Professional Documents
Culture Documents
EKONOMIČNOST
Ekonomičnost kao kompleks predstavlja odnos između ostvarenih
vrednosti i utrošenih vrednosti u proizvodnji, odnosno
V
E=
Tv
gde je:
E = ekonomičnost
V = ostvarena vrednost proizvodnje
Tv = utrošene vrednosti elemenata proizvodnje.
Pošto proizvođaču nije poznata vrednost proizvodnje i utrošene
vrednosti, nego tržišna cena i troškovi, ekonomičnost će imati sledeći
izraz:
Q · Cq C
E= =
T T
gde je:
E = stvarna ekonomičnost
Q = obim proizvodnje
Cq = tržišna cena po jedinici
T = stvarni troškovi
C = bruto prihod.
Z a d a t a k:
Tokom 2008. godine U fabrici "X" ostvarena je proizvodnja u
vrednosti od 10.000.000 dinara sa ukupnim troškovima od 8.000.000
dinara. U 2009. godini vrednost realizacije proizvodnje porasla je na
15.000.000 dinara sa ukupnim troškovima od 10.000.000 dinara.
Izračunati stepen ekonomičnosti i dinamiku ekonomičnosti za
fabriku "X" u posmatranom periodu.
I z r a d a:
QI ∙ Cq I 𝐶𝑞𝐼 100.000.000
EI = = = = 1,25
TI 𝑇𝐼 8.000.000
125
Indeks ekonomičnosti (IE):
EII 1,50
IE = ∙ 100 = = 120
EI 1,25
Z a d a t a k:
Tokom 2008. i 2009. godine u radnoj organizaciji "X" ostvarena je
proizvodnja od 5.000 komada proizvoda.
Prodajna cena porasla je od 25 dinara u 2008. godini na 30 dinara
u 2009. god. Ukupni troškovi u obe godine iznose 100.000 dinara.
Na bazi dinamičke analize ekonomičnosti kvantificirati uticaj
promene prodajnih cena na ekonomičnost u 2009. godini.
I z r a d a:
𝑄𝑜 ∙ 𝑐𝑞 5.000 ∙ 5
𝐸𝑐 = = = 0,251
𝑇𝐼 100.000
1
cq= Cq1 – Cqo= 30 – 25 = 5
126
5.1.2. Primer kvantificiranja uticaja obima proizvodnje na
dinamiku eknomičnosti (Eq)
Z a d a t a k:
Za preduzeće "Rotor" daju se sledeći ekonomski podaci:
Tabela 29.
2008. 2009
a) Ostvareni obim proizvodnje (Q) 10.000 8.000
b) Prodajna cena (Cq) 300 400
c) Ukupni troškovi (T) 2.500.000 2.000.000
d) Fiksni troškovi (Tφ) 500.000 500.000
e) Relativno fiksni troškovi (Tρ) 200.000 200.000
I z r a d a:
Stvarna ekonomičnost u 1989. godini iznosi 1,22, odnosno
Cq o = 300
127
𝑄𝑜 ∙ 𝑄𝐼 10.000 − 8.000
𝑘𝑞 = = = 0,20
𝑄 10.000
2008. 2009
a) Ostvareni obim proizvodnje (Q) 5.000 8.000
b) Prodajna cena (Cq) 200 400
c) Ukupni troškovi (T) 800.000 2.000.000
d) Fiksni troškovi (Tm) 200.000 500.000
I z r a d a:
Stvarna ekonomičnost u 2009. godini na koju ne deluju prodajne
cene iznosi 1,10, odnosno
128
𝑄𝐼 ∙ 𝐶𝑞𝑜 5.500 ∙ 200
𝐸𝐼 = = = 1,10
𝑇𝐼 1.000.000
gde je:
𝑇𝑚𝑜 200.000
∆𝑡𝑚 = 𝑇𝑚I − ∙ 𝑄𝐼 = 300.000 − ∙ 5.500
𝑄𝑜 5.000
129
Kvantificirati uticaj povećanih troškova rada u 2009. u odnosu na
1988. godinu na bazi obrasca za merenje dinamičke ekonomičnosti.
I z r a d a:
Stvarna ekonomičnost 2009. godine bez uticaja prodajnih cena
iznosi:
𝑄𝐼 ∙ 𝐶𝑞𝑜 1.200 ∙ 500 600.000
𝐸𝐼 = = = = 1,20
𝑇𝐼 500.000 500.000
odakle je
𝑇𝑟𝑜 100.000
∆𝑡𝑟 = 𝑇𝑟𝐼 − ∙ QI = 1.500.000 − ∙ 1.200
𝑄𝑜 1.000
= 150.000 − 120.000 = 30.000
130
gde je:
T = objektivno uslovljeni troškovi.
T 1 >
E= = 1
T ± t 1 ± tt <
odnosno
T 1 >
E= = 1
T + t ± tc ± tq 1 + ttu ± ttc + ttq <
Zadatak:
Za ostvarenu proizvodnju od 40.000 pari cipela ukupni troškovi
iznosili su 220.000.000 dinara. Pri tome su utvrđeni organizaciono
uslovljeni troškovi materijala u visini od 20.000.000 dinara.
a) Utvrditi objektivno uslovljenu cenu koštanja.
b) Izračunati komponentu "ttr" kao i smanjenje ekonomičnosti
zbog pojave ove organizaciono uslovljene komponente.
T 1 1
𝑒𝑡𝑚 = = = = 0,90
T + tm 1 + ttm 1 + 0,10
131
Z a d a t a k:
Za ostvarenu proizvodnju od 15.000 pari odela ukupni troškovi
iznose 18.000.000 dinara.
Utvrđeni su organizaciono uslovljeni troškovi rada od 3.000.000
dinara.
a) Utvrditi objektivno uslovljenu cenu koštanja.
b) Izračunati komponentu "ttr" kao i smanjenje ekonomičnosti
zbog pojave ove organizaciono uslovljene komponente.
I z r a d a:
a) Objektivno uslovljena cena koštanja dobija se kada se od
ukupnih (stvarnih) troškova oduzmu organizaciono uslovljeni troškovi,
odnosno
T = T – tr = 18.000.000 – 3.000.000 = 15.000.000
E=T/T=1
T 1 1
𝑒𝑡𝑟 = = = = 0,83 < 1
T + tr 1 + ttr 1 + 0,20
Z a d a t a k:
Kod ostvarene proizvodnje od 10.000 tona sa ukupnim troškovima
od 550.000 dinara evidentirani su organizaciono uslovljeni troškovi zbog
negativnog odstupanja nabavnih od prosečnih tržišnih cena sredstava za
proizvodnju u visini od 50.000 dinara.
132
a) Utvrditi objektivno uslovljenu cenu koštanja.
b) Izračunati komponentu "ttc" kao i smanjenje ekonomičnosti
zbog pojave ove organizaciono uslovljene komponente.
I z r a d a:
a) Objektivno uslovljena cena koštanja dobija se kada se od
ukupnih (stvarnih) troškova oduzmu organizaciono uslovljeni troškovi,
odnosno
T = T – tc = 550.000 – 50.000 = 500.000 dinara.
E=T/T=1
T 1 1
𝑒𝑡𝑐 = = = = 0,90 < 1
T + tc 1 + ttc 1 + 0,10
Z a d a t a k:
Kapacitet fabrike "X" za godinu dana iznosi 400.000 t, a
proizvedeno je 280.000 sa ukupnim troškovima od 600.000.000 dinara.
Ukupni fiksni troškovi za taj period bili su 400.000 000 dinara.
I z r a č u n a t i:
a) Veličine objektivno i organizaciono uslovljenih fiksnih
troškova za ostvaren obim proizvodnje.
133
b) Smanjenje ekonomičnosti zbog pojave organizaciono
uslovljenih fiksnih troškova.
I z r a d a:
a) Veličina organizaciono uslovljenih fiksnih troškova (tφ)
izračunava se sledećim izrazom:
E=T/T=l
Stvarna ekonomičnost je manja od objektivno uslovljene zbog
pojave organizaciono uslovljenih fiksnih troškova, odnosno
T 1 1
𝑒𝑡𝜑 = = = = 0,80 < 1
T + tφ 1 + ttφ 1 + 0,25
Z a d a t a k:
U pogonu "C" planirana proizvodnja iznosila je 400.000 t dok je
ostvareno svega 360.000 tona.
134
Ukupni relativno fiksni troškovi evidentirani su u iznosu od
6.000.000 dinara.
a) Kvantificirati organizaciono i objektivno uslovljene relativno
fiksne troškove za ostvareni obim proizvodnje.
b) Izračunati smanjenje ekonomičnosti zbog pojave
organizaciono uslovljenih relativno fiksnih troškova, ako
stvarni troškovi iznose 20.600.000.
I z r a d a:
a) Veličina organizaciono uslovljenih relativno fiksnih troškova
izračunava se sledećim izrazom:
tρ = kq · Tρ =
E=T/T=1
T 1 1
𝑒𝑡𝜌 = = = = 0,97
T + tρ 1 + ttρ 1 + 0,03
135
5.3. Ekonomičnost konkretnog i prosečnog
proizvođača
Razlika u stepenu tehničke opremljenosti konkretnog proizvođača
u odnosu na prosečnog uslovljava odstupanja objektivno uslovljene
ekonomičnosti konkretnog od prosečnog proizvođača.
Objektivno uslovljena ekonomičnost prosečnog proizvođača za
obim proizvodnje. konkretnog proizvođača izračunava se sledećim
izrazom:
Eo = To / To = l
odakle je
To=Q · Tqo
odnosno
ΣT
Tqo =
ΣQ
gde je:
To = objektivno uslovljena cena koštanja prosečnog proizvođača za
obim proizvodnje konkretnog proizvođača,
Q = obim proizvodnje konkretnog proizvođača,
Tqo = objektivno uslovljena cena koštanja po jedinici proizvoda
prosečnog proizvođača (ili u celoj dotičnoj grani),
ΣT = ukupna objektivno uslovljena cena koštanja dotične grane,
ΣQ = ukupan obim proizvodnje dotične grane.
To To >
E= = =1
To + Tτ T <
gde je:
Tτ = objektivno uslovljeni troškovi nastali odstupanjem stepena
tehničke opremljenosti konkretnog od prosečnog proizvođača,
T = objektivno uslovljena cena koštanja konkretnog proizvođača.
136
>
To = T
<
± Tτ = T – To
To
E= >1
To + Tτ
odnosno
E > Eo
E = To / To = 1
odnosno
E = Eo
To To
E= = >1
T To + Tτ
odnosno
E ˂ Eo
137
Z a d a t a k:
U zemlji je proizvedeno 20.000.000 tona uglja sa ukupnim
objektivno uslovljenim troškovima od 800.000.000 dinara.
Proizvođač "Dunav" proizveo je u istom vremenskom periodu
5.000.000 tona sa 220.000.000 dinara objektivno uslovljenih troškova.
a) Izračunati komponente "To" i " Tτ" za proizvođača "X".
b) Utvrditi za koliko je indeksnih poena ekonomifinost
proizvođača "Dunav" viša ili niža od proizvođača prosečne
tehničke opremljenosti.
I z r a d a:
a) Komponenta "To" izračunava se na sledeći način:
odakle je
ΣT 800.000.000
Tqo = = = 40
ΣQ 20.000.000
gde je:
To = objektivno uslovljena cena koštanja prosečnog proizvođača za
obim proizvodnje konkretnog proizvođača,
Tqo = objektivno uslovljena cena koštanja po jedinici proizvoda
prosečnog proizvođača,
Q = obim proizvodnje konkretnog proizvođača,
ΣT = ukupna objektivno uslovljena cena koštanja dotične grane,
ΣQ = ukupan obim proizvodnje dotične grane.
± Tτ = T – To = 220.000.000 – 200.000.000
+ Tτ = 20.000.000
138
Ekonomičnost konkretnog rudnika izračunava se sledećim
izrazom:
To To 200.000.000 200.000.000
E= = = = = 0,91
To ± Tτ To + Tτ 200.000.000 + 20.000.000 220.000.000
odnosno
Eo = 1, E = 0,91
Eo ˃ E
Indeks ekonomičnosti
E 0,91
IE = ∙ 100 = = 91%
EO 1
139
1. + ΔTi = – (ΔTr + ΔTm)
2. + ΔTi ˂ – (ΔTr + ΔTm)
3. + ΔTi ˃ – (ΔTr + ΔTm)
R >
Ptτ = 1
R ± Rτ ± Rtτ <
gde je:
ΔTmi
Rtτ =
Trr
140
ΣTmi= promena troškova sredstava za proizvodnju nastala uvođenjem
novih tehničkih faktora,
Trr = prosečni troškovi rada po jedinici rada.
1. Z a d a t a k:
U fabrici "X" nakon unošenja novih tehničkih faktora smanjeni su
objektivno uslovljeni utrošci radne snage sa 750.000 h na 716.000 h. S
druge strane porasli su troškovi materijalne reprodukcije za 360.000
dinara.
Prosečni troškovi rada po jedinici rada iznose 8 dinara.
Utvrditi da li je unošenje novih tehničkih faktora sa stanovišta
ekonomičnosti opravdano.
R 750.000
Ptτ = =
R ± Rτ ± Rtτ 750.000 − 34.000 + 45.000
750.000 750.000
= = = 0,98 < 1
750.000 + 11.000 761.000
Rτ = 750.000 – 716.000 = 34.000
2. Z a d a t a k:
Investiranjem u pogon "B" smanjeni su objektivno uslovljeni
utrošci radne snage za 18.000 h uz istovremeno povećanje troškova
materijalne reprodukcije u iznosu od 120.000 dinara.
Objektivno uslovljeni utrošci radne snage pre uvođenja novih
tehničkih faktora bili su 200.000 h.
141
Ako su prosečni troškovi rada po jedinici rada u preduzeću iznosili
7,5 dinara utvrditi da li postoji ekonomska-opravdanost investiranja.
R 200.000
Ptτ = =
R ± Rτ ± Rtτ 200.000 − 18.000 + 16.000
200.000
= = 1,01 ˃ 1
198.000
3. Zadatak:
U pogonu "X" uvođenjem novih tehničkih faktora povećali su se
troškovi materijalne reprodukcije za 59.950 dinara, dok su istovremeno
smanjeni objektivno uslovljeni utrošci radne snage sa 115.000 h na
104.100 h.
Ako su prosečni troškovi rada po jedinici rada 5,5 dinara, utvrditi
ekonomsku opravdanost investiranja.
R 115.000
Ptτ = = =1
R ± Rτ ± Rtτ 115.000 − 10.900 + 10.900
142