REGISTAR EMISIJA U ZRAK I

KATEGORIZACIJA KVALITETA ZRAKA

za područje Kantona Sarajevo za 2013. godinu
- SKRAĆENA VERZIJA-

1|Strana
septembar 2014 – april 2015. godine
 SKRAĆENA VERZIJA
Naziv: REGISTAR EMISIJA U ZRAK I KATEGORIZACIJA KVALITETA
ZRAKA ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO ZA 2013. GODINU

VLADA KANTONA SARAJEVO, MINISTARSTVO PROSTORNOG

UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA,
Investitor: Reisa Džemaludina Čauševića 1,
BA, 71000 Sarajevo
E-mail: mpz@mpz.ks.gov.ba

Jezik: Bosanski

Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj – CETEOR

d.o.o. Sarajevo
Topal Osman Paše 32B
Izvršilac: BA, 71000 Sarajevo
Tel: +387 33 563 580
Fax: +387 33 205 725
E-mail: info@ceteor.ba

Obrađivači: CETEOR-doo

Vrijeme Izrade: septembar 2014 – april 2015. godine

Interna kontrola: CETEOR d.o.o. Sarajevo

Broj: 01/P-1557/14

2|Strana
 SADRŽAJ

SADRŽAJ .................................................................................................................................................................................3
PROJEKTNI ZADATAK ZA ''IZRADU REGISTRA EMISIJA U ZRAK I ODREĐIVANJE STANJA
KVALITETA ZRAKA ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO ZA 2013. GODINU“ ........................................5
1. METODOLOGIJA IZRADE REGISTRA ............................................................................................................. 10
1.1. OPIS METODOLOGIJE ..................................................................................................................................... 10
1.2. PODJELA KANTONA SARAJEVO NA KVADRANTE .............................................................................. 12
1.3. KOEFICIJENTI EMISIJA ................................................................................................................................... 14
2. EMISIJE U ZRAK U KANTONU SARAJEVO U 2013. GODINI .................................................................. 15
2.1. BILANSI EMISIJA U ZRAK PO VRSTAMA IZVORA ............................................................................... 15
2.1.1. Sumarni pregled emisija u zrak po vrsti izvora .............................................................................. 15
2.1.2. Emisije u zrak iz tačkastih izvora emisije .......................................................................................... 15
2.1.3. Emisije u zrak iz linijskih izvora emisije ............................................................................................ 18
2.1.4. Emisije u zrak iz površinskih izvora emisije .................................................................................... 18
2.2. BILANSI EMISIJA U ZRAK PO SEKTORIMA ............................................................................................ 19
2.2.1. Sumarni pregled emisija po sektoru .................................................................................................... 19
2.2.2. Emisije u zrak iz stambenog sektora ................................................................................................... 19
2.2.3. Emisije u zrak iz javnog sektora i iz industrije ................................................................................ 19
2.2.4. Emisije u zrak iz saobraćaja .................................................................................................................... 20
2.3. BILANSI EMISIJA U ZRAK PO OPĆINAMA .............................................................................................. 21
2.4. SPECIFIČNE EMISIJE U ZRAK ...................................................................................................................... 32
2.5. BILANS EMISIJA U ZAVISNOSTI OD SEZONE GRIJANJA ................................................................... 33
2.5.1. Ukupne emisije u zrak u zavisnosti od sezone grijanja................................................................ 33
2.6. ANALIZA EMISIJA U ZRAK KROZ ISTORIJU ........................................................................................... 33
3. METODOLOGIJA ODREĐIVANJA STANJA KVALITETA ZRAKA ........................................................... 39
4. OBRADA PODATAKA MJERENJA..................................................................................................................... 41
4.1. OBRADA PODATAKA MJERENJA SO2 ....................................................................................................... 43
4.2. OBRADA PODATAKA MJERENJA NOX....................................................................................................... 44
4.3. OBRADA PODATAKA MJERENJA PM10 ................................................................................................... 45
4.4. OCJENA STANJA KVALITETA ZRAKA ....................................................................................................... 46
5. ODABIR I KARAKTERISTIKE MATEMATSKOG MODELA DISPEZIJE................................................ 47
5.1. ULAZNI PODACI U MODEL ........................................................................................................................... 47
5.1.1. TEREN .............................................................................................................................................................. 48

3|Strana
5.1.2. METEOROLOŠKI PODACI ......................................................................................................................... 48
5.1.3. IZVORI EMISIJA............................................................................................................................................. 48
5.1.4. PODACI O RECEPTORIMA ........................................................................................................................ 49
6. ODREĐIVANJE KATEGORIJA KVALITETA ZRAKA U KANTONU SARAJEVO NA OSNOVU
REZULTATA MATEMATSKOG MODELIRANJA.................................................................................................... 50
6.1. KALIBRACIJA ATMOSFERSKOG MODELA .............................................................................................. 50
7. KATEGORIZACIJA KVALITETA ZRAKA ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO ZA 2013.
GODINU ............................................................................................................................................................................... 51

4|Strana
 PROJEKTNI ZADATAK ZA ''IZRADU REGISTRA EMISIJA U ZRAK I
ODREĐIVANJE STANJA KVALITETA ZRAKA ZA PODRUČJE
KANTONA SARAJEVO ZA 2013. GODINU“

Registar emisija zagađujućih materija u atmosferu za Kanton Sarajevo

U skladu sa čl. 26. Zakona o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“ br.33/03 i 04/10) Federalno
ministarstvo objavljuje, u januaru svake godine, Izvještaj o emisijama zagađujućih materija u
zrak za pretprošlu godinu za Federaciju BiH. Kantoni, u aprilu svake godine, objavljuju izvještaje
o emisijama zagađujućih materija u zrak (uključujući emisije iz prirodnih izvora) za pretprošlu
godinu za teritorij svog kantona. Registri emisija moraju biti pripremljeni najmanje za slijedeće
zagađujuće materije zraka: sumpordioksid, nitrooksid, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak,
nitrozooksid, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzen i PM10.
Kvantifikacija emisija vrši se po međunarodno prihvaćenim metodama i smjernicama Europske
unije do kojih se došlo kroz praksu, a u skladu sa tehničkim normativima. (Osnovu čine IPPC
Direktive, dopunjene sa Direktivama 2008/1/EC od Evropskog Parlamenta i Komisije od 15.
januara 2008. a u vezi sa integralnom prevencijom i upravljanjem zagađivanjem).
U Registar emisija se upisuju podaci o izvorima emisija u zrak, njihovim pravnim licima i
zagađujućim materijama, koje izvori ispuštaju u zrak.
Registar emisije za Kanton Sarajevo treba da bude izrađen u skladu sa Registrom emisija u zrak
za područje Kantona Sarajevo za 2010. godinu.
Registar emisija predstavlja teritorijalnu raspodjelu emisije datog polutanta, bilo svih tipova
izvora zagađivanja, bilo jednog tipa izvora. Tačkasti izvori emisije su izvori kod kojih je veličina
emisija veća od određenog procenta emisije cijelog posmatranog područja. Linijski izvori su
motorna vozila na frekventnim saobraćajnicama. Površinski izvori emisije predstavljaju zbir
malih izvora emisije (stacionarnih i mobilnih) na određenom području, a nisu uvršteni u
tačkaste ili linijske izvore.
Cilj bilansa i registra emisija zagađujućih materija u atmosferu treba da bude mogućnost
praćenja promjene emisije u toku vremena po dijelovima kantona i da se korištenjem
matematskog modela difuzije zagađujućih materija može ocijeniti stanje promjena kvaliteta
zraka na području Kantona koji bi uslijedio u slučaju unošenja novih izvora zagađivanja zraka,
promjene vrste goriva i tehnologije, kao i određivanje visine dimnjaka za nove izvore
zagađivanja, što bi doprinijelo kvalitetnijem prostornom planiranju.
Detaljni registri emisija, sa informacijama o svim kontrolnim faktorima koji utiču na
koncentracije, su potrebni za modeliranje zajedno sa podacima o terenu, meteorološkim
podacima i o korištenju zemljišta.
Informacija o emisionim vrijednostima je glavni dio emisionih registara zajedno sa
informacijama o lokacijama i porijeklu emisija.

5|Strana
Emisije se određuju kao godišnje vrijednosti, a zatim se mogu preračunati na sezonske i dnevne,
a u funkciji godišnje raspodjele temperature zraka, odnosa korištenja energije za grijanje i druge
potrebe itd.
Registtar mora biti kompatibilan sa atmosferskim modelima (modelima koji se koriste za
prognoziranje kvaliteta zraka). To omogućava, između ostalog, da se računski odredi kvalitet
zraka za tačku gdje se od određuje mjerenjem. Poređenjem mjerenih i izračunatih vrijednosti
kalibrira se atmosferski model, te se može pouzdano odrediti kvalitet zraka i tamo gdje se ne
mjeri, te kakav se može očekivati kada se izvrši promjena namjene prostora ili promjena načina
grijanja i sl.
Za izradu registra emisije u zrak je ključno određivanje koeficijenta emisije. Oni se izražavaju,
zavisno od usvojene metodologije rada, kao odnos mase polutanta i mase unesenog goriva ili kao
odnos mase polutanta i unesene (ili iskorištene) energije. Koeficijenti emisije se određuju
laboratorijski, mjerenjima in-situ, na bazi hemijskih karakteristika goriva i tehnologije (na
prvom mjestu temperature) sagorijevanja, odnosno proizvodne tehnologije. Kod određivanja
koeficijenta emisije se koriste i rezultati provjera emisije na osnovu propisa o monitoringu
emisije, te registra zagađivača.
Emisije mnogih zagađujućih materija u zraku dolaze sa različitih vrta izvora (npr. stacionarnih,
mobilnih, tačkastih, linijskih ili površinskih, te kontrolisanih (ispust) i nekontrolisanih (fugitivne
emisije). Klasifikacija izvora emisije prema vrsti i kapacitetu, te načinu emitovanja treba da je
praktična za provođenje ciljeva izrade registra emisija i isto tako da omogući poređenje sa
emisijama istih tipova i kapaciteta uređaja država uključenih u aktivnosti Evropske agencije za
okolinu.
Bilans i registar emisija u zrak se rade za slijedeće zagađujuće materije:

• sumpordioksid
• nitrookside,
• ugljendioksid,
• ugljenmonoksid,
• amonijak,
• nitrozookside,
• metan,
• nemetanske ugljenvodonike,
• benzen i
• PM10.
Rezultati istraživanja treba da daju:
a) Bilans emisija – vremensku i prostornu dimenziju ukupnih godišnjih emisija, sezonskih
emisija: (i) sezonsko grijanja i (ii) van sezone grijanja, dnevnih emisija u sezoni grijanja u
funkciji vanjske temperature zraka i to:
- za Kanton u cjelini i za devet općina koje čine Kanton.

6|Strana
 b) Bilans godišnjih i sezonskih emisija prema vrstama izvora:
- tačkasti
- linijski
- površinski
c) Registar emisija u mreži kvadranata 1x1 km u Gauss-Krugerovim koordinatama za sve
urbane dijelove Kantona Sarajevo i to:
- ukupne emisije,
- emisije tačkastih izvora i
- emisije linijskih izvora.
Podatke je potrebno prikazati u kompjuterskom programu ArcGIS.

Određivanje stanja kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu za polutante SO2,
NOx i PM10
Na osnovu Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta
zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (''Sl. novine FBiH''
br. 1/12), potrebno je odrediti stanje kvaliteta zraka za područje Kantona Sarajevo. Stanje
kvaliteta zraka je potrebno odrediti kombinovano, matematskim modeliranjem i rezultatima
mjerenja u mreži stanica u Kantonu Sarajevo.
Modeliranje stanja kvaliteta zraka za područje Kantona Sarajevo treba biti urađeno pomoću
licenciranog, priznatog softvera za matematsku disperziju zagađujućih materija u zrak i to za
sljedeće parametre:
1. sumpordioksid (SO2),
2. nitrookside (NOx) i
3. čvrste čestice promjera do 10 µm.
Softver mora imati mogućnosti da za ulazne podatke koristi podatke o emisijama iz Registra
emisija u zrak za područje Kantona Sarajevo za 2013. godinu, satne meteorološke podatke koje
će obezbijediti Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS za 2013. godinu, te orološke
podatke i podatke o većim objektima u Kantonu. Također, softver mora imati mogućnost da se u
njega unose podaci o emisijama iz linijskih, tačkastih i površinskih izvora emisije u zavisnosti od
vanjske temperature i/ili godišnjeg, mjesečnog ili dnevnog doba - (perioda).
Na osnovu modeliranja stanja kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo, potrebno je izvršiti korekcije
(kalibraciju) dobivenih rezultata uspoređujući ih sa rezultatima mjerenja sa mreže stanica u
Kantonu Sarajevo. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS će obezbijediti podatke
o satnim rezultatima mjerenja sa stanica kojima upravljaju Zavod za javno zdravstvo KS i
Federalni meteorološki zavod u 2013. godini. Satni rezultati mjerenja se moraju adekvatno
obraditi priznatim statističkim metodama i na osnovu Pravilnika o načinu vršenja monitoringa
kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda
kvaliteta zraka (''Sl. novine FBiH'' br. 1/12), te na osnovu njih izvršiti kalibracija rezultata

7|Strana
modeliranja stanja kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo. Nakon izvršenih korekcija, potrebno je
izraditi karte stanja kvaliteta zraka za sve tri zagađujuće materije za cijelo područje Kantona
Sarajevo za 2013. godinu. Karte stanja kvaliteta zraka je potrebno izraditi na osnovu kategorija
propisanih u Odluci o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo (Službene novine
Kantona Sarajevo' 1/13). Razlikuju se tri kategorije kvaliteta zraka:
a. I Kategorija: čist ili neznatno zagađen zrak - područja u kojima nisu prekoračene
granične vrijednosti (GV) niti za jednu zagađujuću supstancu;
b. II Kategorija: umjereno zagađen zrak - područja u kojima su prekoračene
granične vrijednosti zagađenosti (GV) za jednu ili više zagađujućih supstanci, a
nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) ni za jednu zagađujuću supstancu i
c. III Kategorija: prekomjerno zagađen zrak - područja u kojima su prekoračene
tolerantne vrijednosti za jednu ili više zagađujućih supstanci.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo će na raspolaganje staviti
postojeće podatke: o potrošnji goriva komunalnih organizacija, o izdatim okolinskim dozvolama,
podatke iz registra zagađivača, podatke o satnim rezultatima mjerenja sa mreže stanica, Registar
emisija u zrak za 2010. godinu, te ostale podatke kojima raspolažu druga ministarstva (npr.
podaci o saobraćaju, o stambenom fondu), a koji su potrebni za kvalitetnu izradu registra emisija
i određivanje stanja kvaliteta zraka.

8|Strana
A. REGISTAR EMISIJA U ZRAK ZA PODRUČJE
KANTONA SARAJEVO ZA 2013. GODINU

9|Strana
 1. METODOLOGIJA IZRADE REGISTRA
1.1. OPIS METODOLOGIJE
Cilj izrade registra je prikaz emisija, okolnosti i aktivnosti koje utiču na emisije u zrak (saobraćaj,
industrija, grijanje, domaćinstva itd.). Registar emisija se radi za slijedeće zagađujuće materije
zraka1:
1. sumpordioksid
2. nitrookside,
3. ugljendioksid,
4. ugljenmonoksid,
5. amonijak,
6. nitrozookside,
7. metan,
8. nemetanske ugljenvodonike,
9. benzen i
10. PM10.
Za potrebe izrade Registra emisija u zrak za područje Kantona Sarajevo izvori emisije su
podijeljeni prema veličini izvora i načinu emitovanja na:
1. tačkaste izvore emisije
2. linijske izvore emisije
3. površinske izvore emisije
Tačkasti izvori emisije su oni izvori emisija koji imaju emisiju određene zagađujuće materije
veću od 0,5 % od ukupne emisije te iste zagađujuće materije za cijelo razmatrano područje.
Linijski izvori su motorna vozila na frekventnim saobraćajnicama. U slučaju Kantona Sarajevo to
su saobraćajnice prikazane na slici 1.

1 Zakon o zaštiti zraka ('Službene novine FBiH' broj 33/03)

10 | S t r a n a
 Slika 1. Linijski izvori emisije u Kantonu Sarajevo
Površinski izvori emisija su zbir malih izvora emisije (stacionarnih i mobilnih) koji nisu uvršteni
u tačkaste i linijske.
Kanton Sarajevo je, u svrhu izrade registra emisija u zrak, podijeljen na prostorne cjeline veličine
1x1 km u obliku mreže. Svakoj prostornoj jedinici tj. kvadrantu se dodjeljuje zbir svih emisija
vrsti polutanta iz izvora koji se geografski nalaze u toj jedinici. U skladu sa ovom podjelom
prikazuje se geografski raspored emisija.
Kvantifikacija emisija se vrši po međunarodno prihvaćenim metodama i smjernicama Europske
unije do kojih se došlo kroz praksu, a u skladu sa tehničkim normativima (osnovu čine IPPC
Direktive). Naime, emisija zagađujućih materija razmjerna je masi goriva, masi sirovina koje
prouzrokuju emisiju, odnosno masi proizvoda pri čijoj je proizvodnji došlo do emisije. Ova
razmjernost se naziva koeficijent emisije, a njegova dimenzija slijedi iz gornje definicije emisije.
Emisija kao posljedica grijanja ovisi o klimatskim uslovima (razlici temperature grijanja i
vanjske temperature), dok su emisije iz industrije i saobraćaja neovisne o klimatskim obilježjima
područja, nego zavise od kapaciteta postrojenja, tehnologije i sl.
Emisija zagađujućih materija se računa po sljedećoj formuli:

E=k*M
gdje je:

11 | S t r a n a
k – koeficijent emisije [kg/t] ili [g/kWh], zavisi od vrste uređaja (ložišta ili tehnologije),
kapaciteta i vrste goriva
M – masa goriva, sirovina, proizvoda, izlazna energija (dimenzija koeficijenta emisije k zavisi od
izbora M)
Koeficijent emisije k se određuje kombinovano: računski i uzimajući u obzir podatke dobivene
mjerenjem i korištenjem literaturnih podataka. Pored koeficijenata emisije koji su dati u
CORINAIR-u i COPERT-u, za izradu ovog registra koristili su se i koeficijenti emisija drugih baza
(npr. FIRE), te koef. emisija za domaće ugljeve i vrste ložišta iz baze podataka koju posjeduje
CETEOR.
Masa goriva M se određuje popisom, iz statističkih podataka, analizama i procjenama. Emisije se
određuju kao godišnje vrijednosti, a zatim se preračunavaju na sezonske i dnevne, zavisno od
godišnje raspodjele temperature i drugih faktora, odnosno korištenje energije za grijanje i druge
potrebe. Na taj način se emisije prate i u toku vremena.
Izvršna je procjena i klasifikacija izvora emisija na fugitivne, kontrolisane, mobilne, stacionarne,
tačkaste, linijske, površinske itd. Kod kontrolisane emisije zagađujuće materije napuštaju izvor
zagađivanja kroz cijevi ili dimnjake. Nekontrolisana emisija (fugitivna) zagađujućih materija
obuhvata emisije zagađujućih materija kroz prirubničke spojeve i druga mjesta brtvljenja,
emisije sa haldišta, pretovara, presipnih mjesta itd.

1.2. PODJELA KANTONA SARAJEVO NA KVADRANTE

Prostorna raspodjela Kantona Sarajevo je izvršena u na prostorne cjeline 1000x1000 m u obliku
mreže. Kolone su imenovane slovima i to AA, AB, AC … BZ. Redovi su imenovani brojevima 0, 1,
2… 59. Kvadranti su kombinacija kolona i redova tako da su kvadranti imenovani slijeva
nadesno AA0, AB0, AC0… BZ0, a odozdo prema gore AA0, AA1, AA2… AA59 (slika 2).

AA59 AB59 AC59 .. BX59 BY59 BZ59

AA58 AB58 AC58 .. BX58 BY58 BZ58

AA57 AB57 AC57 .. BX57 BY57 BZ57

: : : : : :

AA2 AB2 AC2 .. BX2 BY2 BZ2

AA1 AB2 AC2 .. BX1 BY1 BZ1

AA0 AB0 AC0 .. BX0 BY0 BZ0

Slika 2. Princip označavanja kvadranata

Prostorna raspodjela je izvršena u Gaus-Krigerovom koordinatnom sistemu (Gauss–Krüger).
Početak mreže je u tački A, a kraj u tački D.

12 | S t r a n a
 Slika 3. Osnovna mreža za izradu katastra emisija
Površina mreže (3.120 km2) je znatno veća od površine Kantona Sarajevo ( 1.269,73 km2), tako
da je usvojena mreža kojom je Kanton Sarajevo pokriven sa ukupno 1.444 kvadranta, kao što se
vidi na slici 4.

Slika 4. Mreža na području Kantona Sarajevo

13 | S t r a n a
1.3. KOEFICIJENTI EMISIJA
Poznavanje koeficijenata emisije pojedinih polutanata, omogućava izračunavanje njihove
ukupne emisije po sektorima koji se razmatraju u ovom dokumentu, po principu „buttom up“.
Stoga su određeni koeficijenti emisije za:
d) stambeni sektor;
e) industrija i individualne kotlovnice;
f) saobraćajni sektor.
Pritom su određeni koeficijenti emisije za slijedeće polutante:
1. sumpor dioksid;
2. nitro oksid;
3. ugljen dioksid;
4. ugljen monoksid;
5. amonijak;
6. nitro suboksid;
7. metan;
8. nemetanski ugljenvodonik;
9. benzen;
10. čvrste čestice veličine do 10 µm.

14 | S t r a n a
 2. EMISIJE U ZRAK U KANTONU SARAJEVO U 2013. GODINI
2.1. BILANSI EMISIJA U ZRAK PO VRSTAMA IZVORA
U zavisnosti od vrste izvora, emisije u Kantonu Sarajevo su određene za:

• tačkaste izvore;
• linijske izvore;
• površinske izvore emisije.

U nastavku je dat sumarni pregled i pregled emisija za svaku vrstu izvora.

2.1.1. Sumarni pregled emisija u zrak po vrsti izvora

U tabeli 1. je dat sumarni prikaz emisija za 2013. godinu po vrstama izvora i poređenje sa
emisijma iz 2010. godine.
Tabela 1. Sumarni pregled po vrstama izvora u Kantonu Sarajevo (tona godišnje)

Vrsta izvora SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C6H6 PM10
Površinski 1.264 1.963 1.308.629 46.900 45 36 2.036 4.451 38 1.161
Linijski 9 1.473 379.904 17.370 13 12 88 998 33 110
Tačkasti 381 119 77.079 10 3 0 27 107 0 1.273
Ukupno 2013 1.654 3.554 1.765.611 64.281 61 47 2.151 5.557 70 2.544
Ukupno 2010 1.580 3.892 1.768.238 60.790 56 44 2.039 5.195 66 2.029
Razlika 2013/2010 4,7% -8,7% -0,1% 5,7% 8,8% 7,8% 5,5% 7,0% 6,6% 25,4%

Kao što se iz tabele 1. može vidjeti evidentno je povećanje emisije skoro svih zagađujućih
materija izuzev nitrooksida i ugljendioksida. Naročito značajno je povećanje emisije čvrstih
čestica i to za 25%. Osnovni uzročnik ovom povećanje leži u činjenici da je u 2013. godini u
odnosu na 2010. godinu evidentiran značajan rast građevinskih aktivnosti, a time i angažman
kamenoloma, betonara i asfaltnih baza koje u velikom obimu utiču na emisiju. U nastavku je dato
objašnjenje rezultat emisija po vrstama izvora.

2.1.2. Emisije u zrak iz tačkastih izvora emisije

Tačkasti izvori emisije su određeni na osnovu ranije definisane metodologije. Provedena analiza
je pokazala da na nivou Kantona Sarajevo postoji 27 postrojenja i pogona koji se mogu smatrati
tačkastim izvorima emisije, što je povećanje od 35% u odnosu na 2010. godinu. Identificirani
tačkasti izvori emisije, odnosno pogoni i postrojenja u Kantonu Sarajevo su prikazani u tabeli 2.
U tabeli 2. je data emisija iz tačkastih izvora sa prostora Kantona Sarajevo. Podaci pokazuju da u
Kantonu Sarajevo postoji najviše izvora emisije, koji se smatraju tačkastim izvorima za čvrste
čestice do 10µm (osamnaest izvora).
U tabeli 3. je data distribucija emisije iz tačkastih izvora po općinama Kantona Sarajevo. Iz tabele
se vidi da općine Centar, Stari Grad i Trnovo nisu opterećene emisijama iz tačkastih izvora. Iz
tabele se također može konstatovati da je emisija čvrstih čestica do 10 µm iz tačkastih izvora

15 | S t r a n a
emisije izraženija u perifernim općinama Kantona, dok je u gusto naseljenim, centralnim
općinama Kantona, izuzev općine Novi Grad, emisija čvrstih čestica do 10 µm značajno manja. S
druge strane emisija ugljen dioksida iz tačkastih izvora emisije je značajno manja u općinama
periferije, dok je značajno veća u centralnim općinama Kantona Sarajevo.

16 | S t r a n a
Tabela.2. Emisija iz tačkastih izvora emisije u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu (tona godišnje)
Naziv SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C6H6 PM 10
1. BAGS-Energotehnika d.d. 134 5 4.667 0,1 0,1 0,1 0,8 1
2. Betonara Cengiz Insaat 33
3. Asfaltna baza EURO-ASFALT d.o.o. 173
4. Asfaltna baza GP PUT 4 3 1,1 0,7 86
5. Betonara GP Put - Nexe 43
6. Betonara Hidrogradnja 54
7. Betonara House Milos 29
8. Kamenolom "Vrela" GP Bosna 1 2 21
9. Kamenolom Čolatex 5 5 0,1 101
10. Kamenolom Duboki Do 3 13 0,1 64
11. Kamenolom Hidrogradnja SIGMA 8 20 0,2 155
12. Kamenolom House Milos 5 11 0,1 107
13. Kamenolom Kunovac - ENTEA 4 13 0,9 87
14. Kamenolom Pušine 1 2 24
15. KJKP RAD asfaltna baza 5 4 1,6 1,1 65
16. KJKP RAD Deponija 10 12.190 0,0 12,0
17. KJKP Toplane Sarajevo - KOTL. Alipasino Polje K5 7 18.808 2,1 1,1 1,1
18. KJKP Toplane Sarajevo - KOTL. Cengic Vila II 2 7.825 0,9 0,5 0,5
19. KJKP Toplane Sarajevo - KOTL. Hrasno 4 11.659 1,3 0,7 0,7
20. KJKP Toplane Sarajevo - KOTL. KD III/1 Dobrinja 3 3 7.069 0,8 0,4 0,4
21. KJKP Toplane Sarajevo - KOTL. Lenjinova 3 8.086 0,9 0,5 0,5
22. KLAS Preduzeće - Industrija Pekarstva 88,0
23. Poljoprivredno dobro BUTMIR 24,0 1
24. Sarajevoputevi – asfaltna baza 3 2 0,8 0,5 86
25. Asfaltna baza STRABAG d.o.o. 86
26. Betonara TBG 29
27. TVORNICA OPEKE d.o.o. - Nexe grupa 207 10 6.774 0,2 0,1 0,1 1,2 28
UKUPNO 381 119 77.079 9,8 1,6 0,2 27,4 107,43 0,00 1.273

17 | S t r a n a
 Tabela 3. Emisija iz tačkastih izvora po općinama Kantona Sarajevo (tona godišnje)

Općina SO2 NOx CO2 CO NH3 N2 O CH4 NMVOC C6H6 PM10

Centar 0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0 0
Stari Grad 0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0 0
Novi Grad 5 26 45.892 5,4 0,1 0,0 2,0 15,1 0 108
Novo Sarajevo 0 8 19.745 2,2 0,0 0,0 1,2 89,2 0 0
Trnovo 0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0 0
Vogošća 134 5 4.667 0,1 0,0 0,1 0,1 0,8 0 1
Ilijas 8 17 0 0,8 0,9 0,0 0,0 0,5 0 194
Hadžići 9 22 0 0,0 0,2 0,0 0,0 0,0 0 212
Ilidža 224 41 6.774 1,2 0,4 0,1 24,1 1,9 0 759
UKUPNO 381 119 77.079 9,8 1,6 0,2 27,4 107,4 0 1.273

2.1.3. Emisije u zrak iz linijskih izvora emisije

Tabela 4. Emisija iz linijskih izvora po općinama Kantona Sarajevo (tona godišnje)

Općina SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C6H6 PM10
Centar 0,7 89 29.307 949 1,3 0,9 6 76 3 9
Stari Grad 0,2 39 10.949 385 0,5 0,4 2 31 1 3
Novi Grad 1,5 331 84.608 4.801 2,6 2,6 20 211 7 24
Novo Sarajevo 2,3 228 76.857 2.309 3,3 2,3 14 187 7 22
Trnovo 0,0 7 1.760 95 0,1 0,1 0 5 0 1
Vogošća 0,6 156 33.583 1.662 1,1 1,2 9 98 3 10
Ilijas 0,6 184 36.801 1.664 1,2 1,3 10 109 3 10
Hadžići 0,8 177 45.564 2.362 0,8 1,1 9 114 4 13
Ilidža 1,9 263 60.475 3.143 1,8 1,8 16 167 5 17

Kanton 2013 8,7 1.473 379.904 17.370 12,7 11,6 88 998 33 110
Sarajevo 2010 8,2 1.447 356.112 16.859 12 11 82 935 31 104

2.1.4. Emisije u zrak iz površinskih izvora emisije

Tabela 5. Emisija iz površinskih izvora po općinama Kantona Sarajevo (tona godišnje)

Općina SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C 6H6 PM10
Centar 209 369 251.457 7.121 7 5 272 621 7 145
Stari Grad 66 294 130.098 4.879 4 3 115 351 7 68
Novi Grad 216 391 234.310 9.076 8 7 353 835 8 211
Novo Sarajevo 67 278 151.907 4.968 5 4 160 421 5 109
Trnovo 0 10 13.697 562 1 0 41 80 0 23
Vogošća 78 78 68.465 2.635 3 2 156 307 1 90
Ilijas 110 55 97.595 3.890 5 3 259 471 1 140
Hadžići 156 45 77.150 2.720 4 2 185 321 0 97
Ilidža 362 442 283.949 11.051 11 8 495 1.044 9 279

Kanton 2013 1.264 1.962 1.308.628 46.901 47 35 2.038 4.451 37 1.162

Sarajevo 2010 1.422 2.214 1.321.047 43.685 42 33 1.902 4.086 35 1.097

18 | S t r a n a
 2.2. BILANSI EMISIJA U ZRAK PO SEKTORIMA

2.2.1. Sumarni pregled emisija po sektoru

U tabeli 6. je dat sumarni prikaz emisija za 2013. godinu po sektorima.
Tabela 6. Sumarni pregled po sektorima u Kantonu Sarajevo (tona godišnje)

Sektor SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C 6H 6 PM10

Stambeni 1.250 393 747.287 25.917 32 23 1.926 3.386 0 1.028
Industrija 389 227 274.061 627 3 1 39 181 0,0 1.296
Saobraćaj 15 2.935 744.263 37.737 25 24 187 1.990 70 220
Ukupno 2013 1.654 3.554 1.765.611 64.281 61 47 2.151 5.557 70 2.544
Ukupno 2010 1.580 3.892 1.768.238 60.790 56 44 2.039 5.195 66 2.029
Razlika 4,7% -8,7% -0,1% 5,7% 8,8% 7,8% 5,5% 7,0% 6,6% 25,4%
2013/2010
U nastavku je dat pregled emisije zagađujućih materija u zrak po sektorima:

• Emisije iz stambenog sektora

• Emisije iz javnog sektora i industrije

• Emisije iz saobraćaja

2.2.2. Emisije u zrak iz stambenog sektora

U tabeli 7. su prikazane emisije iz stambenog sektora Kantona Sarajevo.
Tabela 7. Emisija iz stambenog sektora po općinama Kantona Sarajevo (tona godišnje)

SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C 6H6 PM10

Centar 206 75 134.908 3.439 4 3 252 439 0 125
Stari Grad 64 29 53.349 1.276 2 1 97 163 0 48
Novi Grad 215 59 114.061 4.502 6 4 329 583 0 178
Novo Sarajevo 62 29 55.251 1.824 3 2 143 260 0 91
Trnovo 0 5 12.328 512 1 0 41 78 0 23
Vogošća 77 29 54.020 1.960 3 2 152 273 0 87
Ilijaš 109 44 84.559 3.538 4 3 258 464 0 139
Hadžići 156 30 60.117 2.519 3 2 184 316 0 94
Ilidža 360 94 178.694 6.346 8 5 471 810 0 242

Kanton 2013 1.250 393 747.287 25.917 32 23 1.926 3.386 0 1.028

Sarajevo 2010 1.415 401 758.492 23.298 29 21 1.796 3.129 0 992

2.2.3. Emisije u zrak iz javnog sektora i iz industrije

19 | S t r a n a
Tabela 8. Emisija iz javnog sektora i industrije po općinama Kantona Sarajevo (tona godišnje)

SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C6H6 PM10

Centar 2 32 50.679 7 0 0 3 3 0 1
Stari Grad 0 8 12.241 2 0 0 1 13 0 0
Novi Grad 6 41 87.534 176 0 0 4 53 0 117
Novo Sarajevo 4 34 60.100 9 0 0 4 96 0 1
Trnovo 0 0 513 0 0 0 0 0 0 0
Vogošća 134 7 6.949 0 0 0 0 2 0 1
Ilijaš 9 18 10.489 211 1 0 0 1 0 194
Hadžići 9 30 15.727 126 1 0 1 2 0 213
Ilidža 225 56 29.828 95 0 0 25 11 0 770

Kanton 2013 389 227 274.061 627 3 1 39 181 0 1.296

Sarajevo 2010 150 549 289.171 866 2,9 0,5 68 201 0 827

2.2.4. Emisije u zrak iz saobraćaja

Tabela 9. Emisija iz saobraćaja po općinama Kantona Sarajevo (tona godišnje)

Općina SO2 NOx CO2 CO NH3 N2 O CH4 NMVOC C6H6 PM10

Centar 1,9 351 95.177 4.624 3,6 3,1 24 255 10 29
Stari Grad 1,4 296 75.457 3.985 2,8 2,6 20 206 8 23
Novi Grad 2,8 649 163.216 9.204 5,4 5,2 42 425 15 48
Novo Sarajevo 3,2 451 133.158 5.446 5,3 4,2 29 340 12 39
Trnovo 0,1 11 2.615 145 0,1 0,1 1 7 0 1
Vogošća 0,8 203 45.746 2.337 1,6 1,6 13 131 4 13
Ilijaš 0,7 194 39.347 1.805 1,3 1,4 11 115 4 11
Hadžići 0,8 184 46.870 2.437 0,9 1,2 10 118 4 14
Ilidža 3,4 596 142.677 7.754 4,6 4,7 38 391 14 42
Kanton 2013 15 2.935 744.263 37.737 26 24 187 1.990 70 220
Sarajevo 2010 14 2.942 697.654 36.326 24 22 175 1.865 65 209

20 | S t r a n a
 2.3. BILANSI EMISIJA U ZRAK PO OPĆINAMA
Tabela 10. Ukupni bilans emisije u Kantonu Sarajevo (tona godišnje)

Općina SO2 NOx CO2 CO NH3 N2 O CH4 NMVOC C 6H6 PM10

Centar 210 458 280.764 8.070 8 6 278 697 10 154
Stari Grad 66 333 141.047 5.264 4 4 117 382 8 71
Novi Grad 223 748 364.810 13.882 11 9 375 1.061 15 343
Novo Sarajevo 69 513 248.509 7.279 8 6 176 697 12 131
Trnovo 0,1 17 15.457 657 1 1 41 85 0 24
Vogošća 212 238 106.715 4.297 4 4 165 406 4 101
Ilijaš 118 256 134.396 5.555 7 5 269 581 4 344
Hadžići 166 244 122.714 5.082 5 3 194 435 4 321
Ilidža 588 746 351.199 14.195 13 10 535 1.213 14 1.054
Kanton Sarajevo
1.654 3.554 1.765.611 64.281 61 47 2.151 5.557 70 2.544
– 2013
Kanton Sarajevo
1.502 3.592 1.768.237 60.734 53 43 2.035 5.173 66 2.033
– 2010

U nastavku su date slike koje prikazuju ukupnu emisije za svaku zagađujuću materiju po
kvadrantima na području Kantona Sarajevo za 2013. godinu.

21 | S t r a n a
 Slika 5. Ukupna emisija sumpordioksida u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

22 | S t r a n a
Slika 6. Ukupna emisija nitrooksida u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

23 | S t r a n a
 Slika 7. Ukupna emisija ugljendioksida u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

24 | S t r a n a
Slika 8. Ukupna emisija ugljenmonoksida u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

25 | S t r a n a
 Slika 9. Ukupna emisija amonijaka u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

26 | S t r a n a
Slika 10. Ukupna emisija nitrosuboksida u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

27 | S t r a n a
 Slika 11. Ukupna emisija metana u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

28 | S t r a n a
Slika 12. Ukupna emisija nemetanskih ugljenvodonika u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

29 | S t r a n a
 Slika 13. Ukupna emisija benzena u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu

30 | S t r a n a
Slika 14. Ukupna emisija čvrstih čestica u Kantonu Sarajevo za 2013. Godinu

31 | S t r a n a
2.4. SPECIFIČNE EMISIJE U ZRAK
U tabelama 11. i 12. su date specifične emisije u Kantonu Sarajevo izražene po glavi stanovnika i
kvadratnom kilometru površine općine.
Tabela 11. Specifične emisije u Kanton Sarajevo izražene po glavi stanovnika (kg/st)

Općina SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C6H6 PM10
Centar 3,0 6,6 4.073 117,1 0,1 0,1 4,0 10,1 0,1 2,2
Stari Grad 1,6 7,9 3.356 125,2 0,1 0,1 2,8 9,1 0,2 1,7
Novi Grad 1,8 6,0 2.904 110,5 0,1 0,1 3,0 8,4 0,1 2,7
Novo Sarajevo 0,9 7,0 3.366 98,6 0,1 0,1 2,4 9,4 0,2 1,8
Trnovo 0,0 5,9 5.424 230,6 0,3 0,2 14,5 29,8 0,1 8,5
Vogošća 8,2 9,2 4.123 166,0 0,2 0,1 6,4 15,7 0,2 3,9
Ilijaš 6,0 13,1 6.860 283,5 0,3 0,2 13,7 29,6 0,2 17,6
Hadžići 7,3 10,7 5.388 223,1 0,2 0,1 8,5 19,1 0,2 14,1
Ilidža 9,6 12,2 5.742 232,1 0,2 0,2 8,7 19,8 0,2 17,2
Kanton Sarajevo
3,7 8,0 3.989 145,2 0,1 0,1 4,9 12,6 0,2 5,7
– 2013
Kanton Sarajevo
3,5 8,5 4.200 143 0,1 0,1 4,8 12,2 0,2 4,8
– 2010

Tabela 12. Specifične emisije u Kantonu Sarajevo izražene po kvadratnom kilometru površine
općine (kg/km2)
Općina SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 NMVOC C 6H6 PM10
Centar 6,4 13,9 8.508,0 244,5 0,2 0,2 8,4 21,1 0,3 4,7
Stari Grad 1,3 6,5 2.744,1 102,4 0,1 0,1 2,3 7,4 0,2 1,4
Novi Grad 4,7 15,9 7.729,0 294,1 0,2 0,2 8,0 22,5 0,3 7,3
Novo Sarajevo 7,0 51,9 25.101,9 735,3 0,8 0,6 17,7 70,4 1,2 13,3
Trnovo 0,0 0,0 45,7 1,9 0,0 0,0 0,1 0,3 0,0 0,1
Vogošća 3,0 3,3 1.488,4 59,9 0,1 0,0 2,3 5,7 0,1 1,4
Ilijaš 0,4 0,8 435,5 18,0 0,0 0,0 0,9 1,9 0,0 1,1
Hadžići 0,6 0,9 449,0 18,6 0,0 0,0 0,7 1,6 0,0 1,2
Ilidža 4,1 5,2 2.449,1 99,0 0,1 0,1 3,7 8,5 0,1 7,4
Kanton Sarajevo
1,3 2,8 1.382,7 50,3 0,05 0,0 1,7 4,4 0,06 2,0
– 2013
Kanton Sarajevo 1,2 2,8 1.400,0 48 0,04 0,03 1,6 4,1 0,05 1,6
– 2010

32 | S t r a n a
2.5. BILANS EMISIJA U ZAVISNOSTI OD SEZONE GRIJANJA

2.5.1. Ukupne emisije u zrak u zavisnosti od sezone grijanja

100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
NMVO
SO2 NOx CO2 CO NH3 N2O CH4 C6H6 PM10
C
Van sezone grijanja 128 1.321 364.761 16.021 11 10 94 888 29 621
U sezoni grijanja 1.526 2.234 1.400.8 48.261 51 36 2.056 4.669 42 1.923

Slika 15. Distribucija ukupne emisije u sezoni grijanja i van sezone grijanja

2.6. ANALIZA EMISIJA U ZRAK KROZ ISTORIJU

Da bi se predložile mjere potrebno je utvrditi emisije kojih polutanata bilježe porast, a koje
smanjenje emisija iz godine u godinu. U tu svrhu urađeno je poređenje emisije sumpor dioksida,
nitro oksida, ugljen monoksida i čvrstih čestica manjih od 10 µm za 1970, 1980., 2010. i 2013.
godinu iz stacionarnih izvora za uže područje grada (urbani prostor općina Stari Grad, Centar,
Novo Sarajevo, Novi grad i Ilidža. Podaci za 1970. i 1980. godinu su uzeti iz studije „Upravljanje
životnom sredinom u gradu Sarajevu“2. Razlika između prijašnje i sadašnje geografske
raspodjela izvora je što su emisije u spomenutom dokumentu bilansirane u mreži 500x500 m,
dok su Registri emisija u zrak za 2010. i 2013. godinu rađen u mreži 1x1 km. Da bi se moglo
vršiti poređenje, po četiri kvadranta iz ranijih registara su sabrana da bi se dobila emisija jednog
kvadranta. Na taj način je lako moguće pratiti promjenu u emisijama po kvadrantima za ove tri
godine. Na slikama 16, 17, 18 i 19. su prikazane emisije za četiri polutanta u ovom razdoblju,
gdje se vrlo jasno može uočiti kako je višegodišnja urbanizacija i industrijalizacija uticala na
geografsku raspodjelu emisija.
Tabela 13. Emisija sumpor dioksida, nitro oksida, ugljen monoksida i čvrstih čestica manjih od
10 µm iz stacionarnih izvora za uže područje grada (tona godišnje)

Godina SO2 NOx CO PM10

1970. 7.327 299 7.815 434
1980. 4.294 607 2.694 184
2010. 454 630 9.207 517
2013. 587 329 11.9210 585

2
Upravljanje životnom sredinom u gradu Sarajevu – segment C: Upravljanje čistoćom vazduha u gradu
Sarajevu; Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Institut za procesnu tehniku, energetiku i tehniku
sredine; Sarajevo, 1982-1986. godine
33 | S t r a n a
 Slika 16. Emisija sumpordioksida iz stacionarnih izvora za uže područje grada za 1970., 1980.,
2010. i 2013. godinu

34 | S t r a n a
Slika 17. Emisija nitrooksida iz stacionarnih izvora za uže područje grada za 1970., 1980., 2010. i
2013. godinu

35 | S t r a n a
Slika 18. Emisija uglkenmonoksida iz stacionarnih izvora za uže područje grada za 1970., 1980.,
2010. i 2013. godinu

36 | S t r a n a
Slika 19. Emisija čvrstih čestica iz stacionarnih izvora za uže područje grada za 1970., 1980.,
2010. i 2013. godinu

37 | S t r a n a
 B. KATEGORIZACIJA KVALITETA ZRAKA ZA
PODRUČJE KANTONA SARAJEVO ZA 2013.
GODINU

38 | S t r a n a
3. METODOLOGIJA ODREĐIVANJA STANJA KVALITETA ZRAKA
Metodologija određivanja stanja kvaliteta zraka sadrži sljedeće:
- Mjerenje i obradu izmjerenih rezultata stanja kvaliteta zraka i
- Upotrebu matematskih modela disperzije (rasprostiranja) zagađujućih materija u zrak
tokom određenog perioda (2013. godinu).
Ocjena stanja kvaliteta zraka na osnovu mjerenja je definisana Pravilnikom o načinu vršenja
monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i
drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. Novine FBiH 01/2012).
Na osnovu Zakonu o zaštiti zraka FBiH i Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka Kantona
Sarajevo, prema nivou zagađenosti zraka, koji se utvrđuju mjerenjem, korištenjem
standardizovanih matematičkih modela i drugih modela procjene, razlikuju se tri kategorije
kvaliteta zraka:

• I Kategorija: čist ili neznatno zagađen zrak – područja u kojima nisu prekoračene
granične vrijednosti (GV) niti za jednu zagađujuću supstancu;

• II Kategorija: umjereno zagađen zrak – područja u kojima su prekoračene granične

vrijednosti (GV) za jednu ili više zagađujućih supstanci, a nisu prekoračene tolerantne
vrijednosti (TV) ni za jednu zagađujuću supstancu i

• III kategorija: prekomjerno zagađen zrak – područja u kojima su prekoračene tolerantne

vrijednosti za jednu ili više zagađujućih supstanci.
Također, na osnovu Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo, kvalitet
zraka na području Kantona Sarajevo se određuje kombinovano – mjerenjima i metodama
procjene na osnovu standardiziranih matematičkih modela. Na ovaj način se pouzdano može
pratiti kvalitet zraka na čitavom području i vršiti prognoziranje kvaliteta zraka za slučaj
promjena u emisijama i/ili uslovima rasprostiranja.
Na osnovu svega navedenog, metodologija ocjene stanja kvaliteta zraka za područje Kantona
Sarajevo za 2013. godinu se sastojala od:

• Utvrđivanja graničnih i tolerantnih vrijednosti za 2013. godinu za polutante SO2, NOx

i PM10 - Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta
zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka;

• Pirkupljanja i statistička obrada podataka sa mjernih stanica Bjelave, Alipašina,

Otoka i Ilidža (mobilna) – izvor podataka web stranica www.airmonitoring.ba;

• Validacije dobijenih rezultata na osnovu zahtjeva Pravilnika o načinu vršenja

monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih
vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka;

• Kategorizacije za polutante PM10, SO2 i NOx u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka

FBiH i Odlukom o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka Kantona Sarajevo za lokacije
mjernih stanica;

39 | S t r a n a
 • Odabir atmosferskog modela za određivanje stanja kvaliteta zraka;

• Prikupljanja i obrade ulaznih podataka (podaci o emisijama, meteorološki podaci,

reljef Kanona Sarajevo, građevinski objekti itd.) – izvori: Registar emisija za 2013.,
web stranica www.airmonitoring.ba, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite
okoliša KS, Federalni Hidrometeorološki zavod, Zavod za statistiku itd.

• Unos ulaznih podataka

• Modeliranje stanja kvaliteta zraka za svaki polutant

• Poređenje rezultata modeliranja i mjerenja, validacija podataka modeliranja

• Određivanje faktora korekcije i kalibracija rezultata modeliranja

• Kategorizacija kvaliteta zraka za svaki polutant

• Izrada sintezne karte kategorizacije kvaliteta zraka.

40 | S t r a n a
4. OBRADA PODATAKA MJERENJA
Federalnim Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta
zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka se obuhvata,
između ostalog, metodologija mjerenja i ocjenjivanja kvaliteta zraka (referentne metode
mjerenja i kriteriji za ocjenjivanje koncentracija). Ove vrijednosti se utvrđuju za pojedina
područja pri izradi prostornih i urbanističkih planova, izradi programa toplifikacije i prometa,
mogućeg unošenja zagađujućih materija u prostor, izbora lokacije izvora zagađivanja i
određivanje parametara ispusta (dimnjaka), a da prirodni sadržaji (ljudi, biljke i životinje) i
izgrađena dobra ne budu ugroženi djelovanjem zagađujućih materija, kao i kod poduzimanja
sanacionih mjera, čiji je cilj zaštita zdravlja ljudi, ekosistema i izgrađenih sadržaja od djelovanja
zagađujućih materija u ambijentalnom zraku.
U tabeli 14. su date granične i tolerantne vrijednosti za SO2, NOx i PM10 – čvrste čestice (čestične
tvari) promjera do 10 µg/m3, prema Pravilniku o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i
definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka.
Tabela 14. Granične i tolerantne vrijednosti za SO2, NOx i PM10
Rok za
Granična Granica Tolerantna dostizanje Minimalna
Period
Polutant vrijednost tolerancije vrijednost granične raspoloživost
usrednjavanja
(µg/m³) (µg/m³) (µg/m³) vrijednosti(1) podataka

SO2 Jedan sat 350(2) 120(3) 470(3) 1.1.2021. 75%

SO2 Jedan dan 125(4) - 125(3) 1.1.2021. 75%

Kalendarska
SO2 50 - 50(3) 1.1.2021. 90%
godina
NOx Jedan sat 200(5) 80(3) 280(3) 1.1.2021. 75%

NOx Jedan dan 85 32(3) 117(3) 1.1.2021. 75%

Kalendarska
NOx 40 16(3) 56(3) 1.1.2021. 90%
godina
PM10
Jedan dan 50(6) 20(3) 70(3) 1.1.2021. 75%
(LČ10)
PM10 Kalendarska
40 6(3) 46(3) 1.1.2021. 90%
(LČ10) godina
(1) Rok za dostizanje graničnih vrijednosti počeo je da teče 2010. godine;

(2) Vrijednost se ne smije prekoračiti više od 24 puta u toku godine;

(3)
Vrijednosti su propisane u Pravilniku o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta
zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka - Prilog X, odjeljak B, za
2013. godinu, a da bi se 2021. godine dostigla tolerantna vrijednost u iznosu 0% od granične vrijednosti;
(4) Vrijednost se ne smije prekoračiti više od 3 puta u toku godine;
(5) Vrijednost se ne smije prekoračiti više od 18 puta u toku godine;
(6) Vrijednost se ne smije prekoračiti više od 35 puta u toku godine;

Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih

materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka su definisani kriteriji za

41 | S t r a n a
provjeru validnosti prilikom sakupljanja podataka i izračunavanja statističkih parametara. Ti
kriteriji za parametre SO2, NOx i PM10 su prikazani u tabeli 15.
Tabela 15. Kriteriji za provjeru validnosti prilikom sakupljanja podataka i izračunavanja
statističkih parametara SO2, NOx i PM10

Period
Parametar Zahtijevani udio validnih podataka
usrednjavanja
SO2 Jednočasovne
75 % (tj. 45 minuta)
vrijednosti
SO2 24-časovna vrijednost 75 % jednočasovnih prosjeka (tj. barem 18 jednočasovnih
vrijednosti)
SO2 Godišnji prosjek 90 % (1) jednočasovnih vrijednosti ili (ako nisu raspoložive) 24-
časovnih vrijednosti u toku godine
NOx Jednočasovne
75 % (tj. 45 minuta)
vrijednosti
NOx 24-časovna vrijednost 75 % jednočasovnih prosjeka (tj. barem 18 jednočasovnih
vrijednosti)
NOx Godišnji prosjek 90 % (1) jednočasovnih vrijednosti ili (ako nisu raspoložive) 24-
časovnih vrijednosti u toku godine
PM10 24-časovna vrijednost 75 % jednočasovnih prosjeka (tj. barem 18 jednočasovnih
vrjednosti)
PM10 Godišnji prosjek 90 % (1) jednočasovnih vrijednosti ili (ako nisu raspoložive) 24-
časovnih vrijednosti u toku godine
(1)Zahtjevi za izračunavanje godišnjeg prosjeka ne uključuju gubitak podataka koji je rezultat redovnog
etaloniranja ili uobičajenog održavanja instrumenata

Kao što je rečeno u prethodnom poglavlju, monitoring kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo vrši se
pomoću pet automatskih i tri manuelne mjerne stanice. Na osnovu tog monitoringa izvršeno je
prikupljanje, analiza i statistička obrada podataka satnih mjerenja koncentracije SO2, NOx i
PM10 u zraku, koja vrše Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Federalni
hidrometeorološki zavod.
Prosječne satne vrijednosti za 2013. godinu su preuzete sa stranice3 Kantonalne mreže za
praćenje kvaliteta zraka u Sarajevu, ne ulazeći u to da li su stanice adekvatno kalibrisane, i da li
su podaci sa tih stanica validni što se tiče kalibracije mjernih stanica. Prikupljeni su podaci sa
sljedećih automatskih mjernih stanica:

• Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka Alipašina (Alipašina ulica);

• Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka Otoka (Otoka);

• Mobilna stanica za praćenje kvaliteta zraka (Mobilna).

Djelimični podaci sa mjerne stanice Bjelave su ustupljeni od strane Federalnog
hidrometeorološkog zavoda, dok su podaci sa mjerne stanice Ivan Sedlo nisu bili dostupni zbog
toga što ta stanica nije u funkciji.

3
www.air-monitoring.ba (oktobar 2014. godine)
42 | S t r a n a
4.1. OBRADA PODATAKA MJERENJA SO2
U tabeli 16. su prikazani svi prikupljeni podaci o (ne)ispunjavanju kriterija o validnosti mjerenja
u skladu sa zahtjevima pravilnika za sumpordioksid na svim mjernim stanicama u Kantonu
Sarajevo.
Tabela 16. Validacija podataka sa mjernih stanica (satne vrijednosti)

Mjerne stanice 2013

Alipašina
Broj mjerenja (dani) 153 42%
Broj validnih podataka (dani) 99 27%
Broj jednočasovnih mjerenja 2913 33%
Bjelave
Broj mjerenja (dani) 0 0%
Broj validnih podataka (dani) 0 0%
Broj jednočasovnih mjerenja 0 0%
Otoka
Broj mjerenja (dani) 336 92%
Broj validnih podataka (dani) 335 92%
Broj jednočasovnih mjerenja 8051 92%
Mobilna
Broj mjerenja (dani) 274 75%
Broj validnih podataka (dani) 266 73%
Broj jednočasovnih mjerenja 6466 74%

Zelenom bojom su označene stanice za koje se može smatrati da zadovoljavaju kriterij za ocjenu
stanja kvaliteta zraka.
U tabeli 17. su prikazane prosječne godišnje vrijednosti SO2 na mjernim stanicama. Podatke sa
mjernih stanica Alipašina i Mobilna nije bilo moguće validirati prema važećem Pravilniku te se
oni smatraju nevalidnim. Podaci za stanicu Bjelave nisu bili dostupni za 2013. godinu.
Tabela 17. Prosječne godišnje vrijednosti SO2 na mjernim stanicama

Stanica Alipašina Bjelave Otoka Mobilna

Vrijednosti Satne* Dnevne** Satne* Dnevne** Satne* Dnevne** Satne* Dnevne**

(jedinica) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3)

Izmjerene
47*** 56*** - - 70,6 71 74,9*** 75***
vrijednosti

* Srednja koncentracija SO2 na bazi prosječnih satnih vrijednosti

** Srednja koncentracija SO2 na bazi prosječnih dnevnih vrijednosti
*** Podaci za stanice Alipašina i Mobilna su nepotpuni

Kao validna mjerenja za ocjenu stanja kvaliteta zraka usvajaju se vrijednosti mjerne stanice
Otoka. Satne vrijednosti imaju prednost kod ocjene stanja kvaliteta zraka pa se tako usvaja
vrijednost 70,6 µg/m³.

43 | S t r a n a
4.2. OBRADA PODATAKA MJERENJA NOX
U tabeli 18. su prikazani svi prikupljeni podaci o (ne)ispunjavanju kriterija o validnosti mjerenja
u skladu sa zahtjevima pravilnika za okside nitrogena na svim mjernim stanicama u Kantonu
Sarajevo.
Tabela 18. Validacija podataka sa mjernih stanica (satne vrijednosti)

Mjerne stanice 2013

Alipašina
Broj mjerenja (dani) 365 100%
Broj validnih podataka (dani) 365 100%
Broj jednočasovnih mjerenja 8744 100%
Bjelave
Broj mjerenja (dani) 22 6%
Broj validnih podataka (dani) 21 6%
Broj jednočasovnih mjerenja 533 6%
Otoka
Broj mjerenja (dani) 365 100%
Broj validnih podataka (dani) 363 99%
Broj jednočasovnih mjerenja 8739 100%
Mobilna
Broj mjerenja (dani) 279 76%
Broj validnih podataka (dani) 271 74%
Broj jednočasovnih mjerenja 6583 75%

Zelenom bojom su označeni podaci za koje se može smatrati da zadovoljavaju kriterije za ocjenu
stanja kvaliteta zraka.
U tabeli 19. su prikazane prosječne godišnje vrijednosti NOx na mjernim stanicama. Podatke sa
mjerne stanice Bjelave i Mobilna nije bilo moguće validirati prema važećem pravilniku, te se oni
smatraju nevalidnim.
Tabela 19. Prosječne godišnje vrijednosti NOx na mjernim stanicama

Stanica Alipašina Bjelave Otoka Mobilna

Vrijednosti Satne* Dnevne** Satne* Dnevne** Satne* Dnevne** Satne* Dnevne**

(jedinica) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3)

Izmjerene
171,8 172 28,2*** 28*** 139,1 139 45,11*** 45***
vrijednosti

* Srednja koncentracija NOx na bazi prosječnih satnih vrijednosti

** Srednja koncentracija NOx na bazi prosječnih dnevnih vrijednosti

***Podaci za stanice Bjelave i Mobilna su nepotpuni

Kao validna mjerenja za ocjenu stanja kvaliteta zraka usvajaju se vrijednosti mjerne stanice
Otoka i Alipašina.

44 | S t r a n a
4.3. OBRADA PODATAKA MJERENJA PM10
U tabeli 20. su prikazani svi prikupljeni podaci o (ne)ispunjavanju kriterija o validnosti mjerenja
u skladu sa zahtjevima pravilnika za čvrste čestice promjera do 10 µm na svim mjernim
stanicama u Kantonu Sarajevo.
Tabela 20. Validacija podataka sa mjernih stanica (satne vrijednosti)

Mjerne stanice 2013

Alipašina
Broj mjerenja (dani) 360 99%
Broj validnih podataka (dani) 352 96%
Broj jednočasovnih mjerenja 8525 97%
Bjelave
Broj mjerenja (dani) 312 85%
Broj validnih podataka (dani) 300 82%
Broj jednočasovnih mjerenja 7256 83%
Otoka
Broj mjerenja (dani) 358 98%
Broj validnih podataka (dani) 350 96%
Broj jednočasovnih mjerenja 8477 97%

Mobilna
Broj mjerenja (dani) 247 68%
Broj validnih podataka (dani) 225 62%
Broj jednočasovnih mjerenja 5547 63%

Zelenom bojom su označene stanice za koje se može smatrati da zadovoljavaju kriterije za

ocjenu stanja kvaliteta zraka.
U tabeli 21. su prikazane prosječne godišnje vrijednosti PM10 na mjernim stanicama. Podatke sa
mjerne stanice Bjelave i Mobilne nije bilo moguće validirati prema važećem Pravilniku te se oni
smatraju nevalidnim. Također, može se konststatovati da su podaci sa mjerne stanice Bjelave
blizu granice validnosti.
Tabela 21. Prosječne godišnje vrijednosti PM10 na mjernim stanicama
Stanica Alipašina Bjelave Otoka Mobilna

Satne* Dnevne** Satne* Dnevne** Satne* Dnevne** Satne* Dnevne**

Vrijednosti
(µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3)

73,4 73 37,6*** 37*** 79,6 80 58,5*** 59***

* Srednja koncentracija NOx na bazi prosječnih satnih vrijednosti

** Srednja koncentracija NOx na bazi prosječnih dnevnih vrijednosti

***Podaci za stanice Bjelave i Mobilna su nepotpuni

Kao validna mjerenja za ocjenu stanja kvaliteta zraka usvajaju se vrijednosti mjerne stanice
Alipašina i Otoka. Satne vrijednosti imaju prednost kod ocjene stanja kvaliteta zraka.

45 | S t r a n a
4.4. OCJENA STANJA KVALITETA ZRAKA
Na osnovu Zakona o zaštiti zraka FBiH i Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu
Sarajevo, razlikuju se tri kategorije kvaliteta zraka:

• I Kategorija: čist ili neznatno zagađen zrak – područja u kojima nisu prekoračene
granične vrijednosti (GV) niti za jednu zagađujuću supstancu;

• II Kategorija: umjereno zagađen zrak – područja u kojima su prekoračene granične

vrijednosti (GV) za jednu ili više zagađujućih supstanci, a nisu prekoračene tolerantne
vrijednosti (TV) ni za jednu zagađujuću supstancu i

• III kategorija: prekomjerno zagađen zrak – područja u kojima su prekoračene tolerantne

vrijednosti za jednu ili više zagađujućih supstanci.
Tabela 22. Kategorizacija kvaliteta zraka na osnovu mjerenja za stanice za koje postoje validni
podaci
Stanica Alipašina Otoka

SO2 NOx PM10 SO2 NOx PM10

Supstanca
(µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3) (µg/m3)

Prekoračena - GV, TV GV, TV GV, TV GV, TV GV, TV

vrijednost

Kategorija * III III III III III

*Nepotpuni podaci
Na osnovu rezultata mjerenja, obrađenih može se zaključiti da stanje kvaliteta zraka za 2013.
godinu za parametre SO2, NOx i PM10 na stanicama Otoka i Alipašina spada u kategoriju III –
prekomjerno zagađen zrak, za sva tri polutanta

46 | S t r a n a
5. ODABIR I KARAKTERISTIKE MATEMATSKOG MODELA DISPEZIJE
Utvrđivanje stanja kvaliteta zraka, uticaja na kvalitet zraka novih izvora emisije, prognoze
budućeg stanja kvaliteta zraka u svrhu urbanističkog planiranja vrši se matematičkim modelom
disperzije (atmosferskim modelom).
Ulazni podaci u matematički model su: Registar emisija, meteorološki parametri, reljef i način
korištenja prostora. Izlaz iz atmosferskog modela je karta procjene kvaliteta zraka.
Danas na tržištu postoji veliki broj atmosferskih modela, npr. AERMOD View, CALPUFF,
SoundPLAN, ADMS-Urban, Austal itd. Odabir koji model da se koristi zavisi od niza faktora:
- Veličine prostora koji se posmatra;
- Broja i vrste izvora emisija koje je potrebno unijeti u model;
- Mogućnosti unosa objekata, koji utiču na disperziju;
- Za koliko receptora je moguće izvršiti modeliranje;
- Mogućnosti unosa emisije u funkciji vremena (npr. različite emisije za isti izvor u toku
sata, dana, mjeseca i sl.);
- Geografskih karakteristika prostora itd.
Prilikom odabira matematskog modela modeliranja atmosferske disperzije potrebno je voditi
računa da li se radi o lokalnoj ili regionalnoj disperziji. Ako se radi o lokalnoj disperziji posmatra
se disperzija zagađujućih materina na udaljenostima do 50 km, tada se najčešće upotrebljava
Gaussov model disperzije. Ako se radi o zagađujućim materijama koji se prenose na mnogo veće
udaljenosti onda je neophodno da se koriste jedan od dvije dvije vrste modela, a to su Eulerov
model i Lagrangeov model.
U svrhu određivanja stanja kvaliteta zraka (kategorizacije) za područje Kantona Sarajevo za
2013. godinu, korišten je softverski paket koji koristi Gussov model disperzije - AERMOD View.
Ovaj model je preporučen i od strane U.S. EPA (U.S. Environmental Protection Agency)4.

5.1. ULAZNI PODACI U MODEL

Na osnovu ulaznih parametara o emiterima, emisionim vrijednostima i meteorološkim
podacima, izradom modela dobijene su prostorne raspodjele prizemnih koncentracija SO2, NOx i
suspendovanih čestica (PM10). Rezultati modeliranja daju mogućnost procjene koliko su, i koji
dijelovi posmatranog prostora Kantona Sarajevo izloženi uticaju zagađujućih materija,
obrađenih ovim projektom. Rezultati prikazani dobijeni su korištenjem modela kojim su
obuhvaćene emisije SO2, NOx i čvrstih čestica čestica (PM10) iz tačkastih, linijskih i površinskih
izvora navedenih u poglavlju 2. ovog projekta. Modelom nisu obuhvaćene ostale zagađujuće
materije, niti je uračunato pozadinsko zagađenje.
Kod unosa ulaznih podataka, bitno je voditi računa da se model ne sa ulaznim podacima kako ne
bi došlo do preopterećenja rada modela.

4
Izvor: http://www.epa.gov/ttn/scram/dispersion_prefrec.htm#rec (mart 2015.)
47 | S t r a n a
5.1.1. TEREN
Prilikom modeliranja AERMOD uzima u obzir reljef terena kao i dimenzije i oblik objekata.
Prilikom izrade modela u AERMOD View su unijeti Digital Elevation Model (DEM) podaci, koji su
dodijelili bazne nadmorske visine receptorima, izvorima i zgradama. Prilikom modeliranja za
potrebe ove studije korištene su digitalne mape rezolucije 50 m.

5.1.2. METEOROLOŠKI PODACI

Meteorološki podaci koji su korišteni za izradu ovog modela obuhvataju satne vrijednosti za
2013. godinu:

• brzine vjetra

• smjera vjetra

• temperature zraka

• relativne vlažnosti zraka

• atmosferskog pritiska

• oblačnosti

• količine padavina

• sunčevog zračenja
• visine inverzionog sloja
Uticaji meteoroloških podataka kod modeliranja se izražavaju kroz podatke o parametrima
površinskog graničnog sloja i podatke o profilu promjenljivih meteoroloških parametara u koje
se uključuje brzina vjetra, pravac vjetra i parametri turbulencije. Navedena dva tipa
meteoroloških parametara se generišu pomoću meteorološkog pretprocesora koji se zove
AERMET.

5.1.3. IZVORI EMISIJA

Podaci o izvorima emisija u zrak su definisani kroz registar emisija u zrak za 2013. godinu
(poglavlje 4.). U model su uneseni posebno linijski izvori – tj. glavne saobraćajnice u Kantonu, a
posbeno tačkasti izvori – postrojenja koja imaju 0,5% ili veću emisiju zagađujuće materije u
odnosu na ukupnu emisiju te materije, i površinski izvori – svi ostali izvori predstavljeni kao
kvadranti dimenzija 1x1 km (slika 20).

48 | S t r a n a
Slika 20. Prikaz vrsta izvora u Kantonu Sarajevo koji su uneseni u model – izvor Registar emisija

5.1.4. PODACI O RECEPTORIMA

Pored reljefa terena, meteorološki podataka, podataka o izvorima emisija i objekata, potrebno je
definisati lokacije i položaje između receptora na osnovu Universal Transverse Mercator – UTM
koordinatnog sistema. AERMOD omogućava veliki izbor pri specifikaciji lokacije receptora, tako
npr. moguća je i kombinacija Cartesijanske i polarne mreže receptora.
Receptori su postavljeni u koordinatnu mrežu ili rešetku (grid) udaljenosti 1x1 km (vrhovi
kvadranata) kao i na pojedine određene lokacije (discrete) – oko linijskih izvora emisija. Mreža
receptora pokriva veliku površinu, dok se pojedinačni receptori mogu definisati kao objekti od
posebnog interesovanja (npr. škola, bolnica i sl.). Tako npr. postavljena su i četiri receptora na
mjestima gdje se nalaze stanice za praćenje kvaliteta zraka kako bi se mogla izvršiti kalibracija
modela.
Prilikom izrade modela korišten je kartezijanski koordinatni sistem sa rastojanjem od po 1000
m između susjednih tačaka (receptora) u svrhu modeliranja uticaja tačkastih i površinskih
izvora na kvalitet zraka u KS, te oko 6000 receptora na u svrhu uticaja linijskih izvora na kvalitet
zraka.

49 | S t r a n a
6. ODREĐIVANJE KATEGORIJA KVALITETA ZRAKA U KANTONU
SARAJEVO NA OSNOVU REZULTATA MATEMATSKOG MODELIRANJA
Disperzioni (atmosferski) model za proračun stanja kvaliteta zraka služi za utvrđivanje stanja
kvaliteta zraka, uticaj na kvalitet zraka novih izvora emisije, kao i za prognozu budućeg stanja
kvaliteta zraka u svrhu urbanističkog planiranja. U dosadašnjoj praksi upravljanja kvalitetom
zraka u BiH nije korišten nijedan ovakav model, ali se nameće zaključak da je neophodno što
prije izvršiti proračun stanja kvaliteta zraka na lokalnim područjima, kako bi se moglo na
kvalitetan način predstaviti kvalitet zraka na ugroženim prostorima BiH.
Izlaz iz atmosferskog modela je karta kvaliteta zraka na kojoj je posmatrano područje
podijeljeno izopolutama - primjer prikaza na slici 21.

Slika 21. Primjer disperzije NOx iz tačkastih i površinskih izvora

Za polutante NOx i PM10 izvršeno je modeliranje posebno za tačkaste i površinske izvore, a
posebno za linijske izvore, dok je za SO2 izvršeno jedno modeliranje za sve tri vrste izvora
zajedno, zbog toga što je emisija sumpordioksida iz linijskih izvora vrlo mala u odnosu na
emisije NOx i PM10.

6.1. KALIBRACIJA ATMOSFERSKOG MODELA

Nakon modeliranja kvaliteta zraka vrši se kalibracija (korekcija) rezultata na osnovu stvarnih
mjerenja sa automatskih stanica. Kalibrirani atmosferski model omogućava simulaciju promjene
kvaliteta zraka za slučaj očekivane, predložene ili zahtijevane:

• redukcije emisije iz pojedinačnog izvora,

• gradnje novog objekta,

• gradnje novog naselja,

• promjene sistema grijanja, itd.

U svrhu ovog projekta izvršene su korekcije-kalibracija rezultata modeliranja na osnovu
izmjerenih rezultata prikazanih u Poglavlju 4.
50 | S t r a n a
7. KATEGORIZACIJA KVALITETA ZRAKA ZA PODRUČJE KANTONA
SARAJEVO ZA 2013. GODINU
Na osnovu metodologije opisane u tački 3. izvršena je podjela područja Kantona Sarajevo za
2013. godinu u tri kategorije i to:

• I Kategorija: čist ili neznatno zagađen zrak – područja u kojima nisu prekoračene
granične vrijednosti (GV) niti za jednu zagađujuću supstancu;

• II Kategorija: umjereno zagađen zrak – područja u kojima su prekoračene granične

vrijednosti (GV) za jednu ili više zagađujućih supstanci, a nisu prekoračene tolerantne
vrijednosti (TV) ni za jednu zagađujuću supstancu i

• III kategorija: prekomjerno zagađen zrak – područja u kojima su prekoračene tolerantne

vrijednosti za jednu ili više zagađujućih supstanci.
Karta kategorizacije kvaliteta zraka je prikazana na slici 22.
Površina Kantona Sarajevo iznosi 1.268,7 km2, od toga u kategoriju I spada 1.232 km2 (97,2 %), u
kategoriju II 14 km2 (1 %), a u kategoriju III oko 22 km2 (1,8 %). Međutim, većina područja
urbanog dijela Grada Sarajevo i Ilidže spadaju u Kategoriju II i III. Ostali urbani centri, kao što su
Vogošća, Ilijaš i Hadžići imaju kvalitet zraka kategorije I. Također, u kategoriju III spadaju i
područja u zapadnom dijelu Kantona gdje se nalazi veći broj kamenoloma, betonara i druge
građevinske operative, koja je u 2013. godini bila zaposlena na izgradnji koridora Vc- na dionici
Jošanica-Tarčin.

51 | S t r a n a
 Slika 21. Kategorije kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo u 2013. godini

52 | S t r a n a