atka Izdaje osnivatelj

izlazi tijekom HRVATSKO

πkolske godine Ëasopis za mlade matematiËare MATEMATI»KO
u Ëetiri broja DRU©TVO
Zagreb, BijeniËka 30

SADRÆAJ

»lanci
Ivica GusiÊ, Zemlja u kojoj obitavaju projevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74
Maja MariÊ, LogiËki zadatci i natjecanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77
Jadranka DelaË-Klepac, Malo aritmetike s kamenËiÊima . . . . . . . . . . . . .80
Satja Kurdija, Matematika i roendani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84
Æeljko Buranji, Konstrukcija trokuta pomoÊu polumjera . . . . . . . . . . . . .87
Vlado StoπiÊ, O jednom nestandardnom zadatku . . . . . . . . . . . . . . . . . .89
Æeljko Medveπek, Na vanjskom parkiraliπtu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92
Nikol RadoviÊ, NemoguÊe figure i joπ malo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94
Vladimir Devidé, Parabola i lanËanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98
Povijest
Tanja Soucie, Benoit Mandelbrot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102
Kriæaljke za atkaËe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104
Enigmatka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108
Intervju
Lucija GusiÊ, Miljenko Huzak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110
MatemagiËar
Franka Miriam Brückler, NovËiÊi u rukama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112
Kutak za kreativni trenutak
Mozgalica "25Y" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114
Dokazi bez rijeËi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115
Knjiæevnost
»arolija oblika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116
Natjecanja
Klokan bez granica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .119
Zadatci za atkaËe poËetnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131
Odabrani zadatci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137
RaËunala
Petar MladiniÊ, Rjeπenje nagradnog zadatka broj 48 . . . . . . . . . . . . . .140
Rjeπenja zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141
Kutak za najmlae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .144

atka 14 (2005./2006.) br. 54

ZEMLJA U KOJOJ OBITAVAJU PROJEVI
Ivica GusiÊ, Zagreb

U jednoj staroj knjizi (toËnije, u njezinim æalosnim ostatcima), na koju

sam sluËajno nabasao u hrpi starudije iznesene iz potkrovlja i podruma zagre-
baËkih trokatnica iz 19. stoljeÊa, naiπao sam na dijelove kronike o æivotu biÊa
koji se zovu projevi. UËinilo mi se da ta kronika ima neke veze s mate-
matikom (vi Êete prosuditi jesam li bio u pravu). OdluËio sam je prepriËati
onima kojima bi mogla biti zanimljiva, a to su, po mome sudu, prije svih,
mladi Ëitatelji atke. Iako u kronici nisam naiπao na neπto πto bi vam moglo
biti teπko (ako katkad nekoliko puta zaredom paæljivo Ëitate isti tekst i pritom
razmiπljate, ponekad se posluæite olovkom i papirom, po potrebi zavirite u
neki matematiËki priruËnik ili dobar udæbenik iz geometrije, pogledate πto o
tome ima na prikladnoj Internetskoj stranici, popriËate o toj temi s vrπnjacima
ili neπto starijima, zatraæite pomoÊ uËitelja matematike ili jednostavno
priËekate da proe neko vrijeme pa krenete ispoËetka dok sve stvari ne dou
na svoje mjesto), odluËio sam ”nabaciti” nekoliko napomena koje bi vam
mogle biti od pomoÊi. Naravno, ako netko doe do zakljuËka da je Ëitanje tih
napomena samo gubljenje vremena (πto me ne bi radovalo, ali me ne bi ni
iznenadilo), neka ih preskoËi i odmah prijee na Ëitanje priËe.
Prva skupina napomena odnosi se na ravninu, te toËke i pravce na njoj
(onako kako se uËe u osnovnoj πkoli):
1. Ta je ravnina ravna i proteæe se na sve strane bez kraja.
2. Pravci su takoer ravni i proteæu se na obje strane bez kraja.
3. Kroz svake dvije zadane toËke prolazi toËno jedan pravac.
4. Za dva pravca vrijedi toËno jedna od ovih dviju moguÊnosti:
• pravci se sijeku u jednoj toËki,
• pravci su usporedni (paralelni), tj. nemaju zajedniËkih toËaka.
5. ToËkom izvan pravca prolazi toËno jedan pravac usporedan sa zada-
nim pravcem.
Ima ih joπ, ali za sada se zadræimo na navedenom.
Druga skupina napomena tiËe se moæebitne drukËije geometrije od one
opisane u prvoj skupini. Jeste li se zapitali postoji li zaista neπto πto ima gor-
njih pet svojstava ili je samo rijeË o proizvodu ljudske maπte? Ja do sada takvo
πto nisam vidio, ali dopuπtam da netko drugi jest. Samo mogu upozoriti na
okolnosti koje zaista postoje oko nas i, kako meni izgleda, sliËe na gore nave-
deno. Zamislimo poveÊu kuglu i na njoj mrava. Za tog mrava ravnina je sfera
koja omeuje tu kuglu (mislim da se slaæemo u tome jer mrav zna samo za nju
i samo se po njoj moæe kretati, a kako je malen u usporedbi s kuglom, njezi-
na mu povrπina izgleda ravna). ©to su za mrava pravci?

74 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 To su, sloæit Êete se, takve putanje po sferi po kojima mrav ide bez nagi-
njanja. Po mome miπljenju to su tzv. glavne kruænice, tj. najveÊe moguÊe
kruænice na sferi (v. sl. 1.).
Tim kruænicama srediπte se
poklapa sa srediπtem sfere. Na
slici 2. prikazane su dvije kru-
ænice na sferi (jedna glavna, a
jedna neka druga, manja) koje se
dodiruju u toËki T. Ako prvi
mrav poe iz toËke T po glavnoj
kruænici, on Êe stalno nogama
biti Ëvrsto priljubljen uz tlo.
Meutim, drugi mrav koji krene slika 1. slika 2.
po manjoj kruænici stalno Êe
morati biti nagnut da bi zadræao takvu putanju. SliËno je kad se mi kreÊemo po
povrπini Zemlje. Ako se kreÊemo ravno, znaËi da idemo po glavnoj kruænici.
Takvo se kretanje odvija prirodno. Meutim, ako idemo u krug (tj. po nekoj
manjoj kruænici), trebamo uloæiti dodatni napor da bismo zadræali smjer kretan-
ja (a moæda nam se i zavrti u glavi).
Ako se i niste sloæili s mojim obrazloæenjem, moæemo nastaviti dalje. No, ako
ne prihvaÊate Ëinjenicu da su glavne kruænice pravci na sferi, nego imate neko
drugo miπljenje, onda slobodno prekinite Ëitanje do druge prilike ili sami, na
temelju svoga miπljenja, nastavite priËu. Mi prelazimo na opis zemlje u kojoj,
prema staroj knjizi (odnosno prema onome πto je od nje ostalo), æive projevi.

Zemlja projeva
PriËa kaæe da projevi æive na velikoj polusferi koja pluta na vodi (v. sl. 3.).
Ne znam kako je s vama, ali ja sam, kad sam u knjizi vidio sliËnu ilustraciju,
pomislio da je rijeË o kugli koja je do polovine uronjena u tekuÊinu. Takoer,
prisjetio sam se legende koja kaæe da svijet stoji na leima ogromne kornjaËe
koja pluta beskrajnim oceanom.
No, treba znati da nije rijeË o
obiËnoj polusferi. UoËite na slici
4. toËku A i njoj dijametralno
suprotnu toËku A’ (obje na oba-
li), te oznaËenu polukruænu sta-
zu obalom od A do A’. Kako
sam ja shvatio dio jednog crteæa
iz knjige, projevi mogu biti u
toËki A i iÊi stazom do toËke A’, slika 3. slika 4.
ali u nju nikako ne mogu stupiti
(ni nastaviti dalje polukruæno da bi se opet vratili u A). Ukratko, polovica im je
obale dostupna, dok druga polovica nije. Naæalost, onaj dio knjige u kojemu je

atka 14 (2005./2006.) br. 54 75

 pisalo kako je do toga doπlo, kakva je straπna neman ili kakva zla sila sprijeËila
projeve da dou na zabranjena mjesta, netragom je nestao. Stranice su istrgane
i tu viπe pomoÊi nema. Znam da vas to ljuti, i mene je u poËetku, sve dok mi na
um nije palo da su, moæda, te dragocjene stranice spasile neko promrzlo dijete
ili zgurena starca (moæda propalog grofa) od smrzavanja, dok su veselo pucke-
tale u starom kaminu. Taj nepovratni gubitak
krnji priËu, ali vas uvjeravam da on ne utjeËe
na njenu bit, ne mijenja njenu sræ. Ako netko
od vas zna ili se moæe domisliti istini, javite
mi. Ja bih sada nastavio s izlaganjem onoga
πto znam (tj. πto sam proËitao).
Dakle, projevi æive na takvoj polusferi.
Ako se sjetite uvoda, lako Êete uoËiti slje-
slika 5. deÊe:
a) Njihova je ravnina polusfera u kojoj
æive.
b) Njihovi su pravci glavne polukruænice (polovine glavnih kruænica) koje
poËinju u nekoj toËki njima dostupne obale i idu prema suprotnoj (njima
nedostupnoj), ali je ne mogu nikako doseÊi (sl. 5.). Njima dostupni dio obale
takoer je pravac (jer je glavna polukruænica).

Dakle, svaki od njihovih pravaca ima poËetnu toËku, ali nema zavrπnu.
Kakva je to Ëudna geometrija koju imaju projevi? To Êemo pokuπati istraæi-
ti. Kako se ona zove? To stara knjiga ne govori. Mi Êemo je, u spomen na pro-
jeve, zvati projektivnom geometrijom, a njihovu ravninu projektivnom ravni-
nom. Na poËetku uoËimo neka njezina svojstva:
(I.) Kroz svake dvije zadane toËke prolazi toËno jedan pravac (sl. 6.).
(II.) Svaka dva pravca sijeku se u jednoj toËki (sl. 7.).
Svojstvo (I.) isto je kao kod geometrije iz πkole, meutim svojstvo (II.) nije.
To znaËi da u projektivnoj ravnini nema usporednih pravaca. O tome Êe joπ biti
govora. Sigurno vam se Ëini da
je obalni pravac u ovoj priËi
poseban. I ja se slaæem s vama,
iako se nitko ne moæe suprot-
staviti matematiËarima koji kaæu
da su u projektivnoj ravnini svi
pravci ravnopravni. Oni Ëak
tvrde da dok govorite o pravcima
u projektivnoj ravnini moæete
slika 6. slika 7. misliti na toËke, a dok govorite o
toËkama moæete misliti na
pravce. Bilo kako bilo, projevi obalni pravac zovu beskonaËno dalekim pravcem,
pa Êemo ga i mi tako zvati. Odakle takvo Ëudno ime, saznat Êete u nastavku priËe
u jednom od sljedeÊih brojeva atke.

76 atka 14 (2005./2006.) br. 54

LOGI»KI ZADATCI I NATJECANJA
Maja MariÊ, Zagreb

Na proπlogodiπnjem regionalnom natjecanju iz matematike pojavio se, kao i

nekoliko godina ranije, logiËki zadatak koji se lako moæe rijeπiti integramom. O
rjeπavanju pomoÊu integrama veÊ sam pisala u atkama br. 48, 49 i 50. Kako
biste se πto bolje mogli pripremiti za buduÊa natjecanja, pripremila sam vam
nove zadatke. Neke sam od njih naπla u starim brojevima atke, neki su s na-
tjecanja, a neki posve novi. Slijede redom, od jednostavnijih prema sloæenijma.

1. ProlazeÊi kraj Ëetiri djevojËice: –urice, IvanËice, Ljubice i Ruæice,

nehotice sam napregnula uπi vjerujuÊi da, kao i obiËno, razgovaraju o neËem
zanimljivom. Uspjela sam razabrati da im je tema cvijeÊe i da, zaËudo, omi-
ljeni cvijetak ni jedne od njih nije sadræan u vlastitu imenu, ali ga nosi jedna
od prijateljica. IvanËica i –urica ne vole ruæe (zbog trnja?), a Ruæica ne
oboæava urice i ivanËice.
Pomozite nam otkriti tajnu njihova omiljenog cvijeÊa.
( atka br. 22)

2. Anto, Bela i Cico æive u Zagrebu, Dubrovniku i Varaædinu. Oni imaju

djevojke Ëija su imena: Dora, Elizabeta i Fanika. Znamo samo ovo: Dora voli
DubrovËanina, a Varaædinac ne voli Elizabetu. Cico nije iz Varaædina, a Bela
nije iz Dubrovnika. Bela ne voli Faniku. Tko su parovi i u kojem gradu æive
Anto, Bela i Cico?
( atka br. 12)

3. Trojica prognanika: Alija, Sejo i Ferdo rade kao

traktorist, rudar i brusaË u Danskoj, NjemaËkoj i
Francuskoj. Zna se da Sejo nije rudar, onaj πto radi u
NjemaËkoj je traktorist, Alija nije u Danskoj, a Sejo
nije u NjemaËkoj. Onaj u Danskoj ne brusi niπta i on
je najstariji. ©to rade i gdje su prognanici?
( atka br. 12)

4. Teo, Bruno, Goran i Matej u svojim su gradovi-

ma bili najuspjeπniji na matematiËkom natjecanju. Oni æive u Osijeku, Rijeci,
Splitu i Zagrebu i, osim matematikom, bave se toËno jednim od ova Ëetiri
πporta: plivanjem, skijanjem, nogometom i koπarkom. Kojim se πportom bavi
svaki od njih i u kojem gradu æivi ako je poznato da:
• Goran trenira koπarku.
• Bruno ne æivi ni u Rijeci ni u Zagrebu.
• RijeËanin se bavi nogometom.
• OsjeËanin ne zna ni skijati ni plivati.
• Teo i Bruno ne bave se plivanjem?
(zadatak s Regionalnog natjecanja 2004.)

atka 14 (2005./2006.) br. 54 77

 5. Na boæiÊno jutro, djeca obitelji MatiÊ - Maja, Vedran, Ines i Ivan -
otkrili su darove ispod bora. Darovi su bili medo, auto, lopta i kalkulator,
crvene, plave, zelene i æute boje. Djeca imaju 6, 8, 10 i 12 godina.
Odredite tko je dobio kalkulator i koje boje ako se znaju sljedeÊi podatci:
• Ines je dobila plavi dar.
• Dijete od 10 godina dobilo je crveni dar.
• Dijete koje je dobilo loptu nema starijeg brata.
• Auto nije æut.
• Ivan je dobio loptu.
• Najstarije i namlae dijete su djeËaci.
• Dijete od 10 godina dobilo je medu.
• Ivan nije dobio æuti dar.
( atka br. 40)

6. »etvero mladih glazbenika - Toni, Franica, Nikπa i Katarina - sviraju

bubnjeve, gitaru, violinu i glasovir, imaju 10, 12, 13 i 15 godina, a æive u
Trogiru, ©ibeniku, Dubrovniku i Makarskoj. Koji instrument svira svaki od
njih, koliko ima godina i u kojem gradu æivi ako je poznato sljedeÊe:
• Toni je iz Trogira.
• Mladi glazbenik iz ©ibenika, koji ima 13 godina, svira gitaru.
• Nikπa nema ni 10 ni 12 godina i nije iz Makarske.
• Franica nije ni iz ©ibenika ni iz Makarske i nije najmlaa.
• Najmlai glazbenik svira violinu.
• Franica svira gitaru ili glasovir.
• Bubnjar je najstariji.
• Violinist nije iz Trogira.

7. »etiri prijateljice - Irena, Ema, Monika i Katarina - æive u Osijeku,

Pazinu, Umagu i Splitu, idu u 6.a, 6.b, 7.c i 8.d razred. Najdraæi πkolski pred-
meti su im matematika, engleski jezik, zemljopis i povijest. Otkrijte u kojem
gradu æive, u koji razred idu i koji im je najdraæi predmet ako je poznato da:
• Irena ne æivi u Pazinu. Njezin najdraæi πkolski predmet je matematika.
• Katarina je iz Osijeka i ne ide u 6.a. Njezin najdraæi πkolski predmet je
engleski jezik.
• UËenica iz Splita ide u 7.c i to nije Ema.
• U 6.b je uËenica koja voli povijest i ne æivi u Pazinu.
• Monika ne voli povijest.

8. Ovoga ljeta pet je mladiÊa otputovalo u razliËite europske dræave. Tamo

je svaki od njih kupio kuÊnog ljubimca i dao mu ime. Utvrdi u kojoj je zemlji
koji od njih bio, kojega je kuÊnog ljubimca kupio i kako ga je nazvao.
• Antonio nije iπao u ©vedsku, nije kupio ni maËku ni psa.
• Boris je svom ljubimcu dao ime Piko, a nije kupio ni hrËka ni papigu.
• Josip je bio u Francuskoj, svom ljubimcu nije dao ime ni Miki ni Koko.

78 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 • Ivan nije bio u Irskoj ni u NjemaËkoj, kupio je ribicu koju nije nazvao
Roko.
• Jure nije bio u ©panjolskoj i nije kupio maËku, svog ljubimca nazvao je
Miki.
• Miki nije pas, Njoki je hrËak.
• Iz ©panjolske je stigla ribica.
• Roko je maËka.
• Miki nije ni iz ©vedske ni iz Irske.

9. U putujuÊem cirkusu Ring-ring najomiljenija je toËka programa nastup

pet neobiËnih praπËiÊa. Svaki praπËiÊ ima svog vlasnika (jedan od njih je
Robert) koji ga trenira, hrani i brine se o njemu. PomoÊu sljedeÊih tvrdnji
otkrij ime i prezime vlasnika svakog od praπËiÊa i Ëime ga hrani:
• Rok nije ni Ricov ni Rucov vlasnik, a svog praπËiÊa Ëesto hrani repom.
• Za Roca se brine Renata koja se ne preziva Raπkaj (a svog praπËiÊa hrani
rabarbarom).
• Jednog od praπËiÊa hrane rotkvicom.
• Ruc jako voli svog vlasnika RoæiÊa koji ga hrani rajËicom.
• RenduliÊka hrani svog praπËiÊa radiËem, a ReljkoviÊka se brine o Recu.
• Ni Rafaela, koja svog praπËiÊa hrani rabarbarom, ni Rina ne brinu se o
Racu i ne prezivaju se ni RavliÊ ni RenduliÊ.

10. Petoro djece: Tina, Petra, Ana, Tomislav i Matija Ëitali su πkolsku lek-
tiru, knjigu po vlastitom izboru. Kako imaju razliËite ukuse i interese,
odluËili su se za razliËite autore i djela (jedno od njih je KÊi snijega). Otkrij
odakle su, za kojeg su se autora i djelo odluËili i koliko imaju godina ako
znaπ da:
• Tina nije ni iz Karlovca, ni iz Slavonskog Broda, ni iz Ogulina.
• Tomislav je Ëitao knjigu Julesa Vernea.
• Dijete staro 13 godina Ëitalo je Petnaestogodiπnjeg kapetana.
• Petra, koja je iz Slavonskog Broda, nije Ëitala ni Crnu strijelu ni
Petnaestogodiπnjeg kapetana.
• Dijete koje je Ëitalo Crnu strijelu Roberta Louisa Stevensona æivi u
Bjelovaru.
• Ana ima 15 godina.
• Dijete koje Ëita djelo Jacka Londona ima 11 godina i æivi u Slavonskom
Brodu.
• Dijete iz Siska Ëita Petlju Pavla PavliËiÊa, ima 14 godina, a nije Matija.
• Mark Twain napisao je djelo KraljeviÊ i prosjak; dijete koje ga Ëita ima
12 godina.
• Tomislav nije iz Ogulina.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 79

MALO ARITMETIKE S KAMEN»I∆IMA
Jadranka DelaË-Klepac, Zagreb

Vidjevπi da se ubrzano pakiram za more, moj susjed Baltazar (znate ga veÊ od

prije iz atke) predloæio mi je sljedeÊu zabavu: igru s kamenËiÊima. Odmah
mi je bilo jasno, poznavajuÊi Baltazara, da Êe to biti i viπe od igre. To moæe
biti i pravo malo matematiËko istraæivanje koje moæete provesti i vi igrajuÊi
se s oblutcima (a nitko, pa ni vaπi roditelji, neÊe prepoznati da se vi, zapravo,
bavite matematikom.)
Dakle, Baltazar mi je pokazao kako se od lijepih bijelih oblutaka tvore
poligonski brojevi (o njima je veÊ bilo rijeËi i u jednoj prijaπnjoj atki), uz
napomenu da su takve brojeve istraæivali veÊ i stari Grci. Prisjetimo se i
pogledajmo nekoliko takvih brojeva (prvi red Ëine tzv. trokutasti brojevi,
sljedeÊi su kvadratni, a treÊi red Ëine peterokutni brojevi; naravno da se taj
postupak moæe nastaviti i dalje).

1 3 6 10 15 21

1 4 9 16 25

1 5 12 22 35

Da bismo pojednostavnili posao (ako imamo komadiÊ papira i olovku, a

moæemo pisati i po pijesku), brojeve moæemo oznaËiti novim oznakama:
Trokutasti brojevi:

1 2 3 4 5 6
Kvadratni brojevi:

1 2 3 4 5

Peterokutni brojevi:

1 2 3 4 5

80 atka 14 (2005./2006.) br. 54

ZnaËi, 4 je oznaka za Ëetvrti peterokutni broj koji ima 4 toËkice na jednoj
stranici, a sastoji se od ukupno 22 kamenËiÊa ili toËkice. Unutraπnji broj u
poligonu oznaËava redni broj poligonskog broja, ali ujedno i broj toËkica na
jednoj stranici. Pokuπajmo sada odrediti formule pomoÊu kojih moæemo lako
izraËunati ukupni broj kamenËiÊa-toËkica u odgovarajuÊem poligonskom
broju.
ProuËimo sljedeÊu skicu:

Na slici vidimo da vrijede sljedeÊe formule, zapisane uz pomoÊ novih simbola:

1 + 2 = 2

2 + 3 = 3

Ha, dobili smo neku novu matematiku u kojoj je 1 plus 2 jednako 2!

Pogled na naπe gornje jednakosti upuÊuje nas da bismo ih mogli poopÊiti na:

n + n+1 = n+1

gdje je n bilo koji prirodni broj.

Da bismo se uvjerili u to da je naπa pretpostavka toËna (naravno, uz pomoÊ

kamenËiÊa), sloæimo nekoliko kamenËiÊa ovako:

3$4
1 + 2 + 3 = 2 = 6.
Moæemo zakljuËiti, koristeÊi se formulom za zbroj prvih n prirodnih brojeva
(a koja se pojavljivala u atki nekoliko puta i za koju znamo da vrijedi), a i
gledajuÊi upravo poslagane kamenËiÊe, da je broj kamenËiÊa u trokutastom
broju rednog broja n jednak:
n ^ n + 1h
1 + 2 + 3 + ... + n = 2 .

atka 14 (2005./2006.) br. 54 81

Sada lako moæemo dokazati i da je naπe gornje poopÊenje uistinu toËno.

n + n+1 = n+1

n ^ n + 1h ^ n + 1h^ n + 2h
^ n + 1h , πto je lako provjerititi.
2
Dakle,
2 + 2 =
Pogledajmo sljedeÊu skicu i pokuπajmo na sliËan naËin naËiniti novi
zakljuËak - poopÊenje, koje se nadovezuje na tu skicu:

OËito je da je 1 + 4 = 5, pa to moæemo zapisati kao:

1 + 2 = 2

2 + 3 = 3

(ovu drugu jednakost prvo provjerite sami s kamenËiÊima) i poopÊiti na:

n _1 + n = n

Iz zadnje formule moæemo zakljuËiti da je, ako se svaki peterokutni broj reda
n moæe rastaviti na zbroj od jednog trokutastog reda ^ n - 1h i jednog
kvadratnog broja reda n, broj kamenËiÊa u peterokutnom broju reda n jednak:

^ n - 1h $ n n ^3n - 1h
2 + n2= 2 .

(Ovu formulu provjerite na nekoliko razliËitih sluËajeva uz pomoÊ

kamenËiÊa). To baπ i nije pravi dokaz, ali moæe potvrditi naπu pretpostavku.
Kasnije Êete je lako i dokazati, kada budete znali viπe matematike, preko for-
mula za aritmetiËki niz. Niz koji nam treba nalazi se u priloæenoj tablici na
kraju Ëlanka: 1 + 4 + 7 + 10 + 13 +…, ali to je tema za neku drugu atku.)

Kako je oËito da je broj kamenËiÊa u kvadratnom broju jednak n, moæemo reÊi

da smo nauËili odrediti broj kamenËiÊa i u trokutastom, i u kvadratnom, i u
peterokutnom broju.

82 atka 14 (2005./2006.) br. 54

I za kraj jedan zadatak:
Zadatak. Pokuπajte sada odrediti prvih nekoliko πesterokutnih brojeva, kao i
opÊu formulu za broj toËkica u njima.
Uputa: ProuËite dobro sljedeÊu tablicu i obratite pozornost na razlike meu
brojevima u pojedinim retcima i stupcima:

k-gonal prvi drugi treÊi Ëetvrti peti

3 1 1+2 1+2+3 1+2+3+4 1+2+3+4+5
4 1 1+3 1+3+5 1+3+5+7 1+3+5+7+9
5 1 1+4 1+4+7 1+4+7+10 1+4+7+10+13
6 1 1+5 1+5+9 1+5+9+13 1+5+9+13+17
7 1 1+6 1+6+11 1+6+11+16 1+6+11+16+21
(Rjeπenje: 1, 6, 15, 28, 45, a broj toËkica u πesterokutnom broju reda n jednak je 2n 2 - n .
OpÊenito, za one naprednije, n-ti Ëlan poligonalnog niza je zbroj prvih n Ëlanova aritmetiËkog
niza, kojemu je prvi Ëlan jednak 1, a razlika aritmetiËkog niza je d = k - 2 , pri Ëemu je k broj
vrhova ili stranica naπeg poligona; vidi u tablici.)

Svojim Ëitateljima
i suradnicima
Ëestit BoæiÊ
i sretnu Novu
2006. godinu
æeli
Uredniπtvo atke

atka 14 (2005./2006.) br. 54 83

MATEMATIKA I RO–ENDANI
Satja Kurdija, 8.r., O© Mladost, Zagreb

PromatrajuÊi svakodnevna zbivanja, matematiËar Ëesto nailazi na stvari ili

dogaaje koje æeli analizirati, koje ga potiËu da ih matematiËki razmotri, pre-
cizira i objektivno promotri. Jedan od njegovih motiva je i pitanje jesu li te
stvari ili dogaaji vjerojatni ili nisu.

Tako sam i ja, odjednom (puhnulo mi u glavu), nakon finala proπlogodiπnjeg

Big Brother showa, zapitao sestriËnu: Je li itko od kandidata Big Brothera
slavio roendan dok je bio u kuÊi? Koliko ih je slavilo roendan?

SestriËna Ana mi je odgovorila:

Jest. Saπa, Alen, Valentina i Antonija. Ukupno Ëetvero.
Zatim sam ja, kao matematiËar, zapitao sam sebe: Je li vjerojatno da ih je
Ëetvero slavilo roenedan ili postoji neki vjerojatniji broj roendana unutar
kuÊe?
To sam razmatranje obavio, nadam se, ispravno, a ovdje Êu vam ga pokuπati
prenijeti. No, za poËetak, za "zagrijavanje mozga", rijeπimo zajedno nekoliko
vrlo jednostavnih "zadatËiÊa" vezanih uz roendane i vjerojatnost.

1. Kolika je vjerojatnost da je netko roen 29. veljaËe?

2. Kolika je vjerojatnost da netko roendan slavi 1. sijeËnja?

3. Kolika je vjerojatnost da netko slavi roendan tijekom odreenih 10 dana u

godini (u koje ne ubrajamo 29. veljaËe)?

4. Koliko ta vjerojatnost iznosi za n dana?

Rjeπenja:
1. »etiri godine sadræe ukupno 365 + 365 + 365 + 366 = 1461 dan. U Ëetiri
godine 29. veljaËe nastupa samo jednom, pa vjerojatnost da je netko roen tog
1
datuma iznosi 1461 c 0.0007 = 0.07%

2. Za bilo koji drugi datum (ukljuËujuÊi i 1. sijeËnja) ta je vjerojatnost Ëetiri

puta veÊa jer se svi drugi datumi u Ëetiri godine javljaju Ëetiri puta.
4
Vjerojatnost, dakle, iznosi 1461 . 0.0027 = 0.27%.
4 1 3
Razlika u vjerojatnosti iznosi 1461 - 1461 = 1461 . 0.002 = 0.2%.

3. Analogno prethodnim primjerima, u Ëetiri godine datumi sadræani u

odreenih 10 dana nastupaju ukupno 40 puta. Vjerojatnost, stoga, iznosi

84 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 40
1461 . 0.0274 = 2.74%.
Dakle, za tih 10 dana Ëovjek Êe (statistiËki) imati pribliæno 0.03 roendana.
4n n
4. Kao u prethodnom primjeru, vjerojatnost iznosi 1461 = 365.25 . Ovom
formulom koristit Êemo se i u daljnjim razmatranjima.

Vratimo se naπem zadatku. Najprije sam ga pokuπao rijeπiti "na brzinu" jer
sam smatrao da je vrlo jednostavan. Kandidata je bilo 12, a show je trajao 100
100
dana. Jedan kandidat za to vrijeme ima 365.25 roendana, a njih 12 ima ih 12
1200
puta viπe, tj. 365.25 . 3.29 roendana.

No, kasnije sam uvidio mnoge pogreπke u takvom brzo-

pletom razmiπljanju. Sjetio sam se da su u show naknadno
uπli Vlatka i Æeljko, pa je bilo ukupno 14 kandidata. Potom
sam se sjetio da nisu svi kandidati u kuÊi ostali 100 dana,
nego samo finalisti. Stoga sam zakljuËio da trebam skupi-
ti podatke o tome koliko je koji stanar ostao u kuÊi. Nakon
malo raspitivanja po razredu, skupio sam ih.

Sada se postavlja pitanje kako sve ove podatke objedini-

ti i zamijeniti samo jednim brojem. Tu Êe nam pomoÊi
njihov prosjek ili, matematiËki preciznije reËeno, artimetiËka sredina koju
Êemo dobiti ako zbroj svih podataka podijelimo brojem podataka. U naπem
872 436
sluËaju dobit Êemo 14 = 7 . Prema tome, moæemo reÊi da su svi stanari u

c 7 m
436
436 1744
kuÊi ostali 7 dana. Svaki od njih za to vrijeme ima 365.25 = 10227
roendana (ovaj razlomak je, naæalost, neskrativ!), pa bi njih 14, prema sta-
tistici, za to vrijeme trebalo imati 14 $ c 10227 m . 2.39 roendana!
1744

Postoji li joπ koji naËin da se dobije ovaj rezultat? Postoji, iako je on u naËelu
potpuno isti, samo neπto kraÊi. Mogli smo za svakog kandidata izraËunavati
koliko bi trebao imati roendana za vrijeme svog boravka u kuÊi, pa onda te
brojeve zbrojiti. Dobili bismo ovakav izraz:
14 21 22 100 ^14 + 21 + 22 + ... + 100 h
365.25 + 365.25 + 365.25 + ... + 365.25 = 365.25 .
Kako smo kod raËunanja artimetiËke sredine izraËunali zbroj (14 + 21 + 22 +
872
... + 100) = 872, to Êemo uvrstiti i dobiti 365.25 . 2.39 roendana. Oba
naËina su ista, samo πto smo u prvom zbroj svih dana, tj. 872, dijelili s 14 pa,
nakon dijeljenja s 365.25, izraz opet mnoæili s 14. U drugom smo primjeru
postupak skratili, tj. nismo ni dijelili ni mnoæili s 14.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 85

Prokomentirajmo rezultat i odgovorimo na pitanje postavljeno na samom
poËetku: jesu li Ëetiri roendana u kuÊi vjerojatna ili nisu?

Odgovor je jednostavan: nisu! Odakle Ëetiri roendana kad bi ih, prema sta-
tistiËkoj analizi, trebalo biti 2.39 πto, ako zaokruæimo na cijeli broj, iznosi dva
roendana? Rezultat je nevjerojatan, protivi se intuiciji! Da sam procjenjivao
broj roendana unutar kuÊe, izrekao bih brojku Ëetiri ili pet, ali sigurno ne dva.
Ali rezultat je ipak ispravan, ma koliko se mi tome protivili. ©toviπe, unutar
kuÊe moglo je biti i 14 roendana. ©to bismo tek onda rekli?

I πto na kraju zakljuËujemo? ZakljuËujemo da nas statistika vara! Evo,

pokazali smo to i na jednom konkretnom, istinitom primjeru. Nismo dobili
baπ niπta od ove analize, niti Êemo πto dobiti za neki drugi dogaaj. Moæda Êe
se u nekom drugom sluËaju najvjerojatniji rezultat, dobiven matematiËkim
postupkom, poklapati sa stvarnim rezultatom, ali opet - πto dobivamo?
HoÊemo li ikad ovakve analize moÊi primijeniti u praktiËnom æivotu, a da to
ne bude samo gruba procjena nekog dogaaja, πto uglavnom nikome ne treba?

Odgovor je vrlo jednostavan - neÊemo! U matematici posto-

je stvari koje nam Ëesto trebaju u praktiËnom æivotu, ali je
znatno viπe stvari (primjer je i ovo razmatranje!) koje nam
ne trebaju nikada ili nam trebaju vrlo, vrlo rijetko. Pa πto Êe
onda matematiËarima ovakvo nepotrebno razbijanje glave?

MatematiËar (u ovom sluËaju ja) Êe odgovoriti: To nije razbi-

janje glave, nego radosno razmiπljanje, s ciljem dolaska do
odgovora na neko pitanje koje je Ëesto vrlo zanimljivo pa nas
i odgovor zanima. Nadalje, mogli smo uoËiti da stvarni do-
gaaj nije slijedio statistiku, nego je iπao "po svome", onako
kako mu se je prohtjelo. Nije sluπao Vjerojatnost, nego
SluËajnost ili Nepredvidivost.
Matematika (barem nama matematiËarima) sluæi kao kljuË za bijeg iz svijeta
nepredvidivosti i nepravilnosti (koji takoer ima svoju Ëar) u svijet
matematiËkog savrπenstva, u platonovski svijet ideja, gdje je sve savrπeno
pravilno i ispravno. Tamo bi, u naπem sluËaju, u BB kuÊi bilo toËno 2.3874...
roendana, kako smo i izraËunali, jer smo upravo bili u tom svijetu! Ali, i
tamo nam nakon nekog vremena moæe postati dosadno, pa se opet rado
vraÊamo u naπ "sluËajni" svijet vjeËne, nedokuËive igre.

I za kraj, joπ jedna matematiËka zanimljivost: kad smo pogreπno raËunali, uzima-
juÊi u obzir da su svi u kuÊi ostali 100 dana, dobili smo (zaokruæen na dvije deci-
male) rezultat 3.29. Usporedite to s ispravnim rezultatom (takoer zaokruæenim na
dvije decimale), 2.39, i prosudite: nisu li ove dvije brojke vrlo "sliËne"?

86 atka 14 (2005./2006.) br. 54

KONSTRUKCIJA TROKUTA POMO∆U POLUMJERA
Æeljko Buranji, Zagreb

Pod pojmom konstrukcije smatra se konstrukcija ravnalom i πestarom.

Problem konstruiranja ravnalom i πestarom nastao je u starogrËkoj matemati-
ci, u 5. stoljeÊu prije Krista, unutar geometrije, prve matematiËke discipline
koja je aksiomatizirana.
NajËeπÊe su one konstrukcije trokuta kada su mu poznata tri elementa.
Osnovne konstrukcije trokuta dio su nastavnog programa osnovnoπkolske
matematike.
Neke druge konstrukcije trokuta mogli ste upoznati kroz Ëlanke objavljene u
atki, od 23. do 28. broja.
U ovom Ëlanku jedan od tri zadana elementa je polumjer opisane
kruænice trokuta. Podsjetimo se da svaki trokut ima opisanu kruænicu, a njezi-
no srediπte je sjeciπte simetrala stranica trokuta.

Primjer 1. Konstruirajmo trokut ako je

C
zadano r, a, b.

Analiza. U trokutima BCS i CAS poznate su

duljine svih triju stranica, pa se oni mogu a
b r
konstruirati, pri Ëemu je CS zajedniËka
stranica tih trokuta. r
r S
B
Konstrukcija. 1. Konstruirajmo duæinu BC .
A
2. k1_ B, r i + k 2 _C, r i = # S, S'- .
3. k _ S, r i + k 3 _C, b i = # A1 , A 2 - .
Trokuti A1 BC i A 2 BC rjeπenja su
zadatka. Napomenimo da 3. korak kon-
strukcije moæemo provesti koristeÊi toËku
S' umjesto toËke S. No, trokuti koji se C S'
tako dobiju sukladni su trokutima A1 BC
k
i A 2 BC pa nemaju utjecaj na broj
rjeπenja.

Rasprava. Za a > 0, b > 0, r > 0 zadatak B

ima dva rjeπenja ako je a < 2r i b < 2r, A1 S
odnosno jedno rjeπenje ako je ili a = 2r, b
< 2r ili b = 2r, a < 2r. Za a $ 2r i
A2
b $ 2r zadatak nema rjeπenje.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 87

 Primjer 2. Konstruirajmo trokut ako je zadano r, c, v c .

C p Analiza. U trokutu ABS poznate su duljine svih triju

stranica, pa se on moæe konstruirati. Vrh C je presjek
k kruænice k(S, r) i pravca p usporednog AB i udaljenog
vc od AB za v c .

S r Konstrukcija. 1. Konstruirajmo duæinu

r
A B AB, AB = c.
c
2. k1_ A, r i + k 2 _ B, r i = # S, S'- .
3. Konstruirajmo pravce p1 i p 2 usporedne s AB i
udaljene od AB za v c .
4. k _ S, r i + p1 = # C 1 , C 2 -, k _ S, r i + p 2 = # C 3 , C 4 - .

Trokuti ABC 1 i ABC 2 su meusobno sukladni, kao i

trokuti i ABC 3 i ABC 4. Napomenimo da 4. korak
k moæemo provesti koristeÊi toËku S' umjesto toËke S.
No, trokuti koji se tako dobiju sukladni su prije nave-
denima pa nemaju utjecaj na broj rjeπenja.
S
p1 Rasprava. Za r > 0, c > 0, v c > 0, c < 2r zadatak
C2 C1 2

A
B ima dva rjeπenja ako je v c # r - r 2 - b 2c l ,
p2
C3 C4 odnosno jedno rjeπenje ako je
2 2
S' r - r 2 - b 2c l < v c # r + r 2 - b 2c l . Za
r > 0, c > 0, v c > 0, c = 2r zadatak ima jedno
rjeπenje ako je v c # r. InaËe zadatak nema rjeπenja.

Zadatak.
Konstruirajte trokut ako je zadano

1. r, b, t b ,
2. r, c, v a ,
3. r, a, b,
4. r, a, a.

88 atka 14 (2005./2006.) br. 54

O JEDNOM NESTANDARDNOM ZADATKU
Vlado StoπiÊ, Zagreb

Nije rijedak sluËaj da se na natjecanju iz matematike pojave i nestandardni

zadatci. Tada se uËenici, ne poznavajuÊi dovoljno matematiËku teoriju, sna-
laze na sve moguÊe i nemoguÊe naËine.
Priprema uËenika za natjecanje uglavnom se svodi na to da uËenici rijeπe
odreeni broj zadataka. Meutim, vrlo se malo s uËenicima radi na upozna-
vanju i primjeni raznih pravila, pouËaka, algoritama.
Na regionalnom natjecanju iz matematike odræanom 20. svibnja 2005. godine,
uËenicima VI. razreda osnovne πkole postavljen je ovaj zadatak:

Zadatak. Odredite prirodne brojeve x, y, z tako da je toËna jednakost

61 1
16 = 3 + x + 1
1
y+ z

Rjeπavanje ovog zadatka svodi se na primjenu Euklidova algoritma*.

Euklidov algoritam je niz uzastopnih dijeljenja koje izvodimo pri odreivanju

najveÊeg zajedniËkog djelitelja dvaju brojeva.

Objasnimo: Neka su a i b dva prirodna broja, pri Ëemu je a $ b . Tada vrijedi

jednakost a = b $ q1 + r1 , pri Ëemu je q1 koliËnik, a r1 ostatak dijeljenja broja
a s b. Odredimo koliËnik brojeva b i r1, tj. b = r1 $ q 2 + r2. NastavljajuÊi ovaj
postupak dijeljenja dobivamo niz jednakosti:
a = b $ q1 + r1 , 0 # r1 < b
b = r1 $ q 2 + r2 , 0 # r2 < r1
r1 = r2 $ q 3 + r3 , 0 # r3 < r2
r2 = r3 $ q 4 + r4 , 0 # r4 < r3
...
rn - 2 = rn - 1 $ q n + rn , 0 # rn < rn - 1
rn - 1 = rn $ q n + 1 + rn + 1 , rn + 1 = 0.
Za ovakav niz jednakosti kaæemo da je sastavljen prema Euklidovu algorit-
mu. OËito da ostatci dijeljenja, tj. brojevi r1 , r2 , r3 , ..., bivaju sve manji, a to
znaËi da Êe ovaj postupak dijeljenja sigurno zavrπiti nakon odreenog broja
uzastopnih dijeljenja. RabeÊi ovaj postupak moæemo odrediti najveÊi zajed-
niËki djelitelj brojeva a i b.

* Euklid je starogrËki matematiËar koji je æivio od oko 330. do oko 275. godine prije Krista.
Algoritam je postupak za sustavno rjeπavanje odreene skupine matematiËkih problema.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 89

Iz jednakosti a = b $ q + r, a prema pouËku o djeljivosti zbroja, slijedi da je
D(a, b) = D(b, r).
Sam Euklidov algoritam moæemo opisati ovako:
Ako imamo dva broja, a i b, pri Ëemu je a > b > 0, onda dijeljenjem broja a s
b dobivamo ostatak r1 _ 0 # r1 < b i . Zatim dijelimo broj b s r1 i dobivamo
ostatak r2 _ 0 # r2 < r1i . Nakon toga dijelimo r1 s r2 i dobivamo ostatak
r3 _ 0 # r3 < r2 i, itd., sve dok ne dobijemo da je ostatak rn - 1 djeljiv s ostatkom
rn , tj. rn + 1 = 0. Posljednji ostatak rn koji nije jednak nuli jest D(a, b).
Zato vrijede ove jednakosti,
rn = D _ rn , rn - 1i = D _ rn - 1 , rn - 2 i = ...
= D _ r2 , r1i = D _ r1 , b i = D _ a, b i,
tj. rn = D _ a, b i .
Primjer. Primjenom Euklidova algoritma odredimo najveÊi zajedniËki
djelitelj brojeva 715 i 168 .
Rjeπenje. Primjenom Euklidova algoritma vrijede ove jednakosti:
715 = 168 $ 4 + 43,
168 = 43 $ 3 + 39,
43 = 39 $ 1 + 4,
39 = 4 $ 9 + 3,
4 = 3 $ 1 + 1,
3 = 1 $ 3.
Prema tome je D _ 715, 168i = 1.
Primijetimo da koristeÊi niz uzastopnih koliËnika q1 , q 2 , q 3 , ..., q n , a koje
smo dobili primjenom Euklidova algoritma, razlomak
a moæemo zapisati
b
rastavljen kao lanac razlomaka.
Naime, iz prve jednakosti a = b $ q1 + r1 u nizu jednakosti dobivenih
Euklidovim algoritmom dobivamo jednakost
a = q + r1 .
1
b b
r1 1 a 1
BuduÊi da je
b = b , slijedi da je b = q1 + b . Iz druge jednakosti
r1 r1
r2 r2
b = r1 $ q 2 + r2 slijedi da je r1 = q 2 + r1 . Zbog r1 = r11 dobivamo jednakost
b
r2
b 1 a 1
r1 = q 2 + r1 , pa nakon zamjene u jednakost b = q1 + b dobivamo jed-
r2 r1
a
nakost = q1 +
1 a
, pa opet nakon zamjene u jednakost = q1 +
1
b q 2 + r11 b b
r1
r2

90 atka 14 (2005./2006.) br. 54

dobivamo jednakost
a = q + 1 . Iz treÊe jednakosti dobivamo jed-
1
b q 2 + r11
r2
nakost
r1 r3 r1 1 a 1
r2 = q 3 + r2 ili r2 = q 3 + r2 pa je b = q1 + .
r3 q 2 + q 3 + r12
1
r3
NastavljajuÊi ovaj postupak sve do zadnje jednakosti u nizu jednakosti
dobivenih Euklidovim algoritmom razlomak
a rastavljen je kao lanac razlo-
b
maka i izgleda ovako:
a=q + 1 .
1
b q2 + 1
q 3 + ... + q1n
Sad moæemo rijeπiti zadatak s regionalnog natjecanja. BuduÊi da je razlomak
61
16 napisan (rastavljen) kao lanac razlomaka, zakljuËujemo da je
a = 61, b = 16, q1 = 3, q 2 = x, q 3 = y i q 4 = z.
Iz prve jednakosti u nizu jednakosti dobivenih Euklidovim algoritmom slije-
di da je r1 = 13. Iz druge jednakosti b = r1 $ q 2 + r2 , nakon zamjene
dobivenih vrijednosti, dobivamo jednakost 16 = 13 $ q 2 + r2. Iz toga slijedi
da je q 2 = x = 1, pa je r2 = 3. Iz treÊe jednakosti r1 = r2 $ q 3 + r3, nakon za-
mjene dobivenih vrijednosti dobivamo jednakost 13 = 3 $ q 3 + r3, pa lako
odredimo da je q 3 = y = 4 i da je r3 = 1. Iz Ëetvrte jednakosti
r2 = r3 $ q 4 + r4, nakon zamjene dobivenih vrijednosti, dobivamo jednakost
3 = 1 $ q 4 + r4, iz Ëega slijedi da je q 4 = z = 3 i r4 = 1.
Prema tome je x = 1, y = 4, z = 3.

Koliko je sluËajan Ludolfov broj

FiziËari Purdul Universityja istraæili su sluËajnost

pojavljivanja prvih sto milijuna decimalnih mjesta Ludol-
fovog broja i usporedili to s komercijalnim generatorima
sluËajnih brojeva. Ephraim Fischbach i njegov suradnik
Shu-Ju Tu pritom nisu mogli otkriti nikakav skriveni pred-
loæak u broju r, koji izraæava odnos izmeu kruænice i nje-
zinog polumjera. Broj r je zaista dobar uzor za sluËajnost
- saæeto je izloæio raπËlambu Fischbach. Doduπe, neki od
generatora sluËajnih brojeva proπli su na ispitu bolje nego
r.

Izvornik: Die Welt (Wissenschaft), 3. svibnja 2005.

Pripremio: Æeljko Medveπek, Zagreb

atka 14 (2005./2006.) br. 54 91

NA VANJSKOM PARKIRALI©TU

Poslije osrednjih rezultata u programu PISA na stotine πkola treba

sada iz temelja promijeniti nastavu matematike

Carl Friedrich Gauss bio je pametno dijete. Kad je taj sin vrtlara trebao
zbrojiti sve brojeve od 1 do 100, vrlo je brzo ponudio uËitelju rjeπenje:
"5050". Tada tek devetogodiπnji uËenik prepoznao je da 49 pribrojniËkih
parova (1 + 99 + ... + 49 + 51) uvijek daje 100, ukupno 4900. Tome je joπ pri-
brojio u raËunu nedostajuÊe brojeve 50 i 100 - i tako je brzo doπao do cilja.
ToËno 150 godina nakon njegove smrti njegovi su nasljednici pokazali
slabu oπtroumnost. Prema obrazovnoj studiji PISA 2003, petnaestgodiπnji
uËenici iz NjemaËke slabo su proπli u usporedbi s drugima. Doduπe,
NjemaËka se malo pomaknula naprijed u odnosu na PISU 2000. Zapravo,
poboljπali su se samo rezultati uËenika gimnazija i realnih πkola. UËenici niæih
srednjih πkola (Haupschule) ostali su i dalje negdje u sredini. ZastraπujuÊe je
to da 22 posto ispitanika ne raspolaæe ni osnovnim znanjem iz matematike.
- Matematiku moæe nauËiti svatko - tvrdi Werner Blum, profesor obra-
zovne matematike iz Kassela. - Ali pri tome nastava mora biti zanimljiva i
razumljiva.
Taj 59-godiπnjak Ëlan je meunarodne skupine struËnjaka koja je i razvila
program osnova matematike za usporedno ispitivanje PISA 2003.
- U NjemaËkoj se velika vaænost polaæe na ustaljeni naËin raËunanja -
zamjera Blum. - Premalo se pozornosti polaæe na "razumljivo Ëitanje teksto-
va s matematiËkim sadræajem".
UËenici osmog razreda niæe srednje πkole Bettina-von-Arnim vole pos-
totne raËune. "Procvjetali" su otkada su umjesto oslanjanja na tekstove u
udæbeniku poËeli traæiti (i pronalaziti) pogrjeπke u napisima i grafiËkim
prikazima u tiskovinama. I uËenici gimnazije Max-Born u Germeringu kod
Münchena postali su praktiËni "πtreberi". Oni na parkiraliπtima nauËe koliko
automobila stane na jedan ar (100 m 2 ): osam. PomoÊu Andrijinih kriæeva na
æeljezniËkim prijelazima preispituju zakone o kutovima. Ta inovativna po-
laziπta potjeËu iz projekta Sinus, uvedenog 1998. godine. Pribliæno 750 πkola
u 13 saveznih pokrajina ispitalo je tu matematiËku revoluciju, i to uspjeπno. S
obzirom na razoËaranje rezultatima u programu PISA, savezna ministrica za
obrazovanje Edelgard Bulmahn æeli sada drastiËno proπiriti naËelo Sinusa:
ove godine u cijeloj Êe zemlji veÊ 2000 πkola izvoditi nastavu prema novim
naËelima.
VeÊe od njemaËke zabrinutosti za obrazovanje mogle bi biti nevolje
Britanaca. Prije Ëetiri godine Britanci su bili na sedmom mjestu u PISA 2000,

92 atka 14 (2005./2006.) br. 54

dok su u novom popisu uspjeπnosti izostavljeni. Loπiji su od nas, zajedljivo
primjeÊuje jedan njemaËki sudionik u programu PISA.

NjemaËkim uËenicima nedostaje znanje u matematici

U duhu Gaussa, njemaËki profesori matematike zalaæu se za

osuvremenjivanje nastave.

Primjeri zadataka iz PISA 2003:

Zadatak 1. Jedan televizijski reporter prikazao je sljedeÊi

dijagram i uz to "objasnio": Ovaj grafiËki prikaz pokazuje da je
broj razbojstava od 1998. do 1999. jako porastao.

Pitanje: Smatrate li iskaz reportera

razboritim tumaËenjem ovog dijagra-
ma?

Zadatak 2. Slika prikazuje otiske

stopala Ëovjeka koji hoda. Duljina
koraka P odgovara udaljenosti izmeu
krajnjih straænjih toËaka dvaju uza-
stopnih otisaka stopala.

Za muπkarca formula P n = 140 znaËi pribliæan odnos izmeu n i P, pri

Ëemu je
n = broj koraka u minuti,
P = duljina koraka u metrima.

Pitanje: Marul zna da je duljina njegovog koraka 0.80 m. Formula se

odnosi na njegov naËin hodanja. IzraËunajte Marulovu brzinu hodanja u
metrima na minutu i u kilometrima na sat. Pokaæite kako ste doπli do svojeg
odgovora.

Rjeπenja: 1) Ne, porast je svega oko 1.6 %, 2) 89.6 m/min i 5.76 km/h

Izvornik: Focus 49/2004 i Der Spiegel 50/2004

Pripremio: Æeljko Medveπek, Zagreb

atka 14 (2005./2006.) br. 54 93

 NEMOGU∆E FIGURE I JO© MALO
Nikol RadoviÊ, Sisak
NemoguÊe figure odnosno iluzije trijumf su maπte i razigranosti nad real-
noπÊu. Neki kaæu da su nemoguÊe figure nelogiËna maska logiËnosti. Zaπto je
baπ ova skupina geometrijskih iluzija toliko intrigantna? Zaπto i danas djela
nizozemskog slikara-grafiËara M. C. Eschera oduπevljavaju ljude πirom svi-
jeta, matematiËare posebno? Previπe teπkih pitanja, zar ne? Radije pogledaj-
mo djela u kojima dominiraju nemoguÊe figure ili iluzije i uæivajmo u zaigra-
nosti i ljepoti.
Na slici 1. najstariji je poznati primjer nemoguÊe figure. To je djelo nepoz-
natog europskog slikara iz 1025. godine.
Slika 1.
Madonna a Gyermekkel

Slika 5.
Marchel Duchamps,
Slika 2. Slika 3. Slika 4. 1916./1917.
B.P. Brueghel, 1568. William Hogarth, Giovanni Battist Apollina Enameled
Magpie on the Gallows 1754. Piranesi, 1760.
Satire on False Bartonok XIV
Perspective

Na iduÊim slikama su djela nastala izmeu 15. i 20. stoljeÊa. Iako se sve
Ëini realno, otkrijte πto je nemoguÊe.
Godine 1930. Oscar Rentersvärd postaje zaËetnikom modernog izriËaja
nemoguÊeg, s neπto viπe od 2500 djela. Njegov nemoguÊi trokut od 9 kocaka
prikazan je u atki 53. Slijede joπ neke od njegovih slika.

Slika 6.

Slika 7.
Slika 8. Slika 9. Slika 10.
NemoguÊi prizor

94 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 Kako bi izrazila poËast velikom
umjetniku, πvedska je vlada 1982. godi-
ne izdala seriju maraka (slika 11.).

Slika 11.

Usporedno s Rentersvärdom djeluje i nizo-

zemski grafiËar M. C. Esher. Za æivota je na-
pravio 448 litografija i neπto viπe od 2000 crteæa
i skica. U svojim djelima igrao se arhitekturom,
perspektivom i nemoguÊim figurama. Tako su
primjenom nemoguÊih figura nastala njegova
najpoznatija djela: Vidikovac, (slika 12.), Vodo-
pad (slika 13.) i Uspinjanje i silaæenje stepeni-
cama (slika 14.).
U Vidikovcu se nalazi nekoliko nemoguÊih
figura (nemoguÊa kocka, stepenice, pa neke tvo- Slika 12. Slika 13.
Vidikovac, 1958. Vodopad, 1961.
revine nastale igrom greda, vidi atku 53.).
U Vodopadu slijedite tok vode. ©to se do-
gaa? Voda teËe prema gore. Kada bi to bilo
moguÊe, imali bismo perpetual motion (perpetu-
um mobile).
Spoj neodreene (vidi atku 50.) i nemoguÊe
iluzije rezultirao je slikom 15.

Slika 14.
Uspinjanje i silaæenje
stepenicama, 1958.

Slika 15.
Konkavno i konveksno, 1955.

Na ovim slikama prikazana su djela

koja su inspirana Escherovim iluzija-
ma. Slike 16. i 17. su posebne jer su
djelo dvojice konstruktora, A. Lipsona
i D. Shiua iz poznate tvrtke kocaka
LEGO.
Slika 16.

Slika. 17.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 95

 Dok gledate ove slike, pokuπajte otkriti kojim su Esherovim djelima
inspirirana.

Slika 18. Slika 19. Slika 20.

Kelly Peackock

Slika 22.
Ernst

Slika 21. Slika 23.

Sandro del Petre, 2001. Poluotok
Hommage à M.C. Escher

Slike 24. i 25. nastale su primjenom strukture "grede" .

Slika 24. Slika 25.

Tamas F. Farkas Tamas F. Farkas

96 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 Osim nemoguÊeg tro-
kuta, kocke i stepenica, u
atki 53. spominju se i
osti. Tako su nastale slike
26. i 27.

Slika 26. Slika 27.

Sandro del Prete Istvan Oroz
Koliko je svijeÊa, dvije ili tri? Mytology, 1999.

Na kraju pogledajte slike 28. - 31. i razmislite o pitanjima. Ugodnu zabavu!

Slika 28.
Putokaz u pustinji?,
1997.
Slika 29.
Krletka za papige?

Slika 30.
Pisati zadaÊu ovim
olovkama ili ne?

Slika 31.
Istvan Orosz, 1999.
Moderan autoput?

Sve slike u ovom Ëlanku moæete naÊi na sljedeÊim Internet adresama:

1. http://naute.com/illusions/magi.phtm/11.10.2005/
2. http://www.Abcgallery.com/10.10.2005./
3. http://www.palmyra.demon.co.uk/10.10.2005/
4. http://members.lycos.nl/amazingart/E/42.html/15.10.2005./
5. http://www.caldarelli.it/oscarreutersvard/francobolli.JPG/15.10.2005./
6. http://www.library.northwestern.edu/spec/hogart/Aesthetics7.html/15.10.2005./
7. http://www.patenting-art.com/history/timlin-e.html/18.10.2005./
8. http://imp-world.narod.ru/art/lego/15.10.2005./
9. http://psylux.psych.tu-dresden.de/18.10.2005.
10. http://www.illusoria.com/20.10.2005./
11.http://euler.slu.edu/Dept/Faculty/bart/slu2000/Math_and_Art_of_Escher.html/13.10.2005./
12. http://users.erols.com/ziring/escher_gal.htm/3.10.2005./
13. http://www.wordofescher.com/gallery/3.10.2005./
14. http://www7.nationalacademies.org/arts/Piranesi_Carceri_Plate_
VII-1.jpg/20.10.2005./

atka 14 (2005./2006.) br. 54 97

PARABOLA I LAN»ANICA
Vladimir Devidé, Zagreb

Moglo bi se reÊi da je parabola jedna od "najprirodnijih" krivulja u ravnini -

u smislu da u prirodi Ëesto nailazimo na takvu liniju. Gotovo "na svakom
koraku" u prirodi susreÊemo gibanja ili oblike koje karakterizira paraboliËna
forma.
Bacimo li, na primjer, kamen u zrak - koso prema gore - on Êe se gibati puta-
njom oblika parabole. Polijevamo li pomoÊu gumene cijevi vrt vodom, mlaz
Êe biti oblika parabole. Pri vatrometu Êe svaka pojedina iskra opisivati luk
parabole. I trajektorija teniske ili ping-pong loptice bit Êe pribliæno parabola;
jedino Êe tu otpor zraka - koji ovdje
nije zanemariv prema ostalim silama
πto djeluju na loptu - neπto jaËe "sti-
snuti" silaznu granu putanje lopte.
OpÊenito, svako Êe tijelo koje se giba
u polju sile teæe, a pokrenuo ga je
neki poËetni impuls, opisivati trajek-
toriju u obliku luka parabole.
No, naπi susreti s parabolom u prirodi nipoπto nisu iscrpljeni trajektorijama
gibanja.
Optika nas, na primjer, uËi da paraboliËko zrcalo (oblika koji nastaje kad
parabola rotira oko svoje osi) djeluje kao reflektor koji zrake svjetlosti iz
toËkastog izvora moæe usmjeriti na paralelni mlaz. To,
primjerice, Ëine reflektori koji tako na noÊnome nebu
traæe avione. Obrnuto, takva zrcala reflektiraju snop
(pribliæno) paralelnih zraka (pribliæno) u jednu toËku,
naime, u æariπte takva zrcala. To se dogaa, primjerice,
kod paraboliËkih zrcala za motrenje noÊnoga neba i,
takoer, kod paraboliËkih antena za satelitsku televi-
ziju. Geometrijski ta okolnost potjeËe odatle πto duæi-
na koja spaja æariπte parabole s nekom njezinom to-
Ëkom s tangentom na parabolu u toj toËki zatvara jed-
nak kut kao tangenta i os parabole, dakle i kao paralela
s tom osi kroz toËku parabole. Prema zakonu o reflek-
siji zrake svjetla to znaËi da Êe sve zrake svjetla koje
proizlaze iz æariπta nakon refleksije na paraboliËkom
zrcalu biti paralelne s njegovom osi. Obrnuto, dakako,
ako mlaz takvih zraka dolazi na zrcalo, sve Êe se
reflektirati u njegovo æariπte.
Nadalje, parabolu Êemo sresti u liniji uæeta viseÊih
mostova. Moæe se, naime, dokazati da Êe uæe optereÊeno proporcionalno

98 atka 14 (2005./2006.) br. 54

duljini projekcije uæeta poprimiti oblik parabole.
Kad smo se tako uvjerili da je parabola zaista prirodna krivulja, a da je nisu
matematiËari "izmislili", zanimat Êe nas kako se ona matematiËki moæe
definirati i istraæivati.
Pri klasifikaciji krivulja parabola se svrstava meu takozvane ËunjosjeËnice.
To znaËi da je moæemo dobiti kao presjek ravnine i povrπine Ëunja ili stoπca.
PresijeËemo li povrπinu uspravnog kruænog stoπca ravninom paralelnom s
toËno jednom izvodnicom stoπca, presjek Êe biti parabola.
Parabolu moæemo definirati i na sljedeÊi naËin: Neka je u ravnini zadana
toËka T i pravac p koji ne prolazi toËkom T. Tada geometrijsko mjesto toËaka
u toj ravnini (dakle skup toËaka te ravnine) koje su od toËke T udaljene isto
toliko koliko i od pravca p, Ëini parabolu. Prema toj definiciji parabolu moæe-
mo konstruirati "toËku po toËku".
Kao ËunjosjeËnica ili presjek stoπca, parabola ima dvije "sestre": elipsu i
hiperbolu. VeÊ je spomenuto da Êemo parabolu
dobiti ako uspravni kruæni stoæac sijeËemo
ravninom usporednom s toËno jednom izvodni-
com stoπca. No, sijeËemo li uspravni kruæni
stoæac ravninom koja nije usporedna ni s jed-
nom izvodnicom stoπca, nego ih sve sijeËe, do-
bit Êemo kao presjek krivulju koja se zove elip-
sa. SijeËemo li pak uspravni kruæni stoæac
ravninom koja je usporedna s toËno dvije iz-
vodnice stoπca, dobit Êemo kao presjek
krivulju koja se zove hiperbola. U ovom po-
sljednjem sluËaju moramo stoæac nadopuniti
na dvostruki da bismo vidjeli da se hiperbola sastoji od dviju grana.
Ovako gledano, parabola zauzima "graniËni" poloæaj izmeu svojih dviju
sestara, elipse i hiperbole: ZakreÊemo li ravninu koja sijeËe stoæac tako da
je usporedna s dvije njegove izvodnice u sve poloæitiji poloæaj, ove Êe se
dvije izvodnice konaËno "stopiti” u jednu, a hiperbola kao presjeËna krivu-
lja prijeÊi Êe u parabolu. ZakreÊemo li pak ravninu joπ dalje u sve poloæiti-
ji poloæaj, ona viπe neÊe biti usporedna ni s jednom izvodnicom stoπca, a
presjek ravnine s njime bit Êe elipsa. U tome smislu i kruænicu moæemo
smatrati posebnim sluËajem elipse, koja nastaje kad uspravni kruæni stoæac
sijeËemo ravninom okomitom na os stoπca.
Srodstvo parabole s elipsom i hiperbolom manifestira se, dakako, i u njezinim
ostalim svojstvima i ravnopravnim definicijama. Vidjeli smo kako parabolu
moæemo definirati pomoÊu njezina æariπta i ravnalice p. Analogno se moæe
uËiniti i za elipsu i hiperbolu:
Uzmimo da nam je opet u ravnini zadana toËka T i pravac p koji ne prolazi
kroz T. Geometrijsko mjesto toËaka u ravnini za koje je odnos udaljenosti do

atka 14 (2005./2006.) br. 54 99

æariπta T prema udaljenosti do ravnalice p jedan te isti broj manji od jedan -
bit Êe elipsa. Ako je, naprotiv, taj odnos udaljenosti konstantni broj veÊi od
jedan, odgovaraÊa krivulja koju Ëini geometrijsko mjesto toËaka o kojemu je
rijeË - bit Êe hiperbola.
Ako je taj odnos udaljenosti konstantan broj upravo jednak jedan, znamo veÊ
da Êe krivulja biti parabola. I u
tom je, dakle, smislu parabola
"izmeu" elipse i hiperbole.
Elipsa, parabola i hiperbola
imaju joπ niz daljih karakte-
ristiËnih i zanimljivih svojstava
koja mogu posluæiti i za nji-
hovu jednostavnu konstrukciju.
Primjerice, kod elipse je za sve
njezine toËke zbroj udaljenosti
do obaju æariπta jedan te isti.
Smjestimo li, dakle, u svako æariπte ËavliÊ i stavimo li oko njih
zatvorenu petlju konstantne duljine (veÊe od dvostrukog razmaka
ËavliÊa), pa je stalno dræimo napetom i vrtimo u ravnini, treÊi Êe
vrh tako napetoga trokuta opisivati elipsu sa æariπtima u Ëa-
vliÊima.
»unjosjeËnice imaju i fundamentalnu ulogu u nebeskoj mehanici,
znanosti koja prouËava gibanje nebeskih tijela. Veliki je astronom
Kepler naπao da se planeti i kometi u sunËevu sustavu gibaju po
putanji koja je ËunjosjeËnica - dakle, elipsa, parabola ili hiperbo-
la, kojoj je u jednom æariπtu Sunce. Isto proizlazi i iz Newtonovih
zakona ako se zanemari djelovanje ostalih planeta i kometa jednih
na druge, a uzme u obzir samo Sunce i po jedan planet ili komet.
PredoËi li se parabola u pravokutnom Kartezijevu koordinatnom sustavu s jednakim jedini-
cama na osima, jednadæba Êe joj (ako joj tjeme pada u ishodiπte, a os u os Y ) biti dana s
y = ax 2 . Odatle se vidi da su sve parabole meusobno sliËne, tj. sve su istog oblika. To je
lako vidjeti na sljedeÊi naËin. PoveÊamo li parabolu y = ax 2 (za a > 1), odnosno umanjimo
li je (za a < 1) u omjeru a : 1, ona Êe prijeÊi u parabolu y = x 2 , pa su sve parabole sliËne
toj, dakle i meusobno.

Dokaz. Ako parabola P u Kartezijevu koordinatnom sustavu (X,Y) ima jednadæbu y = ax 2 ,

vrijedit Êe za njezino poveÊanje/smanjenje u omjeru a : 1 u sustavu ` X', Y'j da je toËki (x,y)

odgovarajuÊa toËka ` x', y'j takva da vrijedi x' = ax, y' = ay odnosno x = a , y = a , pa iz
x' y'

2
y = ax 2 proizlazi a = a c xa' m , odakle je y' = x'2 .
y'

No, osim spomenutih dviju sestara parabole, elipse i hiperbole, parabola ima
i jednu "posestrimu". To je krivulja koja se zove lanËanica.

100 atka 14 (2005./2006.) br. 54

LanËanica je krivulja koja ima nekih srodnosti s parabolom, toËnije s onim
njezinim dijelom koji je blizu tjemena parabole. Objesimo li lanac ili (teoret-
ski savrπeno) savitljivo uæe o dvije Ëvrste toËke, oni Êe popimiti oblik lan-
Ëanice. Drugim rijeËima, buduÊi da tu nema dodatnog zavjeπenog optereÊenja
(kao kod spomenutih viseÊih mostova), nego djeluje jedino vlastita teæina
lanca ili uæeta, to znaËi da uz optereÊenje lanca ili uæeta proporcionalno nje-
govoj duljini, uæe odnosno lanac pod utjecajem sile teæe poprima oblik
lanËanice.
Moæe se dokazati i jedno zanimljivo svojstvo povrπine koja nastaje ako
lanËanica rotira oko pravca okomitog na njezinu os u njezinoj ravnini, koji je
ne sijeËe; takva se povrπina zove katenoid.
Treba li dva jednaka kruæna prstena u paralelnim ravninama koji-
ma je spojnica srediπta okomita na njihove ravnine povezati nekom
plohom tako da povrπina te plohe bude πto je moguÊe manja,
rjeπenje Êe biti katenoid kojem su zadani kruæni prsteni "paralele".
Ta ploha ima, znaËi, odreeno svojstvo "minimalnosti". Uronimo li
dva opisana kruæna prstena od æice u sapunicu, ona Êe zbog
napetosti povrπine filma sapunice poprimiti oblik plohe minimalne
povrπine, dakle bit Êe katenoida. Svaki meridijanski presjek te
povrπine od sapunice bit Êe dakle (dupla) lanËanica.
Mnoga dalja, dublja i zanimljivija svojstva parabole i lanËanice
mogli bismo izuËavati da ovdje smijemo upotrebljavati viπe apara-
ta matematiËke analize. Kad bismo na osnovi njiihovih diferencijalnih jed-
nadæbi koje ih karakteriziraju mogli izuËavati πto se sve u njima krije, upoz-
nali bismo joπ mnogo toga u vezi s tim naizgled jednostavnim a prirodnim
krivuljama.
Moæe se dokazati da je jednadæba lanËanice u pravokutnom Kartezijevu
koordinatnom sustavu jednakim jedinicama na osima dana s y = a ch(b(x-
c)), gdje je ch oznaka za tzv. "kosinus hiperbolni" koji je definiran preko
eksponencijalne funkcije s osnovom e = 2.718281... Ta definicija glasi
ch x = 1 ` e x + e - x j. Ako je o toËke A i B zavjeπeno uæe duljine L (veÊe od
2
AB ), koordinate toËaka A i B i duljina L jednoznaËno odreuju konstante
(parametre) a, b, c u jednadæbi lanËanice kakav Êe oblik poprimiti uæe ili
lanac duljine L zavjeπen o A i B.

U svakoj putanji baËenog kamena ili ping-pong loptice, ili iskre

vatrometa ili mlaza vode, u svakom zavjeπenom uæetu ili lancu
- oËituju se mnoge zanimljive zakonitosti koje se matematiËkim sredstvima
mogu detaljno ispitivati. Time te pojave same nipoπto ne gube na svojoj
izvornoj jednostavnosti, skladu i ljepoti - naprotiv, time Êemo u njima, osim
one oËite, vidjeti i joπ jednu, daljnju, dublju i istinskiju vrijednost i ljepotu.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 101

 POVIJEST
POVIJEST
Benoit Mandelbrot
Tanja Soucie, Zagreb

Kao jezik, matematika moæe prenijeti informaciju,

ali i zavesti.

Roen: 20. studenoga 1924., Varπava, Poljska

Najvaæniji doprinos: fraktalna geometrija
Zanimljivost: Njegovo ime bit Êe zapamÊeno po skupu
toËaka koji se naziva Mandelbrotov skup. Mandelbrotov
skup jedan je od najsloæenijih i najljepπih fraktala.

VeÊ kao djeËak, zahvaljujuÊi svojim ujacima, Mandelbrot

je poËeo prouËavati matematiku. Njegova obitelj 1936. godine
emigrirala je, zbog straha od nacizma, u Pariz. Tamo je
Mandelbrotov ujak Szolem Mandelbrojt, profesor na fakultetu College de
France, u potpunosti preuzeo odgovornost za Benoitovo obrazovanje. Utjecaj
Szolema Mandelbrojta imao je i dobrih i loπih strana. Naime, Szolema su
interesirali radovi Hardyja i njegova filozofija matematike, a upravo to je
okrenulo Mandelbrota protiv Ëiste matematike.
Do poËetka Drugog svjetskog rata Benoit je pohaao Lycee Rolin u Parizu,
a zatim se njegova obitelj preselila u srediπnju Francusku. Ovo je vrijeme za
Mandelbrota bilo iznimno teπko jer se Ëesto bojao za vlastiti æivot. Zbog rata,
Mandelbrot nije mogao pohaati πkolu, te je uËio sam. ZahvaljujuÊi tome,
kako sam navodi, razvio je geometrijski pristup matematici i nekonven-
cionalan naËin razmiπljanja.
Mandelbrot je stekao formalno matematiËko obrazovanje na Ecolé
Normale i Ecolé Polythechnique. Doktorirao je na sveuËiliπtu u Parizu, a
zatim je nastavio matematiËki rad na Princetonu, pod sponzorstvom Johna
von Neumanna.
U Francusku se vratio 1955. godine, gdje je neko vrijeme radio u Centre
National de la Recherche Scientific (Institutu za znanstvena istraæivanja). U to
vrijeme oæenio se s Aliette Kagan. U Francuskoj se nije dugo zadræao. Neza-
dovoljan stilom matematike koja se tamo prouËavala, ubrzo se vratio u Sjedinjene
AmeriËke Dræave gdje se zaposlio u IBM-ovom istraæivaËkom centru.
Godine 1945. Mandelbrotov ujak upoznao ga je s radom Memoire sur
l`iteration des fonctions rationelles, koji je napisao francuski matematiËar

102 atka 14 (2005./2006.) br. 54

Gaston Julia, smatrajuÊi da je taj rad izvrsne kvalitete, te da je potencijalan
izvor zanimljivih problema. Julia je shvatio da se iterativnim postupcima u
kompleksnoj ravnini mogu stvarati mnogi skupovi pa je i napravio neke od
crteæa tih skupova. No, Mandelbrotu se rad nije svidio. Reagirao je vrlo neg-
ativno na ujakov prijedlog vjerujuÊi da se njegov stav o matematici uvelike
razlikuje od ujakovog. Zanimljivo je πto se sedamdesetih godina ipak vratio
tom radu koji je postao svojevrsna "odskoËna daska" za njegova
daljnja istraæivanja.

Godine 1979. Mandelbrot je, pomoÊu IBM-ovih raËunala,

pokuπao stvoriti svojevrsan katalog Juliaovih skupova. Pokazao je
kako je Juliaov rad izvor jednih od najljepπih fraktala (fractus lat.
slomljen). Fraktal ima svojstvo da svaki njegov dio sadræi istu
strukturu kao i cijeli objekt, tj. uveÊana slika dijela fraktala izmeu
bilo koje dvije toËke bit Êe identiËna izgledu samog fraktala. U
svom radu Mandelbrot ne samo πto je doπao do novih matematiËkih
spoznaja, nego je i razvio neke od prvih raËunalnih programa za
printanje grafike. U prouËavanju Juliaovog rada Mandelbrot je
otkrio i neπto πto se nije nalazilo u kolekciji Juliaovih skupova: tzv.
Mandelbrotov skup.
Mandelbrotov skup dobiva se u tzv. iterativnom postupku ako se
za vrijednost z 0 uzme nula*. Sve fraktalne slike nastaju uzastopnim
ponavljanjem nekog raËunskog ili geometrijskog postupka.

2
z1 = z 0 + c
2
z 2 = z1 + c
2
z3= z2 + c
...
2
z n + 1= z n + c

Mandelbrotov skup jedan je od najljepπih i najsloæenijih

fraktala.
Za svoj rad Mandelbrot je primio mnoge nagrade i priz-
nanja. Neke od njih su: Barnard Medal for Meritorious
Service to Science ("Medalja za doprinos znanosti", 1985.
godine), Franklin Medal (1986.), Nagradu Alexander von
Humboldt (1987.), Steinmetz Medal (1988.), Legion d' Hon-
neur (1989.), Nevada Medal (1991.), Wofl nagradu za fiziku
(1993.), Nagradu za znanost i tehnologiju (Japan, 2003.), itd.
Mandelbrot je predavao na prestiænim sveuËiliπtima kao
πto su Harvard i Yale, gdje joπ uvijek radi.
* Iteracija je postupak koji se uzastopno ponavlja.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 103

 K R I Æ A LJ K A
K R I Æ A LJ K A
Zdravko Kurnik, Zagreb

ZA PETA©E ZA PETASE

VODORAVNO: 1. LIV. 3. Umnoæak prostih brojeva

veÊih od 30 i manjih od 40. 6. MMDCCXXX.
8. Duljina druge stranice pravokutnika kojemu je duljina
jedne stranice 33 i povrπina jednaka 2244.
9. ^130 - 13 - 10h $ 130. 11. 7 $ 4 + 8 : 4.

5
12. V(85, 275). 14. 100 $ ^100 - 2 $ 5h + 515.
15. Broj duæina πto ih odreuje 8 toËaka u ravnini.

1 2 3 4 5

6 7 8 8

9 10

11 12 13

14 15

OKOMITO: 1. Opseg kvadrata kojemu je povrπina

jednaka 169. 2. »etrdeset sedam tisuÊa sto pet.
3. 130 910 : 13 + 25 $ 35.
4. 524 $ _ 24 + 4 i + 314 $ 100. 5. D(234, 858).
7. ^3 $ 3 + 3 : 3h $ 3 + 3. 10. Povrπina kvadrata kojemu
je opseg jednak 16.
11. 9 $ 8 - 7 $ 6 + ^5 + 4h . 13. 12 $ 5 - 12 : 6.

104 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 K R I Æ A LJ K A
K R I Æ A LJ K A

ZA ©ESTA©E ZA SESTASE
1 2 3 4 5 6

7 8 8

10 9 10 12 11

12 13 14 15

6
16 17 18 19

20 20 21

VODORAVNO: 1. Povrπina kvadrata kojemu je duljina stranice 88. 4. 90 : 1 + 1. 7. Najmanji

9
18 30
zajedniËki nazivnik razlomaka 19 i 31 . 8. MMMCDXCII. 9. Opseg trokuta kojemu su duljine stra-

nica redom tri najveÊa dvoznamenkasta prosta broja. 11. c 7 + 14 - 42 m $ 210. 12. 85 8 - 21 8 - 2
2 3 5 5 1 1

14. 2 $ 2 $ 7 $ 7 - 27 + 7. 16. 3 $ 7 $ 11 . 18. c 26 : 13 m $ 84 + c 5 + 10 m $ 10 + 18. 20. Najmanji

2 396 504 25 5 3 1

1 1 1
zajedniËki nazivnik razlomaka 15 , 25 i 35 . 21. 68º izraæeno u kutnim minutama.

45 8 1
OKOMITO: 1. 67 od 1122 049. 2. 66 9 + 11 9 . 3. 20 $ 20 + 9 $ 9 + 11. 4. VeliËina vanjskog kuta
7
trokuta u stupnjevima kojemu su nesusjedni kutovi 37º i 47º. 5. 14 : 99 . 6. Broj ploËica kvadratnog
oblika duljine stranice 1 dm potrebnih za poploËavanje poda pravokutnog oblika s duljinama stranica
23 m i 52.5 m. 8. NajveÊi prosti djelitelj broja 2382. 10. Brzina aviona u kilometrima na sat koji za
90 minuta prevali put od 927 kilometara. 13. 3 : 177 15. c 25 2 + 35 4 + 1.25 m : 10 . 17.
56 7 1 1 1

3 $ 3 + 4 $ 4. 19. Duljina kraka jednakokraËnog trokuta kojemu je duljina osnovice 24, a opseg 100.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 105

 K R I Æ A LJ K A
K R I Æ A LJ K A

ZA SEDMA©E ZA SEDMASE
1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11

12 13 14

15 16 14 17 18

15 19 20 21

7
21 22 24 23 24
22
25 26

VODORAVNO: 1. Nepoznati broj x u ureenom paru (1, 8x+1) = (1, 97). 3. Prodajna cijena automo-
bila kojemu je tvorniËka cijena 125 550 kuna, a PDV iznosi 22%. 8. 0.43 posto od 150 000.
10. Ordinata toËke koja je simetriËna toËki T(-78, -87) s obzirom na ishodiπte O. 11. Vrijednost
funkcije f ^ x h = 7 x za x = 10 2 . 12. Svota koju Êe nakon godinu dana moÊi podiÊi uËenik koji je
46 1
uloæio 700 kuna uz kamatnu stopu od 3%. 14. Opseg kvadrata kojemu je povrπina jednaka 144.
15. 5 $ 6 $ 199. 17. MMMDCCV. 19. Rjeπenje jednadæbe 13 : (x + 13) = 2 : (x - 20). 20. Koeficijent
obrnute proporcionalnosti u kojoj je c 85, 17 m par obrnuto proporcionalnih veliËina. 21. Umnoæak
185
"sretnog" i "nesretnog" broja. 22. Postotak koji od 2600 iznosi 364. 23. NajveÊi prosti djelitelj broja
1626. 25. Broj od kojeg 85 posto iznosi 734 723. 26. Vrijednost funkcije f ^ x h = x za x = 12 .
8 1

OKOMITO: 1. Iznos koji dobiva Ivan ako on i Marko dijele svotu od 2350 kuna u omjeru 7:3.
2. Vrijednost argumenta x ako je vrijednost funkcije f ^ x h = 7 x jednaka 14 . 4. DLXXXI.
36 3
5. 0.04 % od 92 500. 6. Glavnica koja uz kamatnu stopu 5.5% za godinu dana donosi kamate od
422.4 kuna. 7. Apscisa toËke koja je osnosimetriËna toËki T(-19, 23) s obzirom na os y.
x-6
9. Povrπina kvadrata kojemu je duljina stranice rjeπenje jednadæbe 7 = 10. 13. Broj 1 u obliku
5
postotka. 14. Povrπina paralelograma u cm 2 ako je duljina njegove osnovice 1.98 m, a duljina pripadne
visine 0.24 m. 16. 3 $ 3 $ 4 $ 4 $ 4 $ 4 $ 4. 17. Koeficijent proporcionalnosti u kojoj je c 80 , 5 m par pro-
1 2
porcionalnih veliËina. 18. 42 $ 42 $ 42 - 41 $ 41 $ 41 + 7 $ 7. 20. Volumen kvadra kojemu su duljine
x + 2 5x - 2
bridova 3, 4 i 79. 21. Nepoznati Ëlan razmjera 7 : 2 = x : 28. 22. Rjeπenje jednadæbe 5 = 21 .
24. Prosti djelitelj broja 474.

106 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 K R I Æ A LJ K A
K R I Æ A LJ K A

ZA OSMA©E ZA OSMASE
1 2 3 4 5 6

7 8 9

10 11 12

13 14 15

16 17

18 19 20 21 22

23 24

VODORAVNO: 1. Povrπina pravokutnika kojemu je duljina jedne stranice 18, a duljina dijagonale
2005. 3. ^1 + 7 + 5 + 7 + 6h . 7. Prve dvije decimale iracionalnog broja 45 . 8. Duljina
3

hipotenuze pravokutnog trokuta kojemu su duljine kateta 32 i 60. 9. Vrijednost izraza

11 $ ` 3 3a+2 2 bj $ `3 3a-2 2 b j - 10 za a= 2, b = 3. 10. 2 3 $ 2 4 $ 2 5 $ 2 6 . 13.

10 + 90 + 35 - 28 - 1. 14. 2 $ 3 $ 7 $ 7 $ 31. 16. 3 $ 4 $ 5 + ^3 + 4 + 5h . 18. 84 - 79 . 20.

3 2 2 2 3 3 3 3 2 2

Opseg romba kojemu su duljine dijagonala 42 i 6 15 . 21. Duljina visine jednakostraniËnog troku-
2 2
3 . 23. 46 + 20 $ 66. 24. c 3 m : c 9 m + 468.
44 3 14 7
ta kojemu je duljina stranice 3

OKOMITO: 1. Prve dvije decimale iracionalnog broja 77 . 2. Povrπina kvadrata kojemu je opseg
jednak 220. 3. Vrijednost izraza 6x 2 - xy - 2y 2 - 83 za x = 8, y = -10.
4. 12 $ a 50 + 40 + 39 $ 9 k . 5. 2 $ 3 . 6. ^ 6 $ 13h . 8. ` 79 + 2 10 j $ ` 79 - 2 10 j .
2 2 3 2 2

11. 8 $ a10 + 2 k . 12. 74 - 500.

2 2 2 2

27 1
13. 4 : 12 + 11 $ 774400 . 15. 27 $ 36 $ 50 $ 54 + 200.
17. Povrπina jednakokraËnog trapeza kojemu su duljine osnovica 77 i 321, a duljina visine 4.
19. Opseg pravokutnog trokuta kojemu su duljine kateta 3 i 7.2. 22. Duljina druge katete pravokutnog
trokuta kojemu je duljina jedne katete 10, a duljina hipotenuze 26.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 107

ENIG ATKA
KOMBINIRAJTE S NAMA Zdravko Kurnik, Zagreb

KOKICA Iz svake od rijeËi ispisanih

lijevo od lika ispunjaljke
VODICA izdvojite po jedno slovo, a
ostala malo promijeπajte,
RAZMAK
tako da dobijete πest
SEDMAK matematiËkih pojmova.
Dobivene matematiËke
RAZBOJ pojmove upiπite redom u
redove ispunjaljke, a izdvo-
KALJAVO
jena slova u desni stupac.
CRTICA Na osjenËanim poljima
ispunjaljke dobit Êete jedan
geometrijski lik.
Koji geometrijski pojam
moæete sloæiti od izdvojenih
slova?

ZBRAJALJKA
DVA
DVA NA KRIVOM MJESTU
+DVA Paæljivo pogledajte netoËnu "rimsku"
jednakost sastavljenu od πtapiÊa jednake
©EST duljine. Jedan πtapiÊ je na krivom mjestu.
Premjestite ga na pravo mjesto. Na koliko to
Zbroj DVA + DVA + DVA je zaista naËina moæete uËiniti?
©EST. No, moguÊa je i zamjena slova
A, D, E, S, ©, T i V brojkama od 0 do
9 tako da raËun zbrajanja i na taj
naËin bude toËan. Uz uvjet © ! 0,
postoji toËno 21 zamjena. Naite ih IX - X = I
πto viπe!
 KEMIJSKO-
MATEMATI»KA POMICALJKA
ZAGONETKA RijeËi pomaknite ulijevo ili
udesno, tako da vam dva
FOSFOR okomita stupca otkriju dva
RADIJ matematiËka pojma:
geometrijsko tijelo i jednu
VANADIJ njegovu veliËinu.
AKTINIJ
Kemijske elemente promatrajte u POU»AK
kraÊem obliku pa Êete otkriti u kojoj TORBA
su oni vezi s matematikom.
RADIUS
IZJAVA
MATKA
PIRAMIDA
MatematiËke
premetaljke
TRI SALAME
ODUZIMALJKA
ANIN KVIZ Sve rijeËi imaju neπto
zajedniËko. Ako im oduzmete to
zajedniËko, πto preostane?
NA© PORIV TRIK
USTO
TVOJ CEKIN TJEDAN
OPET
TRIM
JEDVA
SNOVI OCA RISTO

ZAR OPET?
Velika tajna nije πto
se ovdje krije!

ATKA
A T K A ENIG
E N I G
 INTERVJU
INTRERVJU
Miljenko Huzak
Lucija GusiÊ, Zagreb
Ovaj smo put posjetili doc. dr. Miljenka Huzaka i s
njim razgovarali o vjerojatnosti i statistici koje od ove
godine prema programu ulaze u osnovnu πkolu. Evo πto
nam je ispriËao.
❑ atka: Molimo vas, prvo nas uputite u svoj æivot,
gdje ste se rodili, koje ste πkole pohaali.
M. Huzak: Roen sam prije 40 godina u Varaædinu, ali
sam osnovnu i srednju πkolu zavrπio u Zagrebu.
Diplomirao sam matematiku, tadaπnji inæenjerski smjer,
na PMF-MatematiËkom odjelu SveuËilista u Zagrebu. VeÊ
u osnovnoj πkoli moj se interes poËeo usmjeravati prema
matematici, πto mogu zahvaliti i svojoj profesorici mate-
matike, Vesni SmokoviÊ. Zbog toga, nakon osnovne πko-
le, odluËujem se za tadaπnji MIOC u Zagrebu, u koje-
mu mi se svijet matematike poËeo otvarati u svoj svojoj ljepoti. Za to su svakako zasluæni mnogi
izvrsni profesori, ali i cjelokupno ozraËje koje je vladalo u toj πkoli i bilo vrlo poticajno. Na na-
tjecanjima iz matematike sudjelovao sam od sedmog razreda osnovne πkole i tijekom cjelo-
kupnog srednjeg πkolovanja. SudjelujuÊi na tim natjecanjima dobro sam se zabavio, upo-
znao mnoge ljude i stekao prijatelje, ali i puno nauËio. Na fakultetu je poËeo moj sadaπnji put
kroz svijet matematike. U tom svijetu opredijelio sam se za put koji prolazi podruËjem teorije
vjerojatnosti i statistike, posebno velikim graniËnim, brdovitim, ali i vrlo zanimljivim po-
druËjem primjene vjerojatnosnih modela i statistiËkih metoda u drugim dijelovima znanosti, na
primjer u biologiji i biomedicini, ekonomiji i financijama, i sl.
❑ atka: Kada ste otkrili statistiku? I zaπto baπ statistiku?
M. Huzak: U srednjoj πkoli, u treÊem razredu. Uvijek me zanimala veza izmeu matematike i
drugih znanosti, a egzaktne znanosti nije moguÊe zamisliti bez statistike. PomoÊu statistiËkih
metoda se podatci dobiveni opaæanjem pojava u nekom podruËju istraæivanja analiziraju i tako
dobiveno novo znanje se vrednuje. To se posebno odnosi na matematiËke modele koje treba pri-
lagoditi podatcima, a zatim ih i vrednovati pomoÊu statistiËkih testova. Metodama matematiËke
statistike se pak prouËavaju takve metode.
❑ atka: Radite na PMF-u, predajete na matematici i biologiji. To je zanimljivo. Koje
predmete predajete?
M. Huzak: Na studiju matematike predajem matematiËku statistiku, te vodim statistiËki i finan-
cijski praktikum, a na studijima biologije i biotehnologije predajem uvodne kolegije iz opÊe sta-
tistike.
❑ atka: Kakvi su biolozi πto se tiËe matematike?
M. Huzak: Suvremenu biologiju danas nije moguÊe zamisliti bez matematike. Na primjer,
jedna od disciplina koja se danas brzo razvija je bioinformatika, a uz molekularnu biologiju i
raËunarstvo, za njezino razumijevanje i razvoj potrebno je i znanje statistike. Za bioinformatiku
zato joπ kaæemo da je interdisciplinarna. Nadalje, populacijska biologija i genetika nezamislive
su bez diferencijalnih jednadæbi i vjerojatnosti, a danas mnoge poznate jednadæbe, vjerojat-
nosne distribucije, te statistiËki modeli i metode nastali su u okviru ovih disciplina. To, dakako,
ne znaËi da su biolozi matematiËari, nego da se koriste matematiËkim modelima, rezultatima i

110 atka 14 (2005./2006.) br. 54

pojmovima da bi objasnili bioloπke teorije. Interdisciplinarnost je karakteristika mnogih novih,
ali i suvremenog razvoja mnogih "starih" disciplina. Zbog toga biolozi i matematiËari zajedno
s, na primjer, fiziËarima, inæenjerima ili lijeËnicima, surauju na mnogim zajedniËkim
znanstvenim projektima.
❑ atka: Bavite se statistikom i vjerojatnoπÊu, πto smo veÊ zakljuËili. Moæete li
MatkaËima malo pojasniti to podruËje matematike?
M. Huzak: PoËetkom klasiËne teorije vjerojatnosti smatra se sredina 17. stoljeÊa kada se fran-
cuski matematiËari Fermat i Pascal dopisuju u vezi s kockarskim problemima viteza de Merea.
Suvremena, aksiomatska teorija vjerojatnosti poËela se razvijati nakon 1933. godine kada je
objavljen rad ruskog matematiËara Kolmogorova, u kojem su navedeni aksiomi vjerojatnosti.
Vjerojatnost je osnovni pojam te teorije, a mogli bismo ga ukratko opisati kao mjeru izglednosti
sluËajnog dogaaja. SluËajni su oni dogaaji koji se mogu, ali ne moraju dogoditi. Na prim-
jer, ako bacamo igraÊu kocku, moæe (ali ne mora) pasti "πestica". SluËajan dogaaj je i roenje
djevojËice i sl. Povijesni put statistike je moæda neπto stariji, ali se i ona Ëesto susretala s teori-
jom vjerojatnosti. VeÊ u starome Rimu nalazimo prve porezne tablice i tablice smrtnosti, πto se
moæe smatrati poËetkom statistike. Usporedo s razvojem prirodnih i druπtvenih znanosti razvi-
jala se i statistika. Na primjer, vezano uz problem pogreπaka u astronomskim mjerenjima,
BoπkoviÊ i Newton istraæivali su metode prilagodbe parametara linearnih modela podatcima,
a to je potaknulo razvoj statistiËke teorije pogreπaka. Razvoj genetike potaknuo je razvoj
mnogih danas poznatih statistiËkih testova i metoda i sl. Posebno se intenzivno matematiËka
statistika poËela razvijati razvitkom suvremene teorije vjerojatnosti, ali i ostalih matematiËkih
disciplina. Tu svakako veliku ulogu imaju i raËunala, odnosno razvitak raËunarstva.
❑ atka: Baπ zbog svakodnevice u kojoj se javlja statistika zalaæete se da se ona kao
posebno podruËje uvede u osnovne πkole. Recite nam neπto o tome i kada mislite da bi se
u osnovnoj πkoli trebala poËeti uËiti statistika?
M. Huzak: Osnovno poznavanje vjerojatnosti i statistike, kao i matematike uopÊe, danas je
kljuËno ne samo za razumijevanje znanstvenih Ëinjenica i metoda, nego i u mnogim drugim
podruËjima ljudskog djelovanja, pa i u svakodnevnom æivotu. Ako uzmete novine, vidjet Êete da
Ëak i sportske rubrike imaju statistiËke podatke. Mislim da bi svatko trebao razumjeti, na prim-
jer, πto znaËi da jedna ekipa ima 25% πanse da pobijedi. Zbog toga se u mnogim zemljama
uËenike upoznaje s osnovnim pojmovima i sadræajima teorije vjerojatnosti i statistike veÊ
tijekom osnovnog πkolovanja, a nastojimo da tako bude i u naπoj zemlji. Linearne funkcije, pos-
totci i proporcije uËe se veÊ u sedmom razredu, a tada bi se mogla poËeti uËiti i statistika.
❑ atka: Ne tako davno proveli ste godinu dana u Americi?
M. Huzak: Tijekom 1993.-1994. godine boravio sam na Department of Biochemistry and
Molecular Biology klinike Mayo u Rochesteru, u saveznoj dræavi Minnesoti, kao gostujuÊi
znanstvenik. Radio sam na projektima vezanim uz matematiËko modeliranje rasta tumora i
razvoj algoritama za globalnu minimizaciju, sve pod vodstvom profesora Æeljka Bajzera. To
je bilo jedno divno i korisno iskustvo tijekom kojega sam puno nauËio o primjeni matematike
i statistiËkih modela u biomedicini i matematiËkom modeliranju uopÊe.
❑ atka: I za kraj, po dobrom starom obiËaju, æelite li πto poruËiti MatkaËima?
M. Huzak: Naite svoj put. Budite znatiæeljni, marljivi i korektni prema Ëinjenicama, sebi
i drugima u svemu πto radite. Tada rezultati neÊe izostati, a oni mogu biti viπestruki.

Zahvaljujemo doc. dr. Miljenku Huzaku πto je izdvojio vremena za nas jer, kako je sam rekao,
po Murphyjevom zakonu baπ mu se taj dan sve spojilo.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 111

 MATEMAGI»AR
MATEMAGIcAR
NOV»I∆I U RUKAMA
Franka Miriam Brückler, Zagreb

Sustav dviju linearnih jednadæbi s dvjema nepoznanicama - gdje je tu iπta

magiËno ili zabavno? MatemagiËar Dagobert ovaj Êe vas put uvjeriti u suprot-
no.
Evo mene opet. Danas sa sobom imam novËiÊe. Æeli li ih tko uzeti u svoje
ruke? Da? Evo, moæe djevojËica u plavoj majici u drugom redu. Doi. Kako
se zoveπ?
Maja.
Majo, uzmi ovih 9 novËiÊa. Stavi ruke iza lea tako da ih ne vidim i ras-
poredi te novËiÊe u svojim rukama.
Maja je stavila 3 novËiÊa u lijevu i 6 u desnu ruku, no Dagobert to ne zna.
Znaπ li koliko novËiÊa imaπ u kojoj ruci? Nemoj mi reÊi koliko, nego samo
znaπ li.
Znam!
Broj novËiÊa u desnoj ruci pomnoæi s 4 i zapamti taj broj.
Maja mnoæi u sebi: desno 6, dakle 4 · 6 = 24, pamtim desno 24.
Sada broj novËiÊa iz lijeve ruke pomnoæi s 5 i zapamti i taj broj.
Maja razmiπlja: lijevo 3, dakle 5 · 3 = 15, pamtim lijevo 15.
Jesi li zapamtila oba broja? Jesi? Dobro, zbroji ih i reci mi koliko si dobila!
39!
Aha. »ekaj sekundu... Znam! U lijevoj ruci imaπ 3, a u desnoj 6 novËiÊa!

Kako je Dagobert pogodio brojeve novËiÊa u Majinim rukama? Ako je n

broj novËiÊa (ovdje n = 9), oznaËimo s x broj novËiÊa u lijevoj, a s y broj
novËiÊa u desnoj ruci. Dagobert zna n, ali ne zna x i y, tj. on iz n i broja koji
mu Maja kaæe treba odrediti x i y. BuduÊi da su svi novËiÊi rasporeeni u dvije
ruke, mora vrijediti x + y = n (u naπem sluËaju: x + y = 9).
Kad Maja mnoæi broj novËiÊa iz desne ruke s 4, dobije 4y, a kad mnoæi
broj novËiÊa iz lijeve ruke s 5, dobije 5x. Stoga je broj koji kaæe Dagobertu
jednak 5x + 4y. Taj broj oznaËimo s m (u naπem sluËaju to je 39). Slijedi da
je 5x + 4y = m broj koji Dagobert zna.
BuduÊi da su m i n poznati, imamo sustav s 2 jednadæbe i 2 nepoznanice
(u naπem sluËaju: x + y = 9, 5x + 4y = 39). Taj sustav se lako rijeπi, a to
rjeπenje lako je zapamtiti. Zato nije potrebno pri izvoenju trika rjeπavati sus-
tav, nego samo uvrstiti m i n u formule za rjeπenje.
Iz prve jednadæbe se vidi da ako otkrije broj iz lijeve ruke (x), onda je broj
iz desne ruke (y) jednak razlici od 9 do x (y = 9 - x). Uvrπtavanje y = 9 -
x u 5x + 4y = m daje 5x + 36 - 4x = m, tj. x = m - 36. Dakle, kad mu
je Maja rekla da m iznosi 39, Dagobert je od 39 oduzeo 36 da dobije broj

112 atka 14 (2005./2006.) br. 54

novËiÊa u lijevoj ruci (3). Taj broj je oduzeo od 9 da dobije broj novËiÊa u
desnoj ruci (6). OpÊenito, sve πto Dagobert treba zapamtiti jest da, koji god da
mu broj Maja kaæe, broj novËiÊa u lijevoj ruci dobiva oduzimanjem broja 36
od Majinog broja. Broj novËiÊa u desnoj ruci je 9 umanjen za broj novËiÊa u
lijevoj ruci.
UoËimo da se ukupan broj novËiÊa n moæe izmijeniti, Ëime mijenjamo
prvu jednadæbu, kao i da se umjesto faktora 5 i 4 za lijevu i desnu ruku mogu
uzeti bilo koja dva razliËita broja k i l, Ëime mijenjamo drugu jednadæbu.
Jasno - ako smo neπto od tog mijenjali - prije nego izvodimo trik trebamo
ponovno rijeπiti sustav x + y = n, kx + ly = m. U njemu izvoaË unaprijed
zna brojeve k, l i n, dok od sudionika u triku saznaje broj m.

MATEMATI»KE KRIÆALJKE
Zdravko Kurnik, Zagreb
Kriæaljke se danas mogu naÊi u gotovo svim novinama i Ëasopisima. One
omoguÊuju da se Ëovjek u slobodno vrijeme opusti, odmori i pripremi za nastavak
nekog novog napornog rada. Ovaj oblik razonode pogodan je za primjenu i u nastavi
matematike. MatematiËke kriæaljke mogu se vrlo korisno rabiti kao svojevrsni testovi
i ispiti znanja. RjeπavajuÊi matematiËke kriæaljke mi zapravo kroz zabavu ponav-
ljamo i utvrujemo obraeno gradivo. BuduÊi da su zadatci jednostavni i Ëesto s
neobiËnim nizanjem brojeva, a rjeπenja se slaæu u mreæu kriæaljke, naπ interes prema
matematici se mijenja, raste i razvija.
Tijekom πkolske godine 2004./2005. u naπoj atki objavljen je za svaki razred
osnovne πkole niz od Ëetiri kriæaljke. Prva je imala za cilj provjeru znanja gradiva iz
prethodnog razreda, druga provjeru znanja gradiva prvog tromjeseËja, treÊa provjeru
znanja gradiva drugog tromjeseËja, a Ëetvrta provjeru znanja gradiva treÊeg tromjeseËja.
Ove πkolske godine nastavili smo s novim nizom i s istim ciljem. U proπlom
broju mogli smo ponovo provjeravati steËeno znanje iz prethodnog razreda. Sada je
na redu gradivo prvog tromjeseËja. Jeste li ga svladali?
MatematiËke kriæaljke u ovom broju rezultat su zajedniËkog rada uËitelja u
radionici pod nazivom "MatematiËka kriæaljka", odræanoj na »etvrtom struËno-meto-
diËkom skupu u Rovinju, u listopadu ove godine. Sudionicima se svidio takav oblik
rada. Vama preporuËujemo da provjerite svoje znanje. UËitelji matematike - suradni-
ci na izradi kriæaljki:
V. razred:
Davor BelaiÊ, Split; Katarina Borko, Pribislavec; Smilja Delin, Split;
Zdravka Forca, Umag; Zora Grbac, Umag; Anelka JaluπiÊ, Zagreb;
Jovanka TrbojeviÊ, Strahoninec.
VI. razred:
Ankica BenËek, Zagreb; Katica Leko, Podgora; Jovanka MomËiloviÊ, Vrba;
Sanja NiziÊ, TuËepi; Gordana Toπaj, KonjπËina; Ljilja VuËkoviÊ, Vrba.
VII. razred:
Æeljka DumiËiÊ, Delnice; Evica IbrahimpaπiÊ, Vel. Trnovitica;
–enifer Micoli, Pula; Zvonko MiπkiÊ, Senj; Kata OrdaniÊ, Cernik;
Irena Turjak, Naπice; Marica Vavra, –akovo.
VIII. razred:
Jasna ∆epiÊ, Rijeka; Nevia Grbac, Rijeka; Kara Mores, –akovo;
Drenka PeziÊ, Prigorje BrdoveËko; Ljubica ViπniÊ, Zagreb.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 113

 ZA K
Z KR K U
K R E ATUT T
A
EA
T I V N I AK A
IV T K
NI RE
Mozgalica T NU
RE T
NU AK
25Y T
AK

Ovu su mozgalicu zadali David Klarner

i C. J. Bouwkamp 1970. godine u svojem Ëlanku u
Ëasopisu The Journal of Recreational Mathematics.

Pripremite:
25 komada od drva
izrezanih figura (v. sl. 1).
slika 1.
Svaki se komad sastoji
od 5 kockica dimenzija
1x1x1 cm.

slika 2.

Problem:
Sloæite kocku dimenzija 5x5x5 cm (v. sl. 2.).

Nagrada:
Svaki atkaË koji poπalje rjeπenje (nacrtano ili napravljeno)
dobit Êe jednu knjigu iz atkine biblioteke
ili atkinu biljeænicu.

114 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 DOKAZI BEZ RIJE»I
DOKAZI BEZ RIJECI
NEJEDNAKOST

A-G NEJEDNAKOST

Ayoub B. Ayoub

atka 14 (2005./2006.) br. 54 115

 KNJIÆEVNOST
KNJIÆEVNOST
Hans Christian Andersen
Hans Christian Andersen (2. travnja 1875., Oder - 4. kolovoza 1875.,
Kopenhagen), danski pisac romana, drama i pjesama. Smatra se tvorcem danske
realistiËne proze. Djela su mu prevedena na viπe od 80 jezika i bila su nadahnuÊe
za mnoga kazaliπna i filmska djela, baletne predstave, skulpture i slike.
Svjetsku je slavu stekao bajkama s motivima iz danskog folklora, antiËkog
svijeta i indoeuropske predaje. Napisao je viπe od 150 priËa za djecu i s pravom
se smatra jednom od najveÊih figura svjetske knjiæevnosti. Najpoznatiji su mu
radovi autobiografija PriËa mog æivota, Bajke (9 knjiga), Slikovnica bez slika,
Ruæno paËe, Carevo novo ruho, Princeza na zrnu graπka...

»arolija oblika
Ako je oblik kolaËa, ili kolaË sam
glavna tema
na ovome svijetu, poimo odavde
donosim (- da, kaæem to)
donosim ovdje mali djeliÊ
koji sam napisao i nazvao poezijom.
Moæda to djelo ima veliku vrijednost
jer ono ima "vjeËnu Ëaroliju oblika"
i moæe nadæivjeti poeziju srca.
Onaj koji je do danas sumnjiËio svaki komad
koji sam napisao (jer u njemu bile su sjene),
moæda Êe ga moje djelo razveseliti,
jer Êu ga oblikovati;
iπËupat Êu snaæni vrijesak proze
i - kratko - napraviti od toga juhu.
Ono πto je najteæe pjesniku:
voljeni uËitelj geometrije
Mathetos, ovdje ispisujem stranicu
zato - Ëuvajte se svi!

Dan je trokut ABC

pravokutni, i nad stranicama njegovim kvadrati;
dokaz je sada da dvije stranice
AC, BC (imena im dajem)
u svemu i svaËemu kao ova æivotinja
kojom hipotenuza zove svoj kvadrat.
Pripremimo se sada.
Okomiti pravac, kao πto znate,
mora se nacrtati na najdulju stranicu
i onda produljiti do K.

116 atka 14 (2005./2006.) br. 54

Onda Êete naÊi, i niπta ne fali,
AB-kvadrat ispravno je
podijeljen (kao AK, BK) u pravokutnike
(za dva pravca, znate,
vrijedi opÊe svojstvo
da ako su oba okomita na treÊi pravac,
onda su usporedni meusobno).
Nacrtaj sad pravac od A do G, i od C do I,
i naπe su pripreme gotove.

O, uËitelju! Ne plaπite me biËem!

Sad Êemo poraditi na dokazu.
- Ovdje su dva trokuta ABG
i CBI, unutar njih je kut p
jednak kutu o, ali o je pravi kut.
Da, nitko to ne moæe poreÊi,
jer kvadrat ima prave kutove,
pa kut r jednak je kutu r. ToËno?
(Zdrav razum kaæe da je
svaka veliËina jednaka samoj sebi.)
Dakle, nalaziπ da je p viπe r jednako o viπe r,
(Na ovoj slici vidiπ jednako sve to.)
Kad se jednaka vrijednost pribroji jednakim zbrojevima,
zbrojevi ostat Êe jednaki.
(Sad moæemo vidjeti kraj dokaza,
sve brzo ide kraju.) F
Kut ABG jednak je kutu CBI,
AB je jednako BI, BG jednako BC
(U kvadratu kutovi su jednaki,
dakle, istinito kao πto tri jednako je tri, D G
stranice i kut olakπat Êe put.)
Trokut ABG je, usudimo se reÊi, C
jednak trokutu CBI (to nije sluËajno).
Sad ABG jednak je polovini BPKI. E
UoËi! p
Sad CBI jednak je polovini CBGF. r
(Sjeti se: jednako se moæe jednakim zamijeniti.) A P o B
Isti djeljenik, isti djelitelj
daju nam isti koliËnik,
iz istih razloga dobivamo:
AD je jednako AK.
Sad imaπ put,
uskoro kao Pitagora rjeπavaπ zagonetke.

Da, rijeπeno, dokazano - kao Ëarolijom! H K I

Hvala nebesima - to sad je gotovo!
Jer ovi stihovi ne varaju;
niæu se kao da su posve prazni
- no imaju razum i Ëarobni oblik.
(Ovim zadnje spomenutim, nadam se
ovaj je oblik bar slobodan
jer πto drugo moæe zagluπiti melodiju:
kap blata.)
Razum i oblik stvorili su - poeziju. Pripremio: Jens Carstensen,
Ovdje vidite vjeËnu Ëaroliju oblika. Danska

atka 14 (2005./2006.) br. 54 117

 NATJECANJA
NATJECANJA
ME–UNARODNO MATEMATI»KO NATJECANJE
"KLOKAN BEZ GRANICA"
17. oæujka 2005. godine odræano je, sedmi put u Hrvatskoj, Meunarodno
matematiËko natjecanje Klokan bez granica. Ove je godine natjecanje odræano u
205 osnovnih i 104 srednje πkole, a ukupno je sudjelovalo 16470 uËenika.
UËenici su se natjecali u pet kategorija: 4. i 5. razred osnovne πkole (E) - 5584
uËenika, 6. i 7. razred osnovne πkole (B) - 4709 uËenika, 8. razred osnovne i 1.
razred srednje πkole (C) - 3390 uËenika, 2. i 3. razred srednje πkole (J) -2112
uËenika, te 4. razred srednje πkole (S) - 675 uËenika.
Natjecanje je postiglo svoj cilj, omoguÊavajuÊi uËenicima da na temelju usvo-
jenog znanja rjeπavaju netipiËne zadatke. SljedeÊe natjecanje odræat Êe se 16.
oæujka 2006. godine.

SKUPINA E (IV. i V. razred)

Pitanja za 3 boda
1. Koji je broj prekrio leptir u sljedeÊoj jednadæbi?

2005-205=1300+
(A) 250 (B) 400 (C) 500 (D) 910 (E) 1800

2. Petra rotira trokut oko toËke P kako je prikazano na slici. U kojem

poloæaju Êe trokut biti nakon 17 rotacija?
1
P P 2

17 17
17 17
17

(A) (B) (C) (D) (E)

3. Lovro je kupio kolaËe, od kojih svaki stoji 3 kune. Platio je novËanicom

od 10 kuna i prodavaËica mu je vratila 1 kunu. Koliko je kolaËa kupio Lovro?
(A) 2 (B) 3 (C) 4 (D) 5 (E) 6

11 cm
4. Filip ima Ëokoladu koja se sastoji od "kockica" veliËine 1x1 cm. Pojeo
je nekoliko "kockica" Ëokolade, kao πto se vidi na crteæu. Koliko je
4 cm

"kockica" Ëokolade ostalo Filipu?

6 cm

(A) 66 (B) 64 (C) 62 (D) 60 (E) 58

8 cm

118 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 5. Marina moæe napuniti akvarij za svoju kornjaËu s 4 kantice vode. Svaki
put napuni punu kanticu, no dok hoda od izvora do akvarija, putem pola pro-
lije. Koliko puta mora iÊi na izvor po vodu kako bi napunila akvarij?

(A) 4 (B) 5 (C) 6 (D) 7 (E) 8

6. Imamo 8 klokana u poljima u tablici (pogledaj sliku).

Koji je najmanji broj klokana koji moraju skoËiti u drugo
polje, da bi u svakom retku i stupcu bila toËno po dva
klokana?

(A) 4 (B) 3 (C) 2 (D) 1 (E) 0

7. Ivana æivi u kuÊi s ocem, majkom, bratom, jednim psom,

dvije maËke, dvije papige i Ëetiri ribice. Koliko svi zajedno imaju nogu?

(A) 22 (B) 24 (C) 28 (D) 32 (E) 40

8. Koji je najmanji broj djece u obitelji u kojoj svako dijete ima najmanje
jednog brata i jednu sestru?
(A) 2 (B) 3 (C) 4 (D) 5 (E) 6

Pitanja za 4 boda
9. Nakon prvog trenerovog zviæduka majmuni u cirkusu formiraju 6 redo-
va, a u svakom se redu nalazi po 4 majmuna. Nakon drugog trenerovog zviæ-
duka majmuni formiraju 8 redova. Koliko je majmuna u svakom redu nakon
trenerovog drugog zviæduka?
(A) 1 (B) 2 (C) 3 (D) 4 (E) 5

10. Izmeu 5 napisanih brojeva odabrao sam paran broj. Sve znamenke u tom
broju su razliËite. Znamenka stotice je dvostruko veÊa od znamenke jedinice, a
znamenka desetice veÊa je od znamenke tisuÊice. Koji sam broj odabrao?
(A) 1246 (B) 3874 (C) 4683 (D) 4874 (E) 8462

11. Papirnati kvadrat razrezan je na tri dijela od kojih su dva prikazana na

crteæu. Kako izgleda treÊi dio?

(A) (B) (C) (D) (E)

atka 14 (2005./2006.) br. 54 119

 12. Na stolu je 9 listova papira. Neki od njih su zatim razrezani na tri dijela.
Na stolu je sada sve zajedno 15 komada papira. Koliko je listova papira bilo
razrezano na dijelove?
(A) 1 (B) 2 (C) 3 (D) 4 (E) 5

13. Tri su mrava hodala po brojevnoj crti. Kada su se umorili, mrav Ante je
sjeo na broj 24, mrav Branko na broj 66, a mrav Renato sjeo je toËno u sre-
dinu izmeu Ante i Branka. Na koji je broj sjeo Renato?
(A) 33 (B) 35 (C) 42 (D) 45 (E) 48

14.
l + L = 147 cm, l = ?
L

^^
l ^ ➯ ^ ➯ ➯

(A) 10.5 cm (B) 63 cm (C) 84 cm (D) 126 cm (E) 21 cm

15. Dvije maËke, Teo i Toni, i dva psa, Dino i Drago ponekad se susretnu. Teo
se boji oba psa, dok se Toni boji Dine, ali je prijatelj s Dragom. Koja je tvrdnja
netoËna?
(A) Svaka maËka boji se nekog psa.
(B) Neka maËka ne boji se nekog psa.
(C) Jedan pas straπi obje maËke.
(D) Oba psa straπe neku maËku.
(E) Jedan pas prijatelj je maËkama.

16. U kovËegu se nalazi 5 πkrinja, u svakoj πkrinji nalaze se 3 kutije, a u

svakoj kutiji je 10 zlatnih novËiÊa. KovËeg, πkrinje i kutije su zakljuËane.
Koliko se najmanje kljuËanica mora otkljuËati da bi se naπlo 50 novËiÊa?
(A) 5 (B) 6 (C) 7 (D) 8 (E) 9

Pitanja za 5 bodova
17. Dizalo ne moæe podignuti viπe od 150 kilograma. »etiri prijatelja teæe:
60 kg, 80 kg, 80 kg, 80 kg. Koliko najmanje puta dizalo mora proÊi put od
prizemlja do najviπeg kata da podigne sva 4 prijatelja?
(A) 1 (B) 2 (C) 3 (D) 4 (E) 7

18. KoristeÊi 6 æigica moæe se napraviti samo jedan pravokutnik (pogledaj

sliku). Koliko se razliËitih pravokutnika moæe napraviti od 14 æigica?
(A) 2 (B) 3 (C) 4 (D) 6 (E) 12

120 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 19. Svaki od sedam klokana pojeo je jednak broj kolaËa. Ukupan broj
kolaËa koji su pojeli je troznamenkasti broj 3_0. Koja je znamenka u sredini?
(A) 3 (B) 4 (C) 5 (D) 6 (E) 7

20. Dva prometna znaka nalaze se na poËetku mosta. Ti znakovi oznaËavaju

maksimalnu dopuπtenu πirinu i maksimalnu dopuπtenu teæinu. Koji od
sljedeÊih kamiona smije preko mosta?
(A) Kamion koji je πirok 315 cm i ima masu 4307 kg.
(B) Kamion koji je πirok 330 cm i ima masu 4250 kg.
325 cm 4300 kg
(C) Kamion koji je πirok 325 cm i ima masu 4400 kg.
(D) Kamion koji je πirok 322 cm i ima masu 4298 kg.
(E) NemoguÊe je odrediti.

21. Slika prikazuje pravokutan vrt vrt dimenzija 16 m x 20 m. Vrtlar je

16 m
posadio 6 jednakih gredica cvijeÊa (sivo obojano na slici). Koliki je opseg
svake gredice cvijeÊa?
(A) 20 m (B) 22 m (C) 24 m (D) 26 m (E) 28 m
20 m
22. Marko je izabrao troznamenkasti i dvoznamenkasti broj. Naite zbroj
tih dvaju brojeva ako je razlika 989.
(A) 1000 (B) 1001 (C) 1009 (D) 1010 (E) 2005

23. Pet karata leæi na stolu redom 5, 1, 4, 3, 2. Karte se moraju sloæiti po redu
1, 2, 3, 4, 5. Jednim potezom mogu se izmijeniti bilo koje dvije karte. Koliko je
najmanje poteza potrebno da se karte sloæe po redu?
5 1 4 3 2
➨

1 2 3 4 5

(A) 2 (B) 3 (C) 4 (D) 5 (E) 6

24. Koja je od sljedeÊih kocaka sloæena prema crteæu mreæe (slika)?

(A) (B) (C) (D) (E)

atka 14 (2005./2006.) br. 54 121

 SKUPINA B
Pitanja za 3 boda
1. Koliko je 2005 x 100 + 2005?
(A) 2 005 002 005 (B) 20 052 005 (C) 2 007 005 (D) 202 505 (E) 22 055

2. Ana i Sanja imaju zajedno 10 bombona. Sanja ima dva bombona viπe od
Ane. Koliko bombona ima Sanja?
(A) 8 (B) 7 (C) 6 (D) 5 (E) 4

3. Imamo 8 klokana u poljima u tablici (pogledaj sliku). Koji je

najmanji broj klokana koji moraju skoËiti u drugo polje, da bi u
svakome retku i stupcu bila toËno po dva klokana?
(A) 0 (B) 1 (C) 2 (D) 3 (E) 4

4. Vlasta æivi u kuÊi s ocem, majkom, bratom, jednim psom, dvije

maËke, dvije papige i Ëetiri ribice. Koliko svi zajedno imaju nogu?
(A) 22 (B) 28 (C) 24 (D) 32 (E) 13

5. Na moj dobro rijeπeni zadatak skoËio je klokan i pokrio zadnji broj. Koji
je broj skriven?
2005 - 205 = 25 +
(A) 250 (B) 1825 (C) 2185 (D) 1775 (E) 1800

A 6. Slika pokazuje kocku kojoj je duljina brida 12 cm. Mrav hoda po kocki
od toËke A do toËke B po prikazanom putu. Koliki put prevali mrav?
B
(A) 40 cm (B) 48 cm (C) 50 cm (D) 60 cm
(B) nemoguÊe je odrediti

7. Ivana reæe komad papira na 10 dijelova. Zatim uzima jedan dio i reæe ga
ponovno na 10 dijelova. To ponavlja joπ dva puta. Koliko komada papira ima
na kraju?
(A) 27 (B) 30 (C) 37 (D) 40 (E) 47

8. Vesna je odabrala cijeli broj i pomnoæila ga s 3. Koji od sljedeÊih broje-

va nije njezino rjeπenje?
(A) 103 (B) 105 (C) 204 (D) 444 (E) 987

Pitanja za 4 boda
9. U kovËegu se nalazi 5 πkrinja, u svakoj πkrinji nalaze se 3 kutije, a u
svakoj kutiji je 10 zlatnih novËiÊa. KovËeg, πkrinje i kutije su zakljuËane.
Koliko se najmanje kljuËanica mora otkljuËati da bi se naπlo 50 novËiÊa?
(A) 5 (B) 6 (C) 7 (D) 8 (E) 9

122 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 10. Mowgliju treba 40 minuta da od kuÊe pjeπke doe do plaæe i da se na
leima slona vrati kuÊi. Da isti put prijee na leima slona trebale bi mu 32
minute. Koliko bi mu vremena trebalo da prijee zadani put pjeπke u oba smjera?
(A) 24 minute (B) 42 minute (C) 46 minuta
(D) 48 minuta (E) 50 minuta
11. Obtelj ZeliÊ ima vrt u obliku pravoku- 2m
tne povrπine 30 m 2 . Vrt je podijeljen na tri
C
pravokutnika, kao πto vidite na slici. Stranica V POVR∆E
pravokutnika gdje raste cvijeÊe ima duljinu 2 m, I
J

3m
a povrπinu 10 m 2. Stranica pravokutnika E
gdje rastu jagode ima duljinu 3 m. Kolika ∆ JAGODE
je povrπina zasaena povrÊem? E

(A) 4 m 2 (B) 6 m 2 (C) 8 m 2 (D) 10 m 2 (E) 12 m 2

12. Koliko sati ima Ëetvrtina treÊine polovine dana?

(A)
1 (B)
1 (C) 1 (D) 2 (E) 3
3 2

13. Dizalo ne moæe podignuti viπe od 150 kilograma. »etiri prijatelja teæe:
60 kg, 80 kg, 80 kg, 80 kg. Koliko najmanje puta mora dizalo proÊi put od
prizemlja do najviπeg kata da podigne sva 4 prijatelja?
(A) 1 (B) 2 (C) 3 (D) 4 (E) 7

14. Ako je zbroj pet uzastopnih cijelih brojeva 2005, onda je najveÊi od njih:
(A) 401 (B) 403 (C) 404 (D) 405 (E) 2001

15. Oko pravokutnog vrta postoji put. Put je svugdje iste πirine. Vanjski rub
puta je 8 metara dulji od unutraπnjeg ruba. Kolika je πirina puta?
(A) 1 m (B) 2 m (C) 4 m (D) 8 m
(E) ovisi o mjerama vrta

16. Koliko razliËitih djelitelja (ukljuËujuÊi 1 i 100) ima broj 100?

(A) 3 (B) 6 (C) 7 (D) 8 (E) 9

Pitanja za 5 bodova
17. Koja je od sljedeÊih kocaka sloæena prema crteæu mreæe (slika)?

(A) (B) (C) (D) (E)

atka 14 (2005./2006.) br. 54 123

 18. Na slici se nalazi sedam kvadrata. Koliko se viπe
trokuta nego kvadrata nalazi na slici?
(A) 1 (B) 2 (C) 3 (D) 4
(E) jednak ih je broj

19. Koji cijeli broj zamjenjuje x ako svi brojevi zadovoljavaju isto
pravilo.
(A) 32 (B) 50 (C) 55 (D) 82 (E) 100

20. Papir u obliku kvadrata presjeËen je na tri dijela. Dva

dijela prikazana su na slici desno. Koji je od dolje prikazanih
likova treÊi dio?

(A) (B) (C) (D) (E)

21. Na slici lijevo najmanji jednakostraniËan trokut ima povrπinu od 1. Kolika

je povrπina osjenËanog lika?
(A) 20 (B) 22.5 (C) 23.5 (D) 2 (E) 32

22. Petar ima lokot s troznamenkastom zaporkom. Zaboravio je svoju

zaporku, ali zna da su sve tri znamenke razliËite i da je prva znamenka jedna-
ka kvadratu omjera druge i treÊe znamenke. Koliko troznamenkastih zaporki
(brojeva) moæe imati ovo pravilo?
(A) 1 (B) 2 (C) 3 (D) 4 (E) 8

23. Na stolu se nalazi model izraen od kockica jednake veliËine. Ako ga

gledamo sprijeda i s desne strane, vidimo oblike prikazane na slici. Koliko se
najaviπe kockica moæe upotrijebiti za izradu ovakvog modela?

(A) 6 (B) 8 (C) 12 (D) 20 (E) 24

24. Vanja, Tanja, Sanja, Anja i Janja sjede na klupi u parku. Vanja ne sjedi
na desnom kraju, a Tanja ne sjedi na lijevom kraju klupe. Sanja ne sjedi ni
na lijevom ni na desnom kraju klupe. Janja ne sjedi do Sanje i Sanja ne sjedi
do Tanje. Anja sjedi desno od Tanje, ali ne nuæno odmah do nje. Tko od njih
sjedi na desnom kraju?

(A) ne moæe se odrediti (B) Tanja (C) Sanja (D) Anja (E) Janja

124 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 SKUPINA C
Pitanja za 3 boda
A
1. Imamo kocku bridova duljine 12 cm. Mrav se kreÊe
povrπinom kocke od mjesta A do mjesta B, putem kako je B
prikazano na slici. Koliki je put preπao mrav?

(A) 40 cm (B) 48 cm (C) 50 cm (D) 60 cm (E) nemoguÊe je izraËunati

2. Koliko ima sati u polovini treÊine od Ëetvrtine dana?

1
(A) 3 (B)
1 (C) 1 (D) 2 (E) 3
2

3. Dvije djevojËice i tri djeËaka zajedno su pojeli 16 korneta sladoleda.

Svaki je djeËak pojeo dvostruko viπe od svake djevojËice. Koliko Êe korneta
biti pojedeno ako istim naËinom zajedno jedu tri djevojËice i dva djeËaka?
(A) 12 (B) 13 (C) 14 (D) 16 (E) 17

4. U nekoj osnovnoj πkoli 50% uËenika ima bicikl, a 30% uËenika koji
imaju bicikl ima i role. Koji postotak uËenika te osnovne πkole ima i bicikl i
role?
(A) 15 (B) 20 (C) 25 (D) 40 (E) 80

5. Ivan je izrezao stranicu papira na 10 dijelova. Tada je uzeo jedan dio i

opet ga izrezao na 10 dijelova. Isto je to ponovio joπ tri puta. Koliko je koma-
da papira imao nakon zadnjeg rezanja?
(A) 36 (B) 40 (C) 46 (D) 50 (E) 56

6. U trokutu ABC kut pri vrhu A trostruko je veÊi od kuta pri vrhu B i
dvostruko manji od kuta pri vrhu C. Koliko stupnjeva ima kut pri vrhu A?
(A) 30º (B) 36º (C) 54º (D) 60º (E) 72º

7. Na crteæu je prikazan plan sobe. Susjedni zidovi su meusobno okomiti.

Slova a, b predstavljaju duljinu zidova sobe. Kolika je povrπina sobe?
(A) 2ab + a ^ b - a h (B) 3a ^ a + b h - a 2
a

(C) 3a 2 (D) 3a ^ b - a h + a 2 (E) 3ab b a

a
a a

8. Petar je izabrao troznamenkasti i dvoznamenkasti broj. Nai njihov zbroj

ako je njihova razlika 989.

(A) 1000 (B) 1001 (C) 1009 (D) 1010 (E) 2005

atka 14 (2005./2006.) br. 54 125

 Pitanja za 4 boda
9. U dvoriπtu na svakome stupu sjedi po jedna ptica, a za jednu pticu nema
slobodnog stupa. Nakon nekog vremena na svakom stupu sjede ptice u paru.
Sada je jedan stup slobodan, bez ptica. Koliko je stupova u vrtu?
(A) 2 (B) 3 (C) 4 (D) 5 (E) 6

10. Pet krugova koji imaju isti polumjer dodiruju se kako je prikazano na
crteæu. Vrhovi kvadrata nalaze se u srediπtima vanjskih krugova. Omjer
povrπine zatamnjenih dijelova svih krugova i njihovih nezatamnjenih dijelova
jednak je:
(A) 1 : 3 (B) 1 : 4 (C) 2 : 5 (D) 2 : 3 (E) 5 : 4

11. Nizu slova AGKNORU (po abecednom redu) pridruæen je niz znamen-
ki (po rastuÊem redoslijedu). Koji je najveÊi broj koji se moæe pridruæiti rijeËi
KANGOUROU?
(A) 987 654 321 (B) 98 765 434 (C) 436 479 879
(D) 536 479 879 (E) 597 354 354

12. Pogledajte tablu za pikado (na crteæu). Broj bodova obrnuto je propor-
cionalan veliËini podruËja. Ako pogodiπ u podruËje B, dobit Êeπ 10 bodova, a
D
pogodak u podruËje C vrijedi:
C
B (A) 5 bodova (B) 8 bodova (C) 16 bodova
A (D) 20 bodova (E) 24 boda

13. Spasilac radi 4 dana u tjednu, a peti dan se odmara. Odmarao se je u

nedjelju i poËinje raditi u ponedjeljak. Nakon koliko Êe dana njegov odmor
opet biti u nedjelju?
(A) 30 (B) 36 (C) 12 (D) 34 (E) 7

14. Skupina prijatelja iz razreda planira izlet. Ako svaki od njih plati 14
kuna za putne troπkove, nedostajat Êe im 4 kune. Ali ako svatko od njih plati
16 kuna, imat Êe 6 kuna viπe nego πto trebaju. Koliko bi svaki od prijatelja tre-
bao dati kako bi prikupili toËan iznos potreban za putovanje?
(A) 14,40 kuna (B) 14,60 kuna (C) 14,80 kuna (D) 15,00 kuna
(E) 15,20 kuna

15. Na crteæu je prikazan jednakostraniËan trokut i pravilan peterokut.

Koliki je kut x izraæen u stupnjevima?
x (A) 124 (B) 128 (C) 132 (D) 136 (E) 140

126 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 16. Luka ima lokot s troznamenkastom zaporkom. Zaboravio je svoju
zaporku, ali zna da su sve tri znamenke razliËite i da je prva znamenka jedna-
ka kvadratu omjera druge i treÊe znamenke. Koliko troznamenkastih zaporki
(brojeva) moæe imati ovo pravilo?

(A) 1 (B) 2 (C) 3 (D) 4 (E) 8

Pitanja za 5 bodova
17. Od podneva do ponoÊi maËak spava ispod stabla, a od ponoÊi do pod-
neva skita. Na stablu je plakat na kojem piπe: "Prije dva sata maËak je radio
ono πto Êe raditi za jedan sat". Koliko sati na dan plakat govori istinu?

(A) 6 (B) 12 (C) 18 (D) 3 (E) 1

18. Za prirodan broj n njegovom "duljinom" zvat Êemo broj prostih faktora
od kojih se sastoji njegov rastav na faktore. Na primjer, "duljina" broja
90 = 2 $ 3 $ 3 $ 5 jednaka je 4. Koliko neparnih brojeva manjih od 100 ima
"duljinu" jednaku 3?

(A) 2 (B) 3 (C) 5 (D) 7 (E) niti jedan F

19. Na slici su prikazana dva pravokutnika: ABCD i DBEF. Kolika je C

D
povrπina pravokutnika DBEF?
E
2 2 2 2 3 cm
(A) (B) 12 cm (C) 13 cm (D) 14 cm (E) 16 cm
A 4 cm B
20. Koliko ima dvoznamenkastih brojeva koji su viπe nego trostruko veÊi
od broja napisanog istim znamenkama, ali u obrnutom poretku?

(A) 6 (B) 10 (C) 15 (D) 22 (E) 33

21. Koliko stupnjeva iznosi zbroj 10 kutova oznaËenih na slici?

(A) 300º (B) 450º (C) 360º (D) 600º (E) 720º

22. U baËvi se nalaze 64 litre vina. Zamijenimo 16 litara vina sa 16 litara

vode i pretpostavimo da se vino i voda mijeπaju jednoliko, te da je obujam
mjeπavine jednak zbroju obujma vina i vode. Sada zamijenimo 16 litara
mjeπavine sa 16 litara vode. PriËekamo dok se ne pomijeπaju i ponovimo to
joπ jednom. Koliko je na kraju litara vina (naravno, pomijeπanih s vodom) pre-
ostalo u baËvi?

(A) 27 (B) 24 (C) 16 (D) 30 (E) 48

atka 14 (2005./2006.) br. 54 127

 23. Neka su a i b katete pravokutnog trokuta. Ako je d promjer upisane
kruænice i D promjer opisane kruænice tom trokutu, tada je
d + D jednako:
(A) a + b
(B) 2 ^ a + b h
(C) 0.5 ^ a + b h
(D) ab
(E) a2+ b2

24. Pjeπak se kreÊe po prvom kvadrantu kao πto je

y
nacrtano na slici. U prvoj se minuti sa starta pomakao na
4
(1;0). Nakon toga se nastavlja kretati kako je prikazano
3 na crteæu, iduÊi naprijed-nazad,
po pozitivnim dijelovima osi x i y, i to tako da prevali u
2
svakoj minuti po jedinicu puta. U kojoj Êe se toËki
1 pjeπak nalaziti nakon toËno 2 sata?

0 1 2 3 x

(A) _10; 0i (B) _1; 11i (C) _10; 11i (D) _2; 10i (E) _11; 11i

Rjeπenja:

E: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
C A B D E D B C C B B C
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
D B E D C B C D C C B E

B: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
D C B C D D C A D D C C
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
C B A E E C D D B D D D

C: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
D C C A C C E C B D D D
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
D C C D C C B A E A A A

Pripremila: Neda LukaË, Zagreb

128 atka 14 (2005./2006.) br. 54

ZADATCI ZA MATKA»E PO»ETNIKE
ZADATCI ZA MATKACE POCETNIKE

Za ovaj broj atke zadatke su nam poslali sljedeÊi atkaËi: Irma

TelaroviÊ, Sanja PavliÊ, Jadranka MatiÊ, Marko PopoviÊ, Ines Horvat,
Petar MatkoviÊ i Janko IvanËiÊ.
Zadatke je ilustrirala atkaËica Jelena Grbavec iz XVIII. gimnazije u
Zagrebu. Svima zahvaljujemo na suradnji.
Nagradit Êemo i objaviti ime svakog atkaËa koji nam poπalje rjeπenja
najmanje triju zadataka koja nismo sada objavili.

1. U πumi
Pogledajte kruæni dijagram na slici. On prikazuje udio pojedine vrste sta-
bala u πumi:

8%

32% 12% topola

breza
hrast
grab
19%
bukva

29%

Koliko je stabala pojedine vrste u toj πumi ako je u πumi ukupno 400 sta-
bala?

Z 2. PojaËanje
Vodstvo koπarkaπkog kluba "MilimetriÊ" treba novog igraËa za sljedeÊu
sezonu. Postoje Ëetiri igraËa koji kandidiraju za dolazak u klub. U tablici je
prikazan broj postignutih koπeva u posljednjih pet utakmica:
1. 2. 3. 4. 5.
A 20 13 5 2 8
B 15 1 - 21 12
C 9 8 17 4 -
D 10 16 11 8 12

Za kojeg bi se ti igraËa odluËio? Obrazloæi odgovor!

atka 14 (2005./2006.) br. 54 129

 3. Kockica
Sandra je na svaku stranu igraÊe kockice napisala po jedno slovo svoga
imena, a zatim je bacila kockicu. Kolika je vjerojatnost da Êe pasti:
a) A, b) R, c) A ili S,
d) suglasnik, e) slovo razliËito od D?

Z 4. ProsjeËna dob
ProsjeËna dob skupine djece iznosi 13 godina (pod pojmom "dijete"
podrazumijevamo osobu koja ima najviπe 18 godina).
a) Ako je u skupini πestero djece, koliki je zbroj njihovih godina?
b) U skupini je petero djece: 12-godiπnja Ana, 11-godiπnji Janko, 7-
godiπnji Marko, 16-godiπnji Petar i Sanja. Koliko je godina Sanji?
c) U skupini je Ëetvero djece: 9-godiπnji Ivan, 13-godiπnji Danko, te
blizanke Jasna i Vesna. Koliko im je godina?

Z 5. RajËice
Majka je posadila 30 stabljika rajËice sorte "Tomtom" i 30 stabljika rajËice
sorte "Rajska". StupËastim dijagramom prikazala je broj ubranih plodova:

Æeli li viπe plodova, za koju Êe se sortu odluËiti iduÊe godine? Objasni

odgovor!

6. Djed BoæiÊnjak
Djed BoæiËnjak kupuje darove. Dar za Astrid platio je 114 kn, za Snjeæanu
84 kn, a za Anu 97 kn. Koliko mu je novca ostalo ako je platio novËanicom
od 1000 kn?

130 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 7. Opseg kruænice
Koliki je opseg kruænice ako za pravokutne trokute na slici vrijedi

f
e 2 + f 2 + g 2 + h 2 = 578
S

g
h

8. Broj u tablici
U tablicu su upisani neparni brojevi:
1
3 5
7 9 11
13 15 17 19
21 23 ...
...

Koji je broj u 30. redu i 20. stupcu?

9. Bomboni
Kutija sa 16 bombona stoji 15 kn. Baka æeli svakome unuku dati 6 bom-
bona. Ako baka ima 8 unuka, koliko Êe kuna potroπiti?

Z 10. BoæiÊne pjesme

Skupine djece obilaze kuÊe u susjedstvu i pjevaju boæiÊne pjesme. Jedna
skupina djece obilazi svaku Ëetvrtu kuÊu, druga skupina svaku πestu kuÊu, a
treÊa skupina obilazi svaku devetu kuÊu. U kojoj Êe se kuÊi sresti ove dvije
skupine djece?

11. Ukrasimo prozore!

Sanja i Janko ukraπavaju kuÊu svijetleÊim lampicama.
Svaki od 6 velikih prozora njihove kuÊe ima dimenzije 230 cm
x 85 cm, dok dva mala prozora na djeËjoj sobi imaju dimen-
zije 150 cm x 85 cm. Koliko im je metara svijetleÊih lampica
potrebno da bi na svakom prozoru napravili okvir od svije-
tleÊih lampica?

atka 14 (2005./2006.) br. 54 131

 12. Blagdanski kolaËi
Zvjezdana i njezina baka peku kolaËe. U peÊnicu odjednom stanu 54
kolaËiÊa i peku se 25 minuta. PeÊnica je bila ukljuËena 3 sata i 10 minuta
(ukljuËujuÊi 15 minuta za zagrijavanje). Koliko su kolaËiÊa ispekle?

13. »iπÊenje snijega

Marko Ëisti snijeg ispred susjedove kuÊe. Trebao mu je 17 minuta da oËisti
stepenice, 24 minute za stazu do ulice, te 1 sat i 4 minute za prilazni put do
garaæe. »iπÊenje snijega plaÊa se 55 kn po satu. Koliko Êe zaraditi?

14. Novogodiπnja veËera

U hotelu prireuju novogodiπnju veËeru za 50 osoba. Svi Êe gosti sjediti
za velikim stolom. BuduÊi da nemaju tako veliki stol, odluËili su spojiti neko-
liko stolova jedan do drugoga u dugaËki stol. Za svaki stol moÊi Êe sjesti 3
osobe sa svake strane, te po 2 osobe na svakom kraju. Koliko stolova treba
spojiti?

15. Darovi
Tijekom godine Martina je πtedjela za kupnju boæiÊnih darova. Sredinom
svakog parnog mjeseca u kasicu bi stavila po 35 kn, a sredinom svakog
neparnog mjeseca po 25 kn. Koliko je kuna bilo u kasici prije blagdana?

16. Kuglice
Susjeda Marija æeli kupiti 20 kuglica za ukraπavanje boæiÊnog drvca. Ona
zna da se kuglice prodaju pojedinaËno (po cijeni od 4.5 kn za kuglicu), ali i
upakirane po 6 ili 8 komada. Cijena paketa od 8 kuglica iznosi 32.4 kn, dok
se paket od 6 kuglica moæe dobiti za 25.2 kn. Na koliko je naËina moguÊe
kupiti potrebnih 20 kuglica? Koji je naËin najisplativiji?

Z 17. Sitniπ
Ani je nakon kupnje darova u dæepu ostalo 10 kn (u novËanicama od 1 kn
naviπe). Koje su moguÊe kombinacije novËanica / kovanica ostale Ani? Koliki
je najmanji broj novËanica koje moæe imati? Koji je najmanji broj kovanica
koje moæe imati?

Z 18. Trokuti
Koliki je ukupan broj trokuta na slici?

132 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 Z 19. Jednim potezom
Nacrtaj ovu sliku u jednom potezu, odnosno bez podizanja olovke s papira.

20. DjevojËica Nina

Koje je godine roena Nina ako je godina njezina roenja za 1 manja od
polovine kvadrata broja 20 uveÊanog 10 puta?

21. ReciproËni brojevi

Koliki je x ako je x + 1 reciproËan broju x - 1?

22. IzraËunaj!

a + b , koliko je 4 [ ^5 [ 6h ?
Ako je a [ b =
ab

Razlikuje li se 4 [ ^5 [ 6h od ^4 [ 5h [ 6? Je li to sluËajno?

Z 23. Tri prosta broja

Zbroj triju prostih brojeva je 1992. Koji je najmanji od tih prostih brojeva?

Z 24. Prosti
Postoje li tri prosta broja kojima je zbroj jednak 1234, a umnoæak
87 654 321?

Z 25. Slijed
Koje slovo nastavlja slijed? Koju ste zakonitost uoËili?
E, V, R, E, E, E, E, S, E, ...

26. Vaganje
Petero je uËenika, dvoje po dvoje, stajalo na vagu. Dobiveni su rezultati:
110, 112, 113, 114, 115, 117, 122, 123, 125, 127.
Kolika je bila masa najteæeg uËenika?

atka 14 (2005./2006.) br. 54 133

 27. Metan
Metan se sastoji od atoma ugljika i vodika u omjeru 1 : 4.
a) Ako se uzorak sastoji od 2345 molekula metana, koliko se u uzorku
nalazi atoma ugljika, a koliko vodika?
b) Moæe li uzorak imati 566 atoma?
c) Ako uzorak metana broji 33 atoma ugljika, koliko se atoma vodika
nalazi u uzorku?

28. Karta
Karta je nacrtana u mjerilu 1 : 1 000 000. Kolika je udaljenost Zagreba i
Osijeka na karti, ako je ta udaljenost jednaka 270 km?

29. Viπekratnik i djelitelj

Koliko ima brojeva koji su viπekratnici brojeva 3 i 4 i djelitelji broja 240?

Z 30. Kameni blokovi

Stubiπte na ulazu u Jadrankinu kuÊu sloæeno je od jednakih kamenih bloko-
va, kao πto prikazuje slika. Koliko je blokova utroπeno pri slaganju tog
stubiπta?

Rjeπenja:
1. U πumi. 32 topole, 48 breza, 76 hrastova, 116 grabova i 128 bukvi.
3. Kockica. a)
1 1 1 2 5
3 , b) 6 , c) 2 , d) 3 , e) 6
6. Djed BoæiÊnjak. 705 kn.
7. Opseg kruænice. 34 r
8. Broj u tablici. 909.
9. Bomboni. 45 kn.
11. Ukrasimo prozore! 47.2 m.
12. Blagdanski kolaËi. 378 kolaËiÊa.
13. »iπÊenje snijega. 96 kn i 25 lp.
14. Novogodiπnja veËera. 8 stolova.
15. Darovi. 360 kn.
16. Kuglice. Na 7 naËina. Jednako je isplativo kupiti 2 paketa po 8 + 4 pojedi-
naËne kuglice ili 2 paketa po 6 + 1 paket od 8 kuglica.
20. DjevojËica Nina. Nina je roena 1999. godine.
21. ReciproËni brojevi. Nema takvog broja.
22. IzraËunaj!
60 ; jednaki su uvijek!
37
26. Vaganje. 67.5 kg.
27. Metan. a) 469 atoma ugljika i 1876 atoma vodika. b) Ne. c) 132.
28. Karta. 27 cm.
29. Viπekratnik i djelitelj. 6

134 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 ODABRANI ZADATCI
ODABRANI ZADATCI
Vlado StoπiÊ, Zagreb

790. Koliko je znamenki potrebno kako biste napisali dvanaesteroznamen-

kasti broj?

791. Zidni sat otkucava svakog punog sata. Koliko ukupno udaraca naËini
zidni sat tijekom jednog dana?

792. Zec i vuk natjecali su se u trËanju na 100 metara. Dok vuk naËini jedan
skok, zec naËini tri skoka, ali je zato jedan skok zeca 2 puta kraÊi od jednog
skoka vuka.
Tko je pobijedio u tom natjecanju?

793. Odredite dva dvoznamenkasta broja kojima je umnoæak broj kojemu je

svaka znamenka 7.

794. U jednom mjesecu broj ponedjeljaka veÊi je od broja utoraka, a broj ned-
jelja veÊi je od broja subota. Koji je dan u tjednu peti dan u tom mjesecu? Je
li moguÊe da je taj mjesec prosinac?

795. U jednoj trgovini nude na prodaju nekoliko sorti riæe, po

razliËitim cijenama za 1 kg. U æelji da poveÊaju raznovrsnost
ponude, odluËili su spraviti mjeπavinu triju sorti riæe: 15 kg riæe
po cijeni od 8 kn, 20 kg riæe po cijeni od 7 kn i 25 kg riæe po
cijeni od 4 kn za kilogram.
Kolika je cijena 1 kg tako dobivene mjeπavine?

atka 14 (2005./2006.) br. 54 135

796. Na izletu u πumi 5 uËenika naπlo je ukupno 9 vrganja. Dokaæite da su
barem 2 uËenika naπla jednaki broj vrganja.

797. Odredite sve cijele brojeve n za koje je i razlomak

35
3n - 5 takoer cijeli
broj.

798. Na ploËi je napisan niz prirodnih brojeva 1, 2, 3, 4, . . . , 2003, 2004,

2005. Dva uËenika igraju ovakvu igru: svaki uËenik naizmjeniËno precrtava
dva prirodna broja, a umjesto njih zapisuje apsolutnu vrijednost razlike tih
dvaju brojeva, i tako sve dok na ploËi ne ostane neprecrtan jedan broj. Ako je
na ploËi ostao neprecrtan paran broj, pobjeuje uËenik koji je zapoËeo igru.
Ako je ostao neprecrtan neparan broj, onda pobjeuje drugi uËenik. Koji Êe
uËenik pobijediti?

799. U tri sanduka nalazi se ukupno 200 jabuka. Ako iz jednog sandu-
ka izvadimo
1 2 13
3 , iz drugog 5 , a iz treÊeg 15 jabuka koje se nalaze u
pojedinom sanduku, onda smo ukupno izvadili 70 jabuka. Koliko
bismo jabuka izvadili ako bismo iz drugog sanduka izvadili
1
10 , a iz
treÊag
4 jabuka?
5

800. Dokaæite da je razlomak

5n + 7
7n + 10 neskrativ za svaki cijeli broj n.

801. Ako su trokutu duljine dviju visina jednake, onda je taj trokut jed-
nakokraËan. Dokaæite.

136 atka 14 (2005./2006.) br. 54

802. Svi prirodni brojevi od 1 do 2005 napisani su u nizu, malo razmaknuti
jedan od drugog. Izmeu svaka dva susjedna broja niza treba staviti znak + ili
- tako da konaËni zbroj svih brojeva niza bude najmanji moguÊi prirodni
broj.
Koliki je taj najmanji prirodni broj?

803. Nekom broju pribrojili smo zbroj njegovih znamenki, a zatim smo
dobivenom broju opet pribrojili zbroj njegovih znamenki, i tako viπe puta.
Nakon πto smo sedmi put dobivenom broju pribrojili zbroj znamenki prethod-
no dobivenog broja, dobili smo broj 2005. Koji je poËetni broj?

804. Na svakoj stranici jednog paralelograma leæi jedan vrh drugog paralelo-
grama. Dokaæi da se dijagonale jednog i drugog paralelograma sijeku u jed-
noj te istoj toËki.

KALENDAR
NATJECANJA

✒ ©kolska natjecanja...................................do 20. sijeËnja 2006. godine

✒ OpÊinska natjecanja..........................13. veljaËe 2006. godine u 9 sati
✒ Æupanijska natjecanja........................14. oæujka 2006. godine u 9 sati
✒ ’’Klokan bez granica’’...................................16. oæujka 2006. godine
✒ Dræavno natjecanje.........................od 26. do 29. travnja 2006. godine
✒ Regionalna natjecanja....................................12. svibnja 2006. godine

atka 14 (2005./2006.) br. 54 137

 RA»UNALA
RACUNALA
Rjeπenje nagradnog zadatka broj 48.
Petar MladiniÊ, Zagreb

U atki broj 52 iz lipnja 2005. godine objavljen je sljedeÊi nagradni zadatak:

Postoji li potencija broja 3 tako da je Ëetveroznamenkasti zavrπetak u dekadskom
zapisu jednak 0001?
Uporabom matematiËkog softwarea Maple dobili smo da je 3 4000 = ...0001.
U jednom od sljedeÊih brojeva atke objavit Êemo kako se do eksponenta 4000 dolazi ≈kla-
siËnim√ naËinom. Evo ispisa tog broja:

> 3^4000;
30550539125985089475493123933993200151145872559459382033361578856124840410094\
310698884617147591955512685594355672536817390424328835960952512013867872754\
832306847440812678271258334406034609027303567113750713540942230507378888296\
293661626319319038176376476897174745397830419133770526643607545305946855299\
923679908252832839741499695053781279889080315685018555091441327632674827536\
080511919736991716239380296529591124814868454813372381915403607202846617305\
964727587714470046119084400989522570786999464784485505272865138331766269486\
621699189473931799857153742840323160423612529712379121480298452090032142911\
187120541403467823037684502571722672317980110982250542312672622486624751821\
513090405968319725733532152461373180802620850351818772505792935153546148559\
645557778302486299484655677860868628107537027955675871620672537260960039649\
645006881006642510863172658769473152047328482178004698864682997627010725557\
447477795916548286526074397194269074285253102206099588055622250628794821096\
250896953942026285934976679892316556643354666868400021149033143667191761563\
799346524731638438851329400897481451113469707153224774286602662886215757241\
228013041274156526541066762876598999709360429834072712075220483019460547978\
015244096673987654732944089596796891847237920527601348479568552772327268225\
961186632683683394577014440587207890964520548026747354404115457840989323246\
432730165184512662024887378896428064303267634083712612076187363230030030742\
857328222429178681353298324681547783606963124662555980074684280211930372896\
277592631567745241447414427275096710286701052702718027963585163023831620385\
060661959477675908859802705310983183523862522004495534181830341062567249699\
860281160978825846869688365748091123155237929583402196373316280734065517774\
652463985559632951870865578083150916015838637580852304106010356108363753562\
013947307084475945265442960953115633610320303842616283910381485872726530172\
02863919268052007355101820880001

138 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 RJE©ENJA ZADATAKA IZ BROJA 53.

Enigmatka K U T 0 9 5 0 9 5
Pomicaljka. »ETIRI, KVADAR, AKSIOM V R H 7 3 4 4 3 7
L I K 8 6 0 8 6 0
Slova i brojke. Vidite crteæe!

Dva rebusa. Uvjet (u V je T), primjer (pri M je R). 0 8 6 0 8 6

7 3 4 4 3 7
Kako do toËne jednakosti? Na tri naËina:
M - DC = CD, M - CD = DC, MC - DC = D. 9 5 0 9 5 0

Ispunjaljka. Vidi sliku na rubu.

D R U G I
Tri velika matematiËara. M J E R A
PITAGORA, DESCARTES, EINSTEIN
J E D A N
Opet na poËetku. U svakoj rijeËi krije se naziv jedne æivotinje. Ako se ti nazivi T A L E S
uklone, preostaje: NOVA ©KOLSKA GODINA.
T R I C A
L I T R A
O P S E G
Rjeπenja odabranih zadataka V A LJ A K

775. Ako brojevima 1, 2, 3 oznaËimo prve tri pune Ëaπe, a brojevima 4, 5, 6 oznaËimo
druge tri prazne Ëaπe, onda je dovoljno vodu iz Ëaπe broj 2 preliti u Ëaπu broj 5, a Ëaπu
koju smo dræali u ruci vratiti na svoje mjesto.
776. Pri rjeπavanju sliËnih zadataka uËenici Ëesto ovako razmiπljaju: gusjenica se
tijekom dana, tj. za 24 sata, popne za 5 - 2, tj. 3 m. To znaËi da Êe visinu od 9 m gus-
jenica doseÊi tijekom treÊeg dana, pa Êe na toj visini biti u Ëetvrtak u 6 sati ujutro.
Meutim, ovakvo zakljuËivanje nije toËno.
Naime, nakon drugih 24 sata, tj. u srijedu u 6 sati ujutro, gusjenica Êe biti na visini od
6 m. Tijekom srijede od 6 sati ujutro do 18 sati gusjenica se moæe popeti joπ 5 m, pa
Êe na visini od 9 m biti u srijedu. Ostaje joπ odrediti toËno vrijeme u srijedu kada Êe
gusjenica biti na visini od 9 m.
Od 6 sati ujutro do 18 sati ima 12 sati. Za to se vrijeme gusjenica moæe popeti joπ 5
m. To znaËi da je gusjenici za 1 m potrebno 12 : 5, tj. 2 sata i 24 minute, jer je 2 sata
= 120 minuta, a 120 : 5 = 24 , a za 3 metra penjanja gusjenici je potrebno tri puta
viπe vremena, tj. 7 sati i 12 minuta.
Prema tome, gusjenica Êe biti na visini od 9 metara u srijedu u 6 sati + 7 sati i 12 mi-
nuta, tj. u 13 sati i 12 minuta.
777. S prvog je polja skupljeno 240 $ 100 , tj. 24 000 kg krumpira, jer je 1 q = 100
kg. To znaËi da je s drugog polja skupljeno 12 000 kg krumpira. BuduÊi da je jedna
treÊina od 12 000 kg jednako 4000 kg, zakljuËujemo da je ukupan broj vreÊa krumpi-
ra bio 4000 : 50, tj. 80. Prema tome, na svakoj traktorskoj prikolici bilo je 80 : 2, tj. 40
vreÊa krumpira.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 139

778. Primjenom svojstva distributivnosti mnoæenja prema oduzimanju, dani izraz
moæemo pisati redom:
2005 $ 2005 $ 2005 - 2005 $ 2005 $ 2004 - 2005 $ 2004 - 2005 =
= 2005 6 2005 $ 2005 - 2005 $ 2004 - 2004 - 1@ =
= 2005 8 2005 ^ 2005 - 2004 h - 2004 - 1B =
= 2005 6 2005 $ 1 - 2004 - 1@ =
= 2005 61 - 1@ = 2005 $ 0 = 0.
779. Ako za 18 minuta automobil prijee 24 kilometra, onda Êe za 3 minute prijeÊi 6
puta kraÊi put, tj. 24 : 6 = 4 kilometra. BuduÊi da je 60 = 20 $ 3, slijedi da Êe za 1 sat,
tj. 60 minuta, automobil prijeÊi 20 puta viπe, ili 20 $ 4, tj. 80 kilometara.
780. Neka je x broj za koji smo smanjili svaki od triju prirodnih brojeva. Tada vrijedi
jednadæba 3x = 324 - (18 + 71 + 145), ili dalje redom, 3x = 324 - 234, 3x = 90,
x = 30. Zato je jedan broj jednak 30 + 18, tj. 48, drugi broj je 30 + 71, tj. 101, a treÊi
30 + 145, tj. 175.
781. Pretpostavimo da je moguÊe naËiniti dvije skupine brojeva s jednakim zbro-
jem brojeva u svakoj skupini. Ako svaki broj u svakoj skupini pomnoæimo sa 100,
onda Êe i nakon tog mnoæenja zbroj brojeva u svakoj skupini biti jednak, a ne samo
zbroj cijelih brojeva. Kako je takvim postupkom zbroj svih danih brojeva jednak
13 $ 110 + 15 $ 111, a to je neparan broj, zakljuËujemo da naπa pretpostavka nije toËna.
Prema tome, nije moguÊe od danih brojeva naËiniti dvije skupine brojeva s jednakim
zbrojem brojeva u svakoj skupini.
1
782. Iz uvjeta zadatka, da je broj odsutnih uËenika jednak 6 broja prisutnih uËenika,
zakljuËujemo da je broj prisutnih uËenika 6 puta veÊi od broja odsutnih uËenika, iz
1
Ëega slijedi da je broj odsutnih uËenika jednak 7 broja svih uËenika u oba odjela. Na
sliËan naËin zakljuËujemo da je, nakon odlaska jednog uËenika kuÊi, broj odsutnih
1
uËenika jednak 6 broja svih uËenika u oba odjela. To znaËi da jedan uËenik Ëini
1 1 1
6 - 7 = 42 ukupnog broja uËenika u oba odjela. Zato u oba odjela πestog razreda
ima ukupno 42 uËenika.
783. Zbog uvjeta zadatka vrijedi jednakost abc = 7k, pri Ëemu je k prirodni broj. Ovu
jednakost moæemo dalje pisati redom: 100a + bc = 7k, 98a + 2a + bc = 7k
7 $ 14a + _2a + bci = 7k. BuduÊi da su u zadnjoj jednakosti pribrojnik 7.14a i zbroj
7k djeljivi sa 7, to prema pouËku o djeljivosti zbroja nuæno slijedi da je i pribrojnik
^ 2a + bc h takoer djeljiv sa 7, a to je i trebalo dokazati.
784. Primjenom pravila o usporeivanju razlomaka i primjenom svojstva distribu-
tivnosti mnoæenja prema zbrajanju vrijede redom ove nejednakosti:

n + 7 ! n + 10 , ^ n + 4 h^ n + 10 h ! ^ n + 7 h^ n + 6 h,
n+4 n+6

n 2 + 10n + 4n + 40 ! n 2 + 6n + 7n + 42, 14n + 40 ! 13n + 42,

14n - 13n ! 42 - 40, n ! 2.
Prema tome, dani razlomci nisu jednaki za svaki prirodni broj razliËit od 2.
785. Prva tri igraËa odigrala su s ostalih 5 igraËa ukupno 3 $ 5 tj. 15 partija πaha, a to
znaËi da su igrajuÊi s njima mogli postiÊi najviπe 15 bodova. Osima toga, prva su tri

140 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 3$2
igraËa igrajuÊi meusobno postigla ukupno 2 , tj. 3 boda. To znaËi da su prva tri
igraËa mogla postiÊi najviπe 15 + 3, tj. 18 bodova. BuduÊi da su prva tri igraËa na kraju
turnira imala ukupno 7 + 6 + 4, tj. 17 bodova, zakljuËujemo da su oni, igrajuÊi s pre-
ostalih 5 igraËa, izgubili 1 bod.
C
786. Neka je \CAB = a, \CBA = b, \ACB = c, \CMB = x, \CMA = y. Tada je
\ACM = \BCM prema definiciji simetrale kuta i x < y prema uvjetu zadatka.
Kut \CMB = x je vanjski kut trokuta AMC, a prema pouËku o vanjskom kutu
trokuta slijedi da je x = a + \ACM . Kut \CMA = y je vanjski kut trokuta CMB,
pa je y = b + \BCM . Zbog x < y slijedi da je a + \ACM < b + \BCM , tj. A
a < b. Zato prema pouËku o odnosu stranica i kutova u trokutu ABC vrijedi M B
nejednakost BC < AC .
787. Zbroj pod korijenom 11 + 96 na lijevoj strani jednakosti moæemo pisati
kao kvadrat zbroja. Naime,
3 + 3 = `2 2j + 2 $ 2 3 + ` 3j ,
2 2
11 + 96 = 11 + 4 6=8+4 2$ 2$

96 = ` 2 3 j . Zato danu jednakost moæemo pisati redom ovako:

2
tj. 11 + 2+

3, ` 2 3j = a
2
11 + 96 = a 2+ 2+ 2+ 3, 2 2+ 3 =
=a 2+ 3, 2 2+ 3=a 2+ 3 , iz Ëega slijedi da je a = 2 i b =1 .

788. Neka je a povrπina prve njive, b povrπina druge njive i c povrπina treÊe njive,
izraæene istom mjernom jedinicom za povrπinu. Neka je x povrπina svih triju njiva. Tada
1 1 3
je a + b + c = x i c = 4 x . Iz uvjeta zadatka vrijedi jednadæba 2 a + 4 b + c = 2b , pa
1
nakon zamjene za c = 4 x i sreivanja dobivamo redom ove jednadæbe:
1 3 1
2 a + 4 b + 4 x = 2b, 2a + 3b + x = 8b, x = 8b - 3b - 2a,
1 3
x = 5b - 2a . Zbog c = 4 x nuæno slijedi da je a + b = 4 x ili 4a + 4b = 3x. Sad valja
rijeπiti sustav dviju jednadæbi s dvije nepoznanice a i b , tj.
5b - 2a = x i 4b + 4a = 3x .
11 5
Rjeπenje ovog sustava je a = 28 x, b = 14 x . Dalje je lako. Naime, kako su sva tri trak-
5 5
tora prvi dan preorala povrπinu jednaku 2b, a zbog b = 14 x , slijedi da je 2b = 2 $ 14 x ,
5
tj. 2b = 7 x .
5
Prema tome, sva tri traktora zajedno preorala su prvi dan 7
ukupne povrπine svih triju njiva. D
M
789. Na produæetku stranice AC preko vrha C odaberemo toËku
R tako da je |AC| = |CR|. Dokaæimo da je O MCD , OBCR . R E
Naime, CM = CR i CD = CB zbog uvjeta zadatka.
C
BuduÊi da je N
\MCA = \MCR = 90°, jer su to dva sukuta, slijedi da je
\MCD = 90°- \DCR , a \BCR = 90°- \DCR . To znaËi da je
\MCD = \BCR , Ëime je navedena sukladnost dokazana. Iz
dokazane sukladnosti trokuta slijedi da je MD = BR . Osim A P B

atka 14 (2005./2006.) br. 54 141

toga, u trokutu ABR toËka C je poloviπte stranice AR, a toËka P je poloviπte stranice
AB. To znaËi da je duæina CP srednjica trokuta ABR, iz Ëega slijedi da je
1
CP = 2 BR ili BR = 2 CP . Zamjenom zadnje jednakosti u jednakost
MD = BR dobivamo jednakost MD = 2 CP , a to je i trebalo dokazati.

Rjeπenja nagradnih zadataka iz 52. broja

Rjeπenje zadataka za MatkaËe poËetnike

6. C. 11. Jednako. 13. Broj 52 (42 + 62 = 52). 29. Broj 82.
Rjeπenja je poslao pa je Matkinim biljeænicama nagraen atkaË Josip Str-
meËki, VI.a, O© Josipovac, Josipovac.

Rjeπenje zadataka iz Kutka za najmlae

1. kruænica, 2. kvadar, 3. raznostraniËan trokut, 4. trisekcija kuta, 5. prvi
Ëetverokut, 6. @, 7. 63, 8. 28, 9. 10, 10. Darwin, 11. 5656.

Rjeπenje Nagadnog natjeËaja broj 48

Vidi Ëlanak P. MladiniÊa u rubrici "RaËunala".

Rjeπenje stripa Koliko je do cilja?

Moæe se izraËunati da je do cilja ostalo 22.5 km. Podatak da su atkaËi poveli
u utrci ne daje argumente iz kojih bismo mogli zakljuËiti da su i pobjednici utrke.

Rjeπenje mozgalice Dvostruka petica

Rjeπenja su poslali pa su Matkinim biljeænicama nagraeni atkaËi:
Ivan Bestvina, 5. razred O© A. MihanoviÊa, Osijek;
Benjamin Æagar, 6. c, O© I. BrliÊ MaæuraniÊ, Orahovica i
Karlo Kramar, 7. razred, O© Donji Kraljevec, Donji Kraljevec.

Æeton broj 4 ide na æeton broj 1

(preko 3 i 2), 6 na 9 (preko 7 i
8), 8 na 3 (preko 7 i 5 koji su
ostali), te 5 na 2 (preko
udvostruËenog 3).

142 atka 14 (2005./2006.) br. 54

 Kriæaljke za atkaËe

5. 6.
1 2 3 4 5 1 2 3 4 4 5 6
2 7 7 5 22 8 1 3 1 0 6 4 8 8 5
6 7 8 7 8 9
2 6 22 3 9 5 0 7 5 22 1 9 6 0 0
9 10 11 12
4 22 5 0 4 22 2 4 9 4 7 4 8 7 4
10 11 12 13 14
4 8 1 4 22 9 3 3 2 8 4 1 3 9 3
13 14 15 16 17 18
6 3 22 5 1 8 4 1 2 4 3 2 8 1 9
19 20
2 5 22 4 6 0 8 0
7. 8.
1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7
2 4 5 1 6 9 6 1 5 7 6 1 6 8 4 2
8 9 10 8 9 10
3 3 2 9 1 0 2 7 2 3 0 7 6 9 5 6
11 12 13 11 11 12
7 8 3 8 8 5 5 1 9 4 5 7 0 2
14 15 14 16 17 13 14 14 15
6 5 4 4 1 3 3 3 2 8 3 3 3 4
15 18 19 20 21 16 17 18 19
2 0 0 5 8 8 1 0 4 4 1 7 7 0 5
22 23 24 20 21 22
9 6 22 9 1 2 6 7 3 6 8 22 2 4 8 4 1 9
25 26 23 24
1 6 7 8 5 3 6 9 5 9 3 1 9 6 2 0

MATEMATI»KO NATJECANJE
KLOKAN BEZ GRANICA 1999. - 2004.
Dragi MatkaËi, Hrvatsko matematiËko druπtvo tjecanju Klokan bez granica od 1999. godine, kad se
objavilo je novu knjigu Matkine biblioteke. Njezin je Hrvatska prvi put pridruæila natjecanju, do zakljuËno
naslov MatematiËko natjecanje ‘’Klokan bez grani- 2004. godine. Namijenjena je uËenicima osnovnih i
ca’’ 1999. - 2004. Knjigu su priredili Neda LukaË, srednjih πkola, nastavnicima matematike i svima
Petar MladiniÊ, Renata Svedrec, Sanja Varoπanec i onima koji vole rjeπavati matematiËke zadatke.
Zlatko Varoπanec. Knjiga je formata atke, ima 231 stranicu, a
Iz Predgovora: podijeljena je u πest poglavlja (godiπta natjecanja).
... Postoji pet natjecateljskih kategorija. Skupinu E Cijena knjige za pretplatnike atke, Ëlanove
(ecoliers) Ëine uËenici IV. i V. razreda osnovnih πkola, HMD-a i Ëlanove Podmlatka
skupinu B (benjamins) Ëine uËenici VI. i VII. razreda HMD-a iznosi 50 kn, a za ostale 80 kn. Knjigu
osnovnih πkola, skupinu C (cadets) Ëine uËenici VIII. moæete naruËiti na adresu
razreda osnovnih πkola i I. razreda srednjih πkola, Hrvatsko matematiËko druπtvo
skupinu J (juniors) Ëine uËenici II. i III. razreda sred- BijeniËka cesta 30
njih πkola, a skupinu S (students) Ëine uËenici IV. p.p. 335
razreda srednjih πkola i prve godine studija. 10002 Zagreb
Natjecanje je pojedinaËno, provodi se isti dan s istim uplatom na æiro-raËun 2360000 - 1101530802.
zadatcima, a ne koriste se ni raËunala niti bilo kakve Kako biste izbjegli nesporazume oko dostave
tablice s formulama. ... kupljene knjige, molimo Vas da nam dostavite Ëitljive
... Ova je knjiga zbirka objavljenih zadataka na na- osobne podatke i presliku uplatnice.

atka 14 (2005./2006.) br. 54 143

KUTAK ZA NAJMLA–E

IzvlaËenja

1. Iva u ormaru ima crvenu

majicu, plavu majicu, crvene
hlaËe, plave hlaËe i æute
hlaËe.

a. Na koliko se naËina Iva

moæe obuÊi?
b. Kolika je vjerojatnost
da Êe Iva odjenuti odjevni
predmet crvene boje?

2. Ivan i Marko koriste

novËiÊ kako bi odluËili tko Êe
od njih prvi igrati igricu na
raËunalu.

a. Koliko razliËitih
sluËajeva moæemo dobiti pri
jednom bacanju novËiÊa?
b. KoLIKA je vjerojatnost
da Êe se pri JEDNOM bacanju
novËiÊa pojaviti pismo?

144 atka 14 (2005./2006.) br. 54

i bacanja
3. Kockica je oznaËena brojevima od 1 do 6.

a. Koliko razliËitih brojeva moæemo dobiti

pri jednom bacanju kockice?
b. Koliko je od tih brojeva parnih?
c. KOLIKA je vjerojatnost da Êemo pri
sljedeÊem bacanju kockice dobiti paran broj?

4. U vreÊici se nalaze 3 crvene, 2 æute i 5

bijelih kuglica. Iva Êe pobijediti ako nasumce
izvuËena kuglica bude crvena, Ana ako kuglica
BUDE æuta, a Tea ako kuglica BUDE bijela.

a. Je li ova igra pravedna? Imaju li svi

jednaku moguÊnost pobjede?
b. Kolika je vjerojatnost da Êe sljedeÊa
izvuËena kuglica biti bijela?

5. Ante je vrlo
neuredan. U njegovoj se
ladici nalaze 3 æute, 6
plavih i 8 zelenih Ëarapa.
Ante je nasumce izvukao
Ëarapu. Kad ju je
pogledao, uoËio je da je
NAJMLADE

izvuËena Ëarapa plava.

Kolika je vjerojat-
nost da Êe, ako nasum-
ce izvuËe joπ jednu
Ëarapu, izvuÊi joπ
jednu plavu?

atka 14 (2005./2006.) br. 54 145 KUTAK ZA