http://www.znanost.

com/clanak/dokazano-meditacija-lijeci-mentalne-bolesti/
http://www.znanost.com/clanak/deset-zadivljujucih-cinjenica-o-mozgu/
http://www.znanost.com/clanak/studija-pokazala-ruka-u-gipsu-mijenja-mozak/

Dokazano – meditacija liječi mentalne bolesti

Meditacija je antička praksa u dijelu istočnjačkih spiritualnih filozofija, koja uključuje;
sjedenje, obično u tišini i fokusiranje na jednu stvar, a koja prema modernim snimkama
mozga koje mjere njegove aktivnosti, pokazuje zapanjujuće rezultate.

Istočnjačka tehnika opuštanja, takozvana meditacija, može efektno liječiti i izliječiti mentalne
bolesti, dokazuju snimke mozga. Stres te glava puna misli (problema) uobičajena je za ljude
današnjice. Meditacija, koja se često prakticira u Indiji tretman je potvrđen od strane
Ministarstva zdravstva Velike Britanije, koji kombinira konvencionalnu psihoterapiju s
tehnikama meditacije, disanja i joge.

Meditacija se u zapadnjačkom društvu prakticira od sedamdesetih godina prošlog vijeka, no

sve je više i više dokaza kako je meditacija krajnje efektna. Istraživači iz najrespektabilnijih
medicinskih centara Britanije otkrili su da može uspješno poništiti depresiju.

Spiritualna filozofija

Psihoterapija uključuje analiziranje misaonih procesa pacijenata, s nadom da će s

razumijevanjem istih, pacijenti uspjeti napraviti pozitivne pomake. Pomno razmatranje i
opuštanje dijelom uključuje i meditaciju, naročito u dijelu opuštanja. Mark Williams,
profesor kliničke psihologije na Sveučilištu Oxford, odjel psihijatrije, kao jedan od ko-autora
i osnivača mnogih varijanti “pomnog razmatranja psihe” razvio je tehniku kognitivne terapije
pod nazivom “Mindfulness-Based Cognitive Therapy (MBCT)”, piše Daily Mail.

- Meditacija je antička praksa u dijelu istočnjačkih spiritualnih filozofija, koja uključuje;

sjedenje, obično u tišini i fokusiranje na jednu stvar, obično na senzacije udisanja i izdisanja.
Um često započne lutati i misliti o drugim stvarima, tada je potrebno našu pažnju polagano i
bez napora vratiti na ono što se fokusiramo (disanje). Ljudi koji ovo rade na regularnim
osnovama se osjećaju vrlo smireno. Zahvaljujući modernim snimkama mozga koje mjere
aktivnosti istog, mi počinjemo shvaćati zašto je to tako – rekao je Williams.

Njegove kolege u SAD-u i Kanadi su uspjeli locirati dijelove mozga koji se mijenjaju za
vrijeme meditacije, i rezultati su zapanjući.

Reduciranje aktivnosti

- Meditacija pomaže u reduciranju aktivnosti u dijelu mozga koji se zove amigdala, dvojne
žlijezde koja upravlja našim osjećajem i stresom. Oni koji su više pod stresom i koji su više
zabrinuti i tjeskobni, imaju preaktivnu amigdalu. Meditacija reducira hiperaktivan rad
amigdale. Tu je i efekt kojeg meditacija ima na moždanu isnualu, dio mozga koji se bavi
dubokim emocijama, recimo kada nam je “srce slomljeno” zbog nesretne ljubavi, tada
osjećamo neku vrstu boli – navodi Williams.

- Normalna aktivnost ovog dijela mozga je blisko povezana s dijelom mozga koji procesuira
analitičke misli. Ako smo imali, recimo, svađu s partnerom ne samo da se osjećamo užasno
http://www.znanost.com/clanak/dokazano-meditacija-lijeci-mentalne-bolesti/
http://www.znanost.com/clanak/deset-zadivljujucih-cinjenica-o-mozgu/
http://www.znanost.com/clanak/studija-pokazala-ruka-u-gipsu-mijenja-mozak/

već počnemo razmišljati zašto se osjećamo užasno, što nam to govori o našem odnosu i što se
može dogoditi ako ne postupimo uspravno – objašnjava on.

- Kod ljudi s mentalnim bolestima, ovi dijelovi mozga postanu preaktivni – njihov način
razmišljanja na neki način hrani njihove emocije, koje stvaraju još više misli dok proces na
kraju ne postane neizdrživ. Mi smo dodatno otkrili u kliničkim ispitivanjima kako pomno
razmatranje kognitivnih procesa i meditacije sprečavaju ponovno pojavljivanje depresije. I
može se koristiti zajedno s lijekovima – izjavio je Williams.

Deset zadivljujućih činjenica o mozgu

Koji dio vas čini 1% do 3% vaše tjelesne mase, a koristi 20% kisika iz vašeg udisaja? Vaš
mozak. Evo deset činjenica o mozgu:

- Vaš mozak treba trajnu opskrbu kisikom. Deset minuta gubitka kisika najčešće uzrokuje
značajnu neuronsku štetu. Hladnoća može produžiti vrijeme, što je razlog zbog kojeg žrtve
utapljanja u hladnoj vodi, koje su oživljene nakon 40 minuta – prežive bez neuronske štete.

- Vaš mozak koristi petinu ukupne količine krvi u tijelu. Treba održati korak s teškim
metaboličkim zahtjevima neurona. Ne treba samo glukozu, nego, naravno i kisik.

- Vaš mozak ne osjeća bol. Nema živaca koji bi registrirali bol na mozgu. Zato neurokirurg
može istražiti mozak dok je pacijent pri svjesti (zabavno). Na taj način, mogao bi koristiti
povratnu vezu od pacijenta za identifikaciju važnih područja, kao onih korištenih za govor, ili
vizualizaciju.

- Cerebelum ili kako ga zovemo “mali mozak”, teži 150 grama. Nalazi se na donjoj stražnjoj
strani mozga, potreban je za upravljanje tijela, pri hodanju, i za obavljanje svih koordiniranih
pokreta. Itekako može igrati ulogu u vašem osjetu mirisa.

-Prosječna težina ljudskog mozga je nešto veća od 1.4 kilograma. Einsteinov mozak je možda
bio manji, zato što je Einstein bio manji od prosječnog čovjeka. Postoji opća poveznica
između veličine tijela i veličine mozga.

- Mozak slona je ogroman – oko šest puta veći od ljudskog. Kako bilo, u odnosu na veličinu
tijela, ljudi imaju veći mozak od svih životinja, u prosjeku oko 2% tjelesne težine. Mozak
mačke? Teži oko 28 grama, malo više od 1% tjelesne težine.

- U mozgu se nalazi oko 100.000 milja (oko 160.000 kilometara) krvnih žila. Ako bismo ih
raširili mogle bi zaokružiti Zemlju više od četiri puta.

- Imate li mozak prosječne veličine, posjedujete 100 milijardi neurona. Usrećit ćete se nakon
čitanja slijedeće stavke.
http://www.znanost.com/clanak/dokazano-meditacija-lijeci-mentalne-bolesti/
http://www.znanost.com/clanak/deset-zadivljujucih-cinjenica-o-mozgu/
http://www.znanost.com/clanak/studija-pokazala-ruka-u-gipsu-mijenja-mozak/

- Približno 85.000 neurona neurokorteksa se izgube svakoga dana u mozgu. Srećom to

prolazi neopaženo zbog ugrađenog viška i činjenice da se čak poslije 3 godine ukupno
oduzme manje od 1% . Pogledajte slijedeću stavku.

- Nedavna istraživanja dokazuju da mozak nastavlja proizvoditi nove neurone kroz život.
Također dokazuje da to čini kao odgovor na stimulaciju (radite vježbe za jačanje mozga).
Znanstvenici to nazivaju plastičnost mozga ili neuroplastičnost. Ovo možete prihvatiti kao
najpoticajniju činjenicu o mozgu.

Studija pokazala: Ruka u gipsu mijenja mozak

Ljudi koji slome ruku izloženi su promjenama u anatomiji mozga, ali i u moždanoj aktivnosti
i to u roku od samo 16 dana, otkrili su švicarski znanstvenici.

Iako se dešnjaci mogu osjećati bespomoćno ako im je desna ruka u gipsu, mozak brzo reagira
i ‘kompenzira gubitak’ – anatomski se prilagođava ‘situaciji’ i povećava aktivnost druge
strane tijela, piše dnevnik.hr

‘Rezultati pokazuju da se mozak brzo adaptira na potrebe za promjenama’, kazao je dr. Nicki
Langer.

Znanstvenici su na Odjelu za urgentnu kirurgiju i traumatologiju u Sveučilišnoj bolnici u

Zurichu demonstrirali kako je mozak izložen značajnim anatomskim promjenama u
određenim dijelovima kada pacijenti koriste samo lijevu ruku. To se događa unutar 16 dana
nakon ozljede.

Naime, lijeva strana mozga gubi nešto na debljini a područja na desnoj strani mozga to
kompenziraju ‘rastom’. Time se vještine poput fine motorike značajno ‘popravljaju’ u ruci
koja je zdrava a koju pacijent inače manje koristi.

Za studiju koju je vodio profesor Lutz Jancke uzeto je 10 volontera – dešnjaka sa slomljenom
desnom rukom. Svi oni su pregledani gotovo odmah nakon ozljede. S rukom u gipsu ili
longeti bili su osuđeni na korištenje lijeve ruke za aktivnosti poput jedenja, pranja zubiju,
pisanja i slično.

Svi oni su dva puta išli na magnetsku rezonancu mozga. Prvi put 48 sati nakon ozljede i drugi
put 16 dana nakon što je ruka imobilizirana. Na osnovu nalaza MRI-a neuropsiholozi su
analizirali sivu i bijelu moždanu tvar svih volontera. Izračunali su debljinu moždane kore i
vrijednosti kortikospinalnog trakta te izmjerili motoričke sposobnosti u lijevoj ruci.

‘U kratkom vremenskom razdoblju imobilizacija desne ruke promijenila je u kojim se

dijelovima mozga kontrolira osetljivost i motorika’, pojasnio je dr. Langer.

Siva i bijela moždana tvar u dijelu desne polutke mozga zaduženonom za motoriku su se
smanjile a povećale su se u dijelu koji kontrolira inače inferiornu lijevu ruku.
http://www.znanost.com/clanak/dokazano-meditacija-lijeci-mentalne-bolesti/
http://www.znanost.com/clanak/deset-zadivljujucih-cinjenica-o-mozgu/
http://www.znanost.com/clanak/studija-pokazala-ruka-u-gipsu-mijenja-mozak/

Nakon što su proučili rezultate dr. Langer je zaključio kako ‘ozlijeđeni ekstremiteti trebaju
biti imobilizirani što je kraće moguće, tj. ne više od onoga koliko je to nužno potrebno jer
imobilizacija ima negativne efekte i na mozak, tj. moždanu aktivnost i veličinu dijela mozga
koji kontrolira ozlijeđenu ruku’.

Istraživački tim nije pratio volontere nakon što im je skinut gips, no dr. Langer kaže kako
pretpostavlja da se nastale promjene traju samo dok je ruka imobilizirana i još kratko vrijeme
nakon toga. Znanstvenici vjeruju da će rezultati ove studije biti značajni i za liječenje
moždanog udara na način da se imobilizira ruka ili noga na strani tijela koja nije zahvaćena,
što je ključno za oporavak bolesne strane. Dr. Langer smatra da bi činjenica da se mozak
toliko brzo mijenja njegove kolege liječnike trebala potaknuti da radije razmisle o
‘motivacijskim uputama’ nego da imobilizaciji kako bi spriječili daljnja oštećenja mozga.