You are on page 1of 6

1.

Osnovni cilj politike tržišnog natjecanja EU je :


a) Ograničavanje, nadzor i zabrana ponašanja poduzeća koja nije u skladu sa savršenim tržišnim
natjecanjem
b) Nadzor i poticanje ponašanja poduzeća kje je u skladu sa oligopolnim ponašanjem
c) Omogućavanje i poticanje ponašanja poduzeća koja nije u skladu sa savršenim tržišnim natjecanjem
d) Ograničavanje, i nadzor ponašanja poduzeća koje je u skladu sa savršenim tržišnim natjecanjem
e) Omogućavanje, nadzor i poticanje ponašanja poduzeća koja je u skladu sa monopolnim ponašanjem

2. Uz globalizaciju i brzi tehnološki razvoj, među glavne izazove industrije u Europi , spadaju
a) Prekomjerna industrijalizacija d) Klimatske promjene
b) Visoka produktivnost u EU e) Sve prethodno navedeno
c) Sve mlađe EU stanovništvo

3. Koji (teorijski) temeljni stupanj ekonomskog integriranja nedostaje u sljedećem nizu: (1) preferencijalno
grupiranje (2) asocijativni sporazum (3) zona slobodne trgovine, (4) carinska unija ; (5)ekonomska unija?
a) Europsko udruženje međusobne trgovine d) obrambena zajednica
b) Zona fiskalne unije e) zajedničko tržište
c) Politička i carinska unija

4. Koje od navedenih područja/ politika spada u isključive (ekskluzivne ) nadležnosti Unije?


a) Obrazovanje i strukturna izobrazba d) područje slobode, sigurnosti i pravde
b) Zajednička trgovinska politika e) kultura i turizam
c) Zaštita potrošaća i okoliš

5. Osnovni razlog formiranja Zajedničke poljoprivredne politike krajem 1950-ih i početkom 1960-ih
godina bio je:
a) Smanjivanje poljoprivrednih viškova u svim članicama tadašnje Zajednice
b) Liberalizacija globalnog poljoprivrednog i ribarstvenog tržišta i slobodan uvoz jeftine hrane iz trećih
zemalja
c) Decentralizacija poljoprivrede koja uljučuje autonomne nacionalne sustave određivanja cijena
d) Uklanjanje nacionalnih intervencionalističkih mehanizama u tom sektoru
e) Zajednička poljoprivredna politika Zajednica formirana je tek tijekom 1980-ih godina.

6. Kroz posljednjih 20-ak godina, sustav financiranja CAP-a promijenio se na način da:
a. Su izravne pomoći poljoprivrednicima znatno opadale
b. Su sredstva finacniranja ruralnog razvoja opadala
c. Su izvozne subvencije znatno povećale
d. Se sustav potpore cijenama poljoprivrednih proizvoda napušta
e. Sustav se uopće nije mijenjao već tri desetljeća.

7. Zajednička poljoprivredna politika EU-a nakon 2007. Godine financira se sredstvima:


a) Europskog poljoprivrednog jamstvenog (garancijskog) fonda
b) Europskog poljoprivrednog fonda za regionalni razvoj
c) Europskog fonda za ribarstvo
d) Europskog fonda za smjernice u ribarstvu i poljoprivredi
e) Euroskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi .
8. Zaokruži ispravnu tvrdnju povezanu s nsčelima „Novog pristupa“ u okviru područja prevencije novih
tehničkih prepreka na tržištu:
a) Putem smjernica koje se oslanjaju na Osnivačke ugovore, zakonodavna harmonizacijazahtijeva
prihvaćanje maksimalnih (najstrožih) zahtjeva sigurnosti
b) Utvrđivanje tehničkih specifikacija za proizvodnju i tržno plasiranje povjereno je institucijama EU-a
(Parlament, Komisija, Europsko vijeće).
c) Tehničke specifikacije kompententnih organizacija nisu obvezatne i zadržavaju status
dobrovoljnih normi
d) Nacionalne administracije nisu ovezatne priznavati sukladnost horizontalnih normi.
e) Sve navedene tvrdnje su ispravne

9. U okviru nove zajedničke poljoprivredne politike u EU-a, načelo koje rezultira time da se potpora
cijenama zamjenjuje politikom potpore dohodaka poljoprivrednika, te da su uplaćeni iznosi neovisni od
proizvodnje, naziva se :
a) Cross-compilance d) decoupling
b) Modulacija e) ništa od navedenog
c) SAPS

10. Oblik dobrovoljne suradnje zemalja članica u provođenju ciljevaLisabonske strategije, koja
podrazumijeva primjenu iskustava drugih država članica i njihovu prilagodbu specifičnim uvjetima u svakoj
članici, naziva se:
a) Zatvoreni model specifikacije d) supsidijarnost fiskalne politike
b) Globalni modeli supsidijarnosti e) otvorena motoda koordinacije
c) Modulacijska metoda

11. Rimski ugovor bio je vrlo oprezan u području oporezivanja, a osnovni mu je cilj bio:
a) Zadržavanje fiskalnih granicai harmonizacija izravnih poreza
b) Uvođenje ekonomske i monetarne unije i zajednička financijska politika
c) Uvođenje i nadgledanje pravila fiskalne neutralnosti u trgovini između članica
d) Jačanje nacionalnih poreznih politika kao simbola nacionalnog suvereniteta
e) Vrijedi sve od navedenog

12. „Reformski ugovor“ potpisan je ...


a) 1995. g. U Bruxellesu d) 9.prosinca 2011. u Varšavi
b) 2007. godine u Lisabonu e) o takvom se ugovoru tek pregovara među članicama EU-a
c) 2003. g. u Rimu

13. Horizontalne mjere u industriji odnose se na:


a) Sektorske mjere pomoći brodogradnji
b) Selektivne mjere za poticanje automobilske industrije
c) Porezne olakšice za polojprivrednike
d) Poticanje poduzetništva i inovacija u svim sektorima
e) Zapošljavanje u javnom sektoru

14. Među današnjim rashodima iz EU proračuna najvišese izdvaja za:


a) Ribarstvo, ruralni razvoj i okoliš
b) „EU građanstvo“ i područje slobode, sigurnosti i pravde
c) Humanitarnu pomoć i pomoć zemljama kandidatkinjama (kao što je RH)
d) Kohezijske ciljeve (regionalni razvoj, konkurentnost i sl.)
e) Financiranje javnih dugova zemlje članica
15. „Uključiv rast „ je jedan od prioriteta:
a) Plana poduzetničkog povezivanja sa zemljama istočne Europe i Mediterana
b) Nove strategije gospodarskog razvoja EU-a koja se nastavlja na Lisabonsku strategiju
c) Novoga paketa zakonodavnih mjera za razvoj financijskih usluga na unutarnem tržištu
d) Strategije jačanja digitalnog gospodarstva i sektora ICT-a
e) Fonda za razvoj turizma u Europi i susjednim zemljama.

16. S obzirom da EU direktno ne itervenira u sektoru industrije, osnovni elementi djelovanja u tom području
jesu:
a) Politika istraživanja i socijalne fleksibilnosti
b) Politika poticanja multinacionalnih kompanija
c) Politika poticanja poduzetništva i sektorska politika
d) Politika štednje i subvencioniranje gubitaša
e) Politika deindustrijalizacije i pomoći zagađivačima

17. Državne pomoći u EU smatraju se preprekama tržišnom natjecanju između europskih poduzeća...
a) ...a izuzetci se odnose na pomoći socijalnog karaktera
b) ...bez ikakvih izuzetaka
c) ..a izuzeci se odnose na pomoći monetarnog karaktera
d) ...samo rijetkim slučajevima
e) ...ako poduzeća imaju poslovnice u više zemalja članica.

18. Direktiva o uslugama koja ima za cilj osigurati na tržištu usluga uklanjanjem brojnih administrativnih
prepreka i protekcionističkih mjera, prihvaćena2006. Godine, naziva se:
a) Inovatorska direktiva d) Bolkesteinova direktiva
b) Bolonjska direktiva e) Direktiva Fritza Badintera
c) Bugarsko-njemačka direktiva

19. Sloboda kretanja kapitala u EU građanima omogućava obavljanje širokog spektra djelatnosti u
inozemstvu:
a) Otvaranje bankovnih računa u inozemnim bankama
b) Kupnju dionica stranih poduzeća
c) Investiranje i kupnju nekretnina
d) Sve od prethodno navedenog
e) Od navedenog – niti a) niti b) niti c) .

20. Za izjavu „svi sporazumi između europskih poduzeća su zabranjeni“može se tvrditi da:
a) Je točna
b) Nije točna
c) Je točna, ukoliko se radi o novim zemljama članicama
d) Nije točna, ukoliko se radi o starim zemljama članicama
e) Je točna, ser sporazumi uopće nisu kompatibilni s Unutarnjim tržištem

21. U članicama Unije kao i najvećem broju i ostalih zemalja, u primjeni je potrošni oblik poreza na dodanu
vrijednost, primjenjuje prema:
a) Načelu zemlje podrijetla
b) Pravilima Europske organizacije za poreznu harmonizaciju
c) Načelu harmoniziranih izravnih poreza EU-a
d) Načelu odredišta
e) PDV nije oblik porezana potrošnju
22. Industrijska politika :
a) Obuhvaća intervencije lokalne razine vlasti koje su usmjerene na stranu potrošnje u poduzetništvo
b) Obuhvaća sve državne intevencije koje ciljaju utjecati na industrijsku strukturu gospodarstva i/ili
njne promjene
c) Utječu na smanjivanje konkurencije specifičnih dobara ili potiče deindustrijalizaciju
d) Ograničena je samo na prerađivačku industriju
e) Vrijedi sve prethodno navedeno

23. Među glavne ciljeve CAP-a, koji su definirani ugovorom o funkcioniranju EU-a NE spada:
a) Osiguravanje odgovarajućeg životnog standarda poljoprivrednog stanovništva
b) Povećanje poljoprivredne produktivnosti u zemljama u razvoju koje bi trebale rasteretiti europsku
proizvodnju
c) Stabilizacija tržišta i sigurnost opskrbe tržišta
d) Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama
e) Sve prethodno navedeno spada u osnovne ciljeve CAP.

24. U posljednjih nekoliko destljeća, među „najosjetljivije“ industrijske sektore u EU spadaju :


a) Kozmetička industrija lijekova
b) Elektrotehnička i električna industrija
c) Prehrambena idustrija
d) Crna metalurgija i brodogradnja
e) Niti jedan od prethodno navedenih sektora nije (bio) posebno osjetljiv.

25. Europska ekonomska zajednica (EEZ) ne nadnacionalna organizacija utemeljena


a) 1. siječnja 1951. g. potpisivanjem Ugovora iz Lisabona
b) 14.studenog 1958. G. ratificiranjem Ugovora iz Maastrichta
c) 1. prosinca 1986. g. ratificiranjem Ugovora iz Amsterdama
d) 25.ožujka 1957. g. potpisivanjem Ugovora izRima
e) 1. siječnja 1993. godine ratificiranjem Briselskog ugovora.

II DIO:

26. Nadopunite tablicu tako da se u odgovarajuću kućicu upiše POTPUNI naziv institucije ili tijela EU-a

Donosi zakone kvalificiranom većinom ili jednoglasno, a sustav


VIJEĆE MINISTARA EU
varira ovisno o području odlučivanja / 28 ministara
Zajednička nadzorna institucija osnovana tzv. Proračunskim
EUROPSKI REVIZIJSKI sporazumom (1975.), a od 1992. postaje peta službena zajednička
SUD institucija
EUROPSKI Predstavlja državljane (građane) Unije / sastav se bira na izravnim
PARLAMENT izborima u svim članicama od 1979. g.
EUROPSKA KOMISIJA (u načelu) jedini ima pravo predlaganja zakonodavstva u interesu
cijele Unije /donedavno mu je predsjedao Jose Manuel Barroso

27. Uz pomoć grafičkog prikaza učinaka carinske unije ( na primjeru ulaska Velike Britanije 1973. godine,
odgovori na postavljena pitanja i označi
a) Šta predstavlja površina „d“? ___Učinak potrošnje ___________
b) osjenčano označi površinu koja predstavlja gubitak za britanske potrošače. a+b+c+d
c) Kada dominira ju učinci skretanja trgovine i zašto?
Učinak skretanja razmjene,koji se sastoji u gubitku dijela tržišta trećih zemalja zbog preusmjeravanja uvoza
iz zemalja partnera.

Učinak skretanja označen oznakom C, kada je C>B, C je veći od B, korist od povećanja potrošnje proizvoda
ikorist od zamjene skuplje britanske proizvodnje , jeftinije unutar carinske unije

28. Ukratko objasniti izvorna načela Zajedničke poljoprivredne politike, koja su definirana na samom
početku provođenja a tepolitike.
1. Jedinstvenost tržišta
2. Prioritet zajedničkih proizvoda
3. Financiska solidarnost
4. Načelo pariteta i produktivnosti

29. Objasniti osnovne ekonomske učinke integracije tržišta koje objašnjava Cesshinijevo izvješće iz 1988.g.
a na temelju čega su procijenjeni učinci stvaranja jedinstvenog europskog tržišta?

Cecchinijevo izvješće pokazuje da jedinstveno tržište izaziva smanjenje cijena proizvodnje zbog ukidanja
graničnih formalnosti, ujednačenja odredaba i tehničkih normi te smanjenje cijena financijskih usluga
(smanjenje troškova kredita, osiguranja i plasmana vrijednosnica). Jedinstveno tržište vodi povećanju
konkurencije, koja naglašava pritisak na troškove poduzeća i vodi smanjenju profita. Otvaranje javnih tržišta
svim proizvođačima iz unije utječe na smanjenje cijena nacionalnih proizvođača, koji više nisu u
kvazimonopolskoj situaciji na tom tržištu.
30. Podrobnije objasniti poslovno okruženje europskih poduzeća i oblike financiranja kojima EU nastoji
poticati poduzetništvo. Kako se poduzetništvo uklapa u temeljna stupove zajedničke industrijske politike
EU-a i koje konkretne instrumente koristi Europska unija za poticanje poduzetništva?

Nužno je razvijati povoljno poslovno okruženje u Uniji kako bi se omogućio razvoj, lakše financiranje te
veća konkurentnost i inovativnost gospodarstva. Na poslovno okruženje europskih poduzeća utječe važeće
zakonodavstvo, često kompleksno i nerazumno, stoga ga EU nastoji uskladiti s potrebama razvoja
poduzetništva i novog zapošljavanja, te ukinuti ograničenja za poslovanje na unutarnjem tržištu.

Unija iz različitih izvora izravno ili neizravno financira razvoj malog i srednje poduzetništva. Financiranje
poduzetništva u EU vršilo se u skladu s višegodišnjim programima za poduzeća i poduzetništvo. U sklopu tih
programa unija neizravno financira MSP putem financijskih posrednika, investicijskih posrednika,
investicijskih fondova i „poslovnih anđela“ te sustava kreditiranja i bankovnih jamstava. Pokrenute su
europske tehnološke olakšice, potom i olakšica za brzi rast i inovativnost MSP-a kako bi se olakšalo
pokretanje MSP-a i širenje njihova poslovanja.

Povelja za mala poduzeća – poziva zemlje članice i komisiju na potporui poticanje malih i srednjih poduzeće
u 10 točaka * obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo

 Jeftinije i brže pokretanje poduzeća


 Bolje zakonodavstvo i regulativa
 Dostupnost radnih vještina
 Poboljšanje online pristupa
 Bolje korištenje prednosti unutarnjeg tržišta
 Porezna i financijska pitanja
 Jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća
 Uspješno korištenje modela za elektroničko poslovanje
 Bolja zastupljenost malog poduzetništva u tijelima unije na nacionalnoj razini

You might also like