa Uiroiak radne Godina Kultura snage sati/ha kontrola = 100 1978. kel} pupéar/poriluk 12 1979. cikla/poriluk’ % 1980. kupus/celer 2 1931. cikla 1D 1981; mrkva a lost, endiviia, 2 1981, -komoraé a iH - t fl t 1982. ‘luk + 5 pont es ie Enpus + a om. caer 3 toe Skin ts 198, ikea ta es Spina th tom, lala +H 198 mamune +4 (98 bob +8 be tel te tout Sika th 133s, eka ta be Salata 3 ioe pus is + X21 kultura Obzirom na ukupne trotkove proizvodnje autorica zakljuéuje da bi pro- favodat sbioloskie proizvedenog povréa morao ostvariti 50% vecu cijeny. U pokusnoj proizvodnji proizvedeno povrée plasirano je na trii8te, a rezultati preraéunani na hektar prikazani su u tabeli 6 po kulturama i godinama. Tako je financijski rezultat po jedinici povrSine i po Kulturi u »biolo8koje proiz- vodnji veoma pozitivan, sve koligine roba nisu uvijek naéle kupea. Postotak trine robe u ukupnom prirodu nije se bitno razlikovao 7. nosno 744 prema kontroli 79,6 — tj. bio je 2a 7,1% manji. Kupac pretpostavija da je bioloski proizvedeno povrée kvalitetnije, Su- marni podaci vise analiza na pojedine komponente kvaliteta prikazani su u tabeli 7. Izrazito je veéa koligina samo vitamina C. Tab. 6 Prihodi DM/ha Kultura 1982. Spinat 198 celer 198. clkla 4036 $3 1982, -kupus 8884+ 210 1983783. poriluk Bois OT 1983. ikl Yoo 1983. mrkva 16286 225 1984, Kelj zimski mm} 80 1984. cikla 07 +65, 1984, mrkva 1585+ 183 X sve kulture 14745 + 109,R, Letts Altemativna povreartvo Sadréaj nitrata u biolotki proizvedenom povréu bio je znatno manji u uporedbi s kontrolom, a to je éini se najveca prednost. (Tabela 8) Tab.7 Karakteristigni sastojei u syjeZem povréu Kompost od slame % prema jecam “pleniea Kontrol "E Prol Suhia war 9% Bm «1262 ~——«at Relativno 1041031104 86 Prinos suhe twart dha 0 9 eT Relativno bie- lanéevine 453 435 6 + 28 Ukupni eteti % 505 508 4h + 023 C vit. mg/100 ¢ MS 483 1 + I Ukupna Kiselita m val/100 g 305 308 3 — 03 Mineral: Na+ 107% © Me+ 21 9 R219 PEt S996 Coy 809 Cl OR 8 Ukus povréa ocjenjivan je panel probama sa 30—50 utesnika. U prosje- ku »bioloski« proizvedeno povrée dobilo je 0,7 vise poena, Od 21 seta uzo- raka 13 ih je dobilo 0,16—2,7 poena vise, a 8 uzoraka 0,02—1,28 poena ma- nje(Poentiranje 110). Negativne ocjene odnose se na vlaznu | hladnu 1984, godinu. Medutim, kada je provedena senzorska analiza u Institutu u Geisen- heimu nisu utvrdene razlike. U tabeli § rezimirani su ukupni rezultati relativnim vrijednostima, Tab. § Sadréaj nitrata mg/kg uw svjetem povre — —— Kompost od slame Jetmene pteniéne kontrola %,Premta Xilisnato povrée 240 264 sa SBT manne PO 8B 116. Legs Alternativno povréarso Tab. 9 Rezultati proizvodnje (Retativng med Inosti w prosicku) kontrola ~ 100) - ozitivno _negativno Prinos 179% manji Udio tréne robe 7% manji Brutto prihod DM/ha 11036 visi Radna snaza 3196 vite Sadréaj NO: Tisnato 5496 ma korienasto 53% manje Vitamin € 169% vise Na temelju ovih istrazivanja autorica zakljuuje slijedese: — Alternativni uzgoj povréa je provediv. — Gubici kroz manje prinose, vedi utroSak ivog rada, nelskoriStene po- vrSine zbog zelene gnojidbe nadoknaduju se visom cijenom proizvo- da. Prodaja lako pokvarljivih roba je éesto u pitanju. — Poticaj za prelazak na alternativno povréarstvo nije cijena proizvoda, nego prvenstveno liéni stav proizvodaéa u odnosu na sistem proizvo. dnje. Prednosti alternativnog povréarstva: — Kvaliteta tla i bolje gospodarenje. — Kroz 8 godina ostvareno je prosjetno povecanje sadraja humusa za 05% ali se veé i to odrazilo na propusnost, laku obradu i manju pokoricu, — U pripremi komposta treba traziti bolja rjeSenja. — U 8godisnjem razdoblju nije bilo vecih teSko¢a u zastiti od bolesti i Stetnika. Tome je sigurno razlog dobar plodored. — Kvaliteta: nesto vise vitamina C, manje nitrata i bolja organolepti¢- ka svojstva. Nedostael: — Nejednoliéno snabdijevanje N — mineraliziranje je ovisno o nizu fak- tora, prvenstveno temperaturi i vlazi, — Rane kulture pokazuju znakove gladovanja N. — Folijarna prihrana juhom od kopriva nije imala efekta. — TeSko¢e u plasmanui proizvoda. Tako postoji veletrgovina tih proizvoda, Eko-zadruge, narotito lako pokvarlfive robe ne mogu se uvijek prodati. Robe koje se mogu lako skladistiti: mrkva, cikla, kupus — manji su problem. Ovaj_nagin proizvodnje moze se preporutiti samo onim prozvodaéima, koji proizvode mogu sami plasirati u neposrednoj okolini. Zbog asortimana preporutivo je udrudivanje vige proizvodaca. U toj proizvodn; cionalniju proizvodnj tradi se dobro znanje i dalje istrazivanje za bolju i ra- 47. Lele: Alternatino povrsarstvo U drugom pokusu u eksperimentalnoj stanici Weilerhof — SR Njemaé- ka od 1979, godine testira se viSe nacina uzgoja povréa, a medu ostalim bio- losko-dinamigki i organsko-bioloski u uporedbi s konvencionalnim uzgojem. U kratkom izvodu (Ann, 1986.) navode se samo neki podaci, U 1984. u kon- vencionalnom wzgoju Spinat je dao 3—4 puta veci prinos od uzgoja uz organ- sku gnojidbu, a pored niskog prinosa Spinat iz »organskoge uzgoja nije za- dovoljavao tréni standard, Medutim koligina nitrata iznosila je samo 3% od ‘onog iz Konvencijalnog uzgoja (1322 mg/kg suhe tvari). Proljetna salata u vorganskome uzgoju sporije je rasla, imala je manju rozetu, glavice su bile rahle i otvorene, ali manje oStecene ‘Botrytisom nego glavice u konvencionalnom uzgoju. Zbog oStecenja od lisnih usiju od ukup- nog prinosa »organskoge uzgoja trénu vrijednost imalo je samo 835%. Ko- 1igina nitrata iznosila je samo 100—200 mg/ kg suhe tvari, a u konvencional- nom uzgoju 769—1072 mg/kg. To je medutim joS uvijek manje od graniéne koligine Koja se smatra prihvatljivom za povrée (3000 mg/kg suhe tvari). Na kineskom kupusu Stete od kupusne muhe i gusjenice pri »bioloskom« uzgoju bile su 60—76% u uporedbi sa 6% u kponvencionalnom wzgoju. U sbioloskome uzgoju pored mehanitkog suzbijanja, bilo je znatno vise korova (209 biljaka/m’) uz veci broj vrsta, u uporedbi s konvencionalnim, gdje se herbicidi redovno primjenjuju (84 biljke/m?). (Od insekticida u »bioloskom« uzgoju Koriste se samo sredstva na bazi Pyrethruma (buhaéa) i Bacillus thurigiensis. Zbog njihovog slabijeg djelo- vanja potrebna je 6e8éa primjena. Bilo bi interesantno saznati i vi8e poda- taka o ovom pokusu, Ideja 0 sbioloskoje proizvodnji u nas ima sve vise zagovornika, ali je u praksi primjenjuju pretezno vrilari amateri, Omahen (1985.). Organizirane Komercijalne proizvodnje povréa na sbioloski« nagin za sada jos nema, kao nj organizirane prodaje. Pitanje da li ima mjesta za takvu proizvodnju u nas, moda ée na¢i od- govor nakon ovog Seminara o proizvodnji i opskrbi turisti¢kog podrucja pc vyréem i cvijecem, U velikim turistickim centrima kao Sto je Poreé, Rovinj Dubrovnik i dr. borave gosti iz evropskih zemalja, gdje povrce i voce iz razl Gitih bio-programa ima stalne kupce. Ponuda menija s povréem i vocem iz sbioloske« proizvodnje poznate marke uz adekvatno visu cijenu mogla bi obo- gatiti naSu ponudu i dati ne8to novo. Turisti&ki radnici mogli bi provesti anketu medu gostima, da li bi Zeljeli takav meni. Ako se pokaze interes koji bi ckonomski opravdao takvu akcij na agronomima je organizacija proizvodnje. Pri tome treba poci od nai uyjeta, Treba izabrati metodu, koja osigurava najmanje gubitke u prinosu i kvaliteti povréa, Za »bioloSku« proizvodnju potrebno je poznavanje i razumijevanje svih procesa u tlu i u biljei pod utjecajem klimatskih faktora. Tu je potrebno ne- prekidno pra¢enje i prilagodavanje razliéitih mjera, kako bi se ostvarila pla- nirana proizvodnja. Na osnovu potrebnih istrazivanja i svih agronomskih ‘manja mogu se razraditi tehnologije pojedinih kultura i Sitavog sistema. Uz vece proizvotine troskove i vecu cijenu proizvoda, koja ukljuéuje i veéi rizik, koristeci znanstvena saznanja i bez »kozmiékih utjecajae moguéa Je »bioloska proizvodnja povréa u drustvenim ili drustveno organiziranim ‘gospodarstvima, ako se nadu kupci koji su to spremni platiti 118R, Legs Alternativo povréarsvo SUMMARY ‘The idea of vegetable production withouth mineral fertilizer and chemical pesticides are ‘discussed, Some systems decling ‘with biological vegetable gar- Eening are reviewed, The results of experimental production trough 8 years in Germany ‘are presented, Advantages and disadvantages of presented system ae iseacd, besides the possibility of aplication inthe sourstie aerea of Yugoslavia. LITERATURA: 1. Ann, 1986: Im Ertrag liegt der konventionelle Anbau vorne, Girtnerbérse und Gartenwelt 85/9/ "390 Gaara, Ez. Bioiogischedynamiseh Gemussbau in Holland, Girtnerbires ind Gartenwelt 86/9/: 92, 1986, Tindner Ulrike: Altehativer Anbau — Alternative im Erwerbsgemuscbau, Ge- Ise 10: 361488 1 Gemune 11412418, 1985, Brnahen, Marjan, Mo) bio-rt pp 112; Zaravljo, Ljubljana, 198. Scitz Fs “Erwcrosgemusebas. aiternaiiv — eine Herausvorderung, Gemuse T6410, 1983 Adresa autora — Author's address Prof, dr Ruvica Lesié Fakultet poljoprivrednih znanosti Simunska 25, $1000 Zagreb 119